You are on page 1of 45

Sveuilite u Zagrebu Rudarsko-geoloko-naftni fakultet

EKONOMIKA NAFTNOG RUDARSTVA

Predavanja Doc. dr. sc. Daria Karasalihovi Sedlar dkarasal@rgn.hr

OBVEZE STUDENTA
Predavanja Vjebe Self testovi Polaganje usmenog ispita Maksimum 3 izostanka

LITERATURA
OBVEZNA: Samuelson, P.A., Nordhaus, W.D.: Ekonomija, XV izdanje, McGrawHill MaTe, Zagreb, 2000. Dekani, I., Kolundi, S., Karasalihovi, D.: Stoljee nafte, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Naklada Zadro, Zagreb, 2004. DOPUNSKA: Seba, R. D.: Economics of Worldwide Petroleum Production, OGCI Publications, Tulsa, 1998. McConnell, C. R.; Brue, S.L.: Economics - Principles, Problems and Policies, 14th ed., University of Nebraska and Pacific Lutheran University, Irwin Mc Graw-Hill, USA, 1999. Schiller, B. R.: Essentials of Economics, 3rd ed. American University, Irwin Mc Graw-Hill, USA, 1999. Frank, R.; Bernake, B.: Principles of Economics, Cornell andf Princeton University, Irwin Mc Graw-Hill, USA, 2001. asopisi "Nafta", "Energetika, ekologija, gospodarstvo, etika EEGE", "Petroleum Economist", razliita godita www.bp.com, www.exxxonmobil.com, www.opec.com, www.ina.com, 3 www.mol.com, www.cnn.com/business www.peakoil.com,

Poetni citat Samuelsonove Ekonomije:

Na ruak ne oekujemo zbog dobrohotnosti mesara, pivara ili pekara ve zbog njihova obzira prema vlastitom probitku.
4 Adam Smith: Bogatstvo naroda (1776.)

Business without profit is not business any more than a pickle is candy.
Charles Frederick Abbott
5

TO JE EKONOMIJA?
Pojam ekonomija potjee od grkih rijei oikos (kua, domainstvo) i nomos (zakon, pravilo o upravljanju). Starogrka rije oikonomos u slobodnom prijevodu oznaava skup pravila i vjetina upravljanja domainstvom. Ekonomija je vjetina pomou koje gospodarski subjekti - pojedinci, kuanstva, poduzea ili drava proizvode, pribavljaju i troe materijalna dobra i usluge.
6

TO JE EKONOMIJA?
Ekonomija je drutvena znanost o :
1. proizvodnji i ponudi, 2. raspodjeli, 3. razmjeni, 4. razmjeni i potronji materijalnih dobara i usluga u 5. odreenom vremenu, 6. prostoru i 7. drutvu.
7

EKONOMIJA I EKONOMIKA
Prema Samuelsonu, ekonomika se bavi prouavanjem naina kako drutvo alocira i upotrebljava sredstva da bi se proizvela korisna dobra i raspodijelila meu razliitim ljudima i/ili skupinama. Ekonomija (drutvena znanost) i ekonomika (znanstvena disciplina) nisu identini pojmovi. Ekonomi a prouava ekonomiju. Razlika pojmova ekonomija i gospodarstvo. Ekonomija je iri pojam - drutvna znanost, dok je gospodarstvo - skup raznih ekonomskih aktivnosti na nekom prostoru (najee dravi).
8

DEFINICIJA EKONOMIKE
Ekonomika je znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem uinkovitosti koritenja ogranienih i oskudnih resursa u proizvodnji dobara i usluga za maksimalno zadovoljavanje ljudskih materijalnih elja. Ekonomika se dijeli na: makroekonomiku i mikroekonomiku
9

PODJELA EKONOMIKE
Makroekonomika: grana ekonomike koja se bavi prouavanjem sveukupnih mogunosti gospodarstva ili ekonomije; ona prouava mehanizme djelovanja ili zakonitosti u okviru gospodarstva. Mikroekonomika: grana ekonomike koja se bavi ponaanjem entiteta kao to su trita, poduzea, kuanstva ili pojedinci; ona prouava djelovanje i zakonitosti koje odreuju sudbinu i ponaanje poduzea.
10

METODE EKONOMIKE
Ekonomika spada u drutvene znanosti pa njezina metodologija nije zasnovana na fizikalnim zakonima, matematikim formulama ili eksperimentalnom oponaanju pojave, ve na opaanju. Metodologija ekonomike zasniva se na promatranju i opaanju uz poseban znaaj statistike. Ekonomika naftnog rudarstva spada u mikroekonomiku, iako manjim dijelom ima elemenata i slui se metodama makroekonomike.
11

EKONOMIKA NAFTNOG RUDARSTVA


Nafta najvanija roba u meunarodnoj svjetskoj trgovini. Niti jedna industrija nema toliko kompleksnu povijesnu, politiku, ekonomsku dimenziju kao naftna industrija. Karakteristika naftne industrije stupanj kapitalne intenzivnosti - od istraivanja do trgovine. Vanost investicijskog odluivanja:
1. Koliko e kotati? 2. Koliko vrijedi? 3. Da li e ostvariti adekvatan profit?
12

INVESTICIJSKI CIKLUS OD ISTRAIVANJA DO PROIZVODNJE

13

EKONOMSKA PERSPEKTIVA
Tri osnovna elementa ekonomske perspektive:
Oskudnost resursa i nunost izbora Racionalno ponaanje Marginalizacija (komparacija koristi i trokova)

14

ZATO PROUAVATI EKONOMIKU? Poznati ekonomisti u povijesti:


Adam Smith (1776. Istraivanja prirode i uzroka bogatstva naroda), David Ricardo, John Stuart Mill, Karl Marx (19. st. kritiar trine ekonomije), John Maynard Keynes (1936. Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca)

Korist ekonomike ekonomika za graansku ulogu te strunu i osobnu korist pojedinca. 15

METODE EKONOMIKE
Svi ekonomski zakoni su tendencijske prirode, tj. pojedinane pojave u osnovi slijede opi trend, ali su mogua i odstupanja. U metodologiji prevladavaju statistike metode i statistika interpretacija pojava. Vanost dijagrama za tumaenje, a osobito za predoavanje ekonomskih pojava.

16

METODE EKONOMIKE
Ekonomske teorije (zakoni, principi i modeli) predstavljaju generalizaciju ekonomskog ponaanja pojedinaca i institucija pri emu su dobre teorije podrane injenicama. U analizama problema koristi se induktivna metoda za prikupljanje i sistematizaciju injenica te njihovu generalizaciju. Alternativno se koristi i deduktivna metoda kojom se postavljaju hipoteze koje se testiraju u odnosu na injenice. Generalizacija pomae u razumijevanju ekonomskog ponaanja i kao baza za 17 oblikovanje ekonomskih politika.

ODNOS INJENICA, PRINCIPA I POLITIKA


EKONOMSKE POLITIKE

TEORIJSKA EKONOMIKA TEORIJE


Dedukcija Indukcija

INJENICE

18

EKONOMSKI PRINCIPI
Ekonomski principi i teorije se izvode temeljem injenica, dok injenice dokazuju ispravnost postavljenih principa. Obzirom da se injenice mijenjaju s vremenom, principi se kontinuirano moraju provjeravati. Ostali imbenici vani za ekonomske principe su:
Terminologija Generalizacija Ceteris peribus pretpostavke Apstrakcija Grafiko izraavanje

19

EKONOMSKE POLITIKE
Ekonomske teorije su baza ekonomskih politika, odnosno smjer djelovanja za postizanje ekonomskih ciljeva. Osnovni koraci u oblikovanju ekonomskih politika:
Postavljanje ekonomskih ciljeva Determiniranje opcija pojedinih politika Implementacija i evaluacija selektirane politike
20

EKONOMSKI CILJEVI
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Ekonomski rast Poveanje zaposlenosti Ekonomska uinkovitost Stabilnost cijena Ekonomske slobode Nepristrana distribucija dohotka Ekonomska sigurnost Trgovinski balans
21

OSNOVNI PROBLEMI S KOJIMA SE SUOAVA GOSPODARSTVO


Prema Samuelsonu:

To su ujedno kljuna pitanja koja pred sebe postavljaju direktori tvrtki i banaka, a uz stanovitu modifikaciju i ministri u svim vladama.

to proizvoditi ili to mi je proizvod? Kako dobra proizvesti ili od kuda nabaviti i kako kombinirati proizvodne imbenike? Za koga proizvoditi ili gdje je trite?
22

POZITIVNA I NORMATIVNA EKONOMIKA Pozitivna ekonomika opisuje injenice ekonomije i njeno ponaanje. Normativna ekonomika ukljuuje etika pravila i vrijednosne sudove u nekoj ekonomiji. U ekonomiji se susreemo s problemima poput predrasuda, prijevremenih zakljuaka, nepoznate ili zbunjujue terminologije, zabluda i potekoa u uspostavljanju jasnih uzrono23 posljedinih odnosa.

TEHNOLOKE MOGUNOSTI DRUTVA


S danim sredstvima i tehnologijom izbor proizvodnje je omeen mogunostima tehnologije (npr. izbor izmeu vie/manje hrane ili oruja). Kad gospodarstvo radi efikasno na granici proizvodnih mogunosti pri odreenoj tehnologiji ono moe proizvesti vie jednog dobra samo proizvodei manje drugog dobra. Kad je nezaposlenost velika ili kad opa neefikasnost remeti ekonomsku aktivnost, proizvodnja se moe poveati i unutar granica danih sredstava i tehnologije.
24

TEMELJNI PROBLEM GOSPODARSTVA


Osnovna pitanja to, kako i za koga (proizvoditi)? ujedno su i glavna pitanja ekonomike kao znanstvene discipline. Temeljni problem ekonomike se rjeava na tritu, odnosno trinim gospodarstvom. Suvremeno i uspjeno gospodarstvo temelji se na tritu, ali ono je u sutini MJEOVITO GOSPODARSTVO.

25

TO JE MJEOVITO GOSPODARSTVO?
Glavna obiljeja mjeovitog gospodarstva:

Razliiti oblici vlasnitva (privatno, javno, mjeovito), Korporativni oblik organizacije (za razliku od vojnike ili vjerske org.), Menadersko upravljanje (dokazuje se uinkovitou za razliku od npr. despotskog tipa upravljanja).
26

ZNAAJKE MJEOVITOG GOSPODARSTVA


TRITE: Trite roba, usluga, rada, kapitala i znanja Burza je prevladavajui oblik trita (rairene su burze kapitala, robne burze, burze rada itd.) VLASNITVO: Potpuno privatno Dioniarsko Dravno UPRAVLJANJE: Menadment prevladavajui koncept upravljanja.

27

MJEOVITO GOSPODARSTVO I KONCEPT UPRAVLJANJA


Upravljanje u mjeovitom gospodarstvu je menadersko upravljanje, ili hrvatski poslovno upravljanje, a bitna obiljeja: Trina orijentacija, s kupcem u centru pozornosti i marketingom kao glavnim obiljejem ponaanja. Menadersko ili poslovno upravljanje mora biti uinkovito.
28

ZAKLJUNO
Mjeovito gospodarstvo ima ova bitna obiljeja: Razliiti oblici vlasnitva uz dominaciju privatnog vlasnitva, Korporativni oblik organizacije, Menadersko ili poslovno upravljanje.

29

TRITE
U trinom gospodarstvu ili trinoj ekonomiji ni jedan pojedinac ili organizacija nije odgovoran za proizvodnju, potronju, razdiobu i odreivanje cijena. Oblici trita: trnica (Dolac i druge.), ikaka burza ita i kukuruza, Newyorkka trgovaka burza, Londonska, Frankfurtska ili Zagrebaka burza obveznica i dionica itd. trita

30

DEFINICIJA TRITA
(prema knjizi: Samuelson Nordhaus: EKONOMIJA)

Trite je ustrojstvo kojim kupci i prodavai meusobno djeluju kako bi odredili cijenu i koliinu dobara ili usluga.

31

USTROJSTVO TRITA I CIJENA


U trinom sustavu sve ima cijenu, odnosno vrijednost izraenu u novcu. Cijena na tritu je mjerilo uspjeha proizvoaa ili ponuaa robe ili usluge na tritu. Cijene slue ujedno i kao signali sudionicima razmjene (proizvoaima i potroaima).
32

CIJENE
Cijene usklauju odluku proizvoaa i potroaa na tritu. Vie cijene dovode do smanjenja kupovine potroaa i ohrabruju proizvodnju. Nie cijene ohrabruju potronju i obeshrabruju proizvodnju. Cijene su kota ravnotee u trinom ustrojstvu.
33

CIJENE I TRINA RAVNOTEA


Trita pronalaze i uspostavljaju ravnoteu izmeu ponude i potranje. Trina ravnotea predstavlja ravnoteu (stabilno stanje) izmeu svih kupaca i prodavaa ne tritu. Na tritu se rjeava to, kako i za koga proizvoditi. Trita djeluju kao posrednici ili sredstvo koje usklauje ukuse potroaa sa sposobnostima proizvodnje i tehnologije.
34

RAZVIJENA EKONOMIJA ILI GOSPODARSTVO


Razgranata mrea razmjene i trita Postoji trite roba, usluga, kapitala, rada, znanja Specijalizacija i zamrena podjela rada Novac kao univerzalno mjerilo vrijednosti Prevladavajui oblik kapitala meu proizvodnim faktorima.

35

KAPITAL I PRIVATNO VLASNITVO


to omoguuje nesmetano djelovanje trita i odvijanje procesa razmjene? Vlasnika prava i privatno vlasnitvo Vlasnika prava odreuju pravne sposobnosti pojedinca ili poduzea da u trinoj ekonomiji imaju, kupuju, prodaju i upotrebljavaju kapitalna dobra i ostali imetak.
36

DRUTVENA OSNOVA TRINOG GOSPODARSTVA


PRIVATNO VLASNITVO

KAPITAL

TRITE

37

VRSTE KONKURENCIJE NA TRITU


Savrena konkurencija: sve robe i usluge imaju cijenu, razmjenjuju se na tritu i ni jedan proizvoa ili potroa (osoba ili poduzee) ne utjee na cijenu (svojom veliinom). Nesavrena konkurencija: poneki kupac ili prodava mogu utjecati na cijenu. Monopol: jedan prodava (ili kupac).
38

TRITE I MONONPOL
Osobina monopola: vea cijena, posebni uvjeti kupnje trina ogranienja Vrste monopola: Monopol jedan prodava ili kupac nadzire ili kontrolira trite Oligopol nekolicina prodavaa ili kupaca nadzire ili kontrolira trite.
39

MONOPOLI I NAFTNA INDUSTRIJA


Problem monopola i monopolskog nadzora na tritu bitan je za naftnu industriju i ekonomiku naftne industrije jer: Nafta je strateki energent i strateka sirovina ve vie desetljea. Struktura svjetskog trita nafte podudara se sa stanjem oligopola.
40

MONOPOLI I NAFTNA INDUSTRIJA


Trite nafte od osnutka ima elemente monopola i razvijalo se kao monopolno, tonije kao oligopolno trite. Cijena nafte je monopolna jer je ne odreuju prosjeni proizvodni trokovi ve trokovi najskuplje nafte na tritu. To je bilo mogue zbog strateke uloge nafte i neelastinosti potronje nafte.
41

VELIKI MONOPOLI U POVIJESTI NAFTNE INDUSTRIJE


Standard Oil, SAD, dominirao je amerikim i svjetskim tritem od 1873. do 1913. Velike amerike i britanske naftne kompanije (sedam sestara) dominirale su od 1927. do 1973. Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC, nadzirala je cijene nafte od 1973. do 1986. Geopolitiki nadzor SAD: od 1991....
42

EKONOMSKA ULOGA DRAVE


Drave nastoje ispraviti trine promaaje poput monopola i suvinog oneienja okolia pomoni regulator trita Programi drave za promicanje pravednosti upotrebljavaju poreze i izdatke kako bi preraspodijelili dohodak posebnim skupinama socijalna uloga drave. Drave se oslanjaju na poreze, izdatke i reguliranje novca kako bi podupirui markoekonomski rast i stabilnost smanjile nezaposlenost i inflaciju razvojna uloga. 43

ELEMENTI DRAVNOG NADZORA U ENERGETICI


Dravni nadzor trita, koncesija za istraivanje i proizvodnju i cijena Ogranienja na uvoz ili izvoz nafte, naftnih proizvoda i drugih energenata, tehnika ogranienja. Dravno vlasnitvo i nacionalne naftne kompanije . Procesi globalizacije i globalni politiki i vojni nadzor SAD.
44

HVALA NA PANJI!

45