2.

UREÐAJI ZA KONTROLU I POSTAVLJANJE SKRETNICA I
ISKLIZNICA

Skretnice su dio željeznicke pruge tj. pružnog gornjeg ustroja, koji omogucuje prijelaz
željeznickih vozila odnosno vlakova, u oba smjera, s jednog na drugi kolosijek bez prekida
vožnje. Skretnicom se može ostvariti put vožnje izborom pravca kretanja odnosno kolosijeka.
Ovisno o konstrukciji skretnica može se ostvariti izbor vožnje na jedan od dva ili tri
kolosijeka.
Skretnica se sastoji iz prijevodnickog uredaja, koji svojim pokretnim dijelovima
usmjeravaju vozila na željeni smjer vožnje, središnjeg dijela i srcišta, gdje se sastavljaju
kolosijeci.
Kretanjem po kolosijeku željeznicka su vozila izvrgnuta opasnosti od sudara i iskliznuca. Na
skretnicama ovim opasnostima treba dodati mogucnost bocnih sudara. Za sigurno odvijanje
prometa preko skretnice nužno je da prijevodnicki uredaj bude u pravilnom položaju za željeni put
vožnje.Kada je prijevodnicki uredaj nepravilno postavljen odnosno kada jezicci nisu u pravilnom
položaju, vožnjom vozila uz jezicak može doci do iskliznuca ili tzv. “vožnje u rašlje”. Pri vožnji
niz jezicak, kod nepravilnog položaja jezicaka, dolazi do tzv. presjecanja skretnice.
Iz gore navedog je vidljivo da je pravilan položaj prijevodnickog uredaja skretnice od
izuzetnog znacenja za sigurnost odvijanja željeznickog prometa.
2.1 UPRAVLJ ANJ E SKRETNICAMA

Upravljanje skretnicom predstavlja mehanicko djelovanje na pokretne dijelove
prijevodnickog uredaja, a naziva se postavljanje skretnice. Postavljanje skretnica u željeni
položaj može se obaviti neposredno, rucnim okretanjem postavljaca smještenog pokraj
skretnice, posredno mehanickim postavljacem iz skretnickog bloka ili prometnog ureda, te
elektromehanickim napravama odnosno elektrickim postavnim spravama. Skretnica s
elektricnom postavnom spravom prikazana je slikom 2.1.

Slika 2.1. Elektricna postavna sprava
Rucno postavljanje skretnica predstavlja upravljanje pokretnim dijelovima skretnice u njenoj
neposrednoj blizini, djelovanjem na odgovarajuce poluge s utegom.
Mehanicko postavljanje predstavlja djelovanje na odgovarajuce poluge ugradene u blok
postavnicu, tako što se pokreti poluge prenose preko lanaca, žicovoda i koloturnika na
pokretne dijelove skretnice, cime se jezicci prebacuju iz jednog u drugi položaj.
Moderan nacin upravljanja skretnicama s jednog centralnog mjesta obavlja se elektricnim
skretnickim postavnim spravama. Skretnickih postavnih sprava ima više vrsta, a zajednicko
im je što svaka od njih ima mehanizam koji se sastoji od slijedecih dijelova:
- elektromotora,
- prijenosa s zupcanicima,
- pogonskog mehanizma s kvacilom,
- sustava kontakata,
- postavne poluge,
- poluga za kontrolu jezicaka.
Kod elektromehanickih postavnih sprava snaga iz elektromotora se prenosi mehanickim
elementima na postavnu polugu skretnice, a kod elektrohidraulicnih sprava hidraulicnim
elementima.
Posebnu vrst postavnih sprava cine hidraulicne postavne sprave koje se postavljaju za
upravljanje skretnicama na ranžirnim kolodvorima.

2.2 KONTROLA STANJ A SKRETNICE
Kod skretnica se razlikuju tri osnovna položaja:
- redoviti položaj,
- pravilan položaj i
- ispravan pložaj.
Redoviti položaj je onaj položaj u koji skretnica mora biti postavljena kad nema vožnje
vlaka preko nje, a odreduje se poslovnim redom službenog mjesta.
Pravilan položaj je onaj kada je skretnica postavljena za predvidenu vožnju preko nje.
Ispravan položaj je kada je jedan jezicak dobro priljubljen uz glavnu tracnicu,a drugi
dovoljno razmaknut.
Obzirom na sigurnost odvijanja željeznickog prometa potrebno je sprijeciti svaku
mogucnost ugrožavanja vožnje vlaka. Ponajprije, treba sprijeciti prebacivanje jezicaka u
vrijeme prolaska vozila preko skretnice, te neovlašteno prebacivanje skretnice u neki drugi
položaj. Iz tih razloga skretnice se moraju osigurati, što se može uciniti na više nacina, gdje je
jedan od najjednostavnijih zakljucavanje jezicaka skretnice.
Skrenice su osigurane:
- kad se postavljaju i zakljucavaju iz centralnog mjesta ili
- se postavljaju neposredno, a zakljucavaju centralno ili
- neposredno se postavljaju i zakljucavaju.
Prema nacinu osiguranja skretnice mogu biti u slijedecim stanjima:
- slobodne skretnice,
- pouzdano pritvrdene,
- pouzdano zakljucane,
- pritvrdene i
- presjecene
Slobodna je svaka skretnica koja nije zauzeta željeznickim vozilom, a nalazi se u
ispravnom položaju, ali nije zauzeta nekim putem vožnje.
Pouzdano pritvrdene skretnice su osigurane skretnice koje su u ovisnosti s glavnim
signalima, tako da se može postaviti dozvoljena vožnja samo uz pravilan i ispravan položaj
skretnice.
Pouzdano zakljucane su one skretnice koje se neposredno postavljaju i zakljucavaju, a u
kljucevnoj su ovisnosti s glavnim signalima.
Pritvrdene skretnice su sve osigurane skretnice: pojedinacnim tasterima, naposredno ako
nemaju kontrole ili ako nemaju kljucevnu ovisnost s glavnim signalima.
Presjecene skretnica je ona preko koje je prethodno obavljena nepravilan vožnja niz
jezicak, pri cemu je došlo do nasilnog prebacivanja jezicaka, zbog pritiska kotaca vozila kako
je to prikazano slikom 2.2. Preko ovakve skretnice nije dozvoljen promet dok se skretnica ne
pregleda i ponovo osigura.


Slika 2.2. Presjecanje skretnice

2.2.1. MEHANICKI ZAKLJUCANE SKRETNICE

Kod neposrednog rucnog prebacivanja skretnice, položaj skretnice se osigurava
zakljucavanjem odgovarajuce brave s kljucem pricvršcenoj na glavnu tracnicu blizu vrha
jezicka. Na prugama HŽ iskljucivo se rabe skretnicke brave tipa “Robel”, a prikazana je
slikom 2.3. Brava se pricvršcije vijcima na vrat tracnice s vanjske strane, a u sebi ima
odgovarajucu polugu koja se gurne prema otvorenom jezicku i u tom se položaju ucvrsti
pomocu odredenog kljuca. Kljuc se može izvaditi samo iz zakljucane brave i odnijeti u
skretnicki blok ili prometni ured kao dokaz i informacija o postavljenoj skretnici. Tako
pohranjeni kljuc na odgovarajucem mjestu i logickoj organizacijskoj jedinici garantira položaj
skretnice u odredenom putu vožnje.
Kljucevi skretnickih brava moraju biti standardizirani, tako što sjekirice moraju biti
razlicite, a sukladne odredenoj bravi, uz nemogucnost otvaranja više brava istim kljucem.


Slika 2.3. Konstrukcija skretnicke brave “Robel”

Kljucevna ovisnost skretnice s glavnim signalom može se ostvariti i pomocu skretnickih
brava pokraj skretnica.

2.2.2 ELEKTROMEHANICKO OSIGURANJE SKRETNICA NA OTVORENOJ
PRUZI

Rukovalac manevre dobije jedan kljuc od prometnika, kojim može otvoriti ormaric
elektromagnetske brave. Elektromagnetska brava postavljena je u ormaric na stupu. Ormaric je
kabelom povezan s postavnicom u najbližoj postaji. U ormaricu je montiran taster, zujalica i
svjetiljka za kontrolu. Kad rukovalac manevre otvori ormaric može izvaditi kljuc skretnice tek
kada pritisne odgovarajuci taster, a pritiskom na taster, gasi se kontrolna sijalica i ukljuci zujalica.
Kljuc se može izvaditi iz elektromagnetske brave i odnijeti. Kada se na skretnici otkljuca Robel
brava klipom se oslobodi kontrolna poluga, pa se skretnica može prebaciti u drugi položaj. Kljuc
ostaje zarobljen u bravi. Po obavljenoj vožnji skretnica se vrati u prvobitni položaj, pomocu
izdanaka na produženom klipu gurne “klip” prema jezicku skretnice i zakljuca bravu. Izvadenii
kljuc se nosi u elektromagnetsku bravu u ormaricu, te je zakljuca. Kljuc ostaje u ormaricu jer je
strujni krug kontrole zatvoren i elektromagnet “zarobi” kljuc.
Za centralno postavljanje, zakljucavanje i kontrolu položaja jezicaka skretnica koriste se
mehanicki uredaji za davanje i prijenos komandi i mehanicke postavne postavne sprave kako
je to prikazano slikom 2.4. Sustav za centralno upravljanje skretnicom (4) sastoji se iz
postavljaca (1), prijenosnog žicovoda (2) i mehanicke postavne (3) sprave.Ovaj tip postavne
sprave ugraduje se neposredno pokraj skretnice, a postavljac na daljini do 200m, a za kontrolu
jezicaka se koristi zasunska sprava. U slucaju presjecenja skretnice kod ovog tipa postavne
sprave nije moguce ponovo pokrenuti postavljac, dok se ne izmjene ošteceni dijelovi
skretnice.

Slika 2.4. Upravljanje skretnicom mehanickim uredajem
2.3 ELEKTRICNA POSTAVNA SPRAVA

Elektricne postavne sprave su skretnicke sprave koje imaju elektromotorni pogon za
prebacivanje skretnica iz jednog položaja u drugi, mehanicko pridržavanje skretnica u
krajnjem položaju, i elektricnu kontrolu pravilnog i ispravnog položaja skretnice. Ova sprava
mora biti konstruirana za hod postavne motke 220 ± 2 mm na skretnicama s uzastopnim
kretanjem jezicaka, a za skretnice razdjelne zone ranžirnih kolodvora s kruto vezanim
jeziccima, hod postavne motke je 110 - 160 mm. Na skretnice bez skretnickih zatvaraca
ugraduju se samo postavne sprave s unutarnjim zatvaracima jezicaka skretnice. Najmanji
razmak izmedu glavne tracnice i odmaknutog jezicka na mjestu uklopnika, za skretnice s
hodom postavne motke 220 mm mora biti 150 ± 2 mm, a za skretnice s hodom 110-160 mm
mora biti 100 mm.
Elektricna postavna sprava treba omoguciti automatsko postavljanje, zakljucavanje i
kontrolu položaja jezicaka skretnice iz odredenog mjesta upravljanja , koristeci elektricnu
struju. Skretnicka elekticna postavna sprava se sastoji iz kucišta, spojnog pribora za spajanje s
jeziccima skretnice te pricvrsnog pribora. U kucištu (obicno od lijevanog željeza) se nalazi
elektromotor s mehanickim prijenosom, koji rotaciju osovine pretvaraju u pravocrtno ili
aksijalno gibanje postavne poluge, te sklopa za kontrolu stanja jezicaka s odgovarajucim
sustavom kontakata. Prema nacinu ugradnje ove postavne sprave se mogu postaviti paralalno
s glavnim kolosijekom ili okomito na njega, a konstrukcija mora biti takova, koja omogucuje
pricvršcenje s lijeve ili s desne stane skretnice.Za pokretanje jezicaka koristi se postavna
poluga, a za kontrolu stanja pojedinog jezicka odnosno prijevodnica se koristi par kontrolnih
poluga.
Skretnicka elektricna postavna sprava mora osigurati silu od najmanje 5000 N na
postavnoj poluzi. Potrebna sila kojim ce jezicci krenuti iz jednog krajnjeg položaja u slucaju
presjecenja skretnice naziva se sila cvrstog držanja i iznosi od 8000 do 10000 N, a sama sila
presjecenja skretnice je do 11 kN.
Postavni i kontrolni elektricni kontakti trebaju biti tako konstruktivno riješeni, da su
odskocni i ovisni o položaju postavnih i kontrolnih motki skretnice. Broj i vrsta elektricnih
kontakata ovisi o tipu postavne sprave i elektricnoj shemi, a kontaktni sklopovi trebaju biti
zašticeni posebnim poklopcem.
Na prugama Hrvatskih željeznica uglavnom su u uporabi elektromehanicke postavne
sprave tipa “SEL- Lorenz” prikazane slikama 2.5 i 2.6. i “Siemens” slikom 2.7.


Slika 2.5. Elektricna postavna sprava tipa SEL

Slika 2.6. Osnovni dijelovi elektropostavne sprave tip Lorenz

Slika 2.7. Elektricna postavna sprava tipa “Siemens”
Elektricne postavne sprave moraju biti tako konstruirane, da u slucaju kvara omogucuju
rucno prebacivanje skretnice pomocnom rucicom, koja se dovodi u vezu s postavnim
mehanizmom sprave na jednostavan nacin, bez otvaranja kucišta. Prilikom umetanja rucice u
postavnu spravu, moraju se prekinuti elektricni kontakti u postavnom i kontrolnim strujnim
krugovima, a nakon vadenja rucice kontakti se moraju ponovo vratiti u redovit položaj.
Glede pouzdanosti, elektromehanicka postavna sprava treba biti konstruirana da može bez
otkazivanja rada izdržati najmanje 500000 prebacivanja skretnica u normalnim uvjetima rada
uz redovito održavanje. U nju se može ugraditi motor na istosmjernu ili izmjenicnu
(jednofaznu ili trofaznu) struju. Prikljucna snaga elektromotora ne smije biti veca od 0,8 kW
za trofazni prikljucak, odnosno 1,5 kW za monofazni prikljucak, neovisno o sili postavljanja.
Vrijeme postavljanja elektricne postavne sprave, bez opterecenja, ne smije biti vece od 4 s
za sporohodne, 2,5 s za normalne i 0,6 s za brzohodne postavne sprave. Kod skretnica
vezanih na skretnice vrijeme postavljanja ne smije biti vece od 5,2 s za sporohodne, 3,5 s za
normalne i 0,8 s za brzohodne sprave.
Kod izvršenog presjecanja elektromehanicka postavna sprava mora doci u takav položaj
koji shemotehnicki osigurava promet. Elektricna kontrola položaja skretnice smije se dobiti
samo u krajnjem ispravnom položaju skretnice.
Elektromahanicke postavne sprave se ugraduju na udaljenost od mjesta napajanja, ovisno
o vrsti sprave i o presjeku kabelskih žila postavnog strujnog kruga. Ožicenje postavne sprave
je standardizirano, kako bi se kompletna postavna sprava u slucaju potrebe mogla što
jednostavnije zamijeniti.
Uz elektromehanicke na prugama HŽ-a rabe se i elektrohidraulicne postavne sprave. Ova
sprava za izvor energije i dalje koristi elektromotor, ali se ovdje energija postavljanja prenosi
preko hidraulike. Elektrohidraulicne postavne sprave moraju zadovoljiti iste kriterije kao i
elektromehanicke postavne sprave uz potrebna proširenja uvjeta održavanja glede
hidraulicnog ulja.
Za skretnice na ranžirnim kolodvorima kor iste se hidraulicne postavne sprave koje su u
pravilu brzohodne postavne sprave. Imaju hidraulicni prijenos iz mjesta upravljanja za
prebacivanje skretnica iz jednog položaja u drugi, mehanicko pridržavanje skretnica u
krajnjem položaju, a kontrola pravilnog i ispravnog položaja je elektricna.
2.4 ISKLIZNICE

Iskliznice se postavljaju na istovarnim i industrijskim kolosijecima kao i na takovim
mjestima gdje se pri slucajnom pomicanju vagona ili kretanju lokomotive mogu ugroziti
putevi vožnje. Namjena im je da sprijece neželjene i opasne vožnje po cijenu izbacivanja
vagona iz tracnica. Izbacivanje vozila mora biti ucinjeno tako da ona iskliznu prema vanjskoj
strani kolosijeka. Uz iskliznicu se kao i kraj skretnica ugraduju posebni signalni znaci, koji
oznacavaju položaj skretnice odnosno iskliznice. Iskliznicom se rukuje kao i skretnicom, a
jedan tip iskliznice upravljan postavnom spravom prikazan je na slici 2.8.


Slika 2.8. Ugradnja iskliznice s postavnom spravom
2.5 GRIJ ANJ E SKRETNICA
U zimskim uvjetima, posebno kada pada snijeg i pri niskim temperaturama, snijeg i led
mogu biti uzrokom smetnji u radu skretnica. Gomilanjem snijega i leda izmedu jezicka i
glavne tracnice uzrok su odmicanju jezicka, što predstavlja kvar skretnice i onemogucava
normalno odvijanje prometa.
Snijeg i led se odstranjuju na slijedece nacine (tablica 2.1.):
- mehanicko cišcenje,
- bacaci plamena,
- kemijskim sredstvima,
- zagrijavanje tekucim gorivom ili plinom,
- elektricnim grijanjem skretnica.

Tablica 2.1. Grijaci skretnica

TIP GRIJACA IZVOR
ENERGIJE
POTROŠNJA NACIN
UPRAVLJANJA
PRIMJEDBE
rucno cišcenje covjek sati rada klimatski uvjeti
kemijska sredstva covjek ili stroj sati rada rucno ili strojno korozija
plinski plin PROPAN m
3
/m rucno ili automatski zapaljive tvari
elektricni elektricna struja kWh/m na daljinu, automatikom elektricna struja

Na prugama HŽ najcešce se koriste plinski grijaci skretnica, i to na pruzi Zagreb – Rijeka
(slika 2.9) , dok se na prugama elektificiranim izmjenicnim sustavom 25 kV koriste iskljucivo
elektricni grijaci.
Plinski grijaci koriste plin propan iz plinskih boca volumena 25 l, postavljenih u posebne
ormare uz skretnice. Nedostatak ovog sustava je u tome što se jedan dio pribora nakon sezone
grijanja skida, što zajedno s plinskim bocama zahtijeva velik i poseban skladišni prostor. Kod
ovog sustava nije moguce dobro prilagoditi uloženu energiju za grijanje u odnosu na vanjsku
temperaturu i kolicinu snijega.

Slika 2.9. Plinsko grijanje skretnica

Elektricno grijanje skretnica koristi elektricnu struju kontaktnog voda elektrovuce, koju se
preko transformatora dovodi na elektricne grijace montirane na unutrašnjoj strani stopice
glavne tracnice. Elektricni grijaci se mogu centralizirano automatski upravljati, tako što je
angažirana snaga ovisna o vanjskoj temperaturi i kolicini snijega i leda. Posebnim zaštitnim
uredajima osiguran je potpuno automatski rad, bez opasnosti od požara, a cijeli sustav je
zašticen od eventualnog kratkog ili dozemnog spoja. Cijeli sustav upravljanja izveden je
poluvodickom tehnologijom, što minimizira troškove održavanja, a preko bilo kojeg
telekomunikacijskog prijenosnog sustava je omoguceno daljinsko upravljanje i kontrola.

2.6. SKRETNICE ZA VLAKOVE VELIKIH BRZINA

Skretnicki uredaji za kontrolu položaja jezicaka kontroliraju ispravan i pravilan položaj
jezicaka i prenose informaciju preko signalnog kabela do udaljenog relejnog ili procesorskog
signalno-sigurnosnog uredaja. Ove sprave mogu biti tako konstruirane da pored svoje
funkcije obavljaju i funkcije skretnicke brave, odnosno, pridržavanje skretnice u krajnjem
položaju i za kontrolu pravilnog i ispravnog položaja skretnice. Ugraduju se i na skretnice s
rucnim postavljacima, a ovisnost s drugim elementima signalno-sigurnosnog uredaja se
ostvaruje preko udaljenog relejnog ili procesorskog uredaja. Najcešce se ugraduju na prugama
velikih brzina kod skretnica s velikim polumjerom zakrivljenosti pored postavnih sprava na
vrhu prevodnice, a za kontrolu položaja sredine jezicaka i prenošenje te informacije u relejni
ili procesorski uredaj. Pogodna je i za nezaposjednute i manje kolodvore s rijetkom potrebom
prebacivanja skretnica.
Brzina vožnje vlaka preko skretnica u položaju za skretanje je ogranicena i propocionalna
je polumjeru kojim se odvojni kolosijek odvaja od glavnoga. Za vlakove velikih brzina
polumjeri odvajanja su veci od 1200 m. Pri tako velikom polumjerima skretnice su dugacke,
pa postoji problem upravljanja postavljanjem skretnickih jezicaka, i njihog pouzdanog držanja
za vrijeme vožnje vlaka. Stoga se za dugacke kretnice postavljaju dodatni zatvaraci. Skretnica
za vece brzine (UIC-60) na našim prugama prikazana je slikom 2.10.


Slika 2.10. Skretnica UIC-60

Radi povecanja sigurnosti vožnje vlaka zabrzine preko 160 km/h umjesto klasicnog srcišta
skretnice ugraduju se pomicna srcišta upravljana posebnom postavnom spravom kako je to
prikazano slikom 2.11.


Slika 2.11. Pokretno srcište skretnice

Daljnje povecanje sigurnosti vožnje za vlakove velikih brzina postiže se ugradnjom
senzora za premanentno pracenje parametara skretnice, što je shematski prikazano slikom
2.12.

Slika 2.12. Shematski prikaz senzorske kontrole položaja jezicaka
Položaj senzora na skretnici za velike brzine prikazan je slikom 2.13.

Slika 2.13. Položaj senzora za dinamicku kontrolu skretnica

Za postavljanje skretnica preko kojih voze vlakovi velikih brzina koriste se i postavnje
sprave postavljene izmedu jezicaka. Prikaz jedne takve postavne sprave je na slici 2.14., na
kojoj se vidi i kontrolnik stanja jezicaka.



Slika 2.14. Jedan tip postavne sprave i kontrolnika za skretnice velikih brzina vlakova

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful