ODGOVORI - OBRAZOVANJE 1. INFRASTRUKTURA -infrastr. je heterogena kategorija; postoji: privredna infras r!" !

ra (u užem smislu: promet, komunikacije, energetika, vodoprivreda), dok infrastruktura u svojem širem smislu podrazumijeva tzv. neprivredn! i#i s$%i&a#n! infras r!" !r! kamo spadaju sve društvene djelatnosti (zdravstvo, obrazovanje, kultura, uvanje j. reda i poretka, znanstveno-istra!iva ki rad) -infrastruktura je predstavljena kao $p'i inp! i pre p$s av"a s"#adn$( privredn$( ra)v$&a -specifi nosti infrastrukture su mnogobrojne i one su determinante ciljeva i instrumenata ekonomske politike u ovoj oblasti " * su na&)na+a&ni&e "ara" eris i"e dr!, veni- d&e#a n$s i : ekonomske, institucionalne i tehničke zna ajke infrastrukture; -e"$n$.s"e )na+a&"e: #. investicijski karakter ulaganja (znanje i zdravlje kao investicije) $. naglašene eksterne ekonomije i disekonomije %. ekonomija razmjera &. visoki fiksni troškovi (koji se marginaliziraju putem ek. obujma) '. nedostatak suvereniteta potroša a (. nemogu)nost primjene principa isklju ivosti (jer nema mehnizma cijena u tr!išnom smislu) -ins i !%i$na#ne "ara" eris i"e * odsustvo tr!išnih cijena i naglašena intervencija dr!ave jer tr!. mehanizam nije prikladan u alociranju resursa u oblasti infrastrukture (jer bi u suprotnom došlo do ispodoptimalnih u inaka i disproporcija) - e-ni+"e "ara" eris i"e * nedjeljivost kapaciteta i dugi vijek trajanja (nema jednokratne potrošnje); razli it stupanj me+uovisnosti pojedinih segmenata infrastrukture; karakter usluga kao op)e primjenjenih inputa -u oblasti infrastrukture naglašeno je društveno financiranje putem prora una; naglašena je uloga plana i makro-odlu ivanja (dr!ava supstituira neefikasnot mikroekonomske odluke); va!na zna ajka je postojanje eksternalija gdje se privatne koristi i troškovi razlikuju od onih društvenih te govorimo o eksternim ekonomijama, odnosno disekonomijama /. TE0E1JNE KARAKTERISTIKE DRU2TVENI3 DJE1ATNOSTI Ne e+evins"i "ara" er - anga!man društv. djelatnosti i njihov primarni zadatak nije definiran na podru ju privre+ivanja, nije u svezi s neposrednim stvaranjem i maksimiranjem profita i ekonomskog viška kao što je to slu aj s poduzetni kim sektorom. Univer)a#ni "ara" er - efekti društvenih djelatnosti ne mogu se internalizirati na razini pojedinog korisnika (suzbijanje odre+ene bolesti ne odnosi se samo na pojedince ve) i na širu okolinu kao što i od obrazovnih kapaciteta pojedinca ima koristi šira zajednica). ,bog te injenice za funkcioniranje društvenih djelatnosti zainteresirano je itavo društvo. -niverzalnost društv. djelatnosti podrazumijeva tako+er i dostupnost usluga društv. djelatnosti svim lanovima odre+enog društva. .ruštvene djelatnosti )na+a&n$ s! p$dr!+&e $s varivan&a s$#idarn$s i ! dr!, v! (npr.jednakost šansi u obrazovanju - djeca ne smiju biti optere)ena /grijesima0 svojih roditelja). K$.p#e.en arn$s dr!, veni- d&e#a n$s i - tek komplementarnim djelovanjem društvenih djelatnosti posti!u se cjeloviti rezultati (pozitivni efekti akcije u zdravstvu mogu se poništiti neadekvatnim mjerama u obrazovanju i zaštiti ovjekova okoliša). .ruštvene djelatnosti nis! dire" n$ an(a4irane ! .a eri&a#n$& pr$i)v$dn&i i zbog toga one predstavljaju svojevrsnu pripremu rada u proizvodnji (obrazovanje stvara kadrove, zdravstvo osigurava radnu spremnost radno aktivnog stanovništva...). ,bog ove karakteristike neki autori (npr. .enison) društvene djelatnosti nazivaju "va#i a ivni. fa" $ri.a privredn$( ras a pa su i društv. djelatnosti (kao infrastruktura) $p'i inp! i pre p$s av"a s"#adn$( privredn$( ra)v$&a.

#

*. EKSTERNA1IJE 1ksternalije se javljaju kada proizvodnja ili potrošnja jednog privrednog subjekta ne uzrokuje jedino troškove ili koristi njemu samome, ve) se odra!ava i na troškove ili koristi drugih privrednih subjekata. 1ksterni efekti se ne javljaju u kalkulacijama potroša a ili proizvo+a a koji ih generiraju svojim odlukama, oni ih naprosto ignoriraju, zbog ega se i ne reflektiraju na tr!išne cijene proizvoda i usluga koje konzumiraju ili proizvode. 1ksternalije se javljaju u potrošnji i u proizvodnji. E"s erna#i&e ! p$ r$,n&i nastaju kada razina potrošnje nekog dobra ili usluge jednog privrednog subjekta izravno utje e na razinu blagostanja drugog, dok se e"s erna#i&e ! pr$i)v$dn&i doga+aju onda kada proizvodna aktivnost jednog proizvo+a a izravno utje e na opseg ukupnog prihoda i troškova proizvodnje drugog. 2ozitivni efekti se nazivaju e"s erni. e"$n$.i&a.a , a negativni efekti e"s erni. dise"$n$.i&a.a . 2oseban slu aj eksternih disekonomija u proizvodnji je i ekonomija obujma koja druge proizvo+a e ini manje koherentnim ili suvišnima na tr!ištu. 5. INTERNA1IZA6IJA EKSTERNI3 EFEKATA 1ksternalije se javljaju kada proizvodnja ili potrošnja jednog privrednog subjekta ne uzrokuje jedino troškove ili koristi njemu samome, ve) se odra!ava i na troškove ili koristi drugih privrednih subjekata. 1ksterni se efekti ne javljaju u kalkulacijama privrednih subjekata koji ih proizvode pa se niti ne reflektiraju na tr!išne cijene p3u koje konzumiraju ili proizvode. 4enomen eksternalija po inje se razlikovati $5-ih godina prošlog stolje)a, za što velike zasluge ima eng. ek. teoreti ar 2igou, te se dolazi do spoznaje da makroek. optimum nije zbroj mikroek. optimuma. 6ako uslijed eksternalija ne bi došlo do podoptimalne ili iznadoptimalne proizvodnje, one se moraju u što ve)oj mogu)oj mjeri internalizirati. 1ksterni efekti svake aktivnosti u društvenim razmjerima neminovno se internaliziraju, što zna i da se društvo neizbje!no koristi pozitivnima, a negativne snosi, i to bez obzira na to jesu li eksternalije identificirane i mjerljive ili ne. 7zuzetak su jedino tzv. 88spillover efekti88 (efekti prelijevanja) u me+unarodnim ekon. odnosima. In erna#i)a%i&a ima za svrhu da se svakom programu pripišu sve njemu pripadaju)e društvene koristi i troškovi kako bi se mogao uspore+ivati s drugim alternativnim programima i kako bi se na taj na in moglo odabrati rješenje koje je društveno optimalno. 9ilj toga zahtjeva svodi se na to da se utvrdi: 718 "$ &e s varni p$&edina+ni "$risni" 7pr$i)v$9a+8 p$)i ivni-: $dn$sn$ "$ par i%ipira ! sn$,en&! 7pr$i)v$dn&i8 ne(a ivni- !+ina"a ne"$( pr$(ra.a: kako bi se 7/8 i)n$s e"s erni- dise"$n$.i&a s$%i&a#i)ira$: $dn$sn$ "a"$ se i)n$s e"s erni- e"$n$.i&a ne ;i ne$pravdan$ prisva&a$ 7pena#i)iran&e: $dn$sn$ s!;ven%i$niran&e8. :o je jedna od osnovnih pretpostavki racionalne alokacije resursa. ;sim toga, internalizacijom eksternih efekata poti e se i pravi nija raspodjela resursa u društvu. 7nternalizacija eksternih efekata na razini pojedinog društvenog subjekta ili programa posti!e se razli itim mjerama privrednog sistema i ekonomske politike: (#) adekvatnim reguliranjem prava vlasništva, ($) organiziranjem što ve)eg broja aktivnosti u zasebne organizacijske jedinice, (%) izborom optimalne razine odlu ivanja, (&) obaveznim pla)anjem kompenzacija, poreznih dad!bina i sl., u protuvrijednosti eksternih troškova, (') adekvatnom koordinacijom odluka izme+u razli itih administrativno-politi kih zajednica. 2otpuna internalizacija eksternih efekata, me+utim, nije mogu)a zbog njihove nemjerljivosti i nemogu)nosti individualizacije.

$

<. EFEKTI INVESTI6IJA U INFRASTRUKTURU NA RAST S-e.a efe"a a inves i%i&a ! infras r!" !r! na ras
O;#as i infras r!" !re Efe" "apa%i e a << << << EFEKTI RASTA Efe" Indire" ni ra%i$na#i)a%i&e efe" i < < < < < < < << Dire" ni efe" ;#a($s an&a << <

9estovni promet =eljezni ki i zra ni promet 6omunikacije ;pskrba vodom i plinom >iš)enje zraka, vode, otpadaka O;ra)$van&e 4undamentalna istra!ivanja 2rimijenjena istra!ivanja i razvoj Zdravs v$ ;bjekti za kulturu i sport << * jako naglašeni pozitivni efekti < * pozitivni efekti

==
<< < << <

== ==
<<

=

Efe" "apa%i e a - ozna ava povoljan efekt na sni!enje cijena u onim granama infrastrukture gdje se kod investiranja mora voditi ra una o izgradnji optimalnih kapaciteta (osobito energetika i promet, dok je ovaj efekt manje izra!en kod djelatnosti iji proizvodi imaju zna ajke javnog dobra * kao primjerice obrazovanje i zdravstvo) Efe" ra%i$na#i)a%i&e - ozna ava pove)anje proizvodnje dobara i usluga uz nepromijenjeno ulaganje proizvodnih faktora Indire" ni efe" i - odra!avaju povoljan utjecaj na pove)anje proizvodnih kapaciteta u onim podru jima u kojima nisu vršene investicije (to je mjerilo eksternih ekonomija i disekonomija) " upravo su naj eš)e i svrha investicija u infrastrukturu upravo indirektni efekti, a cilj je ek. politike maksimizirati eksterne ekonomije te minimalizirati eksterne disekonomije Dire" ni efe" ;#a($s an&a - odnosi se na one investicije koje ne vode neposrednom pove)anju snage privrede, ve) pove)avaju kvalitetu !ivota pojedinca što je posebno izra!eno upravo i kod obrazovanja i zdravstva 7z prikazane sheme vidljivo je da oblasti obrazovanja (i zdravstva), osim naglašenih efekata na pove)anje blagostanja pojedinca, imaju i naglašene indirektne efekte i utjecaj na privredni rast i razvoj u cjelini " ovaj investicijski karakter, osim onog potrošnog, svakako treba uzeti u obzir prilikom donošenja ek. odluka, a upravo je on esto puta zanemaren

%

e#&ni pri($v$ri "$n%ep ! s#$. dijelovi osnovnog obrazovanja. javlja se e$ri&a dr4ave .! @@pre varan&e vi. te im je dominantno obilje!je bio #!"ra ivan "ara" er 7$si(!ran&e )arade8 .izuzetak su bili odr. g.an rad@@ radnici iz materijalne proizvodnje su trebali ovladati sredstvima za zajedni ke društvene potrebe " novim odnosom materijalne proizvodnje i društvenih djelatnosti trebao se ostvariti njihov jednaki materijalni polo!aj Te. st.-ovi su bili ure+eni brojnim zakonima i propisima " stvoren je slo!en i skupi mehanizam upravljanja društvenim djelatnostima s nedovoljno diferenciranom odgovornoš)u i niskom efikasnoš)u & .ni.@@ -sve više ja aju odre+eni oblici privatnog obrazovanja i zdravstva " uvode se tr!.&ene rada " doprinosi za financiranje društvenih djelatnosti su se odre+ivali po nasljednoj logici. st. nisu proizlazili iz vrijednosti odre+enog programa " ovaj koncept je negirao dr!avu kao posrednika izme+u korisnika i davalaca usluga .&ene@@ (the voluntarI 1Jchange Approach) poznatog u teoriji javnih financija -polazi se od teze da su društvene djelatnosti dio društvene reprodukcije i da svojom aktivnoš)u doprinose efikasnosti ukupnog rada i razvoja (samoupravljanje) -zaposleni u materijalnoj proizvodnji i zaposleni u društvenim djelatnostima bez posredstva dr!ave se dogovaraju o koli ini. ?odel koji se prete!ito temeljio na tr!išnim elementima alokacije sredstava $. e#e. ?odel koji se temeljio prete!ito na dr!avnom posredovanju %."a rada ! p$ re. 0ODE1I FINAN6IRANJA DRU2TVENI3 DJE1ATNOSTI . obilje!ava tr!išni model gdje su se potra!nja i ponuda za uslugama i proizvodima društ. nezaposlenost. koncept slobodne razmjene rada sadr!i elemente @@na+e#a d$. te zdravstvene zaštite koji su bili organizirani od strane crkve ili dr!ave -danas je ovaj model tako+er prisutan. ?odel * koncept slobodne razmjene rada ili dohodovni koncept A8 0$de# s r4i. socijalni konflikti). djelatnosti susretale na tr!ištu -ovaj je model bio dominantan do kraja #@.a a#$"a%i&e sreds ava -po etne faze sustava financiranja d. god.#a($s an&a koja obrazovanje i zdravlje sve više smatra javnim dobrom koje mora biti dostupno najve)em broju pojedinaca " praksa dr!ave blagostanja sna!no je utjecala na porast javnih rashoda (Fagnerovi zakoni) -po etkom osamdesetih godina svijet je zahvatila posvemašna gospodarska i socijalna kriza (inflacija.d.$dne ra). niska stopa rasta.$de#a: #.) B8 0$de# dr4avn$( p$sred$van&a -zrelija faza kapitalizma (#CC%.r$v$#&ne ra).akon o obveznom zdravstvenom osiguranju u vrijeme kancelara Eismarcka) " dovodi do intervencije dr!ave -razlog je bio kapital i vojnostrategijski interesi koji su tra!ili obrazovanije i zdravije stanovništvo -radni ka klasa izborila je zna ajna prava u socijalnoj sferi.pla)anje naknade za cjelovite programe umjesto financiranja institucija. elementi u nekada dominantno javno financiranje 68 K$n%ep s#$.$dne ra). neki oblici sveu ilišne nastave. naro ito u nekim zemljama (zdravstvo i obrazovanje u Americi. normativna defiskalizacija financiranja društvenih djelatnosti -iako razvijen kao originalan. kvaliteti i cijeni usluga kojima se zadovoljavaju njihove pojedina ne i zajedni ke potrebe -kroz sin a(. u Djema koj je donešen . pla)anja po jedinici pru!ene usluge * @@Fee f$r Servi%e S?s e.&ene rada i#i d$-$d$vni "$n%ep -#@H#.praksi financiranja društvenih djelatnosti do sada su se javila ri . te su slabi gospodarski rezultati utjecali na reformu dr!ave blagostanja " smanjuju se javni rashodi (za obrazovanje. socijalne programe) " na gospodarsku i politi ku scenu dolazi konzervativna ekonomska politika (tačerizam. -organizacija i financiranje ponude usluga društvenih djelatnosti pripadalo je sferi privatnog poduzetništva i bitnije se nisu razlikovali od organizacije i financiranja ostalih proizvoda i usluga.? -u sustavu financijskog servisiranja javnih potreba dolazi do zaokreta " troškove javnih potreba treba prevaliti na ve)i dio stanovništva " nema prirodnog prava na besplatne usluge obrazovanja i zdravljaG " umjesto nekontroliranog rasta javnih rashoda treba uvesti stimulativnije i efikasnije metode pla)anja usluga .u stvarnosti K7. osnovnom obrazovanju i zdravstvu -polovicom $5. reganomika) * s!pp#? side e%$n$.en i. visokoškolsko obrazovanje u Bapanu i sl.>.

ne zna i definitivni odlazak dr!ave i tr!išta: dr!ava uvodi obvezu pla)anja doprinosa. ovaj sustav ima za cilj dati više slobode korisnicima fin.bio je u po etku centraliziran te su se odluke donosile i financiranje provodilo na razini središnje vlasti i prora una. i sl. riznicu te se dalje iz nje distribuiraju ' . što je dovodilo do suboptimalne realizacije opsega usluga " tako zamišljena slobodna razmjena rada trebala je biti negacija bud!etskog i tr!išnog na ina financiranja društvenih djelatnosti . s#$. s!s av fdd-a ! ne$visn$& -rva s"$& dr4avi . osigurati adekvatnu institucionalnu potporu. godine. ovim sustavom nisu bili zadovoljni ni korisnici ni davaoci p3u dd-a /. sredstava " pojedinim se ustanovama dodjeljuju odre+ena sredstva.uvodi se H5-ih godina prošlog stolje)a kada se pokušalo provesti zna ajnu decentralizaciju i što više smanjiti utjecaj (para)dr!avnih mehanizama. porezni sustav. 3RVATSKI SUSTAV FDD-a -karakteriziraju ga 5 fa)e: 1. pokušava se provesti decentralizacija i prenošenje dijela prava i obveza na ni!e lokalne jedinice što predstavlja kompleksan proces s kojim treba usuglasiti zakonske akte. no stvoren je golem adm. a praksa je pokazala da je ionako oskudan financ. tr!išni odnosi ostaju kao tzv.!d4e s"$ finan%iran&e . finan%iran&e p! e. za razliku od prethodnog. pokušalo se direktno spojiti korisnike i davatelje usluga s pretpostavkom da se oni sami dogovore o cijeni i sadr!aju usluge.$dne ra).to. a o na inu njihova trošenja odlu uju same ustanove *. kako bi se sustav u inio u inkovitijim. centralizirani na in upravljanja sustavom fdd-a što je bilo posljedica vrlo skromnih ek. jer u suprotnom dolazi do suboptimalnih efekata.-ova. godine uvodi se resorni sustav financiranja gdje svi porezni prihodi odlaze u dr!. $55&. sustav bio ovime previše optere)en te ponovno nisu bili zadovoljni ni korisnici ni davatelji usluga dd-a 5. odluka.traje do #@'$. . ipak.. aparat koji je trebao operativno sprovesti ovu ideju. no. neposredni odnosi korisnika i davaoca usluga L-sustav slobodne razmjene rada u Mrvatskoj napušten je po etkom devedesetih godina u procesu stvaranja samostalne Mrvatske dr!ave i sveop)e transformacije gospodarskog i socijalnog sustava zemlje A." u funkcioniranju K7.javlje se od (5-ih godina.-ova javljali su se i problemi zbog dominantnog utjecaja davaoca usluga i njihove povezanosti sa stru nim slu!bama K7. f$nd$vs"$ finan%iran&e . ovaj je sustav bio original u svijetu. mogu)nosti tadašnje Mrvatske gdje se oskudni kapital raspore+ivao putem dr!.&ene rada * d$-$d$vni "$n%ep .

generira i brojne neopipljive pozitivne i negativne efekte (problem monetarnog iskaza). 6OST BENEFIT ANA1IZA -%$s -."$vi . .#e. 88skrivene cijene88 7/8 i). osim ekonomskih elemenata. nego tijekom dalje ili bli!e budu)nosti. oni se moraju homogenizirati. da bi bili usporedivi."$va i "$ris i 7<8 !sp$re9ivan&e sada.#e.e &e s a i+na .e#&na $(rani+en&a u primjeni ovako koncipirane 9-E analize: 718 pr$. ali i u slu ajevima kada tr!išne cijene ne odra!avaju stvarne društvene troškove i koristi pa ih treba korigirati primjenom tzv. @@!"!pni.!d!'i. (") rashode za zdravstvenu zaštitu.$r dis"$n ne s $pe 7)a sv$9en&e ."$ris i i r$. odnosno gdje je kvocijent sadašnje vrijednosti troškova i koristi ve)i od # .a .B. bolesni 7<8 6-B ana#i)a . .&eren&e 7*8 i).en&a $d#!"e $ pri-va'an&! i#i $d.!"!pni r$.en a: (!) gubitke u proizvodnji.re4en$s i re)!# a a 7sva"i pr$&e" i."$va 7%i&ene8 ."$va i "$ris i 7>8 d$n$.r$.r$&ne (#avne i p$pra ne efe" e8 7/8 ! vr9ivan&e $+e"ivani. razlika izme+u sadašnje vrijednosti E i 9 pozitivna. nemo)ni.e $da " pa nije prikladna za vrednovanje projekata koji impliciraju zna ajnije strukturalne promjene " primjena cost-benefit analize ! $. mo!e biti ekonomski neopravdan. gdje on. veni. siromašni.e.r$. tj.n&e vri&edn$s i r$. patnju i druge nevolje povezane s oboljenjem ( .koristi od ulaganja u obrazovanje mjere se pove)anjem zarada uposlenih ovisno o stupnju kvalifikacije. upotrebljava se kod sistemskog pristupa financiranju obrazovanja) -temelji se na utvr+ivanju i uspore+ivanju sadašnje vrijednosti svih o ekivanih troškova i koristi nekog projekta odnosno ulaganja radi procjene opravdanosti njegove realizacije " budu)i da se svi o ekivani troškovi i posebno koristi realizacije jednog projekta ne ostvaruju neposredno.$r dis"$n ne s $pe C daljnji je problem u primjeni ove analize gdje male varijacije diskontne stope dovode do velikih razlika u rezultatima. najugro!eniji.r$. tj."$va ne"$( pr$&e" a " javlja se tamo gdje je teško utvrditi osnovni rezultat neke djelatnosti koja. tako+er se javlja dilema izbora primjene diskontne stope koja odra!ava vremenske preferencije pojedinaca ili pak izbora neke društvene stope 7*8 pr$. tretiraju se kao i investicije u zgrade i opremu koje imaju svoju cijenu i o ekivanu stopu rentabilnosti ."$va i "$ris i i n&i-$v$ .$#es i obi no obuhva)aju * e#e. npr.enefi ana#i)a jedna je od glavnih metoda valoriziranja i kvantifikacije javnih projekata (kad god je to mogu)e. uz opipljive. a to se u pravilu ini njihovim diskontiranjem. i (#) ovisnost.an&e-vi. diskriminirani su oni pojedinci koji su soc."$va i "$ris i na SV8 758 dis"$n iran&e r$. gdje se pretpostavlja da razlike u zaradama zaposlenih potje u isklju ivo iz razlika u obrazovanju " ishodište i temeljno uporište metodologije primjene cost-benefit analize ! )dravs v! je koncept tzv. moraju u obzir uzeti i oni nemonetarni (jedan projekt mora se vrednovati sa stajališta više društveno-relevantnih nezavisnih ciljeva) 758 ne(a ivna s$%i&a#n$-p$#i i+"a "$n$ a%i&a 6-B ana#i)e " ukoliko se primijeni matamati ki ra un.a%ivan&! $dre9en$( pr$&e" a -prihvatljiv je svaki projekt ako je neto sadašnja vrijednost ve)a od nule. svo+enjem na sadašnju vrijednost -postupak cost-benefit analize definiran je slijedećim fazama 718 definiran&e pr$&e"a a $dn$sn$ !#a(an&a: (d&e se ! pravi#! radi $ !. ali društveno i socijalno itekako opravdan pa se.$#es i@@ .!# ivari&an n$s i %i#&eva " slijede)i je problem jer vrlo esto dolazi do konflikta ciljeva nekog projekta.ra)$van&! temelji se na konceptu @@#&!ds"$( "api a#a@@ -ulaganja u kadrove.&eren&a dr!.

en i su sljede)i: " naslije+ena sposobnost. i ind. tj. tj. ve)a od prinosa na alternativne oblike ulaganja. oni se moraju homogenizirati. trošak kao zna ajna stavka. me+usobno su jako korelirani tako da se ne mo!e na zadovoljavaju)i na in izdvojiti isti utjecaj obrazovanja na pla)e " društvene stope rentabilnosti stalno su potcijenjene jer se ne uzimaju u obzir efekti obrazovanja kao potrošnje i privla nost pojedinih zanimanja koja su dostupna samo onima s visokim obrazovanjem. tj. koju ine troškovi propuštenih zarada za vrijeme školovanja.$4e !vi&e" "$ris i i "a$ p$ p!n$ p$!)dan ins r!.en )a a#$"a%i&! sreds ava ! $. trošk. 6OST BENEFIT ANA1IZA E FRAVI1A OD1UGIVANJA -%$s -. gdje i male varijacije uzrokuju velike oscilacije budu)ih zarada) -prihvatljiv je svaki projekt ako je neto sadašnja vrijednost ve)a od nule. ukoliko je >KN ve)a od 5 " sli na je odluka i na temelju 7OO: ukoliko je diskontna stopa. indirektne koristi. nego tijekom dalje ili bli!e budu)nosti. manji od sadašnje vrijednosti budu)ih zarada. dakle. uspjeh postignut u obrazovanju.enefi ana#i)a jedna je od glavnih metoda valoriziranja i kvantifikacije javnih projekata (kad god je to mogu)e. a one nisu uzete u obzir u onome što se zove /društvena stopa rentabilnosti0 " postoje)e razlike u pla)ama u korist obrazovanih ne odra!avaju razlike u njihovom doprinosu proizvodnom kapacitetu. svo+enjem na sadašnju vrijednost (tu se pak javlja problem izbora diskontne stope. upotrebljava se kod sistemskog pristupa financiranju obrazovanja) -temelji se na utvr+ivanju i uspore+ivanju sadašnje vrijednosti svih o ekivanih troškova i koristi nekog projekta odnosno ulaganja radi procjene opravdanosti njegove realizacije " budu)i da se svi o ekivani troškovi i posebno koristi realizacije jednog projekta ne ostvaruju neposredno. a to se u pravilu ini njihovim diskontiranjem. OGRANIGENJA FRI0JENE 6-B ANA1IZE U OBRAZOVANJU 7 GDJE SE NE 0OIE KORISTITI 6-B ANA1IZA U OBRAZOVANJUJ 8 -6-B ana#i)a se ne . tj. oportuno je ulagati u obrazovanje 1H. odnosno gdje je kvocijent sadašnje vrijednosti troškova i koristi ve)i od # -9-E analiza ve!e se i uz teoriju ljudskog kapitala koja potra!nju za obrazovanjem izvodi iz sagledavanja troškova i koristi koji su vezani za odluku o obrazovanju nakon obveznog školovanja " pri tome treba uzeti u obzir i direktne i indirektne troškove (opp. karakter posla i postignuto stru no usavršavanje.ra)$van&e " to potvr+uje i sistematizacija kritika pretjerane kvantifikacije naro ito na podru ju koristi od ulaganja u obrazovanje -jednu od njih dao je jedan od najpoznatijih autora iz podru ja ekonomike obrazovanja ?ark Elaug * njegovi ar(!. individualna motivacija. socijalno porijeklo. koja izjedna uje sadašnju vrijednost svih budu)ih zarada sa sadašnjom vrijednoš)u troškova za obrazovanje. ve) odra!avaju razlike stalno ustaljene društvene konvencije na inherentno imperfektnom tr!ištu radne snage " kalkulacije ovise o projekciji budu)ih trendova. polaze)i od zate)enih podataka. razlika izme+u sadašnje vrijednosti E i 9 pozitivna.a koju ne mo!emo iskazati u nov anom izrazu " izravne koristi od obrazovanja su kvantitativno manje va!ne nego neizravne.D. zanemaruju)i povijesna poboljšanja u kvaliteti obrazovanja kao i budu)e promjene u potra!nji i ponudi obrazovne radne snage H . dok se s druge strane uzimaju u obzir varijacije u zaradama koje prate pojedini stupanj školovanja) " na temelju komparacije troškova i koristi donosi se odluka o školovanju " opredjeljenje za obrazovanje bit )e opravdano ukoliko je sadašnja vrijednost zbroja direkt. da bi bili usporedivi.

#i%i nef$r. $. pretpostavlja se da )e njegov grani ni prihod biti ispod onoga koji bi ostvarivao da se nije odlu io na taj korak -budu)i da njegov poslodavac nije siguran da )e ste ena nova znanja biti upotrijebljena u njegovom poduze)u. pr$(ra. rada stvara toliko potrebnog fleksibilnog specijalista koji je otporniji na sve izra!enije tr!. unato tome što )e on proizvesti viši grani ni prihod " ipak. koji se esto nazivaju $. nakon završavanja formalnog obrazovanja. biti podijeljen trošak obrazovnog traininga s radnikom C . treba odvojiti odre+eno vrijeme za u enje i pripremu odgovaraju)ih ispita. na!"$van&a..p$nen ! r$. na makroekonomskoj razini u visokorazvijenim zemljama nazivaju se Kdr!. u pravilu. godine !ivota njihov polo!aj na tr!. troškove traininga pokriva. ven$ in e(ra ivni. tijekom svojega radnoga vijeka treba poha+ati razli ite neformalne oblike obrazovanja (na makroekonomskoj razini i najbogatije zemlje nastoje smanjiti troškove obrazovanja uz istu ili pove)anu kvalitetu obrazovanja) -krivulja formalnog obrazovanja naglo pada nakon #@.ra)$vni rainin(.ra)$van&e i sl.a#n$( $. da bi zadr!ao radnika s novim znanjima i vještinama.#e. zapravo. poha+aju)i odre+eni oblik obrazovnog traininga. $n #ine $. odnosno zarada kao posljedice ulaganja u razne oblike obrazovnog traininga -razlikujemo OFMI I SFE6IFIGNI OBRAZOVNI TRAINING (u stvarnosti se ta dva traininga javljaju u kombinaciji.avan&! pr$. što pogotovo vrijedi za stanje rastu)e nezaposlenosti -na razini poduze)a razni oblici obrazovnog traininga imaju )ada a" izgradnje ljudskih resursa što ima isto zna enje kao da su u pitanju oblici fizi kog kapitala -simultani proces rada i u enja ima svoj smisao u koristi za poslodavca i posloprimca " stjecanje odre+enih vještina.a#nisp$s$. rada za ve)u pla)u.!"a na p$s#! !"#&!+!&e "$. SFE6IFIGNOSTI 6-B ANA1IZE NA FODRUGJU STRUGNOG OSFOSOB1JAVANJA -jednom ste eno obrazovanje sve manje je dovoljno za cijeli !ivot pojedinca * stoga se u znanstvenim i stru nim krugovima esto spominje )v."a 7%$s 8 i "$ris i 7. rada zna ajno ovisi o njihovom /obrazovnom kapitalu0 -$.enefi 8 " za poslodavce i posloprimce su itekako va!ne informacije o eventualnom pove)anju profita. %&e#$4iv$ n$ $.L r&e. rada.ra)$van&a. budu)i da prostorna i profesionalna mobilnost (ne)zaposlenih podjednako potje u od posloprimca i poslodavca) C $p'i $. stru ne škole) a ne u prostorima poduze)a C spe%ifi+ni $.11. u pravilu. pra( . tada )e za vrijeme obrazovnog traininga dobivati ni!u nadnicu -nakon obavljenog op)eg obrazovnog traininga radnik raspola!e s novim znanjem i vještinama koje donose viši grani ni prihod " taj viši prihod nije ostvariv samo u poduze)u u kojem je radnik bio zaposlen za vrijeme obuke ve) i u svim ostalim poduze)ima * rastu)a potra!nja za primjereno obrazovanim radnicima podi!e im nadnicu na razinu koja je viša u odnosu na razdoblje poha+anja op)eg obrazovnog traininga -zbog injenice da )e konkurencija.ra)$vni rainin( -vještine i znanja koja su upotrebljiva samo u poduze)u u kojem je pojedinac zaposlen -ova znanja i vještine nisu prenosiva na druga poduze)a " ona se odnose.n$s i (znanje stranoga jezika i odre+eni stupanj informati ke pismenosti) -zbog injenice da se ste ena znanja i vještine mogu prodati na tr!. uglavnom. na mogu)e pove)anje grani nog prihoda u poduze)u u kojem se radnik obrazuje -u slu aju specifi nog obrazovnog traininga. godine !ivota kada pojedinci nestaju iz obrazovnog sustava " nakon #@. /oduzeti0 radnika bivšem poslodavcu. poslodavac )e mu povisiti nadnicu na razinu višu od one prije poha+anja obrazovnog traininga ime )e.ini. pris !p$. a to je )v. oscilacije -$. veleu ilišta. pokriva radnik -s obzirom da radnik.ra)$vni rainin( -vještine i znanja koja pojedincu omogu)avaju njihovu primjenu u ve)em broju poduze)a -takav pojedinac ispunjava jedan od temeljnih uvjeta na tr!.ra)$van&e " ono polazi od teze da pojedinac. široka paleta op)eg obrazovnog traininga provodi se u raznim obrazovnim centrima (otvorena u ilišta.!"a na p$s#!. na tr!.a ne)ap$s#en$s i . razdoblje traininga izjedna uje radnikovu nadnicu s onom koju je ostvarivao ranije " poslodavac )e /prisvojiti0 bolje rezultate radnika nakon traininga -grani ni prihod radnika za vrijeme obrazovnog traininga biti )e ni!i zbog razloga njegova izostajanja s posla poradi u enja i vje!banja " trošak traininga preuzima poslodavac -nakon obavljenog obrazovnog traininga poslodavac nije u obvezi pove)ati nadnicu radniku koji je poha+ao training.

9ost-effectiveness analiza tako+er se bazira na / i.en arni. 7/8 .-obrazovna iskustva govore da se na razne oblike obrazovnog traininga eš)e odlu uju osobe s više obrazovanja (to ne udi. .a ra)#i"! $d %$s -.e9! $s varen&a %i#&a i#i s"!pine %i#&eva i !#$4eni. %$s -effe% iveness ana#i)e (analiza efektivnosti trošenja. "$&i !) na&.ar(ina#is i+"e pre p$s av"e: " društvene koristi od ulaganja u konkretni program. %$s -effe% iveness ana#i)e (analiza efektivnosti trošenja. upotrebljava se kod sistemskog pristupa financiranju obrazovanja) -temelji se na utvr+ivanju i uspore+ivanju sadašnje vrijednosti svih o ekivanih troškova i koristi nekog projekta odnosno ulaganja radi procjene opravdanosti njegove realizacije " budu)i da se svi o ekivani troškovi i posebno koristi realizacije jednog projekta ne ostvaruju neposredno.na+ina "a"$ se . Kam problem i). u slu aju cost-effectiveness analize izabire se izme+u svih mogu)ih alternativa koje vode ostvarenju istog cilja ili skupine komplementarnih ciljeva " nešto jednostavnija primjena cost-effectiveness analize u odnosu prema cost-benefit analizi proizlazi od tuda što se ciljevi u cost-effectiveness analizi ne moraju monetarno izraziti @ . tj.an&e r$.&erena na sni4en&e r$. razli ite ciljeve. Te.&eri v$di $s varen&! %i#&a $dn$sn$ s"!pine "$.p#e.e#&ni "$n%ep i: 718 da p$s $&i vi. svo+enjem na sadašnju vrijednost (tu se pak javlja problem izbora diskontne stope gdje i male varijacije uzrokuju velike oscilacije budu)ih zarada) -prihvatljiv je svaki projekt ako je neto sadašnja vrijednost ve)a od nule. analiza ekonomi nosti) nastoji se utvrditi alternativni program koji uz najmanje troškove osigurava ostvarenje unaprijed utvr+enog cilja ili skupine komplementarnih ciljeva. 1*. u slu aju cost-effectiveness analize izabire se izme+u svih mogu)ih alternativa koje vode ostvarenju istog cilja ili iste skupine komplementarnih ciljeva.e $d$.atim se pristupa razmatranju mogu)ih alternativa njegova ostvarenja. analiza ekonomi nosti) nastoji se utvrditi alternativni program koji uz najmanje troškove osigurava ostvarenje unaprijed utvr+enog cilja ili skupine komplementarnih ciljeva " dok se kod cost-benefit analize izabire izme+u programa koji mogu imati. tj.$r $p i.e a# erna ivni.enefi ana#i)e .%i#&eva.enefi ana#i)e . .$ra a# erna ivn$( pr$(ra.ira se pr$(ra.$4e $s vari i &edan %i#&: $d "$&i.e $d$. da bi bili usporedivi. a u pravilu i imaju. razlika izme+u sadašnje vrijednosti E i 9 pozitivna.a#n$( pris !pa 7a# erna ive8 $s varen&! ne"$( %i#&a i#i s"!pine %i#&eva . razli ite ciljeve. "$&i $si(!rava na&p$v$#&ni&i $dn$s i). budu)i da ve)ina završenih studenata."$ve v$di $s varen&! )adan$( %i#&a i#i s"!pine %i#&eva . oni se moraju homogenizirati.i iran$(Nrasp$#$4iv$( i)n$sa sreds ava ! na&ve'$& ."$va: ne($ prvens ven$ na i). te " optimalni program odbacuje dobitak koji nadmašuje ulaganja u taj program.ok se kod costbenefit analize izabire izme+u programa koji mogu imati. mjerene u društvenom ili ekonomskom izrazu. i 7*8 . moraju osigurati barem povrat ulaganja. Klijede)i korak analize je specifikacija resursa za svaku alternativu te utvr+ivanje kriterija koji )e se primijeniti pri izboru najpovoljnije alternative. RAZ1IKE IZ0EOU 6OST-BENEFIT I 6OST-EFFE6TIVENESS ANA1IZE -%$s -. a to se u pravilu ini njihovim diskontiranjem. Dešto jednostavnija primjena cost-effectiveness analize u odnosu prema cost-benefit analizi proizlazi od tuda što se ciljevi u cost-effectiveness analizi ne moraju monetarno izraziti.p#i%i ne .sreds ava. pri emu se mora voditi ra una o vremenskom i prostornom horizontu odlu ivanja. 9ost-effectiveness analiza po inje od definiranja cilja ili skupine ciljeva koji se !ele ostvariti. odnosno gdje je kvocijent sadašnje vrijednosti troškova i koristi ve)i od # -za ra)#i"! $d %$s -. 6OST-EFFE6TIVENESS ANA1IZA . a u pravilu i imaju.&e &edan na&p$v$#&ni&i. ubrzo nakon diplome.ira se pr$(ra.ira se pr$(ra. spoznaje da su razni oblici neformalnog obrazovanja bitan imbenik njihovog /ljudskog rasta0 1/.enefi analiza jedna je od glavnih metoda valoriziranja i kvantifikacije javnih projekata (kad god je to mogu)e. nego tijekom dalje ili bli!e budu)nosti. te 7/8 da %$s -effe% iveness ana#i)a ni&e !s. "$&i ! $"vir! #i. koji mora biti nedvosmislen u odgovoru zašto se nešto poduzima.a mo!e se postaviti na ri na+ina: 718 .

a ne iz njihovog obrazovanja.en arni.$n$p$#ne "$ris i $d $.n$s i i d$prin$se f$r. )ane. )v. p$s $&i s#$.$de# s#$.e#&ni fa" $r "$&i $. odnosno kao alternativu investicijama u materijalne faktore proizvodnje " sukladno tome."$ris i $d $.8 -kao TE0E1JNE OB1IKE INVESTI6IJA "$&e p$ve'ava&! #&!ds"e sp$s$. proizvodnih faktora -pri tome se polazi od s#i&ede'i. s!ps i ! $. precjenjivanjem investicijske komponente podcjenjuje se povrat na obrazovne investicije /. stru no usavršavanje koje podrazumijeva koncept cjelo!ivotnog obrazovanja i usavršavanja. nisu faktori koji potje u od obrazovanja pojedinca " ukoliko pozitivne razlike u dohotku koje u!ivaju visokoobrazovani radnici proizlaze više iz njihove sposobnosti. ! $dn$s! na dr!(e $.15.F. Kchultz -polazi se od stajališta da ulaganje u ljudski kapital treba shva)ati kao akumulaciju kapitala. s%reenin( -ip$ e)a . migracije pojedinaca i njihovih obitelji u tra!enju boljih uvjeta zapošljavanja (komponenta mobilnosti ljudskog faktora) -tako+er.ra)$van&a i i) n&e re)!# ira&!'i . 5.ra)$van&a ! s. bolje pla)ene poslove gdje su mogu)nosti za dalju obuku i promociju bolje. izra unata samo na temelju zarada.p#e. društvena stopa povrata na investiranje u fakultetsko obrazovanje bit )e precjenjena #5 . TEORIJA 1JUDSKOG KAFITA1A -s!vre.ena s a&a#i. jer dio tih izdataka predstavlja potrošnju " tako+er. dok je ni!e obrazovanim pojedincima pristup takvim mogu)nostima ote!an ili onemogu)en " u mjeri u kojoj više zarade radnika s fakultetskom diplomom proizlaze iz screeninga. podcjenjuje ukupne koristi od obrazovanja *.!#a%i&e: ve': napr$ iv: n&i-$vi. srednje i visoko obrazovanje. ras-$di )a $. sp$s$.ra)$van&e +i.p$nen e i)da a"a )a $.-ip$ e)a pre ra4ivan&a " fakultetska diploma ili neka druga sli na potvrda postaje ulaznicom za prijem u više.ar(ina#ni pri-$d (svaka dodatna godina obrazovanja trebala bi donijeti dodatni prihod. zdravstvene institucije i usluge koje utje u na !ivotna o ekivanja. više samodiscipline.$da $.e9! p$&edin%i.anse )a $."$#e: gdje je najzna ajniji predstavnik :. ve)a motivacija. '. a teorije o ljudskom kapitalu iznesena su #@(5. no i ovdje je prisutan zakon opadaju)ih prinosa) /.ra)$van&a privredn$.$dne "$n"!ren%i&e (d&e s! priva ne "$ris i &edna"e $ni. 88bolje veze88.a &e ra)ina n&i-$v$( $.FRETFOSTAVKI: 1. %.ra)$van&e se ne s. &. bilo koja aktivnost koja pove)ava kvalitetu (proizvodnost) rada mo!e se smatrati investicijom u ljudski kapital 1<. e. stopa povrata. na investicije u M9 (human capital) primjenjuju se iste metode ocjene u inkovitosti ulaganja koje vrijede na podru ju mat.a&! &edna"e .ra)$van&a " poslovi srednjoškolski i visokoškolski obrazovanih pojedinaca ne razlikuju se samo po zaradama " visokoobrazovani radnici op)enito dobivaju ugodnije i zanimljivije poslove " zato. veni. blizanci razli ite sposobnosti) 5. obiteljsko blagostanje. $."e . pr$. KRITIKE TEORIJE 1JUDSKOG KAFITA1A 1. i(n$riran&e p$ r$. d$prin$s $. studijski programi za odrasle. ras ! !(#avn$. formalno organizirano osnovno. dr!.#e.e s! is"#&!+ene .ra)$van&a *. stope povrata na investiranje u fakultetsko obrazovanje bit )e precjenjene (pr.n$s i " uro+ena sposobnost.a ra&! "$.iran&! #&!ds"$( "api a#a nav$di: #.n&ava rasp$d&e#! .ra)$van&e " gdje se svi izdaci tretiraju kao investicije " nije ispravno sve izdatke za obrazovanje tretirati kao investicije.is#! da svi i.#i"e a"!. snagu i vitalnost ljudi. ne $visi $ n&e($v$& s r!" !ri 7i pre p$s av#&a se . u okviru +i"a.arivan&e nenadni+"i.ne "$.&a.

informati ka pismenost) cilj je za sebe. ali on zna i i pove)anje proizvodnosti ## . funkcionalna pismenost (znanje stranog jezika. u praksi se doga+a para#e#n$ p$s $&an&e ad.$r(ana i $dre9en$( pr$(ra.a "$&i se finan%ira -ned$s a%i FFBS-a: " prigovor 22EK-u odnosi se na injenicu ne!&edna+en$s i pris !pa p$&edini. koji ne trpi nikakvu selekciju. predstavljanje kulturnih vrijednosti). dotacija i drugih instrumenata i njihove transformacije preko bud!eta.enefi ana#i)e C na e.res$ra (#ede p$s !pa"a s varan&a d!($r$+ni. ma koliko ona bila ekonomski opravdana " tako+er. dotacija i drugih instrumenata i njihove transformacije preko bud!eta.e#&! !napri&ed ! vr9eni. regionalne vlasti. npr. doprinosa. kao obvezna metoda planiranja javnih rashoda C &avni ras-$di se !vi&e" pr$.!d4e s"$( p#aniran&a C pri. %8 e"$n$. 6.!d4.n&$s .e9! ra)#i+i i.&en&!&e se: (d&e ($d &e . $ p$s"!p#&!&e .1>.inis ra ivn$( .. .B7?A K1 :1=7 6A.?2. doprinosa.s"e %i#&eve (odr!avanje obrazovne razine stru nih kadrova na razli itim podru jima prirodnih i društvenih znanosti) -svaki od ciljeva ima vlastitu va!nost.%i#&eva pr$%&en&!&e se efi"asn$s svi.D1D:A 22EK-a " kod ciljeva obrazovanja. vene i p$#i i+"e (postizanje op)e i funkcionalne prismenosti).ras-$da ime je ugro!en jedan od temeljnih principa 22EK-a * jedinstveni kriterij planiranja javnih rashoda " brojne primjedbe dolaze i zbog nee#as i+n$s i &edn$( )na+a&n$( di&e#a ras-$da (posebno izdataka za vojsku). fondova ili programa u takove oblike društvenih djelatnosti (output) koje društvo preferira u okviru razvojne politike -ovaj se koncept mo!e primjenjivati na razli itim razinama: centralna vlast.$(!'e: prin%ip %$s -. na ra)ini federa#ne v#as i mo!emo razlikovati slijede)e (r!pe %i#&eva: a8 "!# !rne i )nans vene (poticanje znanosti i umjetnosti. ali i suprotstavljeni. pr$%ed!r! 1A. lokalne vlasti te se na temelju toga pojedine komponente mogu još detaljnije raš laniti -:NOP7NADB1 97QB1NA 6..#i"a &avni. fondova ili programa u takove oblike društvenih djelatnosti (output) koje društvo preferira u okviru razvojne politike -"ara" eris i"e FFBS-a: " javlja se #@H5.ras-$da C p$s $&i ve)a i). FFBS E KARAKTERISTIKE I NEDOSTA6I -sistemski se pristup financiranju društvenih djelatnosti javlja kao efikasnija i naprednija metoda financiranja u odnosu na klasi nu bud!etsku tehniku koja se pokazala nizom nedostataka -%i#& FFBS je uspostaviti optimalnu kombinaciju financijskih instrumenata za namicanje sredstava potrebnih za društvene djelatnosti (inputa) putem poreza. prvi put u KA. no oni mogu biti me+usobno komplementarni.ras-$da C prev#adava se &edn$($di.!d4e iran&a i FFBS-a .a ra&! ! f!n"%i&i s an$vi $( !napri&ed p$s av#&en$( %i#&a E %i#&n$ $ri&en irana "#asifi"a%i&a &avni.$.8 dr!.res$rni.p#an$va &avni. 6I1JEVI FFBS-a 7 UTVROIVANJE 6I1JEVA KOJI0A SE TEII KAO KO0FONENTA FFBS-a 8 -sistemski se pristup financiranju društvenih djelatnosti javlja kao efikasnija i naprednija metoda financiranja u odnosu na klasi nu bud!etsku tehniku koja se pokazala nizom nedostataka -%i#& FFBS je uspostaviti optimalnu kombinaciju financijskih instrumenata za namicanje sredstava potrebnih za društvene djelatnosti (inputa) putem poreza.

utvrditi najbolji na in kako utrošiti financijska sredstva za pojedini program u odre+enom vremenskom razdoblju L-u slu aju nedostatka financijskih sredstava i odre+enih cikli kih kretanja u privredi koristi se p#an red!"%i&e s . $) 6ako treba #$ . te kao takav zna i jedan korak naprijed k ostvarivanju dugoro nijeg bud!etskog planiranja " nakon utvr+ivanja komponenti 22EK-a u obrazovanju slijedi $p i. e $. F1AN REDUK6IJE S 0INI0A1NO0 2TETO0 -primjenjuje se "$d sis e. sve više se javlja potreba pomo)i više ni!oj teritorijalnoj jedinici " ova finan%i&s"a p$.s"i .a * potrebno je. dok finan%i&s"i p#an predstavlja Rrazradu financ.&era. dostavljaju pojedini resorni organi pr$(ra. te stimulativne dotacije u obliku demonstracija i pokusa 1D. sredstava namijenjenih obrazovanju. ije prijedloge. veni.P . %) 6oju kamatnu stopu treba primijeniti kod diskontiranjaT.inves i%i&a te se u ote!anim prilikama odustaje od onih projekata u obrazovanju koji )e izazvati najmanju štetu (odga+anje pojedinih programa s ciljem minimiziranja negativnih efekata u pogledu ostvarivanja ciljeva) -pri izradi liste prioriteta realizacije odre+enih programa. dotacije za financiranje to no utvr+enih programa.$ $ na. oskudnost financijskih sredstava " upravo se ovaj instrument koristi kako bi se lakše prebrodile fluktuacije u privredi " bez postojanja takvog plana prijeti opasnost da se rashodi za obrazovanje u velikoj mjeri koriste kao instrument anticikli ke politike. rashodi za obrazovanje predstavljaju zna ajnu komponentu u ukupnim j. dakle.1B. . esto se primjenjuje cost-benefit analiza koja daje odgovore na slijede)a pitanja: #) 6oje troškove i koristi treba uzeti u obzirT. jer upravo ove investicije ine ponekad S ukp.a (Rissue letterR) " resorni organ priprema PFr$(ra. sredstava namijenjenih obrazovanju.ini.s"$( pris !pa finan%iran&! dr!.a#n$. $) 6ako treba procijeniti troškove i koristiT. op)enito. konstrukcijeR za razli ita programska podru ja za višegodišnje razdoblje..$rand!. &) 6oja su najva!nija ograni enjaT -zbog poteško)a u funkcioniranju obrazovnih institucija na ni!oj razini upravljanja obrazovanjem.ra)$vne8 p$#i i"e kojim se vodi racionalna politika rashoda u obrazovanju " naime.djelu za upravljanje i bud!et.e. esto se primjenjuje cost-benefit analiza koja daje odgovore na slijede)a pitanja: #) 6oje troškove i koristi treba uzeti u obzirT. izra+uje se #is a pri$ri e a )ap$+e i. FRO6EDURA IZRADE FFBS-a -sistemski se pristup financiranju društvenih djelatnosti javlja kao efikasnija i naprednija metoda financiranja u odnosu na klasi nu bud!etsku tehniku koja se pokazala nizom nedostataka -pr$%ed!ra je slijede)a: " odjel za upravljanje i bud!et (tijelo u okviru ?inistarstva financija) dostavlja svim resornim organima )v. dotacije za izvo+enje programa koji su planirani samo u temeljnim kulturama.a e"!'e( finan%iran&a i finan%i&s"$( p#ana za $ prethodne i ' narednih god.sadr!i rezultate odgovaraju)ih analiza o mogu)im alternativama rješavanja pojedinih zadataka " završnu fazu ini izrada pr$(ra. rashodima gdje su kao ograni avaju)i element prisutna cikli ka kretanja u privredi i. .a#i)a%i&a pr$(ra.: kao instrument obrazovne politike. antiinflacijske politike (to se naro ito odnosi na rashode namijenjene izgradnji školskih zgrada. jer upravo ove investicije ine ponekad S ukp. e"!'e( finan%iran&a svojevrsni je most izme+u administrativnog bud!eta i Rprogramme budgetaR.$' javlja se u razli itim oblicima: financijska pomo) bez ikakvih ograni enja u pogledu trošenja financijskih sredstava. kojim se vodi racionalna politika rashoda u obrazovanju " upravo se ovaj instrument koristi kako bi se lakše prebrodile fluktuacije u privredi " bez postojanja takvog plana prijeti opasnost da se rashodi za obrazovanje u velikoj mjeri koriste kao instrument anticikli ke politike. izra+uje se #is a pri$ri e a rea#i)a%i&e $dre9eni.a te se u ote!anim prilikama odustaje od onih projekata u obrazovanju koji )e izazvati najmanju štetu (odga+anje pojedinih programa s ciljem minimiziranja negativnih efekata u pogledu ostvarivanja ciljeva) -pri izradi liste prioriteta realizacije odre+enih programa. javnih investicija u pojedinim zemljama) -kako bi se u takvoj situaciji zaobišli negativni efekti smanjenja financ.pr$(ra. antiinflacijske politike (to se naro ito odnosi na rashode namijenjene izgradnji školskih zgrada. tj. tj. javnih investicija u pojedinim zemljama) -kako bi se u takvoj situaciji zaobišli negativni efekti smanjenja financ.d&e#a n$s i u svezi mogu)e redukcije ili odga+anja pojedinih programa -javlja se kao ins r!. pis.en 7$.

!d4e s"! e-ni"! koja se pokazala nizom ned$s a a"a: 1.ra)$van&e $dras#i- #% . ali on zna i i pove)anje proizvodnosti /. resorni pristup.d&e#a n$s i javlja kao efikasnija i naprednija metoda financiranja u odnosu na "#asi+n! .a " elementi ovog sistema su zapravo razli iti programi što se javljaju u tzv. doprinosa. SISTE0SKOG FRISTUFA FINAN6IRANJU DRU2TVENI3 DJE1ATNOSTI -sis e.ti e#e. SISTE0SKI FRISTUF FINAN6IRANJA OBRAZOVANJA 7 FFBS E KO0FONENTE 8 -oblik je financiranja obrazovanja koji se svodi na tra!enje optimalne kombinacije financijskih instrumenata za namicanje sredstava potrebnih za obrazovanje (inputa) putem poreza.a pa ne omogu)ava efikasnu alokaciju resursa -%i#& FFBS je uspostaviti optimalnu kombinaciju financijskih instrumenata za namicanje sredstava potrebnih za društvene djelatnosti (inputa) putem poreza.$. NEDOSTA6I K1ASIGNOG BUDIETSKOG FRISTUFA I FREDNOSTI TZV. efikasnost /1. .a ra&! ! f!n"%i&i s an$vi $( !napri&ed p$s av#&en$( %i#&a E %i#&n$ $ri&en irana "#asifi"a%i&a &avni.n&$s .a se e4i " kod ciljeva obrazovanja na ra)ini federa#ne v#as i mo!emo razlikovati slijede)e (r!pe %i#&eva: a8 "!# !rne i )nans vene (poticanje znanosti i umjetnosti.%i#&eva pr$%&en&!&e se efi"asn$s svi.s"i se pris !p finan%iran&! dr!. informati ka pismenost) cilj je za sebe.$r(ana i $dre9en$( pr$(ra. . dotacija i drugih instrumenata i njihove transformacije preko bud!eta. ! vr9ivan&e e#e.e#&! !napri&ed ! vr9eni. sredn&e. funkcionalna pismenost (znanje stranog jezika.!d4e a onemogu)ava kontinuitet izvo+enja pojedinih programa i dugoro nije planiranje 5.&en&!&e se: (d&e ($d &e . djelatnosti i koji ne pru!a potrebne informacije o ekonomskim efektima bud!eta *.što manji i uravnote!eniji bud!et) /.$(!'e: prin%ip %$s -. &edn$($di.en i su $sn$vn$ $. veni.e9! ra)#i+i i. doprinosa."$#s"$.res$rni.ras-$da C p$s $&i ve)a i).n&$s . razmatranje svih beneficija i troškova. v$&n$ te $.a "$&i se finan%ira L-22EK javlja se kao potpuno druga iji pristup planiranju i donošenju makroekonomskih odluka gdje je naglasak stavljen na dugoro nost.!d4. vis$"$.ras-$da C prev#adava se &edn$($di. "#asi+na .e#&i na pr$(ra. vene i p$#i i+"e (postizanje op)e i funkcionalne prismenosti). a svaki od njih se mo!e analizirati u izrazima elemenata troškova .#i"a &avni.i. predstavljanje kulturnih vrijednosti).p$nen e: 1. e-ni"a sve ras-$de re ira "a$ nepr$d!" ivne (apsolutna neproduktivnost javnih rashoda .8 dr!. dotacija i drugih instrumenata i njihove transformacije preko bud!eta. %8 e"$n$. jednogodišnjost prora una) -kao model kojim se pokušavaju dokinuti nedostaci klasi nog bud!etskog financiranja javlja se model FFBS-a (Flanning Frograming Budgeting SIstem) -primjena ove tehnike na podru ju obrazovanja ozna ava sistemski pristup analizi obrazovanja koji obuhva)a slijede)e "$. pris! an &e res$rni pris !p gdje se ne uzimaju u obzir ni!e jedinice društv.procijeniti troškove i koristiT.enefi ana#i)e C na e.!d4e s"a e-ni"a ! pravi#! se ne e. ! vr9ivan&e %i#&eva "$&i. fondova ili programa u takove oblike društvenih djelatnosti (output) koje društvo preferira u okviru razvojne politike -predn$s i FFBS-a: C &avni ras-$di se !vi&e" pr$.ena a sis e.ra)$van&e (predškolsko i školsko). npr. %) 6oju kamatnu stopu treba primijeniti kod diskontiranjaT.s"e %i#&eve (odr!avanje obrazovne razine stru nih kadrova na razli itim podru jima prirodnih i društvenih znanosti) -svaki od navedenih ciljeva ima vlastitu va!nost.a i#i pr$(ra. fondova ili programa u takve oblike obrazovanja (output) koje društvo preferira u okviru razvojne politike -ovaj pristup financiranju obrazovanja nastoji prevladati nedostatke klasi nog bud!etskog financiranja koji je dao brojne negativne efekte (sve javne rashode tretira kao neproduktivne.!d4e s"$( p#aniran&a C pri. no oni mogu biti me+usobno komplementarni. program-bud!etu " svaki od tih programa usmjeren je izravno na jedan ili više ciljeva politike."$#s"$. &) 6oja su najva!nija ograni enjaT /H. objektivnost. ali i suprotstavljeni.

en i. nastavnika.en a#ne inp! e . dakle.en i.an&i.ena a >. koristi se plan redukcije s minimalnom štetom."$va i e#e.a p! e. ! vr9ivan&e e#e. ure+aja. i investicijski troškovi što se odnose na zgrade i opremu) " e()$(ene inp! e * oni se tretiraju kao zadani i odre+eni izvan sustava obrazovanja .to su oni inputi kojima se mo!e manipulirati unutar sustava obrazovanja (radno vrijeme nastavnika. . i).en a#ne inp! e . faktori unutar školske populacije... broj školskih sati po u eniku3studentu u godini prema vrsti i razini obrazovanja. vrijednost inputa vremena nastavnika i vremena u enika) 5.$$. zgrada. utvrditi najbolji na in kako utrošiti financijska sredstva za pojedini program u odre+enom vremenskom razdoblju -u slu aju nedostatka financijskih sredstava i odre+enih cikli kih kretanja privrede."$va: trošk.i ! ."$#s"i.a r$.sreds ava C ra%i$na#i)a%i&a spa&an&e.$ra $ri&i: sp$r s"e dv$rane i s#8 C s!s av d$.e9! e#e. i u okviru njega se izra+uje lista prioriteta realizacije odre+enih programa pri emu se esto primjenjuje cost-benefit analiza koja daje odgovore na slijede)a pitanja: #) 6oje troškove i koje koristi treba uzeti u obzirT $) 6ako treba procijeniti troškove i koristiT %) 6oju kamatnu stopu treba primijeniti kod diskontiranja troškova i koristiT &) 6oja su najva!nija ograni enjaT //.i iran&e nas avni.mogu se podijeliti u % osnovne kategorije: (#) faktori koji ukazuju na sredstva s kojima raspola!e pojedinac ili obitelj koji utje u na obrazovanje i razinu obrazovanja onih koji poha+aju školu.!d4..$(! d$prin&e i s. . u enike) " e()$(ene inp! e .nas avni.a ! sv&e #! na%i$na#ni.*."$#i 7$dr4avan&e )(rada: ."$#s"a pre-rana: pri&ev$)8 C finan%i&s"e "$ns r!"%i&e )a "!pn&! .a e#e. ! vr9ivan&e $dn$sa i). en&e p$s $&e'i.r$ p#aniran$( sa. kvaliteta nastave.. vrijeme što ga student troši na nastavu. kvaliteta nastave. ! vr9ivan&e $dn$sa i).to su oni inputi kojima se mo!e manipulirati unutar sustava obrazovanja (radno vrijeme nastavnika.pr$(ra.ena a r$.ra)$van&e s!: C s!vre. . pa tako i na podru ju obrazovanja -fa" $ri "$&i . . en&e s"!pi."$#s"i.$r $p i. broj školskih sati po u eniku3studentu."apa%i e a C e.an&en&! ras-$da )a $.u tom smislu mo!emo razlikovati: " ins r!.odre+eni su izvan sustava obrazovanja (obiteljski faktori.%i#&eva -nakon utvr+ivanja komponenti 22EK-a u obrazovanju.a#n$( $.ra)$vn$( sis e. FAKTORI KOJI DOFRINOSE S0ANJENJU RAS3ODA ZA OBRAZOVANJE 7 UTVROIVANJE E1E0ENATA TRO2KOVA KAO KO0FONENTA FFBS-a 8 -svaki element sistema obrazovanja ili program ovisi o razli itim e#e. subvencije studentima i sl. nastavnika.e9! e#e.ena a r$.u tom smislu mo!emo razlikovati: " ins r!."$va " svaki element sistema obrazovanja ili program ovisi o razli itim e#e.ene . slijedi optimalizacija programa: potrebno je. subvencije studentima i sl.ena a sis e.a i %i#&eva A.e $de p#aniran&a C re$r(ani)a%i&a i in en)ivni&e "$ri.edi&a C )a&edni+"$ "$ri.s#!4. ($) faktori što ukazuju na utjecaje unutar školske populacije.ra)$van&aQ ra%i$na#i)a%i&a rada p$&edini.a r$."$va: trošk. te (%) vrijednost inputa vremena nastavnika i vremena u enika (izgubljena zarada u enika iznad osnovnog obrazovanja) -troškovi su ve) du!e vremena posebice aktualni jer se poduzimaju razli iti napori kako bi se smanjili rashodi u svim sektorima javnog djelovanja. ! vr9ivan&e $p i. zgrada."$#a ! &edn! ve'!. ure+aja.a#n$( sis e. #& .ena a sis e. kao instrument obrazovne politike.ins a#a%i&a 7#a.eni"a i dr!(i. teku)i i investicijski rashodi za ure+aje i zgrade.a <. teku)i troškovi odr!avanja.

rasp$#$4iv$s "$. ali isto tako i potrebom za nastavnicima u okviru sustava obrazovanja. :ipi an primjer je osobni dohodak nastavnika koji je djelomi no uvjetovan op)im stupnjem produktivnosti.en a#ni inp! i su oni inputi kojima se mo!e manipulirati unutar sustava obrazovanja (radno vrijeme nastavnika."$#s"i.. ?ogu se podijeliti u % osnovne kategorije: (#) faktori koji ukazuju na sredstva s kojima raspola!e pojedinac ili obitelj koji utje u na obrazovanje i razinu obrazovanja onih koji poha+aju školu. 2odjela na ove $ kategorije inputa ponekad nije jednostavna. Ins r!. i investicijski troškovi što se odnose na zgrade i opremu).en arni. .ra)$vna !s an$va ! $"vir! $p'ine . !s"#a9en$s .tom smislu posebnu va!nost imaju inputi obrazovnog sustava.a+"$& za makro i mikro lokaciju obrazovne institucije uzimaju u obzir ovi fa" $ri: (!s $'a nase#&en$s i. INFUTI OBRAZOVNOG SUSTAVA .a efikasno upravljanje obrazovnim sustavom sve ve)e zna enje imaju informacije o ustroju samoga sustava i karakteristikama njegova okru!enja.$. E()$(eni inp! i tretiraju se kao zadani i odre+eni izvan sustava obrazovanja.p#e. a )a i)(radn&!.i ne"$.i"r$ #$"a%i&e sa sis e.&es a (d&e se #$%ira $.#&i.en arni.INSTRU0ENTA1NI I EGZOGENI INFUTI . . ($) faktori što ukazuju na utjecaje unutar školske populacije.$. a djelomi no egzogenog. #$"a#ne infras r!" !re -svaki od navedenih elemenata se ras lanjuje i analizira u ovisnosti o vrsti obrazovne ustanove za koju se tra!i lokacija /5.U1D1.$.p#e. teku)i troškovi odr!avanja. %en ra#ne f!n"%i&e . . #' . p$n!da )e. kvaliteta nastave.&e"a a .ni se dijele na 7DK:O-?1D:AQD1 i 1U. vrijeme što ga student troši na nastavu. ! N&e.infras r!" !rni.dre+eni input mo!e biti djelomi no instrumentalnog karaktera.. pri"#adn$s i)(ra9eni. te (%) vrijednost inputa vremena nastavnika i vremena u enika (izgubljena zarada u enika iznad osnovnog obrazovanja). KRITERIJI 0IKRO I 0AKRO 1OKA6IJE OBRAZOVNI3 INSTITU6IJA U NJE0AGKOJ -kao podru je gdje valja tra!iti mogu)nosti uspješnosti obrazovnog sustava isti u se racionalna ulaganja u izgradnju školskih zgrada -pravilan izbor njihove mikro i makro lokacije znatno doprinosi njihovom racionalnom iskorištavanju -zato se u pojedinim zemljama propisuju vrlo detaljni kriteriji o kojima se mora voditi ra una prilikom izgradnje pojedinih obrazovnih institucija -tako se npr./*. d$s !pn$s (u smislu udaljenosti).&e"a a. broj školskih sati po u eniku3studentu u godini prema vrsti i razini obrazovanja.

!d!'e )arade kako bi one bile usporedive sa sadašnjim troškovima) . i).enefi%i&e &..)arada " $d //. FRAVI1A OD1UGIVANJA I NEKE FOS1JEDI6E OD1UKE O INVESTIRANJU U OBRAZOVANJE 76NB ANA1IZA8 .ra)$van&e bit )e opravdano ukoliko je sadašnja vrijednost zbroja direkt. što se mjeri stopom rentabilnosti investicija u obrazovanje " s $pe ren a.zato."$va i "$ris i ije je nov ane tokove potrebno svesti na sadašnju vrijednost (dis"$n ira i . manja od sadašnje vrijednosti budu)ih zarada.i#n$s i mogu odra!avati rentabilnost sa stajališta pojedinca 7. eni. ukoliko je >KN ve)a od 5 " sli na je odluka i na temelju IRR . ve)a od prinosa na alternativne oblike ulaganja. ($dine 4iv$ a generiraju se dire" ni r$.ukoliko je diskontna stopa. povoljni učenički i studentski krediti) potiče više ljudi ka ulaganju u obrazovanje % što je veća razlika u zaradama izme'u srednjoškolaca i onih s fakultetskom diplomom.#e. i ind./<. troš. ($dine nastupaju .tu se pak javlja pr$. koja izjedna uje sadašnju vrijednost svih budu)ih zarada sa sadašnjom vrijednoš)u troškova za obrazovanje.7 TE0E1JNE ODREDNI6E INVESTIRANJA U OBRAZOVANJE ODRAS1I3 8 -teorija ljudskog kapitala potra!nju za obrazovanjem izvodi iz sagledavanja troškova i koristi koji su vezani za odluku o obrazovanju nakon obveznog školovanja " pri tome treba uzeti u obzir i direktne i indirektne troškove ($p$r !ni e ni r$.a"r$ aspe" 8 " pojedinac je suo en s odlukom nad dilemom: )ap$s#i i se i#i se da#&e . dulji postinvesticijski tijek dodatnih zarada donosi veću neto sadašnju vrijednost % niži trošak investicija u ljudski kapital (npr& besplatno školovanje. pr$p!.$ra dis"$n ne s $pe gdje i male varijacije uzrokuju velike oscilacije budu)ih zarada " $pred&e#&en&e )a $. r$. a kasnije dolazi do opadanja stope povrata i sve manje količine vještine i znanja . obrazovanje je (opravdana) investicija ukoliko prinosi od sadašnjeg ulaganja donose pove)ani prinos u obliku pove)anih zarada u budu)nosti."$#$van&a R d$da ni ind. oportuno je ulagati u obrazovanje $reba uzeti u obzir i slijedeće % uz ostale iste uvjete. veći će biti broj onih koji će investirati u fakultetsko obrazovanje % investiranje u ljudski kapital i ulaganja u obrazovanje podliježu tzv& zakonu opadajućih prinosa gdje porast godina obrazovanja do neke godine donosi porast znanja i vještina. tj."$vi .i"r$ aspe" 8 ili pak sa stajališta društva 7. ras !'e )arade "r$) radni vi&e" p$&edin%a kao plodovi poduzetih investicija (dodatni dohodak koji je rezultat dodatne /koli ine0 obrazovanja) " na temelju ovih pretpostavki provodi se ana#i)a r$. dodatna godina školovanja na fakultetu ima veći oport& trošak u odnosu na onaj u srednješkolskom obrazovanju #( . d$ //.a" kao zna ajna stavka koju ine troškovi propuštenih zarada za vrijeme školovanja ) " na temelju komparacije troškova i koristi donosi se odluka o školovanju -sa stajališta teorije ljudskog kapitala.svaka dodatna godina školovanja donosi dodatno znanje koje u početku raste ubrzano da bi kasnije svaka daljna godina školovanja donosila sve manju i manju količinu znanja ."$#$va iJ " $d 1B.

OBRAZOVANJE ODRAS1I3 U UVJETI0A NOVI3 TE3NO1OGIJA I FRO0JENA NA TRII2TU RADA -zanimanje za obrazovanje odraslih pojavilo se krajem (5-tih godina -konceptom /povratnog obrazovanja0 nastojalo se omogu)iti da ve)ini pojedinaca . ($) !ene * s naraslim razvojem./>. br!e i duboke. promjene na radnom mjestu u inile su sposobnosti pojedinca i njegovo u enje bitnim imbenikom mogu)nosti zapošljavanja i zadr!avanja posla #H . a ne uskoj stru noj osposobljenosti za odre+eno zanimanje -mo!emo zaklju iti da se sve potrebne kvalifikacije ne mogu ste)i u vremenu inicijalnog stru nog osposobljavanja * zbog toga povratno obrazovanje odraslih djelatnika postaje sve zna ajnije " današnje. sposobnosti tradicionalne pismenosti i numeri ke sposobnosti -FOVRATNO OBRAZOVANJE treba /razbiti0 standardne oblike u enja na fakultetima.. razvoja i pove)anja jednakih mogu)nosti i !ivotnih šansi " va!nost treba dati kvalitetama sposobnosti prilago+avanja i u enja. budu dostupni razli iti oblici obrazovnih akcija s ciljem prilagodbe sve zahtjevnije strukture rada -strukturalne i tehnološke promjene duboko transformiraju ve)inu zanimanja " mnoga su zanimanja sasvim nestala. u svijet rada -odnos nezaposlenosti-zaposlenosti. ve) prije svega kao temeljna strategija osobnog ispunjenja. razlog su da )e zaposleni sve više biti uklju ivani povratno u razne oblike formalnog i neformalnog sustava obrazovanja " radno mjesto postaje polazište cjelokupne politike permanentnog obrazovanja -programi obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu. broj radno sposobnih pojedinaca rastao je dinami no ime je pritiskao oskudan broj radnih mjesta. vrlo malo su koncentrirani na temeljne sposobnosti. rada za kvalifikacijama. što ih organizira gospodarstvo. rada. i to na u enje u intervalima koji integriraju razdoblje profesionalnog rada " ono olakšava prilago+avanja promjenljivim zahtjevima tr!. a pojavila su se neka nova " uz ove. nakon završenih formalnih oblika obrazovanja. (%) razni oblici migracija * koji su ote!avali ve)u uklju enost stn. sve eš)e se javljaju na tr!. prekvalifikacija i inovacija znanja za potrebe rada. znatno je pove)an broj radnih mjesta * tu proturje nost objašnjavaju * +i. rada -iako je ne)ap$s#en$s postala jedan od teško riješivih problema svih vlada u svijetu. dodatno optere)uje strukturni nesklad ponu+enih i tra!enih kvalifikacija i zanimanja -koncept povratnog obrazovanja i cjelo!ivotnog obrazovanja ne smije se shvatiti tek kao instrument adaptacije djelatnika promjenjivim zahtjevima tr!. došlo je i do drugih promjena u sklopu postoje)ih radnih mjesta -potrebe za raznim oblicima dokvalifikacija.eni"aS (#) demografski * ukp.

