You are on page 1of 11

Geografija

Geografija
Ovo je glavno znaenje pojma Geografija. Za druga znaenja, pogledajte Geografija (razdvojba).

Geografija (gr. ), znanost koja prouava prostornu stvarnost Zemljine povrine. Naziv potjee iz klasine starine, a upuuje na prvotno znaenje geografije, pa je prema tome nastala i rije zemljopis.[1] [2] Geografija tada nije bila znanost s odreenim objektom i ciljem prouavanja, ve neka vrsta ope enciklopedije o Zemlji. Rije geografija prvi je skovao Eratosten oko 200. pr. Kr. kako bi oznaio opisno uenje o Zemlji.

Fizika karta svijeta

Uz filozofiju i historiju (povijest), geografija pripada meu najstarije znanosti ljudske civilizacije. Ona se za objanjavanje geografskog prostora koristi metodama prirodnih i drutvenih znanosti. S obzirom na raznoznanost geoprostora, geografija je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i drutvene znanosti.[3][4] Naziva se i svjetskom disciplinom. [5] Geografija je, dakle, sintetika znanost, koja spaja mnoga dostignua brojnih znanosti radi objanjavanja geografskog prostora. Ona pripada u skupinu prirodnih znanosti jer joj je osnovno polazite u prirodnim znaajkama geoprostora. Geografija kao znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj povrini) objanjava rairenost, utjecaje i meuzavisnost svih najvanijih prirodnih i drutvenih imbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija).

Grane geografije
Opa geografija
Kao sintetika znanost, geografija ukljuuje i analitike studije odreenih pojava i objekata Zemljine povrine. Ukupnost svih grana analitikih studija tvori opu geografiju. Prema tome, odnose li se analitika prouavanja na objekte i pojave prirodne sredine ili ljudske djelatnosti, opa se geografija dijeli na fiziku geografiju i antropogeografiju.

Fizika geografija
Glavni lanak: fizika geografija Fizika geografija (ili fiziogeografija) dijeli se na geomorfologiju, hidrografiju, klimatologiju i biogeografiju. Ranije se u fiziku geografiju ubrajala i matematika, odnosno astronomska geografija s geodezijom i kartografijom, ali budui da su se razvile u samostalne znanosti, to se ne mogu ukljuiti u sistem ope geografije iako je u geografskom radu praktino poznavanje njihovih principa neophodno potrebno. Geomorfologija prouava reljef Zemljine povrine, a hidrografija vode. Zbog razlike izmeu morskih, jezerskih i tekuih voda, hidrografija se dijeli na oceanografiju (oceani i mora), limnologiju (jezera) i potamologiju (rijeke). Klimatologija prouava klimu s geografskog stanovita, tj. osobine i znaenje klime za ostale objekte i pojave Zemljine povrine. Napokon, biogeografija prouava znaenje organskog svijeta na Zemljinoj povrini, njegovu rasprostranjenost i uvjete

Geografija rasprostranjenosti. Prema tome, je li teite na prouavanju flore ili faune, biljna geografija ili fitogeografija razlikuje se od ivotinjske geografije ili zoogeografije. Stoga su najvanije grane fizike geografije sljedee:

biogeografija

ekogeografija i upravljanje okoliem

geodezija

geomorfologija

glaciologija

hidrologija i hidrografija

klimatologija i krajobrazna ekologija paleoklimatologija

kvartarna znanost

obalna geografija

oceanografija

pedologija

paleogeografija

Antropogeografija
Glavni lanak: antropogeografija Glavni je geografski faktor na Zemljinoj povrini ljudsko drutvo, a meusobne odnose ljudskog drutva i prirodne sredine na Zemlji prouava antropogeografija ili humanistika geografija. Budui da su aktivnosti ljudskog drutva i prirodne sredine na Zemljinoj povrini vrlo sloene, najvei broj specijalnih grana i ogranaka geografije postoji upravo u antropogeografiji. Osim prouavanja stanovnitva kao cjeline (demogeografija), istie se geografija naselja, koja se njima bavi kao geografskom pojavom (osobito razvijen pravac koji prouava gradove poleogeografija). Sloene probleme gospodarske djelatnosti drutva prouava ekonomska geografija (ima mnogo ogranaka i smjerova, npr. agrarna, industrijska, prometna geografija i dr.). Geografske uvjete historijskog razvoja prouava historijska geografija, a geografske pretpostavke i probleme politikih tvorevina (drava) politika geografija. Medicinska geografija prouava geografsku rairenost pojedinih bolesti, higijenske uvjete ivota u pojedinim geografskim podrujima i time omoguuje donoenje planskih mjera za poboljanje zdravstvenih prilika u svijetu. Posebno podruje antropogeografije ine strateka i vojna geografija. Najvanije grane antropogeografije jesu sljedee:

Geografija

ekonomska geografija

historijska & vrem. geog.

kulturna geografija medicinska geografija

polit. geog. & geopolitika pop. geog. ili demografija prometna geografija

razvojna geografija

religijska geografija

socijalna geografija

turistika geografija

urbana geografija

U razliite pristupe podruju antropogeografije koji su nastali relativno nedavno mogu se ubrojiti: Bihevioralna geografija Feministika geografija Kulturna teorija Geozofija

Ekoloka geografija
Glavni lanak: ekoloka geografija Ekoloka geografija je grana geografije koja opisuje prostorne aspekte interakcija izmeu ljudi i prirodnog svijeta. Ona zahtjeva tradicionalne aspekte fizike i antropogeografije kao i naine po kojima ljudska drutva konceptualiziraju okolinu. Ekoloka geografija se pojavila kao most izmeu fizike i antropogeografije zbog rastue specijalizacije navedena dva polja. tovie, kako se ljudski odnos prema okolini mijenjao kao posljedica globalizacije i tehnolokih promjena, uvidjela se potreba za novim pristupom radi razumijevanja promjena i dinamikih odnosa. Primjeri istraivakih polja u ekolokoj geografiji jesu upravljanje u kriznim situacijama, upravljanje okoliem, odrivost i politika ekologija.

Geografija

Geomatika
Glavni lanak: geomatika Geomatika je grana geografije koja je nastala nakon kvantitativne revolucije u geografiji sredinom 1950-ih. U geomatici se koriste tradicionalne prostorne tehnike koritene u kartografiji i topografiji kao i njihova primjena na raunala. Geomatika je postala prostrano polje s mnogim disciplinama koje koriste tehnike poput GIS-a i daljinskih istraivanja. Geomatika je takoer dovela do revitalizacije pojedinih geografskih odsjeka posebice u Sjevernoj Americi gdje je ovaj predmet bio u silaznoj putanji tijekom 1950-ih. Geomatika obuhvaa velika podruja koja ukljuuju prostornu analizu poput kartografije, geografskih informacijskih sustava (GIS), daljinskih istraivanja i globalnih pozicijskih sustava (GPS).

Digitalni elevacijski model (DEM)

Regionalna geografija
Glavni lanak: regionalna geografija Sve navedene specijalnosti, grane i ogranci ope geografije, odnosno fizike i antropogeografije, imaju analitiko znaenje, te se s obzirom na objekt, cilj i zadatke geografske znanosti koriste kao pomone discipline. Kompleksno prouavanje prostorne stvarnosti na Zemljinoj povrini, tj. osnovni i bitni dio geografskog rada, oslanja se djelomino na ope rezultate tih analitikih studija, ukoliko ih ima. Budui da prostorna stvarnost Zemljine povrine, tj. osobine prirodne sredine, i drutveno-ekonomska i kulturna nadgradnja, nisu jednolike, ve sastavljene od prostorno raznolikih i vremenski promjenljivih individualnih cjelina ili geografskih podruja, upotrebljava se za kompleksno bitno geografsko prouavanje i naziv regionalna geografija. Glavni postupak u regionalnoj geografiji je regionalizacija koja pokriva odgovarajue tehnike prostornog razgranienja meu regijama.

Srodna podruja
Urbanistiko planiranje, regionalno planiranje i prostorno planiranje: ove discipline koriste geografsku znanost radi asistiranja u odreivanju kako razvijati (ili ne razvijati) zemlju da bi se dostigli odreeni kriteriji poput sigurnosti, ljepote, ekonomskih mogunosti, ouvanja izgraene i prirodne batine i tako dalje. Planiranje gradova i ruralnih podruja moe se smatrati primijenjenom geografijom. Regionalna znanost: tijekom 1950-ih pojavio se pokret regionalne znanosti pod vodstvom Waltera Isarda, a glavni cilj tog pokreta bilo je osiguravanje vee kvalitativne i analitike baze u geografskim pitanjima nasuprot deskriptivnim nastojanjima tradicionalnih geografskih programa. Regionalna znanost obuhvaa korpus znanja u kojem prostorna dimenzija ima fundamentalnu ulogu poput regionalne ekonomike, upravljanja resursima, teorije lokacije, urbanistikog i regionalnog planiranja, prometa i komunikacija, antropogeografije, populacijske distribucije, krajobrazne ekologije i kvalitete okolia. Interplanetarne znanosti: dok je disciplina geografije obino zaokupljena Zemljom, ovaj se termin neslubeno koristi za opisivanje istraivanja drugih svjetova poput planeta u Sunevom sustavu ili ak izvan njega. Istraivanje sustava veih od same Zemlje obino ini dio astronomije ili kozmologije. Istraivanje drugih planeta obino se naziva planetologijom (planetarnom znanou). Predlagali su se i alternativni termini poput areologije (prouavanje Marsa), no njihova se uporaba nije proirila.

Geografija

Geografske tehnike
Budui da su prostorni meuodnosi kljuni u ovoj sinoptikoj znanosti, karte su njeno kljuno orue. Klasina kartografija se modernijim pristupom pridruila geografskoj analizi, geografskim informacijskim sustavima (GIS) temeljenim na uporabi raunala. U svojem radu geografi koriste etiri meuodnosna pristupa: sistematski - grupira geografsko znanje u kategorije koje se mogu globalno istraivati. regionalni - prouava sistematine veze meu kategorijama za pojedine regije ili mjesta na planetu. deskriptivni - jednostavno navodi lokacije obiljeja i populacija. analitiki - ispituje zato se pronalaze obiljeja i populacije u odreenom geografskom prostoru.

Kartografija
Glavni lanak: kartografija Kartografija se bavi prikazivanjem Zemljine povrine pomou apstraktnih simbola. Iako druge geografske subdiscipline koriste karte u prikazivanju vlastitih analiza, samo stvaranje karata je dovoljno apstraktno da se promatra zasebno. Kartografija je iz skupa nacrtnih tehnika narasla u stvarnu znanost. Kartografi moraju uiti kognitivnu psihologiju i ergonomiku kako bi razumjeli koji simboli najbolje predstavljaju informacije o Zemlji, te bihevioralnu psihologiju kako bi potaknuli itatelje svojih karata da reagiraju na informaciju. Oni moraju takoer uiti geodeziju i prilino naprednu matematiku kako bi razumjeli kako oblik Zemlje utjee na iskrivljenost simbola na karti projiciranih na ravnu plohu radi preglednosti. Moe se rei, bez mnogo polemike, da je kartografija neosporno sjeme iz kojega raste velik dio polja geografije. Veina e geografa navesti oaranost kartama u djetinjstvu kao rani znak da su zavrili u tom podruju.

Geografski informacijski sustavi


Glavni lanak: geografski informacijski sustav Geografski informacijski sustav bavi se pohranom informacija o Zemlji radi automatske obrade raunalom na pouzdan nain prikladan svrsi informacije. Osim svih ostalih subdisciplina geografije, GIS strunjaci moraju razumjeti raunarstvo i sustave baze podataka. GIS je toliko revolucionirao podruje kartografije da se svaka izrada karata radi uz pomo nekog oblika GIS softvera. GIS se takoer odnosi na znanost uporabe GIS softvera i GIS tehnika radi prikazivanja, analiziranja i predvianja prostornih odnosa. U tom smislu GIS oznaava geografsku informacijsku znanost.

