PLANIRANO UBISTVO: SMRT [KORPIONA SLOBODANA MEDI]A

GODINA NAŠIH I NJIHOVIH JUBILEJA

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
12 (NE)SPORAZUM OKO „JU@NOG TOKA“
VLADA FBiH PROTIV RUSKOG MONOPOLA

www.slobodna-bosna.ba
naprasno je otkazana; bra}a Lijanovi} tra`e34 ZDRAVSTVENI SISTEM da za generalnog direktora kompanije bude IZME\U HUMANOSTI I izabran njihov MILORAD BAHILJ, federalni POLITIKE premijer NERMIN NIK[I] prote`ira svog U Bosni i Hercegovini uskoro }e po~eti sa prijatelja DAVORA [IMI]A radom Centar za transplantaciju organa pri DODIKOV SALTO MOR(T)ALE Ministarstvu zdravstva Federacije BiH, koji PAMETNIJI OTPU[TA }e pacijentima na listama ~ekanja Predsjednik RS-a MILORAD DODIK pred omogu}iti lak{e dobijanje novih organa; o sam kraj godine upravu nad Banjom Centru, ali i brojnim problemima zbog kojih Lukom prepustio je IGORU RADOJI^I]U, je na{a dr`ava jo{ uvijek na dnu ljestvice u koji va`i za njegovog najopasnijeg Evropi kada je rije~ o ovoj oblasti, za „SB“ unutarstrana~kog konkurenta; na{a govori federalni ministar zdravstva dr. novinarka otkriva zbog ~ega je Dodik RUSMIR MESIHOVI] napravio golemi ustupak Radoji~i}u, koji ga mo`e ko{tati liderstva u SNSD-u

26 „Slobodna Bosna“ do{la je u posjed skandaloznog prijedloga Sporazuma o izgradnji plinovoda „Ju`ni tok“ izme|u BiH i Rusije, koji bi Federaciju BiH doveo u vazalni polo`aj prema Republici Srpskoj, a cijelu BiH u potpunu ovisnost od ruskog plina

16 (RAS)PRODAJA DR@AVNIH DIONICA
VLADA FBiH, MALI VELIKI DIONI^AR
Agencija za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine (AFP) u ovoj godini planira prodaju nekoliko preduze}a u kojima federalna Vlada ima manjinski vlasni~ki udio. Rije~ je o „Energopetrolu“, „Fabrici duhana Sarajevo“ (FDS), „Bosnalijeku“ i „Sarajevo-osiguranju“. Prije privatizacije o sudbini nabrojanih kompanija }e odlu~ivati nadle`na tu`ila{tva i sudovi, a tek onda AFP i Vlada Federacije BiH koja eventualnom prodajom vlasni~kih udjela u nabrojanim firmama namjerava za~epiti rupe u bud`etu FBiH u 2014. godini

30 ROMAN-RIJEKA
JAMES LYON, “POLJUBAC LEPTIRA”
JAMES LYON je skoro dvadeset godina prisutan na Balkanu, gdje se bavio uglavnom dnevnom politikom, ali i historijom, pa i vampirima. Sva ta svoja interesovanja uspijeva povezati u odli~nom trileru Poljubac leptira pi{u}i o vampirima koji se hrane krvlju ljudi s ovih prostora od davnina do danas. Knjiga bi mogla biti odli~na podloga za neki novi filmski hit ili ~ak seriju u doba kada su pri~e o vampirima popularnije nego ikada
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]

32 SMRT NA DOPUSTU ODLAZAK PRVOG [KORPIONA 22 STRANA^KA BITKA ZA „ALUMINIJ“
GUBITA[ IZME\U LIJANOVI]A I SDP-a
Nakon {to predstavnici SDP-a i Narodne stranke Radom za boljitak nisu postigli dogovor ~iji }e kandidat biti izabran za novog generalnog direktora ALUMINIJA, sjednica Nadzornog odbora mostarske tvornice najavljena za po~etak tjedna

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

SMRT SLOBODANA MEDI]A, VO\E [KORPIONA, NARU^ENA IZ DB-a!
SLOBODAN MEDI] zvani Boca, komandant zloglasnih [korpiona, poginuo je u saobra}ajnoj nesre}i posljednjeg dana pro{le godine zajedno sa suprugom i sinom s kojima je po{ao na proslavu Nove godine; na{a novinarka otkriva ~ime je Medi} zaslu`io specijalni status u zatvoru i ko je u Srbiji strahovao da ne progovori o zlo~inima [korpiona

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
RADMANOVI]EVO HAD@IJANJE

TROŠKOVE EKSHUMACIJA NIKO NE PLAĆA

Na{timao zvani~nu posjetu Be~u kako bi suprugu odveo na novogodi{nji koncert
Neboj{a Radmanovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH, 1. januar proveo je radno u Be~u, gdje je o politi~koj situaciji u BiH razgovarao sa predsjednikom Austrije dr. Heinzom Fischerom. Kako, “SB” saznaje, ovaj razgovor “na{timan” je mjesecima ranije samo kako bi Radmanovi} ispunio `elju svoje supruge Dijane da 1. januara prisustvuje novogodi{njem koncertu Be~ke filharmonije. Dijana Radmanovi}, koju u internim krugovima zovu Lady Di, poznata je po tome {to u Banjoj Luci ne propu{ta gotovo ni jedan kulturni doga|aj. Radmanovi}, koji je u Be~ otputovao na ra~un poreskih obveznika, ispunio je svojoj supruzi dugogodi{nju `elju da prisustvuje spektakularnom koncertu be~kih filharmoni~ara u Zlatnoj dvorani Wiener Musikvereina. Karte za Novogodi{nji koncert, koje se ina~e ~ekaju godinama, Radmanovi}ima je osigurao austrijski predsjednik Fischer. Istovremeno, Radmanovi} je ispunio novogodi{nju `elju i svojoj k}erki Borjani Radmanovi}, koja je 1. januara postala glavna urednica Glasa Srpske, {to je mnogo ranije bio njen tata. (M.D.)
Dijana i Neboj{a Radmanovi}

Vlasnicima firmi koje su angažirane na sarajevskoj deponiji Tužiteljstvo BiH duguje 227.000 KM
TU@BA PROTIV TU@ITELJSTVA BiH
Vlasnici firmi Bajo i Kop-co najavili su tu`be protiv Tu`iteljstva BiH, jer im nikad nisu pla}eni radovi na tra`enju tijela `rtava

Kada je prije dva mjeseca glavni dr`avni tu`itelj Goran Salihovi} posjetio masovnu grobnicu na lokalitetu Toma{ica kod Prijedora, izjavio je da }e Tu`iteljstvo BiH, zajedno sa svim institucijama koje su uklju~ene u proces ekshumacija, nastaviti intenzivne aktivnosti na ubrzanju procesa pronalaska i identifikacije nestalih osoba. Dan kasnije, Salihovi} se na{ao na deponiji u sarajevskom naselju Bu}a Potok i obiteljima stradalih sarajevskih Srba, koji sumnjaju da se na toj lokaciji nalazi grobnica, odaslao istu poruku. Tada je objavljeno i kako }e Tu`iteljstvo BiH, u potrazi za ostacima tijela `rtava, zatra`iti i odre|ene satelitske snimke deponije u Bu}a Potoku, kao i da }e se anga`irati dodatna mehanizacija. No, kako sada stoje stvari, u pretragu na sarajevskoj deponiji ne samo da ne}e biti uklju~eni novi strojevi, nego su i firme koje su ranije izvodile probne radove, u me|uvremenu, prekinule posao. Kako doznaje Slobodna Bosna, vlasnici dvije kompanije: Bajo i Kop-co, ~ija je mehanizacija ljetos bila anga`irana na deponiji u Bu}a Potoku, najavili su podizanje tu`be protiv Tu`iteljstva BiH zbog naplate duga. Firma Kap-co za radove na probnom kopanju potra`uje oko 155.000

KM, dok su dugovanja prema tvrtki Bajo ve}a od 72.000 KM. Me|utim, iako su probna iskopavanja vr{ena u sklopu istrage koju provodi Tu`iteljstvo BiH, vlasnicima je gra|evinskih strojeva re~eno da fakture ispostave Institutu za nestale osobe, koji bi trebao platiti radove. Podsjetimo i da je prilikom iskopavanja tijela `rtava iz grobnice u Toma{ici jedan bager platio Institut za nestale osobe, a drugi ~lanovi obitelji prijedorskih `rtava. I mada glavni dr`avni tu`itelj Goran Salihovi} koristi svaku medijsku priliku da zatra`i dodatna sredstva namijenjena za ekshumacije i pove}anje ljudskih kapaciteta, sude}i prema dosada{njoj praksi, Tu`iteljstvu BiH ne nedostaje novca. Tako se, primjerice, u pojedinim istragama jo{ uvijek anga`ira Du{an Keckarovi}, forenzi~ar iz Centra za humanu i molekularnu genetiku Biolo{kog fakulteta u Beogradu, ~iji samo jedan dolazak na Sud BiH ko{ta 2.600 eura. Iako cijena DNA vje{ta~enja koje u Sarajevu obavlja tim stru~njaka predvo|en Rijadom Konjhod`i}em iznosi oko 8.000 KM, Tu`iteljstvo BiH je za iste usluge beogradskom vje{taku Du{anu Keckarevi}u pla}alo devet tisu}a eura. S. Mijatovi}
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

POSLJEDNJI TAN GO

Božićna liturgija 2014. u Sabornoj crkvi u Sarajevu

Sta{a Ko{arac prekinuo utakmicu u malom nogometu nakon {to je njegov klub „Tango“ primio i tre}i gol
Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Sta{a Ko{arac bio je sredinom decembra jedan od glavnih aktera incidenta na utakmici malonogometnih klubova Centar iz Sarajeva i Tango iz Isto~nog Sarajeva, koja se igrala u Vojkovi}ima. Utakmica je prekinuta nakon {to su gosti iz Sarajeva postigli tre}i gol, {to je silno razljutilo predsjednika Kluba malog fudbala Tango Sta{u Ko{arca. Uz pomo} svojih korpulentnih pratilaca Dragana Stani{i}a i Zorana Radovi}a, omaleni Ko{arac je nasrnuo na suca, zbog ~ega je susret dva malonogometna kluba prekinut. Iste je ve~eri predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta BiH pozvao delegata utakmice Davora Ristovi}a i od njega tra`io da frizira slu`beni izvje{taj. (S.M.)

Sta{a Ko{arac

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

5

Put putuje Erdogan, putujem i ja
ČETVRTAK, 2. JANUAR
Ako im je već stalo do ekskluziva iz prašnjavih arhiva neka višegradski autoriteti iz Odjeljenja za istoriju Andrićevog instituta pročeprkaju po zaostavštini DB-a Srbije: tamo će pronaći vjerodostojne dokumente iz kojih je razvidno da Milan Lukić, demon koji je pored ostalih zločina, u Pionirskoj ulici u Višegradu u kući Avde Omeragića, ni sto metara zračne linije od Andrićgrada, spalio 70 Bošnjaka, bio regrutiran u rezervni sastav srbijanske Državne bezbjednosti Srbije
6

Sve mi je zanimljivo, uzbudljivo, skoro okrepljuju}e oko rukometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u recentnom kvalifikacijskom ciklusu: osobito me `ulja i uznemirava potmuli narativ, naravno nacionalisti~kog predznaka, koji uporno poku{ava pod sumnju staviti DRAGANA MARKOVI]A, selektora nacionalnog tima. O Markovi}u ni{ta znao nisam, ni dobro ni lo{e. Sve dok mi prije godinu dana valjda najve}i rukometni trenerski autoritet, Mostarac ZVONIMIR NOKA SERDARU[I] nije kazao da je bh. selektor Markovi} imao jako uspje{nu karijeru u njema~koj rukometnoj „Bundes ligi“. Ali, opet, hajd’ ti vjeruj; ka`e televizijski sportski komentator Hrvatske televizije Drago ]osi} da „hrvatski stru~njak“ SEID HASANEFENDI] vodi selekciju Tunisa. Prije toga je Sejo, koji govori ekavicu te~nije od mozga {aba~ke Metaloplastike Mileta Isakovi}a, arapski te~nije od svakog reisa, vodio milion uspje{nih nacionanih selekcija, francuskih i njema~kih klubova. Sve se to, u~inak pojedinih trenera ili, kolokvijalno kazano, sportskih menad`era mo`e precizno, egzaktno izmjeriti: ukoliko selektor Markovi} ne odvede selekciju BiH na naredno Svjetsko prvenstvo u rukometu, zavr{it }e u Doboju; ako mu se posre}i, pa pro|emo na taj rukometni festival, mo`e birati „kolektiv“ bilo gdje na svijetu...

PETAK, 3. JANUAR

Nakon dana{njeg d`uma-namaza u d`amijama {irom Bosne i Hercegovine

obavljena je molitva za turskoga premijera RECEPA TAYYIPA ERDOGANA. Sli~ne manifestacije podr{ke odr`ane su i u Crnoj Gori. „Stoj uspravno, Bosna je s tobom“, pi{e na jednom transparentnom plakatu koji ispred sarajevske Begove d`amije isti~u studenti nekoliko ovda{njih fakulteta koji su osnovani sadakom/novcem Erdoganove Vlade. Sve to poletno, entuzijasti~ki prenose mediji koji su se posljednjih godina ogrebali o izda{ne Erdoganove hedije-bespovratne donacije. „Nama su dovoljne molitve iz Bosne“, kazao je ozareni turski premijer novinarima nakon povratka iz Pakistana, {to bi u prevodu na na{e jezike trebalo zna~iti „volim i ja vas“ unikatni posljednji pozdrav srbijanskog diktatora Slobodana Milo{evi}a na antologijskom kontramitingu njegovih pristalica u predve~erje sloma tog satrapskog, autokratskog re`ima. Imaju, ili bi barem trebali imati, studenti u Bosni i Hercegovini pre{nijih, urgentnijih lokalnih prioriteta od podr{ke premijeru jedne strane, dodu{e nagla{eno prijateljske zemlje. Uostalom, nisu iza{li ni na jedan ozbiljniji javni skup koji se ticao ovozemaljskih problema, od jedinstvenog mati~nog broja, preko diskriminacije manjina, pa do plja~ke javnih dobara. Erdoganova vlada je dobro uzdrmana hap{enjima desetina ljudi iz dr`avnog vrha, ministara, djece, rodbine i prijatelja vladaju}e elite koji su osumnji~eni da su dobrano prekr{ili „zakone i obi~aje poslovanja“. Premijer Turske Erdogan je brzopotezno smijenio kompletan policijski „prvi saf“, 300400 ljudi, sitnica, koji je dokumentirao njegove
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

suradnike, ministre za korupciju i kriminal. Potom je sve te policajce osumnji~io da su strani pla}enici i pohapsio ih neselektivno. Ako taj turski skandal ne raspetlja ISMET KASUMAGI], vreme{ni predsjednik neke nevladine udruge za za{titu tekovina, ne zna se ba{ ~ega, te{ko da }e iko drugi. Mladomuslimanski prefriganac Kasumagi}, starac Fo~o od stotinu ljeta, osu|ivan u „montiranom procesu“ vo|enom protiv „muslimanskih intelektualaca“, ministar u prvoj demokratskoj vladi BiH, kasnije dekan Univerziteta u Biha}u, postao je lider uzavrelih povla{tenih studenata turskih koled`a... Preko milijardu dolara u obnovu i izgradnju poslijeratne Bosne i Hercegovine ulo`ila je vlada Japana, u infrastrukturu, {kolstvo, zdravstvo, „mala i srednja preduze}a“, kapacitiranje birokratskog aparata... Premijeru „zemlje izlaze}eg sunca“ Shinzo Abeu drmala se nedavno stolica. A da nam je valjao Abe, valjao je, ali ni na jednoj d`umi, ili javnom skupu u BiH nije ga podr`ala nijedna institucija, vladina, ili nevladina u BiH...

SUBOTA, 4. JANUAR

To da se jedna monarhisti~ka velesila pripremala za rat, godinu-dvije prije nego {to ga je pokrenula, nikakvo nije otkri}e: pa kaplar u vojsci te monarhije Josip Broz decenijama je dresirao radne ljude i gra|ane na doktrini da „rade kao da }e stotinu godina biti mir, a pripremaju se kao da }e sutra biti rat“. Ako im je ve} stalo do ekskluziva iz pra{njavih arhiva neka vi{egradski autoriteti iz Odjeljenja za istoriju Andri}evog instituta pro~eprkaju po zaostav{tini DB-a Srbije: tamo }e prona}i vjerodostojne dokumente iz kojih je razvidno da Milan Luki}, demon koji je pored ostalih zlo~ina, u Pionirskoj ulici u Vi{egradu u ku}i Avde Omeragi}a, ni sto metara zra~ne linije od Andri}grada, spalio 70 Bo{njaka, bio regrutiran u rezervni sastav srbijanske Dr`avne bezbjednosti Srbije barem dvije godine prije tog „nemilog doga|aja“. Ergo, Gavrilo Princip je odgovoran za po~etak Prvog svjetskog rata koliko i Murat [abanovi}, ru{itelj spomenika Ivi Andri}u, za genocid u Vi{egradu i Podrinju...

PONEDJELJAK, 6. JANUAR

drugi kod ALIJE IZETBEGOVI]A imali privilegiran, povla{ten status, bili ljudi od najve}eg povjerenja kojima su povjeravani najdelikatniji, najtajniji zadaci. Pregrubo bi, ili u najmanju ruku nedokazivo, bilo povla~iti paralelu izme|u uloge Udbe u stvaranju Tu|mana i HDZ-a sa utjecajem KOS-a na profiliranje Stranke demokratske akcije i njenog lidera ALIJE IZETBEGOVI]A. Sa{a Perkovi}, sin Josipa Perkovi}a, savjetnik je hrvatskog predsjednika IVE JOSIPOVI]A. Istina, Josipovi} ga je naslijedio od svog prethodnika STIPE MESI]A. Fikret Muslimovi} je povremeni savjetnik kolektivnog bosanskohercegova~kog predsjednika BAKIRA IZETBEGOVI]A. Zanimljivo je, pored ostalog, da se MIROSLAV TU\MAN emancipirao/distancirao od Perkovi}a, glavnog tajnog policajca svog oca generala Franje, a da se Bakir Izetbegovi}, iz nekih neobja{njivih razloga nikako nije u stanju odlijepiti od generala Muslimovi}a, savjetnika svog rahmetli oca Alije... KO(S) pod drugim jamu kopa...

Zgodna ~ar{ijska pri~a, a ja se od svaku ogrebem, pokradem je kada je va`na, ignori{em kada je nazor, vje{ta~ka; ne mora biti pou~na, va`no je da je duhovita i da ima smisla. „Pogledaj {upka, Senade moj, radio je prije rata kod mene ko konobar, sad ja kokuz, a on gospodin, biznismen, tajkun, da te ne peglam, klasi~ni had`o efendi}.“ ^ar{ijskoj dovitljivosti treba skinuti kapu, vjerovati u njenu preciznost i nemilosrdnost: za svakog {upka, ili papka, koji se nekontrolirano i nasilno obogati, ostat }e uhodana kvalifikacija „had`o efendi}“.

NEDJELJA, 5. JANUAR
Senzacionalno, turboekskluzivno otkri}e danas je prezentirano na vanrednoj press konferenciji Andri}evog Instituta, Odjeljenja za istoriju: pismo Oskara Potioreka, austrougarskog vojnog upravnika Bosne i Hercegovine, napisano godinu i po prije po~etka Prvog svjetskog rata. Iz tog „dugo skrivanog pisma“, ka`u povjesni~arski autoriteti predvo|eni nau~nim nadvojvodom EMIROM KUSTURICOM, i{~itava se da se godinu i po dana prije Sarajevskog atentata Austro-Ugarska pripremala za veliki, do tada najve}i rat u povijesti ~ovje~anstva. Za ozbiljne povjesni~are, ka`e profesor HUSNIJA KAMBEROVI], to pismo nije nikakva „ekskluziva“, da je ono decenijama va`an, ali dostupan primarni izvor za svakoga ko se ozbiljno bavi tim dijelom balkanske i svjetske povijesti.
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

JOSIP PERKOVI], biv{i {ef Dr`avne bezbjednosti Hrvatske koji ~eka izru~enje Njema~koj zbog umije{anosti u ubojstvo emigranta STJEPANA \UREKOVI]A, prije koji dan je u novinskom intervju otkrio/potvrdio da je on 1986. godine osobno uru~io paso{ FRANJI TU\MANU i dopustio mu odlazak u inozemstvo u nastupnu prijateljsku posjetu „neprijateljskoj emigraciji“. Kompetentni sudionici u ve~era{njoj emisiji Forum Hrvatske televizije potvr|uju Perkovi}eve tvrdnje, dokazuju}i, ne previ{e uvijeno, da je Udba aktivno sudjelovala ne samo u me|unarodnoj promociji Franje Tu|mana, nego da je Hrvatska demokratska zajednica prakti~ki formirana uz visoko pokroviteljstvo tajne policije na ~ijem je ~elu bio Perkovi}. „Udba je tada predvidjela kako }e izgledati raspad SFRJ i procijenila“, ka`e dugogodi{nji hrvatski emigrant Jak{a Ku{an, „da je Tu|man najmanje zlo, mnogo manje od bra}e Veselica, [ime \odana, Vlade Gotovca.“ Tu|man je po~etnu naklonost ~elnih ljudi hrvatske Udbe nakon dolaska na vlast cijenio i debelo honorirao - Perkovi} je tokom rata bio {ef vojne obavje{tajno-sigurnosne zajednice, a stotine drugih tajnih policjaca iz mrskog nenarodnog re`ima rasporedio na va`ne du`nosti u mladoj hrvatskoj demokraciji. Te{ko je izmjeriti, izvagati, komparirati zna~aj i utjecaj Josipa Perkovi}a u hrvatskoj i eksjugoslovenskoj Udbi s reputacijom i rejtingom koju je u Kontraobavje{tajnoj slu`bi JNA imao FIKRET MUSLIMOVI]. Neupitno je tek da su i jedan i drugi, prvi kod Tu|mana,

UTORAK, 7. JANUAR

Sve su moje simpatije bile na strani konceptualne umjetnice iz Prijedora JELENE TOPI] tokom njenog performansa na gradskom trgu gdje je strpljivo stajala i {utjela. Danas je objavila dnevnik svog vi{esedmi~nog {utljivog performansa i totalno uprskala stvar. Njene rije~i, neartikulisane, ra{trkane, nemu{te, nedore~ene, potpuno su razo~arenje, njena motivacija je razo~aravaju}a. U ekskluzivnom razgovoru za Dnevnik BHT opet je {utjela, {to je opet vratilo moje simpatije prema njoj. [uti, Jelena, {uti, da te bolje ~ujem!

SRIJEDA, 8. JANUAR

Na jutarnjoj kafi zati~em pasioniranog kvartovskog ranoranioca, {ampiona u ranom ~itanju {tampe. O~ajan je, rezigniran, bespomo}an. „Ovakvog kriminala nikada ranije nije bilo, ovo je dno dna“, procijedi izme|u dvije travarice (ljutu travaricu, na ljutu ranicu!). Spominje Lijanovi}e, kantonalnog poslanika Radelja{a, Autoceste Federacije, Dodika, Lagumd`iju, ^ovi}a... javna poduze}a, zdravstvo, {kolstvo... „Bilo je, itekako je bilo, samo se nije znalo, mediji su bili u{kopljeni, cenzurirani, sad se sve otvorilo demokratiziralo, razgolitilo“, tje{im ga. Ima nekog vraga u onoj dosko~ici da se protiv komaraca i kriminalaca treba obra~unavati istim materijalno-tehni~kim sredstvom - novinama!
7

Gdje je `enama mjesto u bud`etu?

Osna`ene omladinske liderke koje znaju svoja prava: Rodnopravnim bud`etom do ravnopravnosti
“Visina kulture odre|uje se po odnosu prema `eni” - rije~i su francuskog filozofa i moraliste Jeana de La Bruyèrea, koje je izgovorio prije vi{e od 350 godina. Na`alost, dana{nje dru{tvo, u praksi, i dalje ne prihvata da su mu{karci i `ene uistinu ravnopravni. Svijest javnosti o tome u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regije, nastoji mijenjati Institut za razvoj mladih KULT, kroz svoje brojne inicijative. Bosni i Hercegovini su potrebne mlade, samopouzdane, sposobne `ene koje se aktivno uklju~uju u dru{tveno-politi~ki `ivot, znaju se izboriti za svoja prava te svojim djelovanjem mijenjaju svijest kako ostalih `ena u dru{tvu, tako i mu{karaca. One koje prolaze obuku Instituta, zaista to i postaju. „Ravnopravnost spolova jedna je od temeljnih vrijednosti otvorenog dru{tva koje Institut za razvoj mladih KULT nastoji kreirati – otvorenog dru{tva u kojem su mladi uklju~eni u procese odlu~ivanja. Jedan od najva`nijih elementa rodno odgovorne politike je i rodno odgovoran bud`et jer bud`et je ustvari taj koji reflektira prioritete. Dokumenti politike prema mladima kao i bud`eti za mlade moraju biti rodno osjetljivi, i odgovarati razli~itim potrebama i zahtjevima i mladi}a i djevojaka. Mi poma`emo u kreiranju mladih snaga koje }e se boriti za ravnopravniju raspodjelu i jednako u`ivanje prava po svim osnovama u dru{tvu.“ ka`e Nejra Kadi}, iz Instituta za razvoj mladih KULT. Kroz inicijative Instituta je 20 djevojaka i 9 slu`benika/ca za mlade postalo zagovara~ima/icama rodne ravnopravnosti. Vi{e od 360 mladih u BiH, Hrvatskoj i Srbiji educirano je o ravnopravnosti spolova – sada su osposobljeni orodnjovati svaki segment `ivota i rada u lokalnim zajednicama. Op}ina Ilid`a usvojila je rodno odgovornu strategiju prema mladima za period 2014-2016, dok je Op{tina Isto~na Ilid`a kreirala nacrt rodno odgovorne strategije koji }e se na}i na dnevnom redu Skup{tine Op{tine u januaru 2014. U Subotici u Srbiji kreiran je rodno odgovorni upitnik za ispitivanje potreba i problema mladih u ovoj zajednici. Upitnik }e prvi put tretirati pitanja rodne ravnopravnosti, a analiza istra`ivanja }e prikazati statisti~ki razvrstane podatke za mladi}e i djevojke u okviru svih oblasti istra`ivanja. U In|iji je pokrenut proces orodnjava lokalnog akcionog plana (LAP) i njegovog bud`eta prema preporukama u~esnika/ca KULTOVE inicijative. U sastavu komisije koja radi na izradi LAP-a su i predstavnici/e mladih. Sombor (Srbija) i Bilje (Hrvatska) rade na uskla|ivanju lokalnih akcionih i razvojnih planova s preporukama uklju~ivanja koncepta rodne ravnopravnosti. Op}ine Novo Sarajevo, \akovo i Beli Manastir, zajedno sa ve} spomenutim lokalnih zajednicama, educirali su vi{e od 360 mladih o ovoj temi. Ravnopravnost u praksi, ne na papiru U ranijem Institutovom programu KO[NICA u~estvovalo je ~ak 180 djevojaka iz cijele Bosne i Hercegovine, koje su stekle iskustvo i znanja o gra|anskom dru{tvu i volontiranju, rodnoj ravnopravnosti, politici prema mladima, timskom radu i liderstvu, odnosima s javno{}u, samoosna`ivanju, ljudskim pravima te ravnopravnosti spolova. 17 djevojaka iz Velike Kladu{e koje su u~estvovale u programu KO[NICA danas su osna`ene `ene koje djeluju u svojoj lokalnoj zajednici i nastoje promijeniti patrijahalni stav te dokazati da su `ene liderice i da pojam ravnopravnost spolova ne smije postojati samo na papiru. “KO[NICA je probudila ono ne{to uspavano u nama i pokrenula nas da se zala`emo i borimo za ljudska prava, ravnopravnost spolova i da svaku obuku znamo iskoristiti u budu}nosti. Aktivnosti koje smo prolazile navele su nas na razmi{ljanje kako da ih primijenimo u svojoj lokalnoj zajednici, {to smo i u~inile“, ispri~ala je Jasmina Keserovi}, istakav{i da su proveli projekt “Mi i zajednica-neka `ene odlu~e”, u koji su bile uklju~ene `ene iz ruralnih dijelova Velike Kladu{e, te da su ih uspjele navesti da po~nu razmi{ljati o mogu}nostima uklju~ivanja u savjete mjesnih zajednica. “Projekt Ko{nica jeste zavr{io, ali njegov sna`an utjecaj koji je ostavio na u~esnice i danas se osjeti kroz razli~ite aktivnosti koje provodimo“, istakla je Keserovi}eva.

Trenutak koji mijenja na~in razmi{ljanja Berini Bukvi je, kako tvrdi, KO[NICA promijenila `ivot. Danas je ona uposlenica KULTA i radi na rodnopravnim bud`etima za mlade. “Uklju~ivanje u inicijative KULTA posmatram kao trenutak mijenjanja mog `ivota, jer su se tada promijenila moja razmi{ljanja i po~ela sam kriti~ki razmi{ljati o svemu, ali ne u smislu nametanja ne~ijih stavova ili mi{ljenja ve} istra`ivanja, analize, poznavanja teme u svakom slu~aju pa tek onda zaklju~aka i tvrdnji“, istakla je Bukva. Znanje koje je stekla koristi da mijenja svijest ljudi oko sebe, zagovara rodnu ravnopravnost i poma`e mladim djevojkama koje tragaju za svojim mjestom u dru{tvu. “Konstantnim zagovaranjem i odr`avanjem radionica o temi ljudskih prava u kojoj nezaobilazno radim u oblasti ravnopravnosti spolova, utje~em prvenstveno na mlade koji pod imperativom trebaju imati ovakav vid obrazovanja gdje }e u~iti, ali i u~iti kako pitati ako im nije ne{to jasno, kako nau~iti prevenirati rodnu nejednakost, kako djelovati i kako dati konkretan doprinos“, istakla je. Prevencija nasilja nad `enama Zahvaljuju}i svom trudu i zalaganju postala je dio tima Instituta te dokazala sebi, ali i ljudima oko sebe da je posao mogu}e na}i bez “{tele”. Bukva je uklju~ena i u svaki Narand`asti dan, projekt kojim Institut ukazuje na rastu}i problem nasilja nad `enama, a koji se obilje`ava svakog 25. u mjesecu. “Kroz Narand`asti dan svaki put saznam ne{to novo o predrasudama ili po~etnim pozicijama razmi{ljanja i stavova na{ih gra|ana/ki. KULT mnogo radi na prevenciji nasilja nad `enama u BiH. Umre`avamo se i s drugim omladinskim organizacijama koje rade sli~ne ili iste inicijative te stvaramo saradnju i u cijeloj BiH“, istakla je Bukva te dodala da se `rtva nasilja, rijetko, ali ipak obra}aju za pomo} kojima oni poma`u, upu}uju na prave adrese, povezuju sa relevantnim institucijama i rade na njihovoj inkluziji u dru{tvo. Bud`et i za potrebe `ena Bukva je danas posve}ena rodnopravnom bud`etu za mlade – a {ta to zapravo zna~i? Naime, svaka op}ina, odnosno grad ima svoj bud`et, no bud`etska sredstva naj~e{}e nisu

raspodijeljena na na~in da pokrivaju potrebe i mu{karaca i `ena te zajednice. “Prva reakcija na pojam rodno odgovornog bud`etiranja ve}inom je - kakve veze rodna ravnopravnost ima sa bud`etom?’ Me|utim, s obzirom da sam i sama imala sli~ne nedoumice u po~etku, nije mi stran taj osje}aj. Kada se cijeli proces pro|e sve do|e na svoje mjesto, pa je ve}ini jasno kako je zaista potreba svakog dru{tva da se prora~unska sredstva vra}aju uvijek na kraju onima od kojih su i stigla, da je va`no razumjeti kako prora~uni trebaju biti usmjereni na ljude i njihove potrebe, pa ~ak i ako to zna~i ve}i anga`man i dublje analize“, ispri~ala je Ana Petrovi}, djevojka iz op}ine Bilje u Hrvatskoj, koja je bila jedna od u~esnica u inicijativi Rodnopravni bud`et. Istakla je da zajednica u kojoj ona `ivi malo brine o rodnopravnom bud`etu, ali ona nastoji motivirati mlade ljude u svojoj op}ini, uspostaviti saradnju s lokalnom vlasti i pomo}i u tome da rodna ravnopravnost ne bude ne{to {to postoji samo na papiru. “Va`no je imati na umu kako su projekti kroz koje se poku{ava podi}i razina svijesti o odre|enoj temi u dru{tvu, projekti kojima je potrebno puno vi{e vremena. Vrlo ~esto to i nije samo jedan projekt ve} se dugotrajno, ~ak i godinama, radi na zagovaranju rje{avanja odre|ene problematike, kako bi se osjetili pomaci u razumijevanju i perspektivi pojedinaca“, kazala je, dodav{i da svojim primjerom nastoji inspirirati ljude oko sebe, ali su i oni njoj nerijetko motivacija. Put kojim treba krenuti An|elka Vlaskali} iz Sombora u Srbiji je tako|er bila jedna od u~esnica inicijative Rodnopravni bud`et. Prije nego {to se uklju~ila u nju, kako je kazala, nije znala ni{ta o rodnom bud`etiranju. Nakon {to je pro{la obuku, shvatila je da je vrijeme za akciju, jer u njenom rodnom gradu rodnopravni bud`et ne postoji. “Na{a lokalna zajednica, kao i ve}ina u regiji, ne shvata su{tinu ravnopravnosti. ~ak i `enska udru`enja i komisija za ravnopravnost spolova je vi{e formalno nego su{tinski aktivna. Ne mogu re}i da su se za ovih nekoliko mjeseci desile neke korjenite promjene, ali smo pokrenule orodnjavanje nekih strate{kih dokumenata, iznijeli preporuke za pobolj{anje u javnost te sproveli istra`ivanje koje je jasno pokazalo gdje smo i kuda treba da idemo te na ~emu treba da radimo“, navela je An|elka, dodav{i da su od lokalne vlasti tra`ili da se promjene pojedine stavke u Lokalnom akcionom planu za mlade koje se odnose na djevojke kako bi i bud`etska sredstva bila usmjerena u skladu s tim potrebama. Djevojke iz Novog Sarajeva, Isto~ne Ilid`e, Ilid`e, Sombora, Subotice, In|ije, Belog Manastira, Bilja i \akova, postale su aktivne u~esnice u kreiranju politika i procesu dono{enja odluka razvojem modela rodno odgovornog bud`etiranja i njegovog uklju~ivanja u lokalnu politiku u svojim zajednicama. Iz Instituta su istakli da su rodno odgovorno planiranje i bud`etiranje odli~an alat za dizajniranje, promoviranje i implementiranje odgovornih politika u sektoru politike prema mladima. 9

SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

MINI MARKET
S KONJA NA MAGARCA

I MIROVINA I HLADOVINA

Nakon isteka mandata, direktor DGS-a Vinko Duman~i} bit }e savjetnik Fahrudina Radon~i}a
Kako nezvani~no saznajemo, direktor Grani~ne policije BiH Vinko Duman~i}, kojem je istekao drugi ~etverogodi{nji mandat na toj funkciji, mogao bi dobiti mjesto savjetnika ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radon~i}a. Navodno, mjesto savjetnika Duman~i} je „zaradio“ jer je u proteklih osam godina, koliko je bio na mjestu direktora Grani~ne policije, izlazio u susret ministru Radon~i}u i njegovim poslovnim partnerima preko „fleksibilnog“ pokrivanja dr`avne granice. (M.F.)

Zastupnici Petar Kunić, Boško Tomić i Beriz Belkić na ime otpremnina naplatili po 30 hiljada KM
Odlazak u mirovinu tri zastupnika u Parlamentu BiH, Petra Kuni}a (DNS), Bo{ka Tomi}a (SNSD) i Beriza Belki}a (Stranka za BiH), dr`avni je prora~un ko{tao oko 90.000 KM. Nakon {to su ispunili uvjete za odlazak u mirovinu, zastupnicima Kuni}u, Tomi}u i Belki}u je u prosjeku ispla}eno po 30.000 maraka otpremnine, na koju su imali zakonsko pravo. No, budu}i da dr`avni zastupnici imaju primanja i privilegije o kojima njihovi bira~i mogu samo sanjati, tako su Petar Kuni}, Bo{ko Tomi} i Beriz Belki} iskoristili i druge zakonske mogu}nosti. Uredno su podigli otpremnine, potom su penzije privremeno „zamrzli“, i nastavili primati visoke pla}e u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH. (S.M.)

Petar Kuni} (DNS)

Bo{ko Tomi} (SNSD)

Beriz Belki} (Stranka za BiH)

MIROSLAVLJEVO EVANÐELJE

Srednjoškolski profesor istorije iz Vojkovića Miroslav Vujičić imenovan za šefa nabavke u Centralnoj banci BiH
Miroslav Vuji~i}, dugogodi{nji {ef kabineta srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{e Radmanovi}a, u novoj se godini na{ao na novom polo`aju. Kako je jo{ proljetos objavila „SB“, Vuji~i}a je ~ekalo rezervirano stalno radno mjesto u Centralnoj banci BiH. Nekada{nji je srednjo{kolski profesor istorije iz sarajevskog prigradskog naselja Vojkovi}i, uz pomo} svog {efa i strana~kog kolege Radmanovi}a, od 1. januara {ef Odjeljenja za zajedni~ke poslove i nabavke u Centralnoj banci BiH. (S.M.)
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

Vinko Duman~i} 10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

(DVO)LI^NOST GODINE

Podržavate li preporuku OHR-a da Budimir povuče ili izmijeni odluku o smjeni ministra Krajine?
SA[A MAGAZINOVI]
Predsjednik kluba SDP-a u Predstavni~kom domu
OHR je samo potvrdio ono {to je danas svima poznato, a to je da je @ivko Budimir politi~ki avanturista koji ne mari za posljedice svojih poteza. Smatram da je ovaj posljednji potez vi{estruko {tetan. dovelo do ove krize.

ADIS ARAPOVI]
Menad`er u CCI-ju
OHR svojim odlukama ne smije abolirati niti kamuflirati neznanje, nerad i neodgovornost politi~ara u BiH. Sa druge strane, podr`avam OHR-ovu preporuku zato {to je na prvi pogled ova Budimirova odluka doprinijela produbljavanju, a ne smanjivanju politi~ke krize u BiH.

[EMSUDIN MEHMEDOVI]
Zastupnik u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH
Odluka o smjeni ministra Krajine je, u najmanju ruku, nepromi{ljen potez gospodina Budimira jer }e ona dovesti do potpune blokade Vlade FBiH.

DA

NE/DA

DA

Radon~i}ev „Avaz“ proglasio Vu~i}a za li~nost godine, Vu~i}ev „Kurir“ ismijavao Radon~i}a da bezuspje{no kopira Vu~i}a
Beogradski Kurir, list pod izravnom kontrolom trenutno najmo}nijeg politi~ara Srbije Aleksandra Vu~i}a, objavio je podrugljiv tekst o ministru bezbjednosti BiH Fahrudinu Radon~i}u, tvrde}i da ovaj na sve na~ine, i gestikulacijom i javnim izjavama, poku{ava kopirati Aleksandra Vu~i}a. “Ministar bezbednosti BiH Fahrudin Radon~i} svojim izjavama i gestikulacijom gotovo otvoreno kopira vicepremijera Srbije Aleksandra Vu~i}a. Naime, Radon~i} se najvi{e ’istakao’ u svojim o{trim izjavama kad je re~ o borbi protiv korupcije, pa citira Vu~i}a kad god stigne”, pi{e Kurir navode}i nekoliko izjava koje je Radon~i} navodno “pozajmio” od Vu~i}a. Podrugljivi tekst u Kuriru, tvrde upu}eni, prili~no je razbjesnio Radon~i}a, tim vi{e {to je upravo po njegovom nalogu, samo nekoliko dana ranije, Dnevni avaz proglasio Vu~i}a za inostranu li~nost godine! Ne prestane li Vu~i}ev Kurir ismijavati Radon~i}a, Avaz bi naredne godine mogao Vu~i}u dodijeliti titulu “dvoli~nost godine”! (S.B.)

DENNIS GRATZ
Predsjednik Na{e stranke
Ne podr`avam zato {to preporuka dolazi od institucije OHR-a koji takvim pona{anjem sudjeluje u produbljavanju krize budu}i da se radi o neorganiziranim i smi{ljenim potezima. Mi{ljenja sam da nema nikakve strategije u Inzkovom reagiranju imaju}i u vidu da je OHR {utio kao zaliven kad se de{avalo sve ono {to je

AVDO AVDI]
Urednik na FTV-u
U pitanju je ~ista politi~ka odluka i u pitanju su ~ista politiziranja od strane predsjednika FBiH i od strane premijera BiH. Mislim da se radi o ishitrenoj odluci predsjednika FBiH kojem ne smeta ministar finansija ve} mu smeta ruka Ante Krajine koja }e stati na stranu SDP-a.

VASVIJA VIDOVI]
Advokat U ovom trenutku politi~ka situacija u Federaciji BiH nesumnjivo je vrlo komplikovana. Podr`avam preporuku OHR-a jer odluka @ivka Budimira u ovom trenutku doprinosi jo{ ve}em politi~kom haosu u BiH.

NE

DA

DA

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

Aleksandar Vu~i}

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

11

(NE)SPORAZUM OKO „JU@NOG TOKA“

„Slobodna Bosna“ došla je u posjed skandaloznog prijedloga Sporazuma o izgradnji plinovoda „Južni tok“ između BiH i Rusije, koji bi Federaciju BiH doveo u vazalni položaj prema Republici Srpskoj, a cijelu BiH u potpunu ovisnost od ruskog plina

Pi{e: ASIM METILJEVI]

DODIKOV ULTIMATUM FEDERACIJI
“Ili prihvatite Ju`ni tok ili sami izmirite dug prema Rusiji“!

porazum o izgradnji plinskog koridora „Ju`ni tok“, koji je formuliran prije dvadesetak dana na sjednici Vlade Republike Srpske i upu}en Vije}u ministra BiH na kona~no usvajanje, nesumnjivo }e biti izvor novog nesporazuma i nove napetosti izme|u dva entiteta unutar BiH, ali i ozbiljnog nesporazuma BiH s evropskom Energetskom zajednicom. Predlo`eni Sporazum u jednakoj se mjeri ti~e dva entiteta, ali je dizajniran isklju~ivo prema interesima Republike Srpske i, {to je jednako va`no, fomuliran je suprotno temeljnim principima evropske Energetske zajednice kojih se BiH du`na pridr`avati kao njena ravnopravna ~lanica.

S

JA^ANJE RUSKOG MONOPOLA
Iz predlo`enog Sporazuma, ~iju smo kopiju uspjeli dobiti, vidljiva je namjera Republike Srpske da preko plinovoda „Ju`ni tok“ dovede Federaciju BiH u podre|en, odnosno zavisan polo`aj, kao i namjera da svojim ruskim partnerima dodatno u~vrsti monopolski polo`aj na plinskom tr`i{tu BiH. Prema predlo`enom Sporazumu, ruski Gasprom bi u BiH osnovao dvije entitetske plinske kompanije u kojima bi imao ve}insko (60-postotno) vlasni{tvo nad plinovodima i 100procentno vlasni{tvo nad plinom. Pri tome bi kompanija iz Federacije BiH bila u dvostruko podre|enom polo`aju - prema Republici Srpskoj, kojoj bi pla}ala transport plina, i prema Ruskoj Federaciji, koja bi kao ve}inski vlasnik plinovoda i stoprocentni vlasnik plina imala apsolutni monopol na tr`i{tu BiH. Naravno da su ~elnici Republike Srpske svjesni ~injenice da Federacija BiH ima posve druge energetske prioritete i da ne}e prihvatiti aran`man koji je stavlja u neravnopravan polo`aj, pa su Sporazum o „Ju`nom toku“ ponudili u paketu sa rje{avanjem ratnog duga BiH prema Rusiji za potro{eni plin tokom rata, ali i rje{avanjem prijeratnog duga Rusije prema BiH nastalog na temelju klirin{kog aran`amana Rusije i biv{e Jugoslavije. Sticajem okolnosti, i dug BiH prema Rusiji i dug Rusije prema BiH pribli`no je jednak (oko 105 miliona dolara), pa je Vlada RS-a predlo`ila rje{enje za koje ranije nije htjela ni da ~uje - da se ovo poglavlje zatvori tako {to bi se „prebila“ me|usobna dugovanja dvije dr`ave. U protivnom, Vlada FBiH mora}e sama izmiriti dug prema Rusiji, dok }e Rusija svoj dug izmiriti prema entitetima! No, kako smo doznali, ovaj ultimativni zahtjev Vlade RS-a ne}e odvratiti
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

12

VLADA FBiH PROTIV RUSKOG MONOPOLA
Federaciju BiH od toga da slijedi vlastite energetske prioritete. A oni su nesumnjivo vezani za izgradnju alternativnog plinovoda TAP, kojim bi se smanjila ovisnost BiH od ruskog plina i osigurala tr`i{na utakmica izme|u razli~itih dobavlja~a plina. ZAOBI\ENE EVROPSKE DIREKTIVE

„Južni tok“ nije usklađen s evropskim pravilima
Sporazum o izgradnji plinovoda „Ju`ni tok“, koji je Vlada RS-a uputila Vije}u ministara BiH, zenemaruje direktive evropske Energetske zajednice, prema kojima ista kompanija ne mo`e biti vlasnik plinovoda i distributer plina. Kako bi se potaknula tr`i{na utakmica, vlasnik plinovoda mora biti neovisan od distributera plina i mora dopustiti da se plin doprema iz razli~itih izvora.

FEDERACIJA NE ODUSTAJE OD TAP-a
Od prije nekoliko mjeseci BiH se i zvani~no uklju~ila u realizaciju panevropskog energetskog projekta pod nazivom TAP (Transjadranski plinovod) kojim }e se prirodni plin iz Azerbejd`ana dopremati do tr`i{ta Zapadne Evrope. Predsjedni{tvo BiH ve} je ranije prihvatilo Memorandum o razumijevanju izme|u Hrvatske, Albanije, Crne Gore i BiH, kojim se pored ostalog predvi|a uspostava posebnog me|udr`avnog komiteta zadu`enog za koordinaciju i realizaciju ovog projekta u ~etiri navedene dr`ave. Energetski projekat TAP zvani~no je najavljen 2007. godine, kada je {vicarska energetska kompanija Swiss EGL Group predstavila studiju izvodivosti koja je dobila punu podr{ku zvani~nog Brisela i klju~nih dr`ava preko ~ije teritorije }e se graditi plinovod Azerbejd`ana, Turske, Gr~ke, Albanije i Italije. Plinovod TAP primarno se gradi zbog tr`i{ta Zapadne Evrope, a njegova glavna trasa prote`e se od Azerbejd`ana, preko Turske, Gr~ke i Albanije, pa po dnu Jadranskog mora do Italije i dalje prema Zapadnoj Evropi. Zahvaljuju}i sna`nom anga`manu hrvatske diplomatije, jedan krak plinovoda TAP usmjerit }e se prema tr`i{tu Balkana od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske, do BiH. Zvani~nici Republike Srpske nervozno su reagirali na ideju da se Federacija BiH uklju~i u izgradnju plinovoda TAP. [tavi{e, u medijima bliskim Miloradu Dodiku, anga`man BiH u ovom projektu okvalificiran je kao „namjerna diverzija“ ruskog energetskog projekta Ju`ni tok, {to je naravno ~ista besmislica budu}i da se ova dva plinovoda me|usobno ne isklju~uju nego se

JASNA EVROPSKA PRAVILA
Kao ~lanica evropske Energetske zajednice BiH je du`na slijediti principe ove asocijacije

me|usobno nadopunjuju. Vije}e ministara BiH ne}e niti mo`e osporiti pravo Republici Srpskoj da se uklju~i u izgradnju plinovoda Ju`ni tok, kao {to nije osporilo ni pravo Federaciji BiH da se uklju~i u izgradnju plinovoda TAP. Problem je o~ito u ne~emu drugom: ruski Gasprom procjenjuje da je tr`i{te RS-a zanemarljivo i da se izgradnja ovog plinovoda ne bi isplatila ako se plinom ne bi snabdijevalo i dva puta ve}e tr`i{te Federacije BiH.

KONKURENCIJA UMJESTO MONOPOLA
Preko alternativnog plinovoda pod nazivom TAP, dr`ave Evropske unije poku{avaju ostvariti dva cilja: obezbijediti alternativni izvor plina i sniziti cijene energenata preko zao{trene tr`i{ne konkurencije. U evropskim dr`avama koje imaju samo jedan dobavni pravac, me|u koje spada i

OLAKO DATA OBE]ANJA

I Dodik je svjestan da od „Južnog toka“ neće biti ništa
Jedan visoki zvani~nik Vlade FBiH izjavio je za Slobodnu Bosnu da Vlada Federacije BiH ne}e prihvatiti Sporazum koji je predlo`ila Vlada RS-a „jer izgleda da je Sporazum namjerno napisan tako da bude neprihvatljiv Vladi FBiH“. Na{ sagovornik
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

tvrdi da se Dodik razmetao posve nerealnim obe}anjima oko „Ju`nog toka“, i sada kada se na{ao pred zidom zbog protivljenja Vije}a ministara BiH i evropske Energetske zajednice, poku{ava prona}i kakav-takav alibi za vlastiti neuspjeh.

BiH, cijena plina je za oko 40 posto vi{a od cijene plina u dr`avama koje imaju dva ili vi{e me|usobno neovisnih dobavnih pravaca. I ruski projekat „Ju`ni tok“ projektovan je tako da u {irokom luku zaobi|e teritorij Ukrajine, s kojom se Rusija stalno spori oko transportnih tro{kova plina. Kako bi izbjegla Ukrajinu, Rusija je plinovod „Ju`ni tok“ usmjerila preko Crnog mora, koriste}i teritorijalne vode Turske. Turska je na to pristala, ali je zauzvrat dobila rusku suglasnost za izgradnju zasebnog plinovoda iz Azerbejd`ana do Turske, pod nazivom Transanadolski plinovod. Nastavak ovog plinovoda iz Turske do Gr~ke, a kasnije i do Albanije i Italije, nazvan je Transjadranski plinovod, skra}eno TAP (Trans Adriatic Pipeline). Krak ovog plinovoda za Balkan, pod nazivom Jadransko-jonski plinovod, protezao bi se od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske do BiH, i kroz njega bi ove ~etiri dr`ave dobivale godi{nje oko 5 milijardi kubnih metara plina. Ukupna du`ina balkanskog kraka ovog plinovoda iznosi oko 400 kilometara, od ~ega je u Albaniji 170, Crnoj Gori 100, a u Hrvatskoj 130 kilometara. Spojna ta~ka za BiH planirana je u Plo~ama. Procijenjena ukupna ulaganja u izgradnju balkanskog kraka plinovoda TAP kre}u se u rasponu od 230 do maksimalno 250 miliona eura, pri ~emu bi svaka dr`ava samostalno gradila dionicu plinovoda preko svoje teritorije.
13

(RAS)PRODAJA DR@AVNIH DIONICA

Agencija za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine (AFP) u ovoj godini planira prodaju nekoliko preduzeća u kojima federalna Vlada ima manjinski vlasnički udio. Riječ je o „Energopetrolu“, „Fabrici duhana Sarajevo“ (FDS), „Bosnalijeku“ i „Sarajevo-osiguranju“. Prije privatizacije o sudbini nabrojanih kompanija će odlučivati nadležna tužilaštva i sudovi, a tek onda AFP i Vlada Federacije BiH koja eventualnom prodajom vlasničkih udjela u nabrojanim firmama namjerava začepiti rupe u budžetu FBiH u 2014. godini

PRIVATIZIRANJE PRIVATNIH KOMPANIJA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

pravni odbor Agencije za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine (AFP) usvojio je Plan za privatizaciju 2014. godine, koji jo{ uvijek ~eka zeleno svjetlo Vlade FBiH. Spomenutim Planom AFP u teku}oj godini planira prodaju nekoliko preduze}a u kojima federalna Vlada ima manjinski vlasni~ki udio. Direktor AFP-a [uhret Fazli}, ina~e biv{i {ef kabineta Hamdije Lipova~e i jedan od rijetkih kraji{kih SDP-ovaca koji je svojevremeno podr`ao ostanak Lipova~e na ~elu Kantonalnog odbora SDP-a i koji, po svemu sude}i, bespogovorno izvr{ava zadatke rukovodstva svoje partije, izjavio je kako se radi o Energopetrolu, Fabrici duhana Sarajevo (FDS), Bosnalijeku i Sarajevo-osiguranju. Nema nikakve sumnje da je direktor

U

Fazli} plasiranjem ovakvih informacija zapravo pustio probni balon kako bi ispitao raspolo`enje „partnera“ u vlasti u vezi s mogu}om prodajom udjela federalne Vlade u nabrojanim firmama kojima SDP, u saradnji sa „poslovnim“ partnerima, nastoji da (za)gospodari, a ~ijom bi se eventualnom prodajom za~epile rupe u bud`etu FBiH u teku}oj 2014. godini. To im je, po svemu sude}i, po{lo za rukom u najprofitabilnijoj me|u nabrojanim firmama, Bosnalijeku.

INVESTICIJSKE (G)RUPE
Podsje}anja radi, malo poznati investicijski fond Haden S.A. iz Luksemburga preko brokerske ku}e Zijada Bleki}a, Eurohausa, pro{le godine kupio je 29,6 posto Bosnalijeka. S ne{to manje od 30 posto vlasni{tva Haden S.A., uz „pla}enu“ podr{ku Bosnalijekovog Sindikata, imenovao je „svoj“ Nadzorni odbor na ~elu sa Konstantinom Zevlovom, a na ~elo firme postavljen je Nedim Uzunovi}. Slijedilo je imenovanje jo{ jednog Nadzornog odbora

KREDITNI ARAN@MAN
Konstantin Zevlov, predsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka, dobio je punomo} od Hadena S.A. da podigne kredit u iznosu do 15 miliona eura

Da li se ve} zna kome }e i po kojoj cijeni Vlada FBiH prodati svoje dionice u “Bosnalijeku“, FDS-u, “Sarajevo-osiguranju“?
16
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

VLADA FBiH, MALI VELIKI DIONI^AR

TU\E HO]EMO, SVOJE PRODAJEMO
Vlada Federacije BiH vlasnik je 20 procenata Bosnalijeka i 40 procenata FDS-a

na ~elu sa advokatom Ahmedom @ili}em, a direktorska palica Bosnalijeka predata je [efiku Hand`i}u, ina~e finansijskom direktoru. Paralelizam u Bosnalijeku trajao je do kraja novembra pro{le godine kada je Komisiji za vrijednosne papire FBiH na ~elu sa Hasanom ]elamom produ`en mandat, a obzirom da je spomenuta Komisija registrovala „Hadenov“ Nadzorni odbor i direktora Bosnalijeka, oni su i (ne)zvani~no preuzeli kontrolu nad kompanijom. Uprkos svemu, niko nikada nije dao odgovor na pitanje ko su stvarni DIREKTORI PO ZANIMANJU

vlasnici najve}eg pojedina~nog dioni~ara Hadena S.A. Iz dokumentacije koja je u posjedu Slobodne Bosne vidi se da je investicijski fond Haden S.A. registrovan 2. decembra 1996. godine sa glavnicom u iznosu od 30 hiljada eura. Direktor Hadena S.A. je Pascal Hennuy, nastanjen u ulici Route de Longwy na broju 241, gdje je i sjedi{te fonda. Interesantno je da je na istoj adresi nastanjen i predsjednik Upravnog odbora Hadena S.A. Francois Differdange. [tavi{e, na istoj adresi, Route de Longwy 24, registovana je i kompanija zadu`ena za

Tom i Roisin Donovan, prije imenovanja u upravu „HADEN-a“, bili su direktori u čak 168 irskih kompanija!
Pored direktora Hadena S.A. Pascala Hennuya, u poslovnoj dokumentaciji tog investicionog fonda me|u ~lanovima uprave je i bra~ni par Tom i Roisin Donovan. Supru`nici Donovan nastanjeni su u Dublinu, glavnom gradu Republike Irske. Bra~ni par Tom i Roisin Donovan u periodu od 2004., do 2013. godine bili su „direktori“ 168 irskih kompanija od kojih je 115 zatvoreno zbog nelikvidnosti, odnosno bankrota.

kontrolu ra~una Hadena S.A., Jawer Consulting S.A. Investicijski fond Haden S.A. registrovan je i posluje u skladu sa luksembur{kim zakonom, a navodno, prema tom zakonu Haden S.A. nije obavezan imati slu`beni pe~at, {to je bio problem prilikom sklapanja ugovora sa Volksbankom u januaru pro{le godine. Hadenovu punomo} za potpisivanje ugovora o kreditu sa Volksbankom na maksimalni iznos od 15 miliona eura dobio je Konstantin Zevlov, ina~e direktor pravnih poslova ruske kompanije Imperija Pharm i aktuelni predsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka. Konstantin Zevlov potpisao je sa zvani~nicima Volksbanke, koju }e kasnije preuzeti ruska Sberbank, ugovor o kreditnom aran`manu vrijedan ~etiri miliona eura. O~ekivano, u ulozi jamca spomenutog kredita pojavljuje se ruska kompanija Imperia Pharm, a kao osiguranje Konstantin Zevlov pod zalog stavlja 1.298.420 do tada kupljenih dionica Bosnalijeka. Iako nisu bili zavedeni u sudskom registru Nedim Uzunovi} kao direktor Bosnalijeka i Admir Ke{o, vr{itelj du`nosti izvr{nog direktora za marketing i prodaju Bosnalijeka, sa ruskom Imperia Pharmom po~etkom avgusta pro{le godine potpisali su ugovor o izvozu, distribuciji i prodaju Bosnalijekovih proizvoda na ruskom tr`i{tu u vrijednosti od 11 miliona
17

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

(RAS)PRODAJA DR@AVNIH DIONICA

TRILING KRALJEVA
Direktor AFP-a [uhret Fazli}, premijer Nermin Nik{i} i njegov kom{ija sa Bora~kog jezera, ina~e direktor Bosnalijeka Nedim Uzunovi}

eura. Lijekovi su izvezeni, a da li }e i kada Imperia Pharm platiti ra~une, ostaje da se vidi. Navodno, Imperia Pharm do sada je platila samo jedan ra~un od 800 hiljada eura. U svakom slu~aju, inspektori Finansijske policije FBiH po nalogu Tu`ila{tva Kantona Sarajevo provjeravaju poslovanje Bosnalijeka, a poseban akcenat stavljen je upravo na potpisivanje i realizaciju spomenutog, krajnje sumnjivog ugovora. Kona~nu ocjenu o (i)legalnosti poslovanja Uzunovi}a i Ke{e, dat }e tu`ila{tvo Kantona Sarajevo, a do tada

ostaje pitanje kome }e i po kojoj cijeni Vlada FBiH kao drugi po veli~ini dioni~ar Bosnalijeka prodati svojih 20 procenata vlasni{tva u toj kompaniji.

GDJE IMA DIMA, IMA I VATRE
Ni{ta bolja situacija nije ni u FDS-u. Naime, polovinom pro{le godine SDP je, uz malu podr{ku Narodne stranke Radom za boljitak, poku{ao preuzeti kontrolu nad Nadzornim odborom FDS-a. Da im je to po{lo za rukom, nema nikakve sumnje da bi uprava FDS-a na ~elu sa direktorom

SLU^AJ ENERGOPETROL

Katastrofalne posljedice ugovora o dokapitalizaciji „Energopetrola“
Tu`ila{tvo Kantona Sarajevo otvorilo je istragu u predmetu koji se odnosi na dokapitalizaciju Energopetrola. Istraga je pokrenuta na osnovu izvje{taja Finansijske policije FBiH i prijave grupe Energopetrolovih dioni~ara, i to nakon sedam godina, koliko je ovaj predmet dr`an u ladicama Tu`ila{tva Kantona Sarajevo. Navodno, istraga je pokrenuta protiv biv{ih rukovodilaca Vlade FBiH, me|u kojima su biv{i premijer FBiH i ministar energije, rudarstva i industrije Ned`ad Brankovi} i Vahid He}o, biv{eg direktora AFP-a FBiH Re{ada @uti}a, biv{eg direktora Energopetrola Namika Bu{atli}a te Kaseme ]atovi}, slu`benice u Vladi FBiH. I dok Kantonalno tu`ila{tvo provodi istragu, hrvatsko-ma|arski konzorcij INA-MOL tu`io je Vladu Federacije BiH po osnovu sudskih sporova koje je ovaj konzorcij preuzeo dokapitalizacijom Energopetrola marta 2006. godine, a koje sada mora nadoknaditi aktuelna Vlada FBiH. Rije~ je o tu`benom zahtjevu koji iznosi oko 68 miliona KM, a konzorcij INAMOL ~ak je pokrenuo i arbitra`ni postupak pred Me|unarodnom trgova~kom komorom u Parizu da bi naplatili ova sredstva. Vi{emilionski tu`beni zahtjev posljedica je katastrofalnog ugovora o dokapitalizaciji Energopetrola koji su tada{nje vlasti potpisale 8. marta 2006. godine s INA-MOL-om. Prema jednoj od odredbi ovog ugovora, Vlada FBiH, s biv{im premijerom, rahmetli Ahmetom Had`ipa{i}em na ~elu, obavezala se da }e preuzeti sva dugovanja u ovom procesu, uklju~uju}i i potra`ivanja radnika koja su iznosila vi{e od 20 miliona KM. U konzorciju INA-MOL iskoristili su ovu odredbu iz ugovora da bi potra`ivanja radnika usmjerili na Vladu FBiH, iako je konzorcij ve}inski vlasnik s kapitalom od 67 posto, dok na dr`avni kapital otpada tek 22 posto. Ukoliko Vlada izgubi spor i bude prisiljena isplatiti 68 miliona KM, ni prodaja 22 posto Energopetrola ne}e je spasiti od bankrota.

Edinom Mulahasanovi}em bila pometena, a njihova upra`njena mjesta bila bi popunjena partiji odanim kadrovima. Prema (ne)uspjelom izbornom in`injeringu, u Nadzorni odbor FDS-a trebali su biti imenovani Jasmin Jaganjac (SDP), Ivica Knezovi} i Amir Pa{ali} (NSRB). Takvim izborom Vlada bi kotrolisala tri od pet ~lanova Nadzornog odbora, koji bi u takvom sastavu mogao kontrolisati firmu u kojoj je Vlada FBiH manjinski, 40- postotni vlasnik. Iako je osvojio dovoljan broj glasova na Skup{tini dioni~ara, SDP-ov „operativac“ Jasmin Jaganjac ipak nije izabran u Nadzorni odbor FDS-a. Naime, prema Statutu FDS-a u Nadzorni odbor ulazi i predstavnik radnika, odnosno uposlenika FDS-a, i po tom osnovu mjesto u Nadzornom odboru pripalo je [efti Kurtovi}u. Ovakvim izborom nije bio zadovoljan Jasmin Jaganjac, odnosno njegovi politi~ki „komesari“ pa je ~itav slu~aj zavr{io na Op}inskom sudu Sarajevo koji tek treba da presudi, ili u korist Jaganjca ili Kurtovi}a. U me|uvremenu, Nadzorni odbor sa Kurtovi}em imenovao je izvr{ne direktore FDS-a, a Vlada FBiH Op}inskom sudu u Sarajevu podnijela je tu`bu za odre|ivanje mjere osiguranja tra`e}i da budu poni{tene odluke o imenovanjima izvr{nih direktora FDS-a Seada Had`imusi}a, Orhana Robovi}a, Mirsada Huseinba{i}a, D`ejne Bajramovi} i Esmira Krni}a, koje su donesene na sjednici Nadzornog odbora FDS-a odr`anoj 8. novembra 2013. Tako|er, zastupnici Vlade osporili su izbor Kemala Bekte{evi}a za predsjednika Nadzornog odbora FDS-a, odnosno [efte Kurtovi}a, koji je u ime radni~kog kapitala imenovan u Nadzorni odbor. I dok se ~eka odluka suda, o kojoj }e uveliko ovisiti budu}nost FDS-a, AFP najavljuje prodaju 40 posto vlasni{tva u toj kompaniji. Ponovo, postavlja se pitanje kome i po kojoj cijeni }e se prodati taj paket?
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

18

Bosna Bosna ii Hercegovina Hercegovina Federacija Federacija Bosne Bosne ii Hercegovine Hercegovine Vlada Vlada Federacije Federacije Bosne Bosne ii Hercegovine Hercegovine Ministarstvo Ministarstvo rada rada ii socijalne socijalne politike politike

Svim gra|anima pravoslavne vjeroispovijesti sretan Bo`i}
„Bitka za bebe“ u Bosni i Hercegovini
Nova oprema porodili{tu u Prijedoru
Prijedor, 23.. decembar 2013 – Nakon nedavne posjete Kantonalnoj bolnici u Biha}u, „Bitka za bebe“ nastavlja se u porodili{tu Op{te bolnice u Prijedoru, kome su predstavnici maloprodajna mre`a GAZPROM BiH i Fonda B92 danas uru~ili vrijednu donaciju u medicinskoj opremi.
Donacija maloprodajna mre`a GAZPROM BiH sadr`i transkutani bilirubinometar, pacijent monitor, dva neonatalna aspiratora i dve infuzione pumpe, i dio je {ire akcije pomo}i porodili{tima u Bosni i Hercegovini, kojoj je ova kompanija doprinijela sa 60.000 KM. Bolnici u Prijedoru danas je sve~ano uru~en i najmoderniji transportni inkubator, od ukupno dva koliko je ovoj bolnici donirano tokom trajanja akcije „Bitka za bebe“ u BiH. Njegovu nabavku omogu}ili su gra|ani Bosne i Hercegovine - korisnici usluga kompanije m:tel, slanjem humanitarnih SMS poruka. U ime porodili{ta, goste je pozdravio dr Mirko Sovilj, direktor Op{te bolnice: „Na podru~ju na{e op{tine `ivi preko 100.000 ljudi, i ja sam dobio te`ak zadatak da vam ka`em ‘hvala’ u ime svih njih, ali i u ime onih koji }e tek do}i na ovaj svijet, ove i tokom mnogo godina pred nama. U te{kim vremenima, va{ gest uliva novu snagu i vjeru u ljudskost - jer goriva i usluge ve} i kao kompaniju koja je dru{tveno odgovorna prema zajednici u kojoj posluje.“, rekao je Srdjan Pe{evi}, finansijski direktor maloprodajne mre`e GAZPROM za BiH. „Sa 33 inkubatora i drugom opremom ukupne vrijednosti od preko 500.000 evra, bi}u toliko neskroman da ka`em da smo uradili zaista mnogo, ali do kona~ne pobjede u bici za sve bebe Bosne i Hercegovine moramo jo{ mnogo da se borimo. Samo ovom porodili{tu potrebno je jo{ mnogo medicinske opreme, a da i ne pominjemo urgentne potrebe porodili{ta u drugim gradovima. Ipak, danas smo videli koliko je mogu}e posti}i kada se udru`e privatni sektor i gra|ani. Nadam se da }e ova akcija inspirisati i druge kompanije Bosne i Hercegovine da se ujedine oko na{eg cilja, i da se uklju~e u jedinu bitku koju zaista vrijedi voditi – a to je bitka za `ivot“, izjavio je Veran Mati}, predsjednik Upravnog odbora Fonda B92.

Veran Mati}, predsjednik UO Fonda B92, finanijski direktor Gazprom maloprodajne mreže u BiH Sr|an Peševi} i direktor Opšte bolnice Prijedor dr.Mirko Sovilj

ljudski `ivot je ono {to ste danas za{titili i sa~uvali“. „Ulaganje u novi i zdravi `ivot je na{ doprinos kreiranju zdravog okru`enja za budu}e nara{taje. Na{a kompanija je odlu~na da pomogne tamo gdje je pomo} neophodna .Za kratko vrijeme,svjedoci smo rasta poverenja potro{a~a u benzinske stanice GAZPROM. Stoga nam je veoma va`no da nas gra|ani prepoznaju ne samo po kvalitetu

SKANDAL NEDJELJE

Budimir smijenio Krajinu po nalogu Lijanovića

Cijena Lijanovićevog glasa naglo je pala nakon što je tabor SDP-a, uz pomoć ministra Krajine, ponovo osigurao prevlast (9:8) u federalnoj Vladi
Pi{e: ASIM METILJEVI]

redsjednik Federacije BiH @ivko Budimir vjerovatno }e pod pritiskom javnosti i OHR-a izmijeniti svoju odluku o smjeni federalnog ministra finansija Ante Krajine. Odluka }e ostati na snazi, ali }e u novom obrazlo`enju smjene pisati da je minisar Krajina du`an obavljati „radne poslove i zadatke“ sve dok ne bude izabran novi ministar finansija. A kako ne postoji ni minimalna {ansa da se federalni rogovi u vre}i slo`e oko izbora novog ministra, Krajina }e do kraja mandata raditi posao koji je radio i prije nego {to je Budimir NEPROMI[LJENA ODLUKA
Smjenom ministra Krajine Budimir je dodatno produbio krizu vlasti FBiH

P

povukao ovaj nesumnjivo ishitreni i nepromi{ljeni potez. Nije tajna da je Budimira na ovaj potez nagovorio politi~ki trgovac Jerko Ivankovi} Lijanovi}, kojem nimalo nije odgovarala ~injenica da se tokom posljednjih nekoliko sedmica ministar Krajina napadno po~eo pribli`avati SDP-ovom bloku u federalnoj Vladi. Lijanovi} je ve} dulje vremena obilato koristio ravnote`u nemo}i izme|u dva zava|ena ministarska tabora, SDA i SDP-a, staju}i poput jezi~ka na vagi ~as na jednu, ~as na drugu stranu, {to mu je donosilo obilje i li~nih i strana~kih privilegija. No, cijena Lijanovi}evog glasa naglo je pala nakon {to je tabor SDP-a, uz pomo} ministra Krajine, ponovo osigurao

prevlast (9:8) u federalnoj Vladi. Jasno je dakle da je ministar Krajina smijenjen po nalogu Lijanovi}a, ali nije jasno za{to je predsjednik Federacije BiH @ivko Budmir pristao na poni`avaju}u ulogu poslu{nog izvr{ioca Lijanovi}evih naloga? Nije valjda povjerovao da }e javnost nasjesti na prozirno obja{njenje kako je Krajinu smijenio „iz principijelnih razloga“- zato {to je blokirao isplatu invalidnina u ~etiri op}ine koje su odbile provesti reviziju. Predsjednik Budimir zna da isplatu invalidnina nije blokirao ministar finansija Ante Krajina, nego resorni ministar Zukan Helez, i da je to uradio s punim i moralnim i zakonskim pravom.

20

SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

Sretan Bo`i} svim pravoslavnim vjernicima

STRANA^KA BITKA ZA „ALUMINIJ“

Nakon što predstavnici SDP-a i Narodne stranke Radom za boljitak nisu postigli dogovor čiji će kandidat biti izabran za novog generalnog direktora ALUMINIJA, sjednica Nadzornog odbora mostarske tvornice najavljena za početak tjedna naprasno je otkazana; braća Lijanović traže da za generalnog direktora kompanije bude izabran njihov MILORAD BAHILJ, federalni premijer NERMIN NIKŠIĆ protežira svog prijatelja DAVORA ŠIMIĆA

FINANCIJSKA POLICIJA U ALUMINIJU, BIV[I DIREKTORI U ZAGREBU
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

ovi generalni direktor tvornice Aluminij d.d. Mostar ne}e biti izabran do kraja ovoga tjedna, premda je sjednica Nadzornog odbora trebala biti odr`ana u utorak, 7. januara. Imenovanje ~etvrtog po redu direktora u posljednje ~etiri godine odgo|eno je jer predstavnici SDP-a i Narodne stranke Radom za boljitak u federalnoj vlasti nisu postigli dogovor ~iji }e kadar preuzeti rukovo|enje mostarskim kombinatom. Na natje~aj za generalnog direktora Aluminija, koji je raspisan u decembru pro{le godine, prijavilo se deset kandidata, ali su ~lanovi Nadzornog odbora u naju`i krug izabrali trojicu: Vjekoslava Domljana, Milorada Bahilja i Davora [imi}a. Prva dvojica slove za kadrove Narodne stranke Radom za boljitak, dok tre}eg kandidata prote`ira federalni premijer Nermin Nik{i}.

N

MENAD@MENT NA ^EKANJU
Izbor generalnog direktora Aluminija odgo|en je jer premijer Nermin Nik{i} i vicepremijer Jerko Ivankovi} Lijanovi} nisu postigli dogovor ~iji }e kandidat biti imenovan

BAHILJ ALKOHOLI^AR, DOMLJAN RATNI ZLO^INAC
Iako se, do prije samo desetak dana, naga|alo da }e ~lanovi Nadzornog odbora u kona~nici odlu~ivati izme|u sada{njeg vr{itelja du`nosti generalnog direktora

Iako su pro{logodi{ni gubici Aluminija prema{ili 200 milijuna KM, od najve}eg hercegova~kog gubita{a ne odustaju ni SDP ni Lijanovi}i
22
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

GUBITA[ IZME\U LIJANOVI]A I SDP-a

HERCEGOVA^KI DIV NA KOLJENIMA
Negativni trend poslovanja Aluminija zapo~eo je prije ~etiri godine u vrijeme mandata Mije Brajkovi}a, mostarska je tvornica 2013. okon~ala s rekordnim gubitkom
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

23

STRANA^KA BITKA ZA „ALUMINIJ“
Aluminija profesora Vjekoslava Domljana i federalnog ministra trgovine Milorada Bahilja, izbor budu}eg direktora Aluminija dodatno je zakomplicirao tre}i kandidat Davor [imi}, ~iji su izgledi naglo porasli. [imi}, nekada{nji hercegova~ki bankar bio je direktor Hrvatske po{tanske banke i Raiffeisen banke u Mostaru, koji se posljednjih godina oku{ao i kao hotelski menad`er u Dalmaciji, ima politi~ku ali i prijateljsku podr{ku SDP-ovog premijera Nermina Nik{i}a. Budu}i da Vlada Federacije BiH u novom sastavu Nadzornog odbora Aluminija, imenovanom po~etkom novembra, ima tri ~lana, od kojih su dvojica, profesori Mirko Pulji} (ujedno i predsjednik NO) i Mehmed Jahi} bezrezervno odani premijeru Nik{i}u, dok je tre}i ~lan Ante Penavi} iz Narodne stranke Radom za boljitak, gotovo je posve izvjesno da }e [imi}a podr`ati predstavnici dr`avnog kapitala. Kako, me|utim, i mali dioni~ari Aluminija imaju svoja tri ~lana u Nadzornom odboru (sedmi je ~lan predstavnik iz Hrvatske), na njihove je glasove ra~unao Milorad Bahilj. Federalni je ministar trgovine, ina~e biv{i uposlenik Aluminija, posljednjih mjeseci intenzivno radio na osnivanju novog udru`enja malih dioni~ara i lobirao kako bi dobio podr{ku nekada{njih radnih kolega. No, nisu mirovali ni njegovi politi~ki protivnici najprije su glasno optu`ili Bahilja da je alkoholi~ar, a potom su plasirali spekulacije kako bi u Aluminiju do{lo do pobune radnika ako bi za novog generalnog direktora bio postavljen Srbin?! Kandidatura za direktora Aluminija jednako bi tako mogla skupo ko{tati i Vjekoslava Domljana, koji se, barem prema politi~kim spekulacijama, u me|uvremenu razi{ao i sa Narodnom strankom Radom za boljitak. Iako je kao profesor ekonomije na sarajevskom Univerzitetu i Sveu~ili{tu u Mostaru i ekonomski analiti~ar posljednjih godina ~esto nastupao u medijima, Domljana je kolega Mehmed Jahi}, tako|er profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, nedavno optu`io da je odgovoran za njegovo ratno stradanje. Navodno je Jahi}, nakon {to je imenovan u Nadzorni odbor Aluminija, otkrio da je Domljan naredio njegovo hap{enje 1993. godine u Mostaru. Prema drugoj je verziji Mehmed Jahi} ~ak prijavio Vjekoslava Domljana da je bio pripadnik zloglasne Ka`njeni~ke („Tutine“) bojne HVO-a?! Dodajmo tome da su svi poku{aji da kontaktiramo profesora Jahi}a ostali bez uspjeha, budu}i da izbjegava kontakt s novinarima.

PRLJAVA KAMPANJA
Nakon najave da bi Aluminij mogao preuzeti Milorad Bahilj pojavile su se spekulacije o pobuni radnika protiv direktora Srbina, drugi kandidat Vjekoslav Domljan “optu`en” je za ratne zlo~ine

rekordnim poslovnim gubitkom koji prema{uje 200 milijuna KM, bitka za kontrolu nad mostarskom tvornicom zapo~ela je jo{ koncem oktobra, kada je iznu|ena ostavka tada{njeg generalnog direktora Ive Bradvice. Ranije smo, podsjetimo, pisali da je negativni trend poslovanja Aluminija zapo~eo jo{ 2009., pred kraj mandata tada{njeg direktora Mije Brajkovi}a, koji je nakon dugogodi{njih uspje{nih poslovnih rezultata mostarski kombinat ostavio u gubitku od oko 40 milijuna KM. Brajkovi}a, koji je na funkciji direktora bio pune 22 godine, STRANA^KI KRITERIJI

zamijenio je u prolje}e 2009. Ivo Lasi}, dotada{nji direktor Tvornice anoda. I mada je pod njegovom upravom zapo~eo oporavak Aluminija, Lasi} se na mjestu generalnog direktora Aluminija nije dugo zadr`ao. Smijenjen je odlukom ~lanova Nadzornog odbora po~etkom decembra 2010., uz formalno obrazlo`enje da je i pod Lasi}evom upravom Aluminij nastavio poslovati kao gubita{, da nisu rije{eni strate{ki problemi, ni smanjeni tro{kovi. Ivu Lasi}a je zamijenio Ivo Bradvica, dotada{nji federalni tu`itelj, koji je za generalnog direktora postavljen uz podr{ku

Iako je prema referencama bio među najboljim kandidatima, Zdenko Šimunović nije ušao u uži izbor
Me|u deset kandidata koji su konkurirali na funkciju direktora Aluminija bio je i biv{i direktor federalne Regulatorne agencije za elektri~nu energiju (FERK) Zdenko [imunovi}, koji je s te funkcije smijenjen po nalogu HDZ-a. Iako je, prema prilo`enim referencama, bio me|u najboljim kandidatima, [imunovi} nije u{ao u u`i izbor, upravo zbog nedostatka politi~ke podr{ke. Zanimljivo je, me|utim, da je federalni premijer Nermin Nik{i} i prije vi{e od dvije godine obe}ao [imunovi}u mjesto izvr{nog direktora za proizvodnju elektri~ne energije u Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. No, umjesto Zdenka [imunovi}a, premijer Nik{i} je na tu poziciju postavio svog strana~kog kolegu iz Livna Roberta Kri`ana.

KAKO JE BRADVICA IZGUBIO PODR[KU HDZ-a
Premda je, prema zvani~nim pokazateljima, 2013. godinu Aluminij zavr{io s
24

SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

GUBITA[ IZME\U LIJANOVI]A I SDP-a
MENAD@ERSKI UGOVORI dok su istodobno s pojedinim poslovnim partnerima sklapani krajnje sumnjivi ugovori. Kao jedan od primjera navodi se dodjela zemlji{ta Fealu u Donjoj Jasenici, koju je menad`ment Aluminija kompenzirao vlasni{tvom u toj {irokobrije{koj firmi.

Bivši direktor Bradvica zarađivao 20.000 KM, plaće njegovih suradnika između šest i devet tisuća KM
Unato~ katastrofalnim poslovnim pokazateljima u posljednje dvije godine i ~injenici da su gubici tvornice pre{li 200 milijuna KM, vode}i menad`eri Aluminija me|u najbolje su pla}enim direktorima u BiH. Prema nedavno objavljenim podacima Porezne uprave FBiH, biv{i generalni direktor Aluminija Ivo Bradvica zara|ivao je izme|u 13.000 i 20.000 KM mjese~no, dok je zarada njegovih najbli`ih suradnika Mladena Gali}a i @eljka Borasa bila ne{to ve}a od devet tisu}a maraka. Mjese~na zarada ostalih direktora u Aluminiju: Marinka Ivanovi}a, Ivana Grle, Ante Rezi}a i Brune ^ale u prosjeku je iznosila oko 6.000 KM.

SUMNJIVI POSLOVNI UGOVORI, OTKAZI I OTPREMNINE
Stanovnici tog mostarskog prigradskog naselja se, naime, ve} du`e vrijeme `ale kako no}u ne mogu zaspati zbog buke kamiona koji prevoze teret iz pogona Aluminija u Feal nakon zavr{etka radnog vremena. Dodajmo tome kako je firma Feal, iako njihova proizvodnja gotovo u cijelosti ovisi od Aluminija, za razliku od mostarske tvornice, pro{lu godinu zavr{ila s milijunskom dobiti. Prema istim izvorima, pod istragom bi se mogla na}i i izgradnja pogona Vinarije u koju je navodno ulo`eno oko osam milijuna KM, kao i poslovna odluka o rasformiranju nekada{njeg pogona Glinice, te anga`iranje gra|evinskih firmi u vlasni{tvu ro|aka i prijatelja biv{eg menad`ementa za izvo|enje radova u Aluminiju. Biv{eg su direktora Ivu Bradvicu radne kolege jo{ ranije optu`ivale da se nemilosrdno obra~unavao s neistomi{ljenicima, te da su sudske tu`be zbog nezakonitih otkaza nepo dobnim radnicima skupo stajale tu kompaniju. Navodi se, tako|er, da je Bradvicin prethodnik na mjestu generalnog direktora Ivo Lasi} prije nekoliko mjeseci napustio kompaniju uz otpremninu ve}u od sto tisu}a maraka, koliko je navodno dobio i Velimir ^avar, biv{i izvr{ni direktor za tehni~ke poslove i razvoj poduze}a.

FINANCIJSKA ISTRAGA
Nakon iznu|ene ostavke Ive Bradvice, federalna Vlada je u Mostar poslala Financijsku policiju

HDZ-a. Prema tvrdnjama izvora bliskih upravi Aluminija, Bradvica je vrlo brzo izgubio naklonost politi~kih pokrovitelja navodno je odbio dati milijunsku donaciju stranci, nakon ~ega se poku{ao pribli`iti HDZ-u 1990, ali je njegova menad`erska karijera brzo zavr{ena. Sada ve} biv{i direktor Ivo Bradvica je, prema tvrdnjama njegovih kolega, jo{ dok je rukovodio Aluminijem, kupio stan u Zagrebu, a u glavni grad Hrvatske se navodno preselio i dugogodi{nji financijski direktor Mladen Gali}. Podsjetimo da u Zagrebu odranije `ivi i dugogodi{nji direktor Mijo Brajkovi}. Ako je, me|utim, suditi prema prvim informacijama iz izvora bliskih Financijskoj policiji, koja je po nalogu Vlade Federacije BiH prije desetak dana zapo~ela kontrolu poslovanja, istraga u Aluminiju bi mogla potrajati mjesecima. U tom se smislu uveliko spekulira kako je raniji menad`ment tvornice la`irao financijska izvje{}a, da su gubici kompanije preuveli~ani,
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

25

DODIKOV SALTO MOR(T)ALE

Predsjednik RS-a MILORAD DODIK pred sam kraj godine upravu nad Banjom Lukom prepustio je IGORU RADOJIČIĆU, koji važi za njegovog najopasnijeg unutarstranačkog konkurenta; naša novinarka otkriva zbog čega je Dodik napravio golemi ustupak Radojičiću, koji ga može koštati liderstva u SNSD-u
Foto: Mario Ili~i}

IZNENADNA REHABILITACIJA RADOJI^I]A
I pored toga {to pripada struji Neboj{e Radmanovi}a, Igor Radoji~i} od Dodika dobio banjalu~ki Gradski odbor SNSD-a

DODIK PREPUSTIO BANJU LUKU IGORU RADOJI^I]U
Radoji~i} je dobio zadatak da smijeni gradona~elnika Banje Luke Slobodana Gavranovi}a, koji se otrgao kontroli obje zava|ene frakcije u SNSD-u
26
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

PAMETNIJI OTPU[TA
Pi{e: MIRHA DEDI]

ako su samo prije nekoliko mjeseci lideri SNSD-a odmahivali glavom na sam spomen mogu}nosti da Igor Radoji~i} preuzme Gradski odbor SNSD-a Banje Luke, pred sami kraj 2013. godine ipak su se “usaglasili” da u najve}em gradu RS-a treba do}i do kadrovskog “osvje`enja”. Poziciju {efa banjalu~kog SNSD-a Radoji~i} je naslijedio od aktuelnog gradona~elnika Banje Luke Slobodana Gavranovi}a, a izabrali su ga ~lanovi novoimenovanog Gradskog odbora. Radoji~i} je u pobjedni~kom govoru rekao da se radi o najve}oj i najtemeljitijoj kadrovskoj rekonstrukciji do sada, jer je od 179 ~lanova GO smijenjeno vi{e od 130. Milorad Dodik je nakon izbora procijedio da je u Banjoj Luci zavr{en jedan obiman posao.

I

DODIKOV STRAH OD GUBITKA BANJE LUKE
Milorad Dodik smjenjuje vreme{nog gradona~elnika Slobodana Gavranovi}a u banjalu~ki SNSD uvodi nove impulse

ZBOG “TAMARISA” ODLAZI GAVRANOVI]
Od Radoji~i}a Dodik o~ekuje da u najkra}em roku smijeni Slobodana Gavranovi}a. Iako Gavranovi} pripada struji Radmanovi}a i Radoji~i}a, ve}ina u SNSD-u smatra da se otrgao kontroli, previ{e postao svoj i da “pretjeruje u po{tenju”. Kalkuli{e se da je promjena Gradskog odbora uvod u referendum za smjenu Slobodana Gavranovi}a. Dodik je, ina~e, javno demonstrirao da nema povjerenje u Gavranovi}a i da ga smatra potro{enim, iako je aktuelni gradona~elnik proteklih godina bio jedan od glavnih operativaca SNSD-a, koji je donosio veliki broj glasova stranci.Upori{te za smjenu Slobodana Gavranovi}a Dodik je na{ao u padu rejtinga SNSD-a u Banjoj Luci. Zapravo, klju~ni razlog zbog kojeg Dodik `eli smijeniti Gavranovi}a jeste izbacivanje iz poslova njegovog intimusa Milorada Janjetovi}a. Naime, Slobodan Gavranovi}, aktuelni gradona~elnik Banje Luke, ve} mjesecima poku{ava da firmu Tamaris, ~iji je vlasnik Janjetovi}, biznismen vrlo blizak Miloradu Dodiku, izbaci iz milionskih poslova vezanih za odr`avanje zelenih povr{ina. Preduze}e Tamaris godinama je imalo monopol nad odr`avanjem zelenila u Banjoj Luci i godi{nje iz gradskog bud`eta dobijalo tri do ~etiri miliona KM. Zbirno se u kasu Tamarisa otkako odr`ava zelenilo i orezuje drve}e slilo oko 60 miliona maraka. Spekuli{e se da Gavranovi} nastoji da Tamaris potpuno izbaci iz ovog posla i ustupi ga firmama iz RS-a koje se tako|er bave ovim poslom, a vlasnica jedne od njih je i k}erka Slobodana Stankovi}a. Koliko su Dodik i Janjetovi} bliski prijatelji, pokazuje i to da {to je
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

Rasadnik u Mr~evcima u vlasni{tvu Milorada Janjetovi}a omiljeno mjesto za odmor Milorada Dodika. Aktuelni predsjednik RS-a tu dovodi manje ili vi{e ekskluzivne goste, a nerijetko mu se desi da u Rasadniku i zano}i. Da to dru`enje ne podr`ava Dodikovo najbli`e okru`enje, znao je i Janjetovi}, ali nije mario za upozorenja. Stvar je postala ozbiljna kada je usred no}i iz Rasadnika odnesen sav novac iz sefa i ukradeno Tamarisovo slu`beno vozilo. Janjetovi} je tada bio na putu, a nakon povratka nije insistirao da se izgrednici prona|u, uvjeren da iza svega stoji osoba iz Dodikovog bliskog okru`enja. Dodika je do te mjere iritiralo Gavranovi}evo samostalno upravljanje gradom, da je otvoreno po~eo da govori da zbog politike aktuelnog gradona~elnika Banje Luke, SNSD pretrpio rapidan pad rejtinga u ovom gradu kojim ina~e suvereno vlada vi{e od deset godina. Prepu{tanje Banje Luke Radoji~i}u ne bi ~udilo da izme|u Dodika i Radoji~i}a

ve} du`e vrijeme ne plamti sukob. Strasti su se razbukatale nedugo nakon izbora nove vlade RS-a, a njena rekonstrukcija je, kako saznajemo, odlagana upravo zbog toga da ne bi do{lo do ozbiljnih sukoba izme|u dvije frakcije - Dodikove, s jedne strane, i Radmanovi}eve i Radoji~i}eve, s druge. Kada je krajem februara pro{le godine Radoji~i} ultimativno od Dodika tra`io da Aleksandar D`ombi} ostane premijer, aktuelni predsjednik RS-a njegov zahtjev je komentarisao podrugljivo. Potom je Radoji~i} ~ak zaprijetio da }e, ukoliko se to ne dogodi, napustiti SNSD, ali {ef SNSD-a nije previ{e mario za njegove manevre. No, pokazalo se da Radoji~i}ev i Radmanovi}ev uticaj u stranci nije bezna~ajan.

DVIJE SU SE STRUJE ZAVADILE
U vrijeme rekonstrukcije Vlade RS-a Radmanovi} je sa~uvao svoje kadrove, prije svega ministra energetike @eljka Kova~evi}a i ministra finansija Zorana
27

DODIKOV SALTO MOR(T)ALE
Foto: Mario Ili~i}

Telgetiju, dok je Dodik ve}inu svojih favorita promijenio. No, smjena vlade RS-a nije pro{la bez trvenja, iako je u javnosti ostavljen utisak da je sve ura|eno zbog vi{ih interesa. Aleksandar D`ombi}, koji je po~eo da pru`a otpor Dodikovom dominantnom uticaju na Vladu RS-a, oti{ao je na privremeni odmor koji provodi na imanju kod ^elinca, gdje sprema doktorat. U me|uvremenu Dodik je nastojao da Radoji~i}a {to vi{e marginalizuje. Nezadovoljan {to na kadroviranje nema nikakvog uticaja, Radoji~i} je podnio ostavku na mjesto predsjednika SNSD-ove strana~ke komisije. Istovremeno, za razliku od umornog Neboj{e Radmanovi}a, koji tek s vremena na vrijeme dr`i lekcije Dodiku, Radoji~i} je vrijedno radio na terenu. Gotovo svaki drugi dan bio je u unutra{njosti RS-a posje}uju}i fabrike, {kole, op{tine. Radoji~i} u mnogim op{tinskim odborima {irom RS-a ima svoje ljude od povjerenja. Omiljen je naro~ito me|u mla|om partijskom populacijom, a u javnosti slovi kao najmanje kompromitovan kadar SNSD-a. Podr{ku koju je Radoji~i} zadobio unutar lokalnih organizacija postala je sve {ira, pa je ~ak kod Dodika izazvala strah da SNSD na strana~kim izborima u Radoji~i}u ne prepozna budu}eg vo|u. Na{ izvor iz vrha SNSD-a tvrdi da je Dodik iz vi{e krupnih razloga napravio gotovo nevjerovatan zaokret i Radoji~i}u prepustio Banju Luku. Prije svega, Dodik je ustuknuo pred dvojcem Radmanovi}-Radoji~i}, jer je procijenio da mu, pored opozicije koja u RS-u sve vi{e ja~a, ne trebaju dodatne turbulencije i osipanje u samom rukovodstvu partije. Kako SNSD nema vi{e onu snagu i rejting koji je imao prije nekoliko godina, tako ni Dodik nije u stanju da suvereno uti~e na

NA DODIKOVOM ZADATKU
Igor Radoji~i} ima zadatak da povrati povjerenje gradskih bira~a u SNSD

prilike u vrhu SNSD-a. Problemi koje Dodik ima u vlastitim redovima su brojni: od toga kako zadovoljiti otvorene apetite za vi{im funkcijama, do kompromisa sa Radmanovi}evim taborom. Javna je tajna da je Radmanovi} odavno ~ekao ovu priliku i da je izokola pripremao teren za demonstraciju unutra{njeg nezadovoljstva. Pri~a je krenula iz Hercegovine, gdje su Radmanovi} i Radoji~i} posijali sjeme razdora. Naime, Dodik je prije pet mjeseci raspustio Gradski odbor Trebinje, u kojem su Radoji~i}evi kadrovi imali nadmo}nu ve}inu. Dodik je poni{tio provedene izbore i uspostavio privremeni gradski odbor, a na njegovo ~elo postavio svog ~ovjeka Marka Mitrovi}a. Nekoliko mjeseci nakon ovog

SNSD-OVI GRADITELJI IZVUKLI MILIONE IZ BUD@ETA BANJE LUKE

Igor Radojičić preuzima Banju Luku sa dugovima od 200 miliona KM
Igor Radoji~i} preuzima Banju Luku u trenutku kada grad ima ogromne dugove i bud`et manji za 54 miliona KM. Na posljednjoj sjednici Skup{tine Grada Banja Luka, krajem novembra, usvojen je Nacrt bud`eta za 2014. godinu u iznosu od 126, 85 miliona KM. Izvjesno je da ovaj iznos ne}e zadovoljiti potrebe Grada, jer je predvi|eni bud`et manji za 54 miliona KM u odnosu na pro{logodi{nji. Rezultat SNSD-ove vladavine u Banjoj Luci oli~en je u 12 godina upravljanja Dragoljuba Davidovi}a, kojeg je novembru pro{le naslijedio Gavranovi}. Tokom tri Davidovi}eva mandata grad se zadu`io za vi{e od 200 miliona KM. U Davidovi}evoj eri realizovani su brojni graditeljski poduhvati u kojima su u~estvovali SNSD-ovi graditelji. Na gradnji kapitalnih objekata izvu~eni su milioni maraka iz gradskog bud`eta. Iako danas pere ruke od svega, aktivni sudionik bio je i aktuelni gradona~elnik Gavranovi} na poziciji predsjednika Skup{tine Grada.

unutarstrana~kog obra~una uslijedio je zapanjuju}i preokret: Dodik je ispunio sve Radoji~i}eve uslove. Prije svega, promjenu cjelokupnog Gradskog odbora u Banjoj Luci , a kao minimum zamjenu dvije tre}ine ~lanova tog tijela. U Gradski odbor SNSD izabrano je vi{e od 130 potpuno novih ~lanova, od njih ukupno 179, koliko ih ima u tom tijelu. Da Radoji~i}evo imenovanje mnogima iz SNSD-a nije bilo po volji govori i to {to o ovom doga|aju nije bilo ni rije~i, a ni slike, na Radio-televiziji Republike Srpske. Samo dan nakon izbora Radoji~i}a na ~elo GO SNSD Banja Luka Sta{a Ko{arac ga je na konferenciji za {tampu indirektno optu`io da ru{i Dodika. “@ele da diskredituju Dodika, izoluju od ostale strana~ke strukture, da ga proglase ovakvim ili onakvim. Poru~ujemo im da to ne}e pro}i”, vikao je Ko{arac. Upu}eni u prilike smatraju da bi Dodika popustljivost, uzrokovana strahom od mogu}eg gubitka izbora, mogla skupo ko{tati jer Radoji~i}ev izbor ne}e donijeti pomirenje unutar SNSD-a, ve} }e dodatno produbiti napukline u stranci. Za smjenu neprikosnovenog lidera SNSD-a Milorada Dodika zala`e se kompletna frakcija koju predvode Neboj{a Radmanovi} i Igor Radoji~i}. Da je zahtjev ve}ine ~lanova SNSD-a ozbiljan, govori i to {to se o njemu otvoreno raspravlja na strana~kim sastancima. Ina~e, Radoji~i}a bije glas da je izuzetno sujetan i da prijeti ostavkom ~im ga nema u prvom redu nekog va`nijeg skupa. Blizak je prijatelj sa ministrom Telgetijom. Igorova supruga Sanja
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

28

PAMETNIJI OTPU[TA
o~ekuju. Radoji~i} }e prvenstveno imati zadatak da povrati povjerenje gradskih bira~a u SNSD, koji su mu u velikoj mjeri okrenuli le|a. Me|utim, veliko je pitanje da li }e u tome upjeti s obzirom da je zbog elitizma koji uvodi u SNSD Radoji~i} manje popularan u ruralnim mjestima. Radoji~i} bi trebao, pored ostalog, da stabilizuje i duboko podijeljeni banjalu~ki SNSD. On je ina~e, odmah najavio “kreiranje novih politika te planove za naredne godine”. Izvor iz SNSD-a tvrdi da je Banja Luka za Milorada Dodika od izuzetnog zna~aja, jer je svjestan da bi gubitak Banje Luke, koji je sprije~en u oktobru pro{le godine, a koji mo`e da se dogodi ve} najesen, zna~io odlazak SNSD-a u duboku opoziciju. Nije zanemarljiva ni ~injenica da je @eljka Cvijanovi}, imenovana na mjesto potpredsjednika Gradskog odbora. Ona je tu da bi kontrolisala Radoji~i}a, s kojim je ina~e ve} mjesecima u vrlo zategnutim odnosima. Sukob je nastao kada je Cvijanovi}eva zasjela u D`ombi}evu premijersku fotelju i zatra`ila da direktori javnih predze}a, fondova, uprava i drugih institucija ponude svoje mandate na raspolaganje. U toj ~istki pometen je veliki broj direktora koji su bili pod direktnom za{titom klana Radmanovi}-Radoji~i}.

DUBOKI RASKOLI U SNSD-u
Duboke podjele u SNSD-u Dodik pred izbore poku{ava da izgladi pomirljivom taktikom

Radoji~i} je Tegetlijina pomo}nica u ministrastvu. Njih dvoje su stari tandem. Radili su 2000. godine zajedno u Carinama RS-a, a i porodi~ni su prijatelji i zajedno idu na ljetovanja.Tegeltijina supruga je tako|e pomo}nik ministra, ali trgovine.

RADOJI^I] UVODI ELITIZAM U SNSD
I pored toga {to je dobio funkciju o kojoj je sanjao, Radoji~i}u, kako tvrde izvori iz vrha SNSD-a, nimalo ne}e biti lako da ispuni sve obaveze koje se od njega

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

29

ROMAN-RIJEKA

JAMES LYON je skoro dvadeset godina prisutan na Balkanu, gdje se bavio uglavnom dnevnom politikom, ali i historijom, pa i vampirima. Sva ta svoja interesovanja uspijeva povezati u odličnom trileru Poljubac leptira pišući o vampirima koji se hrane krvlju ljudi s ovih prostora od davnina do danas. Knjiga bi mogla biti odlična podloga za neki novi filmski hit ili čak seriju u doba kada su priče o vampirima popularnije nego ikada

BALKANSKI BAL VAMPIRA
Foto: Mario Ili~i}

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

JAMES LYON
Politi~ki analiti~ar, histori~ar i autor odli~nog romana o vampirima na Balkanu

K

njiga Poljubac leptira Jamesa Lyona uzbudljiv je triler o vampirima, politi~arima, ljubavi i ratovima u brdsko-planinskim uslovima Balkana. Autor, histori~ar i izvrstan poznavalac ovog regiona, vje{to isprepli}e historijske doga|aje iz davne i nedavne pro{losti sa mitovima i legendama koje `ive i prenose se u pri~ama na ovim prostorima ve} stolje}ima.

GROF DRAKULA U SREBRENICI
Lyonova knjiga je potpuna fikcija, ali se oslanja na stvarne historijske doga|aje. Radnja po~inje 1476. godine kada je grof Vlad Drakula, vojvoda Vla{ki, u krvavom pohodu osvojio Srebrenicu. (“ “Iako je Vlad obe}ao siguran prolaz, njegovi pla}enici su napali nenaoru`ane turske vojnike i te{ko natovarena kola trgovaca i zanatlija. Razdvojili su mu{karce od `ena: mu{karci su nabijani na kolce pored puta u znak upozorenja, a `ene je dao svojim vojnicima…” ”) Nakon opisa ulaska Drakule u Srebrenicu, autor radnju premje{ta na po~etak devedesetih, u u~ionicu profesora povijesti Balkana Marka Slatine u Los Angelesu. Tokom uvodnog ~asa, Slatina studentima govori o Jugoslaviji, povijesnim faktima, te otvara temu mitova i legendi koje vladaju ovim prostorima. “Znamo da su mitovi i legende ~esto zasnovani na stvarnim historijskim doga|ajima koji su negdje izgubljeni za nas. Ali ako se te pri~e nastavljaju do danas, da li je mogu}e da postoji neka supstanca iza tog mita? Postoji li ustvari neka osnova za sve te legende?”, pita se profesor Slatina. Najbolji student profesora Slatine je mladi Amerikanac Steven Roberts, koji

kre}e na put ka Balkanu gdje ve} bjesne ratovi. (“Svjedo~io je propasti cijelog jednog dru{tva i svih njegovih normi, i on je osje}ao tamu sa svih strana, tamu koja je narastala svakog dana.”) Steven dolazi u Beograd kako bi istra`ivao balkansku etnografiju. Istra`ivanje ga vodi do narodnih predanja i pri~a o vampirima. On u~i da vampiri u balkanskim narodnim predanjima nisu nimalo sli~ni onim iz holivudskih filmova, ili iz knjige o grofu Drakuli. “Vampire je te{ko razlikovati od ljudi. Prvo i osnovno, zato {to imaju mo} da mijenjaju svoju formu. Iako mogu promijeniti svoje tijelo, obi~no se dr`e ljudskog oblika. Pored toga, popularne su forme velikog vuka ili konja, magarca ili vola. Naravno, mijenjanje forme zahtijeva energiju i oni zato najvi{e vole ostati u ljudskom obliku... Pored mijenjanja oblika, narodna predanja vampirima ne daju nikakve specijalne mo}i, niti su nadljudski

jaki ni brzi... Za razliku od holivudskih filmova, vampiri se ne pretvaraju u {i{mi{e, nego radije uzimaju oblik leptira... Kada su u ljudskoj formi, vampiri imaju specifi~nu pojavu. Po~nimo

Je li prvi genocid u Srebrenici po~inio grof Drakula u 16. stolje}u?
30
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

JAMES LYON, “POLJUBAC LEPTIRA”
sa licem. Obi~no imaju kozje ili ma~je o~i koje su crvene. Njihovi zubi su od `eljeza i tako|er su crveni. Obi~no imaju `u}kasto lice i plavkaste usne, posebno odmah nakon {to postanu vampiri. Ali najva`nije, vampiri nemaju meso. Oni su ustvari velika napuhana vre}a ko`e, i dok se hrane oni jo{ nabubre. Ako dugo nemaju hranu, mr{ave. Tako da tipi~ni, dobro uhranjen, vampir izgleda napuhano i podbuhlo.” “To zvu~i kao Milo{evi} i njegova `ena Mira Markovi}”, konstatuje jedan od studenata u Beogradu kojem Steven pri~a o svom istra`ivanju. Mada ni Steven ni niko od njegovih novih prijatelja ne vjeruje da vampiri stvarno postoje, vrijeme u kojem `ive i ono {to se de{ava dovodi ih u ozbiljne sumnje. “Ne misli{ li nekada da postoje vampiri? [ta sa svim tim izmasakriranim tijelima koja plutaju rijekama i svim onim {to vidimo na televiziji? U`asne stvari se de{avaju u Hrvatskoj i niko ne `eli iskreno govoriti o tome. Osje}am se kao da je zlo progutalo na{u zemlju i mi ne mo`emo uraditi ni{ta, kao da vampiri upravljaju. [ta ako je Milo{evi} vampir? [ta ako su svi generali vampiri? [ta ako su svi Milo{evi}evi ljudi vampiri? [ta ako je predsjednik Hrvatske Franjo Tu|man vampir? [ta ako su ljudi u DB-u vampiri?”, ka`e jedna od Stevenovih novih prijateljica. “Nisi li vidio sve te crne d`ipove i limuizine zatamnjenih stakala? Da sam ja vampir, to bi bio idealan na~in da se kre}em okolo na dnevnom svjetlu”, upozorava ga jedan profesor. JAMES LYON

Ekspert za političare i vampire sa Balkana
James Lyon je balkanolog, histori~ar, koji je dobar dio `ivota proveo na relaciji izme|u BiH, Srbije i Hrvatske. Doktorirao je modernu povijest Balkana na univerzitetu u Los Angelesu. Godinama je radio kao politi~ki analiti~ar za Me|unarodnu kriznu grupu, te brojne druge organizacije koje djeluju na Balkanu. Knjiga, koju je Lyon sam izdao, za sada je dostupna samo na engleskom jeziku i to putem Amazona. Magazin Kirkus Reviews, koji je jedan od najzna~ajnijih na engleskom jeziku kada je rije~ o prikazima knjige, opisuje Poljubac leptira kao “vampirski roman za ~itaoce koji vrednuju sna`nu mitologiju i sofisticirano razumijevanje historije”, te kao “vje{to napisan, autenti~an, fascinantan i inspirativan”.

VAMPIRSKI RAJ
I dok istra`uje, Steven se sve vi{e zapli}e u svijet balkanskih mitova i legendi, iz kojeg je te{ko iza}i, te zajedno sa grupom prijatelja upada u nevolje. Na tom putu on otkriva mnoge istine o

sebi i dragim mu ljudima, od kojih neke nisu tako prijatne. U jednom trenutku Steven shvata da “`ivi u vampirskom raju”. I dok plete pri~e o vampirima, autor nas vodi kroz Milo{evi}evu Srbiju s po~etka devedesetih, inflaciju, strah, dezertere, ratne zlo~ince, rijeke pune tijela, propaganda… te u jednom trenutku konstatuje kako su ratovi najbolje vrijeme za hranjenje vampira. Knjiga zavr{ava u maju 1992. godine kada grupa probu|enih vampire kre}e da prona|e svog vo|u — grofa Drakulu koji je nakon pohoda 1476. godine ostao u Srebrenici. “On je sigurno jako gladan… njegov apetiti bi mogao privu}i pa`nju na nas”, ka`e vampir drugom vampiru. “Rat je. Niko ne}e primijetiti ako nestane nekoliko hiljada ljudi.” Grof Vlad Drakula, vojvoda Vla{ki, poznat u historijskim spisima i kao Vlad Cepe{, proslavio se po naro~itoj okrutnosti prema protivnicima, a “specijalne metode mu~enja” koje je primjenjivao su bile nabijanje protivnika na kolac. Borio se sa Osmanlijama na granici Transilvanije i Vla{ke. Postoji nekoliko verzija pri~e o njegovoj smrti, ali je najvjerovatnije da je poginuo u martu 1476. godine u blizini Bukure{ta. Lyon je na{ao zapis da je u februaru iste godine Drakula bio u Srebrenici sa svojom vojskom. Zapise o njegovim pohodima bilje`io je papinski izaslanik Niccolo Modrussa, a dijelove tih zapisa Lyon citira u knjizi. Prvi pisani trag o vampirima datira iz 1725. godine. U tom zapisu se spominje vampir koji hara selom Kiseljevom, na obali Dunava. Autor nagla{ava i da se vam-

piri spominju i u Zakoniku cara Du{ana, te u brojnim dokumentima iz doba AustroUgarske. Knjiga otkriva i da je rije~ vampir jedina koja je iz slavenskih jezika u{la u druge jezike. Knjige Poljubac leptira je uzbudljiva i zabavna, ~ak i ako niste ljubitelj pri~a o vampirima. Autor vje{to ve`e horor pri~e iz balkanske mitologije sa hororima iz nedavne pro{losti, koji na`alost nisu mitovi. Lyon je o~igledno jako dobar poznavalac kako historije ovih prostora, tako i onog {to se de{avalo od raspada Jugoslavije naovamo. To se vidi i u njegovom opisu Beograda iz 1992. godine, ljudi koji se pla{e i svoje sjene, koji ne znaju kako se oduprijeti onom {to dolazi. Lyon pretvara u vampire sve one stra{ne ljude koji su obilje`ili devedesete. Vampir je Slobodan Milo{evi} i njegova `ena Mira, vampiri su ~lanovi Srpske akademije nauka (“ “stara ~udovi{ta”), vampiri su pripadnici paravojnih formacija, vampir je i Arkan (kojeg uvodi u roman kao vampira dje~ijeg lica Lynxa koji predvodi krvolo~ne horde 1992. godine u osvajanju Vakufgrada, gdje ubijaju i mu~e ljude, te plja~kaju njihovi imovinu i odvoze je u Srbiju). Knjiga zavr{ava 1992. godine u maju sa vampirskim planovima za ulazak u Srebrenicu. Kraj, na`alost, svi znamo, kao {to znamo da za to krvoproli}e nisu kriva bi}a iz mitova i legendi kojih se lako rije{iti ubodom glogovog kolca pravo u srce ili sa bijelim lukom, nego pravi ljudi koji mo`da imaju neke vampirske osobine.
31

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

SMRT NA DOPUSTU

SLOBODAN MEDIĆ zvani Boca, komandant zloglasnih Škorpiona poginuo je u saobraćajnoj nesreći posljednjeg dana prošle godine zajedno sa suprugom i sinom s kojima je pošao na proslavu Nove godine; naša novinarka otkriva čime je Medić zaslužio specijalni status u zatvoru i ko je u Srbiji strahovao da ne progovori o zločinima Škorpiona

SMRT SLOBODANA MEDI]A, VO\E [KORPIONA, NARU^ENA IZ DB-a!
Pi{e: MIRHA DEDI]

utorak, 31. decembra 2013. godine u saobra}ajnoj nesre}i kod Sremske Mitrovice poginuo je Slobodan Medi} zvani Boca (47), biv{i komandant paravojne formacije “[korpioni”, osu|en za ratni zlo~in po~injen kod Trnova, u kojem je ubijeno {est Bo{njaka, dje~aka i mladi}a iz Srebrenice. Prema policijskim informacijama, u sudaru dva automobila poginuli su i Medi}eva supruga Ljiljana Medi} (45) i sin Dra`a Medi} (17). Na “Toyotu”, u kojoj je bila porodica Medi}, automobilom “Renault” naleteo je Dejan K. (28), koji je u krvi imao 1,9 promila alkohola. On je u ovoj saobra}ajki

U

pro{ao samo sa lak{im ogrebotinama. U trenutku nesre}e, Medi} je slu`io kaznu zatvora od 20 godina u Kaznenopopravnom domu Sremska Mitrovica. Ovaj biv{i komandant srbijanske dr`avne zlo~ina~ke formacije [korpioni na{ao se na privremenoj slobodi tako {to je dobio pravo na izlaz iz zatvora za praznike zbog dobrog vladanja. Pretpostavlja se da je Medi} sa porodicom krenuo kod prijatelja za Sremsku Mitrovicu na do~ek Nove godine.

MEDI]EVO DOBRO VLADANJE
Pred Vi{im sudom u Beogradu Slobodan Medi} osu|en je na 20 godina zatvora, za ratni zlo~in, ubistvo {estorice Bo{njaka u mjestu Godinjske Bare, kod Trnova, u julu 1995. godine. Medi} je naredio pripadnicima svog obezbje|enja Petru Petra{evi}u, Aleksandru Medi}u, Branislavu Medi}u, Slobodanu Davidovi}u (osu-

|enom u Hrvatskoj) i Miloradu Momi}u da streljaju {estoricu zarobljenika. Snimak poni`avanja zarobljenika i njihove likvidacije, koji je Fondu za humanitarno pravo dostavio za{ti}eni svjedok Slobodan Stojanovi}, prikazan je u junu 2005. godine, najprije u Ha{kom tribunalu, u procesu protiv Slobodana Milo{evi}a, potom i u Srbiji, nakon ~ega su po~inioci pohap{eni. Ubijeni su: Safet Fejzi} (1978), Azmir Alispahi} (1978), Sidik Salki} (1959), Smail Ibrahimovi} (1960), Dino Salihovi} (1979) i Juso Deli} (1970), a srbijansko Tu`ila{tvo i Sud su sve vrijeme vodili proces tako da se prikrije veza Srbije s ovom formacijom. Na jezivom snimku koji je obi{ao svijet vidi se kako grupa pripadnika “[korpiona”, od kojih neki imaju crvene beretke na glavama, iz kamiona izvodi {estoricu vezanih i prepla{enih mladi}a, te ih uz

STRAH DA MEDI] NE PROGOVORI
Od Medi}a su u Srbiji strahovali oni koji su ga slali na rati{ta

Slobodan Medi}, komandant jedice koja je sijala smrt po BiH, specijalni zatvoreni~ki status dobio je kao zaslu`ni pripadnik rezervnog sastava srbijanske tajne slu`be
32
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

ODLAZAK PRVOG [KORPIONA
pogrdne rije~i i uvrede odvodi u {umu. Neposredno prije ubistva, jedan od zlo~inaca udara nogom u glavu jednog dje~aka i vrije|a ga rije~ima: “[ta se trese{, pizda ti materina.” Zabilje`eno je i: “Vidi ovog, ukakio se.” Potom [korpioni ubijaju trojicu navodnih ratnih zarobljenika (`rtve su u civilu), a snimatelj tra`i rezervnu bateriju. Posljednja dvojica Bo{njaka ubijena su nakon {to su prenijela le{eve; ~uje se: “Ima li ko da puca? Pazi, nemoj u zid. ^ekaj, ~ekaj da malo snimim! Ha, stoko. ^ekaj, imam jo{ tri metka. Ma ~ekaj, ovaj jo{ di{e, u pi~ku materinu… ” Tretman Slobodana Medi}a, personifikacije zlo~ina i agresije Srbije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, zapovjednika formacije obilje`ene i zlo~inima na Kosovu, iznenadio je javnost u regionu. Primjera radi, u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj osu|enici za sli~na krivi~na djela mogu dobiti ovakve povlastice tek nakon odslu`ene polovine kazne zatvora. Nakon saobra}ajke u kojoj je ovaj zlo~inac izgubio `ivot “na dopustu”, postavlja se pitanja kako dobro vladanje treba da ima zlo~inac da bi, kao osu|enik na najte`u kaznu, imao tretman zatvorenika koji dobija slobodne vikende i odlazi na novogodi{nje slavlje. Zbog ovog skandala nije reagovao na~elnik Uprave za izvr{enje krivi~nih sankcija pri Ministarstvu pravde ni ministar pravde Srbije, koji bi ina~e po slovu zakona trebali prvi da se oglase. Medi}evo “le`erno” robijanje nije htio da komentari{e ni upravnik sremskomitrova~kog zatvora. Me|utim, prema saznanju “SB”, Slobodan Medi} imao je specijalni status zahvalju}i tome {to je bio pripadnik rezervnog sastava Bezbednosno-informativne agencije, biv{eg DB-a Srbije. Zapravo Medi}, kako tvrdi dobro obavije{teni izvor, nikada nije ni prestao biti saradnik ove slu`be i upravo zbog toga je umjesto maksimalne kazne od 40 godina zatvora dobio 20 godina, {to je prema mi{ljenju pravnika ispod svakog minimuma. Nakon {to je obavije{ten da jedan od osu|enika u predmetu Suva Reka, koji je osu|en na maksimalnu kaznu zatvora od 20 godina, vikende provodi van zatvora, Fond za humanitarno pravo je u avgustu 2013. godine zahtijevao od Uprave za izvr{enje krivi~nih sankcija informacije o dodeljivanju prava na izlaz iz zatvora svim do sada pravosna`no osu|enim za ratne zlo~ine. Uprava je odbila zahtjev FHP-a pozivaju}i se na za{titu podataka o li~nosti osu|enika, uprkos tome {to Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog zna~aja dozvoljava izuzetak od prava na za{titu tih podataka ukoliko je rije~ o „pojavi od interesa za javnost“. Slobodan Medi} zvano Boca je za vri9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

IZ ZATVORA U SMRT
Na vozilo u kojem je bio Slobodan Medi} sa suprugom i sinom naletio je auto kojim je upravljao pripadnik BIA-e

jeme “Oluje” u Srem stigao iz Mirkovaca u Hrvatskoj, a u selu Stejanovci je kupio ku}u sa imanjem u kojoj su mu `ivjeli supruga i sin. Na su|enju za zlo~in u Trnovu, Medi} nije priznao izvr{enje krivi~nog djela. Njegovu krivicu potvrdili su svjedok Slobodan Stojkovi}, koji je prije mjesec dana u senzacionalnoj ispovijesti za “Slobodnu Bosnu” govorio o zlo~inima koju su po~inili pripadnici ove jedinice na Kosovu i BiH, i optu`eni Pero Petra{evi}. Na su|enju za zlo~in u Trnovu jedan od izvr{ilaca, Pero Petra{evi}, priznao je zlo~in i pokajao se zbog njega: “Ubio sam {est Muslimana, kriv sam pred Bogom. Izvr{avao sam nare|enja. Majke, izgovori}u ovu istorijsku re~enicu, zbog koje je mo`da bolje da sam tamo ostao da le`im na livadi s njima. Ubili smo ih zato {to su bili Muslimani.”

MEDI] POD KOMANDOM DRAGOMIRA MILO[EVI]A

Slobodan Medi} rekao je, izme|u ostalog, negiraju}i svoju umije{anost: “Konkretno, da sam znao, taj {to je snimao ne bi se ‘leba najeo, ubio bih ga kao zeca’.” Osta}e zapam}eno da je Medi} u sudnici jo{ rekao: “Volim samo tri stvari u `ivotu: pi..u, pu{ku i dr`avu.” U optu`nici protiv Jovice Stani{i}a se navodi da su [korpioni bili specijalna jedinica DB-a koja je po nalogu Stani{i}a i Franka Simatovi}a iz baze u \eletovcima, u Isto~noj Slavoniji, po~etkom jula 1995. upu}ena u Trnovo u Bosni i Hercegovini.

Prvi zadatak ove formacije bio je obezbje|ivanje naftnih polja u \eletovcima. Prvobitni sastav ~inili su uglavnom Srbi iz Hrvatske. Slobodan Medi} do{ao je kasnije iz Mirkovaca. U BiH prvi teren [korpiona bio je planina Plje{evica prema Biha}u, u novembru 1994. godine. Drugi teren bio je Velika Kladu{a, u aprilu 1995. godine, gdje su se zadr`ali petnaest dana i nakon trovanja vodom vratili se u bazu u \eletovcima. Tre}i “izlet” je bio Trnovo i planina Jahorina. Od trenutka dolaska na trnovsko rati{te [korpioni su bili u sastavu Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS-a na ~ijem ~elu je bio general Dragomir Milo{evi}. Dobro upu}eni izvori SB tvrde da je smrt vo|e [korpiona izre`irana i da iza nje stoji BIA. “Medi} je ubijen po istom receptu kao i {to se desila Ibarska magistrala, kada je DB Srbije poku{ala likvidirati Vuka Dra{kovi}a. Na Medi}a je u vozilu naletio pripadnik BIA-e. ^ovjek je pre{ao na njegovu stranu kolovoza i izazvao saobra}ajnu nesre}u iz koje bi se Medi} te{ko mogao izvu}i `iv. Medi} je bio saradnik slu`be, me|utim bio je spreman da progovori o nekim stvarima iz ratova u Hrvatskoj, BiH, Kosovu. Prema procjeni BIA-e, njegovi iskazi su postali opasni naro~ito nakon osloba|aju}ih presuda za Jovicu Stani{i}a i Frenkija Simatovi}a, koji su ga stvorili. Po mom ubje|enju Medi} je likvidiran”, tvrdi na{ dobro obavije{ten izvor.
33

ZDRAVSTVENI SISTEM

U Bosni i Hercegovini uskoro će početi sa radom Centar za transplantaciju organa pri Ministarstvu zdravstva Federacije BiH, koji će pacijentima na listama čekanja omogućiti lakše dobijanje novih organa; o Centru, ali i brojnim problemima zbog kojih je naša država još uvijek na dnu ljestvice u Evropi kada je riječ o ovoj oblasti, za „SB“ govori federalni ministar zdravstva dr. RUSMIR MESIHOVIĆ

CENTAR ZA TRANSPLANTACIJU KONA^NO U BiH

epunih mjesec dana prije smrti, 34-godi{nja Jasmina Durakovi}, novinarka lista Oslobo|enje, sa Feridom {etala je ocem sarajevskom ulicom Ferhadija kada je vidjela {tand na kojem su ~lanovi Donorske mre`e BiH organizovali potpisivanje donorskih kartica. Jasmina je bez razmi{ljanja rekla kako `eli donirati organe nakon smrti i potpisala karticu, a njeni najbli`i tada nisu mogli ni slutiti da }e samo nekoliko sedmica nakon toga u Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu potpisati odobrenje ljekarima da uzmu zdrave Jasminine organe - bubrege, jetru i ro`nja~e - za transplantaciju organa. Jasmina je umrla od posljedica mo`danog udara, a zahvaljuju}i njoj, spa{eni su `ivoti petoro ljudi. Bila je to do tada najobimnija kadaveri~na transplantacija izvedena u BiH nakon rata.

N

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

PO HRVATSKOM MODELU
U odnosu na evropske zemlje, Bosna i Hercegovina je danas, na`alost, na samom dnu ljestvice kada je rije~ o transplantaciji organa. „Bosna i Hercegovina je prije rata imala sigurno najugledniji transplantacioni centar u biv{oj Jugoslaviji — Institut za transplantaciju, koji je vodio pokojni profesor Bo{kovi} i koji je djelovao u okviru Klini~kog centra. To su bili pionirski poduhvati u transplantacijama bubrega, gu{tera~e... Na`alost, nakon rata se pojavio veliki problem i transplantacije se vi{e ovdje fakti~ki uop}e nisu radile. Postojali su pojedini iskoraci da se ne{to napravi i krenulo je sa transplantacijama bubrega, ro`nja~e, jetre, me|utim, ni{ta iz te oblasti nije bilo sistemski ure|eno“, ka`e za „SB“ ministar zdravstva Federacije BiH dr. Rusmir Mesihovi}. Prema Zakonu o zdravstvenoj za{titi 2010. godine osnovan je Centar za transplantaciju pri federalnom Ministarstvu zdravstva. Centar je trenutno u fazi popunjavanja kadrovima, a u Ministarstvu o~ekuju da }e prve konkretne rezultate imati ve} u narednih {est mjeseci. „Na{ mentor i supervizor cijelog projekta je Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske, odnosno njihov Centar za transplantaciju koji vodi dr. Mirela Bu{i}. Pore|enja radi, Hrvatska je do prije pet godina bila na samom dnu u Evropi kada je rije~ o transplantaciji organa, a sada su prvi u svijetu. Mi sada poku{avamo ‘kopirati‘ njihov sistem i primijeniti ga ovdje u BiH. Nedavno nam je u posjeti bio predsjednik Transplantacijskog stru~nog dru{tva, prof.

34

SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

IZME\U HUMANOSTI I POLITIKE

210 pacijenata u FBiH ~eka na transplantaciju bubrega 5 pacijenata ~eka na transplantaciju srca 10 pacijenata ~eka na transplantaciju jetre 30 pacijenata ~eka na transplantaciju ro`nja~e
Kako saznajemo, protiv ove izmjene Zakona izri~ito su bili zastupnici SDA u federalnom Parlamentu, dok su zastupnici Saveza za bolju budu}nost bili uzdr`ani. „Na`alost, kod nas jo{ uvijek postoje te retrogradne struje, kako u zdravstvu tako i me|u ljudima koji podi`u ruke i donose zakone u Parlamentu. Volio bih vjerovati da je takav negativan stav posljedica njihovog neznanja i neupu}enosti o ovoj oblasti, a ne nekakvih politi~kih igara“, ka`e dr. Mesihovi}. U Federaciji BiH trenutno je na listama ~ekanja za transplantacije bubrega 210 pacijenata, pet ~eka na transplantaciju srca, 10 jetre i 30 ro`nja~e. Za rad Centra za transplantaciju kompanija BH Telecom donirala je server koji }e obuhvatiti podatke o svim pacijentima na listama ~ekanja za razli~ite organe u Federaciji. Prema parametrima svakog od pacijenata, kompjuterski }e se odre|ivati prioriteti za transplantacije, jednako kao u Hrvatskoj i ostalim zemljama koje imaju ure|enu tu oblast. Ministarstvo odbrane BiH stavi}e na raspolaganje helikopter koji }e biti dostupan 24 sata za transport organa, a federalno Ministarstvo unutra{njih poslova i MUP Republike Srpske omogu}it }e najbr`i mogu}i transport organa kopnenim putem, obja{njava Mesihovi}. Jedan od klju~nih problema je u tome {to Bosna i Hercegovina jo{ uvijek ne zadovoljava uvjete za ~lanstvo u Evropskoj donorskoj organizaciji Eurotransplant. Da bi dr`ava pristupila Eurotransplantu, potrebno je donijeti krovni zakon o transplantaciji organa na nivou oba entiteta.

BiH JE JO[ DALEKO OD ^LANSTVA U “EUROTRANSPLANTU”
Potrebno je donijeti krovni zakon o transplantaciji, ka`e ministar Mesihovi}

dr. Francis Delmonico, koji je tako|er dao podr{ku za po~etak rada Centra za transplantaciju“, ka`e ministar Mesihovi}. Pokretanje Centra za transplantaciju zahtijevalo je dono{enje izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu lije~enja, a to je ujedno i zahtjevan logisti~ki poduhvat. Nakon godina stagnacije u ovoj oblasti, pacijenti koji ~ekaju na transplantacije kona~no }e od ove godine sistemski biti uvedeni u registar i kroz saradnju sa medicinarima iz Hrvatske, mo}i lak{e da dobiju nove organe. Prema va`e}em Zakonu o transplantaciji organa i tkiva u svrhu lije~enja, u Bosni i Hercegovini trenutno je na snazi takozvani informirani pristanak, koji podrazumijeva da se organi i tkiva s umrle osobe mogu uzimati samo ukoliko se ta osoba za `ivota pismeno izjasnila da `eli

darovati organe nakon smrti. S druge strane, postoji i model koji se danas primjenjuje u ve}ini evropskih zemalja, tzv. pretpostavljeni pristanak koji predvi|a da je dozvoljeno uzeti organe za transplantaciju od umrle osobe ukoliko se ona za `ivota nije izjasnila druga~ije u pismenoj formi. U oba slu~aja, me|utim, neophodna je saglasnost porodice umrlog kako bi se organi mogli iskoristiti za transplantaciju. Razlika je jedino u tome {to pretpostavljeni pristanak u psiholo{kom smislu daje bolje efekte u pristupu porodicama umrlih osoba. Vlada Federacije BiH u proteklom periodu usvojila je sve potrebne izmjene i dopune Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu lije~enja izuzev pretpostavljenog pristanka, ~ije su uvo|enje inicirali ~lanovi Udru`enja dijaliziranih pacijenata Zeni~ko-dobojskog kantona.

Politi~ari iz RS-a i pojedini zastupnici u federalnom Parlamentu rade sve kako bi onemogu}ili spa{avanje `ivota stotina pacijenata u BiH!
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

35

ZDRAVSTVENI SISTEM

NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI O DONIRANJU ORGANA
mo`e normalno `ivjeti i s jednim zdravim bubregom. Bh. zakon dozvoljava darivanje organa za `ivota samo ~lanovima porodice. Rijetko se doga|a da se od `ivog davaoca uzima dio jetre, plu}a ili crijeva. Da li se davalac organa testira na zarazne bolesti? Da. Krv mogu}eg davaoca se testira na viruse kao {to su HIV ili hepatitis. Mo`e li davalac biti mla|i od 16 godina? Da, ako je izrazio/la takvu `elju za `ivota i ako se roditelji ili staratelji sla`u s tim. Mo`e li se biti davalac organa ako osoba nije potpuno zdrava? Da, izuzev ako darujete organ za `ivota. Odluku o tome donosi doktor nakon uvida u va{u istoriju bolesti. Mogu li stariji ljudi biti davaoci organa? Da. U slu~ajevima darivanja ro`nja~e i nekih drugih tkiva, godine nisu va`ne. Za druge organe to zavisi od fizi~kog stanja. Da li se religija protivi darivanju organa? Ne. Sve velike svjetske religije podr`avaju darivanje organa. Ako imate ikakvih sumnji u to, razgovarajte s va{im vjerskim vo|ama. Mo`e li se darivati samo jedan organ ili tkivo? Da. Vi mo`ete napisati na

donorskoj kartici koji organ ili tkivo `elite darovati. Mogu li davaoci organa odlu~ivati o tome ko }e dobiti njihove organe ili tkiva? Ne. Darivanje organa se ne prihvata ako je uvjetovano time ko treba da dobije organe. Da li darivanje organa odga|a sahranu? Ne. Kada rodbina prihvati darivanje organa, operacija se u~ini {to je mogu}e prije i cijeli proces se zavr{i za oko 12 sati. Da li organ koji je darovan za transplantaciju mo`e da se koristi za medicinska istra`ivanja? Ne. Ako se darovani organ ne mo`e presaditi iz bilo kojih razloga, mora se dobiti posebna dozvola za njegovo iskori{tavanje u svrhu istra`ivanja. Darovanje tijela poslije smrti u svrhu istra`ivanja podlije`e drugim zakonima. Da li porodica davaoca zna ko je bio primalac organa ili tkiva? Ne. Takve informacije se ne daju ukoliko to nije posebna `elja porodice davaoca i primaoca organa. Da li se neko ko je potpisao donorsku karticu mo`e predomisliti? Da. Takva osoba mo`e promijeniti svoju odluku bilo kada. Tada treba uni{titi donorsku karticu i to saop{titi rodbini i prijateljima. (Vi{e o darivanju organa i potpisivanju donorskih kartica mo`ete saznati na web sajtu Donorske mre`e KS www.dmbih.org)

[ta je donacija organa? Donacija organa je darovanje organa nakon smrti osobama ~iji `ivot ovisi o presa|ivanju. Kako se mo`e biti siguran da je osoba zaista mrtva? Organi i tkiva se uzimaju u svrhu lije~enja presa|ivanjem samo od umrle osobe. Smrt utvr|uje tim doktora koji su potpuno odvojeni od tima doktora koji rade transplantacije. Ve}ina davalaca organa su osobe umrle zbog te{ke povrede glave ili mo`danog krvarenja. Tada se utvr|uje mo`dana smrt. Koji organi i tkiva se mogu presa|ivati? Bubrezi, srce, jetra, plu}a, gu{tera~a, tanko crijevo, ro`nja~e, sr~ani zalisci, kosti, tetive, ko`a. Reproduktivni organi i tkiva se ne uzimaju od mrtvih osoba.

Da li }e doktori pustiti nekoga da umre ako znaju da je ta osoba mogu}i davalac organa? Ne. Doktori moraju u~initi sve da sa~uvaju `ivot i zdravlje bolesnika. To je njihova prva i najva`nija du`nost. Ako, uprkos tome, bolesnik umre, tek tada se razmatra darivanje organa. Ko }e dobiti organ(e) koje ja darujem? Va{ organ ili tkivo }e dobiti onaj bolesnik s liste ~ekanja za transplantaciju u kojeg se utvrdi najbolja tkivna podudarnost s va{im organom. Prioritet pri dodjeli organa imaju bolesnici kojima je presa|ivanje hitno. Mogu li se darivati organi i tkiva za vrijeme `ivota? Da, ukoliko se time ni najmanje ne naru{ava zdravlje davaoca. Naj~e{}e se za `ivota daruje bubreg jer se

A Bosna i Hercegovina, na`alost, nema ni Ministarstvo zdravstva na dr`avnom nivou. „U Republici Srpskoj jednostavno odbijaju osnivanje krovne organizacije, a jedino na taj na~in dr`ava mo`e u}i direktno u Eurotransplant“, ka`e ministar Mesihovi}. „Ali u Federaciji ima dva i po miliona ljudi prema kojima smo mi odgovorni i ne mo`emo zbog nekakvih politikantstava ljudima onemogu}iti trans36

plantacije organa. Zbog toga smo krajem pro{le godine i potpisali Protokol o saradnji u podru~ju pribavljanja i presa|ivanja ljudskih organa u svrhu lije~enja sa Ministarstvom zdravlja Republike Hrvatske, tako da }e na{i pacijenti koji ~ekaju na transplantacije jetre i srca, kao i djeca koja trebaju bubrege, biti uvr{teni na liste ~ekanja u Hrvatskoj i na taj na~in posredno u}i u Eurotransplant. Moram jo{ jednom

naglasiti: nadam se da }e se me|u mojim kolegama iz Republike Srpske malo pobolj{ati svijest o ovom pitanju i da }emo na koncu uspjeti zajedno da uredimo cijelu ovu oblast na dr`avnom nivou. Na jetri, srcu i bubrezima ne pi{e ko je koje vjere, niti ljude kojima `ivot zavisi od tih organa to zanima. Ovo je pitanje koje se isklju~ivo ti~e pobolj{anja zdravlja pacijenata i napretka medicine u BiH i mislim da
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

IZME\U HUMANOSTI I POLITIKE
politici tu zaista nema mjesta. Ako smo mogli osnovati Agenciju za lijekove na dr`avnom nivou, onda valjda mo`emo i agenciju za transplant organa“, isti~e Mesihovi}. U pro{loj godini u Federaciji BiH ura|eno je oko 20 kadaveri~nih transplantacija. Po broju obavljenih transplantacija godi{nje u BiH prednja~i UKC Tuzla, a slijede Sarajevo i Mostar. Za razliku od Federacije gdje se rade kadaveri~ne transplantacije, u Banjoj Luci se takvi zahvati za sada obavljaju isklju~ivo uzimanjem organa od `ivih donora. Samo dijaliza za jednog bubre`nog bolesnika dr`avu godi{nje ko{ta izme|u 30 i 45.000 KM. Prema podacima Udru`enja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH, godine 2002. na dijalizi je u na{oj zemlji bio ukupno 1.531 pacijenat, a deset godina kasnije, krajem 2012. taj broj iznosio je 2.900 pacijenata. Lije~enje bolesnika u dijaliznim centrima finansiraju fondovi zdravstvenog osiguranja, tako da bi smanjenje broja pacijenata na dijalizi automatski zna~ilo i velike u{tede za dr`avu. „U Hrvatskoj se sada zahvaljuju}i programu transplantacije drasti~no smanjio broj pacijenata na dijalizi i mi `elimo posti}i isto. Me|unarodna finansijska korporacija IFC, koja djeluje u okviru Svjetske banke, napravila je analizu dijaliznih centara u Federaciji i preporuka je da dr`ava poku{a u}i u javno-privatno partnerstvo sa tim centrima, prvenstveno zbog ve} dotrajalih aparata“, obja{njava dr. Mesihovi}.

20 kadaveri~nih transplantacija ura|eno je u pro{loj godini u FBiH blizu 3.000 bh. pacijenata je na dijalizi izme|u 30 i 45.000 KM godi{nje iznose tro{kovi dijalize za jednog pacijenta
pitanja. Me|utim, treba re}i da se nijedna vjerska zajednica, odnosno institucija u Bosni i Hercegovini ne protivi darivanju i

DONORSKA MRE@A I EDUKACIJA LJEKARA
Na nivou Kantona Sarajevo od 2007. godine djeluje neprofitabilna organizacija Donorska mre`a, ~iji je primarni cilj edukacija stanovni{tva BiH o potrebi darivanja organa i tkiva u svrhu lije~enja presa|ivanjem. Mre`u vodi profesorica dr. Halima Resi}, a do sada je putem ove organizacije u Kantonu potpisano vi{e od devet hiljada kartica potencijalnih donora organa. Me|utim, Donorska mre`a kao NVO i dalje zvani~no nije dio zdravstvenog sistema. „Svakako planiramo intenzivirati tu saradnju, ali Donorska mre`a ne mo`e funkcionisati kao nevladina organizacija, nego mora biti u sistemu dr`ave“, ka`e ministar Mesihovi}. „Tako|er, ne `elimo da Donorska mre`a bude samo na nivou Kantona Sarajevo, nego da obuhvatimo sve kantone i planiramo uskoro pokrenuti cijelu tu pri~u.“ Zadr{ka porodica prema doniranju organa nakon smrti njihovih najbli`ih srodnika ~esto je vezana i za religijska
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

MALI HEROJ
Trogodi{njem Adonisu Ortizu iz Tampe nedavno je presa|eno pet organa

transplantaciji organa. Druga bitna prepreka koju treba savladati kako bi se svijest bh. gra|ana o potrebi darivanja organa pobolj{ala je pitanje utvr|ivanja mo`dane smrti, {to svakako predstavlja jednu od najte`ih dijagnoza u medicini. ^lanovi porodica nerijetko se nadaju medicinskom „~udu“ kada su u pitanju njihovi bli`nji, koji se na `ivotu odr`avaju samo uz pomo} aparata. Budu}i Centar za transplantaciju u BiH ima}e certificirani tim doktora koji mogu proglasiti mo`danu smrt pacijenta. Pri tome, kako isti~e dr. Mesihovi}, koordinatori za utvr|ivanje mo`dane smrti ne mogu biti isti ljudi koji pregovaraju sa porodicom o transplantaciji organa. Prema Mesihovi}evim rije~ima, Centar za transplantaciju mogao bi imati ostvarene realne rezultate ve} u narednih pola godine. U Tuzli }e se ve}inom obavljati transplantacije jetre, u Sarajevu bubrega, a sada se intenzivno radi na edukaciji ljekara koji }e voditi transplantacijske timove. „Dvojica na{ih ljekara su nedavno boravili na Univerzitetskom medicinskom centru u Merilendu, koji je me|u pet vode}ih klinika u SAD-u, na edukaciji za pretransplant i posttransplant program jetre i hirurgiju. Sada {aljemo slijede}ih dvoje“, govori Mesihovi}. Teoretski, jedna mo`dano umrla osoba mo`e spasiti ~ak dvanaest `ivota. Uprkos brojnim (politi~kim) opstrukcijama i neslaganjima koja i dalje postoje, kao i nedovoljno razvijenoj svijesti stanovni{tva, Bosna i Hercegovina je skorim po~etkom rada Centra za transplantaciju ipak napravila zna~ajan iskorak u ovoj oblasti.
37

SAM SVOJ MAJSTOR

Osim po fojničkom krompiru, Fojnica bi zahvaljujući Vedranu Miletiću mogla postati poznata i po fojničkom origamiju. Posjetili smo Vedranovu malu radionicu u kojoj nastaju fantastične papirnate 3D origami figure u koje ovaj tinejdžer ulaže sate i sate strpljivog rada. Sastavni dio njegovih figura su papirnati trokutići, a Vedran ih slaže dok gleda TV, šeta, ide u školu...

FOJNIČKI ORIGAMI
Tekst i foto: ALMIR PANJETA

ada je Vedran Mileti} (16) iz sela Gojevi}i kod Fojnice u srednjoj Bosni na internetu vidio origami, . drevnu japansku vje{tinu savijanja papira, zaljubio se na prvi pogled. Kada je vidio da postoji i 3D origami, oprobao i vidio da mu ide — bila je to ljubav koja traje od njegovog sedmog razreda osnovne {kole, pa do danas kada poha|a drugi razred Srednje {kole “Ivan Goran Kova~i}” u Fojnici, komercijalni smjer. “Klasi~ni origami se sastoji od pravljenja oblika od jednog lista papira i vje{tina je stara hiljadama godina, dok je 3D origami novija vje{tina i, najkra}e opisano, sastoji se od pravljenja slo`enih oblika od manjih trokuti}a bez kori{tenja ljepila ili bilo kojeg drugog materijala”, poja{njava nam strpljivi tinejd`er Vedran vje{tinu koju je, ka`e, proteklih nekoliko godina doveo do savr{enstva. Sve je nau~io preko interneta. Demonstrira nam kako od papira dimenzija 7x3,5 centimetra izra|uje trokuti}e koje stavlja u kutiju i koji su mu poslije, poput lego kockica, “materijal” za izradu raznih figurica. Pokazuje nam pandu za ~iju izradu mu je trebalo 700 do 800 takvih trokuti}a, tu su figurice iz Angry Birdsa, nekoliko manjih labudova, i “zvijezda” Vedranove ku}ne postavke: megalabud te`ak nekoliko kilograma. Tvrdi da se radi o zasigurno najve}oj originalnoj origami figuri na Balkanu, a mo`da i {ire.

K

PAPIRNATI FAVORIT
Vedran Mileti} sate provodi u izradi hiljada trokuti}a od kojih poslije nastaju ~udesne papirnate figure

ZMAJ OD PAPIRA
“Sigurno nema ve}e na Balkanu, jer naprimjer u BiH, koliko znam, ovim se bavi jo{ jedan moj prijatelj, i jedan mladi} iz Zenice. Labuda sam radio dvije-tri sedmice, i trebalo mi je oko 2.000 trokuti}a

koje sam svakodnevno izra|ivao”, pri~a Vedran i ponosno pokazuje papirnato remek-djelo. Labuda nema namjeru prodavati, a naredni izazov u koji se planira upustiti je izrada velikog zmaja za kojeg }e mu trebati najmanje 5.000 trokuti}a. Ka`e kako samo sastavljanje figure, koju unaprijed osmisli, nije toliko te{ko, koliko je vremena i strpljenja potrebno za trokuti}e. “Zato ih stalno pravim, navikao sam se i mogu ih izra|ivati bez gledanja. Trokuti}e pravim dok hodam, kad idem autobusom do {kole i svakodnevno vozarim po sat vremena, dok gledam neki film na tv-u... Stalno”, otkriva nam tajnu Vedran. Dok razgovaramo, primje}ujemo da nesvjesno uzima papire i mota trokuti}e. Smotao ih je najmanje 10.

“Labuda sam radio dvije-tri sedmice, i trebalo mi je oko 2.000 trokuti}a koje sam svakodnevno izra|ivao“
38
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

JAPAN U FOJNICI

VEDRANOVA RADIONICA
Ponosan na velikog labuda, izradi}e jo{ ve}eg zmaja

U planu mu je da svoje radove predstavi na izlo`bi, ali ka`e da nikako ne mo`e da prikupi dovoljno: “Kad god prikupim, neko od prijatelja do|e, ne{to im se svidi pa poklonim, neke prodam preko interneta, za nove treba vremena.... Ali, ne namjeravam odustati, moram osmisliti koncept i uraditi izlo`bu namjenski. Do tada planiram svoje radove ponuditi i na e-bayu, pa }u vidjeti kakva je potra`nja”, poja{njava nam Vedran. Ka`e da se u BiH i regiji 3D origami ne cijeni previ{e, pa radove koje bi u inostranstvu mogao prodati i za nekoliko stotina eura, ovdje proda za 10 do 50 eura:

izradio zastavu”, prisje}a se Vedran. Osim origamija i 3D origamija, Vedran se interesira i za vje{tinu kirigami: “To su figurice koje se ‘otvaraju’, poput onih 3D slikovnica, samo malo slo`enije.” Kad ne sla`e figurice, Vedran se bavi ‘street workoutom’, a igrao je nogomet koji

mu je, zbog problema sa sinusima, lije~nik zabranio. Ka`e da ljudi koji se bave origamijem nema puno, jer i oni koji po~nu brzo odustanu. “Mene ve} prili~no dugo dr`i, i sumnjam da }e me popustiti. Nastavi}u”, zaklju~uje Vedran.

ORIGAMI ZASTAVA BiH
“Sve manje ljudi se bavi origamijem, pa ~ak i u Japanu. Jako je tr`i{te figuricama u Velikoj Britaniji, ali mislim da oni tra`e previ{e novca, po nekoliko hiljada eura, i tu isto vidim {ansu jer ne mislim svoj trud prodavati u bescjenje, ali ne `elim ni precijeniti.” Ka`e da mu tu i tamo neko i naru~i figure, a me|u ve}im radovima je i velika zastava BiH koju je radio po narud`bi. “Studentima iz Sarajeva je trebala zastava, imali su neku priredbu, ne znam ta~no {ta, ali su saznali za moju vje{tinu, kontaktirali me i ja sam im
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

39

MODERNA VREMENA

INTERVIEW

Sandi Češko

Slovenački kralj “Kosmodiska”, “Dormea”...

Vlasnik firme „Studio Moderna“, koja širom svijeta zapošljava 7 hiljada radnika, najbogatiji biznismen u regiji, čija se imovina procjenjuje na pola milijarde eura, u jednom od rijetkih intervjua govorio je za „SB“ o planetarnom uspjehu svog poslovnog modela

Tajna na{eg uspjeha: stalno, bezuvjetno prilago|avanje i pribli`avanje kupcu
Razgovarala: SENIHA MUHAREMI VUKAS (Ljubljana)

a prvom mjestu rang liste najbogatijih Slovenaca, koju objavljuje slovena~ka revija Manager, i ove godine, ve} tre}u godinu zaredom, nalazi se Sandi ^e{ko, osniva~ i vlasnik 60% dionica Studija Moderna, vode}e firme u oblasti direktnog marketinga u isto~noj i srednjoj Evropi, koja je prisutna na ogromnom prostoru, od ^e{ke na zapadu do Rusije na istoku, Turske na jugu i balti~kih zemalja na sjeveru. Prije ^e{ka ~etiri godine najbogatiji Slovenac bio je Mirko Tu{, vlasnik lanca supermarketa i operatera mobilne telefonije Tu{ Mobil. Vrijednost ^e{kove imovine revija Manager procjenjuje na oko 460 miliona eura. U odnosu na pro{lu godinu ovo predstavlja pove}anje od 12%. Sam ^e{ko ne smatra da je bogat u klasi~nom smislu i ka`e da svaki zanatlija ima vi{e „ke{a“ od njega, ~iji novac je vezan u brojnim projektima {irom svijeta. „[to vi{e raste{, vi{e ti novaca treba.“ obja{njava ^e{ko u rijetkim medijskim istupima. Nakon obe}avaju}e karijere u biv{oj slovena~koj, kasnije i u jugoslovenskoj omladinskoj organizaciji i nakon tri godine provedene u Beogradu, ^e{ko se krajem osamdesetih godina pro{log vijeka vratio u
40

N

Sloveniju i u potpunosti se posvetio privatnom biznisu. Danas je sjedi{te njegove firme doslovno u kompjuteru. Firma nema klasi~nu (infra)strukturu, a nema ni klasi~ne administracije. Sve se

doga|a u digitalnoj mre`i. Poslovni model i organizovanost Studija Moderna danas se izu~ava na presti`nim svjetskim univerzitetima, Harvardu, Stenfordu i na brojnim drugim poslovnim {kolama. Uprkos uspjehu u nemilosrdnom svijetu globalnog biznisa, ^e{ko je ostao vezan za lijevu politi~ku opciju u Sloveniji, pa i danas podr`ava Socijaldemokratsku stranku i pojavljuje se na njenim predizbornim skupovima, iako u politi~kom `ivotu ne u~estvuje aktivno.

FENOMEN „STUDIO MEDERNA“
Ve} tre}u godinu zaredom slovena~ka revija Manager progla{ava Vas za najbogatijeg Slovenca. I u stabilnijim ekonomskim uslovima nije lako toliko vremena opstati na vrhu. Da li to zna~i da je va{ poslovni model neosjetljiv na globalnu ekonomsku i finansijsku krizu? Na{ poslovni model je izuzetno osjetljiv na krize i na sve mogu}e promjene. Studio Moderna je u krizi od samog osnivanja i neprestano se prilago|ava promjenama, za razliku od ve}ine drugih preduze}a, koja su poku{avala da prilagode kupce svojim proizvodima. Sada, kada proizvoda ima vi{e nego previ{e, preduze}a moraju da se prilago|avaju kupcu. Mi smo to “trenirali” od samog po~etka, zato danas imamo odre|enu konkurentnu prednost. Va{e bogatstvo proizilazi iz ve}inskog vlasni{tva u Studiju Moderna.
SLOBODNA BOSNA I 26.9.2013.

IMPOZANTNE BROJKE: Studijo Moderna danas je kolektiv koji broji 7.000 zaposlenih i posluje po čitavom svijetu. Na tržištima istočne Evrope imamo vlastitu trgovačku mrežu, dok drugdje poslujemo preko vlastitih preduzeća ili uvoznika

NAJBOGATIJI SLOVENAC ZA „SB“

ORIGINALNA POSLOVNA FILOZOFIJA
Poslovni model i organizovanost ^e{kove firme Studijo Moderna danas se izu~ava na presti`nim svjetskim univerzitetima
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

41

MODERNA VREMENA
Kako biste u nekoliko rije~i opisali {to danas zna~i Studio Moderna? Za mnoge u svijetu Studio Moderna predstavlja fenomen, ili barem iznena|enje. Mi smo brzo rastu}e preduze}e, usmjereno ka kupcima i inovacijama, ~iji se uspjeh bazira isklju~ivo na nematerijalnim ulaganjima (intangible assets). Kako je sve po~elo? [ta je dugoro~no najvi{e doprinijelo Va{em uspjehu? Po~elo je sa Kosmodiskom. Najva`nija za uspjeh je orijentacija ka perfekcionizmu i, naravno, prema kupcu. Uvijek smo investirali u znanje i inovativnost i uspje{no izbjegavali investicije namijenjene presti`u.

PRILAGO\AVANJE KUPCU
Prije nego {to ste postali uspe{an preduzetnik, bili ste aktivni u politici. Da li su Vam iskustva i veze koje ste zadobili u politici na bilo koji na~in pomogli u preduzetni~koj karijeri? Iskustva u politici bila su veoma zna~ajna {kola, prije svega {kola pre`ivljavanja, savladavanja kompleksnosti djelovanja u nepredvidivom i brzo promjenljivom svijetu, a najvi{e je bila {kola rada sa ljudima. Jedina politi~ka veza, koju sam u `ivotu iskoristio, bila je 1988. godine, kada sam predsjednika Ku~ana zamolio da otvori kompjutersko preduze}e Oria, koje sam osnovao sa prijateljima. Po~eli smo sa jednim zaposlenim, to nisam bio ja, i nudili smo obrazovne kurseve za kompjutere. [ta je temelj Va{eg poslovnog modela? Kako se on sa godinama mijenjao? Prednost na{eg modela je u sposobnosti prilago|avanja potrebama kupaca. Tokom 1992. godine po~eli smo kao preduze}e koje je prodavalo jedan proizvod na jednom tr`i{tu, 1996. godine, ulaskom u televizijsku prodaju, postali smo trgovac koji prodaje proizvode drugih preduze}a, zatim smo 2000. godine po~eli da eksperimenti{emo i

ISTAKNUTO MJESTO U POSLOVNOM I POLITI^KOM SVIJETU
Sandi ^e{ko ~lan je Clintonove Globalne inicijative i savjeta guvernera Ameri~ke privredne komore u Sloveniji te Savjeta Ekonomskog fakulteta u Ljubljani

PRILAGODLJIV POSLOVNI MODEL: Studio Moderna je u krizi od samog osnivanja i neprestano se prilagođava promjenama, za razliku od većine drugih preduzeća, koja su pokušavala da prilagode kupce svojim proizvodima
sa prodajom brendova (IBM kompjutera za doma}instva), a 2002. godine smo se sna`no orijentisali na vlastite brendove (najprije Dormeo, zatim Delimano, Wellneo itd). Nakon 2005. godine intenzivno smo po~eli da djelujemo po vi{ekanalnom distribucionom modelu. Dakle, svakih nekoliko godina izvodimo radikalne zaokrete. Danas smo kolektiv koji broji 7.000 zaposlenih i posluje po ~itavom svijetu. Na tr`i{tima isto~ne Evrope imamo vlastitu trgova~ku mre`u, dok drugdje poslujemo na razli~ite na~ine, preko vlastitih preduze}a ili uvoznika. Va{ Studio Moderna nema klasi~nu strukturu niti klasi~nu administraciju. Jednom ste izjavili da je sjedi{te Va{eg
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

PLANOVI ZA BIH

Zdrava hrana je velika šansa
Gdje je Studio Moderna u dana{njoj Bosni i Hercegovini, {ta `elite da postignete i s kojim se preprekama susre}ete? Studio Moderna je jako dobro pozicioniran na tr`i{tu BiH i prepoznatljiv je prije svega po brendovima Dormeo i Delimano. Sad imamo 170 zaposlenih, a u naredne dvije godine planiramo da pove}amo njihov broj barem na 200. U 2013. godini imali smo vi{e sna`nih kampanja, a posebno smo ponosni na dru{tveno
42

odgovornu kampanju, u kojoj smo uspostavili saradnju sa lokalnim proizvo|a~ima zdrave hrane, koji su na taj na~in pridobili nove kupce. U poslovanju u BiH nemamo ve}ih prepreka. Najve}i problem za nas predstavlja neefikasno djelovanje pravne dr`ave u oblasti za{tite intelektualne svojine. Na tr`i{tu se, naime, pojavljuju mnoga preduze}a koja nude kopije na{ih proizvoda. Ubudu}e }emo na{im kupcima u BiH ponuditi jo{ vi{e zanimljivih i kvalitetnih novih proizvodnih programa.

NAJBOGATIJI SLOVENAC ZA „SB“
IMPERIJA ^E[KO

Preko svoje mreže za direktnu prodaju Studio Moderna distribuira više od 5.000 proizvoda
Studio Moderna Sandi ^e{ko je osnovao 1992. godine u Sloveniji. Prvi tr`i{ni uspeh do`ivio je prodajom naprave za ubla`avanje bolova u le|ima, zvane Kosmodisk, u dr`avama nastalim na teritoriju biv{e Jugoslavije. Danas je Studio Moderna jedna od vode}ih svjetskih firmi u oblasti direktnog marketinga, prisutna u 21 dr`avi centralne i isto~ne Evrope. U posljednje vrijeme – bez obzira na krizu agresivno se {iri na SAD, Japan, Koreju, Australiju, Italiju i Francusku. Preko svoje multikanalne mre`e za direktnu prodaju, koja uklju~uje oko 130 kontaktnih internetnih stranica, preko 220 prodavnica, 22 pozivna centra, 6 vlastitih TV kanala sa preko 300 sati TV oglasa dnevno, Studio Moderna distribuira vi{e od 5.000 proizvoda - kako vlastite brendove, tako i kvalitetne proizvode drugih proizvo|a~a. Pored Kosmodiska, kojih je do sada prodano preko 2 miliona komada, Studio Moderna je razvio i sljede}e brendove: Dormeo – le`ajevi i drugi proizvodi i oprema za spava}e sobe, Bigfish – biciklli na sklapanje, Delimano – serija ekolo{kog posu|a, LiveActive – oprema za fitnes, Wellneo – dodaci ishrani, eko i bio hrana. Od 1994. godine Studio Moderna izdaje magazin VIVA, koji promovi{e zdrav na~in `ivota, a preko besplatne telefonske linije Viva Doctor’s Line {ezdesetak vrhunskih ljekara specijalista odgovara na pitanja ~italaca. Danas Sandi ^e{ko, koji je preduzetni~ku karijeru zapo~eo krajem osamdesetih godina pro{log vijeka osnivanjem kompjuterske firme Oria, jednog od prvih privatnih preduze}a u Sloveniji, va`i za jednog od najuspje{nijih poslovnih ljudi u Sloveniji i izuzetnog poslovnog inovatora. Njegove modele, koje je sa svojim saradnicima razvio i implementirao u poslovnom okru`enju, koriste mnoge globalne multinacionalne firme. Bio je ~lan nadzornih odbora brojnih firmi u Sloveniji, izme|u ostalih i Telekoma Slovenije, a bio je i neposredno izabran u prvi Dr`avni savjet (gornji dom slovenskog parlamenta). ^lan je Clintonove Globalne inicijative i savjeta guvernera Ameri~ke privredne komore u Sloveniji te Savjeta Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. Sa porodicom `ivi u Izlakama blizu Trbovlja i veoma rijetko se pojavljuje u javnosti.

RAZNOVRSNA PONUDA
Studijo Moderna razvio je brojne brendove, jedan od njih je Bigfish, bicikl na sklapanje

preduze}a u kompjuteru. A gde }e biti za pet godina? U oblaku, elektronskom, svakako. Kako ocjenjujete perspektivu Va{eg preduze}a u svjetlu nesigurnog oporavka ekonomija dr`ava ~lanica EU-a nakon privredne i finansijske krize u Evropi? Nesigurnost }e nas pratiti jo{ dugo, bez obzira na to da li }emo razrije{iti trenutne finansijske probleme, budu}i da se svijet mijenja u temeljima, a sada smo tek na po~etku tih procesa. Morat }emo da se prilago|avamo tim promjenama. Kakvi su Va{i poslovni planovi u regionu jugoisto~ne Evrope? Kako ocjenjujete privredne potencijale tog regiona? Nemamo neke posebne planove povezane isklju~ivo sa jugoisto~nom Evropom. @elim da se u tom regionu pojavi jo{ vi{e preduze}a, od kojih bi mogli da kupujemo robu i usluge i tako jo{ vi{e doprinesemo ekonomskom ja~anju regiona. Ljudski potencijal je tu odli~an i mogli bismo da iskoristimo mnogo vi{e prilika.

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

43

IN MEMORIAM

Za odlaskom jednog od najvećih igrača u istoriji ne žali samo Portugal, već čitav fudbalski svijet - dakle, čitav svijet; preminuo je EUSEBIO DA SILVA FEREIRA, jedan od najboljih igrača svih vremena

Pi{e: AHMED BURI]

ro{le je nedjelje na ve}ini va`nijih stadiona u svijetu uprili~ena minuta {utnje za jednog od najboljih igra~a koji su igrali nogomet. Oti{ao je Eusebio Da Silva Fereira, kojeg na{e generacije, ro|ene u {ezdesetim, sedamdesetim i osamdesetim nisu mogle zapamtiti, ali o kojem oni iskusniji tvrde ovo: Kad u pedesetim godinama pro{log stolje}a ka`e{ ‘nogomet’, mora{ re}i Di Stefano i Puskas. “A u {ezdesetim, Pele?”, pita i pravi se pametan radoznali jedanaestogodi{nji dje~ak u sarajevskom A{ikovcu. “Pele i Eusebio”, ispravlja ga o~ev drug, a on se bori sa snom, do neba zahvalan {to mu dozvoljavaju da sjedi do kasno u no} i upija njihove pri~e. O tome kako su @eljini igra~i “preba~eni” u Torpedo, o tome kako je najbolji igra~ za Drugog svjetskog rata bio D`evdet “Dete” Mustagrudi}, kojem se u Zagrebu gdje ga je uzeo Gra|anski gubi svaki trag, jer su ga usta{e odvele u, najvjerovatnije, Gradi{ku zbog toga {to je {urovao s komunistima. O tome kako se Franco Lovri} zabavljao tako da puca penale da lopta jedva pre|e gol liniju, i u{eta se u mre`u. Ili da nikada, ali stvarno nikada, svijet nije vidio golmana kakav je (bio) Lav Ja{in.

ADEUS, DEUS! P
Florentino Perez, komandant Reala i jedan od (finansijskih) arhitekata modernog fudbala, ispratio je Eusebija ovim rije~ima: “Ono {to danas jeste, najja~i i najuzbudljiviji sport, fudbal duguje velikanima poput Eusebija, spremnim na ~udesne stvari. Na terenu je bio nezaustavljiv, ali Eusebio je bio vi{e od velikog igra~a. Bio je model za uzor i izvrsna ljudska li~nost poznata po svojoj poniznosti. Sje}am se njegovog razgovora s prijateljem Alfredom di Stefanom, kad mu je Eusebio, bez ikakvog ustezanja rekao da je najbolji svih vremena. Njih su dvojica obo`avali i po{tovali jedan drugog, bili su nadahnuti jedan drugim, `ivjeli su i disali fudbal, i dijelili ljubav prema igri. Za odlaskom jednog od najve}ih igra~a u istoriji ne `ali samo Portugal.” Perez je samo politi~ar. A {ta ka`u ~injenice: 64 utakmice za Portugal i ~etrdeset jedan gol, i to kako je jednom sam rekao “bez Andorra, Linchensteina” (i ostalih lavora, za nabijanje gol razlike i liste strijelaca), nego sve velikim reprezentacijama. Za Benficu, u petnaest godina 301 nastup i 317 golova. Treba li dalje? I ima li dalje? Ima. Eusebio ima dvije pobjede nad dvojicom najve}ih na najve}im takmi~enjima. Di Stefana je “uzeo” kao dvadesetogodi{nji klinac u jednom od najve}ih finala u historiji, 1962. godine. Na amsterdamskoj Olympiji. Benfica - Real 5:3. Pelea, ~etiri godine kasnije, na najbrutalnijem Svjetskom prvenstvu u povijesti, u Engleskoj 1966. godine. Istina, Edsona su tada iznijeli sa terena jer ga je u utakmici s Bugarskom polomio Najdanov, pa su Portugalci Lopes i Coluna “samo” zavr{ili zapo~eto na Evertonovom Goodison Parku. Ipak, tre}a kugla Eusebija, i “dovi|ento Nascimento”. U trideset i tre}oj godini stigao se i zabaviti, odlaskom u Sjevernu Ameriku gdje tada po~inje fudbalska pomama: nakon eksperimenata u Bostonu i

REQUIEM ZA CRNU PANTERU

Monterreyju odlazi u (Croatia) Metro Starse iz Toronta, gdje ga ~eka 1.000 dolara po utakmici i ekipa najsli~nija Skubidubi}ima iz crtanog filma Smjehotresna olimpijada. Sve sam go u radni~kim ekipama prekaljeni velemajstor, vo|en Osijekovim magi~nim dvojcem “Ivica” Grnjom - Luka~evi}em, uz terenskog

DOVI\ENTO NASCIMENTO
Dakle, Pele je Pele. A ko je (bio) Eusebio? Afrikanac, ro|en u Mozambiku, ~iji se glavni grad tada zvao Lorenzo Marques, imenom pustolovnog moreplovca koji se iskrcao na jugoisto~nu Obalu Afrike. Jedan od ljudi za stolom s po~etka ove pri~e, nakon 2. svjetskog rata iz Sarajeva je htio pobje}i upravo tamo, u toplu klimu i u naru~je jedrim, mlije~nim, zdravim crnim `enama. Ali, o njemu nekada kasnije. Sada o Eusebiju.

Eusebiov `ivot je, doista, bio bo`anski
44
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

EUSEBIO DA SILVA FEREIRA (1942. - 2014.)
“WEMBLEY”, 1966. GODINE
Slavni portugalski fudbaler briljirao je na Svjetskom prvenstvu u Engleskoj

BEZ NERVOZE

Nemoguće usporedbe
Eusebio je govorio da ga bole usporedbe sa Christianom Ronaldom. “Njemu je trebalo 106 utakmica da postigne onoliko koliko sam ja dao u 60 utakmica. A ja nisam igrao protiv, naprimjer, Liechensteina i Azerbejd`ana. Nije nas mogu}e porediti.”

radnika Wolfganga Suhnholza i Brazilca Ferreiru. I opet ga sudbina vodi na Pelea. Njujor{ki Cosmos je tada anga`irao velikog Brazilca i svu silu popularnih igra~a na

izmaku karijera: Chinagliu iz Lazija, Vladislava Bogi}evi}a, nesta{nog de~ka yu-fudbala, ~ak i Beckenbauera, za soccer show u Velikoj Jabuci. Sam Franz je SVE ZA LOPTU
Eusebio, kralj fudbala iz Afrike

BOLJI OD, SKORO, SVIH
Eusebio Da Silva Fereira, velemajstor

jednom rekao: “Ponekad u svla~ionici mislim da sam u Hollywoodu.” I {ta? Ni{ta. Prvak te sezone su postali Metrostarsi sa Eusebijom, koji na po~etku takmi~enja nisu imali kancelariju i telefon. Tako je Crna Perla ponovo ostavio Pelea kratkih rukava.

MALE BILJE[KE
I tako, jedan po jedan, odlaze legende... Mislim, sa onog stola magi~nih pri~a o nogometu, kosmosu i ostalim stvarima ima jo{ samo jedan pre`ivjeli i svijet ide dalje. Ostaju neke male bilje{ke, poput ove, neka sje}anja za koja valjda mare samo oni koji se sje}aju ovom vremenu nebitnih detalja, kakav je recimo da su Baku Sli{kovi}a, kad se pojavio na Vele`ovom treningu i nakon nekoliko mjeseci po~eo razvijati svoj talent, stariji poznavaoci odmah prozvali Eusebio. Adeus Deus, pozdrav majstore, nema nijedne ankete koja te ne stavlja u najboljih deset igra~a svih vremena. Tvoj `ivot je, doista, bio bo`anski.
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

45

“SLU^AJ SCHUMACHER“

Njemački sportski šampion MICHAEL SCHUMACHER, veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i svih njenih građana, u francuskom Grenobleu bori se za vlastiti život nakon što se teško povrijedio na skijanju; milioni ŠUMIJEVIH fanova širom svijeta nadaju se da će njihova ikona i iz ove borbe još jednom izaći kao pobjednik, o čemu i piše naša saradnica iz Njemačke

Pi{e: SELMA FILIPOVI] (Bonn) Foto: MARIO ILI^I] i ARHIV SB

HEROJ ULICE

S

amo pet dana prije nego {to je napunio 45. godinu `ivota, na{ao se na ivici smrti. Michael Schumacher, sedmostruki svjetski {ampion Formule 1, zadobio je te{ke povrede mozga dok se na francuskim Alpama skijao u dru{tvu svog ~etrnaestogodi{njeg sina. @ivot mu je, za sada, spasila kaciga koju je nosio na glavi, me|utim, ona ga nije za{titila od ozbiljnih povreda glave. I skoro dvije sedmice nakon operativnog zahvata, Michael Schumacher je u kriti~nom stanju. I dalje se nalazi u vje{ta~koj komi.

“[UMI - UZ TEBE SMO!”
Mnogi su godinama tvrdili da sport kojim se bavio Michael Schumacher i nema ba{ mnogo veze sa - sportom. Onim pravim. Govorilo se da {teti ekologiji, da nema budu}nosti i da je besmislen. Te{ke nesre}e i smrti voza~a jednostavno su i{le uz ovaj sport i nikoga nisu uzbu|ivale. A Schumacher je tu sliku promjenio. Posljednji voza~ Formule 1 koji je svoju strast platio smr}u bio je Brazilac Ayrton Senna u maju 1994. godine. Schumacher se tada nalazio na po~etku svoje karijere. Odmah je reagovao. Postao je predsjednik sindikata voza~a, zalo`io se za ve}u bezbjednost trka}ih automobila i staza. Nije mu bila va`na slava, glamur i spektakl u kojima u`ivaju njegove kolege. Ne! U centru njegove pa`nje bila je zaista samo vo`nja bolida. Za njega je Formula bila jedna vrsta laboratorije za motore, gume, mjenja~e i kva~ila. Sport, koji je prije Schumacherovog doba va`io kao besmislen i neperspektivan, na vrhuncu njegove slave NOVA GORICA, MAJ 2003. GODINE
Michael Schumacher nakon humanitarne utakmice na kojoj je za djecu BiH prikupljeno 100.000 KM

zadobio je veliki respekt. Ovaj pogled ponovo se promijenio nakon okon~anja Schumacherove karijere. Danas on va`i za preskupu manifestaciju prekrivenu pla{tom korupcijskih afera i malverzacija. Me|utim, Michael Schumacher je ostao ikona Formule 1. Potvr|uju to i njegovi brojni obo`avaoci iz cijeloga svijeta koji se u grupama okupljaju ispred bolnice u francuskom Grenobleu, u kojoj je Schumacher smje{ten. Poru~uju: “Mi, obo`avaoci Ferrarija, smo kao bra}a. Mi smo jedini. I zato smo ovdje: da mu pomognemo u njegovoj borbi za `ivot.” I preko socijalnih mre`a Schumacherovi prijatelji, kolege i obo`avaoci nonstop {alju rije~i podr{ke. Najmla|i {ampion Formule 1 Sebastian Vettel je izjavio: “[okiran sam i nadam se da }e {to prije

ozdraviti.” Vijest o Schumacherovoj nesre}i i daljem razvoju situacije svakodnevno je punila i glavne rubrike njema~kih i svjetskih medija: televizije, radija, {tampe i internet portala. U Indiji je na dan nesre}e ~ak prekinut dnevni program. Pisani mediji iz Njema~ke, Kipra, Rusije, Italije, [vajcarske, Austrije su na prvim stranicama svakodnevno izvje{tavali o Schumacherovom stanju, dok su televizijske i radijske ku}e emitovale priloge sa detaljnim informacijama i razvojem situacije. Iz bolnice u Grenobleu u`ivo su izvje{tavali i brojni dopisnici. Izvje{taji novinara i{li su u svim pravcima, propra}eni su naga|anjima, tvrdnjama (koje su kasnije morale biti demantovane), jer doktori nisu `eljeli da daju bilo kakve prognoze. Medijska senzacija je dostigla

Michael Schumacher u Sarajevu je boravio 1996. i 1997. kako bi u bolnici “Ko{evo“ posjetio ranjenu djecu
46
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

SLUTNJE, ZEBNJE, NADE

IKONA “FERRARIJA”
Milioni fanova širom svijeta Šumiju žele što brži oporavak

svoj vrhunac tim vi{e jer se Schumacherova nesre}a desila izme|u bo`i}nih i novogodi{njih praznika, u periodu kada novinari nemaju o ~emu da izvje{tavaju. Bilo je i onih koji su prili~no kriti~no gledali na zna~aj koji se ovom doga|aju pridavao. Tako se, naprimjer, u belgijskom listu De Morgan moglo pro~itati sljede}e: Michael Schumacher se bori za svoj `ivot. “Ali tvrdnja da je cijeli svijet zbog toga ostao bez daha je jedna mala la`. [umi je veli~ina u cirkusu Formule 1, ali nije najve}i miljenik: prevelik je perfekcionista, prehrabar je i prevelik je Nijemac.” Reakcije javnosti su podijeljene kada je rije~ o “slu~aju Schumacher”. Komentari se mogu pratiti putem razli~itih socijalnih mre`a i online portala. Jedni {alju rije~i podr{ke, a drugi su iznervirani prekomjernom medijskom pa`njom koja se daje ovom doga|aju.

OPASAN @IVOTNI STIL
Oglasila se i njema~ka kancelarka Angela Merkel. Izjavila je da su njene misli u klinici u Grenobleu. “Kao i milioni Nijemaca, i ~lanovi vlade su bili pogo|eni kada su saznali za te{ku nesre}u Michaela Schumachera. Nadamo se da }e se uskoro oporaviti”, poru~ila je Merkelova, koja je i sama na kros-kantri skijanju u [vajcarskoj
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

povrijedila karlicu. Njen glasnogovornik objasnio je da je rije~ o nepotpunom prelomu lijevog zadnjeg karli~nog prstena. Kancelarka bi u naredne tri sedmice morala da miruje, ne bi smjela da leti i zbog toga je otkazala sve sastanke u tom periodu. Za sada nema detalja kako je do{lo do povrede. Me|utim, najtira`niji njema~ki list Bild je objavio jedan ~lanak u kome se navodi da su skije Angele Merkel zastarjele. Kancelarka je, navodno, nosila model skija koji je proizveden od 1992. do 1995. godine. I tokom svoje karijere voza~a bolida Formule 1, Schumacher je do`ivljavao te{ke nesre}e. On nije bio zaljubljenik samo u brzu vo`nju sportskim automobilima, on je i na motorima uvijek tra`io nove izazove. Tako je u jednoj nesre}i u februaru 2009. u [paniji zadobio prelom u predjelu vrata. Ali [umi, kako ga Nijemci od milja zovu, bio je svjestan da je njegov `ivotni stil veoma opasan. U njegovom posljednjem intervjuu koji je dao dvanaest dana prije kobnog pada prokomentarisao je: “Ja `ivim po principu sudbine. Ne mogu, a da ne ~inim neke stvari samo zato {to bi ne{to moglo da se desi.” Kao da je slutio neko zlo, izjavio je i sljede}e: “Ako se ne{to desi, onda je to mo`da moja sudbina. To ne mora da se desi na trka}oj stazi.” Michael Schumacher je skijao izvan regularnih skija{kih staza. To

nije zabranjeno, ali je uvijek povezano sa rizicima poput skrivenih prepreka, kamenja ili stijena, {to se navodno dogodilo i njemu samom. Drvo izvan regularnih staza bilo je kobno za Michaela Kennedyja, ne}aka nekada{njeg ameri~kog predsjednika, ali i za Sonnyja Bona, ameri~kog pjeva~a i biv{eg supruga pjeva~ice Cher. Osim toga, izvan regularnih staza prijeti i velika opasnost od lavina. Nju je zanemario i holandski princ Johan Friso. Uprkos dobrom poznavanju terena, iznenadila ga je lavina. Pao je u komu iz koje se nikada vi{e nije probudio. Umro je nakon godinu i po, u svojoj 44. godini. Michael Schumacher jedan je od najboljih voza~a u istoriji Formule 1, osvojio je sedam {ampionskih titula. Milioni fanova su njegove pobjede pratili u direktnim prenosima na televiziji, ali i na samim trkali{tima. Sada se nadaju da }e njihova ikona i iz ove borbe jo{ jednom iza}i kao pobjednik. Da je veliki ~ovjek, potvr|uje i ~injenica da je u na{u dr`avu do{ao dva puta: 1996. i 1997., kako bi posjetio ranjenu djecu u bolnici Ko{evo u Sarajevu. Prije skoro jedanaest godina igrao je u slovena~koj Novoj Gorici u humanitarnoj utakmici za pomo} djeci u Bosni i Hercegovini.
47

BOSANSKO BOGATSTVO

ŠTA BI MOJE SRCE ZNALO, DA TE NIJE SEVDISALO

ĆAMIL METILJEVIĆ, interpretator, muzičar i graditelj sazova, jedinstven je i po mnogočemu autentičan umjetnik u Bosni i Hercegovini; ipak, tek za nekoliko dana objaviće svoj prvi CD, a o razlozima “čekanja” i još mnogočemu iz antologije sevdaha možete saznati iz teksta našeg saradnika

JEDNOSTAVAN I PROSTODU[AN
]amil Metiljevi}, umjetnik na sazu i sa sazom

Zabilje`io: AHMED BURI] Foto: IMRANA KAPETANOVI]

vijet u kojem `ivimo u dobroj je mjeri izgubio tajne: skoro sve je vidljivo i dostupno - od podataka tajnih slu`bi do puta na Mjesec {to s jedne strane nesumnjivo govori o progresu, ali s druge “logikom” instant “uspjeha” relativizira i u drugi plan stavlja one ljude koji se cijeli `ivot negdje u ti{ini i skromnosti bave bitnim stvarima.
48

S

Jer, svuda je okolo mno{tvo onih koji se predstavljaju ili bivaju predstavljeni umjetnicima, a doista malo onih iz ~ije pojave i energije sija sv(j)et(l)ost talenta. Takav je ]amil Metiljevi} (1952.), ~ovjek koji izra|uje sazove i svira i pjeva tradicionalnu muziku na jedinstven na~in.

Sre}a s velikim kulturama, izme|u ostalog, le`i i u tome da ne moraju ~ekati jednu ili vi{e decenija da se pojavi kvalitetan album. Ma {ta to zna~ilo: u ovom slu~aju zna~i da je posljednji sazlijski album za koji se mo`e kazati da je kulturolo{ka referenca i ~injenica iza{ao

]amil Metiljevi}: “Sve manje se ima kome i govoriti i svirati“
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

KULTUROLO[KE ^INJENICE I REFERENCE
prije vi{e od deset godina (E Emina Ze~aj & Mehmed Gribaj~evi}, produkcija Gramofon). Kad smo kod sre}e i nesre}e, u malim kulturama postoji jo{ i ta nesre}a s pore|enjima, jer tradicionalisti uvijek smatraju da je “prije uvijek bilo bolje”, pa pore|enje novih izvo|a~a sa onim starima uvijek ide na {tetu ovih prvih, ali nema nikakve sumnje da se ]amilovi zvuci saza i glasa mogu usporediti s nekim od najpoznatijih izvo|a~a ove muzike kod nas. A kako to obi~no biva, istinski velikani toga tipa su jednostavni, prostodu{ni, i (pre)skromni. Dijalog s njima je uvijek poduka, oboga}ivanje i usvajanje ogromnog znanja, tako da nije preostalo ni{ta nego slu{ati. I s po{tovanjem zabilje`iti ono {to ]amil Metiljevi} ima re}i. Uz, ljubav, naravno. OVO NIGDJE NA SVIJETU...

Nema najboljeg, ali Sarajevo spava
“Sevdalinka je na{e blago, to je meni prvo i najva`nije. Samo, ovo nigdje na svijetu nema. I sad ima{ sjevernu Bosnu, ja to tako zovem, oni su impulsivniji, kucaju, udaraju, sviraju malo impulsivnije, i svaka im ~ast. Zna{ kako, |e najvi{e ima sazlija, tu su i najbolji: ima Salih Sal~o Mujezinovi}, ima Halid Musi}, Borogovac kojeg smo spominjali, koji na`alost nije vi{e me|u nama, od kojeg sam istina ~uo samo dva-tri snimka koja su sjajna, ali mi u jednom smislu fali {arolikosti, zna{ u tri razli~ite pjesme svira otprilike isto, iako ima lijepu svirku. Kao {to je Muhamed Pa{i} Ma{ura imao ~isto}u u pjevanju koja je neponovljiva. Kod nas u sarajevskoj kotlini se svira malo druga~ije, malo smirenije, ali opet mi se ~ini da Sarajevo nekako spava sto godina.”

NA^INI SVIRANJA, RAZLIKE, DAMAR:
Kao {to se svaki instrument razli~ito svira, tako se i ljudi razlikuju po na~inu sviranja. Evo, recimo, govorili smo o Muhamedu Borogovcu i Himzi Tuli}u, obojica lijepo sviraju, ali su nebo i zemlja. Muhamed ima jednu damarli svirku, kod njega ti ~uje{ ne{to sasvim drugo od Himze, koji isto lijepo svira, ali po{iroko, mo`da primjerenije poravnim pjesmama. Tako ti je recimo i sa Damirom (Imamovi}em, op.prir.), on u sebi ima ne{to od dede, ili pradede, i njegova je muzika druga~ija, recimo, od njegovog oca Ned`ada, iako su otac i sin. Sve ima svoju dra`, a meni je najdra`e kad se sudare bas i zil, dvije vrste `ica na sazu, pa se onda dva bisera naprave. Sluh, taj Bo`iji dar, zapravo, odre|uje kvalitet ne~ijeg sviranja. Ja slu{am snimke drugih jer mi je tu|a emocija va`na, jer tu|e emocije ja ho}u da razotkrijem. Svaki sazlija ima svoj damar, to se ne mo`e nau~iti, to se mo`e samo tesati. Neko svira jasno, neko prljavo, NA MLADIMA SVIJET OSTAJE

neko ritmi~ki, neko vi{e poravno. Za mene je najbolji onaj sazlija koji svira “rodno”. To zna~i da svira sve `ice, jer ne bi na sazu bilo sedam `ica, da sve ne treba da se ~uje. Ako ~ujemo samo dvije, zna~i da je siroma{no.

SAZ, PRIRODA, ZVUK, PINK, PUNK:
Svako ima svoju teoriju o sazu, i mo`da i nije moje da to pri~am, ali ima ne{to nevidljivo {to cijeli `ivot ispitujem. I ti~e se “struje” koju svaki instrument ima. Jer, {ta je svrha svega? Kod saza se tu radi o drhtanju gornje plo~e, koju priti{}u `ice zajedno s kobilicom. Jer, cijeli taj instrument - i kutla (tijelo), i poklopac i daska, sve je to rezonator, i tu se doga|a ta energija. To drhti i ta vibracija sigurno radi, ona stvara tu energiju, koju okom ne vidimo, ali je ~ujemo. [to instrument ima vi{e “struje” u sebi, bolji je i to je ono {to ga na kraju odre|uje. Jer, mo`emo mi pogledati saz, pa re}i: vidi ga ima proporcije, lijep je, dobro ura|en, lakiran, fino stoji u ruci. Ali, ako nema te energije, “struje” u njemu, on ne valja. I ja volim ovako teoretisati, ali najdra`e mi je kad

“Volio bih prenijeti i svira~ko i graditeljsko znanje mla|ima”

napravim saz. Pri~am s ljudima, zanima me {ta misle: ka`e mi recimo ~ovjek da je kupio saz negdje u sjevernoj Bosni, i da je dobar kad se ozvu~i, a kad ovako svira da se i ne ~uje ba{ dobro. E, onda se ja pitam “{ta je taj ~ovjek napravio ako mu se prirodno ne ~uje saz?” I onda on meni o masama, kako treba ozvu~iti da ~uje {to vi{e ljudi, a ja se tu ne sla`em. Mase nek’ u`ivaju na Pinku, na Panku, {ta ja znam. Saz tra`i diskreciju, ne mo`e on gdje je puno svijeta. Saz je za mindera. A kad se pravi, valja odabrati dobar materijal, pa raditi na njemu. Sve ~e{}e nekako izgubim volju da radim na sazu, a onda ljudi ovako do|u ili pustim neki snimak, pa ~ujem kad iza|u biseri iz njega, i to me vozi da dalje pravim saz. Kod nas se znalo dogoditi i to da starije sazlije nisu htjele pokazati mla|ima kako se svira, {to nije u redu. Pa i Kur’an ka`e - “kazuj, podu~avaj”, kod mene mo`e do}i svako ko `eli da svira saz ili pjeva, pa je li bolje da tako provodimo vrijeme, ili da pri~amo o Sulejmanu, ili o strankama. Stotine detalja u~estvuju u zvuku: na{e je drvo najbolje za instrumente jer raste na kamenu, na visini, onda su i godovi na njemu zgusnuti, ono ima ~vrstinu od koje se mo`e graditi - od javora, od duda, od oraha, od tre{nje... Uz sve po{tovanje, ne mo`e{ od drveta u Vojvodini praviti saz, to ovdje raste.

PRVI INSTRUMENTI, IZRADA, U^ENJE:
Ne mo`e se ba{ potpuno svjesno razviti sviranje i pjevanje uz saz. Ide{ za ne~im {to ti je uro|eno, prati{ ono {to je u tebi i onda donosi{ tu pjesmu. Sje}am se, bio sam dijete, ne znam koliko godina sam ta~no imao, i s malog tranzistora ~uo sam jednu pjesmu, mislim da je bila iz sjeverne Bosne, i plakao sam. Oni razli~ito svode pjesme na kraju od nas ovdje u sarajevskoj kotlini. I onda sam sve tra`io ima li negdje neki saz. Kad bih oti|i na ^ar{iju, bila tamo kafana Dibek, nema je vi{e, ja odem pa gledam saz stoji na zidu obje{en, onda me malo oni zagledaju iz kafane, pitaju “mali, {ta ti ho}e{?”, a ja gledam saz. Ponekad bi neko i zasviraj, i jednom ja odem tamo pred
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

49

BOSANSKO BOGATSTVO
kafanu, kad nema saza na zidu. Pitam “gdje je”, a neko odgovori “oti{‘o za Njema~ku”. A ja tu`an, nemam vi{e gdje slu{ati. Me|utim, malo nakon toga neko iz kom{iluka donese neki saz, skoro sav polomljen. I ja polako sjednem, uzmem ne{to alata, malo-pomalo, i popravim ga. Svira. I onda po~nem u~iti, pojavila se Hami}eva mala plo~a Na hastalu gori svije}a, to je jednostavno za skinuti i svirati. Puno mi je pomoglo slu{anje njegovih snimaka, a onda su se pojavili i Muhamed Pa{i} Ma{ura sa Selimom Salihovi}em, i Ha{im Muharemovi}, objavili su plo~e, ja sam ih sve imao, slu{ao bih i svirao to {to ~ujem. Za pjesme, nisam ba{ bio ne{to, ali bih kompoziciju odmah zapamtio, recimo bilo mi je dovoljno da jednom ~ujem neku [abanovu i da je odmah znam napamet. A sad nije tako. Dobro, ne mo`e vje~no trajati. A usput se nekako i potrefilo da mi babo iz Turske donese saz. A nisam mu ni{ta rekao. Nego on valjda vidio za {ta se ja zanimam. I onda je to krenulo, prvi sam saz napravio od jednog duda. Poslije ~ujem da su oborili jedan platan negdje na Ilid`i, izrezali ga na velike komade i meni pripadne jedan od tih velikih }utuka, polako sam ga tesao, dubio, radio i napravio. Na tom sazu je snimljena mala kaseta Emine Ze~aj, na kojoj sam pratio njezino pjevanje. SVE NA JEDNOM MJESTU

(Visoki) CD, Umjetnost i (zanat) saza
Prvi (!?) solo album ]amila Metiljevi}a je pred izlaskom a zva}e se jednostavno: ]amil Metiljevi}: Umjetnost saza, koji objavljuje ku}a ITM (Izdanja tradicionalne muzike). Album je producirao Damir Imamovi}, a tonsko snimanje i obradu zvuka potpisao je Dobrivoje Miljanovi}. Tu su i fotografije Imrane Kapetanovi}, i sve skupa tvori cjelinu u kojoj }e ljubitelji sevdaha prona}i nekoliko spektakularnih komada od kojih svakako treba izdvojiti Ja pogledah preko kola, [ta bi bila, Dunjalu~e golem ti si... Ukratko, umjetnost, zanat i ljubav, sve na jednom mjestu.

sanjam kako radim na zemlji, plastim sijeno. Cijeli sam `ivot radio razne poslove, napravio sam i dvanaest ~esmi, gradio, zidao, radio u polju, a uz to ovo, muzika i pravljenje sazova mi do|u kao hobi. I sad kad vi do|ete pa ka`ete da sam pjesmu Ja pogledah preko kola otpjevao dobro, ja se sje}am kako sam na televiziji gledao Zekerijaha \ezi}a, kako {eta po mostu i

DILEME, STIL, UZORI: Nastojim da ne osvajam glasom saz, da ne vrisnem i nadja~am. Vi ka`ete za Hami}a da je bio odli~an sazlija, i ja se, uglavnom, sla`em: donio bi svaku pjesmu kako treba, iznosio ba{ sve, emotivno je pjevao, bio je dobar izvo|a~, ali sam se uvijek pitao za{to nije imao odgovaraju}i instrument. Na neki na~in mi je bio uzor, ali nisam siguran da je on, rahmet mu du{i, poznavao unutra{nji raspon saza. Dodu{e, tada se mo`da i moglo jedino u Turskoj naru~iti dobar saz, ali svejedno kad danas poslu{ate te snimke, previ{e je metalnog u njima, kao da je saz od lima. A u Turskoj, to je drugo, kad je velika dr`ava i kultura, onda ima sve i udaraljke, i duva~i, i ovo i ono. I kad tu svira{ saz, onda gleda{ da se uklopi{. A ovaj na{, naj~e{}e svira sam. Ovaj oblik, kao suza, on je idealan za Bosnu. Nama bolje ne treba. U DOMOVINI BLUESA: I{ao sam u Ameriku sa Eminom Ze~aj, davno je to bilo, u okviru proslave 200 godina Deklaracije nezavisnosti, ali vi{e su se pokazivale no{nje i scenografija nego {to je bilo same svirke. Mislim, Emina lijepo pjeva, ali {ta to zna~i nekom Amerikancu, slabo {ta. Obi{li smo dosta mjesta, od New Yorka, preko Chicaga do Californije. Lijepo je putovati, ali {ta kad ja u Americi
50

IZ DUBINE DUŠE: “Ideš za nečim što ti je urođeno, pratiš ono što je u tebi i onda donosiš tu pjesmu. Sjećam se, bio sam dijete, ne znam koliko godina sam tačno imao, i s malog tranzistora čuo sam jednu pjesmu, mislim da je bila iz sjeverne Bosne, i plakao sam”

pjeva sevdah. E sad, za tu pjesmu, a i ina~e treba biti iskren: ja nisam znao njezin tekst, donio mi ga je Damir, ali kao da je melodija bila negdje u meni, a ne znam ni to otkud mi, to je `enska pjesma, a melodija mi zvu~i malo nekako srbijanski, ba{ kao {to nekad kad ~ujem nekog od pjeva~a na Grandu ~ujem kako pjeva ne{to {to je na{e, bosansko bogatstvo. Ili, kad ve} spominjemo pjesme koje sam snimio da ka`em za pjesmu [ta bi bilo. Vrijedi joj tekst svega ne~ijeg. [ta bi bilo s |uzel |ulom/da mu nije biser rose/{ta bi dragom alkam ~elo/da mu nije kesten kose/{ta bi bile usne bujne/da im nije alem sjaja/{ta bi bila/ ljubav prava/ da joj nije uzdisaja/{ta bi sa mnom bilo draga/da te nisam upoznao/{ta bi moje srce znalo/da te nije sevdisalo. Volio bih sresti onoga ko je to prvi put zapisao, pa mu stisnuti ruku i kao onaj Radosav iz serije \ekna jo{ nije umrla a ka’ }e ne znamo i re}i: “E, svaka je tebe ~ast za ma{tu, prijatelju.” (Autor teksta je Mustafa Sadikovi}, op.prir.)