en i: C i).#as i $. profil roditelja i sl. =v: =U.) i $! p! a $.$r pri"#adni. tehni ka pomagala.ra)$van&a stvara pretpostavke primjerenog pozicioniranja ove djelatnosti u sektor gospodarstva i javlja se kao metoda optimalizacije sektora obrazovanja u smislu poboljšanja djelovanja ljudskih i materijalnih inputa " pri tome se razlikuje . -podrazumijeva razinu planiranja na razini središnje dr!avne vlasti. 0AKRO ASFEKT F1ANIRANJA OBRAZOVANJA -p#aniran&e $. =.. =)8: gdje je: A V mjera rezultata postignutih u odre+enoj školi (npr. odnosno odgovaraju)eg resora ili ministarstva -uklju eni su slijede)i e#e.ra)$van&a 0AKRO ASFEKT F1ANIRANJA OBRAZOVANJA. vrijeme u kojem student koristi ove elemente =nV=v V izvanškolski utjecaji =U.#as i $..&ene inp! -$! p! a. V varijable poput kvantitete i kvalitete izvo+enje nastave. a drugi put kao davaoci roba3usluga -u input-output tablici sektor obrazovanja javlja se kao proizvo+a znanja koje je potrebno svim kategorijama radnika zaposlenih u pojedinim sektorima " analogno doprinosu obrazovanja rastu i razvoju ostalih gospodarskih sektora. sposobnost u enika.ra)$van&a -uklju ivanje obrazovanja u proizvodnu funkciju vrlo je slo!en proces jer obrazovanje generira brojne inpute i outpute koje je vrlo teško kvantificirati i monetarno izraziti -pr$i)v$dna f!n"%i&a ! $.. kao i optimalizaciju veze izme+u obrazovanja i gospodarstva C ! vr9ivan&e pr$i)v$dne f!n"%i&e ! $.$de#a $.K: te A gdje ova potonja varijabla ozna ava rezidual i mjeru našeg neznanja o uzrocima ek& rasta i razvoja -utvr+ivanje proizvodne funkcije u oblasti obrazovanja ima za %i#& utvr+ivanje tehnološke relacije izme+u inp! a (kvaliteta i kvantiteta nastave....ra)$van&a -jedan od temeljnih elemenata planiranja obrazovanja je utvr+ivanje proizvodne funkcije u koju je potrebno uklju iti i obrazovni imbenik " naime...=. a pri. gdje su gosp.=) V sposobnosti studenata i po etna razina znanja ste enog prije upisa u odr.....#i%e ($sp$dars va -kao slijede)i va!an korak u planiranju obrazovanja javlja se uklju ivanje oblasti obrazovanja u inp! $! p! ana#i)e i a. ocjene) =1.ra)$van&a mo!e se definirati kao: A T f 7=1. poznata 6$.ra)$van&a sa s a&a#i. a output srednjoškolskog kao input na sveu ilištu #C .#i%e kojima je $sn$vna svr-a da se na temelju poznavanja proizvodnih funkcija (izra!enih kroz tehni ke koeficijente) utvrdi optimalna alokacija materijalnih resursa izme+u obrazovanja i ostalih sektora u privredi -input-output tablica preslikava realnu sliku privrede.: =n. školu C pris !p ana#i)i i p#aniran&! $.ra)$van&a -prikladni model obrazovanja mora obuhva)ati postignu)a na podru ju optimalizacije elemenata u sustavu obrazovanja..i"r$ i ./A..a"r$ aspe" p#aniran&a $. ovaj sektor bi trebao primjereno sudjelovati i u raspodjeli bruto doma)eg proizvoda -problemati nost primjene sastoji se u tome je što se outputi obrazovanja ponekad teško mogu kvantificirati. sektori me+usobno umre!eni i povezani te se javljaju jednom kao primaoci. te što se output sektora obrazovanja u biti javlja kao 88me+ufazni proizvod88 " tako se output osnovnog obrazovanja javlja kao input kod srednjoškolskog obrazovanja.-D$!(#as$va f!n"%i&a pr$i)v$dn&e kao temeljne varijable ima 1.

vrijeme u kojem student koristi ove elemente =nV=v V izvanškolski utjecaji =U.=..#as i $..-D$!(#as$va f!n"%i&a pr$i)v$dn&e kao temeljne varijable ima 1.ra)$van&a mo!e se definirati kao: A T f 7=1. sposobnost u enika.ra)$van&a -uklju ivanje obrazovanja u proizvodnu funkciju vrlo je slo!en proces jer obrazovanje generira brojne inpute i outpute koje je vrlo teško kvantificirati i monetarno izraziti -pr$i)v$dna f!n"%i&a ! $. V varijable poput kvantitete i kvalitete izvo+enje nastave... ovaj sektor bi trebao primjereno sudjelovati i u raspodjeli bruto doma)eg proizvoda -problemati nost primjene ove analize sastoji se u tome što se outputi obrazovanja ponekad teško mogu kvantificirati. UTVROIVANJE FROIZVODNE FUNK6IJE U OB1ASTI OBRAZOVANJA KAO E1E0ENT 0AKRO ASFEKTA F1ANIRANJA OBRAZOVANJA -jedan od temeljnih elemenata planiranja obrazovanja je utvr+ivanje proizvodne funkcije u koju je potrebno uklju iti i obrazovni imbenik " naime. a output srednjoškolskog kao input na sveu ilištu #@ . =v: =U.K: te A gdje ova potonja varijabla ozna ava rezidual i mjeru našeg neznanja o uzrocima ek& rasta i razvoja -utvr+ivanje proizvodne funkcije u oblasti obrazovanja ima za %i#& utvr+ivanje tehnološke relacije izme+u inp! a (kvaliteta i kvantiteta nastave... te se na taj na in javljaju jednom kao primaoci.) i $! p! a $.: =n. profil roditelja i sl.. a drugi put kao davaoci roba3usluga -$sn$vna svr-a je da se na temelju poznavanja proizvodnih funkcija (izra!enih kroz tehni ke koeficijente) utvrdi optimalna alokacija materijalnih resursa izme+u obrazovanja i ostalih sektora u privredi -u input-output tablici sektor obrazovanja javlja se kao proizvo+a znanja koje je potrebno svim kategorijama radnika zaposlenih u pojedinim sektorima " analogno doprinosu obrazovanja rastu i razvoju ostalih gospodarskih sektora. =.. poznata 6$../B. školu /D. tehni ka pomagala. =)8: gdje je: A V mjera rezultata postignutih u odre+enoj školi (npr. ocjene) =1..=) V sposobnosti studenata i po etna razina znanja ste enog prije upisa u odr.. te što se output sektora obrazovanja u biti javlja kao 88me+ufazni proizvod88 " tako se output osnovnog obrazovanja javlja kao input kod srednjoškolskog obrazovanja. INFUT-OUTFUT ANA1IZA 7 0ETODA 8 KAO E1E0ENT 0AKRO ASFEKTA F1ANIRANJA OBRAZOVANJA -primjena inp! -$! p! ana#i)e u planiranju obrazovanja polazi od poznatih karakteristika inputoutput tablice: gospodarski sektori su me+usobno povezani3umre!eni.

#&! -kvantificira veli ine zna ajne za donošenje zaklju aka o kretanjima u prošlom razdoblju -ukupni rashodi (vlade i privatni rashodi) za obrazovanje dijele se na: a8 ras-$de )a inves i%i&e (zemljište. gdje se polazi od utvr+ivanja teku)ih i investicijskih rashoda za obrazovanje -najjednostavniji na in predvi+anja e"!'i. promjene u normativima potrebnog školskog prostora po u eniku.. spol.. dobna struktura nastavni kog osoblja). -kod procjene inves i%i&s"i. zgrade. te u strukturi zgrada i opreme (dotrajalost zgrada i obrazovne opreme. zatim je potrebno uklju iti i migracijske procese koji mogu utjecati na promjenu broja nastavnika i u enika -u planiranju teku)ih i investicijskih rashoda potrebno je posti)i ravnomjerni vremenski raspored rashoda u planiranom razdoblju $5 .!) nas avn$ $s$.#&e /.#&e ((o ekivani porast broja nastavnika) J (o ekivani porast pla)a nastavnika)) .#&! -projekcija budu)ih rashoda za obrazovanje mo!e se ve)im dijelom temeljiti na metodama analize rashoda u proteklom razdoblju.i"r$ i ."$vi p$ s !den !8 T !"!pni r$.ras-$da temelji se na procjeni prosje nog rashoda za jednog u enika3studenta za jednu ili više godina koji se potom mno!i s o ekivanim brojem u enika3studenata u svakoj godini planiranog razdoblja ime dobivamo i)n$s e"!'i.ras-$da jedan od najpouzdanijih kriterija je r$. osnovna sredstva) .8 e"!'e ras-$de (osobni dohoci nastavnika i osoblja.r$& nas avni"a8 W 7$s$. broj školskih zgrada.ra)$van&a 0IKRO ASFEKT F1ANIRANJA OBRAZOVANJA."$vi )a $.p$nen e: 7A8 ana#i)a ras-$da )a $. u ionica -najjednostavniji pristup procjene budu)ih rashoda " (.eni"a: 1.ra)$van&e ! naredn$..ras-$da )a $. te .eni" %i&ena -manifestira se kroz promjene u osobnim dohocima nastavnog i pomo)nog osoblja. kvalifikacije.. te kroz promjene cijena materijala koji se koristi za obrazovne svrhe *. potrebno je uzeti u obzir i utjecaj npr. fa" $r "van i e e -podrazumijeva broj u enika i studenata koji se upisuju u škole3fakultete.ra)$van&e ! p#ans"$.ras-$da ve)ani.ni d$-$%i nas avni"a8 T !"!pni ras-$di )a nas avn$ $s$. o ekivane promjene u stvarno raspolo!ivom prostoru po jednom u eniku. 0IKRO ASFEKT F1ANIRANJA OBRAZOVANJA -p#aniran&e $. promjene u organizaciji nastave) 7B8 ana#i)a ras-$da )a $. -javlja se u / "$. p#ans"$.#&! " sli no je i s aspektom e"!'i. broj nastavnika. re)id!a#na "$.ra)$van&e " (. objekti za prehranu i rekreaciju). +i. troškovi otpisa postoje)ih školskih zgrada. ra)d$. anticipirane promjene u pomo)nim prostorijama po u eniku (knji!nice. i sl.&es a )a !+eni"a " mnogobrojni su faktori o kojima ovisi ta procjena: razina cijena u gra+evinarstvu.*H.osim porasta broja nastavnika i njihovih pla)a.bitni su za budu)a razdoblja.r$& s !dena a8 W 7pr$%&en&eni r$.p$nen a -objašnjava sve elemente projekcija rashoda za obrazovanje koji se ne mogu kvantificirati: o ekivane promjene u strukturi nastavni kog osoblja (unapre+enje. ra)d$.i na +i. doprinosi za socijalno osiguranje.a"r$ aspe" p#aniran&a $. ra)d$. starosne strukture.a" $si(!ran&a n$v$( .ra)$van&a stvara pretpostavke primjerenog pozicioniranja ove djelatnosti u sektor gospodarstva i javlja se kao metoda optimalizacije sektora obrazovanja u smislu poboljšanja djelovanju ljudskih i materijalnih inputa " pri tome se razlikuje .) koji se ve!u uz sadašnje razdoblje -nakon prikupljanja osnovnih podataka izra+uje se tabelarni pregled iz kojeg je mogu)e utvrditi odnose izme+u pojedinih komponenti rashoda za obrazovanje -rashodi za obrazovanje u jednoj godini odre+eni su kroz * ..ra)$van&e ! pr$ e"#$.

osnovna sredstva) .#&! " sli no je i s aspektom e"!'i. potrebno je uzeti u obzir i utjecaj npr. -kod procjene inves i%i&s"i.p$nen a -objašnjava sve elemente projekcija rashoda za obrazovanje koji se ne mogu kvantificirati: o ekivane promjene u strukturi nastavni kog osoblja (unapre+enje. zgrade. doprinosi za socijalno osiguranje.osim porasta broja nastavnika i njihovih pla)a.ni d$-$%i nas avni"a8 T !"!pni ras-$di )a nas avn$ $s$. promjene u normativima potrebnog školskog prostora po u eniku.eni" %i&ena -manifestira se kroz promjene u osobnim dohocima nastavnog i pomo)nog osoblja.ra)$van&e " (.&es a )a !+eni"a " mnogobrojni su faktori o kojima ovisi ta procjena: razina cijena u gra+evinarstvu.a" $si(!ran&a n$v$( .r$& s !dena a8 W 7pr$%&en&eni r$. te kroz promjene cijena materijala koji se koristi za obrazovne svrhe *."$vi p$ s !den !8 T !"!pni r$. anticipirane promjene u pomo)nim prostorijama po u eniku (knji!nice. +i. zatim je potrebno uklju iti i migracijske procese koji mogu utjecati na promjenu broja nastavnika i u enika -u planiranju teku)ih i investicijskih rashoda potrebno je posti)i ravnomjerni vremenski raspored rashoda u planiranom razdoblju $# .. objekti za prehranu i rekreaciju). promjene u organizaciji nastave) */. o ekivane promjene u stvarno raspolo!ivom prostoru po jednom u eniku. dobna struktura nastavni kog osoblja).ras-$da ve)ani. ra)d$.i na +i. spol. te .8 e"!'e ras-$de (osobni dohoci nastavnika i osoblja. i sl.#&e ((o ekivani porast broja nastavnika) J (o ekivani porast pla)a nastavnika)) .eni"a: 1.) koji se ve!u uz sadašnje razdoblje -nakon prikupljanja osnovnih podataka izra+uje se tabelarni pregled iz kojeg je mogu)e utvrditi odnose izme+u pojedinih komponenti rashoda za obrazovanje -rashodi za obrazovanje u jednoj godini odre+eni su kroz * . starosne strukture. fa" $r "van i e e -podrazumijeva broj u enika i studenata koji se upisuju u škole3fakultete. te u strukturi zgrada i opreme (dotrajalost zgrada i obrazovne opreme.bitni su za budu)a razdoblja.. gdje se polazi od utvr+ivanja teku)ih i investicijskih rashoda za obrazovanje -najjednostavniji na in predvi+anja e"!'i. re)id!a#na "$.!) nas avn$ $s$.. broj nastavnika.ras-$da )a $. troškovi otpisa postoje)ih školskih zgrada. broj školskih zgrada.ras-$da jedan od najpouzdanijih kriterija je r$."$vi )a $. u ionica -najjednostavniji pristup procjene budu)ih rashoda " (.#&e /.ra)$van&e ! p#ans"$.r$& nas avni"a8 W 7$s$.*1. kvalifikacije. ANA1IZA RAS3ODA ZA OBRAZOVANJE U NAREDNO0 F1ANSKO0 RAZDOB1JU -projekcija budu)ih rashoda za obrazovanje mo!e se ve)im dijelom temeljiti na metodama analize rashoda u proteklom razdoblju.ras-$da temelji se na procjeni prosje nog rashoda za jednog u enika3studenta za jednu ili više godina koji se potom mno!i s o ekivanim brojem u enika3studenata u svakoj godini planiranog razdoblja ime dobivamo i)n$s e"!'i. ANA1IZA RAS3ODA ZA OBRAZOVANJE U FROTEK1O0 RAZDOB1JU -kvantificira veli ine zna ajne za donošenje zaklju aka o kretanjima u prošlom razdoblju -ukupni rashodi (vlade i privatni rashodi) za obrazovanje dijele se na: a8 ras-$de )a inves i%i&e (zemljište.

" manje obrazovani pojedinci se eš)e nalaze na zavodima za zapošljavanje.R. manja od sadašnje vrijednosti budu)ih zarada. prema novim saznanjima došlo se do upravo suprotnog stajališta: i društvena i privatna stopa dobiti od ulaganja u obrazovanje padaju kako investicije rastu * što je posljedica zakona o opadaju)im prinosima . kao i njihov raspored na pojedine stupnjeve obrazovanja -danas postoje / $pre+na s a&a#i. FRIVATNA NASFRA0 DRU2TVENE STOFE RENTABI1NOSTI U1AGANJA U OBRAZOVANJE -teorija ljudskog kapitala potra!nju za obrazovanjem izvodi iz sagledavanja troškova i koristi koji su vezani za odluku o obrazovanju nakon obveznog školovanja " opredjeljenje za obrazovanje bit )e opravdano ukoliko je sadašnja vrijednost zbroja direkt. koštaju dr!avu). koristi odnosno prihodi od pla)enog poreza na dodatnu zaradu u toku !ivotnog vijeka više nego kompenzirane dodatnim troškovima koji su ve)i od troškova iskazanih u privatnim kalkulacijama " da se dodatne društvene koristi. dakle. " pozitivno ozra je koje stvara obrazovanje za nova znanstvena otkri)a -izra unavanje društvene stope rentabilnosti ulaganja u obrazovanje ima za cilj utvrditi optimalnu razinu društvenih rashoda namijenjenih obrazovanju.R. odnosno makro aspekta planiranja obrazovanja " njihove osnovne razlike sastoje se u razli itom tretiranju troškova i koristi od ulaganja u obrazovanje. " ni!e stope nezaposlenosti pojedinaca s višim stupnjevima obrazovanja. X DRU2TVENE S. vene s $pe ren a. a (u tim uvjetima) mogu posegnuti i za kriminalom kao alternativnim izvorom dohotka. -no. oni koji se obrazuju podcjenjuju dobit na ulaganje u svoju vještinu " porezi na dohodak. javljaju u dalekoj budu)nosti i stoga su mnogo više diskontirani u usporedbi s dodatnim troškovima koji naro ito dolaze do izra!aja u po etnom razdoblju kalkulacije 7/8 STAJA1I2TE E DRU2TVENA S. eš)e primaju naknade za nezaposlene (dakle. kao glavnih odrednica investicija u ovoj oblasti -0AKRO aspe" . svojim poreznim mjerama stvara pojedincu /tr!išni neuspjeh0) $$ . u r$. X FRIVATNE S. tako+er. koja izjedna uje sadašnju vrijednost svih budu)ih zarada sa sadašnjom vrijednoš)u troškova za obrazovanje. umanjuju privatnu (poslije poreza) dobit od obrazovanja.ra)$van&e ! $dn$s! na . ve) i na razini društva. koje pojedinac ne uva!ava jer za njega ne predstavljaju trošak -dr!. i u ve)oj fleksibilnosti) " vjerojatno zbog nedostatka informacija. a $ ve#i+ini priva ne: $dn$sn$ dr!.$de#a #&!ds"$( "api a#a (rentabilnost ulaganja sa stajališta društva) -kod makro aspekta ponešto se ra)#i"!&! r$."$ve se moraju obuhvatiti i troškovi subvencija.R.. oportuno je ulagati u obrazovanje -privatna i društvena stopa rentabilnosti ulaganja u obrazovanje. no na svakoj razini društvena je dobit viša od privatne -to uvjetuje ne"$#i"$ ra)#$(a: " veliki broj kvalificirane radne snage mo!e donijeti cijeloj ekonomiji dobit ve)u od privatne * to proizlazi iz injenice da je jeftinije kupiti osposobljene radnike (korist je. " kvaliteta politi kih odluka kao posljedica kvalitetnog bira kog tijela nerijetko se ve!e s pismenoš)u i boljim obrazovanjem stn.R.**.i#n$s i !#a(an&a ! $. ukoliko je >KN ve)a od 5 " sli na je odluka na temelju 7OO: ukoliko je diskontna stopa. -dugo je u ekonomskoj teoriji bilo zastupljeno stajalište da je privatna stopa rentabilnosti ulaganja u obrazovanje viša u odnosu na onu društvenu -to se objašnjava injenicama: " da su u društvenim kalkulacijama rentabilnosti ulaganja u obrazovanje.ra)$van&eS 718 STAJA1I2TE E FRIVATNA S. i ind. troš.i"r$ aspe" p#aniran&a obrazovanja " ovdje se u "$ris i moraju uzeti dodatne zarade prije oporezivanja jer )e se od takve osnovice razrezivati porez koji )e pak biti upotrijebljen za financiranje javnih d3u od kojih )e imati koristi cijelo društvo " s druge strane. vene "$ris i $d $. u odnosu prema društvenoj dobiti (vlada. i sl. ve)a od prinosa na alternativne oblike ulaganja."$vi i "$ris i $d !#a(an&a ! $. prihodi od obrazovanja. tj. osobito oni /progresivni0. odraz su mikro.. tj. " sli no je i s me+ugeneracijskim koristima obrazovanih roditelja i obrazovane djece.ra)$van&a nisu samo internalizirane na razini pojedinca.

kapitala mo!e biti nesavršeno na nekoliko na ina (npr. uzimanje kredita da bi se financiralo ulaganje u obrazovanje mo!e biti teško. za njih )e biti unosno preuzeti dio troškova obrazovanja * ali ne onoliko koliko za to ima opravdanja s društvene to ke gledišta " privatna kamatna stopa po kojoj se kupuje obrazovni kapital je ve)a od društvene " tr!. tada slijedi zaklju ak da )e društvena stopa povrata od obrazovanja nadmašiti privatnu * društvo daje manje (iskazano u proizvodnji) da bi obrazovalo dodatnog radnika nego što daje prosje no obrazovani radnik (u obliku dohotka) " ako poduze)a imaju stupanj monopolske mo)i kao kupci na tr!.i#n$s i !#a(an&a ! $. vena s $pa ren a. mogu biti obeshrabreni rizikom u koji se upuštaju ako daju nešto od svoga dohotka danas za dobit u obliku (mo!da) ve)eg dohotka sutra * društvo kao zajednica manje je izlo!eno riziku nego pojedinac Friva na i dr!. rada (a mnoga imaju). te više privatne u odnosu na društvenu kamatnu stopu po kojoj se kupuje obrazovni kapital. javit )e se premalo ulaganja u obrazovanje " privatno investiranje u obrazovanje (/privatni optimum0) bit )e ni!e nego što je razumno za cijelo gospodarstvo (/društveni optimum0) " neravnote!a izme+u privatnog i društvenog optimuma znak je da je potrebna javna intervencija u obrazovanju $% ." ako je vjerojatnije da )e nekvalificirani radnici biti nezaposleni (kao što je u stvarnosti). budu)i da oni koji se !ele obrazovati nemaju jamstva " potencijalni radnici koji su korisnici kvalifikacija.ra)$van&e -u ovakvim okolnostima ve)e društvene u odnosu na privatnu stopu rentabilnosti ulaganja u obrazovanje.

pa su poduzeta nastojanja u integraciji i objedinajvanju interesa svih zainteresiranih -planiranje obrazovanja.p$ re.$(!'n$s i ."$#s"$( s!s ava na ra)#i+i i. KO0BINIRANI FRISTUF F1ANIRANJU OBRAZOVANJA -optimalizacija cjelokupnog sustava privrede te svih njenih sastavnih sektora trajni je. temeljeno na kombiniranom pristupu integracije interesa svih zainteresiranih.#e "$&e $dre9!&! . va što je i logi no jer je ona polazna determinanta svih drugih kategorija " optimalan rezultat je i)&edna+en&e ! vr9eni. ali nikada potpuno dostignuti cilj unutar svakog društva " stanja stagflacije.a i p$n!de -prilikom utvr+ivanja potreba i ponude javljaju se brojne teško)e: npr.a da pr$i)vede $d($vara&!'i ra4eni $! p! -u oba aspekta kao klju na i po etna varijabla javlja se prir$dn$ "re an&e s an$vni.a "$.*5. a privrede i .e )a "adr$vi.a ra)ina.. u utvr+ivanju projekcija kretanja produktivnosti rada ili pak projekcija potreba privrede za odre+enim profilima kadrova $& .a . dok su u donjem dijelu prikazane vari&a.ra)$van&a sa s a&a#i.iniran$( pris !pa p#aniran&! $. kao neophodne komponente uspješnosti optimalizacije rezultata samog obrazovanja u ukupnoj privredi.ra)$van&a@@ ↑ 2rognoza o distribuciji srednjoškolaca i apsolvenata visokih škola po pojedinim grupama i smjerovima zanimanja ↑ 2rognoza kretanja završavanja školovanja po stupnjevima i tipovima škola ↑ 2rognoza kretanja broja u enika po stupnjevima i tipovima škola pri relativno konstantnom poha+anju škole ↑ 2rognoza o kretanju školske populacije prema starosnim grupama ↑ 2rognoza prirodnog kretanja stanovništva sna(e@@ -u gornjem dijelu prikaza navedene su pr$&e"%i&e "$&e !p!'!&! na p$ re. dano je u sljede)em prikazu: S-e. nezaposlenosti."$#s"$( sis e.a 2rojekcija stope rasta doma)eg društvenog proizvoda ↓ 2rojekcija stope rasta globalne produktivnosti ↓ 2rojekcija stope rasta ukupne zaposlenosti (globalne potrebe za radnom snagom) ↓ 2rognoza prirodnog kretanja stanovništva @@Bi#an%a ↓ radne 2rognoza prirodnog kretanja stanovništva u aktivnoj dobi (globalni radni potencijal) ↓ 2rojekcija stopa rasta po pojedinim sektorima ↓ 2rojekcija stopa rasta po granama ↓ 2rojekcija produktivnosti rada po granama ↓ 2rojekcija potreba za radnom snagom po granama ↓ 2rojekcija strukture zaposlenosti (struktura zanimanja po granama) ↓ 2rojekcija obrazovnih profila po pojedinim granama i strukturi zanimanja ↓ UTVROIVANJE FOTREBA @@Bi#an%a UTVROIVANJE FONUDE $. oskudnosti (financijskih i drugih) resursa još više potenciraju ovaj problem " to se odnosi i na obrazovanje -jednostrani pristupi planiranju obrazovanja u takvim uvjetima ne mogu dati zadovoljavaju)a rješenja.

uklanjanju nejednakosti u školi 58 e-n$#$.!d!'n$s .u okviru ove studije pokušava se egzogene varijable povezati s politikom obrazovanja.8 &edna"$s pris !pa 7. INDIKATORI NA6IONA1NOG OBRAZOVNOG SUSTAVA -imaju za %i#& omogu)iti adekvatne informacije za uspješno vo+enje obrazovne politike.!d!'n$s "a$ sada.n&$s i .!d!'n$s .!d!'n$s "a$ e"s rap$#a%i&a sada.ra)$van&! %8 indi"a $ri pr$%esa $.$( s!s ava 5.ra)$van&e .*<.n&$s .nezadovoljstvo sadašnjom situacijom u obrazovanju za planere zna i da trebaju poraditi na poboljšanju nastavnih procesa. INDIKATOR STRUKTURNOG DIFEREN6IRANJA $' . polaze)i od planiranja u sadašnjosti *>. FUTURO1O2KE STUDIJE U F1ANIRANJU OBRAZOVANJA -%i#&evi: " identificirati budu)e posljedice sadašnjeg planiranja i odluka o politici obrazovanja " i)i korak dalje od uobi ajene metode ekstrapolacije kvantitativnih trendova (obrazovanje kao stvaka dominantno investicija.planiranjem se nastoje ukloniti negativne pojave iz prethodnog razdoblja.!d!'n$s .ra)$van&a /.i#n$s i !#a(an&a ! $. a ne potrošnja) " ispitati mogu)e promjene socijalnih i društvenih vrijednosti -vrs e f! !r$#$. ali se ne ulazi u temeljite promjene u sustavu obrazovanja /8 . INDIKATORI INFUTA NA6IONA1NOG OBRAZOVNOG SUSTAVA a8 finan%i&s"i an(a4.p#e"sna8 . INDIKATORI KO0F1E0ENTARNOSTI OBRAZOVANJA I DRU2TVA %8 s $pa ren a. INDIKATORI OUTFUTA U NA6IONA1NO0 OBRAZOVNO0 SUSTAVU " i#i se $dn$se na $dre9en! "avn i e ! " i#i pa" na pred$d4.polazi od pretpostavke da se budu)a kretanja u oblasti obrazovanja ne)e bitno razlikovati od sadašnje situacije " te!ište ove metode le!i na ekstrapolaciji kvantitativnih pokazatelja o sadašnjem stanju (ne ulazi se u razmatranje kvalitativnih promjena u budu)nosti) *8 &edn$s avna a# erna ivna . upotrebi kvalitetnijih obrazovnih pomagala.an i#i e"span)i&a ."a .obuhva)a du!u vremensku dimenziju " polazi od pretpostavke da )e tehnološki razvitak u budu)nosti riješiti probleme kriza što se javljaju u sadašnjosti <8 sve$."i.ra)$vni pr$fi# ne)ap$s#eni*.s !di&a: 18 .! p$&edina%a "$&i nap!.ra)$vni s!s av $ "va#i e i sa.a a&! $. ali i outputa koji prizlaze iz obrazovnog sustava -vrste indikatora nacionalnog obrazovnog sustava su: 1.8 p$n!da !+i e#&a a8 $.!-va na 7"$. te omogu)iti me+unarodne komparacije rezultata u obrazovanju " !eli se standardizirati vrednovanje dr!. napora u obrazovanju.ansi8 $.

) $( . prosjek stope nezaposlenosti me+u populacijom #'-(& godina ) . uklju enost !ena u obrazovanje.ra)$van&a -mjere transformaciju inputa u output u okviru obrazovnog sustava gdje se analizira posebno sukcesivni prijelaz iz ni!eg u viši stupanj obrazovne piramide (relativna raspolo!ivost mjesta za u enike i studente. gdje je: m f . jezi nog i drugog porijekla %8 indi"a $ri pr$%esa $.$( s!s ava -* su p$dr!+&a pri..slijepa (dummI) varijabla -pokušava se dati odgovor na pitanje: koliko obrazovanje generira stopu nezaposlenosti( -vrijednost indikatora 1 V stopa nezaposlenosti za one s obrazovnim nivoom je ista ili nešto ve)a od nacionalnog prosjeka -vrijednost indikatora isp$d 1 ozna ava situaciju velikog broja nezaposlenih.-u koristi se indikator financ. raspolo!ivost kvalificiranih nastavnika.8 p$n!da !+i e#&a -!eli se utvrditi postotak onih koji napuštaju sustav obrazovanja i onih koji su završili školovanje za nastavnika %8 s $pa ren a.! p$&edina%a "$&i nap!.udio javnih rashoda za obrazovanje u društvenom proizvodu .ra)$vni pr$fi# ne)ap$s#eniOi − z .8 &edna"$s pris !pa 7. INDIKATORI INFUTA NA6IONA1NOG OBRAZOVNOG SUSTAVA -ukazuju na financijske napore dr!ave prema oblasti obrazovanja " utvr+uju udio pojedinog segmenta obrazovnog sustava prema ukupnim sredstvima namijenjenima za raspodjelu ili opisuju aspiracije društva prema obrazovnom sustavu.ra)$van&a ! BDF-! i ! .nac.stopa nezaposlenosti populacije od #'-(& godina s odr. inputa koji mjeri kapacitet zemlje za financiranje f × (# .ansi8 $. . to su: a8 finan%i&s"i an(a4.*A. gdje je: -predstavljen odnosom: 7 = OJ Ri .udio odre+ene populacije upisan na prvom stupnju r . a izra unava se na privatnoj i društvenoj razini *D.a a&! $.. usmjerenost u enika na pojedine struke. obrazovnim nivoom RW . INDIKATORI KO0F1E0ENTARNOSTI OBRAZOVANJA I DRU2TVA -indikatori komplementarnosti obrazovanja i društva su: a8 $.an i#i e"span)i&a -mjeri zna enje koje zemlja pridaje nacionalnom obrazovnom sustavu -polazi od $ varijable stanja * !di$ $.ra)$vni s!s av $ "va#i e i sa.!d4e ! -prema -D1K9.i#n$s i !#a(an&a ! $.ra)$van&e -upu)uje na me+uzavisnost obrazovanja i privrede " izra unava se na temelju analize troškova i koristi vezanih uz obrazovanje. zadovoljstvo ljudi s obrazovnim sustavom. INDIKATORI OUTFUTA U NA6IONA1NO0 OBRAZOVNO0 SUSTAVU -mogu imati dv$&a"$ )na+en&e: " i#i se $dn$se na $dre9en! "avn i e ! " i#i pa" na pred$d4. " stopa napuštanja obrazovnog sustava (bilo da su diplomirali ili to nisu u inili) " zadovoljstvo ljudi s obrazovnim sustavom -do sada se nisu razvili adekvatni indikatori obzirom da postoje mnoge nemjerljive veli ine (nivo uspjeha.&ene: " razina uspjeha pojedinaca koji se zadr!avaju ili napuštaju obrazovni sustav.udio ukupnih rashoda za obrazovanje u društvenom proizvodu -vrijednost indikatora kre)e se od 1 (stanje u kojem se ne javlja potreba za daljnjim kvantitativnim razvojem) do iznosa H koji odra!ava situaciju da nema kapaciteta za daljnje financiranje obrazovanja . te se o ekuje akcija . etni kog. raspored kvalificiranih nastavnika (po pojedinim regijama)) *B.ra)$van&! -bavi se jednakoš)u pristupa obrazovanju u enika razli itog socijalnog.udio rashoda za obrazovanje u ukupnim javnim rashodima p .r ) × p obrazovanja: l = .

rashoda -logika tr!išnih zakona (po kojima raspodjela dohotka presudno zavisi od cijena faktora. biologija). na primjeru financiranja obrazovanja. efi"asn$s i u tr!išnom mehanizmu razmatra kao prioritetan. pravedn$s i nije sastavni dio razmatranja ekonomske znanosti. bujanjem javnih izdataka uz problemati ne rezultate. ije prepoznavanje poma!e u otkrivanju sve ve)e nejednakosti u raspodjeli dohotka i bogatstva " ako u ovoj raspravi po+emo od poznatog kriterija 2areto-efikasnosti prema kojem se blagostanje pove)ava samo onda kada se polo!aj jednog pojedinca ne mo!e poboljšati. -na temelju spoznaje o ovim pitanjima dobiva se ocjena o sposobnosti sistema za daljnje prilago+avanje 51. " da li postoji sveu ilišni institut za istra!ivanje u obrazovanju. ni!e zarade zaposlenih i op)enito ni!a kvaliteta !ivota -sam pr$. sposobnosti.ansi ! $. i u oblasti obrazovanja) gdje je prisutan koncept javnog dobra. " kakva je struktura fakulteta (fizika. i zdravstv. odnosno vrijednosti faktorskoga grani nog proizvoda) ne mo!e donijeti !eljeni stupanj jednakosti " po njoj bi mnogi pojedinci bili isklju eni iz konzumiranja obrazovanja i zdravlja i drugih aspekata ovjekovih potreba. socijalna dr!ava postaje preskupa i zato neprihvatljiva.ra)$van&a nije jednozna an " s jedne strane. rije je o regionalnim razlikama u gosp.ra)$van&a p$&edin%! jedan od klju nih parametara uspostavljanja društveno po!eljnih ciljeva razvoja " poboljšanje stupnja dostupnosti obrazovanja ne smije biti u konfliktu s efikasnom upotrebom resursa -neprimjerena razina obrazovanja uzrokuje suboptimalno ostvarenje njegovih temeljnih ciljeva (kulturnih. tada se temeljno pitanje pravednosti usmjerava sa stanja raspodjele na problem preraspodjele -sadr!aj pravednosti i efikasnosti u slu aju javnog dobra. ali mu se ne smije niti oduzeti va!nost. sve do H5-ih godina prevladavao je "$n%ep Kdr4ave . pogotovo u vremenima potrebe racionalizacije dr!avnog aparata i smanjenja j. te se javlja potreba za preraspodjelom ostvarenih dohodaka i zarada gdje se kao posrednik u pravilu javlja dr!ava " kao izvori nejednakosti javljaju se i drugi utjecaji: statusni momenti. usluga (od tuda i aksiom K&edna"$s . na podru ju društvenih djelatnosti (time. " kako stoji s institucijama za usavršavanje sveu ilišnih nastavnika.a: s$%i&a#na dr4ava i#i s$%i&a#na p$#i i"a " u vremenima redukcije javne potrošnje.) -kod utvr+ivanja "ri eri&a pravedn$s i i efi"asn$s i .#a($s an&aL s te!njom da se svim pojedincima osigura minimum obraz. ve)e stopa kriminaliteta. znanstvenih. "va#i e e $. ekonomskih i politi kih) " kao popratni troškovi nezadovoljavaju)e kvalitete obrazovanja.ra)$van&!L) * ova teorijska koncepcija daje prednosti socijalnim funkcijama dr!ave " no. no s aspekta te!nje ka postizanju blagostanja ukupnog društva.dr!ave -naime.ra)$vn$( s!s ava ! ne"$& )e. on se neizbje!no name)e -dok se p$&a. INDIKATOR STRUKTURNOG DIFEREN6IRANJA -sadr4i e#e.en e )a $%&en! f!n"%i$niran&a $.#&i : " ima li zemlja adekvatno ministarstvo obrazovanja. pa se ve)ina zemalja radije okre)e socijalnoj politici umjesto konceptu soc. a da se pritom ne pogorša polo!aj drugoga. a time i svakog pojedinca. FRAVEDNOST I EFIKASNOST U FINAN6IRANJU OBRAZOVANJA -mnogi ekonomisti smatraju da p$&a. javila se potreba za reformom dr!ave blagostanja na bazi uklju ivanja korisnika u podjelu troškova ime se treba poticati efikasnost izdataka (dotadašnje prete!ito financiranje institucija zamijenjeno je pla)anjem naknade za cjelovite programe u obrazovanju i zdr.5H. razvitku odre+ene zemlje koje nu!no uzrokuju nejednakosti u obrazovanju u slabije razvijenim regijama " dok drugi pogled prema ovom problemu o ituje se u bliskoj vezi izme+u slabije razvijenosti pojedine regije i neu inkovitosti pojedinih škola -budu)i da su za postizanje bolje kvalitete obrazovanja od presudnog zna enja potrebna financijska sredstva. uz prisutnost ostalih imbenika. predstavlja slo!eni problem -prilikom rasprava o pravednosti. kemija. pojam se efikasnosti ne mo!e definirati kao prioritetan cilj. sve eš)e se govori o vrstoj vezi izme+u brige za jednakost me+u svom djecom i brige o $H . pokušava se riješiti di#e.#e. obiteljsko okru!enje. gdje po svojim zna ajkama pripada i obrazovanje. slabiji porast proizvodnje. polazi se od teze da je s !pan& d$s !pn$s i $. javljaju se teret obimnije socij. skrbi.

me+utim.a ! &e%a&a r$di e#&a na $.e9! p$&edini. mehanizam ne trpi kriterij pravednosti. re(i&a. inde"se ne&edna"$s i r$.a e"$n$. istra!iva i poduzimaju ra)#i+i a . -u uvjetima funkcioniranja hrvatskoga školskog sustava i na inu donošenja dr!. njihove potrebe za obrazovanjem i selektivna intervencija dr!ave $C .ra)$vni pr$%es ! p$&edini. razvoja (jednaki pristup obrazovanju.s"e p$#i i"e ! isprav#&en&! !+in"a r4. obrazovanja " isto se tako ne prate odgovaraju)e trošk.a i re(i&a.$(!'n$s i. funkcioniranja škole -svim autorima je zajedni ki cilj p$ a"n! i finan%i&s"! ref$r."$va p$ !+eni"! . obrazovanja po u eniku kao pokazatelji mogu)im selektivnim financijskim akcijama " pitanje porezne jednakosti pojedinih op)ina i !upanija još uvijek nije aktualno (na to upu)uje još nedovoljno transparentan model financiranja školstva iz kojeg bi se mogle precizno vidjeti financijske obveze pojedinih razina vlasti) " budu)nost tra!i da se istovremeno realno sagledaju ekonomska snaga pojedinih u!ih teritorijalnih jedinica. neki autori. .jednakosti me+u poreznim obveznicima (rije je o /jednakosti sve djece0 i /jednakosti poreznih obveznika0) -u uvjetima nastojanja da se smanje prora unski rashodi (kao dio skrbi o poreznim obveznicima) nastaje sukob interesa davatelja poreza i potreba dr!ave da na globalnoj razini smanji socij.e9! p$&edini. nije predmetom stru nih i znanstvenih rasprava."$#s va "$&a 'e p$ve)a i &edna"$s d&e%e i efi"asn$s . . prora una još nije mogu)e raspravljati na razini prethodno nazna enih kriterija " problem nejednakosti me+u djecom pojedinih regija. snaga pojedine regije i potreba da se s globalne (dr!avne) razine intervenira (nakon spoznaje o regionalnim razlikama o ekuje se selektivni financijski pristup) -drugi autori pak ispituju ra)#i"e ! ."$#a. širina ciljeva socij.&eren&a "$&a s#!4e n$si e#&i. suvremene razvijene zemlje suo avaju se sa znatnim poteško)ama u postizanju dogovorenih ciljeva -da bi se što djelotvornije ostvarivali ciljevi iz ove domene. rasprave o pravednosti nužno moraju sadržavati i kriterije efikasnosti što podrazumijeva pronala!enje takvog oblika preraspodjele dohotka koji )e proizvesti prihvatljivi stupanj pravednosti uz što manji društveni gubitak (za ocjenu eventualnog društvenog gubitka3dobitka od odre+enog modela preraspodjele dohotka treba usporediti trošak i korist prerasopdjele.a i .. efikasnost i pravednost u cjelokupnom obrazovnom sustavu doprinijeti )e boljem obrazovanju i ljudskom rastu u društvu " za sve ovo o ekuje se napor dr!ave na globalnom planu glede postizanja kompromisa na liniji škola-porezni obveznici -dakle. glede njihovih mogu)nosti u obrazovanju. rashoda) Y STANJE U R3.a * pritom polaze od injenice da su rashodi za obrazovanje promatrani u odnosu na subjekte u obrazovanju "#&!+ni p$"a)a e#& 7ne8&edna"$s i .."$#a. uz nu!no sagledavanje i nemonetarnih u inaka j.! .a i . pritiske glede pristupa obrazovanju siromašnijih socij. koriste )v.a " u ovom slu aju. dakle.a -u tu svrhu. zdravlju i zapošljavanju) govori da njihovo pravednije rješavanje vodi ka /ljudskom rastu " unato postignutom konsenzusu glede dostupnosti javnim dobrima svim pojedincima. grupa " na taj na in se sukobljuju ekonomska sa socijalnom efikasnoš)u -tr!.a " ovaj utjecaj jednako podrazumijeva sudjelovanje u upravljanju školom i financijsko sudjelovanje roditelja u trošk. a niti prakti ne ekonomske politike " još uvijek ne postoje egzaktni pokazatelji ekonomske snage roditelja kao mogu)ih sudionika u trošk. re(i&a."$#a. promatra se ekonom."$#a * poboljšana socij.e-ani).

$'! ransferni. podi)i u eni ki standard u podru jima koja gospodarski zaostaju. i sl. a financiranje škola se spušta na ni!u (lokalnu) razinu. nasljedni faktori.) " realna potrošnja po u eniku podrazumijeva i procjenu stavki troškova kao što su ure+aji. jednakost se mo!e odrediti kao prihvatljivi model preraspodjele troškova obrazovanja izme+u pojedinih subjekata primjereno njihovoj ekonomskoj snazi (ova definicija ima svoje ograni enje u filozofskim i eti kim standardima pojedinog društva) " p$d&e#a $. praksa razvijenih zemalja ve) više desetlje)a poznaje razli ite instrumente iji je temeljni cilj ubla!iti prisutne nejednakosti u pristupu obrazovanju (jedan od tih instrumenata je doznaka za obrazovanje) → $"$. ova jednakost dopušta intergeneracijsku nepravednost $@ .#i"a &edna"$s i mo!e se prikazati na slijede)i na in: → v$d$ravna &edna"$s -odre+uje se kao mjera realne potrošnje po u eniku (studentu) " ukoliko postoji pravedna raspodjela. * spomenute pretpostavke pove)ale bi privla nost pojedine regije i zadr!ale postoje)e stn. predstavlja uskla+ivanje troškova obrazovanja s indeksom troškova !ivota koji pak predstavlja cijene opreme koju odre+ena škola kupuje na tr!ištu -za vodoravnu jednakost u obrazovanju posebno zna enje imaju pr$&e"%i&e e"!'i.a " %i#& je ukloniti negativne u inke zemljopisnih i drugih razlika u razini cijena što se posebno odnosi na pla)e nastavnika i pomo)nog osoblja * naime. potrošnja energije " tek spoznajom svih spomenutih rashoda mogu)e je pribli!iti troškove po u eniku u pojedinim školama3regijama -da bi se u Mrvatskoj postigla vodoravna jednakost. treba o ekivati isti tretman (pribli!no isti trošak po u eniku) prema skupinama u enika s istim obrazovnim sposobnostima -najjednostavniji ispit vodoravne jednakosti unutar odre+enog obrazovnog sustava jest !sp$red. poput Qike.a r$.! a ivna &edna"$s * ne o ekuje se zna ajnija pomo) dr!ave."$#i s is i.an ra)#i+i i-i ovdje je jako va!no izbjegavati povezivanje djece s 88grijesima88 njihovih roditelja -u postizanju ovako definirane pravednosti va!an je instrument )v. malo se prostora ostavlja javnim3dr!avnim školama.agore i sl. starosna.&era &edna"$s i * prema 0%0a-$n! to su: " "$. bogatije obiteljsko okru!enje) ne smije se javiti kao ograni avaju)i faktor u pristupu obrazovanju " injenica da netko s naslova svojega boljega materijalnog polo!aja mo!e /kupiti0 više obrazovanja nepovoljno se odra!ava na razinu zarade u kasnijem tijeku njegova !ivotnog ciklusa -upravo u tu svrhu.a i re(i&a. r$."$va p$ !+eni"! ! $dre9en$& .#i%i .ras-$da * oni se najjednostavnije predvi+aju ra unom prosj. polo!aj pojedinca u obrazovanju prepušta se manje-više tr!. .a i#i ra)#i+i i re . potrebno je ulaganje u obrazovnu infrastrukturu.5/. rashoda za jednog u enika. a potom mno!enjem s o ekivanim brojem u enika u svakoj godini odre+enog razdoblja (ovdje treba uva!avati i odre+ene specifi nosti kao što su porast broja nastavnika i njihovih pla)a."$#a.a ! dr!(i. razvoj sustava poticajnih pla)e za nove nastavnike. odr!avanje zgrada.a &edna"i. proporcionalne i progresivne porezne stope na prihode " za vo+enje primjerene politike financiranja u obrazovanju posebnu va!nost imaju $. logici. njihova mogu)a unapre+enja. razlike u troškovima !ivota mogu utjecati na visinu pla)a nastavnika što od regionalnih vlasti tra!i ve)e rashode za obrazovanje kako bi se privukli kvalitetni nastavnici (vodoravna jednakost koja bi se u tom slu aju trebala pojaviti."$vi. spolna i kvalifikacijska struktura nastavnika.i a &edna"$s -smanjuje prenošenje nejednakosti u obrazovanju s jednog naraštaja na drugi s logikom: &edna"i $dn$s pre. .p#a'an&a tako da djeca ne osje)aju teret socijalnog polo!aja svojih roditelja -u tu svrhu primjenjuju se u kombinaciji regresivne. fis"a#na ne! ra#n$s gdje se polo!aj djece u obrazovanju ispravlja p$. → in er(enera%i&s"a &edna"$s -zastupa tezu da polo!aj pojedinca u pristupu obrazovanju ne smije biti posljedica 88grijeha88 njegovih roditelja -socijalni status pojedinca (njegovo materijalno bogatstvo. OB1I6I JEDNAKOSTI U OBRAZOVANJU -s aspekta financiranja obrazovanja.almatinske .

kroz racionalizaciju rada postoje)om opremom.&era r$. poput pla)a nastavnika. gospo.a"Nefi"asn$s .tu je i mjera isplativosti kao ra . va!na je primjena valorizacije troškova i koristi od ulaganja u obr. 0JERE EFIKASNOSTI FINAN6IRANJA OBRAZOVANJA Efi"asn$s finan%iran&a $. op)enito. vene "$ris i . zato jer uklju uje progresivne stope kako na poreznoj tako i na strani koristi od obrazovanja. tehnika provjere isplativosti financiranja edu.&era efi"asn$s i sastoji se u tome što oni poma!u pri donošenju ocjene o efikasnosti pojedinih obr.tu je %i#& minimizirati !rtvu (koju podnose porezni obveznici) i maksimizirati obrazovne koristi " ." fis"a#na ne! ra#n$s * ovdje se više osje)a djelovanje dr!ave. programa. te mjerama usmjerenima na osobe devijantnog ponašanja. rezultata s obrazovnim potrebama stn. outputa nije uvijek jednostavno definirati " isp#a iv$s . ?c?ahon je promatra na dva na ina: (a) s aspekta proizvodne efikasnosti * što podrazumijeva takvu kombinaciju ulo!enog vremena i sredstava koja osigurava ostvarenje !eljenih ciljeva u obrazovanju.temeljna mjera efikasnosti financiranja obrazovanja predstavljena je odnosom troška i ukupnih privatnih i društvenih koristi od obrazovanja * ona predstavlja najviši kriterij u hijerarhiji mjera efikasnosti financiranja jer uzima u obzir sve društvene troškove i koristi pri izra unavanju stopa povrata gdje se uva!avaju.) " . programa " na temelju dobivenih rezultata mogu)e je lakše %5 . dakle. postoji zna ajna me+uzavisnost izme+u koli ine obrazovanja i nov . troškova po u eniku pripasti onim u enicima koji su u nepovoljnijem polo!aju (to se posti!e specijalnim programima obrazovanja). i (b) s aspekta efikasnosti zamjene * ovdje se u inkovitost javlja kroz primjerenu uskla+enost obr. troškovima temeljenim na razlikama obiteljskog okru!enja i na razlikama u priro+enim nejednakostima. visoko školstvo ne ispunjava zahtjeve fiskalne neutralnosti. uspostavljanjem jednake fiskalne osnovice dopuštene su brojne varijacije izdataka po u eniku3studentu (konkretno. ova jednakost ne smanjuje bitno intergeneracijske razlike me+u pojedincima " p$)i ivi)a.#i"a .&era r$. obi no se predstavlja dr!avnim financiranjem posebnih programa za hendikepiranu djecu. zajmovima za siromašne. i kvalitativni parametri ocjene koristi od obrazovanja koji predstavljaju temelj odlu ivanja o efikasnosti i jednakosti u obrazovanju " . fakulteti ili pak pojedina ni studenti imaju jednaki tretman u pristupu obrazovnim financijskim sredstvima. jer uklanja izme+u naraštaja prijenos nekvalitete.a"NL!"!pneL priva ne i dr!.ar)$van&e da se p$s i(ne s"#ad i).&era r$.e9! %i#&eva $.ra)$van&a i 4r ve p$re)ni. * stranu obr. u prvom redu. ili zadr!avanje postoje)ih rezultata uz smanjenje nepotrebnih troškova. * o ekivane koristi mjere se nov anim zaradama (pokazatelji govore da u uvjetima tr!. postignu)e fiskalne neutralnosti treba biti u funkciji smanjenja ranije spomenutih nejednakosti " pr$p$r%i$na#na &edna"$s * polazi od pretpostavke da )e ve)i postotak ukp.dodatna mjera efikasnosti financiranja je odnos 88trošak 3 efikasnost88 (odnos troška prema koli ini outputa) gdje se razmatraju cijene nekih obrazovnih inputa. osim kvantitativnih. no sama za sebe ipak ne uspijeva analizirati proizvodnu efikasnost. * je najradikalniji oblik uspostavljanja jednakosti u obrazovanju.ra)$van&a ozna ava mogu)nost pove)anja !eljenih rezultata u obrazovanju bez pove)anja koli ine upotrebljenih sredstava. u pravilu. energije i sl. a niti ne uspijeva ocijeniti da li su pojedini troškovi opravdani (za ispravnu odluku u obr. a poti e postizanje pravednosti izme+u jednakih 5*.a"Nn$v+ana d$. zarada) L-)na+en&e svih navedenih $. u prvom redu transfernim pla)anjima kojima je svrha da lokalne škole.$. jer je dohodak roditelja još uvijek bitna odrednica kakvo)e i koli ine postignutog obrazovanja na sveu ilištu).i * razmatra troškove u odnosu na vrijednost outputa uz ra unanje koeficijenata trošak3korist ili stope povrata od ulaganja u obr. bez obzira na ovaj cilj. proporcionalna jednakost još uvijek dopušta velike razlike u ukp. pozitivizam podrazumijeva kona ni stupanj jednakosti. (pritom se misli na potrebu što bolje alokacije ljudskog kapitala) 2o pitanju efikasnosti vrlo va!no je odgovoriti na pitanje: "a"$ p#anira i sreds va )a $.ve)ni"a (koji ga najve)im dijelom financiraju) " zbog toga mora postojati hijerahija kriterija efikasnosti i hijerahija kriterija u inkovitosti . cijena obrazovne opreme.

na d$-$da" r$di e#&a8 -ovdje je rije o postojanju odre+enog selektivnog pristupa obrazovanju u pogledu odre+enih zna ajki pojedinca C ne$(rani+eni E d$da ni v$!%-eri 7!"#&!+eni r$.."$vi pri&ev$)a !+eni"a: RESTRIKTIVAN s $.ra)$vn$( s!s ava Khema obrazovnog vouchera sadr!i nekoliko TIFOVA VOU63ERA: C $(rani+eni v$!%-eri -predstavljaju oblik nov anog bona koji se mo!e unov iti samo u dr!avnim školama -zato se ovdje ne mo!e govoriti o društvenoj jednakosti me+u pojedincima kao niti o pravu obrazovnog izbora jer.ra)$van&a le!i nov ana vrijednost koja je u prosjeku dovoljna za 88kupnju mjesta88 u dr!avnoj osnovnoj ili srednjoj školi. efe" ivni v$!%-er * on je ciljano usmjeren siromašnim obiteljima i na taj na in poma!e suzbijanju 88apartheida88 u obrazovanju -)a($v$rni%i ideje obrazovnog vouchera kao njegove najzna ajnije predn$s i isti u: " mogu)nost ve'e "$n"!ren%i&e dr4avni."$#a i $p'eni $ ve'$& !+in"$vi $s i $.i#n$s i ! i).$#&e( pra'en&a preferen%i&a r$di e#&a i !+eni"a ! p$(#ed! $. etni koj ili vjerskoj osnovi C ne$(rani+eni E d$da ni v$!%-eri 7!"#&!+eni r$..en a finan%iran&a $. uz programe kompenzatorskog obrazovanja.)ir$. obrazovanja izme+u dr!ave i pojedinaca.an&a.a4e ve'$& f#e"si.e9! priva ni. s time da razliku nadopla)uju roditelji -ovdje su prisutne i druge mogu)nosti: C ne$(rani+eni E d$da ni v$!%-eri 7!"#&!+eni r$. dok eventualnu razliku cijene izme+u privatne i dr!avne škole pokriva roditelj -op)enito se smatra da doznaka za obrazovanje p$.i priva ni. polo!aja djece) L-korak dalje u upotrebi doznake za obrazovanje predstavlja stav prema kojem treba ukloniti sve prepreke na rasnoj. jedan od temeljnih primjera iz prakse kojima se !eli posti)i jednakost šansi u obrazovanju -u $sn$vi $v$(a ins r!."$'e ad. veli ina nov .$r! )ani. .an&e( in eresa )a dr4.ra)$van&a -pr$ ivni%i obrazovnih vouchera isti u: " $pasn$s . VAUGERI 7DOZNAKA ZA OBRAZOVANJE8 -pitanje podjele troš. etni ke ili vjerske pripadnosti * vrhunac tog oblika vouchera predstavlja: C )v.inis ra ivn$( v$9en&a finan%iran&a %# . ve'$& "$n"!ren%i&i i)."$#e koje bi se na taj na in pretvarale u drugorazredne institucije slu!e)i siromašnoj djeci u teškim soc. korisnici nemaju ve)i izbor u odabiru škole " zbog ovoga se ne mo!e govoriti niti o /seljenju0 djece od dr!avnih prema privatnim školama C ne$(rani+eni E d$da ni v$!%-eri -daju ve)u slobodu roditeljima u izboru škole " omogu)avaju izbor privatne škole od koje se o ekuje kvalitetnija nastava.i &avni. i danas je vrlo aktualno pitanje. iznosa tako shva)enog vouchera obrnuto je proporcionalna osnovici oporeziva dohotka pojedinih roditelja (time se barem djelomi no ubla!avaju po etne razlike socij. s obzirom da je nov ana vrijednost fiksna. na rasn!: e ni+"! i v&ers"! pripadn$s 8 -kod njih se ne smije pojaviti nikakva zabrana pristupa pojedinca školi zbog rasne."$vi pri&ev$)a !+eni"a: NERESTRIKTIVAN s $. prilikama " tako+er se isti u p$ e."$#a s krajnjim rezultatom "va#i e ni&e nas ave " mogu)nost .donijeti odluku u pogledu alokacije oskudnih financijskih sredstava za obrazovanje u one programe koji daju najviše stope povrata 55."$vi pri&ev$)a !+eni"a8 -da bi se smanjile razlike me+u u enicima. tim prije što se u uvjetima oskudnih sredstava javlja i sve ve)i broj suprostavljenih ciljeva gospodarskog i socijalnog razvoja -tra!enje odgovaraju)eg rješenja ovog problema dovelo je do uvo+enja doznake za obrazovanje (ovdje se dovodi u vezu socijalni i materijalni polo!aj pojedinca s njegovim mogu)nostima u obrazovanju) -d$)na"a je.)ir$.

5<.cjena kompenzatorskog obrazovanja ipak nije pozitivna jer se lije e posljedice.a bi se ovi problemi donekle ubla!ili. Ktatus u itelja i roditelja mo!e biti tako+er uzrokom devijantnog ponašanja djece. . kako bi mogli potpuno participirati u društvenom i privrednom razvoju. osim u enika. 2ri tome se razlikuje d!($r$+n$ i "ra "$r$+n$ "$.no predstavlja niz akcija za najsiromašnije slojeve stanovništva i poboljšanje njihova polo!aja u predškolskom odgoju i obrazovanju koje financira dr!ava. FROGRA0 KO0FENZATORSKOG OBRAZOVANJA . . s ciljem da stru njaci raznih profila u radu s malim brojem polaznika terapijski djeluju na djecu s poteško)ama u obrazovanju. nejednakosti * a to je mnogo te!i zadatak za ve)inu vlada u svijetu.ra)$van&aL. a ne uklanjaju se uzroci koji stvaraju nejednakost šansi u obrazovanju. biti i roditelji i u itelji. . D!($r$+ni pr$(ra. u posljednjih se nekoliko desetlje)a javljaju is ra4ivan&a K"$.i) provode se prema konkretnim potrebama s postoje)im nastavnicima u kra)em vremenu i s ve)im brojem polaznika. klasne. a predmetom kompenzatorskog obrazovanja mogu. s dugoro nim ciljem da se uklone izvori socij.praksi se treba razviti strategija emancipacije onih koji su zapostavljeni u društvu. 6ompenzatorsko obrazovanje se s institucionalnog stajališta mo!e odvijati unutar škole ili izvan nje.ra)$van&a ( )v. ekonomske.pen)a $rs"$( $.i usmjeravaju se na ispravljanje nedostataka obrazovnog sustava u odnosu na pojedine kategorije u enika.profitno orijentiranom gospodarstvu i vladavini tr!išnih principa. %$ . kulturne.i#i !darni pr$(ra.ra)$van&e .i "$.pen)a $rs"$( $. Kra "$r$+ni pr$(ra.pen)a $rs"$ $. . socijalne i politi ke razlike me+u pojedincima mogu biti uzrokom nejednakosti šansi u obrazovanju. %ras.

politike gdje je u pravilu glavni cilj olakšati ulaz u svijet visokoškolskog obrazovanja -stu.va klju na oblika potpore su: dire" na n$v+ana p$ p$ra i s!. po ponu+enim uvjetima najpovoljnije komercijalne banke. :emeljni institucionalni oblici direktne nov ane potpore su: studentska štedionica. fond za kreditiranje i stipendiranje studenata uz potporu dr!ave.ven%i$nirani $. STUDENTSKI STANDARD -integralni je dio svake obraz. standard se uobi ajeno ve!e uz stupanj zadovoljavanja osnovnih materijalnih. %% . SUBVEN6IONIRANI OB1I6I STUDENTSKOG STANDARDA -studentski standard integralni je dio svake obraz. potpora dr!ave o ituje se u premoš)ivanju mogu)eg nepredvi+enog rasta bilo koje komponente studentskog standarda. subvencionirani krediti s tzv.standarda odnose se na subvencioniranu prehranu.#i%i s !den s"$( s andarda (smještaj. 7zvori nov anih sredstava kojima raspola!e 4ond realiziraju se preko dr!avnog prora una ili iz nov anih sredstava po osnovi otpla)enih studentskih kredita. kulturnih i ostalih potreba studenata za vrijeme trajanja procesa obrazovanja. krediti koji se vra)aju s kamatama. DIREKTNA NOVGANA FOTFORA Dire" na n$v+ana p$ p$ra je zamjena za nekada dominantni pristup tzv. standard integralni je dio svake obraz. politike gdje je u pravilu glavni cilj olakšati ulaz u svijet visokoškolskog obrazovanja -stu. kulturnih i ostalih potreba studenata za vrijeme trajanja procesa obrazovanja -financijska potpora studentima dosad se javljala u raznim oblicima. besplatnog obrazovanja " temeljni institucionalni oblici direktne nov ane potpore su: studentska štedionica.potpora (npr. . fond za kreditiranje i stipendiranje studenata uz potporu dr!ave -subvencionirani oblici stu. -financijska potpora studentima dosad se javljala u raznim oblicima " $ klju na oblika potpore su: direktna nov ana potpora i subvencionirani oblici studentskog standarda -direktna nov ana potpora je zamjena za nekada dominantni pristup tzv. krediti za roditelje. a danas je tu još naododana i dostupnost raznih oblika novih obrazovnih tehnologija i brojne druge potrebe) " stu. 5D.za kupnju knjiga) i brojne druge beneficije koje olakšavaju !ivot studenta 5A. Fond za stipendiranje i kreditiranje studenata uz potporu dr!ave operativno provodi politiku financiranja studentskog standarda. razne oblike financ. kulturnih i ostalih potreba studenata za vrijeme trajanja procesa obrazovanja. obrazovnih.politike gdje je u pravilu glavni cilj olakšati ulaz u svijet visokoškolskog obrazovanja -stu.standarda iz generacije u generaciju mijenjaju: ranije je posebno bio va!an smještaj i prehrana * egzistenc. poticanje namjenske štednje za pokrivanje troškova studija: kontinuirane ugovorne mjese ne uplate roditelja sve do upisa u prvu godinu studija.blici financijske potpore koje realizira 4ond su: stipendije koje se ne moraju vratiti. knjige) 5B. obrazovnih. /dinami ka kategorija0 jer se potrebe i shva)anje stu. prehrana. Studentska štedionica podrazumijeva akciju dr!ave ili. 88grace periodom88. G1AVNI OB1I6I FINAN6IJSKE FOTFORE STUDENTSKO0 STANDARDU -stu. prijevoz. standard uobi ajeno se ve!e uz stupanj zadovoljavanja osnovnih materijalnih. obrazovnih. standard slo!ena je i dinami na ekonomsko-socijalna kategorija (/ekonomska0 jer generira konkretne rashode bilo dr!ave bilo roditelja. besplatnog obrazovanja.5>. . standard uobi ajeno se ve!e uz stupanj zadovoljavanja osnovnih materijalnih. nesubvencionirani krediti. pitanja.

krediti ne bi trebali biti rizi ni jer visokoobrazovani kadara ne bi trebao imati problema s kasnijim zapošljavanjem. -s $pa !+eni+"$( napre "a 7s $pa !p$rn$s i8 mjerena je kao mogu)nost i unutarnja efikasnost edu sustava. 441Q2 program (4ederal 4amilI 1ducation Qoan 2rogram) obuhva)a više od '%55 nositelja programa i obrazovnih ustanova koje ga provode na itavom podru ju KA. uvjeta rada u u ionicama i sl. . prisutne su dr!avno sponzorirane agencije (KA. Djema ka kroz razne programe (. tako+er bi i same kompanije trebale se aktivnije anga!irati u kreditiranju i stipendiranju studenata i na taj na in financirati budu)e nositelje svog poslovanja </. Ktudenti pla)aju $@W cijene koštanja obroka u studentskom restoranu. su primijenjeni raznovrsni oblici financijske potpore studentima: KQ?A (Ktudent Qoan ?arketing Association) * kroz suradnju s više od @55 financijskih i visokoškolskih ustanova i dr!avnih agencija promi e vrijednosti modernog visokog školstva. . a mogu biti i rezultat pedagoških sposobnosti nastavnika. stu.ven%i$nirani $. ne ponavljaju šk. stopa napretka koja te!i #55W-tnoj vrijednosti pokazuje visok stupanj zadr!avanja3 nizak stupanj odustajanja od stupnjeva predterc. odnose)i se na kombinirani utjecaj efikasnosti. bonova ili iskaznica (<-ica) (pitanje stvarnih normativa prehrane po koli ini i strukturi hrane) " subvencija prijevoza provodi se posebnom studentskom iskaznicom * godišnjom kartom koja za dr!avno prijevozni ko poduze)e predstavlja stalan prihod " sustav povremenog zapošljavanja studenata povezuje poduze)a i studentske udruge: predstavlja dopunu ostalim izvorima sredstava za studij <H.obrazovanja -stopa ponavljanja esto je uzima kao pokazatelj efikasnosti edu.#i%i s !.godinom.a sada ne postoje nikakvi razra+eni oblici direktne nov ane potpore. NEDOSTA6I FOSTOJEMEG SUSTAVA STUDENTSKOG STANDARDA U R3 " dotrajalost i zastarjelost stu. s andarda odnose se na subvencioniranu prehranu. potpora i brojne druge beneficije koje olakšavaju !ivot studenta -u politici smještaja u studentske domove primjenjuju se obrazovni (uspjeh na studiju) i socijalni (financijski i materijalni polo!aj studenta) kriteriji " studentska prehrana provodi se putem kupona.krediti su povoljni za sekuritizaciju jer su periodi ni. . restorana).AA. DOSADA2NJA ISKUSTVA U VOOENJU FO1ITIKE STUDENTSKOG STANDARDA . imaju jednako dospije)e i dijele se u velikim paketima. ponavljanja šk. godine * što se sve odra!ava i na razinu troškova u obrazovnom sustavu. obrazovanja V svi oblici obazovanja koji su prethodili visokom obrazovanju) i zna ajna su mjera uspjeha obraz. FOKAZATE1JI UGENIGKOG NEFRETKA -spadaju u ek. kod nas se financiranje vrši samo izravnim uplatama i podjelom novca -zapadni nam primjeri svjedo e kako se i sa studentima mo!e profitabilno poslovati. ponavljanja i napuštanja predtercijarnog obrazovanja. vrijednosti manje od #55W upu)uju na to da je dio izvora izgubljen -u OM vrijednosti ovih indikatora relat.standarda vrlo je primitivna.dobrene kredite jam i %@ dr!avno sponzoriranih ili neprofitnih garancijskih agencija koje imaju sklopljen ugovor s ameri kim ?inistarstvom obrazovanja (:he -K .#5 studentskih domova ima oko CH55 mjesta * pravo na studentski dom ostvaruje tek H5W zainteresiranih studenata. Ktudentski standard u Mrvatskoj se ostvaruje kroz subvencionirani smještaj i prehranu (prije tridesetak godina postojao je 4ond za kreditiranje studenata * danas na!alost ne postoji).sustava -odnose se na: tijek ulaska i napuštanja pojedinog stupnja predtercijarnog obrazovanja.-s!. ali i nerealno niske cijene navedenih " nekonkurentnost i nemogu)nost poslovanja po tr!. dr!ava dijeli samo stipendije " financijska pozadina stu.sustava -"$efi%i&en efi"asn$s i sinteti ki je pokazatelj unutarnje efikasnosti edu sustava. prijevoz.epartment of 1ducation). a niti sustavni partnerski odnosi studenata i kompanija3poduze)a. 2rogramm) daje potporu doma)im i stranim studentima. tvrtke K9-a " ne postoji kreditiranje studenata. stu.-financijske pokazatelje predtercijarnog obrazovanja (predterc.) koje nude isplativ i prepoznatljiv proizvod te aktiviraju privatni 6. prisutne su razli ite tehnike financiranja i kreditiranja studenata.godine niti ne odustaju od škole).sadr!aja (domova. podudaraju se s ak.KA. su visoke %& . kriterijima krovne stu.-a. <1. razne oblike financ. idealna mu je vrijednost #55W (svi u enici upotpunjavaju školski krug.

ipak. utvr+uju udio pojedinog segmenta obrazovnog sustava prema ukupnim sredstvima namijenjenim za raspodjelu ili opisuju aspiracije društva prema obrazovnom sustavu --D1K9. i akademski status roditelja. sposobnosti pojedinca. i po .ra)$vni. štoviše.st.vrijeme mo!emo govoriti o dolasku nove jedinstvene sveu ilišne forme *model poduzetni kog sveu ilišta koji karakterizira poja ana konkurencija me+u fakultetima i sveu ilištima te opadaju)i trend participacije dr!ave u aspektu financiranja C r4i. i K za visokim obrazovanjem. istra!iva ko tr!ište C s !den s"$ r4i. e *promatra se kroz jedno od temeljnih na ela slobode obrazovanja: uva!avanje preferencija pojedinca u izboru zanimanja na što djeluju brojni imbenici: dobna i spolna predispozicija pojedinca. ali sve više poduze)a i velike ?D9s %' . sredstava u sustav. izdvojena su se sredstva zna ajno smanjila u zadnjim promatranim razdobljima izra!eno udjelom u E. ali i itave privrede C is ra4iva+"$ r4i. SEG0ENTA6IJA TRII2TA U VISOKO0 OBRAZOVANJU -unato tome što obrazovanje u cjelini ima karakteristike javnog dobra te samo tr!ište daje suboptimalne rezultate u alokaciji resursa u ovoj oblasti te je zato potrebna intervencija dr!ave.!s#!(a *gdje se pojedinac i gospodarstvo javljaju kao glavni konzumenti obrazovnih usluga.napori prema obrazovanju u pojedinim zemljama kako bi se ti napori pove)ali. 2olazi od $ varijabli stanja * udio (predtercijarnog) obrazovanja u E..prora unu i od $ varijabli tijekova * koje odra!avaju stope promjena vrijednosti varijabli stanja -finan%i&s"i an(a4. posti)i temeljem tr!išne konkurencije. akademsko tr!. znastvenika. soc.. što sve utje e na stupanj popunjenosti pojedinih visokoškolkih institucija C a"ade. e *je specifi no tr!ište gdje dosadašnji razvoj sustava akadeske zajednice u svijetu nije dao jedinstveni model sveu lišta tako da mo!emo govoriti o brojnim varijacijama strukture i organizacije na ovom podru ju (bolonjski. brojni ameri ki modeli i sl). uvode tr!išni mehanizmi alokacije financ.an i#i e"span)i&aL . obrazovanja -kao najva!niji razlog tome name)e se pove)anje ekonomske efikasnosti visokog školstva koja )e se.2-u i u dr!. e *sve je zna ajnije i zahtijeva anga!man znastvenika iz raznih podru ja u provo+enju fundamentalnih i primjenjenih istra!ivanja gdje se kao potra!itelj i financijer javlja dr!ava. s druge strane. u ovoj perspektivi govorimo o znanju kao robi (kojom se na tr!ištu gdje se susre)u .-ov indikator Kfinan%i&s"i an(a4.an i#i e"span)i&a sinteti ki je pokazatelj kapaciteta zemlje za financiranje predtercijarnog obrazovanja -u OM vrijednosti ovih indikatora zna ajno osciliraju i.mjeri zna enje koje zemlja pridaje nacionalnom obrazovnom sustavu gdje se diferenciraju financ. djelatnost obraz. posebice visokoškolskog. u postind. vrijeme op)e standardizacije i globalizacije nije zaobišlo niti sveu ilišta pa na kraju $5. i K trguje) -na temelju navedenog mogu)e je utvrditi konstitutivne elemente . stanje na tr!ištu rada. dok su se izdvajanja za srednje i osnovne škole mjereno udjelom u prora unu blago pove)ala <5.. sve s ciljem permanentnih prilagodbi obrazovnih sadr!aja ubrzanim promjenama u društvu -koncept obrazovanja kao javnog dobra u uvjetima tr!išne konkurencije zamjenjuje se konceptom obrazovanja kao robe s višom ili pak ni!om dodanom vrijednoš)u3stupnjem oplemenjenosti.s"$ r4i.2-u. tr!ište obrazovnih usluga. e $.$#.<*. INDIKATORI INTFUTA U FREDTER6IJARNO0 OBRAZOVANJU -ukazuju na financijske napore dr!ave prema oblasti obrazovanja i spadaju me+u najzna ajnije indikatore. to su: studentsko tr!ište. prema mišljenju pojedinih ek.institucija mo!e se smatrati svojevrsnom pripremom rada za !ivot pojedinca. pariški model sveu ilišta. brojni su razlozi zašto se pak.

%( .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful