You are on page 1of 9

BAROK

1. Reformacija Reformacija je socijalno-politiki pokret 16. st. Bila je to borba protiv Katolike crkve kao oslonca feudalizma. Zabrana indulgencije bio je jedan od glavni! za!tjeva reformacije. "rotestantizam je op#enit naziv za kr$#anska uenja koja su se odijelila od katolicizma u vrijeme reformacije. "rotestantizam nagla$ava ulogu Biblije i milosti "rotestantizam kao trajnija pojava potjee iz %&'. st. s (artinom )ut!erom *1+,-.-1.+6./ koji je podrijetlom iz rudarske obitelji0 a 1.11. g. upisao je 2veuili$te u 3rfurtu. 4 3rfurtu ga je udario grom kad je zazvao pomo# 2v. 5ne i odluio postati redovnikom augustinski! pustinjaka u 3rfurtu. 6odine 1.1 . doktorirao je teologiju. 7a dan 2vi! sveti! *-1. listopada 1.18./ uz dopu$tenje dekana teolo$kog fakulteta na vrata dvorske crkve pribio je svoji! 9. teza pozivaju#i na raspravu: 11. listopada 1. 1. g. dobio je papinsku bulu koja je osudila njegovo pona$anje: 11. %''. 1. 1. sa svojim prista$ama spalio je bulu i kanonsko pravo: -. '. 1. 1. )ut!er je izop#en i do$lo je do podjele kr$#anskoga svijeta. )ut!er je preveo Bibliju. "rotestanti priznaju samo dva sakramenta; 6ospodnju &eeru ili 3u!aristiju i Kr$tenje. 6lavne su im svetkovine Bo<i#0 4skrs i =u!ovi. "rotestanti obu!va#aju luterane0 kalviniste i anglikance te metodiste0 baptiste i dr. Reformacija u Hrvatskoj: )ut!erove ideje u >rvatskoj pri!va#ene su najprije u 'stri. "etar "avao &ergerije0 nekada$nji papinski nuncij u 7jemakoj te biskup modru$ki i koparski0 uz pomo# reformatora "rimo<a ?rubara i njegova suradnika 'vana 4nganda0 pridobio je 2tjepana Konzula 'stranina *1. 1. @ 1.89./ i 5ntuna =almatina *po. %&'. st.-1.89./. Ani su preveli Bibliju na narodni jezik. 2. Protureformacija "rotureformacija ili Katolika obnova nastala je kao odgovor Katolike Brkve na )ut!erov protestantizam."apa "avao '''. *1.-+.-1.+9./ zapoeo je ?ridentinski sabor *1.+..-1.6-./0 koji je trebao provesti reformu ustanova *ne i doktrine/. 'zmeCu ostaloga0 trebalo je rije$iti probleme koji su iznutra nagrizali Brkvu0 a bili su i meCu povodima Reformacije; korumpirani! biskupa i sve#enika0 pla#eni! oprosta i drugi! novani! zloporaba. 2abor je nedvosmisleno odbacio protestantske stavove i zadr<ao temeljnu strukturu Brkve0 njezin sustav sakramenata0 crkvene redove i doktrinu. Adbacio je svaki kompromis s protestantima i ponovio temeljne postavke rimokatolianstva. 2abor je jasno stao iza dogme spasenja kroz vjeru i dobra djela. "otvrCen je i sakrament pretvorbe kru!a i vina u tijelo i krv Kristovu0 kao i sedam sveti! sakramenata. Dasno su potvrCeni i katoliki obiaji protiv koji! su reformatori najvi$e grmjeli; !odoa$#a0 $tovanje svetaca i relikvija0 kao i $tovanje (arije. 2abor se nakon dugi! rasprava dogovorio oko sljede#i! glavni! smjernica za ono $to #e poslije postati poznato kao protureformacija; 1. Katoliko tumaenje Biblije je konano. 2vaki kr$#anin koji <eli nametnuti drukije tumaenje je !eretik. . Kr$#anima za spasenje trebaju vjera i dobra djela.

-. Biblija i Katolika crkva su jednako sna<ne instance za usmjeravanje kr$#anskog <ivota.EAprost je valjan izraz vjere. *5li prodaja oprosta je zabranjena./ "rotureformacija donijela je bogatog ploda u Katolikoj Brkvi0 kako u odgoju sve#enstva i pouavanju vjernika0 tako i u materijalnim spomenicima. Barokna umjetnost najoitiji je primjer stvarala$tva iz razdoblja protureformacije. -. Bartol Kai Bartol Kai *"ag0 1.8.. @ Rim0 16.1./ . 6odine 1616. postao je sve#enik. Kao misionar boravio je u Bosni i Beogradu i upoznao se s te$kim <ivotom kr$#ana pod ?urcima. 6odine 1.99. povjereno mu je da napi$e gramatiku !rvatskog jezika0 koju #e objaviti 161+. g. u Rimu0 kao Institutiones linguae Illyricae. ?o je prva gramatika !rvatskog jezika. Zalagao se za latiniku grafiju prema naelu da svaki glas treba uvijek imati isti pismeni znak. "reveo je Bibliju koja pod utjecajem glagolja$a nije tiskana. "riklonio se $tokav$tini. Za njega je najljep$i !rvatski jezik $tokavsko-ikavski0 koji je on zvao bosanski jezik. =jela; Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim0 161+./0 Nain od meditacioni i molitve *Rim0 161-./0 Historia loretana od svete kue Bogorodiine, *Rim0 1618./0 Nauk krstjanski *Rim0 16-,./0 Kalendar iz rituala rimskoga i spovidanje prave vire, *Rim0 16+1./0 Perivoj od djevstva ili ivoti od djevica *(leci0 16 ,./. 4. Juraj Kria i Juraj Kriani *Abr!0 1618. ili 161,. @ pod Beom0 16,-./ gorljivi protureformator0 pisac0 doktor teologije0 otac ruskog panslavizma. 2 namjerom da privoli ruskoga cara 5lekseja (i!ajlovia da se stavi na elo slavenski! naroda i oslobodi i! od osmanske okupacije oti$ao je u (oskvu 16.9. godine. ?ajio je da je katoliki sve#enik0 *predstavljao se kao Juraj Bili Serbenin iz turskoga Bihaa 0 ali je 1661. g. protjeran u ?obolsk u 2ibir gdje je proveo 1. godina. "omilovao ga je 1686. g. car Fedor 5leksejevi nakon smrti cara 5lekseja (i!ajlovia i dao mu ne$to novaca i stan u (oskvi. ?ada je Kri<ani# postao slu<beni prevoditelj $to je bio i prije progona u 2ibir. 6odine 168,. napustio je (oskvu i oti$ao u &ilno te stupio u dominikanski red. 6odine 16,-. u nerazja$njenim je okolnostima umro u logoru kralja Dana '''. 2objeskog. Kri<ani# se !rabro i nezmorno zalagao za; jedinstvo kr$#ana0 jedinstvo 2lavena i osloboCenje slavenski! zemalja od osmanske okupacije. Kri<ani#eva ideologija ogleda se i u jezikoslovnoj politici te je stvarao umjetni jezik mje$avinom !rvatskoga0 ruskog i starocerkvenoslavenskoga. =jela; Politika ili razgovori o vladala!tvu0 *Zagreb 19+8./0 "ramatino iskazanje ob ruskom jeziku0 sabrana dj. knj. .0 *Zagreb0 19,+./0 #ivot i djelo $urja Kri ania *Zagreb0 198+./. !. "avro Or#i i protureformator0 povjesniar0 panslavist0 benediktinac na (ljetu0 2tonu i Brau. 6odine 1611. objavio je Kraljevstvo %lavena. ?o je djelo napisano u du!u katolike obnove0 te<nji za ujedinjenjem 2lavena i nji!ovim oslobaCanjem od osmanskoga ropstva. Arbini je Kraljevstvo Slavena napisao na temelju !jetopisa popa "ukljanina0 povijesni! izvora i usmeni! predaja. Kraljevstvo Slavena je najvi$e osporavao 'van )ui#. (eCutim0 to su Arbinijevo djelo koristili; 'van 6unduli#0 Dunije =<ono "almoti#0 Derolim Kavanjin0 Duraj RattkaG0 "avao Ritter &itezovi#0 Filip 6rabovac0 5ndrija Kai# (io$i#0 'vo 5ndri# i mnogi drugi.

Arbinijevo Kraljevstvo Slavena bitno je utjecalo na poetke srpske i bugarske !istoriografije0 a 18 -. godine prevedeno je i na ruski jezik. *7eki (avra Arbinija nazivaju ocem srpske povijesti./ 7apisao je i &rcalo du'ovno od poetka i svr'e ivota ovianskoga *(leci0 16-1./povijesti./ 7apisao je i &rcalo du'ovno od poetka i svr'e ivota ovianskoga *(leci0 16-1./ $. %va &u 'uli #van ("ivo $un%uli *=ubrovnik0 1.,9. @ =ubrovnik0 16-,./ najstariji je sin pjesnika i vlastelina Frana 6unduli#a *1.,8.-16 9./. Abrazovao se u =ubrovniku. 6odine 161,. postao lan &elikoga vije#a. Abavljao je vi$e dr<avno-administrativni! slu<bi u =ubrovniku. 4 dva navrata bio je knez u Konavlima. 6odine 16-6. postao je senator0 a 16-,. lan (alog vije#a. A<enio se 7ikom 2orkoevi#. 4mro je nakon dvotjedne bolesti porebrice u etrdeset devetoj godini <ivota. "isao je lirske i epske pjesme te drame. 7ajve#i je predstavnik !rvatske barokne knji<evnosti. =jela; Pjesni pokorne kralja (avida s pjesmom )d velianstva Bo ije'0 *Rim0 16 1.0 &enecija0 16-1.0 181-.0 =ubrovnik0 1, ,./0 %uze sina razmetnoga0 *&enecija 16 .0 1681.0 181-.0 =ubrovnik0 16 ,./0 *rijadna0 *5ncona 16--.0 =ubrovnik 1, 9.0 1,-8./0 )sman0 *=ubrovnik 1, 6.0 Budim 1, 8./0 (ubravka *16 ,./

PJ()*% POKOR*( KRA+JA ,A-%,A &jesni pokorne kralja "avi%a napisane su osmerakim katrenima abba. 4z prepjeve psalama =avidovi! nalazi se i pjesma '% veli(anstva Boijeh u kojoj se pjeva o Bo<joj veliini. ?im djelom 'van 6unduli# odrekao se idealiziranog mitskog svijeta i uputio stazama skru$enosti i pokore. )./( )%*A RA/"(0*O&A Suze sina razmetnoga ine tri vjerske poeme; Pla prvi, Pla drugi, %poznan+je, Pla treti, %kru!en+je. =jelo je ispunjeno ispovjednim i pokornikim iskazima gre$nika. Asmerakim sestinama ababcc dominiraju metafore i antiteze i druge stilske figure. ?u se ogleda 6unduli#ev pokajniki antipetrarkizam povjeren religioznom seentizmu i marinizmu. ,.BRA-KA "ubravka je melodramatina pastorala u koju pjesnik unosi du! domoljublja0 tradicije0 etike ali i satire na onda$nje dubrovake prilike. Radnja se temelji na obiaju starog =ubrovnika da se na dan 2v. &la!a vjenaju najljep$a djevojka i najljep$i mladi#. 7ajljep$a pastirica i pastir su =ubravka i (iljenko. 4 nji!ovu se ljubav umije$a 6rdan koji do =ubravkine ljubavi <eli do#i potkupljivanjem sudaca. =ubrovaki mitski bog )ero ispravlja nepravdu te na koncu skup pjeva; ' liepa, o %raga, o slatka slobo%o,

%ar, u kom sva blaga vinji nam Bog je %)o, uzro(e istini o% nae sve slave, uresu je%ini o% ove "ubrave, sva srebra, sva zlata, svi ljucki ivoti ne mogu biti plata tvoj (istoj l)jepoti. ?i su antologijski sti!ovi !imna slobodi i ideja vodilja u borbi za slobodu porobljenoga !rvatskoga naroda. =ubravka je pastorala u kojoj se veliaju vrline0 slavi ljubav prema rodnoj =ubravi0 sloboda i ljepota0 dovedeni su u sklad s moralnim osje#ajima i vjerskim naelima. O)"A* 'sman je povijesni spjev u 1 pjevanja s oko 11.111 prete<ito osmeraki! katrena abab. 6unduli# je to djelo pisao od 16 1. godine pa do svoje smrti. 3pu su nedostajala %'&. i %&. pjevanje koja je dopjevao 'van (a<urani#. 7eki smatraju da je 6unduli# i ta dva pjevanja zavr$io ali da su se zagubila ili i! je pak 2enat uni$tio boje#i se da #e uvrijediti ?urke. 'sman je nastao pod utjecajem ?assova 'slobo*enog Jeruzalema *1.8.. g./. 6unduli# spjev poinje sti!ovanim usmenim mudroslovicama; +h, (iem si se zahvalila tata ljucka oholasti , sve to vie stere krila, sve e paka nie pasti. 1. %2 jat 3ur4evi #gnjat -ur*evi *=ubrovnik0 168.. @ =ubrovnik0 18-8./ potomak je dubrovake obitelji 6iorgi koja je primljena u plemstvo nakon potresa 1668. godine. Bio je knez Hipana i zapovjednik tvrCave )ovrijenac. 4 Rimu je pristupio isusovcima0 a po povratku u =ubrovnik stupio je u red benediktinaca. 7a !rvatskom i latinskom jeziku pisao je svjetovnu i du!ovnu liriku. "revodio je basne. )jubavne avanture i nesretna ljubav prema dubrovakoj %iklici stajale su ga kne<evske asti0 pa se morao udaljiti iz =ubrovnika.

)./( "AR.*KO-( Suze .arunkove znae vr!unac IurCevi#eva smisla za !umor i porugu. (arunko se na$ao u &rbovici0 movarnom i neuglednom tlu na (ljetu meCu Jtrsjem i <abamaK gdje uokolo Jkrije$te i bje<e #uci i kukvje<eK. 4z J!ukanjeK #ukova i drugi! no#ni! ptica koje se danju zadr<avaju samo u najtamnijim dijelovima $ume0 komunicira (arunkovo smije$no tu<banje zbog nesretne ljubavi prema "avici JdjeviiniK iz Babina polja na (ljetu. "ust i samotan (arunko se naslonio na tri$nju Jvas u<e<en i nemo#an u ljuvenoj srceboniK za "avicom koja bje<i od njega kao od sotone petonoge i krsti se. 4 (arunkovoj tuzi s njim

tuguju i koze koje otresaju gubicama i di<u glave k njemu0 plau janjci i Jposlenik reve od jada.K (arunko bi vi$e volio zadobiti ljubav "avice nego sve trezore !ercegove *!erceg 2tipana &uki#a Kosae IurCevi# u spominje; vile0 glogov kolac0 vje$tice za koje se vjerovalo da pod nosom imaju kri<i#0 kao i Regoa @ junaka mljetski! predaja. -%0A( %++.)0R%." RHA5.)%*OR." 4 djelu /itae illustrium 0hacusinorum *1ivotopisi slavnih "ubrov(ana/ 'gnjat IurCevi# pi$e o 5ndriji Lubranovi#u kojega smatra glasovitim ilirskim pjesnikom. A Bvijeti Zuzori#evoj pi$e da je bila punijeg tijela0 povisoka0 ljubkog lica0 obraza bijeli!0 mali! usta0 crnooka0 plavokosa0 vrata debljega0 lica vedroga0 oiju <iva!ni! iz koji! je izbijala o$troumnost0 ela pristalog i izboenog. "avro Or#i i je6 7rema %2 jatu 3ur4eviu6 8a Kraljevstvo %lavena 7ova'io 2ra4u i8 m o2i9 7isaca6 ali esre4e o jer je samo 7ovr o 7o8 avao talija ski je8ik.

./,A)% "A*,A+J(*( POKOR*%5( 7ajreprezentativnije mu je djelo ,zdasi -andaljene pokornice. koje je kao i 6unduli#eve Suze sina razmetnoga ispjevano osmerakim sestinama ababcc. ?o je versificirana legenda o 2v. (agdaleni0 Jnjezinoj pokajnikoj svakida$njici0 sje#anju na mladenake grije!e0 metafizike nade i teolo$ke uvideK. PJ()*% RA/+%K( &jesni razlike ispjevane su osmercima *234/. 4 tomu djelu nalaze se svjetovne i vjerske lirske pjesme u tonu usmene lirike: lirske idilske pjesme: fragment tragedije o Duditi: nekoliko prepjeva te prijevodi basana. M Znaajni su IurCevi#evi prijevodi; basana Priice u slovinski jezik iz "abrije grkoga spjevaoca prinesene: psalama %altijer slovinski /Psaltir slovinski0. :. Petar /ri ski i A a Katari a /ri ski &etar 5rinski *&rbovec0 16 1. @ Beko 7ovo (jesto0 1681./ potomak je Jplemi#ke obitelji Hubi#-Zrinski0 praunuk legendarnoga sigetskog branitelja 7ikole Hubi#a Zrinskog0 mu< Katarine Frankopan0 polusestre Frana Krste Frankopana. Zajedno s bratom 7ikolom $kolovao se kod gradaki! isusovacaK i u slovakoj ?rnavi0 a nakon oeve smrti putovao je u 'taliju. 4 savezni$tvu s (leanima istaknuo se u borbi protiv ?uraka; u =almaciji 16.+.0 16... kod "eru$i#a0 166-. kod Durjevi! stijena. 6odine 166+. pristupio je protu!absbur$koj uroti koju je vodio 7ikola Zrinski0 a u kojoj je sudjelovalo i nekoliko maCarski! plemi#a i crkveni! velikodostojnika. 7akon 7ikoline pogibije0 kojega je 166+. g. smrtno ranio vepar *%ivjak/0 izabran je iste godine za !rvatskoga bana. *6ikola 5rinski je poginuo u lovu na veprove kraj Lakovca. JDe li ta smrt namje$tenaN De li to politiko ubojstvo smi$ljeno u BeuNK 4rotom se !tjelo s (leanima0 Francuzima0

"oljacima i na kraju ?urcima poraziti apsolutistikog austrijskog cara )eopolda '. ?urci su prokazali urotu. Zrinski je sa $urjakom Frankopanom 1-. '&. 1681. krenuo u Be kako bi od cara izmolili oprost. 4!i#eni su i osuCeni na smrt odsijecanjem glave $to je izvr$eno -1. travnja 1681. godine. "reveo je s maCarskog jezika djelo svoga brata 7ikole *drianskoga mora sirena *16.1./. 6lavni je sadr<aj toga povijesnoga epa u petnaest pjevanja 'psa%a sigecka. ?o se 7ikolino djelo smatra klasinim djelom maCarske knji<evnosti. 2lu<io se akav$tinom u koju prodiru kajkavski i $tokavski. *N* K*1*2IN* &2IN%KI +na Katarina 5rinski *Bosiljevo0 16 .. @ 6raz0 168-./ sestra je Frana Krste Frankopana. 6odine 16+1. udala se za "etra Zrinskog0 koji joj je iz tamnice dan uoi pogubljenja napisao zadnje pismo J"rago moje srce7, u kojem govori o svojoj brizi za nju0 sina i k#eri. 7akon mu<eve smrti imanja su joj razgrabljena0 podijeljena i zaplijenjena0 a Katarina je sa svojom k#eri 5urorom &eronikom *Zorom/ internirana u <enski samostan u 6razu bore#i se za svoj i k#erin polo<aj. K#er su odvojili od nje i zatoili je u samostan u Belovcu0 a Katarina je od <alosti umrla. 2astavila je i objavila bogato ure$en molitvenik preveden s njemakoga jezika Putni tovaru!. Dezik molitvenika je jezik 'zaljskoga kruga. 4z Katarinu se povezuje i knjiga gatalica 3ibila. koja se pripisuje i "etru Zrinskom. ;. Pavao Ritter -ite8ovi &avao 0itter /itezovi *2enj0 16. . @ Be0 181-./ sin je asnika elza$koga podrijetla i majke 2enjanke. Hkolovao se u 2enju0 Zagrebu te u Rimu zapoeo studirati filozofiju. 4 Kranjskoj je bio gost i suradnik Do!ana Oeicarda &alvasora. Ad 16,1. godine bio je zastupnik 2enja u 4garsko-!rvatskom saboru. Ad 169+. do 1699. g. upravljao je Zemaljskom tiskarom u Zagrebu. 7akon Karlovakog mira *1699./ pomagao je pri utvrCivanju !rvatsko-turske i !rvatsko-mletake granice. "oku$avao je ste#i pla#eno mjesto uz carski dvor. Bio je skrbnik nad kanonikom 'vanovi#em Ju njegovu dvorcu H#itarjevu koji mu je nakon kanonikove smrti 1811. g. carskom poveljom dodijeljen u nasljedstvoK. ?omu su se usprotivili kler i plemstvo. 'zgubio je upravu nad tiskarom te 1811. g. ponovno uzaludno odlazi u Be u nadi da #e se za$tititi od protivnika. Bezuspje$no se do smrti obra#ao mo#nicima svjetovnim i crkvenim0 o emu je sauvana golema korespondencija na latinskom jeziku. =D3)A "5&)5 R'??3R5 &'?3ZA&'P5 "avao Ritter &itezovi# je sastavljao zbornike i kalendare0 a u njima je navodio narodne mudroslovice i druge usmenoknji<evne oblike. Znaajna je njegova zbirka poslovica Pririnik aliti razliko mudrosti cvitje *181-. g./. (eCu latinistikim &itezovi#evim djelima najpoznatije je 4roatia rediviva *8skrsla 9rvatska/ 1811. u kojoj sve ju<ne 2lavene progla$ava >rvatima. 'sto je i u djelu %temmatograp'ia ()pis grbova, :;<:. . 4 ogledu o 2v. )adislavu nastoji dokazati da je ugarski kralj i osniva zagrebake biskupije podrijetlom >rvat iz 2teninjaka @ Natales (5 6adislavorestituti *)slobo7eno rodoslovlje %v5 6adislava0 181+./.

&itezovi# poput popa =ukljanina i (avra Arbinija obraCuje legendu o 2vetom &ladimiru0 kralju Brvene >rvatske i njegovoj <eni Kosari @ 8ita et martyrium B5 8ladimiri. 4roatiae regis = #ivot i mueni!tvo %v5 8ladimira, 'rvatskoga kralja, *181../. "rikazao je pad Bosanskoga kraljevstva *Bosna captiva 9 &asu njena Bosna/ *181 ./. ?o djelo zavr$ava; J7eka bar nade budu >rvatskoj0 da #e joj skoro pobijeCena ?urska vratiti kljueve od Dajca grada.K "osljednji sti!ovani tekst &itezovi#ev je Plorantis 4roatiae saeculo duo 9 (va stoljea ucviljene Hrvatske 181-. godine. 4 tom je spjevu &itezovi# pjesniki i !istoriki o<alio nepravedni Karlovaki mir *1699. g./. 7eostvaren mu je projekt (e altariis et :ocis Illyriorum *) Ilirskim rtvenicima i ognji!tima/. &itezovi# je bio pretea #lirskom pokretu i 2tarevi#evoj viziji >rvatske. <=. "atija ,ivkovi .atija "ivkovi *Dela$ke kraj &are$a0 1.6-. @ Alovo0 16-1./ u franjevaki je red stupio najvjerojatnije u Alovu. Hkolovao se u 'taliji. Bio je franjevac u 2arajevu0 Kre$evu0 Alovu. 6raCu za svoja djela =ivkovi# je crpio iz legenda0 !agiografija0 usmeni! predaja i legenda koje je uo od naroda0 >eroltovi! Sermones %iscipuli ('%govori u(enika te drugi! katoliki! djela nastali! nakon >ri%entskoga sabora. 7jegova su djela vjersko-didaktikoga karaktera0 a namijenjena su narodu. 2voj prvi katekizam Nauk karstjanski *tzv. veliki 1611./ objavio je sa zbirkom pripovijesti o udima "resvijetle =jevice (arije (%to udesa aliti znamenja bla ene i slavne Bogorodice. divice -arije prevedenom iz popularne zbirke 'vana >erolta Sermones %iscipuli %e tempore et %e sanctis *1+86./. 6auk karstjanski do<ivio je 11 izdanja. 4 -alom katekizmu *1616./ osim kate!etikog dijela0 u drugom su dijelu knjige stare !rvatske vjerske pjesme i dramski tekstovi0 meCu kojima je i inaica Posvetili!ta *bramova (avra &etranovi#a. =ivkovi#a Besjede svar'u evan7elja nedjeljni' priko svega godi!ta *1616./ prijevodi su i kompilacije iz nekoliko latinski! autora 1.. i 16. st. "rvi je bosansko-!ercegovaki >rvat koji je pisao narodnim jezikom. Asnova njegovog jezika bio je $tokavski ijekavski-ikavski narodni jezik. =jela je tiskao bosanicom *zapadnom inaicom #irilice/. 2matra se ocem bosanske knjievnosti *!rvatske knji<evnosti u Bosni i >ercegovini/. 2voj jezik zvao je bosanskim, slovinskim, nakim, naim. 2va je djela objavio u &eneciji. 7jegov je rad pridonio $irenju $tokav$tine. Bio je vrstan propovjednik i veoma popularan narodni pisac. 7eki povjesniari knji<evnosti istiu da ga je jedino nadma$io 5ndrija Kai# (io$i#. <<. +ovro >titovi +ju#uak &jerski pisac i epik0 fra )ovro Hitovi# *)jubu$ki0 16, . @ Hibenik0 18 9./ podrijetlom je musliman0 roCeno mu je ime >asan. Atac mu je za vrijeme Be(koga rata 1691. godine skupljao novac za svoj otkup iz zarobljeni$tva0 pa je mali >asan kao talac dospio u ku#u vrgorskoga !aramba$e Himuna ?alaji#a =elije koji mu je zarobio oca. ?ako je mali Hitovi# upoznao i zavolio kr$#anstvo. Kada se vratio u roditeljski dom0 pobjegao je0 pokrstio se u sedamnaestoj godini i dobio ime 2tjepan. Hkolovao se u Zaostrogu0 a u 7a$icama stupio u novicijat i dobio ime fra )ovro. 7ajvjerojatnije je bogosloviju svr$io u 'taliji. "redavao je filozofiju u (akarskoj0 Hibeniku0 2plitu te ponovno u (akarskoj. 6odine 18 8. imenovan je starje$inom franjevakog !ospicija u 2plitu. Bio je vrstan propovjednik.

7apisao je; "rammatica latino;illyrica, *&enecija 181-/0 Pisma od pakla. navlastito od paklenoga ognja. tamnosti i vinosti, *&enecija 18 8/0 6ist nauka krstjanskoga, &enecija *18. /. <2. A 'rija Ka?i "ioi +n%rija Ka(i .ioi *Brist0 181+. @ Zaostrog0 1861./ $kolovao se u Zaostrogu0 a u franjevaki red stupio je 18 1. godine. 2tudirao je filozofiju i teologiju *18 1.-18 +./ u Asijeku i Budimu. ZareCen je za sve#enika . svibnja 18 ,. godine u Hibeniku. Boravio je u samostanima u Asijeku0 Hibeniku i 2kradinu. Bio je lektor filozofije u zaostro$kom sjemeni$tu *18-1.-18-../ i generalni rektor u bogoslovnom uili$tu u Hibeniku. "etnaest je godina bio profesorom0 a potom odlazi na du<nost gvardijana u 2umartin na Brau gdje je neko vrijeme bio gvardijan. 4 samostan u Zaostrogu vratio se 18.1. godine i ondje <ivio do kraja <ivota vr$e#i profesorske i gvardijanske du<nosti. Bavio se karitativnim radom. Za vrijeme prikupljanja dobrotvorne pomo#i u dolini 7eretve na amcu ga je zatekla ledena ki$a od koje se razboli i umre 1+. prosinca 1861. godine u Zaostrogu. Abjavio je; <lementa peripatet'ica iu=ta mentem subtilissimi doctoris Ioannis %coti *(leci0 18. ./0 Korabljica Pisma svetoga i svi' vikova svita doga7aji poglaviti' *&enecija0 1861./ i 2azgovor ugodni naroda slovinskoga *(leci 18.6. i drugo pro$ireno izdanje 18.9./. A djelu 5ndrije Kai#a (io$i#a do sada je objavljeno ,99 bibliografski! jedinica. 7ajznaajnije je Kai#evo djelo 2azgovor ugodni naroda slovinskoga. ?o je djelo komponirano od prozni! *povijesni!/ tekstova i 1-6 pjesama. Kai#eve pjesme su poetizirana povijest. <@. Aili7 &ra#ovac ?ilip $rabovac *"odosoje kod &rlikeN 1698. ili 169,. @ 2anto 2pirito kraj &enecije0 1-.''.18+9./ bio je epski pjesnik i prozaik. 4 visovakom je samostanu stupio u franjevaki red. &jerojatno je u 'taliji zavr$io studij filozofije i teologije. Bio je profesor i propovjednik0 a od 18 9.-18+8. godine kapelan !rvatski! postrojbi u mletakoj vojsci sa sjedi$tem u &eroni. Adma! nakon izlaska njegovog djela @vit razgovora naro%a i jezika iliri(koga aliti rvackoga *18+8./ usu<njen je u &eneciji i osuCen na do<ivotnu tamnicu. 7akon desetak tjedana tamnovanja bolestan i iscrpljen prevezen je u franjevaki samostan 2anto 2pirito kraj &enecije gdje je ubrzo umro i pokopan. 4vit razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti rvackoga komponiran je u obliku razgovora starca i mladi#a. =jelo se tematski mo<e podijeliti na dva dijela; "rvi dio ine moralno-pouni kr$#anski tekstovi. ?o su pitanja i odgovori0 propovijedi0 molitve0 prenja0 tu<balice0 te upute i savjeti za kr$#anski <ivot. 4 prvom su dijelu i dvije versificirane pripovijesti. '% &ile govori o djeaku "ili koji je bio odvojen od roditelja0 ali se nakon mnogi! nevolja vratio u roditeljski dom. =ruga je sti!ovana pripovijetka '% je%noga stranoga %oga*aja u kojoj su motivi incesta0 ubojstva roditelja i djece0 kanibalizma i dr. 4 drugom dijelu su tekstovi i sti!ovi0 vjerske i svjetovne tematike0 kojima se u obliku kronike pripovijeda o svjetskoj i !rvatskoj crkvenoj povijesti: slavi se i velia pro$lost =almacije: pjeva o bojevima s ?urcima. 'staknuto je 6rabovevo rodoljublje.

7eki povjesniari knji<evnosti nijeu umjetniku vrijednost 6raboveva @vita0 ali sudbina toga djela i njegovoga autora te autorov doprinos u buCenju narodne svijesti ostavili su neizbrisiv trag u !rvatskoj knji<evnosti. 2ti! je 6rabovev !rvatski usmeni osmerac ili deseterac. 7jegovo djelo najvi$e govori o <ivotu i sudbini 0vata a ocijenjeno je da je usmjereno protiv mletake vlasti $to ga je ko$talo <ivota. <46 Bosa ski kraljevi u B Ra82ovoru u2o' omC Fra 5ndrija Kai# (io$i# u Razgovoru ugodnom pi$e i pjeva o bosanskim banovima0 predcima bosanQski! kraljeva Kotromanovi#a. 5utor potom pi$e i pjeva o svim bosanskim kraljevima; ?vrtku '.0 =aQbi$i0 ?vrtku ''.0 Astoji0 ?oma$u i 2tipanu ?oma$eQvi#u. 6raCu je crpio iz Kraljevstva 2lavena (aura Arbinija i drugi! tadanji! povijesni! i knji<evni! djela0 diplomatike graCe0 te iz usmeni! predaja. 4sporedbom Razgovora ugodnoga sa suvremenim povijesnim knji<evnim djelima dade se ustvrditi da ?vrtko '''.0 kao i neke godine kraljevanja neznatno odstupaju od povijesni! injenica0 ali su djela bosanski! banova i kraljeva opisana i opjevana istinito. "oetska istina osvjetljava povijesnu istinu ine#i je povjesnijom0 dojmiljivijom i didaktinijom. <!. *akii i -u?kovii u B Ra82ovoru u2o' omC Knezovi 7aki#i *&ojnovi#i/ i &ukovi#i *7emanovi#i/ morali su od Asmanlija pobje#i s pradjedovski! ognji$ta u duvanjskom kraju. 7astanili su se ponajvi$e u drni$kom i sinjskom kraju0 a odatle su oni i nji!ovi potomci juri$ali na svoje progonitelje zadaju#i im stra$ne udarce. 4sporeCuju#i Kai#eve tekstove i pjesme o knezovima 7aki#ima i &ukovi#ima sa suvremenim povijesnim izvorima mo<e se zakljuiti da su ti junaci stvarni kao $to su i nji!ova djela stvarna. Zbog svoga juna$tva vitezovi 7aki#i i &ukovi#i omiljeli su narodu koji i danas o njima pripovijeda povijesne i etiolo$ke predaje. Kljune rijei; fra 5ndrija Kai# (io$i#0 7aki#0 &ukovi#0 povijesna zbilja0 knji<evna zbilja.