Daljinska istraivanja
Glavni lanak: daljinska istraivanja Daljinska istraivanja mogu se definirati kao umijee i znanost prikupljanja informacija o obiljejima Zemlje na nain da se mjerenja izvode na daljinu. Podaci prikupljeni daljinskim istraivanjima dolaze u raznim oblicima poput satelitskih i zranih snimaka, te podataka prikupljenih prirunim instrumentima. Geografi sve vie koriste podatke iz daljinskih istraivanja kako bi prikupili informacije o Zemljinoj povrini, oceanima i atmosferi zato jer: a) pruaju objektivnu informaciju u raznolikim prostornim mjerilima (od lokalnog do globalnog), b) osiguravaju sinoptiki pogled na interesno podruje, c) omoguuju pristup udaljenim i/ili nepristupanim mjestima, d) osiguravaju spektralnu informaciju izvan vidljivog dijela elektromagnetskog spektra i e) olakavaju istraivanja o promjeni obiljeja/podruja u vremenu. Podaci iz daljinskih istraivanja mogu se analizirati neovisno ili u konjunkciji s ostalim slojevima digitalnih podataka (npr. u geografskom informacijskom sustavu).

Geografija

Geografske kvantitativne metode


Glavni lanak: geostatistika Geostatistika se bavi analizom kvantitativnih podataka, posebice primjenom statistike metodologije u istraivanju geografskih fenomena. Geostatistika se opirno koristi u raznim poljima koja ukljuuju: hidrologiju, geologiju, istraivanje nafte, vremensku analizu, urbanistiko planiranje, logistiku i epidemiologiju. Matematika osnova za geostatistiku proizlazi iz grupne analize, linearne diskriminantne analize i neparametrijskih statistikih testova, te brojnih drugih podruja. Primjene geostatistike poivaju uvelike na geografskim informacijskim sustavima posebice u interpolaciji (procjeni) nemjerenih toaka. Geografi trenutno znaajno doprinose metodi kvantitativnih tehnika.

Geografske kvalitativne metode


Glavni lanak: etnografija Geografske kvalitativne metode ili tehnike etnografskog istraivanja koriste antropogeografi. U kulturnoj geografiji postoji tradicija primjene tehnika kvalitativnog istraivanja koje se takoer koriste u antropologiji i sociologiji. Sudioniko promatranje i produbljeni intervjui slue antropogeografima u prikupljanju kvalitativnih podataka.

Povijest geografije
Glavni lanak: Povijest geografije Geografija
Povijest geografije grko-rimska kineska islamska Velika geografska otkria povijest kartografije okolinski determinizam regionalna geografija kvantitativna revolucija kritika geografija

Najstarije poznate karte svijeta potjeu iz 9. stoljea pr. Kr., a pripadale su Babiloncima. [6] Tenja za spoznajom prostornog rasporeda svih pojava na Zemljinoj povrini see u najdalju poznatu prolost, ali je ona ostvarena tek u antikoj Grkoj. Hipokrat, Aristotel, Hiparh, osobito Eratosten (jedan od prvih koji je mjerio promjer Zemlje) [7], nastojali su objasniti ope fenomene Zemlje kao cjeline. Kasnije se Agripa (astronom), Strabon i Plinije Stariji, prema praktinim potrebama (ekspanzija Rimskog Carstva), orijentiraju na opise zemalja. Dok je prva, starija geografska orijentacija gotovo iskljuivo prirodoznanstvena i spekulativna, druga je prakticistika i opisna, s osobitim naglaskom na ovjeku i njegovu djelovanju na Zemlji. Od 3. stoljea, kineske metode geografskih istraivanja i njihova geografska literatura mnogo su sloeniji nego u Europi toga vremena, to je sluaj sve do 13. stoljea. U srednjem vijeku orijentalna, arapska geografija nastavlja uglavnom prirodoznanstvenu antiku tradiciju. Proirenje opih saznanja nadopunjeno je tada i znaajnijim opisima, prakticistikim radovima (Masudi, Al Idrisi, Ibn Battuta,

Geografija Ibn Khaldun). Europska srednjovjekovna geografija (kozmografija) zaostaje za antikom i arapskom geografijom. [8] Nakon putovanja Marka Pola te ponovnim oivljavanjem interesa za djela antikih pisaca (osobito nakon velikih geografskih otkria) poinje ivlji rad koji ima samo opisno znaenje, s velikim balastom suvinih pojedinosti i neobinih, esto fantastinih pria i opisa. U 17. i 18. st., zbog napretka tehnikih znanosti (1617. prva triangulacija, 1682. Cassinijeva nova karta svijeta), postaje horizont geografskih saznanja iri (Bernhard Varenius), ali se sav geografski rad jo ograniuje na opisno-statistiki pregled pojedinih drava. Tek radovi njemakih geografa Alexandera von Humboldta (1769. 1859.) i Karla Rittera (1779. 1859.) stvaraju potpuno nove osnove za razvoj geografije, koja otada postaje znanstvena disciplina. A. Humboldt i K. Ritter smatraju se osnivaima moderne znanstvene geografije, jer su za cilj geografije postavili objanjavanje uzronosti predmeta i pojava koji se javljaju u prostoru. Prema Humboldtu, glavno znaenje ima uporedno prouavanje prirodne sredine, jer "ovjek zavisi od prirode i njoj se prilagouje". K. Ritter, naprotiv, polazi od djelatnosti ovjeka i prema njoj odreuje znaenje i osobine pojedinih dijelova Zemlje. Tim se smjerom razvijala geografija u drugoj polovici 19. st., ali je zbog snanog razvitka prirodnih nauka prevladala prirodoznanstvena orijentacija, osobito u opoj geografiji (fizika geografija).

Autoportret Alexandera von Humboldta, jednog od ranih pionira geografije

Antropogeografija je s Friedrichom Ratzelom (1844. - 1904.) poela jaati humanistiki smjer u geografiji, ali se ipak nije razvila ni osamostalila kao fizika geografija, jer je teko bilo tono razgraniiti predmet prouavanja i nai prave metode rada. Neki su antropogeografi smatrali njezinim objektom samo pojave materijalne ljudske aktivnosti, a drugi i kulturne, politike, religiozne, psihike i dr. Dualizam u geografiji (odvajanje fizike od antropogeografije) nije se mogao odrati, jer je nastao kao posljedica nedostatka jedinstvenog kolovanja. Gotovo su sve novoosnovane katedre iz geografije na sveuilitima popunjavali u drugoj polovici 19. st. strunjaci iz drugih srodnih znanosti. Tek potkraj 19. i na poetku 20. st. nove generacije geografskih strunjaka istiu jedinstvo geografske nauke. U Francuskoj Vidal de La Blache udara temelje modernoj regionalnoj geografiji, koja je dala niz dobrih sintetiko-geografskih studija. U Njemakoj je obiljeen nov smjer pojavom A. Hettnera. Velika potreba za sintetikim geografskim radovima, osobito za Prvoga svjetskog rata, potakla je razvoj, moderne, jedinstvene geografije u Engleza, Amerikanaca, Rusa i drugih naroda, a to je pojaano poslije Drugog svjetskog rata.

Geografija

Poznati geografi
Glavni lanak: popis geografa Eratosten (276. pr. Kr. - 194. pr. Kr.), izraunao opseg Zemlje. Ptolomej (o. 90. - o. 168.), prikupio grko i rimsko znanje u knjigu Geographia. Gerardus Mercator (1512. - 1594.), inovativni kartograf koji je osmislio Mercatorovu projekciju Alexander von Humboldt (1769. - 1859.), smatra se ocem moderne geografije; objavio Kosmos i utemeljio podruje biogeografije. Carl Ritter (1779. - 1859.), smatra se ocem moderne geografije. Prvi proelnik Katedre za geografiju na Sveuilitu u Berlinu. Arnold Henry Guyot (1807. - 1884.), zabiljeio strukturu ledenjaka i unaprijedio razumijevanje gibanja ledenjaka, posebice u brzom ledenom toku. William Morris Davis (1850. - 1934.), otac amerike geografije. Razvio shvaanje ciklusa erozije. Paul Vidal de La Blache (1845. - 1918.), utemeljitelj francuske kole geopolitike i autor principa antropogeografije. Sir Halford John Mackinder (1861. - 1947.), suosniva Londonske kole ekonomije i Geografskog udruenja Walter Christaller (1893. - 1969.), antropogeograf i pronalaza teorije centralnog mjesta. Yi-Fu Tuan (1930. - ), kinesko-ameriki znanstvenik smatra se osnivaem discipline humanistike geografije. David Harvey (1935. - ), marksistiki geograf i autor teorija o prostornoj i urbanoj geografiji. Edward Soja (roen 1941.), poznat po svojem radu na regionalnom razvitku, planiranju i vladanju, te kovanju termina sinekizam i postmetropolis. Michael Frank Goodchild (1944. - ), istaknuti strunjak u GIS-u i dobitnik RGS founder's medal 2003. godine. Doreen Massey (1944. - ), kljuna strunjakinja u prostoru i mjestima globalizacije i njenim raznolikostima, dobitnica Ludove nagrade. Nigel Thrift (1949. - ), zaetnik nereprezentacionalne teorije.
Geograf, rad Johannesa Vermeera

Geografske institucije i drutva


Geografski institut Antona Melika (Slovenija) Geografsko drutvo Slovenije Hrvatsko geografsko drutvo National Geographic Society (SAD) Royal Geographical Society (UK) Socit de Gographie (Francuska) Kraljevsko belgijsko geografsko drutvo Kraljevsko dansko geografsko drutvo Kraljevsko nizozemsko drutvo Harvardsko geografsko drutvo Egipatsko geografsko drutvo Lisabonsko geografsko drutvo

Geografija

Publikacije
Acta Geographica Croatica African Geographical Review Geografski horizont Geographical Review Hrvatski geografski glasnik

Geografija u Hrvatskoj
Glavni lanak: geografija u Hrvatskoj Geografija u Hrvatskoj ima znaajnu odgojnu i znanstveno-istraivaku ulogu. Hrvatski geografi zaposleni su u obrazovnim ustanovama (osnovne, srednje, vie i visoke kole), javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom, zavodima za prostorno planiranje i ureenje, katastarskim uredima, kartografskim i geoinformatikim ustanovama, zavodima za statistiku, Hrvatskoj vojsci, tijelima dravne uprave te lokalne uprave i samouprave, znanstvenim ustanovama, turistikim organizacijama, zavodima za zatitu kulturne i povijesne batine, leksikografiji, izdavatvu i medijima.[9] Najpoznatije geografske organizacije u Hrvatskoj su Geografski odsjek PMF-a Sveuilita u Zagrebu, Odjel za geografiju Sveuilita u Zadru, te krovno strukovno udruenje Hrvatsko geografsko drutvo. Geografska znanost ima velik drutveni znaaj to se moe vidjeti po tome da je obavezan predmet u drugoj polovici osnovnokolskog obrazovanja, te u cijelom srednjokolskom obrazovanju.[10] Poeci razvoja geografije u Hrvatskoj mogu se vidjeti ve 1673. godine kada Stjepan Glava izdaje u bakrotisku originalnu prvu domau kartu Hrvatske. U isto se doba javljaju prvi geografski radovi o Hrvatskoj, ali ih izdaju stranci, Austrijanci i Talijani. Tek 1843. godine Dragutin Seljan izdaje Zemljopis pokrainah ilirskih, prvi rad na hrvatskom jeziku iz podruja geografije. Ubrzo zatim javljaju se i drugi autori koji piu o geografskim temama. Meutim glavnu prekretnicu u hrvatskoj geografiji uinio je Petar Matkovi koji je 1883. godine osnovao Katedru za geografiju na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Ovime je omogueno visokokolsko obrazovanje buduih geografa u vlastitoj sredini i na vlastitom jeziku. Stvorena je osnova za znanstveni rad i izdavanje geografskih udbenika domaih strunjaka na hrvatskom jeziku. Geografsku djelatnost nakon Matkovia nastavljaju Milan enoa (osniva Geografskog instituta), Artur Gavazzi, a nakon Drugog svjetskog rata Josip Rogli i drugi.[11]

Vie informacija
Portal Geografija

Glavni lanak: popis osnovnih geografskih tema Geograf Geografska karta Geografski lanci u izradi Geografski leksikon Geografsko preimenovanje Karta svijeta Navigator Popis geografa Popis istraivaa

Geografija

10

Biljeke i reference
[1] Etimoloki elementi (morfemi) prema kojima je nastala rije geografija jesu prefiksalni morfem geo- koji dolazi od gr. - zemljo-, koji se odnosi na zemlju; zemlja, te sufiksalni morfem -grafija koji dolazi od gr. - -pis(anje), a srodan je morfemima -graf, -grafika, -grafiki, -grafizam, gr. - -pisac, koji pie; piem, pismeni. Enciklopedija leksikografskog zavoda, sv. 2 (D-Helio), JLZ, Zagreb, 1967. [2] "Online Etymology Dictionary". Etymonline.com. http:/ / www. etymonline. com/ index. php?term=geography. [3] http:/ / web. clas. ufl. edu/ users/ morgans/ lecture_2. prn. pdf [4] http:/ / www. physicalgeography. net/ fundamentals/ 1b. html [5] Bonnett, Alastair: What is Geography? London, Sage, 2008 [6] Kurt A. Raaflaub & Richard J. A. Talbert (2009). Geography and Ethnography: Perceptions of the World in Pre-Modern Societies. John Wiley & Sons. str. 147. ISBN 1405191465 [7] Jean-Louis and Monique Tassoul (1920). A Concise History of Solar and Stellar Physics. London: Princeton University Press. ISBN 069111711X. [8] Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 3. Taipei: Caves Books, Ltd. Str. 512. [9] Geografski odsjek PMF-a: to nakon studija? (http:/ / www. geog. pmf. hr/ index. php?option=com_content& task=view& id=22& Itemid=40) [10] Hrvatski nacionalni obrazovni standard: Nastavne teme 2006./2007. - Geografija (http:/ / public. mzos. hr/ Default. aspx?art=7066& sec=2234) [11] Razvoj geografije u Hrvatskoj od obnove Sveuilita do danas (http:/ / pubwww. carnet. hr/ zuh/ od1874/ pznan/ Geografk. htm)

Vanjske poveznice
Geografija.hr - edukativni internet projekt Hrvatskog geografskog drutva (http://www.geografija.hr/) Geografski odsjek PMF-a Sveuilita u Zagrebu (http://www.geog.pmf.hr/) Hrvatsko geografsko drutvo (http://www.geog.pmf.hr/hgd/) Meunarodna geografska unija (http://www.igu-net.org/) National Geographic Online (http://www.nationalgeographic.com/)

Ostali projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se jo gradiva na temu: Geografija Pogledajte rjeniku natuknicu geografija u Wjeniku, slobodnom rjeniku.

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

11

Izvori rabljeni u lanku i suradnici


Geografija Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=3714130 Doprinositelji: Andrej alov, Aradic-es, Argo Navis, Arnold, Asim, BlackArrow, Bluemask, Bugoslav, Conquistador, Dalibor Bosits, Denny, Donatus, Duh Svemira, El mariachi, Elephantus, Flopy, Fraxinus, Herr Mlinka, Ivan tambuk, Jeronim, Jolo Buki, Kpjas, Kreimir Iakovi, Kurtelaci, MayaSimFan, Mouagip, Nenad Buzjak, Quicksilver, Roberta F., Saxum, Sombrero, SpeedyGonsales, Suradnik13, Vedran Vukasinovic, Vedran12, Vhorvat, Vodomar, Zmaj, 32 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika


Slika:Disambig.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Disambig.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: Stephan Baum (converted to SVG by different users, see below) File:World-map-2004-cia-factbook-large-1.7m-whitespace-removed.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:World-map-2004-cia-factbook-large-1.7m-whitespace-removed.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Badseed, Beltz, Herald Alberich, MGA73, Mach, Tryphon, , 12 anonimne izmjene File:Lnea de Wallace.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Lnea_de_Wallace.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: Alberto Salguero, 2 anonimne izmjene File:Gavin Plant.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gavin_Plant.JPG Licencija: Creative Commons Attribution 2.5 Doprinositelji: Original uploader was Analogue Kid at en.wikipedia File:Meridian convergence and spehrical excess.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Meridian_convergence_and_spehrical_excess.png Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: User:E^(nix) File:Delicate Arch LaSalle.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Delicate_Arch_LaSalle.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: Original uploader was Mlcreech at en.wikipedia File:Receding glacier-en.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Receding_glacier-en.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0 Doprinositelji: Hans Hillewaert(vectorisation) File:Meander.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Meander.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: USDA & Mysid File:Cyclone Catarina from the ISS on March 26 2004.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Cyclone_Catarina_from_the_ISS_on_March_26_2004.JPG Licencija: Public Domain Doprinositelji: Astronaut photograph ISS008-E-19646 was taken March 7, 2004, with a Kodak DCS760 digital camera equipped with an 50-mm lens, and is provided by the Earth Observations Laboratory, Johnson Space Center. File:Khajuraho-landscape.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Khajuraho-landscape.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: Original uploader was Willow4 at en.wikipedia File:Milankovitch Variations sv.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Milankovitch_Variations_sv.png Licencija: nepoznato Doprinositelji: AtonX, Cwbm (commons), Dragons flight, Flappiefh, Glenn, Pieter Kuiper, Shinzon File:90 mile beach.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:90_mile_beach.jpg Licencija: nepoznato Doprinositelji: 2000, ComputerHotline, Fir0002, MartinHansV, Pierre cb, Saperaud, Shiftchange, Thuresson File:World11.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:World11.jpg Licencija: nepoznato Doprinositelji: Original uploader was Vsmith at en.wikipedia File:Soil profile.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Soil_profile.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Duesentrieb, Juandev, Paleorthid, Pkravchenko, Siebrand, Wknight94, 4 anonimne izmjene File:Pangea animation 03.gif Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Pangea_animation_03.gif Licencija: Public Domain Doprinositelji: Original upload by en:User:Tbower File:Christaller model 1.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Christaller_model_1.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Laotseuphilo File:British Empire 1897.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:British_Empire_1897.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AnRo0002, Badseed, Davepape, David Kernow, Finlay McWalter, Gabbe, Geagea, Moni3, Nickshanks, Ranveig, Roke, The Red Hat of Pat Ferrick, Timeshifter, Valentinian, W!B:, 8 anonimne izmjene File:Qichwa conchucos 01.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Qichwa_conchucos_01.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: PhJ, 2 anonimne izmjene File:Star of life.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Star_of_life.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Gustavb File:UN General Assembly.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:UN_General_Assembly.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: de:Benutzer:Eborutta File:Pyramide Comores.PNG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Pyramide_Comores.PNG Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: fargomeD File:RERParisVision2025.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:RERParisVision2025.png Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: Chumwa - Maximilian Drrbecker File:Pepsi in India.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Pepsi_in_India.jpg Licencija: Creative Commons Attribution 2.0 Doprinositelji: Claude Renault File:ReligionSymbol.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:ReligionSymbol.svg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: ReligionSymbol.png: Tinette. derivative work: Mouagip (talk) File:US-hoosier-family.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:US-hoosier-family.jpg Licencija: Creative Commons Attribution 2.0 Doprinositelji: User:Tysto File:Pula Augustus Tempel.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Pula_Augustus_Tempel.JPG Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0 Doprinositelji: [User:ChrisV File:New-York-Jan2005.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:New-York-Jan2005.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: Bernd Untiedt, Fb78, Quasipalm File:Geabios3d.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Geabios3d.jpg Licencija: Copyrighted free use Doprinositelji: Gap, Mdd Image:OrteliusWorldMap.jpeg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:OrteliusWorldMap.jpeg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Alexan, AnRo0002, AndreasPraefcke, David Kernow, Electionworld, Flamarande, Geagea, Jan Arkesteijn, Roke, Trelio, W!B:, 0-8-15!, 3 anonimne izmjene Datoteka:Alexander von Humboldt-selfportrait.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Alexander_von_Humboldt-selfportrait.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:Avatar File:The Geographer.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:The_Geographer.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AndreasPraefcke, Bukk, Ecummenic, Hkgeogphr, Jaranda, Mattes, Melkom, Plindenbaum, Shakko, Vincent Steenberg Slika:Commons-logo.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Commons-logo.svg Licencija: logo Doprinositelji: SVG version was created by User:Grunt and cleaned up by 3247, based on the earlier PNG version, created by Reidab. Slika:Wiktionary-logo.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Wiktionary-logo.svg Licencija: logo Doprinositelji: Az1568, Dereckson, FSII, Sevela.p

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/