Kabuki

Kabuki ( ) je najpoznatija kazalina forma u Japanu danas te ona koja se, za razliku od No ili Kyogen kazalita, najvie mijenjala No, kazalite ostalo je nepromijenjeno ve etiri stotine godina (zna i od izola!ije Japana)" Kabuki teatar nastao je otprilike u vrijeme kad je No teatar utvrdio svoju formu, zbog ega ga neki zovu ekstenzijom No kazalita, ali neslu#benom" Natje ui se za vrijeme $okuga%a perioda, borilo se s japanskim kazalitem lutaka (&unraku), koju je pobijedila popularnou, te zato jer je preuzela mnoge te'nike te nara!iju" ( prvim Kabuki dramama jedna bi plesa i!a bila !ijela predstava" Kabuki predstave u kojima nema #ena, tek su kasnije dole" )a razliku od No drama, Kabuki drame su **agresivne, pune energije, #ivopisni' kostima, prenaglaene glume+" ,imbolisti ka prezenta!ija sama po sebi nije neto to je nastalo u japanu,nego neto to se provla i kroz !ijeli azijski misti!izam, inei ono to su rekli prvi ameri ki mornari,kao **eteri no** iskustvo" Kako je zapadnja ki individualizam sam po sebi oznaka mukar!a, isto ni misti!izam bi se dao opisati kao #enska energija,kao neto arealno,nestvarno -ista .yan. energija /rijeme kad je kabuki nastao je bilo svega par godina poslije zatvaranja Japana od strane njegovi' oguna,koji su, s'vativi da e,ako 0panjolska i 1ngleska nastavi opskrbljivati oru#jem seljake,pasti ogunat te zavladati anar'ija Nije ni udo da je upravo ono to simbolizira Japan i !ijelu aziju zapo elo bie koje je zapravo sama energija 2zije 3ena Kabuki je tradi!ionalno japansko kazalite,nastalo krajem 4/5,te po etkom 4/55 stoljea,te oslikava tadanje politi ke i drutvene promjene u zemlji"5ako je nastao u periodu kada je Japan bio u potpunosti izoliran od ostatka svijeta,u kabukiju su sna#no prisutni dramski prin!ipi koje va#e u aziji,naglaavajui simbolizam,to je u suprotnosti s kazalitem koje vlada na zapadu,a to je kazalite mimike,koje kao na elo vlada na zapadu" Japansko kazalini #ivot ide na to da indi!ira raspolo#enje,da stvori neposredno estetsko iskustvo,oslikavajui trenutno reak!iju i emo!iju gledatelja" Na samom po etku (kraj 4/5 stoljea) Kabuki nije imao toliku umjetni ku vrijednost, ali se s vremenom usavravao"Na razvoj Kabukia je utja!ala i injeni!a da je u to vrijeme No teatar postajao drama aristokra!ije,a Kabuki drama treeg stale#a ,prvenstveno trgova!a,koji su dosta nova!a ulagali u umjetnost,a samim tim u teatar 6o obliku i temati!i postoje tri vrste kabuki kazalita 6ostoje 7 vrste kabuki predstava8 jidai-mono ( , povijesna), sewa-mono ( , gra9anska), and shosagoto (, pleua)"

jidai-mono (, povijesna)8 jeste povijesna drama u kojoj se obi no prepri ava #ivoti slavni' ratnika i vladara ili legende sewa-mono (, gra9anska)8 gra9anska drama koja obra9uje neki doga9aj koji se doga9a me9u pukom shosagoto (, pleua)"8 ili plesna drama, koja neki doga9aj opisuju je u plesnom obliku":oga9aj nije potreban,mo#e to biti i isti ples"6otje e iz No repertoara ( kabukiju su kao podjednake snage razvijene govor,zvuk,pokret,prostor":ramska sinteza radi veliku utje!aj na gledatelje,s obzirom da je kabuki, kazalite emo!ija",vaki dio, ali svaki dio kabuki drame je odre9en, pa ak i najmanja sitni!a"Naveliko se koriste narativne glazbene forme" ( kabukiju, koji je tradi!ionalan, vlada jasna 'ijerar'ija"

Nastanak, te evoluiranje kabuki teatra

Kada je $okuga%a 5eyasu ;<=7" godine dobio titulu oguna,zapo eta je !entralizirana dr#ava, koju e mnogi pobunjeni!i probati sruiti, ali nee uspjeti"/lada je postala vojna, oguni i samuraji su vladali zemljom,preuzevi od Kineza, stav da trgov!i i svi oni koji rade posao bez asti su ni#i, zbog ega su samuraji, mogli neka#njeno npr" (biti trgov!a" /last je bila u rukama ogunata,dok je drutvo bilo podijeljeno 'ijear'ijski u etiti grupe 6lemstvo(kuge) ,amurai ili ratni!i(&us'i) >ra9ani, radni!i, selja!i,(!'onin) $e trgov!i,kao zadnja rupa na svirali, te najgora kasta" 6od utje!ajem stroge politike izola!ije bakufua(vojne vlade), svima ni#ima od plemstva je zbranjen ;<7?" zabranjen izlaz i zemlje,a ;<@;" prekinut kontakt s vanjskim svijetom (5ako je luka Nagasaki ostala jedina luka koja je torerirala trgov!e, 6ortugal!e, kraneKrani su u dosta pogroma u Nagasakiju poubijani, no ono to nisu uspjeli japan!i, uspjeli su ameri, ba!ivi atomsku bombu na Nagasaki, unitivi jedinu oazu kranstva u Japanu) 5eyasu je istim udar!em ubio dvije mu'e"Japan je odvojio od svijeta, te uve vojnu i srtogo kontroliranu dra#avu, koja se mogla prozvati skoro faisti kom"No kako, sve to je zabranjo ili potisnuto, ba zbog toga i ide protiv, tako i umjetnost, neto to je bilo, **nevojni ki**, umjetnost, je

naprosto pro!vala""Nastali su novi umjetni ki stilovi, kao to su, u teatru kabuki, te bunraku, a u slikarstvu (kiyo, drvorez u boji" Aije Kabuki ( ) 5ndividualni Kanji znakovi, slijeva na desno, zna i pjevanje ( ), ples( ), vjetina ( )" Kabuki se zbog toga ponekad prevodi u anglosaksonskom svijetu kao .vjetina pjevanja i plesanja." (Bvo su, dodue, ateji simboli te kao takvi nisu dobar reprezent porijekla rije i, zato jer se vjeruje da rije dolazi od glagola kabuku, to zna i .nagnuti se.(u japanskom smislu za'vale ili potovanja) .biti obi an. itd") Bd sami' po etaka, kabuki je bio ozloglaen, jer nije imao forumu klasi nog No kazalita koju je posjeivala elita" Kabuki je tako postao kazalite za iroke narodne mase (-itaj8trgov!ima i selja!ima") 0ogunat je dozvoljavao zabavu ljudima treeg stale#a,ali uz neprestani nadzor i velike zabrane"0ogunat ke kontrolirao #ivot gluma!a, te su su se kazalita gradila samo u odre9enim djelovima grada"Kontakt se ljudim van kabuki sitema je bio zabranjen, a sami kabuki glum!i nisu pripadali ni u jednu klasu"Nastanak kabuki kazalita vezuje se za ;CD<" godinu, kada je 5zumo Bkuni, na obali rijeke Kamo, u kyotu , izvela jedan udan ples, koji nitko do sada jo nije izveo"Na sebi je imala povez za glavu, arenu maramu, goleme ogrli!e, duga ku 'aljinu i razne narukvi!e"6od utje!ajem mode iz 6ortugala, 5zumo, je za tadanji Japan bila veoma udno obu ena(Bvdje opet valja primjetiti da Japan kao takav se je, usisni vrtlog, budui da Konfu!ionizam, &udizam, $aoizam, razni stilovi slikanja, zapravo nisu potekli iz JapanaJapan je poznat da neto preuzme, promjeni te pobolja) 6les(Bkuni kabuki) koji je izvela je postajao sve popularniji, te":jevojke iz javni' kupatila su je po ele imtirati(a me9u njima su bile brojne prostitutke) Kako nisu bile tako dobre plesa i!e kao Bkuni, nisu uspjele odr#ati pa#nju publike" 6risiljeni izmisliti neto novo, odlu ile su se na,K5:2NJ1 B:J1E1(/elko udo 8F) ,ve je to dovelo masovni' tu njava za #ene, **javnog nemorala**, to je pak dovelo do potpunog zatvatanja svi' oblika zabave u kojima su u estvovale #ene, te je ;<GD" godine donijet dekret o zabrani sudjelovanja #ena u teatru(tada je teatar bio malo iri pojam)5na e, #ensko kazalite se zvalo Onna Kabuki ., nestankom #ena, nji'ove uloge su preuzeli preuzeli mladi i lijepi mukar!i, s dugim kosama (wakashu-kabuki)"6opularnost (wakashu-kabuki)Fa, je bila istovjetna onoj Onna KabukiFa",amuraji su imali velike simpatije glede lijepi', mladi' mukara!a, koji su igrali i kabuki predstavama, to je na kraju ;<CG" godine i dovelo do in!identa"5ste godine u sedmom mjese!u, ogunat je zabranio kabuki kazalite, jer su se dva samurjaj, poklala oko kawaii de ka" :vije godine kasnije, kabuki kazalitu, je dano ponovno doputenje da se otvori, no ovaj put bez mladi', zgodni' de kiju"Bvaj Kabuki se zvao **muki kabuki**, iliti ''Jaro kabuki'',No, kabuki se nije koristio, kada se predstava reklamirala, vjerovatno, zbog toga to, bi ogunat, poludio , da je uo, da su se kabuki predstave po ele, iznova izvoditi"( toj vrsti kabuki kazalita, glumili su samo odrasli mukar!i, te, nikom malo mla9om nije niti dana prilika" )adnji in!ident koji se dogodio, je bio, takozvani, ''Ejima'' in!ident.Naime, ;?G@"godine, vlasti su saznale za ljubavnu vezi, izme9u dame sa ogunovog, te glum!a poznatog po imenu 1jima">luma! je bio protjeran iz kazalita, naavi se na uli!i, a kazalite JamamauraFza, u kojemu su na9eni in- lagranti, zatvoreno" 5pak,ogunat, nije mogao ba sve da kontrolira, ali je sa pojavom ronina, samuraja bet gospodra, dolo do mijeanja te analogno tome, propadanja klasa(ili bar manje otri' grani!a izme9u isti'),amuraji, elita koja je, za razliku od ninji, imala asti, po e mijeati sa gra9anima, selja!ima":a, pa ak i trgov!ima")emljoradni!i su , sa sve br#om urbaniza!ijom, postajali sve manje zabrinuti, je li potuju tradi!iju svoji' predaka, te su bje#ali, u gradove, gdje ima posla, i gdje su znali da e im ljudska prava biti vie zagarantirana, nego u

selu"6rava publika gra9anskoFselja kog kaubukija su bili upravo oni, ljudi koji dolaze iz sela u gradove(nedajbo#e, da ispadne za par godina, da je turboFfolk zapravo remekdejlo od glazbe oH= )Kabuki kazalita je bilo pod stalnom prismotrom ogunata i nji'ovi' podanika, te se stalno pazilo, o emu se pri a, na kabuki, predstavam, da slu ajno ne bi #ena glumila, da kabuki glum!i nemaju kontakta, sa obi nim gra9anima itd" Kada, je japan otkriven od strane amerikana!e, te nji'ovog pomorskog kapetana Iatt'e% Jalbrait' 6erryFa, zapo ela je Ieiji era(prema Ieiji !aru, koji je zaposjeo prijestolje, nakon to je izgurao, s'oguna, s pomo daim!oFa, koji su bili vojni asni!i"), sva kultura je do#ivjela golemi bom, stvarajui udar, na japansku kulturu, filozofiju,Kabuki je pre#ivio i zabrane za vrijeme okupa!ije japan i pad u stoljei i sve to" Naravno, izvui kabuki iz njegovog konteksta u kojem je nastao, a to je $okuga%a opresura, militaristi ka vlada, bilo bi poprili no teko, jer je , kao i sve umjetnosti na svijetu, kabuki nastao, da rui neto prije sebe"/eina pokreta u povijesti, knji#evni', politi ik', bilo kakvi', imala je !ilj, da srui genera!iju te tradi!iju onu prije"&io to 5sus, koji je zabranio neke od Iojsijevi' zakona(kamenovanje #ena npr"), bila to openarodna revolu!ija, svaki pokret, je uvijek bio protiv ne ega"

Kabuki scena
Kabuki kazalite danas predstavlja kompromis ime9u dvije forme Jedna koja je autenti no japanska, te druge, koja je sa dolaskom Iatt'e%a pretprila odre9ene razlike od ;K<K" nadalje")a primjer, japansko kazalite koje se otvorilo ;KKD" godine , izvana je oblikovano kao tipi no zapadnja ko kazalite"5ma krov zapadnja ki, ima !ijelu vanjsku kon!ep!iju zapadnja ku, ima sve za to bi ovjek rekao, da je obi no zapadnja ko kazalite, jedino malko! stiliziranije"5me novog kazalita koje se otvorilo u $okiju je bilo krajnje jednostavno"Novo kabuki kazalite"$rideset etiri godine poslije, kada je ;DG7 iznimno razorni potrs, udario japan, prouzro ivi goleme tete, !ijeli kvartovi su bili sravnati, zajedno sa kabuki kazalitima"Kako je u japanu tada duboko potko#ila tradi!ija tovanja svega zapadnja kog, to je mladi !ar Ieiji, samo jo poti!ao, nije ni udo, da su se sva novoizgra9ena kazalita poslije toga izgra9ivala na zapadnja ki na in"No bez obzira na to, mnoge razlike jo postoje,to e pokazati da se jo uvijek tradi!ija japanska, koliko god uvijek kroz povijest utje!an od svi', amerikana!a, kineza, budista, taoista, krana, uvijek razvije u neto spe!ijalno te posebno" Jedna od osnovni' razlika je to to japansko kabuki kazalite ima takozvani hanami"hi, prolaz koji prolazi du# itavog auditoriuma")a samu glumu hanami"hi je va#an toliko koliko aka glavna pozorni!a butai"5ako je u samom po etku bila va#na samo za ulaske te izlaske gluma!a, kasnije je evoluirala u sastavni dio pozorni!e, koji se ne treba koristiti u svakoj predstavi, nego to ovisi o samom kon!eptu i vi9enju dramaturga" #anami"hi se znao u nekim predstavama koristiti kao psebni prostor"Npr", gluma! ako stoji u hanami"hi-u, nije svjstan, to se doga9a na samoj pros!eni(glavnoj s!eni), dok pak u drugima bi se raznim ukrasima(lie, boja, sag") pokuavalo pokazati da je i hanami"hi dio s!ene"5st tako, glavni glum!i be se doli, kao i kod zapadnja ki' predstava, nakloniti te za'valiti publi!i na dobrom prijemu"Kao to se vidi, hanami"hi je bio poprili no kiren kao neka vrst ekstenzivna ruke, koja je, ako je trebalu to nadodati u drami, koriena kao pomagalo da publika dobije dodatni, jo bli#i osjeaj drame"5sto tako, postojao je obi aj, da se glavni gluma! na hanami"hi-u zadr#i malo dulje,(ali ne predugo")

:rugu, jo uvijek va#nu razliku predstavljaju lo#e sadjiki, koje se ,kao i na zapadu, nalaze s obje strane partera"Io#da najvea razlika izme9u nji' i nji'ovi' zapadnja ki' ro9aka je to to u japanskim sadjiki lo#ama, se nije sjedilo na stoli!ama, nego se sjedilo s koljenima na podu, na takozvanom tatamiju, poznatim prostirkama koje prekrivaju sve podove japanski' kua(Aazlog zato se u japanskim kuam skidaju !ipele kad se ulazi u kuu)"Ialo je ovo udno, ali sadjiki je zadnji dokaz tradi!ionalnog japanskog sjedenja"Krajem ;?" stoljea, s obje strane partera se nalazilo od pet do sedam sadjiki te je svaka bila veli ine @ metra kvadratna, lo#e su na jednoj starni portera bile ogra9ene tipi no japanskim drvenim pregradama"Kako su lo#e bile rezervirane samo za plemie, a sve vie ljudi je dolazilo u kabuki kazalita, i lo#e biva'u postavljene sve vije, da bi se vidjela razlika izme9u puka i **oni' iznad**";<D= godine je napravljena i lo#a na drugom katu, te su se kroz godine lo#e poveavale, irile"$oliko da je u poznatome Nakamuri kazalitu nji'ov broj ;?G@" godine narastao na etrdeset":ananje su sadjiki lo#e poprili no sli ne onima nji'ovi' zapadnja ki' kolega" Briginalana kabuki pozorni!a nikad nije neto posebno bila ukraena, zbog toga da ne bi ugrozila glum!a i njegovu izvedbu"Bna dodue, ima dosta elemenata koji su dodavani kroz vrijeme, ali jo uvijek je pozorni!a spartanska" 6ostoje dva nivoa bine8 6rvi nema ime, osim mo#da glavna pozorni!a, ili kako ve",astavljena od debeli' neobojani' dasaka" :ruga se koristi za sve plesne elemente u predstavi, te je njezino ime shosa-butai , koja je uvedena u kabuki krajem ;?"stoljea",astavljena od vr'unskog japanskog empresa, ove platforme se koriste za odvajanje prostora, interijera te eLterijara, ka i da bi se odredila prostorna razdaljina izme9u figura, no ne slu#e samo tome"Kako se ve vidi, spomenuta kvaliteta drva govori o tome da ovdje ima neto vie"5 ima"Kako je kasnije nastala **obi na** pozorni!a kabukija, to zna i da su oni vie kaste ili na daske od japanskog empresa"Kako je u originalu sama **obi na** pozorni!a bila,zapravo mjesto za igru, te manje va#ne stvari, s vremenom se mijenjala, ali su se na njezinim daskama jo uvijek mogli nai samo ni#i slojevi")na i, imali smo predstavu, koja se u mati doga9a u istom prostoru, ali u stvarnosti na dvije bliske, pa ipak toliko razli ite pozorni!e Bno to bi zapadnjaka moglo za uditi kada prvi put posjet kabuki kazalite, je to to na predivno napravljenim zavjesama, vise idiogrami, o kojima publika naveliko raspravlja")atoM)ato pokazuju na te idiogrameM)ato to su na tim idigramima bile nita drugo, nego reklame sponzora, to se zadr#alo i do dananjeg vremena" 1, sad, za vrijeme militaristi kog $okuga%a perioda, kazalitima koji su nastupali po 'ramovima je bilo izri ito zabranjeno da da dr#e reklame na zavjesama, da ne bi vrije9ali tabu sveti' mjesta u kojima se nalaze, dok su primjeri!e dr#avna kabuki kazalita bila u mogunosti da koriste hikimaku, zavjese oslikane temama iz predstave"( dananjim kabuki predstavama,koje su praizveden u starovrijeme se koristi hikimaku Ie9utim se kabuki predstavom **tajna posjeta imaga%i** ;<<@" godine u 1du, u upoterbu se stavlja prvi put, zastor !rne boje, koji e u upotrebi ostati oko jedno stoljee")astori boje koje se danas upotrebljavaju, !rna , zelena, bordo nisu bili oduvijek pri'vaene, sve dok to nije dolo sa smekavanjem drutveni' i kulturni' restrik!ija Ieiji restaura!ije(;<K<)"6rema legendi, ove boje su uleu upoterbu, tako da je upravitelj kabuki kazalita NakamuraFza u 1du u inio uslugu ogunu Nemitsu, bivavi poslovo9a za isporuku robe pri jednoj isporu!i"Namitsu je u znak za'vale, poklonio kazalitu jedro broda, koje je, gle slu aja bilo u bojama sadanje

Kabuki zastave"( svim kazalitima, bilo zapadnja kim, bilo je raznobojni' zastava, zbog toga to je zastave u jednoj boji jednostavno bilo teko skupiti, a kabuki kazalita su se veinom finan!irala od milodara"Bno to je jedna od spe!ifi nosti kabuki kazalita, je to da se zatvaranje zavjese vri s lijeva na desno" , lijeve i desne strane se nalazi ome9en prostor, koji je irok oko @"C metara, a podijeljen u dva nivoa"Jjelokupna konstruk!ija napravljena je od drveta i obojena u !rno"6rvi nivo s desne strane zove se gesa , odnosno orkestarska prostorija"( njoj se nalaze glazbeni!i, instrumenti(re!imo, metal koji izgleda poput dananjeg limenog krova, ali u stilu starog !rijepnog, zna i sa udubljenjima"$akva vrst metala je izvrsna za imitiranje grmljavine)5ako, dodue zaklonjeni, glazbeni!i mogu vidjeti doga9aje na pozorni!u, kroz roletu od bambusa, koja je iroko pletena, pa se kroz nju mo#e vidjeti doga9aje te razvoj drame, zbog ega imaju kompletan uvid u situa!iju na pozorni!i, te je ista stvar sa radni!ima zadu#enim za akrobatske efekte, koji su se nalazili kat iznad, upotrebljavajui istu vrst otvora, za sinkroniza!iju s predstavom"Nijeva strana je vrlo sli na, gotovo analogna iliti paralerna njezinoj desnoj sestri", tom razlikom ,da postoji spe!ijalna platforma na kojoj su, zajedno na istoj, pjeva shamisena , te narator-re"itator"5sto tako, na gornjem dijelu ove platforme, koja je dvodijelna, se nalazi pokretna bina, koja omoguava fluidan ulazak , te izlazak gluma!a"Bva op!ija je jako korisna za vrijeme duga ki' predstava, kada se mo#e dogoditi da gluma! zakasni, jer se presvla i"6rije te te'nike , predstava se morala prekidati, to bi izazivalo negodovanje publike, to je i impuls da se neto promijeni" $eridashi%seriage%mavari-butai% to su sve naprave, ije paralele mo#emo nai i na zapadu, samo to su ove imaju distinktivno japanski ti'" $eridashi je naprava koju je izumio Namiki ,!'ozu, te je izumljena ;?G?"godine"6okretna bina,iliti mavari-butai% je tako9er izum svestranog Namiki ,!'ozuFa, te je prvit put upotrijebljena u kazalitu KadoFza, Bsaka, prosin!a ;?CK" godine"Neto kasnije , pre!iznije ;KG? godine , Oasega%a J'ambei je nadogradio izum pokretne bine, dodajui jo jednu, koja se okretala u smjeru suprotnom od glavne, te je ta inova!ija ostala u upoterbi do danas" 6romjene su se s vremenom dogodile, jer je to bilo poprili no burno vrijeme(Ieiji restaura!ija), u kojoj su filozofije, vremena, te'nologije mijenjale brzinom kao nikad, ali ba nikad u povijesti"Japan je bio zemlja sa najbr#om primjenom suvremene te'nologije, to se odr#alo i do dana dananjega"

Elementi scenskog nastupa

Aasko kabuki predstave nije napravljena da dominira nad glum!em, nego zato da naglasi emo!ije"( kabuki kazalitu nema skrivanja, to se najbolje vidi po tome da tzv"s!enske ruke(osobe koje mi u stvari s pozorni!e, te mijenjaju s!enografiju za sljedeu s!enu itd") ne rade, skrivene pod velom mraka, ili sa zavjesama sputenim ,nego na otvorenom , obu eni u !rnu, kao i nji'ovi zapadni kolege" ( kabuki predtavi veoma va#nu ulogu imaju asistenti gluma!a, "ho"hen ili "hurombo"Nji'ov naziv se razlikuje s obzirom na odjeu koju nose na s!eni" &hurombo je **senske ruke** u potpuno u !rnom, a "ho"hen su asistenti koji nose tradi!ionalnu odjeu 1do ere, "hamishimo , te ova razlika ovisi o kostimima sami' gluma!a"Punk!ije "ho"hen-a su razli ite, od toga da pomognu glum!ima oko rekvizita, kostima, pa kao treba, ak nose glum!u aj ili vodu, pa do toga da i' zamjene u samoj predstavi, te apuu tekst"Bvdje valja napomenuti jedan primjer, koji daje itatelju do znanja koliko je zapravo "ho"hen-i potrebni"Nakamura Nakazao 6rvi je bio vrlo poznati kabuki gluma! za svoje vrijeme, te je u svome #ivote, koji je trajao, od ;?7<" godine do ;?D=" godine, glumio u veini va#niji' kabukija i dr#avni' i ostali', te bio veliki miljenik publike"( jednoj predtsavi dr#avnog kabuki kazalita, koje je moralo biti u svemu boljeod obi nog, Nakamura je zaboravio tekst"( toj s!eni je Nakamura glumio podanik, te je trebao predati izvjetaj svome gospodaru o tome kako je na Oorimoto polju dogodila bitka, te pri ekati naredbe svog gospodara"No , Nakamura je , s'vativi jo dok je izgovarao tekst zaboravio kako ide ostatak , se sjetio kako e se izvui")adnje rije i je rekao naglaeno, te se nakon toga primakao glum!u koji je glumio gospodara, apnuvi mu na u'o 8**ne znam tekst**">ospodar je reagirao kao da je uo neto jako, jako povjerljivo, te je rekao8**Aazumio sam"6ogotovo ovo zadnje**"Nakamura je nakon toga ina postao vrlo !ijenjeni gluma! u kabuki svijetu, te je njegova popularnost rasla")bog toga i sli ni' slu ajeva, kabuki pomoni!i su morali u iti napamet tekst, zajedno sa svojim **efovima** Kako su 'ie poze, o kojima je bilo rije , vrlo teke za pravilno izvesti (gluma! mora biti u to noj pozi!iji u odnosu na svjetlo, publiku, te ostale glum!e), zbog ega se mijenjanje kostima odvija pred samom publikom(osim kada je rije o ha!agawariFu, brzoj promjeni kostima, kada gluma! na trenutak nestaje sa s!ene, te se pojavljuju za svega par trenutaka, ali potpuno druk ije naminkan, to mo#e signalizirati promjenu raspolo#enja npr") &ho"hen-ni ponekad mijenjaju, osim samo gornjeg dijela kostima, !ijeli kostim, to je znak iznimne promjene raspolo#enja, te se koristi za vrijeme plesnog dijela kabukiFa, te se u takvim trenu!ima, kada je potrebna to br#a promjena kostima, koriste se niti koje vise s glum evog kostima, omoguujui, ono to mi je ,'ado% Jougar rekao kad sam mu pri ao o ovome,**pitF stop**"No, ono to je poprili no zanimljivo u kabuki predstavi, kao **s!enski dodatak** ili rekvizit, rekli bi drugi, jest ,takozvani h!oshigi, udaraljke kojima se udara u drvenu strani!u, dok je udara obu en, kao i ostali "ho"hen-i, u !rno" Oyos'igi isto slu#e da skrenu pa#nju gledatelju na neki posebno va#ni dio predstave"$ako da, primjeri!e, dolazak gluma!a, koji u tr eem 'odu dolaze na pozorni!u, zvuk h!oshigi-a je brz i po inje sa ortissimo, a zavrava s pianissimom"5sto tako, h!oshigi je tradi!ionalni **instrument**, ako se tako mo#e nazvati neto to slu#i ,primjeri!e budisti kim sveeni!ima za ritam uz molitve, ili uvarima, kao uzbuna, ili jednostavno da poka#u da prolaze pored odre9ene kontrolne to ke"Bve udaraljke openito se u japanskom **kolektivnom nesvjesnom** zna e nekakve jake, sna#ne osjeaje, zbog ega se u

kabuki predstavama uvijek upotrebljavaju u s!enama borbe, kao to su ta"himavari, ili pri zauzimanju mia poza"Nake klapanje ovi' udaraljki, dakle bez udaranja u drveni panel, ka#e i zove se kikkake i koristi se iza bine, glum!ima se ovim signalima skree pozornost da se po#ure, jer predstava uskoro po inje, a glum!i trebaju biti na svojim mjestima"Kako se po etak predstave pribli#ava, zvuk je sve freneti niji i br#i" Jjelokupna kabuki predstava je proistekla iz plesa, zbog ega je i kabuki danas pun plesni' to aka, bez koji' kabuki ne bi bio ono to jest">luma! je prvenstveno plesa i kao takav, va#an dio !jelokupne predstave",vi, ali skoro svi zvu ni efekti i glazba popratna uz kabuki proizlazi iz glum evi' pokreta, opet naglavajui da je ples i neposrednost emo!ija ono glavno u kabukiu">lazba se u kabuki predstavi mo#e pratiti tok pri e, e biti narativna, ili ak opisna, to jest deskriptivna, te je uvijek praena shamishen-om. $hamishen se, zajedno s njegovim svirateljem te istovremeno naratorom uvijek pojavljuje s desne strane pozorni!e" $hamishen je glavni glazbeni instrument u kabukiju, kojega nita ne mo#e zamijeniti"Bvaj tro#i ani instrument u japan je donijet u luku ,akai sa japanskog otoka Ayukyu, negdje izme9u ;CC<"godine, a neki tvrde ;CCD" godine":ospjevi u ruke svira a biwe, Nakas'odija, koji je za sviranje shamishena koristio nov i, a zmijsku ko#u kojom je instrument bio oblo#en zamjenio je ma jom"Bvime je dao shamishen-u novi izgled" $hamishen se mo#e uti tijekom predstave kao kratko melodi no pomagalo, te u isto takvim odlom!ima, bilo u ulozi pratnje naratora ili za ozna avanje prekida ili uvoda",ami shamishen je vrlo povezan sa jpanskom lingvistikom, koju odlukiju jaki konsonanti, otri i skoro podjednaki ak!entina svakom slogu")animljiva stavar kod shamishenFa je to da mo#e proizvasti tonove ljudskog glasa, te re!imo, u nekim predstavama, gluma! po ne plakati" $hamishen e isprva uveli avati glum ev pla , da e poslije toga potpuno preuzeti funk!iju pla nog glasa i plakanja"Kabuki je zapravo sveto trojstvo naratora, svira a shamishen-a i glum!a, u kojem svaki od nji' pojedina no mo#e imati vokalne kvalitete druga dva"Narator i shamishen% zna i mogu nastaviti glum ev pla ili ljutnju, budui da shamishen ima dobre srednjei duboke tonove, a narator visoke, te gluma! mo#e se u me9uvremenu preobui, ili napraviti neku ak!iju, u kojoj bi bio prisiljen prekinuti pla ili bijes" ,porednu glazbu izvode glazbeni!i koji sjede u posebnoj prostoriji s lijeve strane bine(gesa)">lavni instrumenti su shamishen% flauta od bambusa(shakuha"hi)mala flauta koja se upotrebljava i u No predstavama, ue ,gong, zvona i bubnjevi razli iti' veli ina">lazba iz gese vie slu#i za nekakve "omed! relie momente, te naglasi ono to se smatra malenim dijelovima predstave, re!imo glum eve minipokrete(nagli zaokret glave npr")ili njegovu pantomimu"Kako s!ene plesa i dolaze iz No predstave, na samoj s!eni se pojavljuje orkestar od deset shamishen-a svira a, deset pjeva a, est bubnjeva i svira a ue flaute"&oje kimona zavise od s!enografije, a obu eni su u tradi!ionalne kimone 1do perdioda" ,r# kabuki predstave jest u stvari igra" (ujo zna i na japanskom igra ili ples, pa tako imamo )o bujo(ples No drame), kabuki bujo (ples kabukia), )ihon bujo(japanski ples) itd"6odvrste plesa ine mai% odori% shigusa"Bva tri naziva ozna avaju tri razli ite te'nike koje se u plesu (bujo) koriste pojedina no ili zajedno"Iai je opi naziv za te'niku plesa koja se koristi u No kazalitima"6ostoje razne vrste ove plesne te'nike",'igusa ozna ava gestu pla a, smije'a , emo!ije koje su poja ane mimikom ili plesom"5sto tako, va#an je i polo#aj tijela":ok stoji, gluma! mora imati ravnu ki mu, a ramena i stopala mu moraju biti postavljena dijagonalno u odnosu na publiku"Iai je isto tako sastavljen od i dostojanstveni' i usporeni' pokreta, sa naglaskom na te'niku nogu, poznatiji' kao shuriashi%ili **klizei korak**Bvom te'nikom gluma! mora vui noge po zemlji, a da ne pomakne petu"Odori, je naprimjer, br#i, ritmi niji, te se noge br#e pomi e uz ovu te'niku, te ova te'nika vrlo ovisi o samom karakteru koji i' izvodi" $higusa je te'nika koja se posebno mora do arati plesom ili mimikom, budui da je rije o jednom od najte#i' stvari koje gluma! mora obaviti, pla u"

6osebna vrst kabuki plesa, zove se henge, te je mjeavina puno razli iti' stilova plesa"#enge je takav da gluma! igra nekoliko uloga za redom, te je svaka druk ija i kostimom"Aekviziti za henge ples su, ma evi, lule i fenjeri, ali od svi' su najva#niji lepeza i tenugui"*enugui je neka vrst vienamjenske marame, koja se u svakodnevnom #ivotu koristi kao npr, traka za kosu, al, marami!a",pe!ijalno za kazalite, tenugui je napravljen od svile te ima neku vrst identifika!ijskog grba na sebi"Na kraju predstave se ovi alovi ba!aju u publiku, ako se predstava svidjela publi!i"/rata u podno#ju hanami"hiFa(suppon) i seriage, omoguavaju japanskim koreografima i dramati arima da rade ono, to je na zapadnja kom kazalitu, nemogue" Kada je u ;<CG godine zabranjeno #enama da glume u kabuki predstavama,kabuki je krenuo na dramu, a manje na vrst plesa i zavo9enja na primjer, indijski ples""Kako mukar!ima koji su glumili #enske uloge(onnagata) nije isprva bilo doputeno da glume glavne uloge, morali su, da mogu bolje zabavljati publiku , po eli su nadogra9ivati plesne te'nike ",toljee i pol je ples u kabuki kazalitu bio privilegija samo onnagata gluma!a, dok nije nastupio $enmei period(;?K;F;?KK)"Nakon prelaska te godine, tate!aku glum!i(oni koji su glumili muke uloge), su polako prestali smatrati plesne uloge ne im ni#im, te i sami po eli raditi inova!ije u plesu, onnagata glum!i su polako po eli dobivati glavne i vie va#ne uloge"(taemon porodi!a danas bi se smatrala vrlo"""Pemiziranim)atoM Jijela ta porodi!a je bila +ena"Ne glumila u kabukiu #ene, ona i svi nji'ovi lanovi su i izvan kazalita se obla ili u #enske odore, putali kosu , minkali se, te i' u svakom moguem detalju imitirali":anas, naravno glum!i imaju normalne #ivote izvan kazalita" Kako je kabuki nastao kao otpor ni#i' slojeva aristokra!ijskoj visokoj umjetnosti, ona je kroz vrijeme poprimila poprili ne vulgarizme(pri ovome moramo imati obzir od kuda ova rije dolazi, a to je vulgate, a to zna i narod, puk), ond su se i brojne, pu ki vulgarizmi bivali ukorporirani u kabuki"5s'ika%a :anyuro 5(;<==F;?=@)je prvi upotrijebio takozvanu aragato te'niku" 2ragato je zapravo te'nika preuveli avanja koju je gore navedeni ovjek prvi uptrijebio u predstavi8**-etiri vjerna uvara**, koja je u originalu bila napisana za bunraku",ragato naglaava zlou glavnoga negativ!a, ili uzdi#e dobrotu glavnog junaka, te je iskazan ekstremnim dijalogom, karikiranom, pretjeranom glumom"5z te te'nike pretjerivanja, zvane kako smo govorili gore, iznikle su Iie poze, koje su zapravo neka vrst minikulmina!ija, u predstavi"Bne se, zapravo mogu u tragovima vidjet i u dananjem animeFu , te mangi, gdje su art%or!i izgledaju kao da su u'vaeni u to no odre9enom osjeaju, trenutko, za razliku od ameri ki' stvari koje su vie kon!etrirane na ma!'o energiju u sli!i(o europi nisam kvalifi!iran govoriti, iako me smeta taj naglaeni zapadnja ki individualizam, koji se mo#e vidjeti u njima, s im se osobno ne sla#em, jer vie pripadam isto nja koj koli zajednitva, te odgovornosti, a ne zapadnja kom egoizmu) /rste 'ie poza su8 **&a!anje kamena** je poza, iako smjeno zvu i kada je dena ruka podignuta iznad glave, prst i pala! su ispru#eni, dok za to vrijeme lijeva ruka dr#i ma ili lepezu"( ovoj se pozi!iji ne doga9a da pravi gluma! ba!i kamen na pozorni!u(na to bi pozorni!a li ila nakon par s!ena 8F)8F)8F)8F), nego samo trenutak kad se to dogodilo" 6ozi!ija **Bko stuba** glum eva desna ruka postavljena je u visini glave , dlan lijeve ruke mu je u visini struka i okrenut prema dolje , lijeva noga mu je podignuta , a pet naslonjena na stubu" **>enro!'a Iie**, koji je u upotrebu stavio 5s'ika%a :anyuro prvi i koja se koristi u aragoto s!enama, desna ruka podignuta, a aka zatvorena "Nijeva ruka na kori!ama ma a, stopala iroko postavljena (desna noga savijena, a lijeva ispravljena)"Jijeli efekt mie poza je gotovo skulptorski , a mie poze su popraene zvukom udaraljki, koje ,da se dobije ja i dojam, udaraju drveni panel, te je sam vr'una!a mie poza ozna ava jednim otrim setom udaraljki"5sto tako, ako se neka mie poza izvodi na kraju predstave, iznad glave gluma! u pravilu dr#i ma "

Glumac Prije Scenskog nastupa

minka

)animljiva injeni!a u kabuki svijetu je to da ne postoje, kao kod nji'oveQ zapadne brae, profesionalni minkeri",vu minku nanaose glum!i sami, a minka je vrlo va#an element u kabukiFu"Bbi no se zapo inje s oshiroi podlogom, koja je bijela, te koju je vrlo teko nanijeti po !ijelom li!u, za to treba poprili no vremena"5sto tako, kao to je gore navedeno, minka je vrlo va#an element u predstavi"6ostoji vie razli iti' vrsta minkanja,me9u njima je i "humadori minka, stil koji izgleda kao maska,te se sastoji od niza raznobojni' linija na!rtanoj na bijeloj oshiroi podlozi"3ene su obi no daleko vie bijelje naminkanije, naglaavajui #ensku nevinost koja, zajedno sa !rvenim sjenilom , te o ima koje isti u !rvenu boju"Naravno, mora i postojati i neka prirodna boja na glum!ima, a u ovome slu aju to je sme9a, boja zemlje za prikladno, likove koje su vezani za ratarske i sto arske poslove" )a vrijeme Nara perioda, bijela boja se dobivala na dva na ina, iz kestene ili ljepljivog pirin a, te paralerno s tim, iz Kine se uvozio oshiroi koje se mijeao s olovom"Kako se minka mazala na li!e, ko#a na li!u je znala upiti olovo, to je isprva ko#a podnosila, ali s vremenom bi po eli zdravstveni problemi"$o je razlog zato se danas koristi sinteti ka boja"0minka koje se koristi u kabukiFu je bazirana na vodenim bojama, za njeno nanoanje se koristi etki!a, ita-hake.Kako je minkanje ovisi o dijelu Japana, pa ak i distriktu, obi no se po inje od vrata, iako u Kansai distriktu, te u gradovima kao to su Kyoto i Bsaka,glum!i rade obrnuto, prvo minkaju li!e pa vrat"( nekim prilikama !'umadori minka ak ide ispod kostima, iako to publika ne vidi"Kako svakoj ulozi pripada to no odre9ena vrsta minke, te se obi no likovi sa bijelom minkom glavni juna!i, a sme9om sporedni"6ripadni!i ni#i' stale#a, koji' veinom ima u predstavi dosta rade na polju, zbog ega im je li!e osun ano pa na sebi imaju sme9u boju, te, dok ljudi iz vii' slojeva rade u kui, zbog ega im je boja bijelja"Ni!a negativa!a su obi no !rvena zbog prekomjerne upotrijebe alko'ola i niskog drutvenog statusa"5sto tako, mjesto gdje se stavlja minka je vrlo va#no, te boje"Jrvena simbolizira snagu, plava da karakter nije ljudski nego da je rije o du'u, a sme9a ukazuje na neku vrst udovita" Habutae Oabutae je platnena kapa koja slu#i za stavljanje minke"6ro!es zapo inje stavljanjem ove kape, te zaklanjanjem kose"6omoni!a 5s'ika%e :anyure, jedina #ena u to vrijeme koja je imala ikakve veze s kabukiFem , te kojoj nije bilo zabranjeno, zvala se Kume'a!'i "Na iedju je dola jer je 'tjela igrati muke uloge, a kosa joj je pri tome samo smetala"Kako se esto za igranje muki' uloga koriste perike koje se satoje samo iz repa i kose sa strane, sredinji dio glave je obrijan, pa se bojao u plavo, da bi ostavio utisak skalpa, a to se radilo tako da se od vr'a glave, koji je plavi, boja polako mijenja u normalnu boju ko#e"Bva radnja je izuzetno teka i kompli!irana "Kada je 'abutae, to jest minkanje gotovo, zapo inje stavljanje kostima, zatim stavljanje perike, te na kraju dolazi do minkanja ruku i nogu"&ijela oshiroi boju je vrlo lako skinuti, zbog ega je ovakav raspored neop'odan"

Kostim ( kabukiju, kostimi se zovu isho,te nisu neto posebno odre9ene po kastama, dok u No kazalitu termin s'ozoku, kostim ozna ava odjeu, to nije elegantne odjeu plemikog drutva")a vrijeme Nara i Oeinan ere(KF;G stoljee) dvor je odre9ivao na in odijevanja"Bnda u postojale tri vrste odjee8!eremonijalne odore, dvorske 'aljine, i uniforme"5 dizajn i boje tako9er su bile jasno propisane"/ii plemiki sloj je nosio 'aljine od materijala koje im je dr#ava davala, a to su svila, brokat i damast, dok su obi ni ljudi nosili lan"Iukar!i zadnjeg i treeg stale#a su nosili mantil ("horomo), te grube 'akama !ipele"Aadni!i i inovni!i nosili su odjeu napravljenu od posebnog tofa,yoi":o Oeinan ere veiliki ujte!aj na stil obla enja imala kineska dinastija $ang"Kako je kasnije Japan primao sve manji kineski utje!aj, razvijao je svoj stil obla enja" Bd K" stoljea do ;@" stoljea ,lan se koristio kao glavni materijal za pravljenje ljetnog kimona, !ukate.Nakon nekog vremena , lan je zamijenjen pamukom"5spod zimskog, svilenog awase kimona, koji se obla i u aragoto ulozi, nosi se debeo sloj pamuka da bi gluma! bio vei i zastraujui"Njegovi pokreti su naglaeniji, jer se gluma! sporije kree" Na nogama glum!i nose bijele tabi , obuu koja podsjea na arape" , podijeljenim prstima na ostatak, te pala!"$o je tako, zato to glum!u moraju ui u -ori sandale (ono to mi zapadnja!i nazivamo japankama)"( nekim ulogama, na primjer geji ili kurtizana, glum!i su bosi"( Kamakura eri (;GF;@" stoljee) tabi su se pravile od #ivotinjske ko#e, a kasnije, u 1do periodu (;?"F;D" stoljee) po inju se praviti od platna"&ijele ta bi se nose u zatvorenom prostoru, a !rne u otvorenom, radi prljavoe koja se manje vidi na otvorenom" Perika ( 1do eri, #ene su nosile podignutu kosu, sklonjenu s ela i vezanu na vr' glave"5za, kosa je obi no padala preko vrata, a zatim bivana vezana na tjemenu glave"6reostali dio je bio ili skupljen ili vezan u pun9u"Kako se mijenjalo vrijeme, mijenjali su se i stilovi"3ene koje su slu#ile na !arskom dvoru i u into 'ramovima imale su duga ku kosu, skupljenu na le9ima"Bvae perike se koriste i u No kazalitu"Najkompli!iranija kabuki frizura je bila ona za visoko kotirane kurtizane"Kosa je sa strane visoko podignuta, a vor na sa strane podignut"Jijela kosa je ukraena raskonim eljevima imirovine, kornja inim oklopom, te ukrasnim nalama"-vor je tako vezan da podsjea na aureolu" 6ostoje dva tipa muki' frizura8jedna od nji' je samurajska, dok druga podsjea na #ensku frizuru jer je duga kosa vezana na samom vr'u glave, ali nje#no pada preko vrata, dajui dojam #enstvenosti"5sto tako, kako u 1do eri vie nije bilo borbi tako puno kao prije, ipak su se ove frizure nastavile nositi kao znak pripadnosti samurajskoj klasi" 6erike se proizvode od kose, na malim metalnim kapi!ama"$e male metalne kapi!e moraju savreno sjedati na glum evu glavu, nakon ega slijedi stavljanje kose na te iste metalne kapi!e, te se na kraju prvi to no odre9ena frizura"$ijekom 1do perioda se frizura nije ba esto mijenjala, nego samo ako je to bilo potrebno":a ne ispadne da smo zaboravili, postoje i posve arealne, nestvarne frizure"6erike 2ragoto karakter podsjeaju na grivu, te se obi no koriste za du'ove, te nadljudske karaktere")a takve frizure postoje spe!ijal!i koji su za to spe!ijalizirani"

Iza kulisa Kabuki je, iako je bio vrsta kazalita koja se najvie mijenjala, ipak ostao vjeran svojoj tradi!iji, te je vrijeme u KabukiFu izgledalo kao da je zamrznuto u 1do periodu, ne mi ui se otud"6otovanje, bez obzira to je rije o pu kom, kabuki kazalitu, je jo uvijek vrlo prisutno"" (laz u Kabuki kazalite je uvijek napravljeno jednu stepeni!u ni#e od **okolnog svijeta**, da se poka#e razlika izme9u iluzornog, te realnog"6oznatiji glum!i biva'u spe!ijalno izuvani od strane profesionalni' izuvatelja, ku.ibana,koji nosi nji'ove -ori sandale, te sprema glum evu odjeu6ored svake glum eve sobe, nalazi se spe!ijalna poli!a za papu e, jer nije pristojno ulaziti u papu ama u sobu(!ipele su izuvene ve na ulasku u kazalite)6ored poli!a su spe!ijalne drvene konstruk!ije, napravljene za odlaganje ma eva i oru#ja prije ulaska u sobe, ostatak iz romanti ni' vremena kada su samuraji dolazili u posjet glum!ima":anas prete#ito slu#e za dr#anje rekvizita"Na samom ulazu glum!e do ekuje kuiban, te i' pozdravlja sa **B'ajoo gozaimasu**(bukvalnoRdobro jutro)"( svijetu japanskog entertainmenta se spomenuta rije koristi i danas, a koristila se i za jutro i za ve er2ko je gluma! va#an u Kabuki 'ijerar'iji, na ulazu ga do ekuje u enik ili u eni!i (des'i), u veini slu ajeva, gluma! ni#eg ranga" Bbi no kada glum!i u9u 'ram, moraju se prijaviti, stavivi drveni klip u takozvanu .akutoban tablu",vaki od gluma!a stavlja tablu pored svoji' imena, napisani' kitnjastom kaligrafijom"Bdma' do se nalazi minijaturni 'ram,papirnatim trakam ukraen shinto 'ram, pored njega sake, na koji glum!i upisuju svoje ime, za sreu da predstava uspije" Bd gluma!a se o ekuje da prije ulaska u 'ram pljesnu rukama, zbog potovanja prema 'ramu" Na prvome katu nalazi se garseroba najva#nijeg glum!a u predstavi"Jjelokupna garderoba podijeljena je na dvije prostorije od koji' prva slu#i za primanje gostiju i dr#anje stvari",lavniji glum!i imaju ak dovod vode u sobu"5sto tako, slavniji glum!i imaju grb, noren, izvezen na zavjesi od sobe":rugi dio prostorije slu#i za samog glum!a, te njegove potrebe"Klizna vrata koja odvajaju prvu i drugu prostoriji, predstavljaju neku vrst magi ne grani!e izme9u reale i maye",vakoga dana sporedni glum!i dolaze pozdraviti glavnog glum!a"( slu aju da nisu pozvani da u9u unutra, kleknut e pred vrata, te rei 8**B'ajoo gozaimasu** ,ama sr# garderobe kabuki glum!a je njegovo ogledalo,ona su velika, te obi no stoje na stolu od kvalitetnog drva"Kao i umivaonik, i ogledalo se koristi iz klee eg polo#aja",oba je, ako se ulo ,a da se nije puno pspremala prije toga, bila puna razni' darova obo#avatelja, !vjea itd",ama soba glavnoga glum!a bila je ful izdekorirana"5sto tako, glum!i koji su si to mogli priuitit su imali stol za primanje gostiju, te preupunu sobu izdekorirani' detalja, slika iz proli' predstava, itd"5sto tako, bio je obi aj da poslije predstave stavi komad tjanine na li!e, te njima skine(prislanjanjem, ne brisanjem)minka s li!a(ostatak minke se opere) 5sto kao to zmija skida ko#u, guma! skida "humadori kao da je poslije predstave oslobo9ene bremena te uloge"No, on tau tkaninu ne ba!a, bego je ka i na zid, uz ostale oshigumF e"6oznatije gluma ke porodi!e mogu ii i na drugi i na prvi(one su bile, jel*te osnovi!a kabukia)",poredni glum!i su na drugome katu, dok trei kat pripada po etni!ima, pomoni!ima, glazbeni!ima i manje bitnim glum!ima" Najva#niji dio treeg kata je soba, zvana obeja",vi glum!i ni#eg ranga u njoj nanose minku,a stariji i vie rangirani glum!i odre9uju tko e to glumiti"No, glavni faktor u tome tko e odre9ivati glum!e za to je odre9ivala du#ina karijere"Nekada je znalo biti preko stotinjak gluma!a u ovoj sobi, sada se broj smanjio na 7=Ftak" 1do period u KabukiFu zapravo nikada nije i ezao

Kabuki kao poseban svijet :an Kabuki glum!a zapo inje asovima shamishena, taiko i tsusumi ili trenu!ima plesa"Bvi treninzi traju kratko prije predstave"6redstave se odr#avaju tri puta na dan"(jutro, , popodne i uve er, i sve tri su razli ite",vaka predstava se izvodi po GC dana"Jutarnje krenu oko ;;, a ve ernje zavravaju oko D"7=">luma! glumi u G predstave na dan, a ono izme9u vje#ba, budui da je fizi ka priprema vrlo va#na za kabuki"od mjese! dana, oni' C to mu ostaje od GC mu slu#i za vje#banje teksta i pokreta",vaki gluma! mora stii pola sata prije predstave u kazalite""2ko npr" ,tigne ;C minuta prije predstave, nije mu dozvoljeno da uope pristupi bini">luma! koji e ga zamijeniti na bini, jer je zakasnio,du#an je da se odu#e(nepisano pravilo)"$renutak kada kada gluma! uni9e u kazalite, obla i tradi!ionalni japasnku pododjeu undoshi, zatim podkimono djuban, i na kraju pamu ni kimono jukata, ime ozna ava da je u potpunsti uniao u svijet ma!e, glume i teatra"( prolosti, kazalita su bila zatvoren u velja i i K mjese!u, zato da se glum!i mogu posvetiti sebi"( vrijeme odmora samo mali broj gluma!a je plaen, a pojavljivanje u kabuki mediji, ili nekom sli no, se eLtra naplaivalo" /rlo va#na stvar za glum!a je njegova fizi ka spremnost, bez koje gluma! ne bi mogao sjediti, nepomi no stajati du#e vrijeme, dugo kle ati, izvoditi s!ene borbe itd"(loge u kojima nema govora znaju ak biti te#e od oni' s dijalogom"6rimjer je predtsava 8**Kandji!'o**, u kojoj sin $ogas'ia, glavnog junaka, dr#i o ev ma "(loge nosa a ma eva obi no i glume sinovi visoko kotirani' kabuki gluma!a"Bva uloga je iznimno teka, jer dijete mora stajati u jednom stavu du#i period vremena"5sto tako, kabuki gluma! mora imati vitku figuru za s!ene borbe u kojima, npr ovjek mora napraviti kolut unatrag (ali ne na podu, nego u zraku)"Kada gluma! glumi #ivotinje, on mora postupatu upravo suprotno od aragoto stila, zna i, fina kontrola miia, i minimalna eLpresivnost"6riprema za predstavu traje !ijeli dan i po inje ss jutarnjom kupkom"5sti tretman moraju proi i glasni!e, zato jer je tradi!ionalno vjerovanje da su glasni!e u najboljoj snazi < sati nakon bu9enja" 5znimno je va#no ostaviti psi'i kog i fizi kog prostora svokom pojedinom glum!u na pozorni!i ak i s!ene udaranja i nasilja, pa i ljubavi, nikada nema fizi kog dodirivanja, jer se zna da time gluma! gubi svoj manevarski prostor",vi pokloni koji su glum!i dobivali su se izlagali u kazalitu, ovakav obi aj se pojavio u Bsaki, po etkom ;K"stoljea, te neto kasnije se po eo primjenjivati u 1du"Iie poze najvie oduevljenja iazaivaju kod muke publike, jer je rije o tipi no ma isti kim pozama"$ada obi no publika vi e8**Iatte 5mas'itaS**(**$o smo ekaliS**)"5sto tako, nije neobi no da se u Kabuki kazalitu gluma! obrati direktno publi!i"$akav je slu aj bio sa glum!om Pukusukeom, poznatim glum!em iz ;D"stoljea"Kada je Pukusuke doao s bolovanja u kazalite, glavni gluma! koji je tada bio igrao svoju ulogu, na tren je prekinuo to, te ispri ao publi!i sve o Pukusukevoj bolesti, te kako e on svoje bolovanje sada isplatiti, na to je publika odobravajue vikala" , prvim kabukijima su se pored i po ele utvr9ivati **kue za aj**"Bne su imale razne namjene, ali im je svr'a bila ista"( prin!ipu, glum!i bi otili popiti aj oko < ujtro, zna i kada se probude, te bi s obi nim pukom razgovarali o tome to e biti u dananjoj predstavi, da bi zatim otili na svoj posao"6oslije predstave bi opet otili u ajni!u, da pokazuju dijelove predstave, re!itiraju tekst, ili da i' netko dublja d#epa nagradi za ono to su radili" )nanje i masjtorije kabuki majstora su se prenosile s kojena na koljeno,te je sama kabuki umjetnost iznimno teka, jer za'tjeva !ijelog ovjeka, te iznimnu po#rtvovanost"5sto tako, gluma ke obitelji su bile iznimno va#e u kabukiu, te se znanje prenosilo s koljena na koljeno")a primjer evo poznati gluma! :anyuro, prvi iz porodi!e 5s'ika%a, je prenio svoje znanje sinu, koji ga je zatim prenio dalje":vije najzna ajnija imena (ne prezimena)su

:anyuro i (taemon"">alvni glum!i onadai,isklju ivo obrazuju samo svoje direktne potomke, muke"Bni se pojavljuju u kabuku kazalitu jo od malena, s negdje CF< godina, i to u ulogama"Nji'ovo obrazovanje nije uope formlano, te se zasniva samo na imita!iji striji' od sebe">este, pa ak i greke, s genera!ije u genera!iju postaju stilovi, te kabuki napreduje")a vrijeme 1do perioda, gluma ka trupa se sastojala od osam gluma!a i sve drame su bile pisane za osam karaktera"(loge su predstavljale podjelu na tri kaste8glavni likovi, podre9eni karakteri i likovi pratio!a"Bvi' osam uloga u kabuki kazalitu su bile podijeljene me9u slijedeim ulogama8glavni junak, antagonist, starija #ena, mla9a #ena, mla9i i stariji mukara!, komi ar i dijete"5zuzev djeteta, koji je jedino mogao glumiti sin kabuki glum!a, veina gluma!a je prola sve ove uloge" Ie9utim, ;<<;" godine, donijeta je odluka o odvajanju gluma!a od **realnog** svijeta"Nisu smjeli naputati mjesta koja su im odre9ena, a ksanije im je zabranjeno da naputaju zemlju, to nije bilo udno za to vrijeme, jer je to po etak $okuga%a perioda, iliti ope izola!ije Japana"Bgyu ,orai(;<<<"F;?GK), u itelj i savjetnik K s'oguna Tos'imunea, izdo je zabranu mjeanja gluma!a sa gledateljima, zabranu posjeivanja gluma!a ajni!ama i nji'ovi' noenja u tu9im kuama",orai je primjetio veliki utje!aj kabukia na formiranje **kolektivnog nesvjesnog** puka(o tome je govorio 2ristotel, o tome da umjetnike treba kontrolirati dr#ava, jer sklupturiraju na in razmiljanja ljudi), te da #argon gluma!a postaje #argon visoke klase, to visoki vojni tabovi nisu mogli dopustiti"$a zabrana je izdana u svr'u odr#anja vojne diktature, te nemogunosti izdizanja gra9anskog drutva i znata, to je bila prijetnja vojnoj vlasti"Bve naredbe veinom nisu bile potovane, ali su nasljedni!i ,oruiFa pokuavali sve do kraja 1do perioda odr#avati ravnote#u" 6oslije Ieiji restauta!ije, velike kue za aj su izgubile smisao postojanja"( dananjem kabuki kazalitu se prodaju zapadna i isto na 'rana, asopisi, knjige, fotografije gluma!a, pamu ni ru ni!i s grbovima gluma!a i poznati' kabuki obitelji itd" Krajem ;K"stoljea, pojavile su se male radnje u okviru kazalita, koje su prodavale aj i 'ranu, ali su u velika $okijska kazalita stigla tek krajem ;D"stoljea

Srz Kabukia ,ama sr# kabukia jeste simbolika predstave te njezini' gluma!a"( kabukiu nije naglasak na tome da radnja bude realna, niti da doga9aji budu realni")en budizam je izvrio utje!aj na mnoge umjetnisti, a pogotovo budizam"$ako naprimjer u kabukiu va#nu ulogu igra !vijet,snijeg i mjese!"Jvijet simbolizira sam ro9enje, smrt iponovno ra9anje, univerzalne zakone prirode i nepreestani tok ra9anja""Ijese! je simbol istinitog budisti kozakona, jer je nepratsano na nebu, te je neto to dijele sva bia"Japan!i zapravo ne gledaju na umjtnost kao neto udaljeno, nego kao neto blisko, ovdje, a razlozo su ti to japan!e, bili oni s'oguni ili zemljoradni!i, sve povezuje Konfu!ianizam ,budizam i filozofija"$ako naprimjer u kabuki kazalitu, vikanje publike za vrijeme predstave se ne smatra **prljavim**, nego upravo suprotno, smatra se da je predstava dobra, da unosi gledatelje u samu sr#, jer kabuki predstava bez **uplitanja** publike ne bi bila kabuki predstava"5sto tako, predtava je tu zbog likova i gluma!a, nikada zbog radnje, niti i' radnja ni u jednom trenu ugro#ava"Kabuki predstava se promijenila samo izvana":ua je ista" Glossary KabukiFumjetnost izvo9enja pjesme i igre na pozorni!i ,'osa gotoFplesna drama :jidai monoU'istorijska drama ,e%a monoFgra9ansk drama KugeFplemstvoFbus'iFratni!i J'oninUpripadni!i treeg stale#a &akufuFvojna vlada Bnna kabukiU#ensko kazalite Vakas'u kabukiFkbauki s mladim, zgodnim, mladiima Taro kabukiFmuki kabuki AoninFsamurai bez gospodara Oanami!'iFstaza ili prolaz od bine do kraja auditoriuma &utaiFpozorni!a ,adjikiFlo#e $atamiFprostirka od bambusa ,'osa butaiFbina za ples >ejaF#ena8 Fod malena upoznata s umjetnou plesanja i sviranja":anas se geja smatra i #ena koje grani e s prostitukom, zbog ega se izraz danas veinom pogreno koristi, ak i u japanu OikimakuFoslikane zavjese >ezaFodjeljak za orkestar ,'amis'enF#i ani instrument ,eridas'iFnaprava za pomi!anje s!enografije ,eriageFnaprava koja je vezana glumu oko tijela, u#etima, omoguava slobodnije etanje i **letenje** glum!u Ia%ari butaiFpokretna bina KokenFasistent glum!u obu enom u tradi!ionalnu odjeu 1do perioda (!'amis'imo) KuromboFasistent glum!u obu unom u !rno, s kapulja om preko glave OayagariFbrza promjena kostima Oyos'igiFudaraljke

$a!'ima%ariFs!ene borbe IieFdramati na poza koja isti e pokret KikkeFupotreba udraljki bet table, jednu o drugu &i%aF#i ani instrument nalik luli ,'aku!'a!'iFflauta od bambusa PueFmala flauta koja se koristi u No predstavama &ujoFopi naziv za ples, podvrste su8odori, mai, s'igusa ,'urias'iFklizei korak OengeFkombina!ija plesova ,upponFvrata u podu 'anami!'ia BnnagataF#enske uloge koje glume mukar!i $ateyakuFglavne muke uloge u Kabukiu u bunraku J'umadoriFvrst minke koja podsjea na mask, raznobojne boje na bijeloj podlozi" Bs'iroiUbijela podloga za minku 5ta OakeFplosnata etki!a za nanoenje minke OabutaeFplatnena kapa koja se nosi ispod minke 5s'oFkabuki kostim ,'ozokuFelegantna plemika odora"$ermin za kostim u No kazalitu J'oromoFvrsta mukog mantila iz Oeina perioda" OakamaFmuke suknjeFpantalone TukataFljetnji kimono 2vazeFzimski kimono $abiFobua koja podsjea na arape"6odijeljena je izme9u pal!a i ostali' prstiju" )oriFjapasnke sandale >akujaF'odnik za izuvanje !ipela Ku!'ibanFradnik koji izuva velike zvijezde B'ajoo gozaimasuFdobro jutro :es'iFu enik starijeg i va#nijeg glum!a J'akobutanFtabla u koje glm!i stavljaju svoje drvene klipove pored svoji' imena, kada stignu u kazalite ,'intoFdrevna japasnka religija, tovanje prirode i umski' du'ova ,akeFjapanski alko'olno pie NorenFpodijeljena zavjesa, stoji na ulazu u garedrobu najbitnijeg glum!a i na sebi ima izvezen grb glum!a ili nekog iz njegove porodi!e Bs'igumaFtkanina kojom glm!i rade **kopiju** svoje minke s li!e, te je stavljaju na zid kao podsjetnik na prole predstave BbeyaFsoba za minkanje ni#eg ranga gluma!a BnadaiFglavni glum!i Pundos'iFjapanki donji dio odjee :jubanFpodkimono Kraj" 6otpis82nt'alion u Tos'iiFu 5zvori8**Kabuki8tradi!ionalno japasnko pozorite**, autori!a8Jovana ,tojanovi Vikipedia o Kabukiu za japanske znakove Vorld &ook en!ylopdea(pisana), za dodane povjesne instan!e koji' nije bilo u knjizi" /jerovatno ima jo, no ne mogu se trenutno sjetiti