You are on page 1of 15

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera Filozofski fakultet u Osijeku Studijska grupa: Engleski jezik i knjievnost i povijest Kolegij: ovijest

naroda jugoistone Europe !"#$% & !#!'%

Makedonsko pitanje i Ilindenski ustanak 1903.

(E)*O+: -o/% dr% S/% 0% 1uki2 (% 3randi24 asistent

S*,-E)*.: 3ranimir Kriane/ )evena 5azi2

Osijek4 sijeanj4 6$!7%

Sadraj:

!% 6% 8% 7% :% <% "% )apadi makedonski9 ekstremista u Solunu +epresija ;ilmi&pae .lindenski ustanak !#$8% godine Stanje /ivilnog makedonskog stanovnitva tijekom i nakon ustanka

:% 0akljuak <% opis priloga "% opis literature

!%

)apadi makedonski9 ekstremista u Solunu (akedonsko pitanje je =ilo potpuno zanemareno i za=oravljeno krajem !#% stolje2a

to je uzrokovalo manji neuspjeli ustanak !#$6% godine pod vodstvom generala


Tzoncheffa. Ustanak je bio zanemariv i neuspjean jer nije imao potporu VMRO a! a"i je uzrokovao teke represa"ije o# strane turske v"asti. $pak! bio je uspjean u po#sje%anju &urope na zaborav"jeno i zanemareno Make#onsko pitanje. 'apa#ne si"e su bi"e ravno#une te su prepusti"e Rusiji i (ustriji! kao #vjema zainteresiranim si"ama! rjeavanje nasta"e krize. (ustrija i Rusija su zatim objavi"e #okument s p"anom reforme koji je ostao mrtvo s"ovo na papiru! a su"tan je u isto vrijeme krenuo s v"astitom reformom te je za provo)enje iste postavio *useina *i"mi pau. Make#onci su nakon bezbroj pokuaja uvi#je"i #a im peticije! pos"anice i pisma upu%ena #ip"omatima &urope nisu o# nikakve koristi. O#"u+eno je stvoriti stanje anarhije u Make#oniji koji bi bi"o prijetnja europskom kapita"u te tako prisi"iti europske si"e na rjeavanje Make#onsko, pitanja. VMRO je kao or,anizacija o#bio ovakav p"an akcije! a"i manje frakcije ekstremista -VM./ su ,a ipak o#"u+i"e provesti. O#"u+i"i su raznijeti z,ra#u Otomanske banke koja je bi"a centar europske tr,ovine u 0o"unu. &kstremisti su otvori"i ma"u tr,ovinu pore# banke i prokopa"i tune"! iznose%i zem"ju u papirnatim vre%icama i paketima iz tr,ovine. Turska v"ast je zna"a za njihov p"an! a"i nije ,a zaustavi"a iz nepoznato, raz"o,a. 1retpostav"ja se #a je bi"a i"i potp"a%ena i"i joj je bi"o u interesu #a se Make#onci sami #iskre#itiraju u o+ima &urope ovim +inom nasi"ja. 2o eksp"ozije je #o"o u travnju 1343. ,o#ine! ma"o ranije ne,o to je bi"o p"anirano. Uzrok tome je bi"a zapovje# ekstremistima o# strane VMRO a #a se razi)u! a ka# to nisu u+ini"i osu)eni su na smrt. $sto, #ana ba+ene su i bombe na #ru,e "okacije u 0o"unu ka to su 5e"jezni+ka stanica! njema+ku ko"a i je#an europski hote". 0o"un je bio u panici! &uropa je bi"a okirana! a ve%ina kstremista je po,inu"a #ok se opira"a uhi%enju i"i u eksp"ozijama v"astitih bombi. Vr"o ma"o europskim po"iti+ara i #ip"omata je shvati"o poruku make#onskih ekstremista. &uropa je pos"a"a svoju vojsku! a"i ne kako bi os"obo#i"a Make#once o# Turaka ve% sa svrhom zatite v"astitih interesa. Turska v"ast je tako)er bi"a vr"o oprezna u svojoj osveti kako ne bi bi"o povo#a #a se europske si"e mijeaju u njene pos"ove. 1
1

6%

+epresija ;ilmi&pae )akon napada u Solunu nedavno

postavljeni ;ilmi&paa krenuo je sa iskorjenjivanjem >(+O&a i >(K4 ali +usija mu se nala na putu ne dopustivi protjerivanje vo?a spomenuti9 pokreta% aa se z=og nemogu2nosti osvete politikim neprijateljima vlasti odluio osvetiti /ivilnom stanovnitvu% )ajvie je =ila pogo?ena makedonska inteligen/ija4 trgov/i4 odvjetni/i4 lijeni/i4 srednjokol/i% @kole su masovno zatvarane4 a gradovi su =ili pod opsadnim stanjem% Svi sposo=ni muki lanovi muslimanske popula/ije pozvani su u vojsku to je stvorilo dio vojske koji je morao pljakati kako =i preivio jer nije =ilo sredstava kako =i se /ijela vojska opremila i platila4 tu je opet stradalo /ivilno stanovnitvo4 ponajvie selja/i% 0ada2a tog dijela vojske =ila je potraga za skrivenim
Slika !% Aeneral Tchaka"7roff tijekom okupacije ."issure 1343. ,.

orujem4 a to su postizali muenjem /ivilnog stanovnitva% Seljani =i se na to alili Europljanima u prolazu koji =i zatim slali upite turskim vlastima4 ali odgovor =io uvijek =io da nema nikakvi9 muenja i stanje je ostalo isto% Osim *uraka4 i Ar/i su postali makedonski neprijatelji% Kako =i se osvetili za =om=ake napade u Solunu Ar/i su se posvetili pijunai u slu=i turske vlasti to je izazvalo jo nasilja sa svi9 strana% Ar/i su prijavljivali (akedon/e turskoj vlasti4
;enry )oel4 3railsford4 Macedonia: Its Races and Their Future4 (et9uen B Co%4 5ondon4 !#$<% str% !8: & !8'

(akedon/i su se z=og toga osve2ivali Ar/ima na to su Ar/i uzvra2ali istom mjeromD dolo je do serije krvoproli2a koje je izazvalo takav stra9 me?u stanovnitvom da su se ljudi =ojali iza2i iz vlastiti9 ku2a% Ovakvo stanje ipak nije zaustavilo pokret za oslo=o?enje te je =roj po=unjenika rastao% *urske vlasti su se naravno trudile suz=iti nji9ovo djelovanje te je esto dolazilo do spaljivanja itavi9 naselja do temelja u svr9u istre=ljenja manje skupine po=unjenika% , takvim sluajevima je opet /ivilno stanovnitvo najvie stradalo4 ali to je najvie razgnjevilo /ivilno stanovnitvo =ilo je to da su muslimanski vojni/i pljakai koristili =or=u protiv po=unjenika kao izliku za pljaku% (oda naj=olji primjer toga =io je napad na Smerde4 naselje od 6$$$ stanovnika koje je tako?er i rodno mjesto okrutnog i spretnog generala juni9 ustanika4 Tchaka"7roffa -vi#i 0"ika 1./. 9ojnik *aire##in
9imbashi #opustio je ban#i vojnika razbojnika #a napa#nu 0mer#e s iz"ikom #a se u nase"ju na"aze pobunjenici i Tchaka"7roff! a za uzvrat su mu vojnici mora"i #ati ve%i #io novca koji su #obi"i pro#ajom ono,a to su op"ja+ka"i. :ase"je nije ima"o nikakvu zatitu jer se pobunjenici nisi na"azi"i ni,#je u b"izini. 1okua"i su pre,ovarati s neprijate"jskom vojskom! a"i i to je #o5ivje"o neuspjeh te je na se"o izvrena teka topni+ka pa"jba. 'atim je op"ja+kano i zapa"jeno. Ve%ina stanovnika nase"ja je uspje"a pobje%i! a osta"i su po,inu"i u p"amenu i"i ih je vojska ubi"a. :akon ovo, #o,a)aja pobunjenici su se sasta"i i o#"u+i"i #a ne mo,u #opustiti #a se krvopro"i%e nastavi iako su bi"i svjesni #a nisu spremni za op%i ustanak zbo, ne#ostatka sre#stava za borbu. O#"u+i"i su po#i%i ustanak nakon "jetne 5etve te su se ,eri"ske skupine primiri"e na neko vrijeme. 'na"i su #a postoji mo,u%nost neuspjeha pa su zato ustanak o#"u+i"i koncentrirati u provinciji Monastir koja je bi"a po,o#na za ,eri"ski rat zbo, svo, p"aninsko, krajo"ika! a i nije bi"a smjetena uz ,ranicu s 9u,arskom to je treba"o pokazati #a se ra#i o autenti+nom make#onskom ustanku. 2

8%

.lindenski ustanak !#$8% godine

;% )%4 3railsford4 Macedonia: Its Races and Their Future4 str% !8# & !7'
8

6% kolovoza !#$8% godine podignut je .lindenski ustanak koji je ime do=io po pravoslavnoj slavi Sv% .lije koja se slavi tog datuma%8 ,stanak je uvelike iznenadio kako *urke4 tako i Europljane u Osmanskom Carstvu =ez o=zira to se o njemu stalno govorilo% )itko nije vjerovao da =i seljatvo4 tako dugo =rutalno ugnjetavano i poniavano4 =ilo sposo=no organizirati ustanak takve veliine% Selja/i su upozoravali4 ali nitko nije o=ra2ao panju jer je stanje u (akedoniji uvijek stvaralo prijetnje takvoga tipa4 a primirje gerilski9 skupina je zavaralo *urke z=og ega je na podruju (onastira =ilo relativno malo vojske% Signal za okupljanje snaga i poetak ustanka =io je u o=liku nekoliko zapaljeni9 stogova sijena u no2i izvan grada (onastira% roveden je unaprijed smiljeni plan% Svako podruje je imalo svoju gerilsku skupinu na podruju koje se protezalo od (onastira do O9rida na zapadu4 -e=ra na sjeveru i Kastorije i Klissure na jugu% )ji9ova prva zada2a =ila je prekidanje veza izme?u lokalne turske =irokra/ije i vojske i vr9ovnog zapovjednitva% rekinute su sve telegrafske i eljeznike linije4 srueni mostovi i izolirani vojni ta=ori% Osim toga sruene su i al=anske utvrde i tornjevi4 a to se tie posada ti9 utvrda4 ustani/i =i i9 naje2e sve pogu=ili% , kratkom roku okupljena je ustanika vojska od oko :$$$ ljudi koja nije imala konji/u niti artiljeriju4 a ve2ina ustanika su =ili selja/i to je znailo da nisu imali iskustva u oruanim suko=ima Evidi Slika 6%F% )ji9ove prednosti su =ile me?uso=no povjerenje i povjerenje u svoje vo?e i do=ro poznavanje planinski9 puteva z=og ega su se mogli kretati i danju i no2u%

-arko4 -ukovski4 Povijest srednje i jugoistone Europe 19. i 2 . sto!je"a4 Glinea4 0agre=4 6$$:% str% 6<# & 6"!

Slika 6% Skupina makedonski9 ustanika !#$8% g%

Alavno zapovjednitvo u okoli/i (onastira su inili najsposo=niji gerilski vo?e4 a to su =ili 2amian =roueff! >oz7ncheff! i 9oris 0ar7foff ! a na prostoru .astorije i ."issure
zapovje#ao je Tchaka"7roff -vi#i 0"ika 3./ :a sjeveru! na prostoru i u oko"ici .rueva ustanicima je zapovje#ao V"ah 1itu =u"i -vi#i 0"ika 8. / te je na tom po#ru+ju uspostav"jena .ruevska repub"ika koja je traja"a sve,a 14 #ana. 0tvaranje ove kratkotrajne repub"ike pokaza"o je te5nju Make#onaca za v"astitom #r5avom! a"i i spremnost #a tu #r5avu #ije"e s #ru,im naro#ima po# istim uvjetima i zakonima to je vi#"jivo u pro,"asu :iko"e .areva -vi#i 0"ika 6./ o osnivanju .ruevske repub"ike.6 :iko"a
6

-%4 -ukovski4 Povijest srednje i jugoistone Europe 19. i 2 . sto!je"a4 str% 6<# & 6"!

<

.arev bio je +"an VM. ! je#an o# ustani+kih zapovje#nika! a postav"jen je za Slika 8% Tchaka"7roff -sje#i "ijevo/ i nje,ovi najb"i5i sura#nici pre#sje#nika .ruevske repub"ike.

Slika 7% )ikola Karev4 predsjednik Kruevske repu=like

Slika :% itu Auli4 vo?a kruevski9 ustanika

8 #ana nakon uspostave .ruevske repub"ike ,r+ke novine Acropolis su napravi"e intervju s .arevom@

H )ovinar: , redu4 ako =udete oslo=o?eni4 to elite =iti4 autonomniI Karev: -a4 kao u @vi/arskoj4 gdje 8 razliita plemena ive u potpunoj lju=avi i slozi%J:

rva 8 tjedna ustanka o=iljeena su velikim trijumfom makedonski9 ustanika% Kinilo se kako *ur/i nisu mogli organizirati efektivnu o=ranu izvan gradova te su ustani/i s lako2om prevladali i uspostavili privreme vlade na osvojenim podrujima% ,stani/i su slavili svoju novoosvojenu slo=odu i =udu2nost je izgledala o=e2avaju2e na trenutak% *urska odmazda poela je zauzimanjem Krueva !6% Kolovoza4 !$ dana nakon proglaenja Kruevske repu=like% 6:% kolovoza turska vojska je pod vodstvom )asir&pae krenula zauzimati podruja pod ustanikom vla2u% )jegov plan ak/ije =io je spaliti sva ustanika sela te preivjele ustanike stjerati u kut i pogu=iti% Opet je najvie stradalo /ivilno stanovnitvo jer je turskoj vojs/i u vie sluajeva =ilo lake u=ijati =espomo2ne seljake umjesto gonjenja gerila/a po okolnim planinama% ,stanak je slu=eno zavren 6% studenog4 a daljnji ve2i otpor je =io teko mogu2 z=og nadolaze2e zime% , najvie sluajeva ustani/i su se =orili s vojskom koja i9 je nadjaavala u omjeru ! : !$4 a poginulo je tek !: L ustanika z=og gerilskog naina ratovanja% Kad je ustanak uguen ustanika vojska se najve2im dijelom rasprila4 a tek nekoliko mali9 skupina4 koje su sainjavali ustani/i koji se nisu mogli vratiti ku2i pod prijetnjom pogu=ljenja4 ostalo je pod orujem tijekom zime odravaju2i ustaniku organiza/iju na ivotu%<

0.T.! 0tam! ! I Am A Macedonian!, 1343. ;% )%4 3railsford4 Macedonia: Its Races and Their Future4 str% !7' & !::

8% Stanje /ivilnog makedonskog stanovnitva tijekom i nakon ustanka ,stani/i su znali to i9 eka ako se odlue na =or=u protiv turske vlasti pa su mnogi ve2 prvoga dana ustanka po=jegli u planine ili dalje4 u nadi da i9 turska odmazda ne2e susti2i% ,stanak je =io neuspjean i turska vojska je uspostavljala vlast na ve2 uo=iajene naine% Sela su spaljivana do temelja4 opljakana4 selja/i su masovno streljani a navedeni razlog =io je povezanost sa ustani/ima Evidi Slika <% F% Mene4 dje/a4 star/i4 ranjeni/i i =olesni/i nisu =ili pote?eni% >ojska je esto zanemarivala sultanovu zapovjed da se spale samo naputena sela% .z=jegli/e iz sela su osnovale iz=jeglike kampove u planinama4 a ustani/i =i organizirali zatitni prsten oko naselja% o=jedom turske vojske iz=jegli/e su se morale vratiti u svoja spaljena sela gdje =i i9 esto doekala i masakrirala ta ista vojska% Oni koji =i preivjeli povratak na zgarite svoga doma vie nisu imali od ega ivjeti% Ku2e su im =ile spaljene4 sva do=ra pokradena4 =unari zakopani4 mostovi urueni4 lanovi o=itelji po=ijeni% redaju ustanika je uzrokovala upravo nemogu2nost da se iz=jegli/e pre9rane i zatite tijekom nadolaze2e zime%" Surovost odmazdi u (akedoniji prisilile su Gustriju i +usiju na interven/iju% Odran je sastanak u (Nrzstegu4 u @tajerskoj na kojem su predstavni/i ovi9 dviju sila predloili plan kojemu je /ilj =io stvoriti na/ionalno 9omogena podruja% ro=lem u provo?enju ovog plana =io je taj da stanovnitvo u ve2ini sluajeva nije znalo kojem narodu pripada% osljedi/a ovoga =ilo je djelovanje na/ionalistiki9 organiza/ija koje su uvjeravale seljake u odre?enu na/ionalnost ili i9 prisiljavale da se izjasne kako je to njima odgovaralo%' (akedonsko seljatvo je =ilo pritisnuto sa svi9 strana i sve rtve u =or=i za slo=odu inile su se uzaludne4 a Europa nije za ponuditi nita osim prazni9 rijei%

<

;% )%4 3railsford4 Macedonia: Its Races and Their Future4 str% !:' & !<: -%4 -ukovski4 Povijest srednje i jugoistone Europe 19. i 2 . sto!je"a4 str% 6<# & 6"!

14

11

Slika <% +uevine sela 0agori2ani nakon ustanka

12

7% 0akljuak (akedonsko pitanje dominiralo je =alkanskom politikom od kasnog !#% stolje2a sve do poetka 6!% stolje2a kada je konano rijeeno% *im imenom nazvan je konflikt izme?u Arke4 3ugarske i Sr=ije oko toga koja =i od navedeni9 drava mogla nametnuti svoju vlast na podruju tada vrlo etniki i na/ionalne 9eterogene (akedonije% -ok su ove drave nastojale ostvariti svoje pretenzije4 narod (akedonije4 pod tekom represijom vlasti Osmanskog Carstva kojem je jo uvijek pripadao4 nastojao se iz=oriti za vlastitu slo=odu s idejom autonomije i suivota triju naroda EAr/i4 3ugari i >lasiF% -olo je do vie ustanaka od koji9 je nauspjeniji i najpoznatiji .lindenski ustanak podignut !#$8% godine% Ovaj ustanak uspio je okupiti do tada najve2i =roj ustanika4 ali je u=rzo uguen i dolo je do teke odmazde od strane turske vojske pri emu je najvie stradalo /ivilno stanovnitvo% Ovim ustankom zapoelo je formiranje jedinstvene makedonske na/ije to je po=udilo interes europske diploma/ije4 ali dugo vremena nje se naziralo nikakvo drugo rijeenje osim podjele (akedonije izme?u Arke4 3ugarske i Sr=ije to se i dogodilo nakon kasniji9 3alkanski9 ratova%

13

:% opis priloga: Slika !% Aeneral Tchaka"7roff tijekom okupacije ."isure 1343. ,.


http@AABBB.promace#onia.or,AenAhbAhbC8C14.htm"

Slika 6% Skupina makedonski9 ustanika !#$8% g%


http@AABBB.promace#onia.or,AenAhbAhbC8C11.htm" 0"ika 3. Tchaka"7roff -sje#i "ijevo/ i nje,ovi najb"i5i sura#nici http@AABBB.promace#onia.or,AenAhbAhbC8C11.htm" 0"ika 6. )ikola Karev4 predsjednik Kruevske repu=like http@AAmace#onia historD.b"o,spot.comA244?A4<Arepub"ic of krushevo an# i"in#en.htm" 0"ika 8. itu Auli4 vo?a kruevski9 ustanika http@AAmace#onia historD.b"o,spot.comA244?A4<Arepub"ic of krushevo an# i"in#en.htm"

Slika <% +uevine sela 0agori2ani nakon ustanka


http@AABBB.promace#onia.or,AenAhbAhbC8C13.htm"

16

<% opis literature:

.%

3railsford4 ;enry )oel4 Macedonia: Its Races and Their Future4 (et9uen B Co%4 5ondon4 !#$<%

..% -ukovski4 -arko4 Povijest srednje i jugoistone Europe 19. i 2 . sto!je"a4 Glinea4 0agre=4 6$$:%
$$$. 0tam! 0.T.! I Am A Macedonian!, 1343. UR> @ http@AAmake#onika.Bor#press.comA244?A43A2?Aan intervieB Bith the mace#onian "ea#er niko"a karev 1343AEmore << -8.41.2416./

18