SEVDAH, PRO[LOST, BUDU]NOST:
Volio bih prenijeti i svira~ko i graditeljsko znanje mla|ima, mislio sam recimo predlo`iti ovdje u {koli da dr`im neku poduku djeci, ali s druge strane strah me je da me ne odbiju, ko sam ja, a on je ipak profesor muzike, `ao bi mi bilo da se ta tradicija izgubi. Ali, sve manje se ima kome i govoriti i svirati. A ko god svira i pjeva, i {ta god, dobro je, jer zlo ne misli, je li tako? Zar ne bi bilo dobro da postoji i udru`enje sazlija, jer nema tu puno ljudi koji se time bave a to je vrijednost, bogatstvo. Ali, opet, razmi{ljam {ta ja da se petljam, neki tamo sa sela, kako ja njima na Muzi~koj akademiji da ka`em, re}i }e ma, bje`i… [to se mene ti~e, ja mislim da sazlija i ne treba da bude zvijezda. I kad budete ovo pisali, ja bih najmanje da to bude o meni, neka bude o sevdahu, o svirci, o sazu… Nije bilo druge, nego poslu{ati. Sa `eljom da jo{ bude i ]amila, i svirke, i pri~e. Za dobro svih nas.
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

LO[I PARAMETRI

ZDRAVKO ČOLIĆ objavio je novi album, a bolje da nije; VATRU I BARUT analizira naš rock kritičar

VATRA I BARUT - PUCANJ U PRAZNO!
Pi{e: MARIO ILI^I]

dravko ^oli} jedan je od najve}ih pjeva~a s na{ih prostora! Snaga njegovoga glasa, raspon, volumen, boja, naprosto su oduvijek ulijevali strahopo{tovanje prema tom iznimnom umjetniku i ~ovjeku. I u privatnom `ivotu ^ola je pravi gospodin, velikodu{an, laf.

Z

KRATKI SPOJ
Za po~etke njegove glazbene karijere i njegove najve}e albume: April, Ti i ja, Ako pri|e{ bli`e, Zbog tebe, Malo poja~aj radio, [ta mi radi{, zaklju~no s albumom Ti si mi u krvi iz 1984. ogromne zasluge imao je Kornelije Bata Kova~. Primjera radi, ^ola je album Malo poja~aj radio snimio u Londonu 1981., a na albumu su, uz nezaobilazne Kornelija Kova~a i Gorana Bregovi}a, duboki trag svojim stihovima i aran`manima ostavili pokojni Du{ko Trifunovi} i \or|e Novkovi}, uz svesrdnu pomo} \or|a Bala{evi}a i Marine Tucakovi}. Dovoljno je samo spomenuti nakladu ve}u od 300 tisu}a nosa~a zvuka i sve je tu jasno. Sve ovo spominjemo kako bismo mogli doku~iti gdje i kada je nastao kratki spoj, gdje je nestao ^ola uz ~ije pjesme su odrastale i stasavale generacije, i zbog ~ega se dogodio rapidan pad u kvaliteti koji se iz albuma u album od 1997. do danas intenzivno produbljuje. Jo{ jedan eklatantan primjer svega navedenog je i novi dugosviraju}i album pod nazivom Vatra i barut, koji je ^ola objavio prije nekoliko dana. “Jesi li ~uo novu ^olinu stvar, Sarajevo se zove, zvu~i ko Sinan Saki} iz 85.?», priupita me nedavno kolega. Nakon {to pogledah videouradak za istu pjesmu, zgro`en neartikuliranim zvucima, poku{at }u vas detaljno upoznati s ^olinim najnovijim studijskim uratkom. Album Vatra i barut sadr`i dvanaest pjesama, a otvara ga Esma. Pjesma po~inje disco uvodom nalik na produkciju iz 1987., nakon kojeg o~ekujete da zapjeva Samantha Fox, ili da, recimo, Sabrina Salerno zapjeva Boys, Boys, Boys. No, umjesto prsatih pjeva~ica s ograni~enim rokom trajanja, ^ola je zapjevao stihove: “Otvorim prozore skoro svaki put, ~ujem neko lijepo pjeva dok je mjesec `ut/Uvijek se ponovi, uvijek se zna, ko da neko plete note od jave i sna/Kakva je to pjesma {to se ~uje svud, a sa neba
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

IMA LI [TA PAMETNO?
Zdravko ^oli} objavio je jo{ jedan potpuno beskoristan album

mjese~ina obasjava put/ Kakva je to pjesma {to se ~uje svud, to je pjeva Esma, zbog nje ja sam lud...», i tako unedogled.

FINANCIJSKI INTERESI
Naslovna pjesma Vatra i barut ne odstupa ni milimetra od zadanih parametara, nevjerojatnim stihovima: “Pozvoni mi u pola {est i reci mi radosnu vijest/Da si jo{ sama ko ja i da ti se ne spava, stavi mi srce na dlan, vrelo se zaledilo al‘ ne{to je za tebe tu ipak prezimilo...», dok posebnu pozornost na sebe skre}e infantilni refren koji glasi: “Oe, oe, o, bom bom, bom, ko da me udari grom, oe, oe, o, vatra i barut smo.» Posebnu

pozornost valja obratiti na stihove pjesme Sarajevo, koji ka`u: “Pro{ao sam pola svijeta, vidio sam svaki put/Nema vo}a, nema cvije}a da postoji uzalud/Pitao sam gdje da idem, vodila me sudbina, rekli su mi gledaj tamo, sjaji me|u brdima.../Sarajevo, Sarajevo, ooooo, Sarajevo... O neka, neka, sipaj meke, one jake nisu neke, neka, neka, sipaj meke sutra }emo vadit fleke...» Kada bi dijete u osnovnoj {koli napisalo sli~nu pjesmu, siguran sam da ne bi dobilo prolaznu ocjenu. [to bi rekli, ni{ta nisa~im. Me|u ostatkom prosje~nih pjesama s albuma Vatra i barut jedina koja mo`e dobiti prolaznu ocjenu je pjesma Zar se nismo shvatili. To je zbilja jedina pjesma na albumu koja nije napisana, uglazbljena i otpjevana na silu. Jo{ jedan u nizu ispodprosje~nih albuma legendarnog pjeva~a Zdravka ^oli}a, Vatra i barut zatvara balada Samo pri~aj. Na `alost, u svim poslovima, pa i u glazbi, najva`niji je novac. Ono {to se ~ini da je osnovni problem i kod ^ole je da se okru`io ljudima koji mu podilaze i ne `ele mu re}i kada ne{to ne valja, isklju~ivo iz osobnih ili financijskih interesa. ^ola je definitivno pjeva~ kojeg krasi iznimno kvalitetan glas i osobnost kada je popularna glazbe u pitanju, i stoga je prava {teta {to svoju energiju bespotrebno tro{i na nekvalitetne, amaterske tekstove i jo{ lo{ije aran`mane.
51

MUHIN SMISAO @IVOTA

Prvi autorski bosanskohercegovački mjuzikl i trenutno jedini na Balkanu namijenjen i djeci, DJ ŠAMPINJON: VRH SVIJETA, premijerno će biti izveden 17. januara u Sarajevu; njegov autor MUHAREM VOJNIKOVIĆ “Slobodnoj Bosni” otkriva osnovne detalje i sekvence iz, vele upućeni, budućeg teatarskog hita
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: DADO VERON, PRIVATNI ARHIV MUHAREMA VOJNIKOVI]A

uharem Vojnikovi} Muha, muzi~ar i jo{ sva{ta ne{to pored toga, ponovo je u pogonu. Njegov mjuzikl DJ [ampinjon: Vrh svijeta premijerno }e biti izveden 17. januara u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu. Iskreno, najjednostavnije nam je bilo da Muhu na po~etku na{eg razgovora pitamo {ta je to DJ [ampinjon: Vrh svijeta, osim {to je mjuzikl za djecu i odrasle, uglavnom roditelje, i koliko je, uop{te, nastajao i u njegovoj glavi ali i na papiru: “Davno sam po~eo da pravim pjesme o mojim imaginarnim likovima: Vodocijep, Smje{nohrk, Toplorog, a onda su se te pjesme pretvorile u pri~u i odjednom mi se sve otvorilo”, odgovara Vojnikovi}.

M

NOVI HORIZONTI
“Pri~u, tj. scenario sam pisao u vi{e slojeva, tako da je to jedna pri~a za djecu, u isto vrijeme skroz druga za odrasle. Da bi se na ne~emu radilo vi{e od pet godina, zaista se mora u to vjerovati. Trebalo je ne samo napraviti pjesme nego ih i snimiti, ne samo napisati scenario nego ga i realizovati

sa glumcima, postaviti osnove za koreografiju, kostime, scenografiju, vizuelni identitet, na}i ljude koji razmi{ljaju kao i ti, i koji `ele i znaju da sve to razrade do najsitnijih detalja. Ima tu jo{ puno toga, kao razglas, svjetlo, video klip DJ [ampinjon Stari Voz koji smo nedavno objavili, zatim mnogobrojni gosti, u~esnici. Najbolje je da do|ete i vidite, a nadam se da }ete se dobro i nasmijati”, obja{njava na{ sagovornik.

MJUZIKL JE STIHU DRUG

Na “jelovniku” postoji jo{ jedno imbecilno pitanje koje novinari obi~no postavljaju u ovakvim situacijama, pa }u i ja: je li sve spremno za premijeru u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, 17. januara? “Mogu ti re}i da si me vi{e namu~io sa prvim pitanjem. Probe smo po~eli jo{ u junu i {to se ti~e samog igranja predstave mo`e se re}i da je sve spremno. Ekipa je vi{e nego motivisana i jako

Muharem Vojnikovi}: “Scenario sam pisao u vi{e slojeva, tako da je to jedna pri~a za djecu, u isto vrijeme skroz druga za odrasle“
52
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

“DJ [AMPINJON” KR^I PUT

IZNIMAN TALENAT
Muharem Vojnikovi} Muha

talentovana, tako da smo hirur{ki precizno u{li u svaki segment; pjevanje, gluma, koreografija, ples, akrobacija, itd. Sve ovo vrijeme, otkako sam po~eo da realizujem mjuzikl u Sarajevu, a sa probama smo po~eli jo{ u junu pro{le godine, pratila me je sre}a da upoznajem divne i talentovane ljude. Prva osoba je bila Tina Dervi{evi}, koja tuma~i glavni lik - DJ [ampinjon, a na prijedlog Alme Ferovi}, zatim Elmir Krivali}, kojeg mi je Tina preporu~ila. Ina~e, za njega }e se tek ~uti. Dakle, sre}a me prati sve do danas, kada ~itava ekipa broji ~etrdesetak ljudi, koji su aktivni u projektu. Prije nekoliko dana pridru`ila nam se Mirela Lakovi}, koja tuma~i dvije zna~ajne uloge i ne mogu se na~uditi kojom brzinom se uklopila u ekipu i savladala sve elemente”, isti~e Muha. Sa`etak imamo: Lord od Patlid`anije prekida koncert koji je tek po~eo i saop{tava da nema vi{e vode, te da su DJ i njegov najbolji prijatelj Sarfo jedini koji mogu osloboditi svjetski izvor vode za~epljen od stra{nih sila mraka - tako po~inje uzbudljivo putovanje prema Vrhu svijeta na kojem sre}u p~elu koja ne mo`e
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

GLAVNI GLUMCI
U mjuziklu DJ [ampinjon: Vrh svijeta, pored Muhe, igraju i Tina Dervi{evi} i Elmir Krivali}

53

MUHIN SMISAO @IVOTA
da pravi med jer cvije}e nema polena, medvjeda koji je na prosja~kom {tapu, vozovi stoje, sve je stalo, a Vodocijep je na Zavodu za zapo{ljavanje jer mu je zanimanje ‘za{titnik voda i rijeka’ pa nema posla... Pa nas onda interesuje i koja je bila njegova ideja vodilja, inicijalna kapisla koja ga je naprosto pokrenula da nezaustavljivo krene u realizaciju ovog projekta: “Prvo, kao {to rekoh, inspiracija koja mi nije dala mira a onda isto tako i `elja da se u ovoj na{oj Bosni pojavi ne{to za djecu {to }e ih u~initi sretnijim, otvoriti nove horizonte, jer se u tim godinama formiraju glavne osobine i jako je bitno {ta gledaju i {ta slu{aju u ovom vremenu i prostoru. Naprosto, vrlo je malo pozitivnih edukativnih stvari koje im se nude.”

“NISAM SE VRATIO PRAZNIH RUKU”
@ivot je lijep (La vie est belle) je Vojnikovi}eva muzi~ka komedija, premijerno izvedena 2007. u pari{kom teatru Adyar. Ima li ta inscenacija kakve veze sa [ampinjonom svijeta? “Kad malo bolje razmislim, ni{ta nije slu~ajno”, ka`e Muha, koji je dvanaest godina bio stanovnik Pariza. Nismo, valjda, jedini koji su ga upitali: Pa, za{to se vratio? Jazuk vratolomnog jezika {to ga nau~i...: “Svi koji su oti{li, ili barem velika ve}ina njih, sanjaju da se jednog dana vrate u svoj rodni kraj. Ja sam, eto, pripremio ovaj mjuzikl i nisam do{ao praznih ruku. Moram priznati da sam osjetio veliku dobrodo{licu i podr{ku i jako mi je drago zbog toga. Ina~e, sad sam otprilike pola vremena u Parizu a pola u Sarajevu, {to sam oduvijek i sanjao kako napustih glavni grad na{e dr`ave.” A, da li je nekada u snu, mo`da, do{ao do odgovora na pitanje: Koliko je ova na{a sredina zrela za mjuzikle? Dodu{e, ne{to ih nije ni bilo do sada, ali je Muha, pretpostavljamo, vjerovatno prethodnih mjeseci na svoj na~in opipavao puls svojih sugra|ana. “Mjuzikl je najkomplikovanija
forma teatra i rijetki su upravo zbog toga, ali i dobro posje}eni. Ovo je prvi autorski bosanskohercegova~ki mjuzikl, ako sam dobro obavije{ten, i trenutno jedini na Balkanu namijenjen i djeci. Siguran sam da }e ovaj na{ na}i svoje mjesto na ovim prostorima”, tvrdi Vojnikovi}. U press materijalu koji sam dobili pro~itasmo da nakon sarajevske gala premijere 17. januara, i tri reprize, 18., 24. i 25. ovog mjeseca, slijedi turneja {irom BiH u trajanju od godinu dana, a cilj je da prvi doma}i mjuzikl namijenjen djeci i roditeljima vidi oko ~etrdeset hiljada mali{ana u na{oj zemlji. Nije li pomalo prevelik zalogaj, pogotovo u mjesecima koje ne zovemo ljetnim? Jer, znamo da mnoga mjesta nemaju sale... “Dobro pitanje, a odgovor se djelimi~no krije i u pitanju. Godina dana podrazumijeva i ljetnje periode i festivale, itd. To je ono {to smo planirali i za sada ve} imamo dvadesetak dogovorenih nastupa u martu”, veli autor mjuzikla DJ [ampinjon: Vrh

[AMPINJONSKI TIM

Zahvalnost nepoznatoj dobroj sili
Glumci: MUHAREM VOJNIKOVI] MUHA, TINA DERVI[EVI], ELMIR KRIVALI] (uz specijalne goste) Kostimografija: SANJA D@EBA Supervizor: MATEJ [KORJAK Vokal trener: Prof. ALMA FEROVI] Saradnik za koreografiju i scenski pokret: JOVANA MILOSAVLJEVI] Vizuelni identitet: MIRZA PA[ALI], “PassLine” Mix mastering: ALAN OMEROVI] Fotografija: DADO VERON Koproducenti: NEDIM VILOGORAC za
54

“PassLine”, SABINA [ABI] i NIHAD KRE[EVLJAKOVI] za SARTR “Posebnu zahvalnost dugujem nepoznatoj dobroj sili koja nas je sve ujedinila i spojila. Ekipa je zaista sjajna i ako po~nem da izdvajam... Izdvojit }u, ustvari, samo jedno ime, a to je moj prijatelj Matej [korjak, koji mi je pomogao i u Parizu kada sam postavljao svoj prvi mjuzikl i koji je supervizor projekta, te dolazi na premijeru”, nije zaboravio Muha izgovoriti.

svijeta. Pitali smo i glumca Borisa Lera u pro{lom broju, a on igra izme|u ostalog u sarajevskom Pozori{tu mladih, a sada }emo i Muharema Vojnikovi}a: Koliko je taj svijet dje~ije ma{te, benignosti i naivnosti, zapravo, izvor inspiracije i bijeg u ne{to {to se ne zove - realnost? “Veliko pitanje je {ta je realnost. Kada neko ka`e da je ovaj `ivot - te`ak, kazna, prokletstvo i tako osje}a, onda je to realnost za tu osobu, a kada neko ka`e da je `ivot - poklon i najve}i dar iako ima i te{kih trenutaka i tako osje}a, onda je to realnost za tu drugu osobu. Mislim da je vrlo realno i potrebno osje}ati dijete u sebi i ispoljiti dar koji ti je dat i ne pustiti ga da uvene. Tu se negdje krije i odgovor o samom smislu `ivota.” Na dje~ijoj sceni Sarajevskog ratnog teatra Sartr~i}i 3. januara premijerno je izvedena predstava Vje{tice, autorice Almire Drino, za koju je Vojnikovi} napisao muziku... “Velika mi je ~ast {to sam radio sa Almirom, koja me je i prva pozvala u Sarajevo da radim muziku, i eto tako sam i do{ao na ideju da postavim svoj mjuzikl. Koliko znam, ova predstava se planira dugo izvoditi i `elim joj veliki uspjeh”, govori on. A, djeca su - djeca, svugdje ista. No, jesu li u nekim sredinama manje vedra, a u nekim sa vi{e iskrica u o~ima? “E, ovo ti je do sada najte`e pitanje i toliko je te{ko da {ta god ka`em... Volio bih da je moja k}erka u Sarajevu, ali mi je drago {to je u Parizu. Haj‘mo na sljede}e pitanje”. Ho}e li u bli`oj perspektivi biti objavljen soundtrack iz DJ [ampinjona? “Soundtrack planiramo objaviti u martu. Ve} smo zavr{ili nekoliko pjesama sa atraktivnim gostima, koji }e nam biti i gosti na premijeri u BKC-u, ali o tom potom, neka to bude iznena|enje.” Sudbina njegovog Muha Benda je da u maju ponovo startuju... Ako nekoga i to zanima.
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

KNJIGA MJESECA
Hasanovi}evim likovima cyber prostor je prirodni habitat a Bosanska krajina u`i zavi~aj pun i mrakova i ~uda

Svijet ispod površine
Pi{e: ADISA BA[I]

ejhana je Bi{}anka koja studira gitaru u Americi. Raspust provodi u rodnom gradu, gdje je njen brat Ned`ad do`ivio te{ko obja{njivu nesre}u: sam se nao~igled prijatelja bacio sa Kapele, napola dovr{ene zgrade u kojoj se okupljaju i gluhare mladi. Pored brata osobenjaka i blago klimakteri~ne majke, Rejhaninu porodicu ~ini jo{ jedan fantom, otac Kemal, koji je u ratu ubijen pod nerazja{njenim okolnostima. Boravak u Biha}u Rejhana koristi za uspostavljanje nekada{njih porodi~nih i prijateljskih veza, ali i za poku{aj rje{avanja misterije o~evog navodnog samoubistva. Nepoznata osoba joj se po~inje javljati e-mailom sa navodnim podacima o o~evoj smrti, ali od Rejhane o~ekuje u~e{}e u igri, tobo`njoj detektivskoj istrazi u kojoj }e mlada muzi~arka nalaziti komadi}e slagalice i sama ih uklapati u cjelinu. Rje{avanje misterije je ujedno i poku{aj saznavanja kakav je otac zapravo bio, upoznavanje te osobe zauvijek otu|ene iz porodi~nog `ivota. “^ovjek iz podruma” je drugi roman Nihada Hasanovi}a i po mnogo ~emu se izdvaja od savremene bh. knji`evne produkcije. Hasanovi}evi likovi su studenti, umjetnici, ljudi istan~anog senzibiliteta koji sa posebnom lucidno{}u vide i do`ivljavaju {izofrenu bosansku stvarnost. Oni studiraju, rade i `ive kre}u}i se neprekidno izme|u domovine i inostranstva, njihove biografije jesu isprekidane, ali upravo zato one dobro oslikavaju `ivote ve}ine Bosanaca i Hercegovaca. To su kompjuter-

R

Roman Nihada Hasanovića “Čovjek iz podruma” (Buybook, Sarajevo, 2013.) ski programeri koji rade kao domari u New Yorku poput lika Zuhera ili slikari koji kao Lu (skra}eno od Lutvin mali) konobari{u na kruzerima. Prebivali{te im je planeta, a u`i zavi~aj Bosanska krajina, ta fantazmagori~na regija puna i mrakova i ~uda. Rezignirane kosmopolite koji na Bosnu nisu osu|eni, ali jesu za nju sudbinski vezani, oni se posve prirodno kre}u svijetom, ne gube}i nikad svoju pripadnost, ali nikad je i ne imaju}i do kraja. Rat je kod Hasanovi}a utkan u `ivote likova, ali nije primarna tema. Traume, krivice i tuge talo`e se jednako i u mirnodopskim `ivotima. Autor pose`e i za fantastikom, a cyber prostor je, ~ini se, novi autenti~ni habitat njegovih ~udnih usamljenih jaha~a. Iako zadr`ava duboki interes za Bosnu, Hasanovi} nas sa jednakim osje}ajem bezdomosti vodi po svijetu a njegovi junaci su svugdje na sli~an na~in posmatra~i sa distance. Ljudski `ivoti kriju neobi~ne tajne, a potraga za odgovorima, sugeri{e nam autor, nekad
O AUTORU Nihad Hasanovi} ro|en je 1974. godine u Biha}u. Autor je drama Podigni visoko baklju i Zaista, zatim zbirke kratkih pri~a Kad su narodi nestali i romana O ro{tilju i raznim smetnjama. Prevodi sa francuskog, engleskog i {panskog.

postaje svrha sama sebi. Zagledani u pro{lo i (ne)obja{njivo, bjesomu~no pratimo tragove, propu{taju}i sada{njost. Underground je u ovoj knjizi fizi~ka i psihi~ka kategorija, mjesto na{ih `ivota, na kojem su drage uspomene rame uz rame sa utvarama. Bosna iz Hasanovi}evog romana jedna je od mogu}ih i postoje}ih, ali su specifi~ni fini humor i suptilnost s kojom autor zapa`a proturje~ja dana{njeg bh. dru{tva. Troma hipertrofirana birokratija, korupcija i masovna kupovina diploma dio su ovda{njeg `ivota jednako kao i briljantni talentovani ljudi koji ostvaruju nesvakida{nje uspjehe ili naprosto `ive takozvane normalne `ivote. Izuzetnost kao ponornica kola zemljom u kojoj zanati nestaju a sportisti stagniraju jer zbog viznog re`ima ili pomanjkanja novca ne mogu na takmi~enja u inostrastvo. Jedna ilustracija suptilnosti sa kojom Hasanovi} pi{e je prizor dje~aka u parku zabavljenog klackalicom kojoj je jedan krak otpiljen. Ova metafora sveop{te osaka}enosti, oplja~kanosti ali i nasu{ne potrebe za igrom jednako je mra~na, koliko i pjesni~ki ta~na. Hasanovi} se prema jeziku i tekstu odnosi odgovorno, a opet ma{tovito (forumska debata je tako za~as nabrekla na dvadesetak stranica, narkomanski veterani su toliko vremena provodili u Kapeli da je bu| sa zidova pre{la na njihova lica…). Iako smje{tena u aktuelni bh. kontekst, zbivanja u ovom romanu se odvijaju i na globalnoj pozornici, a opisana potreba za osvjetljivanjem tamnih mjesta iz sopstvenog `ivota univerzalna je koliko i uzaludna. ^ovjek iz podruma ipak nije defetisti~ko odustajanje od potrage za odgovorima, nego vi{e podsjetnik o va`nosti postavljanja pravih pitanja.
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

56

VRIJEME KNJIGE
GEORG BÜCHNER

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
007 NAPUNIO 60

Sabrana djela
Povodom 200. godi{njice ro|enja velikog njema~kog knji`evnika Georga Büchnera u posljednjim danima protekle godine izdava~ka ku}a Vrijeme iz Zenice objavila je njegova Sabrana djela. Pored drama Dantonova smrt, Leonce i Lena, Woyzeck, u knjizi su se na{lo i Büchnerovo pristupno predavanje na univerzitetu u Zürichu, zatim izbor iz pisama, politi~ki pamflet… Autor predgovora je akademik D`evad Karahasan. Cijena je 25 KM.

Rođendan slavnog agenta
Iako se uglavnom zna da je idejni tvorac Jamesa Bonda britanski knji`evnik Ian Fleming, malo ko danas ~ita neki od njegovih 12 romana o slavnom tajnom agentu 007. Danas je Bond poznat uglavnom iz ekranizacija romana koje je napisao Fleming ili neko od pisaca zadu`enih za nastavke. Jubilarni 60. ro|endan popularnog junaka izdava~ima diljem svijeta je prilika za promovisanje novih izdanja Flemingovih romana.

NOVI ROMAN ZADIE SMITH

MILJENKO JERGOVI]

Rod
Roman Miljenka Jergovi}a Rod (Fraktura, Zagreb, 2013.) je mje{avina fikcionalnih i nefikcionalnih dijelova, dokumenata, skica, pripovjednog teksta. Potka romana je autobiografska, a centralna figura je Karlo Stubler, pi{~ev pradjed, dunavski [vaba i `eljezni~ar poslan u Bosnu za koju }e generacije njegovih potomaka ostati vezane… Cijena je 69 KM.

Kad je život uspio?
Kad razmi{ljamo o smrti, mi zapravo mislimo o ta~ki koja }e zaokru`iti na{ `ivot. O tome {ta se u `ivotu mora ostvariti. [ta ta~no treba da stane u jedan `ivot koji bi se mogao nazvati uspjelim, to je tema novog romana Zadie Smith London NW. KRISTEVA U ODBRANU MAJ^INSTVA

Propitivanje uloge majke
Bugarsko-francuska filozofkinja Julija Kristeva u nedavnom intervjuu povodom izlaska svoje nove knjige upozorila je da humanisti~ka Evropa danas vi{e nema filozofiju maj~instva: “Majke su prepu{tene supermarketima i pedijatrima na milost i nemilost, one su svedene na privredne subjekte, ciljnu grupu za dje~ije proizvode. Zanemaruje se ~injenica da su majke subjekti sa svojim strahovima i brigama, sa kulturnim zna~ajem, one su te koje se brinu o najosjetljivijem stanovni{tvu.”

SHMULEY BOTEACH

Ko{er seks
Ameri~ki rabin Shmuley Boteach autor je me|unarodnog bestselera Ko{er seks: recept za strast i prisnost (Profil/ @idovska vjerska zajednica Bet Israel, Zagreb, 2013.). Teza ove knjige je da u hiperseksualiziranoj kulturi, seks brzo postaje isprazan i dosadan, a da ko{er seks predstavlja mnogo dublje duhovno i emotivno iskustvo jer je u njegovoj osnovi prisnost s drugim toplim i `ivim ljudskim bi}em. Cijena je 25 KM.
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU
(Amazon)

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH
(Knjižara Buybook, Sarajevo)

1. 2. 3. 4.

Cameron Diaz: The Boody Book Dona Tartt: The Goldfinch Markus Zusak: The Book Thief Veronica Roth: Divergent

5. Daniel J. Siegel: Brainstorm

1. Aleksandar Hemon: Knjiga mojih `ivota 2. Dario D`amonja: Ako ti jave da sam pao 3. Karim Zaimovi}: Tajna d`ema od malina 4. Miljenko Jergovi}: Rod 5. Elif [afak: 40 pravila ljubavi
57

KULT MARKET
JOHN NEWMAN

MUZIKA Album “Give Me Strength: The 1974/1975 Recordings”, Erica Claptona

Tribute
Ponekad, barem kada je glazba u pitanju, morate poslu{ati i mla|e. Posebice kada vam na nekog glazbenika uka`e k}erka-tinejd`erica. Stoga obratite pozornost na mladog engleskog glazbenika Johna Newmana, koji je nedavno objavio svoj prvi studijski album pod nazivom Tribute, koji sadr`i jedanaest kompozicija.

Oda jednom vremenu

LOLITA

Lipstick pop
^injenica je kako regionalna indie rock scena do`ivljava bolje dane. Sve je vi{e bandova iz okru`ja koji gaje indie rock i pop zvuk. Jedan od takvih je i koprivni~ki sastav Lolita, koji je nedavno objavio i studijski prvijenac pod nazivom Lipstick pop. Album sadr`i svega osam pjesama, a mogu}e ga je besplatno skinuti na slu`benoj stranici banda.

ROCK ANTOLOGIJA
Veliki Eric Clapton rane radove objedinio je albumom Give Me Strength: The 1974/1975 Recordings

DIVLJE JAGODE

Biodinami~ka ljubav Divlje jagode
- to sam ja. Tako je glasio naslov jednog od intervjua osniva~a Divljih jagoda Seada Lipova~e. Band je tijekom karijere promijenio tucet pjeva~a koji su defilirali kao na traci, a jedina konstanta bio je i ostao Zele. Biha}ki heavy metalci osnovani su 1978., a album Biodinami~ka ljubav njihov je jedanaesti studijski album.
58

Eric Clapton je jedinstven glazbenik. Jedini je u Rock and roll ku}u slavnih u{ao tri puta i to kao solo izvo|a~, te kao ~lan bandova Yarbirds i Cream. Ovaj legendarni umjetnik oduvijek je bio ispred svog vremena. Od po~etka glazbene karijere stremio je kao specifi~nom rock soundu, ne odmi~u}i se od svoga “najboljeg prijatelja” Fendera Stratocastera. ^injenica je kako je Clapton tijekom karijere najvi{e pozornosti posve}ivao bluesu, ali se nije ustru~avao koketirati s reggae zvukom. Sjetimo se samo genijalne pjesme velikog Boba Marleya I Shot the Sherif, koju je upravo Clapton u~inio svevremenskim hitom, ili psihodeli~nih zvukova iz perioda grupe Cream kada je skupa s Gingerom Bakerom i Jackom Bruceom “odgrmio” Sunshine of Your Love. Upravo snimci iz razdoblja izme|u 1974. i 1975. ~ine kompilacijski album Give Me Strength: The 1974/1975 Recordings. Rije~ je o dvostrukom nosa~u zvuka koji sadr`i 36 kompozicija. Na prvom CD-u na{le su se pjesme: Motherless Children, Give Me Strength, Get Ready..., ali i veliki hitovi I Shot the Sheriff i veli~anstvena Please Be With Me. Dok su na drugom disku, uz ostale, mjesto na{le nezaobilazna Knockin‘ On The Heaven‘s Door, Fools Like Me i The Sky Is Crying. Dakle, kompilacija nudi najbolje s albuma 461 Ocean Boulevard iz 1974. i There‘s One in Every Crowd iz 1975. godine. To su,

dakako, povratni~ki albumi, nakon heroinskog pakla u koji je Eric Clapton upao nakon iznimno uspje{nog istoimenog prvijenca iz 1970. godine. Na Claptonovom povratni~kom koncertu, pak, a nakon te heroinske epizode, u Rainbow Theatreu u Londonu, uz izvrsni prate}i Traffic Band, zna~ajan doprinos na pozornici dali su dana{nji gitarist Rolling Stonesa Ronnie Wood i pokojni gitarist Ric Grech. Album Give Me Strength: The 1974/1975 Recordings, prava je glazbena poslastica za sve fanove ovog glazbenika, ali i za sve one koji `ele ~uti ~vrste rock zvuke koji su inspirirali mnoge dana{nje generacije. (M. Ili~i}) TOP LISTA (izbor najve}ih hitova iz “Top 40” BH radija 1 u 2013. godini)
1. Erlend Oye: La prima estate 2. Battlebox: Battlebox 3. Daft Punk ft. Pharell Williams: Get Lucky 4. Mayer Hawthorne: The stars are ours 5. Sticky Fingers: Clouds and cream 6. Franz Ferdinand: Love illumination 7. John Newman: Cheating 8. Deap Vally: Baby I can hell 9. Wankelmut & Emma Louise: My head is a jungle 10. Fred V and Grafix: Goggles
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Good Vibrations” (Velika Britanija, Irska, 2013.); režija: Lisa Barros D’Sa i Glenn Leyburn
BEZ ALATA I ZANATA

Giovanni Albanese
Giovanni Albanese autor je ovog suvremenog talijanskog filma iz 2010. godine. S Fabiom Bonifacciejm napisao je i scenario. Kriza je. Nagra|ivani proizvo|a~ tjestenine zatvara staru tvornicu sa `eljom da otvori novu, mehaniziranu. Radnici ostaju bez posla. Tu su i vrijedne umjetnine koje se smje{taju u staru tvornicu. Radnici dobijaju posao. Oni ~uvaju umjetni~ka djela. Ocjena: 4

Irske “Vibracije”

FILM PROTIV ZATUCANIH
Richard Dormer tuma~i glavnu ulogu, buntovnika i ljubitelja glazbe

DRVENA KAMERA
U vremenu “turbo giga ultra mega vrh” sva~ega, underground punk (pacifisti~ki orijentiran) iznimno je bitan, kao i ljudi koji }e odvojiti dio sebe za druge. Film je osvojio nagradu na Karlovy Vary Film Festivalu. Good Vibrations je “palachovska” pri~a o opstojnosti i potrebi dijela prostora za svoj `ivot, stavove, ideje. Ovo je film protiv zatucanih, o individualcu koji odbija stati na ovu ili na onu stranu, koji odbija konformizam mase (u kojoj “smrdi al‘ je toplo”), o onom koji je iznad svega toga. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Hobit: Smaugova pusto{ (Peter Jackson) 2. Snje`no kraljevstvo (Chris Buck, Jennifer Lee) 3. Voditelj uzvra}a udarac (Adam McKay) 4. Ameri~ki varalice (David O. Russell) 5. Vuk s Wall Streeta (Martin Scorsese)

Good Vibrations je irski film iz 2013. godine. Scenario za film napisali su Colin Carberry i Glenn Patterson, a re`iseri su Lisa Barros D‘Sa i Glenn Leyburn. Ovo ostvarenje u fokusu pri~e ima `ivot Terrija Hooleya. On je bio vlasnik prodavaonice plo~a i instrumenata na punk rock sceni u Belfastu kada se ona tek razvijala. Richard Dormer tuma~i glavnu ulogu, buntovnika i ljubitelja glazbe ‘70-ih godina u Belfastu, u vrijeme kada su se krvavi obra~uni de{avali u tom gradu. Kako su njegovi prijatelji odabrali strane, on ostaje usamljen, djeluje tako {to otvara prodavaonicu plo~a na mjestu gdje je najvi{e sukoba i naziva ju Good Vibrations. Uz pomo} underground punk scene nastoji promijeniti nabolje svoj voljeni grad, unato~ ismijavanju i kritici te ignoriranju. Naizgled, ne ~ini mnogo... Ali, zapravo, ~ini strahovito mnogo, dugoro~no dobronamjerno i plemenito. On ne dopu{ta da ga se stra{i, da mu se name}e da radi ono {to drugi misli da bi trebalo, a on ne prihva}a, pa zato dobiva maltretiranje i batine. Ohrabruje mlade na akciju, pa se tako zbli`ava s punkerima u nastojanju da se stvori pitomija `ivotna zajednica u kojoj se ne}e mrziti i ubijati zbog razli~itosti. Glazba u filmu je plod rada grupa koje su nastale od strane Good Vibrations Labela, poput Rudi (punk rock power pop band iz Belfasta), The Outcasts (punk rock band iz Belfasta), The Undertones (punk rock new wave band osnovan u Derryju), Stiff Little Fingers, a mogu se ~uti u filmu i The Shangri-Las, Small Faces, David Bowie, Hank Williams... Film raduje, a glavni karakter inspirira i ohrabruje.
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

Ntschavheni Wa Luruli
Ntschavheni Wa Luruli je re`iser, a Yves Buclet i Peter Speyer su napisali scenario za film Drvena kamera, koji sti`e iz Ju`noafri~ke Republike. ^etrnaestogodi{njaci, prijatelji, Madiba i Sipho, igraju}i se uz tra~nice pronalaze mrtvaca u ~ijem koferu su pi{tolj i kamera. Jednog zanima pi{tolj, drugog kamera. Jedan se kasnije predaje kriminalu, dok drugi skriva kameru u la`nu, drvenu, te tako snima svoju obitelj i raznolike zanimljive stvari. Drvena kamera je 2004. na Berlinskom film festivalu bio najbolji film za mlade, a dobio je i Kristalnog medvjeda. Ocjena: 4

PONI@ENI

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Turbo (David Soren, DreamWorks Animation) 2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures) 3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp) 4. Ovo je kraj (Evan Goldberg, Seth Rogen, Columbia Pictures) 5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open Road Films)

Jesper Jargil
Poni`eni je dokumentarni film Jespera Jargila iz 1998. godine. Dokumentarac se bavi procesom rada na snimanju filma Idioti re`isera Larsa von Triera. Iznimno zanimljiv film koji prikazuje Trierov rad s glumcima. Ocjena: 4

59

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U utorak, 7. januara, navr{ilo se trideset godina od smrti akademskog slikara, borca i revolucionara Ismeta Mujezinovi}a. “Uposlenici Me|unarodne galerije portreta Tuzla su polaganjem cvije}a odali po~ast istaknutom bosanskohercegova~kom slikaru”, pi{e na tuzlarijama. Istog dana navr{ilo se i {esnaest godina od smrti jednog od dva bosanskohercegova~ka nobelovca, Vladimira Preloga. Svjetsku slavu i najva`niju od svih nagrada zaslu`io je na osnovu vlastitih istra`ivanja iz oblasti organske hemije. Vladimir Prelog ro|en je u Sarajevu, 23. jula 1906. godine. Od 9. januara Pozori{te mladih Tuzla i Udru`enje Mladi Tuzle organizova}e javne prezentacije rada svih polaznika koji su tokom 2013. poha|ali neki od studija edukacije. “Tako }e se u periodu od 9. do 12. januara na sceni Teatra Kabare publici predstaviti 140 djece i mladih koji su tokom 2013. godine poha|ali Dramski, Pjeva~ki ili Baletni studio za djecu i mlade”, obavje{tavaju, tako|e, na tuzlarijama. “Dom mladih/Centar Skenderija predstavlja nastavak promocije sarajevske rock scene u Amfiteatru Doma mladih. Projekat se realizira u saradnji sa sarajevskim muzi~kim grupama koje koriste prostorije za vje`banje u Domu mladih”. Tako }e, u Amfiteatru, u subotu 11. januara nastupiti grupe Bluesmen in black, Par godina za nas i SPUK. Svirka po~inje u 21 sat, a ulaz je besplatan. U Domu kulture u Lukavcu 15. januara }e na “repertoaru” ponovo biti Komedija s nogu. Od 18 sati na sceni }e stajati, i pri~ati o sebi i o svijetu koji ih okru`uje, sedam stand up komi~ara iz regije. Plavo`ute boje brani}e Adi Fejzi} i Nives Buzaljko iz Mostara te Sarajlija Alan Dardagan iz Sarajeva. A upravo do 15. januara je validan javni poziv umjetnicima da predlo`e plakat za ovogodi{nju 30. Sarajevsku zimu. Iz Direkcije ovog festivala saop{tavaju da plakat treba sadr`avati informaciju da se SZ odr`ava od 7. februara do 21. marta pod motom Mir umjetnost sloboda, “sa obaveznim za{titnim znakom festivala pahuljicom Sarajevske zime.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

DENIS HADŽIĆ GIGO, urednik web portala “Crna Ovca”

Filozofija “Crne Ovce”
vodi~ za urbanu kulturu i umjetnost, osmislilo je i osnovalo Udru`enje gra|ana Evropske konekcije iz Banje Luke. Kroz 46 izdanja i TV serijal ovaj vodi~ je izgradio ime kao zna~ajan medij za promociju kreativaca u BiH i regionu, i pomogao razvoju kreativne industrije na prostorima na{e dr`ave”, ka`e Denis Had`i} Gigo, urednik Crne Ovce: “Prate}i savremene tendencije, printano izdanje smo potpuno ‘okrenuli’ internetu. Koli~inom sadr`aja web portal uveliko nadilazi printano izdanje i zato se nadamo da }emo kroz portal jo{ kvalitetnije nastaviti filozofiju Crne Ovce. Na{ cilj je da kroz zabavan i interaktivan kanal promovi{emo, edukujemo i informi{emo o zanimljivim li~nostima, projektima, tendencijama i doga|ajima iz polja urbane kulture i umjetnosti.” Portal je “pogurala” Agencija Infinity Marketing Solutions d.o.o. iz Sarajeva.

Od po~etka ove godine Crnu Ovcu }ete mo}i ~itati na istoimenom web portalu. Dakle, nema vi{e printa, {to nam je `ao, ali {ta se tu mo`e kad se finansijski ni{ta ne mo`e. “Crnu Ovcu, bosanskohercegova~ki

TAIDA JAŠAREVIĆ, sarajevska likovna umjetnica

TAIDA JA[AREVI]
“Tri ciklusa je simboli~an naziv za tri serijala grafika nastalih u periodu od 2007. do 2012. godine”

60

SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

GORAN VOJNOVIĆ, pisac i reditelj iz Ljubljane

Glumcima iz BiH de{ava se velika nepravda!
U ~etvrtak, 9. januara, u Sarajevu }e premijerno biti prikazan film ^efuri raus, za koji ste, prema Va{em istoimenom romanu, napisali scenarij, a potom ga i re`irali. Nego, ko to ka`e da u Ljubljani, koja je mjesto radnje, ali i generalno u Sloveniji, ne vole ~efure?, Pa taj film je do sada gledalo vi{e od 55.000 gledalaca! Odnos Slovenije prema ~efurima je kompleksan, na neki na~in {izofren. Ne govori o tome samo uspjeh moga filma, nego i mnoge druge stvari. Ljubljana je grad u kojem gradona~elnik Zoran Jankovi} gradi d`amiju, dok kipove postavljaju ro|eni Bosanci, Jakov Brdar i Mirsad Begi}. U zadnjih desetak godina recimo samo su ro|eni Sarajlije, Branko \uri}, Slobodan Maksimovi} i Miroslav Mandi} re`irali ~etiri slovenska filma, dok u isto vrijeme visoki politi~ki du`nosnici govore o ljudima na -i}, o nepismenim trenirka{ima, o ~efurima. Rekao bih da se u su{tini stvari kre}u u pozitivnom pravcu i u Sloveniji, usprkos te{koj krizi, nema vidljivog porasta nacionalisti~kog radikalizma, no to ni slu~ajno ne zna~i da je sve bajno. Kako su Slovenci zadovoljni ulogama na{ih glumaca: Emira Had`ihafizbegovi}a, Medihe Musliovi}, Moamera Kasumovi}a, Milana Pavlovi}a i Mustafe Nadarevi}a? Ono {to bez daljnjega svi priznaju ovome filmu su odli~ni glumci. Tu nema podijeljenih mi{ljenja i o tome svjedo~e i dvije gluma~ke nagrade koje je ovaj film dosad osvojio. Ivan Pa{ali}, Dino Hajderovi} i Jernej Kogov{ek zajedno su osvojili nagradu za najbolju sporednu ulogu na Festivalu u Portoro`u, dok je Emir Had`ihafizbegovi} osvojio glavnu gluma~ku nagradu na presti`nom Festivalu u njema~kom Cottbusu. Na`alost, slovenska publika ne poznaje tako dobro bosanske glumce, pa je mnogo gledalaca u ovom filmu otkrivalo toplu vodu i iznenadilo se gluma~kom kvalitetom pojedinih aktera filma. [to opet govori o tome da se tim glumcima de{ava jedna velika nepravda, a to je da njihovo veliko gluma~ko umije}e zbog krute realnosti filmskoga svijeta ~esto ne bude prepoznato u me|unarodnom prostoru i primjereno nagra|eno.
Foto: Milutin Stoj~evi}

Preispitivanje grafi~ke umjetnosti
U sarajevskom Collegiumu Artisticumu 16. januara }e biti otvorena izlo`ba: Tri ciklusa: Grafike 2007 - 2012, autorice Taide Ja{arevi}. Dobro, znamo {ta su to grafike, ali {ta su tri ciklusa? “Tri ciklusa je simboli~an naziv za tri serijala grafika nastalih u periodu od 2007. do 2012. godine. Ovi serijali su bili predstavljeni kroz zasebne samostalne izlo`be u Tokiju, Yokohami i Niigati, ali tako|er izlagani na vi{e od pedeset internacionalnih izlo`bi selektivnog karaktera. Po{to je ovo moja prva samostalna izlo`ba u Sarajevu nakon deset godina, `eljela sam da sarajevskoj publici predstavim dio radova nastalih u razli~itim fazama tokom proteklih godina. Tri ciklusa predstavljaju zasebne tematske cjeline i obuhvataju tri istra`iva~ka polja u okviru kojih preispitujem grafi~ku umjetnost”, obja{njava Taida Ja{arevi}. Izlagala je Taida, ka`u - uspje{no, u mnogim uglovima ove planete, ali kada bi je neko zamolio da odabere Top 3, kako bi izgledala ta mini lista, pitamo je: “Prije svega, ako ka`u onda ne la`u, ha, ha, ha... Te{ko mi je izdvojiti neku izlo`bu, jer je ve}ina izlo`bi na kojima sam izlagala bila selektivnog karaktera, tako da svaki put kada va{i radovi pro|u selekciju i u|u u u`i krug od 10-20 posto od ukupnog broja prijavljenih radova, osjetite jednu veliku sre}u i ponos da je internacionalni `iri prepoznao va{ rad i kvalitet. Jedna od izlo`bi koju bih mogla da izdvojim je izlo`ba grafike u International Print Centeru u New Yorku, na kojoj sam izlagala 2011., gdje su moji radovi bili uvr{teni u izlo`bu savremene grafike, koja se odr`ava tri do ~etiri puta godi{nje u ovom centru, a me|u izlaga~ima su se mogla na}i neka od najpoznatijih imena savremene umjetnosti. Druga je izlo`ba pod nazivom Age of Print, koja se odr`ala 2012. u Kanagawi u Japanu. To je izlo`ba savremene japanske grafike na kojoj sam bila izabrana kao jedan od ~etrnaest izlaga~a. Za mene je to bilo jedno veliko priznanje, imaju}i u vidu da je grafika jako popularna u Japanu i da se izu~ava na oko 98 univerziteta {irom zemlje. Tre}a izlo`ba bi bila Internacionalno trijenale grafike u Krakowu 2012., na kojoj sam tako|er bila i jedan od laureata.”
61

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

by DINO BAJRAMOVIC

ovinar: n i ik n v že ji n k , IĆ D V A IN SELVED “U prošlom životu bio sam Dee Dee Ramone”
10. Jeste li meteoropata? Nema {ta nisam u zadnje vrijeme. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ako i jesmo bra}a, kese nam nisu sestre?” Nema istine. I odvratna je ta izreka. to? {utnja zla no je li a D . 12 nema pu , e { u d o D Nije. u galami. pameti ni 13. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Ve} godinama u sve~anim prilikama obla~im istu ko{ulju. Vjerujem da vi{e nije moderna. 14. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Lijep i pametan. I zdrav.

Foto: Milutin Stoj~evi}

1. Ko je, ili {ta, najbolji ~ovjekov prijatelj: pas ili knjiga? Imao sam psa u JNA, zvao se Pak, bio je dobar drug, borac i starje{ina. Knjiga nije prijatelj, ona je sagovornik, nekad popustljiv i ugodan a ~esto neprijatan i naporan.

2. Je li te`e ~itati ili pi Ja vi{e volim ~itati. sati?
ali da 3. Da li ste kao mali sanj ? }ete biti direktor, ne~ega njao sa e, Bio sam obi~no dijet sam da letim i padam.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Kako kad. Ko i svi. 5. [ta ne morate imati u fri`ideru? Tikvice, karfiol, prasu i sli~an hipsteraj. 6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Familiju, prijatelje, kom{iluk... Djecu i penzionere, obavezno, da di{u morski zrak! 7. [ta obavezno nosite na pla`u? Gumenog krokodila i sve ostalo {to nala`e protokol.
8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Prestao sam tako fantazirati jo{ u osnovnoj {koli. Napisao sam da mi je idol Winnetou, a u~iteljica me ubijedila da }e svima biti mnogo ljep{e ako za idola izaberem Ivu Lolu Ribara.

15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Za tako kratko vrijeme ne bih ni povjerovao da sam odjednom postao vlastodr`ac. Ili se ka`e vlastodr`a~?

16. Opi{ite Faruka [ehi}a u tri rije~i? Jako dobar pisac. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? S nekim ko zna kako se to radi. I ko je tolerantan. 18. Osoba koja Vam ide na ganglije? Ima ih puno. Ne znam umi{ljam li, ali iz TV-a iska~u. Samo je Animal Planet bezbjedan. 19. Tange ili badi}? Tange nikada nisam obukao {to ne zna~i da ne}u. Badi} je udoban. 20. A begova ili {kembe ~orba? Na ovom svijetu mahmuran ~ovjek vi{e nema gdje ~estito pa~e da pojede. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? “Mir kolibama, rat pala~ama!”
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Dee Dee Ramone.
62

KLIN ^ORBA

UTJEHU, DAJTE MI UTJEHU
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Ali, krenimo ipak od države. Kao polaznu osnovu uzmimo da nam se na političko-ekonomskoj sceni, iznenada, nekim čudom, pojavio neki novi Ante Marković. I gle čuda, sva se država reformira baš u ovoj godini. Prvo se napravi čistka na najkrupnijim investicijama, a time i s najvećom korupcijom
emogu}e je utje{iti nas, negda{nju djecu socijalizma, u haosu i bijedi kapitalizma. Sve nam se otelo; svaki zalogaj, svaki dah. I {to je najgore: svaki plan. A plan je, sjetit }ete se, bazna komponenta socijalizma. U ona vremena, nikad ni{ta nije bilo nasumi~no, spontano, prepu{teno samo sebi. Imao si plan, imao si cilj, imao si smisao u svakom svom danu. Nove godine, pih!, zar su mogle po~eti bez ozbiljno zacrtanih i na papir ba~enih ciljeva, bez da i pomisli{ da je tvoj osnovni cilj puko pre`ivljavanje. Nipo{to! Sve je bilo usmjereno ka temeljnom na~elu perspektive: stvaranje nove vrijednosti. Pritom se obavezno planiralo pove}anje produktivnosti, ekonomi~nosti, rentabilnosti, stope upo{ljavanja, {tednje, i ~ega sve ne. ekad smo se kolektivno upu{tali u plan petoljetka. Davno biv{a vremena. Ko je danas u stanju planirati i osmisliti pet narednih sati ovog ~emera od `ivota, a kamoli pet dugih godina? Ej, pet godina! Ko `iv, ko mrtav. Pogledajte samo djecu koja se sad ra|aju. Sve je vi{e beba koje boluju od nekih rijetkih, nepoznatih, time i neizlje~ivih bolesti. Voljela bih da mogu uro|enim optimizmom poraziti nesretno vrijeme u kojem `ivimo. Ali ne mogu. Nisam u stanju sa~initi ni svoj vlastiti plan za novonastalu godinu. Ispostavi se da je svaki planirani korak matematika s bezbroj nepoznatih. li, krenimo ipak od dr`ave. Kao polaznu osnovu uzmimo da nam se na politi~ko-ekonomskoj sceni, iznenada, nekim ~udom, pojavio neki novi Ante Markovi}. I gle ~uda, sva se dr`ava reformira ba{ u ovoj godini. Prvo se napravi ~istka na najkrupnijim investicijama, a time i s najve}om korupcijom. Sa izgradnje autoputa i zaobilaznice oko Sarajeva zauvijek se istjeraju sumnjivi Slovenci i jo{ sumnjiviji Turci, a prije svih nesporno sumnjivi korumpirani Bosanci i Hercegovci koji su upravljali ovim investicijama. Potom se kao izvo|a~i radova anga`iraju sve prijavljene doma}e tvrtke, podijele im se dionice i probni rok od, recimo, pola godine. Ko u tom roku poka`e najbolje rezultate, postaje glavni izvo|a~ do okon~anja posla, pod onim uvjetima koje je sam zadao u probnom poku{aju. Zdravstvenim se djelatnicima uvedu penali za svaki slu~aj invaliditeta ili
9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

N

N A

smrtnog ishoda, pa ti, brale, gledaj kako }e{ sa svakim djetetom postupiti kao sa svojim ro|enim, i kako }e{ svakog starca pripaziti kao svog roditelja. Dr`avna se administracija pod hitno barem prepolovi, tako {to se prvo otpuste svi koji imaju makar jednog i najudaljenijeg ro|aka ili kuma na bilo kojoj razini vlasti ili administracije, skupa s njima. Univerzitetskim profesorima se nalo`i da iz vlastitog d`epa financiraju obnavljanje godine studentima koji su pali iz njihovog predmeta. Neka na|u na~in da ih nau~e umjesto {to posti`u rekorde nedolaska na vlastita predavanja za koja su pla}eni, a potom obaraju studente koji se nisu pojavili na tom jednom jedinom ~asu na koji su oni do{li. Umjesto obaveznog potpisa studentu da je prisustvovao predavanjima, uvesti obavezu da studenti, svi do jednog, potpisuju profesoru da je dr`ao nastavu, i samo u tom slu~aju ovaj mo`e naplatiti svoj rad. Napokon, politi~ari. Cijele godine rade uz prosje~nu pla}u u svom kantonu, entitetu, dr`avi, da bi koncem godine, ovisno o rezultatima, primili nagradu ili otkaz.

Z

nam ve}, ~ujem vas kako ka`ete: Sve je to utopija, san dokone doma}ice. Pa {ta?! Moram se ne~im utje{iti, makar u ma{ti. Dotu`ilo mi je lagati i sebi i drugima. Pozovu me prijatelji na Bo`i}, a ja, sva ve} pretvorena u kalkulator, ra~unam: na drugoj su op}ini, taksi tamo i ovamo, skromni dar njima i njihovoj djeci; dok se okrene{ ode stoja. Nemam vremena, velim. [to bih ja nekoga pozvala na ve~ericu, opet, dok se okrene{ ode stoja. Frizeraj preska~em, nabijem kapu na izrastak do pola glave. Jednu sam knjigu napisala u pro{loj godini. U ovoj bih se mo`da mogla napeti pa napisati i dvije. Ali ~emu i kome? Ne}e mi ni ona pro{logodi{nja uskoro ugledati svjetlo dana, a ako i ugleda, slabo }u hajrovati. Tako, zavu~em se u ku}u, {utim. Slabo ikoga i telefonom nazovem. [tedim. Rernu ne uklju~ujem, meso ne kupujem. Pred spavanje se nakljukam jeftinom tjesteninom, a ujutro stojim pred ogledalom i pitam se: od ~ega si ti tako debela?! Sve su to niskobud`etne utje{ne kalorije, veli mi moja slika. Za razliku od visokobud`etnih dru{tvenih, ove ti se lijepe direktno u mozak. U tvoj prazni, neutje{ni, debeli mozak pred kojim ovo malo du{e drhti i pi{ti kao vrbova svirala.
63

PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILI^I]

Sti`e Kia Optima Hybrid: “Guinnessova” rekorderka!
rema posljednjim istra`ivanjima tr`i{ta automobila gotovo 90% potencijalnih kupaca kada kupuje automobil prvo postavlja univerzalno pitanje: A koliko auto tro{i? I ostale karakteristike automobila su bitne, udobnost, oprema, izgled, boja, ali je nekako pitanje potro{nje goriva postalo uvrije`eno. Istina, kupcima dubljeg d`epa mo`da nije u prvom planu, ali ovo pitanje zasigurno je stavka koja prilikom kupnje ostavlja najva`niji dojam. Nije isto ako za dionicu puta koju prelazite svakodnevno trebate izdvojiti desetak konvertibilnih maraka vi{e ili manje. A pred nama je upravo model koji je u{ao, vjerovali ili ne, u Guinnessovu knjigu rekorda kao model automobila s najmanjom potro{njom na svijetu, Kia Optima Hybrid. Kao {to samo ime ka`e rije~ je automobilu s hibridnim pogonom, to jest kombinaciji elektromotora i benzinskog agregata. Hibridna Kia Optima oborila je Guinnessov svjetski rekord u potro{nji goriva. Vozilo je ra|eno za ameri~ko tr`i{te, te su i svi testovi napravljeni

P

na ameri~kom tlu. Hibridna Optima za vo`nju kroz 48 ameri~kih dr`ava u prosjeku je tro{ila samo 3,64 l/100 km. Dva voza~a za prije|enih 12.712 km u 14 dana potro{ili su samo pet i pol punih spremnika za gorivo. Sav pogonski sklop u suradnji s 40 KS (30 kW) elektri~nim motorom posti`e konkretnih 140 kW (190 KS) i maksimalnih 265 Nm okretnog momenta. U gradskoj vo`nji Optimu Hybrid pokre}e vrlo “`ivahni” elektromotor s ~ak 205 Nm okretnog momenta, koji pomo}u elektri~ne energije pohranjene u baterijama pokre}e Optimu do 100 km/h. Kod sna`nijeg ubrzanja i br`e vo`nje automatski se aktivira 2,0-litarski benzinski motor. Tijekom vo`nje djeluje jedan, ili oba motora, a sva prebacivanja s jednog na drugi pogon za voza~a i suputnike su gotovo neprimjetni. Tehni~ki vrlo napredan pogonski sustav nevjerojatna je kombinacija {tedljivosti i visokih performansi. Uz to ne treba zaboraviti da je hibridna Kia i sportska limuzina. Sigurnost je jedna od najva`nijih

stavki, kojoj su in`enjeri iz Kia Motorsa posvetili pozornost. Upravo zbog toga Kia Optima Hybrid opremljena je brojnim sigurnosnim dodacima, me|u kojima su: {est sigurnosnih zra~nih jastuka, sustav dinami~ne vozne stabilnosti ili sustav za automatsko otklju~avanje vozila u slu~aju sudara. Sigurnosni aspekt zaokru`uje vrlo ~vrsta i dodatno oja~ana karoserija na klju~nim mjestima. Profinjeno dizajnirana unutra{njost s sredi{njom konzolom blago usmjerenom prema voza~u i izobiljem prostora za pet putnika odu{evit }e poklonike kompakt klase. Ovoga puta Kia je u serijsku opremu svoga hibridnog modela uvrstila elektri~no podesiva ko`na prednja sjedala, paljenje motora na tipku i vrhunski audio sustav sa {est zvu~nika i navigacijskim ure|ajem s europskom kartografijom. Za poseban ugo|aj u hladnim zimskim danima Optima Hybrid opremljena je i elektri~no grijanim upravlja~kim obru~em, a za handsfree telefoniranje tu je i neizbje`ni Bluetooth. Posebne pohvale idu dizajnerima iz Kia Motorsa, koji se mogu di~iti brojnim osvojenim me|unarodnim dizajnerskim nagradama za cijeli hibridni sustav. Tu su jedinstveni sportski lijevani naplaci, spu{teno podvozje i dora|ena karoserijska aerodinamika koji plijene pozornost potencijalnih kupaca. Ne treba zaboraviti niti sedmogodi{nje jamstvo ~iji je predvodnik upravo Kia Motors. Tvrtka za baterije nudi jamstvo kao i za cijelo vozilo - sedam dugih i bezbri`nih godina. Optima je zato jedini hibridni automobil na svijetu s jedinstvenim sedmogodi{njim jamstvom. I za kraj, iako jo{ uvijek nema cjenovnika za europsko tr`i{te, podatak kako je Kia Optima Hybrid na ameri~kom tr`i{tu, ovisno od opreme, stajala izme|u 25 i 32 tisu}e dolara.
SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

64

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful