You are on page 1of 104

60.

GODINA HRVAKOG KLUBA


RIJEKA
1954 - 2014
Pripremio: Ivan Pavokovi Bajo

IMPRESSUM
Tisak:
Diagraf Rijeka
Nakladnik :
Ivan Pavokovi, Hrvaki klub Rijeka
Glavni urednik:
Nikola Lui
Struni kolegij:
Paen eljko, Krstanovi arko, Alvirovi MIroslav
Lektura, korektura, grafiko oblikovanje:
Saa Pavokovi
Naklada:
Ivan Pavokovi, Hrvaki klub Rijeka
ISBN
CIP
Sva prava pridrana. Nijedan dio ove knjige ne moe biti objavljen bez suglasnosti autora.

Godina osnutka kluba 1954.


Adresa tajnitva:
Brae Bai 34.
Adresa dvorane u kojoj se odravaju treninzi:
Brodograevna industrijska kola, ulica Branchetti 11.
Predsjednik kluba:
Lui Nikola, dipl. ing.
Dopredsjednik:
Paen eljko
Tajnik:
Pavokovi Ivan, prof.
Trener
Krstanovi arko

Rang natjecanja:
Pojedinano prvenstvo upanije
Pojedinano prvenstvo Hrvatske
Meunarodni turniri
upanijska liga (Pula, Pore, Rijeka)
Uzrasne kategorije:
Pomladak, kadeti, juniori, seniori, veterani
Sportska kola

ZAHVALA AUTORA
Svima onima koji su dali svoje priloge u obiljeavanju ove obljetnice zahvaljujem, jer se bez
njih ne bi ni ostvarila zamisao koja treba istai rad i rezultate rada klube.
Na alost mnogi su dokumenti ostali izbrisani jer su zavrili pohranjeni u stanovima osoba
kojih vie nema. Jednako tako i nekolicinu klubskih pokala progutalo je vrijeme pa ih ne moemo
istai. Dobivene medalje u vlasnitvu su pojedinaca.
No, nama nije cilj istai prikazivanje raskoi kakvu si mogu priutiti ak i neki pojedinci.
Cijeli ovaj period klub je radio u skromnim uvjetima i samo zahvaljujui entuzijastima uspio se
odrati sve ovo vrijeme. To nam je i najvei uspjeh s kojim se ponosimo pa zato svima koji su pomogli
u tom ostvarenju zahvaljujemo.

Rijeka

RIJE PREDSJEDNIKA
S ponosom mogu istai da sam zahvalan svim lanovima kluba na povjerenju kojeg mi
ukazuju time to me ve tolike godine i dalje biraju za svog voditelja.
Osim to se posveujem svom radu i obitelji, rad u klubu, ne smatram obavezom zbog koje bi se
morao odrei dvoje prethodnih. ak i onda kad sam u najveem poslu, uvijek u si moi izdvojiti
toliko trenutaka koliko je potrebno posvetiti za doprinos unapreenja i rezultata kluba.
Tokom ovih godina koliko sam na dunosti predsjednika, kroz cijeli period prodefiliralo mnogo
mladih. Neki su postigli i najvei domet u dravi, a za do su dobili pouke kod nas. Neki su svojim
lanstvom utjecali na propagandu hrvanja u dravi . I kako god bilo, danas su oni odrasli ljudi koji uz
rad brinu i za svoje obitelji, a sve na dobrobit grada i Hrvatske. Ali oni su i osobe koji u svom sjeanju
nose uspomene na vrijeme dok su u redovima ekipe naeg kluba traili svoje mjesto na listi koja ih
dovodi do vrha te time pronijeli i ugledu naeg grada.
Tokom 60 godina svima njima zahvaljujem na suradnji.
Takoer zahvaljujem Rijekom sportskom savezu kao i Zajednici sportova Primorsko
goranske upanije bez kojih ne bi mogli ostvariti rad u ovom periodu, kao ni obiljeiti zabiljeke
koje ne smiju ostati zaboravljene.
Lui Nikola, predsjednik

POTSJEANJE NA RAD SPORTAA NEKAD I DANAS


Nekada se sport upranjavao radi zadovoljstva. Bilo nam je ast ui u sastav ekipe pa nastupiti
na natjecanju i boriti se za boje kluba. Danas se jo jedino kod tako zvanih malih sportova moe
govoriti o nekakvom amaterizmu. To zato to je sport izgubio na svojoj vrijednosti jer se sve svodi
samo na komercijalu u kome se samo gleda zarada pa se odlazi uvijek onome tko daje vie.
Danas je novac taj koji i za trening i pouku mladih trai svoj danak. Umjesto da se djeci daje
mogunost izbora onog sporta za kojeg ima talenta i za kojeg pokazuje interes, od mladog se trai
naplata za rad, a mnogi si to ne mogu priutiti i zato izabiru male sportove. Oni koji su u mogunosti
da skupo plaaju poduku, nakon to su doli do uspona skupo si to naplauju, a zaraeni novac slau u
strane banke kako bi izbjegli PDV. Jedini cilj takvih je da se to vie i to bre obogate kako bi poslije
traili uz privilegije do kraja ivota i sportsku mirovinu od drave.
O tome ve i vrapci govore pa je suvino jo naglaavati.
Moje je miljenje da bi se opet trebali vratiti masovnom pokretu i svakom lanu nae zajednice
omoguiti bavljenje sportom. Klubovi bi morali poraditi na tome da se odrava povezanost sa kolama
jer je u njima neiscrpan izvor talenata. Na alost uprave kola nemaju razumijevanja za tu suradnju.
Takva suradnja samo bi doprinijela koristi mladima. Ovako oni radije vrijeme provode na ulici gdje
se susreu s raznim porocima to donosi tetu ne samo njima ve cjelokupnoj zajednici.
Nekada smo trenirali dva do tri puta tjedno. Danas toliko treniramo dnevno, ali kad sagledamo
uvjete i sprave s kojima danas raspolae svaki pojedinac uviamo veliku razliku. Nekada smo bili
5

sretni da u cijeloj koli imamo samo jednu loptu. Danas svaki pojedinac ima posebno svoju loptu za
koarku, posebno za odbojku ili nogomet itd.
Ali kad sagledamo razliku onog to smo mi imali i ovi danas, razlika je ogromna, no prilaz
sportu onda i ovih danas takoer je ogromna. Mi smo jedva ekali da nastupi sat tjelesnog odgoja.
Danas se i sa tog sata masovno bjei.
Pa kad usporeujemo rezultate danas i onda ne uviamo nikakve razlike. ak su dananji
rekordi u nekim natjecanjima jo uvijek iz onog vremena prije.
Danas se profesionalni igra nee ni popiati ako mu se to masno ne plati. Za razliku od njih mi
smo bili sretni da dobijemo i sendvi uz aj na godinjoj skuptini.
Ne, ne trebamo se vraati na staro i na tu skromnost kakvu smo imali mi. ivot se modernizira.
Ipak zbog toga ne treba cilj biti jedino novac. Novac bi trebali ulagati na poboljanje uvjeta za rad,
poveanje broja novih klubova, mogunost to veeg broja natjecanja.
Za zasluge treba dijeliti i nagrade, ali ne tako kako se to danas ini. Apsurd je da jedan
profesionalac za isti rad dobiva sto puta veu zaradu od radnika. U biti oni uzimaju i novac od tog
radnika, a to nije drugo do kraa ili lopovluk. Odobravanje toga dovodi nas u status da nismo nita
bolji od tih izvritelja. Da li na narod to zasluuje? A svima nam je itekako poznato da sport samo
doprinosi zdravlju nacije.
Alvirovi Miroslav
NEKOLIKO RIJEI POVODOM PROSLAVE
Sportsko djelovanje hrvakog kluba Rijeka Belveder poznato je i iroj javnosti Hrvatske.
Neki lanovi koji su nas ostavili zauvijek ostat e nam u trajnoj uspomeni.
U toku proteklih 60. godina postojanja hrvakog kluba u naem gradu, ponosni smo radom hrvaa i
njihovim odgojnim djelovanjem na druge, te doprinosa kojeg su obavili u razvoju sporta u borbi
naih naroda za demokratski sustav, mir , ekonomski razvoj i blagostanje, patriotizam i ljubav za
slobodnu Hrvatsku.
Ako tome dodamo i skromnost uz oteane uvjete kroz koje su prolazili hrvai tokom svog
postojanja, onda naa ustrajnost zasluuje i posebno priznanje ne samo RSS i ZSPG ve i grada u
cjelini.
Na lan Terzi Samir bio je i jedan od prvih pripadnika obrambenih snaga Republike
Hrvatske. U Domovinskom ratu dao je i svoj ivot. Ponosni smo da smo u svojim redovima imali
heroja koji je dobio odlije od predsjednika Republike. A i ostali lanovi kluba bili su spremni za
visoke humanitarne ciljeve i obranu Hrvatske. U aktivno ukljuenje sprijeila ih je mladost.
Skromnost i vrlina koje su i danas odlike hrvakog kluba, nee sprijeiti hrvae da i nakon
60. godina svog djelovanja nastave ii dalje asnim putem razvoja ne samo hrvakog sporta, ve i
onih plemenitih ciljeva koji odlikuju sportae na putu u ivot.

Prizor s treninga mladih hrvaa Rijeke

Prizor sa treninga

60. GODINA HRVAKOG KLUBA RIJEKA


Ovo nije vrijeme ni prolosti ni budunosti. Prolost je samo minula skrivena u naim
uspomenama.
Vrijeme koje je pred nama i svima koji nam se pridrue elimo dobrodolicu.
Vrijeme mjerimo godinama koje su prohujale iza nas. Ako se osvrnemo na taj period,
uviamo da se na osnovu prolosti zacrtavaju putovi koji stoje pred nama.
U proteklih ezdeset godina rada na polju razvoja hrvakog sporta uviamo prednosti koje
mladi dobivaju sportom. Na je cilj da im u tome ukaemo i na spoznaju potrebe koja ih vodi ka
zdravlju i obrambenim sposobnostima, ne samo u svojoj, ve i u koristi obitelji i drutva. Cilj nam je i
da mladi upoznaju ljepotu ivota koja se stjee u zajednitvu sa nadmetanjem, kao i u borbi za
afirmaciju, mada je ona samo usputna zato to ovisi o mnogim faktorima u koje na prvo mjesto
stavljamo prostor.
A taj prostor poticaj je uspjehu jer ako nije adekvatan ne moe se ostvariti. Jednog dana
nadamo se da e se i to dogoditi , bar za generaciju koja e nas naslijediti. Do tada i dalje emo
oekivati bolji prostor i biti skromni kao i do sada tokom proteklih 60. godina
7

Svaki onaj koji je u tom periodu bio lan naeg kluba poloio je kameni mozaika koji je
satkan od boja i oblika, osobitosti lanova i tvrdo povezan meuljudskim odnosima za dobrobit
cjelokupne Hrvatske , a posebno za grad Rijeku.
Sportai kao i sportski djelatnici ulaze u svijet sporta uvijek s ciljem da postignu rezultat
koji sadri priznanje javnosti. Na alost mnogi uspjesi brzo se zaboravljaju, ali sve to je zapisano
postaje dio povijesti tih uspjeha.
To to je zapisano u isto vrijeme posluit e i kao inspiracija novim naratajima u cilju da se
i njihovi rezultati nau u zapisima, a oni e biti jo vei poticaj za jo vee rezultate i uspjehe.
Na slikovit i argumentiran nain u ovoj knjizi pokuali smo prezentirati rad hrvakog kluba
i njegovih ostvarenja tokom proteklih 60. godina U tom pravcu zahvaljujui zaslunim sportskim
djelatnicima koji su svojim radom i zalaganjem na volonterskoj osnovi obavljali zadane zadatke,
ostvareni su i rezultati sportaa.
Ti rezultati i ako nisu u vrhunskoj svjetskoj konkurenciji ipak zasluuju svoju vrijednost i
slue kao poticaj za jo veim ostvarenjima u hrvakom sportu.
Nadamo se da e uz vee angairanje ali i adekvatne uvjete to i ostvariti.
Jasno da taj zahtjev u nama budi zabrinutost, za 60. godina rada i svog postojanja to i dalje
radimo u skromnim uvjetima bez mogunosti odravanja susreta kod kue. Zato je ova zabrinutost
opravdana, Uvjereni smo da e gradski oci jednog dana konano shvatiti da i hrvanje zasluuje svoje
mjesto u plejadi ostalih sportova. Sa optimizmom oekujemo da emo u dogledno vrijeme ponovo u
Rijeci biti sudionici velikih sportskih hrvakih priredbi. To moemo samo ako dobijemo prostor,
strunjae i pomlaeni kadar trenera.
Izmeu ostalog ova knjiga osim rezultata sportaa prikazuje i zapise sportskih djelatnika
bez kojih ne bi bilo ni rezultata sportaa. Ovom prilikom elimo zahvaliti svima koji su pomogli i u
ostvarenju ove monografije.
Posebno se zahvaljujemo Savezu sportova Primorsko goranske upanije za uestvovanje u
financijskoj potpori tiskanja knjige, jednako kao i Rijekom sportskom savezu.

SURADNJA KLUBA SA RIJEKIM SPORTSKIM SAVEZOM,


SAVEZOM SPORTAA PRIMORSKO GORANSKE UPANIJE,
HRVATSKIM HRVAKIM SAVEZOM
Aktivnost hrvakog kluba sufinancira se putem programa Zajednice sportova RSS, PG . U
financijsku potporu ukljuuju se putovanja na natjecanje, trokovi koritenja dvorane, kotizacije,
lijeniki pregledi sportaa, nabava opreme, kancelarijski materijal i drugi izdaci vezani za rad kluba.
Sve transakcije sufinanciranja provode se osim u klupskoj blagajni i u blagajni poslovanja RSS
i ZSPG uz predoeni izvjetaj izvrenja programa uz raune, putne naloge i druge dokumente koje se
dostavljaju.
Rijeki sportski savez izvjetava se polugodinje i godinje o svim trokovima i provedenim
aktivnostima kluba, Jednako tako i ZSPG dostavlja se godinji izvjetaj o izvrenju programa.
Radi to kvalitetnijeg obavljanja strunog rada odravaju se pouke ili seminari gdje se stie
dodatno obrazovanje. Na temelju pravilnika, ugovora i drugih zakonskih akata klub tijesno surauje
sa navedenim Savezima. Planirana sredstva troe se samo namjenski a cjelokupni rad kontrolira se
od strane ovih Saveza.
8

Sportska aktivnost kluba temelji se zacrtanim programom. U prvom redu tu spadaju natjecanja, ali u
koliko nedostaje financija umanjuje se i njihov broj i broj takmiara koje se predviaju za odlazak na
ta natjecanja.
Osim uea na natjecanjima i treninzima, lanovi kluba dodatno provode vrijeme i u drugim
sportovima kao to su plivanje, skijanje, planinarstvo, dizanje utega, sve na preporuku trenera ali
odluku o tome donose sami lanovi.
Nastup na hrvakim natjecanjima u prvom redu imaju oni najbolji ali gleda se ipak da ih se ukljuuje
to vie.
Na preporuku HHS organiziraju se i ljetne kole za hrvae, sportske kole kao i kola za
osposobljavanje strunog kadra, u kojima surauje i na klub.
Suradnja u vezi takmienja ide preko HHS i Odbora upanije u kojeg spadaju trojica lanova
Pula(Bokovi Slavoljub, Pore (Orlovi Petar) Rijeka (Pavokovi Ivan)

Reklama Adidas, Dobova

RAZVOJ HRVANJA U SVIJETU


Hrvanje je sport sa najduom tradicijom u svijetu. Poetci veu u daleku prolost postanka
ovjeanstva. ovjeku su u ono vrijeme jedino ruke bile oruje kojima je mogao savladati ne samo
druge ljude ve i ivotinje.
Kada i gdje je poelo hrvanje kao natjecanje teko je odrediti, a nigdje se ni ne spominju toni
podaci. U povijesti se spominju razna dogaanja vezana i s hrvanjem, ali ne spominju se natjecanja.
Ve kod starih Egipana nalazimo dokumente o prvim hrvakim borbama. Grobnica Beni
Hassanu, stara 4000 godina svoje zidove ukraavala je i slikama hrvakih borbi, to dokazuje da je
hrvanje ve tada bilo razvijeno kod Egipana.
Dokumenti govore da su i u Kini prije 3000 godina hrvake borbe prireivane na velikim
sveanostima.
Hrvanje je bilo popularno i kod starih Grka, to se vidi iz knjiga brojnih legendi, kao i pisanih
spomenika. Mitovi govore da su Heraklo i Terzija, grke junake hrvanju uili bogovi. Pa i Homer u
svojoj Odiseji spominje hrvanje.
Prvi podaci o portskom hrvanju javljaju se 708. godine, kada je na antikim Olimpijskim
igrama uvedeno i hrvanje meu pet olimpijskih disciplina.
9

Godine 648. u programu olimpijskih igara hrvanje je jo bilo povezano sa akanjem (pankration) to
je bilo veoma surovo i esto su takve borbe zavravala i sa sakaenjem jednog ili oba protivnika.
I Rimljani su takoer voljeli hrvanje koje je bio i sastavni dio vojnikih vjebi. A tu su vjetinu
nauili i posebni robovi gladijatori, kako bi zabavljali puanstvo i uglednike u krvavim borbama
koje su esto zavravale i smru.
U srednjem stoljeu hrvanje je bilo razvijeno ne samo kod vitezova, ve i kod seljaka i
graana.
Prva knjiga o hrvanju napisana je 539. godine pod naslovom "Hrvaka vjetina". Dotadanja
hrvaka iskustva u njoj je opisao Fabian fon Anerswald.
U novo doba takmienje u portskom hrvanju spada u najstarije sportske discipline uope. Na
prvim modernim olimpijskim igrama 1896. u Ateni odrana je samo jedna disciplina slobodnog
hrvanja apsolutna.
Godine 1900 na drugoj Olimpijadi u Parizu hrvanja nije bilo. Godine 1904. u Sant Luisu opet
se uvodi hrvanje u slobodnom stilu, a 1908 u Londonu na etvrtim olimpijskim igrama u natjecanju
hrvaa osim u slobodnom uvodi se i grko rimski stil.
Prvo prvenstvo svijeta odrano je 1908. godine u Parizu. 1914. godine osnovana je i
Meunarodna hrvaka federacija sa sjeditem u Parizu.
Hrvanje u Hrvatskoj najprije se provodi u Sokolskim drutvima. Prvo takvo osnovano je u
Hrvatskoj 1904. Tada se jo nisu formirale kategorije. Borili su se samo oni najjai i najtei takmiari.
Neki su od njih postali kasnije i profesionalni hrvai. Jedan od njih bio je i na junak iz Like, Marijan
Matijevi. Njegova slava bila je poznata i irom Europe.
Tokom povijesti hrvaka pravila su se usavravala, uvedene su i kategorije, pa se hrvanjem
bave i mladii razliitog uzrasta, a hrvanje se provodi u dva stila: slobodni i grko rimski. Slobodni stil
potjee iz Engleske. Ve tada hrvanje se provodi u deset kategorija. Danas postoje i starosne
kategorije: pomladak do 14. godina, kadeti do 17. juniori do 20. i seniori preko 20. godina starosti. U
novije vrijeme u hrvanje se ukljuuju i ene.
Prvi hrvaki klub osnovan je 1905. godine u Zagrebu pod imenom "Atlas". Kasnije niu novi
klubovi. Jedni se gase a dolaze drugi da bi ih danas u Hrvatskoj bilo 25.
U hrvakim klubovima u poetku bili su ukljueni i boksai (akai) te dizai utega. Godine
1924. osnovan je u Zagrebu tekoatletski akaki savez Hrvatske. Te godine i prvi nai predstavnici
sudjelovali su na olimpijskim igrama u Parizu.
Prvo prvenstvo Male Antante odrano je 1933. u Zagrebu. To je bilo i prvo veliko
meunarodno hrvako natjecanje u Hrvatskoj.
Poslije drugog svjetskog rata 1946. godine ponovo se aktiviraju natjecanja hrvaa u Hrvatskoj.
Od 1964. godine vie panje posveuje se i slobodnim stilu kao i narodnom hrvanju. Do tada je
prevladavao samo grko rimski stil.
Narodni nain hrvanja omiljena je zabava mnogih naroda gdje se provodi na razne naine.
Tako je u vicarskoj popularan t. zv. vingen, u Tirolu Ranglen, na Islandu Glima, u Japanu Suomo,
dok je kod nas jo od davnine u Lici i Slavoniji ukorijenjen stil Ukotac. Narodni stilovi svakodnevno
se dopunjuju, ali u sportskom takmienju ostaje jedino slobodni i grko rimski stil.
Hrvatski hrvaki savez danas je smjeten u Zagrebu, ulica Grada Gospia broj 1.
Hrvanje u Rijeci djeluje od 1954. godine. Do 1956 i Opatija je imala hrvaki klub. Bilo je
pokuaja da se taj klub obnovi. Na ljetnoj pozornici odrana su i dva meunarodna susreta uz uee
najboljih europskih hrvaa. Dominirali su Rusi i Turci. Razlog da se hrvanje u Opatiji nije obnovilo
bilo je pomanjkanje trenera.
Najuspjenijim klubovima Hrvatske u hrvanju smatraju se Sljeme, Sesvete, Lika -Zagreb,
Gavrilovi Petrinja, Varteks Varadin, Klasje Podravska Slatina, ali i drugi klubovi dostojna su
konkurencija.
10

Najuspjeniji Hrvati u hrvanju bili su: Branko Martinovi, Josip orak, Boko Marinko, Vlado
Lisjak, dr.Josip Mori Toj listi moglo bi se dodati ime jo kojeg hrvaa, s manje ali ipak dovoljne
uspjenosti koju zasluuju u meunarodnim natjecanjima.

Reklama dresova Adidas, Dobova

UZORI
Kad se u Rijeku doselio Gal Drago, odmah je preuzeo hrvae. Bilo je to vrijeme sportskih
zanesenjaka, amatera koji su svojim ueem bili nadahnjivani ne samo najboljim svjetskim, nego i
domaim hrvaima.
U prostorijama talijanske gimnazije u ulici Dolac 12. gdje su se odravali treninzi, dvorana je
bila premalena za sve njih. Ubrzo se kristalizirala ekipa koja je na domaim nastupima u tadanjem
prostoru, danas dvorana Transadrije u ulici Riva Boduli 2. me hrvaa privlaio i brojne posjetioce.
To je djelovalo poticajno i na nove hrvae.
Nikada u Rijeci nije bilo toliko interesa za hrvanje kao tada. Cjelokupni uspjeh kluba poveao
se i osvajanjem ampionskih titula Aranrlovi Rade i Krizman Marela, nositelja srebrene medalje
na pojedinanom prvenstvu Jugoslavije. Poslije njih niu i novi talenti u koje se ubrajaju svi oni koji
su Rijeku doveli do nivoa koji je omoguio i nastup u drugoj ligi u kojoj su osim Hrvata nastupali i
Slovenci.
Uslijedile su i ponude za gostovanje u Italiji , Austriji i Maarskoj Jednako tako Rijeka je
pozivana i na domae prigodne turnire odravana u ast nekog dogaanja, a na kojima su uz Rijeku
11

nastupali i drugi kvalitetni klubovi ne samo iz Hrvatske ve i inozemstva. Na tom putu uspona stjecalo
se i neto pouka i podrke od drugih, ve proslavljenih hrvaa.
Uspjeh Rijeke kako je poao brzo prema gore, tako se brzo zaeo i brzo sputati. Razlog je
promjena trenera, sustanarstvo u istoj dvorani sa judaima i jo niz drugih problema. Krivulja je
varirala sve do 1983. kad se uz trenera Krstanovi arka mladi kadar zaeo uspinjati. Na alost
problem je od uvijek financija. Klub ne dobiva sredstva za one preko 20. godina A da bi senior na
natjecanje sam morao snositi trokove, nema logike. Klub kad moe pomae i tada, ali sredstva se
uzimaju od honorara trenera koji i onako iznose tek jednu treinu iznosa od onog koji u Rijeci
dobiva najmanje. I danas ako elimo da mladi hrvai odlaze na natjecanja idu na raun trenerskog
honorara. Poznato je da je trener u klubu uglavnom Katica za sve po pitanju rada s mladima. Bez
njega ne bi bilo ni kluba. To se ve pokazalo 1970. Unato toga klub je opstao ve 60. godina. Dokle e
se i dalje moi tako pokazat e vrijeme, a kakvo god bilo vrijeme, vlast t. zv. male sportove tretira jo
samo kao nuno zlo.

Prijateljski klub koji takoer slavi 60 godina postojanja

HRVAKI MARATON
Na Olimpijskim igrama 1912. godine u Stockholmu voena je najdua borba u povijesti
hrvanja. U polufinalu turnira u grko rimskom stilu u polutekoj kategoriji susreli su se Finac
Asikainen i predstavnik carske Rusije Klein. Njihova borba trajala je rekordnih 11 sati i 40 minuta.
Tek je tada Kleinu uspjelo tuirati protivnika, ali to ga je toliko iscrpilo da se sutradan nije mogao
boriti u finalu, pa je veanin Johanson bez borbe proglaen pobjednikom turnira.

12

Prizor treninga sa pomlatkom

Prizor sa treninga

EPI STANKO, bio je jednako tako dobar i kao hrva i kao trener ekipe HK Rijeka

POVIJEST HRVANJA U RIJECI


Poetak hrvanja u Rijeci moemo vezati za poetak postanka grada. Naime ljudi su se kao i
ivotinje oduvijek hrvali, a to ine i danas u cilju sportske rekreacije, zabave, fizike spremnosti ili
dokazivanja jaine.
Natjecanje u sportskom hrvanju prema slubenim podacima prvi put je provedeno u Rijeci
1906. godine. Na alost ne spominje se i koji je klub organizirao to hrvanje.
Od 1945 interna nadmetanja u hrvanju odravana su u Vatrogasnom drutvu Rijeke, ali ne kao
slubena natjecanja, ve samo u cilju da se utvrdi tko je meu njima najjai, ali i iz razloga stjecanja
kondicije i spretnosti kako bi stekli spretnost
za predstojee zadatke u gaenju poara. To je i razlog da se nije slubeno vodila lista tko je bio
najjai.
Kada su 1950. rijeki dizaki entuzijasti prenijeli uteg iz Vatrogasnog doma u prostorije u ulici
Dolac 12. i tu otpoeli s radom, istovremeno su i hrvai prenijeli strunjae. Sve do 1954 hrvanje se
provodilo samo u cilju rekreacije.
1954. osniva se Tekoatletski klub Rijeka sa sekcijama boks, hrvanje , dizanje utega i ragbi. Ve
slijedee godine ukida se sekcija ragbijaa i boksaa. 1956 pokuava se obnoviti boks, ali naredne
godine ponovo se gasi da bi na njegovo mjesto stupili judai.
Na osnivakoj skuptini koja je odrana 7. veljae 1954. u prostorijama kina Fenie uz
prisustvo 40. lanova Kramari Bortis otvara Skuptinu koja izabire odbor od slijedeih lanova: dr
13

Viktor Juzbai kao predsjednik, Faraguna Ivo, potpredsjednik, Vicko Lusii- drugi potpredsjednik,
Boris Kramari- tajnik, eni Mila drugi tajnik, Franjo Bokovi financijski referent, Manojlo
Deli blagajnik, Zvonko Pitinac ekonom, te lanovi: Franjo Ricci, Gligorije Dabi, Valerio Zapia,
Bruno Geluila, Milan Stoji, Anton Fefer, Vlado iri, Marijan Blaevi, Mate Vrani i Milan
Sober. Klub e djelovati u prostorijama u ulici Dolac 12. U to vrijeme boksaki klub djelovao je pod
imenom Radnik u ulici Dolac 10.
U planu TAK-a ucrtano je ukljuenje to vie lanova, osobito iz krugova radnika, pa se u
zadatak daje to vea propaganda.
Sekciju hrvaa zastupa Gal Dragutin koji e preuzeti i ulogu trenera. Dugo godina zahvaljujui
Galu hrvanje predstavlja vanu kariku u lancu rijekog sporta I TAK-a Rijeke. Sve do svoje smrti Gal
se nije odvajao od kluba. Jedino je ulogu trenera prepustio drugima, a on je kao lan Izvrnog odbora
nadgledao rad.
U poetku rada s nekoliko egzibicionih nastupa predstavili su se u javnosti pred graanima
Rijeke. Okuali su se i u natjecanjima za prvenstvo Hrvatske i tadanje Jugoslavije, ali uz slabi
plasman. Tek kada je dobivena natjecateljska strunjaa od tadanjeg SUP-a kvaliteta rijekih hrvaa
porasla je toliko da se mogla formirati i ekipa koja je nastupala ne samo u tuzemstvu ve i u
inozemstvu. Kostur ekipe u to vrijeme sainjavali su: Miro Simi, braa oli, Rade Aranelovi,
Marelo Krizman, Mladen porer, Zdenko uri, Stanko epi, Marijan Roje, uro Bjegovi,
Radovan Leenko i drugi.
Meu najbolje pojedince u to vrijeme ubrajaju se Rade Aranelovi koji osvaja drugo mjesto u
Jugoslaviji, dok je u Hrvatskoj bio osvaja nekoliko medalja u perolakoj kategoriji. Drugo mjesto u
Jugoslaviji osvojio je i Marelo Krizman, dok su ostali lanovi Rijeke osvajai medalja na prvenstvu
Hrvatske. Od njih treba istai Miru Simia, Miju olia, Mladena porera i Zdenka uria koji je u
to vrijeme bio i jedan od najboljih tehniara ne samo Hrvatske ve i Jugoslavije. Na alost uriu je
nedostajalo dovoljno borbenosti, bogatije sredine hrvaa, vie nastupa i jo nekih elemenata za
osvajanje veeg plasmana.
18. oujka 1966 TAK prerasta u Tekoatletsko drutvo pa hrvanje postaje samostalni klub uz
kojeg su djelovali jo i dizai, judai i karatai.
Od godine 1966 do 1970 uprava TAD-a djeluje u sastavu kojeg su sainjavali: Milutin Mari,
Dragutin Gal, Ljubinka Somborac, Marijan Loar, Milivoj Bursa, Ivan Pofuk, Marko Novakovi,
dr. Duko Welfl, Aldo Bencan, Slobodan egar, Slivnjak Josip, Silva Gal, Ivan Helman, Kasim Salki,
Ivan Pavokovi, Anton Viola, Enco Blai, Kruno Biondi, Zdenko uri i Stanko epi.
Predsjednik hrvaa bio je Dragutin Gal, a od lanova koji su jo i danas aktivni bio je Ivan
Pavokovi referent za propagandu, dok su u to vrijeme hrvai bili Miro Alvirovi i arko Krstanovi.
1956. trenersku palicu od Gala preuzima Mijo oli. 1957. ulogu trenera preuzima Mladen
porer da bi na njegovo mjesto 1959 to postao Stanko epi.
1960. trener hrvaa postaje Kruno Biondi. Pod njegovom komandom hrvanje poprima znaajnu
ulogu. Nizaju se nastupi i biljee rezultati ne samo u Hrvatskoj ve i u inozemstvu. Rijeani su se
naroito ogledavali sa protivnikim ekipama Istra iz Pule, Pore, Opatija te ekipom iz Ljubljane, kao i
iz Italije gradom Bolonjom i Imolom.
Odlaskom Biondia 1964. trenerstvo preuzima Zdenko uri koji takoer uspjeno vodi klub.
Kada je 1969. otiao u Pore, na njegovo mjesto ponovo se vraa Stanko epi. Njegovim odlaskom
1970 gasi se klub koji se nakon dvije godine ponovo obnavlja pod vodstvom Dragutina Gala.1974 Gal
klub preputa arku Krstanoviu. U to vrijeme na Fakultetu za fiziku kulturu poloio je trenerski
ispit za hrvakog trenera pa sa jo veim elanom sve do danas vodi ovaj klub.
Stjecanjem okolnosti zbog nesretne pauze hrvaa judai dominiraju sa dvoranom i hrvai
ostaju na ulici. To je bio i razlog da naputaju TAD i djeluju samostalno u prostorijama Mjesne
zajednice Brajda, gdje nastupaju dalje pod imenom Rijeka Brajda. Godine 1979. oprema hrvaa seli
se u osnovnu kolu Turni gdje se odvija rad sve do 1984. kada hrvai sele u prostorije DTO Partizan
14

Brajda gdje ostaju do 1991. i nastupaju kao sekcija pod imenom DTO Partizan. A 20. sijenja 1992.
ponovo osnivaju samostalni klub pod imenom Rijeka Belveder .
Osnivai kluba bili su Nikola Lui, Marija Serti Lipar, Sero Poklepovi, arko
Krstanovi, Ivan Pavokovi. Nadzorni odbor sainjavaju Luano Raspor, Fabijan Perkovi i Svetozar
Jari. Sjedite kluba nalazi se u Mjesnoj zajednici Belveder, ulica Maksima Gorkog 37. Slijedee
godine ulogu tajnika preuzima Ivan Pavokovi pa se sjedite kluba premjeta u ulicu Brae Bai 34.
Iste godine klub se ulanjuje u Rijeki sportski savez, a 1994 u Hrvatski hrvaki savez.
Treba naglasiti da je u to vrijeme Hrvaki klub imao i sekcije hrvaa u Uiteljskoj,
Brodograevnoj i Industrijskoj koli. I u Podgradu Slovenija u tomanjem vojnom garnizonu
djelovala je sekcija hrvaa koja je tijesno suraivala sa naim klubom. Najvea suradnja ipak jer bila
sa hrvakim klubom iz Opatije.
U novije vrijeme hrvanje se upranjavalo i u osnovnim kolama Bakar, avle, kurinje Turni,
Genari, Tesla, Brajda, a natjecanje hrvaa u svoje vrijeme upriliilo se i u program kolskih sportskih
drutava. Najvee uspjehe na pojedinanim natjecanjima za prvenstvo Hrvatske postigli su uenici iz
kola Turni, avle, Bakar i kurinje.

Zdenko uri

15

PLASMAN HRVAA RIJEKE NA NATJECANJIMA


Podaci o radu kluba do tog vremena bili su pohranjeni kod raznih lanova. Do 1969 tajnik
kluba Marko Novakovi vodio je svu dokumentaciju. Na alost poslije njegove smrti nije se vodilo
rauna o vraanju dokumentacije pa je puno toga izgubljeno. Isto tako izgubljena je i dokumentacija
dok je klub djelovao na Brajdi. Tek od 1983 evidencija rada kluba striktno se zapisuje.
Do 1969. imamo svega nekoliko zapisnika od kojih izdvajamo tri.
Tablica 2. kola druge savezne lige Jugoslavije.-Ljubljana, 12.10.1965
1. TAK Lenhart
2. TAK Ljubljana
3. DTO Partizan Pore
4. TAK Rijeka
5. TAK Pula

2
1
2
2
1

2
1
1
0
0

0
0
0
0
0

0
0
1
2
1

26:14
16:6
22:21
15:27
3:16

4
2
2
0
0

U prijateljskom susretu Tak Rijeke i Sljeme Sesvete koji je odran 15.12.1963 u Sesvetama za
ekipu Rijeke nastupili su: muha- Zlatko Hasi, bantam Mirko Simi,
bantam Dalibor Dori, perolaka Rade Aranelovi, laka Mladen porer, polu velter Zdenko uri,
velter Marelo Krizman, srednja Stanko epi i teka Radovan Leenko. Susret je zavrio rezultatom
19:11 u korist Sesveta.
U susretu klubova koji je odran u Imoli Italija 6.08.1963 protiv TAK Rijeka nije poznat
pobjednik. Za ekipu Rijeke nastupili su: Miroslav Simi, Marelo Krizman, Krunoslav Biondi,
Zdenko uri, Stanko epi i Radovan Leenko.
Sudci na ovom susretu bili su Dragutin Gal i Luciano Macafereri.

Zgrada Brodograevne kole u ijoj se sportskoj dvorani odravaju treninzi hrvaa Rijeke

16

VRIJEME LANSTVA

Procjenjuje se da je kroz period od postanka kluba kroz njega prodefiliralo oko 600 mladia.
To procjenjujemo na osnovu broja podataka iz registra. Ako klub godinje broji po 30 lanova, a
svake godine njih 15 naputa klub i istovremeno toliko dolazi novih, to je realna brojka kojom
raspolaemo. Njih 600 okualo je svoje snage s namjerom da se vinu do vrha.
Razumljivo je da za ostvarenje vrhunskog rezultata nije dostatna samo elja. Potreban je
uporan rad i zalaganje, a nadasve izdrljivost uz ostale psihofizike osobine, a neto i talenta. Mladi
koji su puni sebe trae svoje mjesto u sportu, pa ako ne uspijevaju u jednom, mijenjaju klub ili prilaze
drugom sportu. Pogotovo se to odnosi na sportove koji obeavaju vie. Do sada su se lanovi najvie
zadravali u vrijeme dok je klub nastupao u ligi na momadskim prvenstvima.
Na opstanak lanova najvie utjee financijska potpora. Za zadovoljstvo rada u klubu mladi
ele nastupe, a klub nema sredstava da im svima to i omogui. Pogotovo se to odnosi na na klub koji
nema ni mogunosti za odravanje meeva kod kue. Sve je to razlog aktivnosti i opstanka lanova.
Nadamo se da e Zajednica jednog dana i hrvaima osigurati adekvatan prostor i druge
mogunosti za bolji rad. To e sigurno biti i poticaj za bolji rad a i za vei priliv lanstva ,ali i dui
opstanak. Time e svakako biti i bolja financijska potpora a ona donosi i zadovoljstvo u vie
natjecanja.
Naa je elja da se hrvanje proiri i na vie klubova u gradu, da se uvedu novi naini, pogotovo
narodni, neka modifikacija suomo i jo neki kako bi se u taj sport ukljuilo to vie graana Hrvatske.
Jest da je gospodarska situacija u zemlji izuzetno teka i to se mora prihvatiti. Svi naglaavaju da e
uskoro biti bolje, a da e ova kriza ubrzo nestati. Na alost, stvarnost je drugaija. Trae se rjeenja,
ali sve tee sporo. To utjee i na lanstvo kluba ne samo u hrvanju ve i u svim drugim sportovima,
osim u onim privilegiranim. To je i razlog da mladi umjesto u sport ponovo prilaze ulici gdje ih ekaju
razularenost, poroci, huliganstvo, jednom rijeju postaju negativni elementi ovoga drutva.
Neki od tih mladih se prikljuuju navijakim skupinama nogometnog kluba pa na stadionu
stvaraju atmosferu kojom rastjeraju ostale gledaoce. Njihovo divljanje poslije se prenosi i na ulicu
gdje se uz razbijanje ak i fiziki obraunavaju sa drugim navijakim skupinama, policijom ali i
graanima. Umjesto da vlast poduzima mjere da to sprijee, oni im jo i podilaze, zato to su to budui
glasai, pa to drutvo navijaa godinje dobiva vea sredstva od pojedinih klubova, a pogotovo od
naeg. Do sada kod njih nije bilo pomaka. Oni su zainteresirani jedno za slobodan prostor gdje mogu
ispoljiti svoje frustracije, nasilje i druge oblike negativnog ponaanja.
Jednom prilikom na molbu Mjesne zajednice pozvao sam 30- tih mladia u dvoranu kako bi im
davao poduke iz koarke. Na prvi trening dolo ih je 30. Na drugi trojica, a na trei ni jedan. Ti
mladii ne prihvaaju ni rad ni red, a bez toga nema promicanja u sportu.
Bez razumijevanja Zajednice koja na sve to gleda kao na lanjski snijeg, nee biti ni ostvarenja
zamisli kojima tei svaki sportski klub. A sve dok se ne ostvari kulturna razina komunikacije sa svim
elementima rada i potreba u sportu kao i sa svim sportaima i onima koji prilaze sportu, nee se ni
ispraviti kriva slika koja je i do sada bila prisutna i to ne samo u sportu ve i u drutvu u cjelini.
Na kraju se pitamo to toliko privlai te mlade u drutvo nogometnih navijaa. Danas znamo
da nitko iv, osim ovih naih starkelja nee da se prihvaa niega ako to nije i dobro plaeno. Kau da
nitko nije toliko lud da bi samo zbog zaneenjatva toliko ludovao za pobjedu svoje momadi. Da li je
u pitanju kakva nagrada, moda besplatno putovanje, moda i besplatna pijaa, ili ta drugo u emu
sudjeluje klub? U svakom sluaju ima neega to im klub prua za razliku od onih drugih. Ide li i to
na raun ostalih trudbenika ove drave? Ili je moda samo u pitanju prazna glava koja ne razlikuje
dobro od zablude?
17

Upravo zato to imamo jako puno takvih koji se daju vodati i imamo takvo stanje u dravi. I onda se
pitamo zato nam je u dravi toliko loe? A loe e biti sve dotle dok imamo takav narod koji na sve to
gleda ko na lanjski snijeg.

DRUTVENI POGLED NA SPORT


Ni u jednom povijesnom razdoblju skok na podruju naunih istraivanja nije bio tako brz i
velik kao u ovo dananje doba. Jasno da se to odnosi i na sport.
Eksplozivni razvoj nauke primjenjuje se u svim segmentima sporta koji kree ka vrhunskim
rezultatima. No, tu se namee i pitanje sklada i ravnotee izmeu ue specijalizacije i ope
obrazovanosti, kako bi se sauvalo dostojanstvo, stvaralaka snaga i humanost ovjeka.
Meutim, dostignua naih sportaa u povijesnom razdoblju nisu u dovoljnoj mjeri zabiljeena
ili su krivo prikazani podaci u naporima za uspjeh, pa ne pokazuju stvarno stanje vrijednosti.
Napredak u sportu temelji se u svestranom obrazovanju i spoznaji da uspon ka vrhu sportskih
dostignua donosi sreu ovjeanstvu samo onda ako slui u svrhu humanosti..
Za pravilan razvoj sporta i sportaa potreban je sistematski trening uz provoenje zdravstvene i
strune sportske kontrole te poznavanje psihofizikih osobina sportaa koji su kod razliitih uzrasta i
razliiti. Veliki utjecaj ima i drutvena sredina, a nadasve uvjeti uz pravilnu ishranu. Od presudnog
znaaja za postizanje vrhunskih rezultata vanost ima i nain ivota, te pravilan trening uz
optereenja struno provedena, ovisno o osobinama pojedinih sportaa.
Svoj ugled sporta zahvaljuje kvalitetnim nastupom kojeg mu je omoguilo drutvo, pa zato
treba da koristi i ugled svog kluba kao i svoje domovine. Vaan je i izgled sportaa jer on predstavlja
uzor mladima. Kad danas gledamo sve one rinice, tetovae, duge kose koje uz jo i ponaanje takvi
pruaju mladima, moramo se zgroziti na odgoj koji e uslijediti od takvog uzora.
Danas na alost svi uspjesi koji se postiu u sportu mjere se jedino novcem. Osobito se to odnosi
na elitne sportove iji vrhunski sportai postaju idoli drutva i kao takvi i estradne zvijezde o kojima
svakodnevno itamo u tampi, ili ih gledamo na TV. Pri tom se i ne spominje rezultat ve samo
milijunska primanja koja se jo dopunjuju uvrtavanjem ovih u reklamne spotove, trgovaku dobit i
dr.
To je uhvatilo tolike korijene u ivotu suvremenog drutva da za poticaj ukljuivanja mladih u
sport vai pravilo samo novac.
Bogatstvo sporta oito polazi u krivom smjeru, a sport bi trebao utjecati na pravilan tjelesni ,
intelektualan, estetski i moralni odgoj mladih. Sve to ovisi o tome kako drava gleda na razvoj fizike
kulture i koju joj ulogu pri tome daje. Postavlja se pitanje da li nam trebaju samo ti vrhunski sportai
ili je cilj ukljuenje svih slojeva drutva u sport.
Da li je jednom gradu korisnije imati jednog Ivanievia ili tisuu mladih tenisaa koji nikad nee
dostii ni tisui dio onoga to je dostigao Ivanievi? A za njega drutvo je utroilo daleko vie nego za
ovih tisuu mladih.
Suvremeno drutvo pridonosi pogled na znaenje i afirmaciju sporta. A sve dotle dok to drutvo
ne sagleda sve argumente povijesnog razdoblja i onoga to donosi budunost, sport e i dalje lebdjeti
izmeu potrebe za sve ljude i potrebe svih onih koji su postali sportske zvijezde.

18

Ruski prijatelji sa lanovima rijekih hrvaa prije odlaska u Rab

Trojica ruskih hrvaa sa broda usidrenog u Rijeci, uz ostatak lanova rijekih hrvaa
sainjavali su ekipu na gostovanju u Rabu, u hrvakom natjecanju protiv domaina HK Rab.
Na slici dio ekipe na putu do Raba.

19

MEUNARODNO HRVAKO NATJECANJE U RIJECI


BORCI U KAZALITU FENICE
Na rijekim sportskim borilitima prodefilirali su mnogi sportai svjetskog glasa, pa se tako
1906. godine skupila i plejada najboljih ampiona u hrvanju. Tu je bio Rus Podoubny, svjetski
ampion iz 1905., Francuz Laurent le Blancairois ampion iz 1905, turski ampion Muhamed Amon,
ugarski ampion Smeykal, Kubanac Illa Vincent, prozvan "Crna pantera," australski ampion
Jackson visok 2. metra, Francuz Cazeaux prozvan "Strailo od Bastilje", Belgijanci Vonoers i Holden,
Talijani Castelli i Rancati te najperspektivniji borac Dumont.
Borbe su se vodile u prepunoj dvorani kazalita Fenie uz veliko zanimanje gledalaca, nevienom
estinom . Bila je to i generalna proba pred nastup na svjetskom ampionatu koji se odravao
prigodom sajma u Milanu
Za vrijeme borbe izmeu Francuza Cazaeauxa i Maara Smeykala zamalo nije dolo i do
tunjave. Francuz je tako zlostavljao Maara da je morao posredovati nadzornik borbe nekoliko puta,
a kad ni to nije pomoglo morao je intervenirati i policijski komesar koji je obustavio borbu.
Pobjednik ovog natjecanja bio je Rus Podoubny koji je svladao sve svoje suparnike.
U nekom kasnijem napisu Rijeki Novi list objavio je da je Rus i pobjednik svjetskog
ampionata u Milanu.
U oujku 1907. u dvorani kazalita Fenie odrano je jo jedno veliko hrvako natjecanje pred
punom kuom opinstva kako je to zabiljeio Novi list.
Bili su tu predstavnici Italije, Njemake, panjolske, Belgije, Holandije, Rusije
U ovom natjecanju znaajnu pobjedu izvojevao je na zemljak Maksimilijan Rajevi iz Trsta.
Pobijedio je sve svoje protivnike, a u finalnoj borbi i Austrijanca Randolfa tekog 130 kilograma .
Rajevi je u to vrijeme smatran jednim od najjaih hrvaa na svijetu, a interesantno je to da se borio
sa suparnicima daleko teim od sebe. Naime bio je teak svega 82. kilograma.

Egzibicijska borba na treningu hrvanja


20

Avirovi Miroslav uspjeni hrva koji djeluje jo i danas

21

IZVRNI ODBOR KLUBA DANAS 2013. g.


Nikola Lui, dipl. ing. predsjednik, lan kluba od 1986.
eljko Paen dopredsjednik, lan od 1992.
Ivan Pavokovi, prof. tajnik, lan od 1960 -70 te od 1992.
arko Krstanovi trener i lan odbora, od 1974 .
Miroslav Alvirovi lan odbora od 1996.

Nikola Lui lan je Skuptine Udruge sportova PG Rijeka,


eljko Paen lan je skuptine RSS
arko Krstanovi lan je Skuptine HHS

Naslovnica lanske iskaznice

22

ZASLUNI LANOVI HK RIJEKA NA PROSLAVI 50. g. POSTOJANJA


Skuptina HK Rijeka na svojoj sjednici prilikom proslave 50 . godina postojanja kluba na dan
15.02.2004 donijela je odluku da se odaje priznanje najistaknutijim lanovima za doprinos u radu ili
natjecanju tokom proteklog vremena:
Gal Dragutin
oli Mijo
AraneloviRade
opar Mladen
epi Stanko
Bjegovi uro
Biondi Kruno
Krstanovi arko
Pavokovi Ivan
Lipar Marija
Perkovi Fabijan
Klausberger Sinia
Neki Nikica
Baji Perica
uki Mirsad
Pai Milorad
Stojkovi Zoran
Dekovi Domagoj
Perkovi Saa
Beria emal
Kovai Emil
Mirkovi Hrvoje
Vii Dalibor
Marani Aleksandar
Jurkovi Mateo
Pejakovi Zoran
Raspor Luka
Torbica Sandro
Grozdani Filip
Bajramovi Elvis
Nakien Ante
Deli Enes
Veerina Luka
Bajramovi Elvis
Bonjak Ivan
Bajraj Fatmir
Ramai Arben
Stojakovi Dragan
Bostijani Marin
Kutija eljko
Starkl Adi
Mandi Alen
23

Simi Miro
oli Miroslav
KrizmanMarelo
uri Zdenko
Roje Marijan
Leenko Radovan
Lui Nikola
Avirovi Miroslav
Paen eljko
Raspor Luano
Jari Svetozar
Topi Marin
Glavi Roman
Lui Ivo
Mandi Alen
Zaharija Valerio
Terzi Samir
Troha Nikola
Keleevi Savo
Marui Josip
Vii Karlo
Maruli Andrej
Buan Renato
Mehanovi Mumir
Tomi Neboja
ovi Edin
Hoi Amir
Faragun Bruno
Bura Vedran
Krizmani Ivan
evlih Jasenin
Magdi Alen
Haljaj Mahmeti
Husenovi Mirnec
Raimund Denis
Boievi eljko
Boi Branko
urica Miljan
Glavan Marijan
Beria Megrim
Keleevi Savo

Ekipa Rijeke, 1964. sa trenerom Biondiem


POSEBNA PRIZNANJA 2004.
Za zasluge uspjeha na pojedinanim prvenstvima Hrvatske 2004. godine i svestrano zalaganje u
radu na uspjehu ekipe Rijeke odaju se posebna priznanja hrvaima:
Dorec Matija
Magdi Alen
Beria Megrim
Krstanovi arko
Avirovi Miroslav

24

Nekad izvrstan hrva Rijeke, danas izvrstan trener atletiara Kvarnera Leenko Radovan

25

ZASLUNI TEKOATLETSKI RADNICI HRVATSKE


Za razvoj i propagandu tekoatletskog sporta i kao nosioci aktivnosti u pojedinim klubovima,
podsavezima i TAS-u Hrvatske u koji jo uvijek rade kao funkcionari u klubovima ili kao treneri ili
kao instruktori zasluni su slijedei sportski radnici:
1. Asi Ante Gospi
2. Bavanin Ilija Osijek
3. Bakaj ladislav Varadin
4. Bukovac Rikard Zagreb
5. Cvetko Josip Pula
6. eran Milo Pula
7. Borovi Josip- Zagreb
8. Dekorti Antun Zagreb
9. Djerek Ivan Zagreb
10. Frankovi Ivan Zagreb
11. Stipanovi Marko- Split
12. Fridrih Adolf Zagreb
13. GAL DRAGO Rijeka
14. Glumpak Antun Zagreb
15. Haramini Branko- Zagreb
16. Horvat Ignac Zagreb
17. Hopek Rudo Bjelovar
18. Ivani Rudo Koprivnica
19. Jauk Boo- Zagreb
20. Katalini Slavko Zagreb
21. Kovai Drako Osijek
22. Krovinovi Stjepan Zagreb
23. Malovi Marijan Sesvete
24. Moguljak Alojz Zagreb
25. Meimurac Pero Zagreb
26. Meimurac Katica Zagreb
27. Mrkus Ivan Zagreb
28. Braa Pazman Zagreb
29. Radulovi Ilija Zagreb
30. Rante Mirko Varadin
31. Rebolj Zvonko Zagreb

Drago Gal

3. Almanah TAS-a 1960

26

Reklama dresova Adidas, Dobova

27

Krstanovi, Magdi, Glavan,Avirovi, Dorec,Troha, Milo

Prizor sa nastupa naeg takmiara Magdia na prvenstvu Hrvatske u Zagrebu

28

OSVAJAI AMPIONSKIH TITULA NA PRVENSTVU HRVATSKE

Perkovi Saa

Nakien Ante

Boievi eljko

Lui Ivo

Nebi Nikica

Ramaj Arben

Topi Marin

29

Bura Vedtran

Klausberger Sinia

lanovi ekipe kluba koji nastupaju danas

30

31

Lista ampiona 2.

Baji Perica

Zaharija Valerijo

Pai Milorad

Glavi Roman

uki Mirsad

32

Takmiarske knjiice HHS lanova ekipe koja nastupa danas

33

REZULTATI REGIONALNE LIGE


Regionalna liga odrava se u tri kola u kojima uestvuju po pet takmiara svake ekipe svrstani
u slijedee kategorije: do 40. kg, do 50, do 60, do 70, i preko 70 kilograma. Starosna dob takmiara od
12 do 18 godina. Natjecanja se odravaju u Puli i Poreu.
Dosadanji plasman ekipa bio je slijedei:
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.

1.Pula
2.Rijeka 3.Pore
1.Rijeka 2.Pula
3.Pore
1.Pula
2.Pore
3.Rijeka
Nije odrano natjecanje
1.Pula
2.Pore
3.Rijeka
1.Pula
2. Rijeka 3. Pore

34

ISTAKNUTI HRVAKI AMPIONI ,LANOVI KLUBA

Josip Marui

Megrim Beria

35

Hrvoje Mirkovi

Matija Dorec

VRIJEDNOSTI SPORTA
Hrvai, uvajte svoju ljubav prema hrvakom sportu. Koliko ju sauvate, toliko joj podiete
vrijednost, a kolika joj je vrijednost toliko i vrijedite. I dok sa ponosom istiete da ste hrva i hrvanje
poprima svoje mjesto u drutvu ostalih sportova.
A svi sportovi zasluuju svoju vrijednost, ako ne novanu a ono drutvenu jer jednako doprinose
zdravlju, radnim i obrambenim sposobnosti nae mladei.
Ako je zdrava mlade, zdrava je i cijela nacija, a samo zdravlje nae je najvee bogatstvo,
Vrijednost nekog sporta ogleda se u domenu kojeg je taj sport ostvario. Na alost nemaju svi
sportai iste mogunosti pripreme za ostvarenje svojih sposobnosti, brzine, snage, izdrljivosti,
spretnosti koje e koristiti u natjecanju. Ne samo uvjeti ve i znanje, zalaganje, a pogotovo elja za
uspjehom dovode do vrhunskih rezultata. To se moe postii samo u sredini koja ispunjava uvjete
treninga, trenera, ali i sposobnosti samih takmiara. Ta sposobnost stjee se radom, i redom, dok je
talent samo karika u tom lancu.
Koji domet dostie sport u kome si danas uesnik, ne odluuje rezultat ni priznanje javnosti.
Odluuje jedino novac. Taj novac ne moe se ostvariti ulaznicama, niti nastupom vrhunskih sportaa.
Jedini put probitka tog sporta sastoji se u interesu ulaganja onih bogatih.
Nekada je tenis vaio samo kao sport elite i nitko od naroda nije mario to se u tom sportu
dogaa. Danas kad znamo koje se nagrade u tom sportu dodjeljuju na turnirima i te kako smo
zainteresirani za njega.
Jednako tako vrijednost golfa, skijanja a da ne govorimo nogometa popela se do te mjere da oni
koji u njemu uestvuju za narod predstavljaju idole. Njih se kuje u zvijezde, o njima se svaki dan ita
u tisku, stalno su nam pred oima na TV, a sve samo zato to je tu u pitanju novac. Novac je doveo ne
samo do popularizacije, ve i do poveanja broja mladih koji se opredjeljuju za taj sport. Broj lanstva
poveava se jedino zbog egzistencije u kojoj mladi vide sebe na putu do elite koja e i njih pretvoriti u
zvijezde.
Koliko je takav stav doprinos sportu irokih masa naeg drutva, prosudite sami.

36

Reklamni listi PRO SPORTA

37

KAKO POSTII USPJEH


U SPORTU
Kad sam ve kod savjeta, moda je dobro da u tom pogledu savjetujem vas mlade i o uspjehu
kroz moje iskustvo. Ako ste odabrali svoj sport nemojte lutati okolo u traenju kruha nad pogaom. I
ja sam puno mijenjao i zato nikad nisam dospio do vrha. Za neke sportove bio sam izraziti talent, u
nekima sam poluio i uspjeh. Ali uspjeh do vrha moe se ostvariti jedino dugotrajnim radom i
upornou uz koju ide jo puno toga.
Uspjeh ne treba sanjati,. To nije ni lutrija, niti ga moete oekivati s pomou arobnog tapia.
Za uspjeh ne treba ni novac ni preporuka politiara. Za postii uspjeh treba jedino prihvatiti proces
navika kojima se morate posvetiti. Uinite li tako , rezultat e rasti sam od sebe. Ali za ostvarenje
vrhunskog rezultata nije dovoljna samo elja, pa ak ni talent. Treba ustrajati do kraja. U prvom redu
morate znati to vam je cilj, koje su vam mogunosti za ostvarenje, koliko vam za to treba vremena,
kolika vam je elja, i tko vas na tom putu vodi.
Nai koarkaki strunjaci istiu da se automatizacija pokreta stie nakon 3.000 ponavljanja.
Amerikanci kau da je to malo. Treba ak 10.000 ponavljanja.
Da, tako je i u drugim sportovima. A da bi to i ostvarili morate puno raditi. Pri tome odrei se
svog slobodnog vremena u korist sporta. U poetku e vam moda biti i dosadno, ali znajte da bez
ustrajnosti nema uspjeha.
Da bi doli do uspjeha nije dovoljan samo trening, ve i kvalitetno obrazovanje. Znanje ete
stei u koliko se koristite strunom literaturom. Uloite sebe i podajte se itanju. Jednako tako pratite i
rad drugih kvalitetnih sportaa.
Dok sam radio kao mladi uitelj tjelesne kulture u svom poetku u cilju da dopunim svoje
znanje, ja sam obilazio radi pouke mnoge svoje kolege, ali i trenere na treninzima u raznim
sportovima. Tom prilikom uoio sam i kod njih mnogo greaka, ali dobio sam i mnogo pouka, pa ak i
od laika kod kojih nikad ne bi ni pomislio da u od njih stei kakvo znanje. To steeno znanje
omoguilo mi je poslije kvalitetan rad u mojoj struci, jednako tako i kao treneru koarke kojeg sam
dugo s uspjehom obavljao.
U svom radu u tenji za veim uspjehom uvijek morate znati koji vam je cilj.
Pa i kad idete u osvajanje neke enske, uvijek pred sebe postavljate i cilj. Nikad se ne pokolebajte ako
se ve na prvom koraku spotaknete. Traite novi put i samo uz ustrajnost stii ete do uspjeha. Tako je
i u sportu
Nikad se ne obazirite na to to e drugi misliti o vama kad douju da svaki dan pored treninga
jo i diete utege, trite, vozite bicikl, plivate, planinarite ili to drugo obavljate u cilju stjecanja
kondicije. U svakom sluaju morate vjerovati da sve to moete i da to sve stignete. Ako vam se na tom
putu neto isprijei, ne klonite i ne gubite nadu. Ne krivite tog drugog kao ni sebe. Nastojite
prekoraiti prepreku i poi dalje. Ne uspijete li u tome, potraite savjet strunjaka ili nekog
pametnijeg od sebe. Nekad i obini ljudi imaju dobar savjet.
Ako ste stupili u arenu gdje ete oprobati svoje snage i ve kod prvog pokuaja doivite poraz,
ne krivite sebe. I oni najbolji doivljavaju isto. Moda krivica i nije na vama. Nekada krivnju snosi i
publika, sudac ili doivljaj koji vas je omeo u enji za pobjedom. Zato ne gubite nadu ve preispitajte
sebe i sve ono to je dovelo do kiksa pa u slijedeem pokuaju budite spremniji. Uvijek procijenite
38

sebe i svoje snage i u svoj zadatak postavite skalu dokle je va cilj. Uvijek budite optimist i na ivot sve
gledajte kroz alu. Nauite se smijati. Kormilo vaeg ivota samo je u vaim rukama pa zato samo na
vama lei sva odgovornost. Prihvatite li sve to u slijedeem pokuaju sigurno ete biti bolji.
I na kraju kad doe u situaciju da ti se pone gasiti zvijezda, ne misli da si jo uvijek idol za
mlade. Ako ti sluajno doe elja da se opet pojavi u svom klubu, pripazi da ti se ne desi onako kako
se je i meni desilo kad sam zadnji put posjetio svoj radni kolektiv. Bila je proslava kojoj su
prisustvovali svi lanovi. Oekivao sam bar solidan prijem. Kod nas i inae vai zakon da stari rade a
mladi ko gotovani ekaju da budu uslueni. Zato su oni stari lanovi koji su jo ostali u radnom
odnosu na ovoj proslavi bili toliko zaokupljeni poslom da nisu imali vremena ni za sebe, a kamo li jo i
za mene. Mladi su pak bili zaokupljeni sami sobom i njima nije stalo ni do mene ni do mojih uspjeha, a
pogotovo ne da mi posvete svoje vrijeme. Zato sam se osjeao odbaen.
Znaj da je uvijek bolje biti sam bez drutva , nego osamljen u drutvu. Zato ako misli dolaziti
u staro drutvo, ne dolazi sam. Uvijek sobom povedi i kakvu zgodnu maku. Ako je jo uvijek
atraktivna, mladi lanovi e vas oblijetati cijelo vrijeme. Ma ne zbog tebe, ve zbog nje.

39

GRAFIKON OSVOJENIH PLASMANA


NA POJEDINANOM RVENSTVU HRVATSKE
Bod

80 .
70
60
.
50
40

30
20

.
.

10

.
.

94 95 96 97 98 99 00 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 god.

Napomena: za plasman prvog mjesta 10 a za 10 mjesta 1 bod.

NAJZASLUNIJI LANOVI KLUBA

Hrvaki klub ne sainjavaju samo mladii koji u njemu treniraju ili na strunjaama
odmjeravaju svoje snage u nadmetanju tko je bolji. Bez onih drugih koji su svojim entuzijazmom i
odricanjem slobodnog vremena u korist kluba tu samo da bi doprinijeli razvoju tog sporta, ne bi bilo
ni mladih hrvaa. A njih treba istaknuti ne samo u hrvakom klubu ve i u svima jer rade u interesu
ne samo sporta, ve i dobrobiti za zdravlje mladih cjelokupne nacije.
40

Povijest jednog kluba ne ogleda se samo kroz povijest natjecanja, ve i kao povijest rada
Izvrnog odbora, te zalaganja pojedinaca koji su doveli klub do razvoja razdoblja u kome se i danas
nalazi.
Nedvojbeno treba spomenuti osnivae kluba, ali i meu njima ima onih koji se istiu zato to ni
u najkritinijim trenutcima nisu odustali.
U svom radu zbog te upornosti zasluuju posebno priznanje upravo zato to bez njih ne bi bilo nikakve
anse za opstanak kluba. Neki su za to uloili i vrijeme koliko iznosi cjelokupni radni sta potreban za
punu mirovinu.
Rad kluba ne sastoji se samo u treninzima. Tu je jo i administracija, financije, propaganda,
rjeavanje raznih pitanja i niz drugih radnji koje se mora obaviti.
U pitanju je i suradnja sa nadlenima iz Opine, upanije, Republike kao i Hrvatskog
hrvakog saveza, a posebno suradnja s Rijekim sportskim savezom.
Jasno da taj rad iziskuje ne samo vrijeme, ve i pripreme uz zalaganje koje se obavlja za mali novac, a
najee volonterski ak na utrb svoje obitelji.
Zasluge za razvoj hrvanja u Rijeci pripada njenim osnivaima meu kojima se istiu: Juzbai
Viktor, Bari Milutin, Slivnjak Josip, Biondi Kruno, uri Zdenko, epi Stanko i drugi.
Veliki doprinos za rad kluba zasluuju i nastavnici tjelesnog odgoja bez ije suradnje ne bi bilo
ni lanstva. Posebno treba napomenuti neke: Crnkovi Tihomir, Maroti Rudolf, Kabi Feruo, oni
Veno, Mii Radmilo i drugi.
Svoj doprinos dali su i novinari javnih glasila meu kojima se istiu: Riveti Orlando, eljko
Kesovija, Damir Pijaca.
Ipak najvea zasluga za rad pripada entuzijastima koji su godinama bili vjerni klubu , a to su
pokazali se samo svojom ljubavlju ve i nizom poslova koji iziskuju ne samo trud, ve i zalaganje
koje vrijedi istai, pogotovo zato to se to obavljalo volonterski.
Radi se o slijedeim lanovima: Gal Dragutin, Krstanovi arko, Lui Nikola, Avirovi Miroslav,
Paen eljko i Pavokovi Ivan.

41

GAL DRAGUTIN
Roen 23.10.1922 u Subotici, otac dvoje djece uz est
unuka i jednog praunuka.
Sportskim radom otpoeo u prvom razredu gimnazije u
"Sokolu" Beej, Vojvodina.
Istovremeno uz gimnastiku igrao i nogomet u mjesnom klubu
Hrvanjem se poeo baviti 1934. u Beeju pod strunim
vodstvom jednog njemakog trenera. Gal istie da su se prvi
treninzi odvijali na vreama ispunjenih slamom. Takva
podloga izazivala je kod takmiara veliku tremu u strahu od
povreda.
Osim u Beeju hrvao je jo i u Budimpeti , Subotici i
Zagrebu. 1937. na dravnom prvenstvu osvaja tree mjesto u
perolakoj kategoriji u konkurenciji seniora, a to mu je i najvei
domet u tom sportu. U to vrijeme pored hrvanja bavio se i
plivanjem i jahanjem.
U Rijeku dolazi 1949. i ve slijedee godine u
prostorijama kluba Dolac 12. okuplja mladie kojima pokazuje
nain i vrijednost tog sporta, ali samo u rekreativnom cilju. 1954. kad klub dobiva registraciju Gal
preuzima ulogu trenera i odvodi ekipu Rijeke na svoja prva natjecanja.
Dobitnik je niza priznanja od kojih izdvajamo nagradu SFK Rijeke i Hrvatskog hrvakog
saveza kao zasluni sportski radnik.
Poput ostalih trenera i Gal je trenirao ekipu volonterski, a hrvai kao pravi amateri bili su
sretni ako su na raun kluba gostovali negdje van Rijeke . Treba napomenuti da su sobom nosili
sendvie kako bi se prehranili.
Gal je sa uspjehom obavljao i ulogu suca u hrvanju.
Istie da mu je hrvanje glavni sport. Ostalim sportovima se bavio samo zato da pobolja
kondicione sposobnosti. Sretan je to je svoje znanje prenio na mlade.
Vjeran klubu bio je 41. godinu ,sve do svoje smrti godine 1995.

42

KRSTANOVI ARKO
Roen 13. 12. 1947. u Sarajevu. Osnovnu i srednju kolu
pohaa u Rijeci, a ve od prvih dana posveuje se sportu, najprije u
koarkakom klubu Kvarner, pa zatim u Bulevardu, Brajdi. U
koarci je djelovao i kao trener pionira Zameta, krljeva, a poslije i
kod seniora Galeba.
Godine 1963. ukljuuje se u hrvanje kod trenera Krune
Biondia. Sve do 1970 bio je aktivni lan hrvake ekipe. 1973 od
Gala preuzima trenersku palicu
hrvaa. Nakon poloene
jednogodinje trenerske kole na Fakultetu za fiziku kulturu u
Zagrebu 1985 godine gdje je dobio status hrvakog trenera sa jo
veim entuzijazmom predvodi ekipu hrvaa Rijeke koju staom od
40. godina bez prekida vodi i danas sa uspjehom na kome mu mogu
pozavidjeti mnogi iskusni sportai i sportski radnici.
Pod njegovim vodstvom Rijeka je poluila niz vrijednih rezultata u konkurenciji najmlaih
kategorija na natjecanjima za pojedinano prvenstvo Hrvatske.
Oprobao se jo i u atletici kod trenera Leskovara. Ipak hrvanje mu je bilo glavni sport.
Ovaj skromni ali nadasve vrijedan radnik, otac troje djece dosadanjim radom i zalaganjem
zasluuje najvee priznanje za razvoj hrvakog sporta ne samo u Rijeci ve i u Hrvatskoj. Njegov
doprinos u razvoju tog sporta u trajanju 40. godina ubraja ga u doajene sporta ija se vrijednost ne
mjeri politikom , niti prisustvovanju na kojekakvim sveanostima u kome su neki stekli priznanja.
Njegov doprinos ogleda se jedino u radu i stvaranju hrvaa .

43

LUI NIKOLA , dipl. ing.


Roen 26.09.1940 , otac dvoje djece.
Sportom se bavio jedino kao rekreativac. Na opu radost
lanova hrvakog kluba zainteresirao se za hrvanje. U svojoj karijeri
inenjera arhitekture naao je vremena i za hrvae. U klub pristupa
1992 godine i odmah preuzima ulogu predsjednika. Ve od samog
poetka zalagao se da ovo drutvo dovede u red onih koji na
natjecanjima za prvenstvo Hrvatske pokazuju i najbolje rezultate.
Neki hrvai u tome su se i iskazali. Na alost to im je bio i najvei
domet. Za postii vie kako bi se uvrstili i u meunarodni rang treba
toga daleko vie, a klub im to nije mogao omoguiti. Na putu do tog
cilja potreban je prostor uz koji ide i drugo a to je ono za to se ovaj
uzorni sportski djelatnik jo i danas bori. U ovo nastojanje ukljuio je
i cjelokupni Izvrni odbor. Do sada jo uvijek nisu nailazili na
razumijevanja kod nadlenih.
A dobiti priliku da se iskoristi potencijal koji e omoguiti
napredak uz vee rezultate lanova, nema ostvarenja bez uvjeta.
Drutveni faktori koji utjeu na uvjete rada i razvoja
pojedinih sportskih klubova ne poklanjaju dovoljno panje malim
klubovima koji njeguju plemenite borilake vjetine kao to je hrvanje.
Unato skromnim snagama s kojima klub raspolae, on e i dalje u koliko ga Skuptina bude
birala za predsjednika svoju dunost obavljati ne samo asno ve i s puno elana i sa ciljem da se
jednog dana ostvari tenja za koju se bori od svog pristupa klubu u kome ima sta od 22. godine.

44

PAVOKOVI IVAN, prof.


Roen 26.06. 1934, otac troje djece. U sportu
aktivan od 1946.sve do danas.
Dobitnik je preko 50. priznanja za izuzetne rezultate u
radu sa sportaima, pogotovo mladima. Deset od tih
priznanja odnose se za zasluge kao najistaknutijeg
sportskog radnika Opine, upanije, Republike. Nagraen
je i kao najistaknutiji sportski radnik sedmodnevnim
odlaskom na Olimpijske igre u Rim, Minhen i Moskvu.
Nekoliko puta bio je i kandidat za Dravnu nagradu Franjo
Buar,
Na alost za njega nisu imali nadleni
razumijevanja jer nije bio politiki podoban. To je razlog
da je odbijen i za orden rada i ako je bio na listi prvi po
zaslugama za to priznanje od strane SSD Rijeke.
Jedan je od osnivaa i prve SOFK-e u Jugoslaviji u Vitezu,
a kao njen izvrni tajnik i organizator sportskih susreta
grada proglaen je i najuspjenijim sportskim radnikom sreza Zenica BiH.
30. godina bio je i lan Izvrnog odbora Saveza kolskih sportskih drutava u Rijeci
i jedan od najistaknutijih ne samo u Rijeci ve i u dravi. Bio je i lan SOFK-e Rijeka, potpredsjednik
Udruenja pedagoga tjelesne kulture u Rijeci, lan Izvrnog odbora Saveza sudaca rukometa, odbojke
i koarke Rijeke, ali najvie kao lan izvrnog odbora TAD Rijeka gdje je vrio i dunost
predsjednika. Sedam godina bio je i izvrni tajnik Hrvatskog dizakog saveza. 40. godina proveo je u
dizakom klubu kao tajnik predsjednik, trener sekcije na G. Veici. I sudac gdje je dostigao i do ranga
meunarodnog suca za dizanje utega. Osniva je i nekoliko dizakih klubova u Hrvatskoj. Za svoj
rad u dizanju utega proglaen je u dva navrata kao najistaknutiji djelatnik Hrvatske.
Pavokovi je tijesno suraivao i sa atletiarima, stolnotenisaima, planinarima i drugim sportskim
klubovima i savezima, a u ahu je i osvaja prve kategorije.
Kao sporta zapoeo je u atletskom klubu 1946 u Borovu naselju. Trener je otkrio njegov
talent u tranju, a poslije i u skoku s motkom. Odlaskom na daljnje kolovanje u Zagreb, nastavlja
jedno vrijeme u atletici, nakon toga u boksu gdje je u pet nastupa ostvario i pet pobjeda, pa judu,
planinarstvu, te drugim sportovima.
Kao najzasluniji sportski radnik 2003 dobiva plaketu Hrvatskog dizakog saveza , a 2005
Saveza sportova Primorsko goranske upanije.
Hrvakom klubu prilazi 1960 kao referent za propagandu i tu ostaje sve do 1970 da bi se
ponovo ukljuio 1992. kao lan Izvrnog odbora i tajnik kluba gdje je na dunosti jo i danas.
Pavokovi se ogledao i kao pisac. Sa objavljenih 14. knjiga od kojih su neke i hit - romani
zasluuje i dodatno priznanje za objavu ove Monografije za koju mu hrvai odaju zahvalnost.
Sta u klubu iznosi mu 32 godine, a ukupni aktivni sta u sportu 64. godine

45

PAEN ELJKO
Roen 15.10.1951, otac dvoje djece.
Poput Luia ni on nije upranjavao sport kao sredstvo gdje bi
postigao rezultat. Sve je podvrgao samo rekreaciji. Ali kao mladi zamiljao
je sebe u ulozi hrvaa. To mu se nije ostvarilo, ali je zato kao sportski
djelatnik prihvatio hrvanje.
Godine 1992 pristupa klubu i na prvoj Skuptini postaje lan
Izvrnog odbora i dopredsjednik kluba. Istovremeno kao predstavnik kluba
ukljuuje se u Skuptinu Rijekog sportskog saveza, gdje i danas zastupa
klub.
Miran ali nadasve radian ovjek koji sve svoje zadatke izvrava na
vrijeme. Nikad nije izostao ni sa jednog sastanka, a od prvog dana zalagao se
za dobrobit kluba to i danas ini. Sta u klubu 22. godine

AVIROVI MIROSLAV
Roen 19.08.1941, otac jednog djeteta.
Kao mladi pokuava se nai u raznim sportovima. Doim je uo da
je u Rijeci zapoeo sa radom hrvaki klub znao je da je to ono gdje e nai
svoje mjesto. Ukljuuje se 1960 i sve do 1970 kao lan prve ekipa nastupa
na skoro svim susretima u kojima je uestvovala i Rijeka. Na
pojedinanom prvenstvu Hrvatske osvaja dva prva mjesta.
Kao veteran nastupio je i na meunarodnom turniru za prvenstvo
Hrvatske gdje osvaja 2. mjesto.
Godine 1994 ponovo se vraa hrvakom klubu u kome nastupa kao
lan Izvrnog odbora od 1996 radi sve do danas. Istovremeno pomae Krstanoviu u trenerskim
poslovima.
Ovaj izuzetno vrijedni sportski djelatnik zasluan je i za mnoge uspjehe lanova kluba. Svojim
radom i zalaganjem sluio je kao primjer mladima poukom da se i u kasnim godinama moe postii
uspjeh. Sta u klubu 30 godina.

46

ZASLUGE UZ PRIJEDLOG
NAGRADE ZA 60 . GODINA RADA KLUBA ZAJEDNICI
SPORTOVA PRIMORSKO GORANSKE UPANIJE I RIJEKOM SPORTSKOM SAVEZU

Najuspjeniji djelatnik kluba uz sta od 40. godina provedeno u hrvanju


KRSTANOVI ARKO
Zasluga za ivotno djelo uz sta od preko 60. godina provedenih aktivno u sportu
PAVOKOVI IVAN
Najzasluniji sportski djelatnici kluba:
LUI NIKOLA
PAEN ELJKO
AVIROVI MIROSLAV

Najzasluniji sportai u periodu od 1954 do 2014 . prema ocjeni Izvrnog odbora:


1.
2.
3.
4.
5,
6.
7.
8.
9,
10.
11.
12.
13.
14.
15.

47

Aranelovi Rade
opar Mladen
Biondi Kruno
Krizman Marrlo
uri Zdenko
Avirovi Miroslav
Zaharija Valerio
Beria emal
Marui Josip
Mirkovi Hrvoje
Magdi Alen
Veerina Luka
Beria Megrim
Dorec Matija
oli Mijo

BIVI AMPIONI HRVATSKE

Magdi Alen

Beria emal

SURADNJA S OSTALIM ORGANIMA VEZANIM ZA RAD KLUBA


HK Rijeka osnovan je 1954
1993 klub postaje i lanom RSS
1993
obavlja se prva registracija kod Republikog zavoda
produava se registracija. Slijedee produenje slijedi 2014.

za statistiku. Svake etvrte godine


48

1992 odrana je slubeno prva izborna Skuptina kluba na kojoj je izglasan i Statut te Poslovnik rada
kluba. Slijedea izborna Skuptina e biti 2014.
2006 klub se udruuje i u Zajednicu sportova PG
1993 klub slubeno pristupa i kao lan HHS
1983 zapoinje suradnja sa Istarskom upanijom Pula, Pore .

Ferrucio Karbi , prof. bivi suradnik kluba

IZVOD IZ PRAVILNIKA O NATJECANJU

Teinske kategorije:
Pomladak
do 14

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11

49

-30
33
37
41
45
50
55
60
66
73
-85

kadeti
do 17

-40
43
47
51
55
60
65
70
76
83
-95

juniori
do 19

seniori
preko 20 g.

-46
50
54
58
63
68
74
81
88
-115

-48
52
57
62
68
74
82
90
100
-130

U konkurenciji seniora moe nastupiti i junior koji u tekuoj godini navrava 17. godina.
Dres (triko) iz jednog dijela , crveni i plavi . Na koljenima moe imati i titnike. Obua da
obuhvaa gleanj bez potpetica. Zabranjeno je noenje nakita i mazanje tijela.
Borilite koje je prolazilo kroz razne faze i veliine danas je na strunjai 12X12 metara. Dio za
borbu obiljeen je krugom 9. metara i unutranjim krugom od 7. metara te u sredini od 1. metra za
pasivnost. Strunjaa pokrivena ceradom. Moe biti i na podijumu do 110 centimetara pod nagibom do
45 stupnjeva.
Suci: predsjednik strunjae koji kordinira rad sudaca i suca na strunjai. Odgovoran je za
pravilan tok borbe. Bodovni sudac biljei zapisnik i kontrolor je za suglasnost u ocijeni.
Trajanje borbe za pomladak i kadete 4. a za juniore 5. minuta. Kraj borbe tu ili 10. bodova
razlike. Pobjeda na poene dobiva se osvajanjem veeg broja bodova.
Za zahvat 1, 2, 3 boda. 1. bod dobiva se ako se protivnika dovede u opasan poloaj.
Dva boda ako se protivnika dovede u opasan poloaj uz zahvat odgovarajue vrijednosti.
Tri boda za zahvat u stojeem poloaju koji dovede protivnika u opasan poloaj, ili podizanje i
bacanje protivnika na strunjau.
Pet boda dobiva se ako se protivnika baca u izravni opasan poloaj ili ako je bacanje iz stojeeg
poloaja sa velikom amplitudom
Hrva je u opasnom poloaju kad linija njegovih lea zatvara kut manji od 90 stupnjeva.
Pasivnost je ponaanje hrvaa bez zahvata, bjeanje sa strunjae, izbjegavanje borbe.
Diskvalifikacija se izrie nakon tri opomene ili zbog brutalnosti.
Prekid borbe vri se kad jedan hrva izlazi iz oznaenog dijela ili zbog opomene. Tada se hrva
postavlja u sredini u poloaj na koljenima i akama. Drugi hrva iznad njega u poloaju na koljenima
polae dlanove na lea protivnika i na znak suca nastavlja borbu.
Zabranjeno je protivnika udarati rukom ili glavom, vui za kosu, ui ili genitalije. Nije
dozvoljeno ni hvatanje za grlo, glavu, uvrtanje ruku te zahvati kojima se istee kraljenicu.
U grkorimskom stilu zabranjeno je hvatanje protivnika nie od bokova.
U slobodnom stilu dozvoljeno je podmetanje i ukrianje nogu.
U novije vrijeme u hrvanje se ukljuuju i ene. Trajanje borbi kod seniorki i juniorki je 4. a
kod kadetkinja 3. minute.
U hrvakom natjecanju do danas poznato je 460 zahvata. U prve dvije godine ui se 180
zahvata za obranu, napad i protunapad. Ostali se dopunjuju tokom daljeg rada.
Napominjemo da hrvaka pravila u interesu natjecanja i interesa publike
promjene. Zato ako ih uoite, znajte da su nastale nakon objave ove knjige.

doivljavaju i

60. GODINA STVARANJA I PROBLEMI KOJI SU NASTALI

Hrvaki klub Rijeka ubraja se u jedan od najstarijih sportskih kolektiva u gradu. Godine koje
su protekle utkane su u program iji je cilj bio stvaranje vrhunskih hrvaa. Na alost uvjeti i prostor
uvijek su bili kamen spoticanja ostvarenja tog cilja. Tijekom proteklog perioda rijeki hrvai ipak su
ostvarili znaajne uspjehe uz koje su sakupili itav niz priznanja na natjecanju za prvenstvo
Hrvatske.
50

Slubeno rad kluba otpoeo je 1954.Namjera je bila ukljuiti se u rang ostalih klubova koji su
nastupali u ligi hrvaa. Za kratko vrijeme doli su u drugu ligu. Nekoliko izriitih talenata moda bi
doseglo i meunarodni ugled. Prostor i vrhunski treneri manjkali su za to uz vea i vie takmienja.
Pa ipak, ne moemo se potuiti ostvarenjem kojeg su poluili u proteklom periodu
Svima onima koji su utrli put zacrtane budunosti kluba zahvaljujemo kroz ovu knjigu u kojoj
uz rad i rezultate tog rada oznaujemo povijest hrvanja u Rijeci.
Na alost zacrtana daljnja budunost rada kluba dola je pod upitnik.- to sad?
Prema odluci prosvjetnih vlasti u Rijeci Brodograevna industrijska kola u ulici Branchetti
broj 11. u ijoj se sportskoj dvorani odvijao i na trening, seli se na Krnjevo gdje se spaja sa
Metalnom industrijskom kolom. Doim se ostvari ta solucija mi ostajemo bez dvorane i mogunosti
daljnjeg rada.
U sadanji prostor useljava Medicinska kola koja e dvorini prostor preraditi u sportsku
dvoranu. Jasno da mi nemamo nikakve anse da se u njoj uvrstimo u raspored. A i da dobijemo
termin, to bi nas kotalo daleko vie, a ve i sada jedva izdravamo sa dotacijama izai na kraj.
Kakva nam slijedi budunost ovisi o onima koji upravljaju gradom. Postoje samo dva rjeenja:
Da se i nama dodijeli prostor kao to je i svim ostalim klubovima Rijeke. A nakon 60. godina rada
valjda smo to zasluili. Druga solucija je raspad kluba.
Izvrni odbor kluba razmatra tekoe. Uz ostalo bori se za daljnje ostvarenje zacrtanog
predvienog programa rada u kojem je glavna stavka uee takmiara na pojedinanim prvenstvima
drave uz regionalno prvenstvo i ligu sa Pulom i Poreom. U dogledno vrijeme tu ligu sainjavali bi jo
i ekipe Trsta, Ljubljane a moda bi se prikljuili i hrvai Udina i Gospia.
Uvjereni smo da e nova vlast imati razumijevanja prema naem klubu pa nam omoguiti
daljnji rad u novom prostoru kako bi mogli ostvariti i proslavu sto godina rada kluba u Rijeci. Dotle
ostajemo u nadi, a svi oni koji ive u nadi borbom ostvaruju i svoja prava na taj ivot.

UTISCI SA JEDNOG NAEG ODLASKA NA NATJECANJE


Eugen je jedan od uesnika pojedinanog prvenstva regije koji je odran u Poreu Evo kako je
on doivio to natjecanje.
Na sva natjecanja na kojima uestvujemo odlazimo sa dva osobna automobila. Razlog je uteda
vremena. Rijetko kad idemo samo sa jednim ili sa tri auta. U jednom od automobila uvijek je jedan od
vozaa na trener arko, dok se u drugom mijenjaju. Obino je to netko od bivih hrvaa ili neko od
roditelja uesnika natjecanja. Ovog puta uz arka drugi voza bio je taj roditelj.
Za ovo natjecanje trener je odabrao nas osam. Okupljanje uesnika je u sedam sati na
parkiralitu ispred eljeznike stanice. Uz jo trojicu mojih kolega ja sam se pridruio automobilu
kojeg je vozio trener arko. Vrijeme tog dana bilo je grozno. Kia je lijevala ko iz kabla. Bilo nas je
strah da e nas takvo vrijeme omesti na putu zbog ega bi mogli i zakasniti, a onda smo uzalud poli.
Sve do ulaska u tunel Uka kia nas je pratila na tom putu. Na nau radost im smo izali iz tunela
doekalo nas je sunce bez i kapi kia. Imali smo dojam kao da smo doli iz jeseni u ljeto. udi me ta
promjena a samo nas dijeli Uka.
Oko osam sati stigli smo u Pore. U dvoranu su ve prije nas pristigli i ostali uesnici
natjecanja. Veina njih obavila je vaganje. Nakon to smo i mi to uinili dobili smo od domaina
svatko po jedan sendvi i bocu coca cole. U devet sati otpoelo je slubeno natjecanje a zavrilo je oko
trinaest sati. Natjecanje je prolo u ugodnoj atmosferi korektno i bez primjedbi, a pogotovo bez
dobacivanja publike kakvu moemo oekivati na nogometnim utakmicama. Na alost samo dva naa
lana upisali su se u listu pobjednika u svojoj kategoriji. Ipak, svi smo bili zadovoljni. Kao ekipa
poluili smo tree mjesto. Iza nas bili su hrvai Trsta, a ispred Puljani. Ekipa Porea kao najbolja
51

osvaja je i velikog pokala. I mi smo dobili manji pokal. Nakon ceremonija proglaenja rezultata i
podjela nagrada poli smo pjeice do Poreke rive u razgledanje grada a kad smo se vratili do
automobila jo smo ili i do Gradske sportske dvorane. Na alost bila je zatvorena pa smo razgledavali
samo okoli. A onda smo ponovo posjedali na svoja mjesta u automobilima i krenuli na put prema
Rijeci. Doim smo se nali na Uki zaustavili smo se na jednom proplanku. Dok smo se svi divili
lijepom krajoliku sa koje se prua pogled na cijeli Kvarner, trener i ovaj roditelj prostrli su na pod
dva velika bijela papira na koje su smijesili papirnate ae i tanjure u koje su stavili narezak salame i
sira uz svjee rajice, papriku i krastavce , kruh i par boca soka i coca cole, te nekoliko kilograma
raznog voa. Ve na prvi pogled zaudio sam se tako obilatoj gozbi. Kao da se radi o kraljevskoj. Pitao
sam se tko e sve to pojesti.
Kad nas je trener pozvao na objed uslijedila je samoposluga, po elji se zaelo jesti. Prevario
sam se. Glad je bila tolika da je uskoro sve pojedeno. Moda je razlog svjei planinski zrak, moda
iscrpljenost na natjecanju a moda i drutvo koje je poticalo na tek. U svakom sluaju najeli smo se do
izobilja. Nakon toga uslijedila je ala. Svatko je morao ispriati tri vica. Interesantno da svi akteri
nisu jednako sposobni po tom prianju. Neki su, ne zbog vica, ve naina njihovog izraavanja taj vic
interpretirali s takvom uvjerljivosti da smo bili oduevljeni uti ga. A neki su to izgovorili ko da mole
oena. ala na raun ovim manje teatralnih nije manjkala. Zapravo prenijela se i kad smo se
smjetali u kola za odlazak. Neto iza 16 sati stigli smo u Rijeku
.
Eto tako izgleda svaki na pohod na natjecanje. Uvijek uz veselo druenje uz mnogo utisaka
koji ostaju trajno i zbog kojih jedva ekamo na dan kada emo ponovo poi na natjecanje.

MEGRIM BERIA
Moda e se netko zapitati zato smo izabrali ba njega kad u klubu imamo jo puno drugih
hrvaa koji zasluuju da se o njima pie. Razlog je to on to zasluuje jednako kao i ti drugi. A razlog
je i to se ubraja u dobre hrvae, dobre sportae koji jednako tako doprinose ovoj zemlji poput onih o
kojima svakodnevno itamo po tampi.
Osim to je dobar sporta on je i vrijedan lan svojoj obitelji. U svako slobodno vrijeme pomae
ocu kod prodaje, a kad nije u obavljanju trgovine odaziva se pomoi majci kako bi obitelj bila
zbrinuta i zadovoljna. Ostalo slobodno vrijeme koristi za svoju nadopunu sportske forme kada tri,
die utege ili se bavi nekim drugim sportom, a sve samo zato da bi mu to pomoglo u hrvakom
natjecanju. I kako uviamo uspijeva.
Megrim je u klubu obljubljen jednako tako kao i kod svoje rodbine, prijatelja i poznanika U
klubu su svi lanovi ravnopravni i svi se jednako potuju bez obzira na boju koe ili stranaku
pripadnost. Uz njega klubu su pristupili i njegov brat uz druge prijatelje i roake.
Na pitanje zato je izabrao ba hrvanje odgovor je: Ponukao me je moj stariji brat. Kad sam ga
gledao kako pobjeuje, zarekao sam se da u ja biti bolji od njega.
Obojica su jednako dobri, a uz njih sazreli su i drugi lanovi koji se bave hrvanjem. Svi oni
dobili su saznanje o vrijednosti sporta ne samo za zdravlje ve i vrijednosti puta koji ih odvodi prema
novim poznanstvima, novim prijateljima , novim upoznavanjem svoje domovine, novim putovima koji
ne ulazi meu poroke.

52

Najbolji izbor i odlina kvaliteta sportske opreme ADIDAS - Dobova

DOREC MATIJA
Roen 20.03.1979 u Koprivnici. U na klub se ukljuuje 1993. I on je poao bratovim stopama
poput skoro svih mladih sportaa. I njegov brat u Koprivnici vaio je za vrsnog hrvaa. Pa ako je brat
tako dobar, zato ne bi i Matija slijedio njegov put? Na prvom natjecanju za ekipu Rijeke na
meunarodnom Boinom turniru u Zagrebu osvaja 3. mjesto u konkurenciji kadeta (60) kg.
Narednih godina njegov plasman kree se od prvog do estog mjesta na pojedinanom natjecanju za
prvenstvo Hrvatske i Regije. Matija je stalni lan prve postave rijekih hrvaa. I mada je uvijek na
nastupe iao s uvjerenjem da e se vratiti sa titulom ampiona, to mu se nije uvijek ostvarilo. Razlozi
su i opravdani i neopravdani, ali bez obzira na plasman, njegovo ime u analima hrvakog sporta u
Rijeci ostat e upisano zlatnim slovima. Matija je uvijek bio borac, vrijedan i marljiv lan kluba koji
zasluuje da se o njemu govori samo dobro.
Za pomo u radu kluba i izvrenje bilo kojeg zadatka , uvijek je bio spreman odazvati se pozivu.
Sve do 2000. bio je jedan od najaktivnijih lanova rijeke ekipe . Danas se zbog bolesti morao odrei
sporta to mu pada najtee od svega. Nadamo se ne za dugo.

53

KRSTANOVI NIKOLA
Proivio je samo 24 godine a ve je morao ostaviti svoje najblie. Kao lan Hrvakog kluba
Rijeka nije ostvario sportske rezultate jer ga je u tome sprijeila bolest. Unato toga on je i dalje radio
za klub jednako tako kao da je njegov neraskidivi dio kome je cilj napredak hrvanja.
Sa jedne strane Nikola je bio vesele naravi, reklo bi se drugarina a sa druge pun entuzijazma onoga
to ga vee za sport. Zato je na svaku molbu kluba kad je trebalo voziti hrvae na natjecanje, uvijek se
odazivao bez pogovora. Jednako tako izvravao je i ostale zadatke vezane za rad kluba sve volonterski.
Roen u Rijeci matao je pronai modele koji bi mu omoguili i ukljuivanje u rad drutveno
korisnog opredjeljenja. Znao je da je to teak put i zato je sumnjao da to rjeenje nee tako brzo stii
Njegove slutnje obistinile su se, ali ne zbog teine puta, ve zbog onih koji su ga presjekli na tom putu.
Tuno je danas rei da je bio ne samo dobar ovjek, ve i osoba privrena svojoj obitelji.
Za sobom je ostavio i svoje drugove hrvae koji e ga jo dugo pamtiti kao svog uzornog lana, ali
najalosnije je to je prerano ostavio svoju obitelj koja ga nikada nee prealiti.

JURIJ VLASOV
Jo jedna korisna pria za kraj. Netko e moda rei: kakve veze ima diza utega sa hrvaima?
Nisu u pitanju samo hrvai. Ova se pria odnosi na sve sportae, a meu njih ubrajaju se i hrvai.
Vlasov je viestruki svjetski i Olimpijski ampion najtee kategorije u dizanju utega. Na najvie
Olimpijada odranih do sada, njegovo ime uvijek je bilo upisano zlatnim slovima na listi kao najjaeg
ovjeka u sportu.
Dolo je vrijeme da ovaj uzorni sporta i lan Ruske reprezentacije donosi odluku da se ostavi
sporta te da se posveti svojoj obitelji. Uinio je to iznenada ali odluno. Od tada za njega najvei
napor bila je jedino etnja.
Izvjesno vrijeme provodio je ivot u ladanju, no jednog dana dobiva osjeaj da se sa njime
dogaa neto to nije u radu. Slabina, umor dotukli su ga dotle da se jedva kretao. Totalno je izgubio
snagu a svaki pokret tijela za njega je bio veliki teret. Jednog dana trebalo je u kui pomaknuti
ormar. Nakon to ga je samo malo podigao osjeti da mu je pukla kljuna kost. Od tada je posjetio
brojne lijenike traei uzrok toj pojavi i lijek za ozdravljenje. Ni puna kanta lijekova poslije koje je
koristio nije mu pomogla. Obraao se najboljim strunjacima u Rusiji, raznim alternativcima ali sve
uzalud. Prolazili su mjeseci pa godine ali od poboljanja njegovog stanja ni pomaka.
A onda jednoga dana donosi samostalno odluku. Prilazi kanti i sve lijekove u njoj baca u smee
te se upuuje natrag u svoj dizaki klub . Najprije je otpoeo sa laganim treningom i utezima male
teine, a potom sve veim. Nije prolo dugo a njegovo stanje poprima zavidno poboljanje.
Proteklo vrijeme Vlasov se vie nikad nije posvetio vrhunskom sportu. Trenirao je samo
rekreativno, ali dovoljno snano da odri svoje zdravlje u razini koja ne trai nikakvo lijeenje niti
lijekove. Ta rekreativna aktivnost omoguuje mu ivot kakav dolikuje njegovoj dobi.
Razlog koji je doveo do pogoranja stanja njegovog zdravlja izgleda da je samo nagli prekid
vrhunskog vjebanja. Organizam na to nije bio spreman.
*
Suglasno sa stanjem Vlasova i jedan na bivi sporta obratio se u Rijeci jednom od
najeminentnijih lijenika Hrvatske. Poalio se na stanje slabine i sve veeg gubitka snage. Lijenik ga
je pregledao i odredio mu je strogo mirovanje. Nikakvi napori niti bilo kakvo zamaranje, govorio bi
mu. A ove lijekove uzimat ete tri puta na dan.
54

Par dana ovaj je to podnosio u krevetu, ali kao vrsnom planinaru falilo mu je kretnje i unato
zabrani, on je svakodnevno hodao i penjao se sve vie na planine. Nekada je to inio i preko osam sati
dnevno.
Poslije mjesec dana doao je tom lijeniku na kontrolu.
-Kako se osjeate? pitao ga je lijenik.
-Sasvim dobro.
-Da onda provjerimo stanje vaeg zdravlja.
Nakon zavrenih pretraga opet se lijenik obraa ovome.
-U pravu ste, oito je da je moj savjet i onaj lijek na vas dobro djelovao.
-Doktore, pa ja nisam posluao va savjet. Ja sam i dalje uporno vjebao, a lijek nisam ni
pipnuo.
--Ba dobro, u pravu ste i samo tako nastavite dalje.

Hrvanje kroz povijest spominje se jo 1539.

LJETNE PRIPREME HRVAA


Mi smo klub koji broji oko 30 lanova, ali od tog broja samo polovica redovitih pristupa
treningu sa ciljem da postigne rezultat. Ostali se ne trude toliko iz razloga zauzetosti zbog kolski
obaveza, a neki dolaze tu samo radi rekreacije. Ima i takvih koji dolaze samo zato da dobiju potvrdu
kako su ukljueni u slobodne aktivnosti. Vrata su svima otvorena ali takvi nemaju mogunosti odlaska
na natjecanje. Oni koji se pripremaju za natjecanje uz nastojanje da poboljaju svoja znanja novim
55

zahvatima i da ih usavre na treninzima koji se odvijaju tri puta tjedno po dva sata, osim vjebi na
treningu dodatno se pripremaju i kod kue, pa u slobodno vrijeme tre, diu utege ili se rekreiraju na
druge naine.
Dosei nivo vrhunskih hrvaa tri puta tjedno treninga malo je. Neki to ine i dva puta dnevno.
Mi si to ne moemo priutiti u sadanjoj dvorani jer je ona prebukirana ko ipak. im jedni naputaju
prostor odmah na njihovo mjesto dolaze drugi. Tako to traje cijeli dan. A danas je upravo najtee
pronai prostor za kojeg bi mogli rei da je samo rezerviran za nas. Sve je to razlog da se na treningu
najvie posveuje panje novim zahvatima a manje kondicijskoj pripremi. To je i razlog dopunskih
priprema kod kue u vrijeme slobodnog vremena. A inimo sve to samo zato da bi se dostojno mogli
oduprijeti hrvaima iz ostalih klubova Hrvatske kojih je danas oko 25. U odnosu na njih mi smo jedini
koji nemaju mogunosti odravanja hrvakih susreta kod kue. Unato svega ipak se drimo pa svako
mjesto ispod desetog smatramo velikim uspjehom.
I dok se nai nogometai pripremaju u inozemstvu smjeteni u najskuplje hotele uz
prisustvovanje lijenika, masera i jo koga sve ne, a sve to na raun drave, mi ni o najskromnijim
pripremama ne moemo drugo do samo sanjati.
Ipak izgleda da nam se jednom prilikom ostvario taj san. O tome nam pria Marko: Trener
arko odabrao je nas osmoricu za odlazak na ljetne pripreme u trajanju tri dana. Mjesto gdje e se to
odrati bit e Stara Suica a smjeteni emo biti u starom dvorcu. Za ta tri dana neemo puno toga
postii , ali zato emo se u zajednikom radu druiti, a zahvaljujui ljepoti kraja i nauivati svjeeg
gorskog zraka i drugih ljepota kojeg posjeduje Stara Suica. Zato trener garantira uz ostalo i ugodno
sjeanje koje e nam ostati do kraja ivota.
U dopodnevnim satima tog petka doli smo U Staru Suicu gdje smo se smjestili u zajednikoj
sobi starog dvorca. Ve na samom ulazu u prekrasno srednjevjekovno zdanje doekao nas je
preparirani medvjed. Nismo tu bili samo. Osim nas tu su boravila i djeca u djejoj koloniji. Bilo je i
puno onih naih godina pa smo se veselili i njihovom poznanstvu.
Nakon ruka uslijedio je krai popodnevni odmor a onda smo se okupili pred domom i poli na
tranje kroz mjesto s ciljem da ga i upoznamo. Trali smo u koloni po lijevoj strani ceste kako bi na
vrijeme uoili auto koji bi nam dolazio u susret. Put nas je vodio do kraja sela a onda opet natrag, ali
ovaj puta po desnoj strani ceste. Osim pokoju lijepu kuu nismo ba sa puno oduevljenja vidjeli neto
to bi nam zaokupilo panju. Ali pri povratku zapazili smo jednu kuu koja je okruena ogradom od
samih skija. Jasno da nas je taj prizor odmah zaokupio. Zastali smo da to pogledamo. Nikola je otvorio
ulazna vrata i uputio se do kue kako bi zamolio domaina da nam pokae i druga sportska obiljeja
koja bi plijenila nau panju. Na alost vrata su bila zakljuana. Domain je sigurno negdje na putu.
Odjednom Nikola povie: Deki, pa ovo je kua mog biveg uitelja tjelesnog odgoja Drage Putaka.
Odmah nam je bilo jasno da ova ograda od skija i prilii njemu .
Putak je svoj cijeli ivot posvetio sportu. I mada je najvie svog vremena osstvario u gimnastici,
jednako tako bio je i dobar skija, planinar ali i uzoran radnik svoje struke. U slobodno vrijeme
posvetio bi se i sviranju na harmonici. Jednako tako bio je i pravi virtuoz na usnoj harmonici. teta da
nije tu. Sad bi nam malo i zasvirao, ali moda i pokazao druge interesantne stvari koji krase ovaj divni
ambijent. Zapao nam je u oi i njegov vonjak. Besprijekorno ureen i odravan plijenio je divljenje.
Nismo se vie zadravali. Uskoro nas je put ponovo doveo do doma. Odluili smo da emo
ostatak vremena do veere provesti na igralitu u nadmetanju s loptom. Tu smo zatekli jadno stanje.
Unitene sportske sprave koje je upravo Putak pribavio za dom. Doim se vie nije volonterski
odazivao radom u domu nitko vie nije mario za njih, a zub vremena uinio je svoje.
Slijedeeg dana ustali smo ranije kako bi trening zapoeli sa tranjem, ali ovaj puta oko novo
stvorenog jezera a tura bi zavrila na padini gdje se po zimi tu odvija kola skijanja i sanjkanja.
Nakon ruka ponovo smo se nali na tom prostoru. Na mekoj travi koja je posluila umjesto
strunjaa, tu smo vjebali hrvake zahvate. Uveer uz ostalu djecu iz kolonije zauzeli smo mjesto u
zajednikoj sali. Iznenadili smo se kad smo ugledali naeg predsjednika kluba i tajnika koji su nas
doli posjetiti. Nakon to nas je sve predsjednik pozdravio najavio je da e tajnik odrati za nas
56

knjievno vee. I to je bilo iznenaenje ali kad su uslijedili natpisi iz njegovih knjiga uz veseli smijeh
zbog ala i zanimljivih sadraja doivio je buran aplauz zadovoljne djece i odraslih prisutnih.
A onda nam je tajnik ispriao jednu ozbiljnu ali i pounu priu:
"ivim u kui meu 17 stanara u kojoj je stanovao u prizemlju i na poznati a najtrofejniji
sporta Rijeke, jo uvijek aktivni rukometa Valter Matoevi.
Jednog dana istie tajnik, doao mi je u stan otac Valtera. Ti si prosvjetni radnik i kao takav
sigurno e mi moi dati dobar savjet to da uradim sa svojim sinom. Uao je u loe drutvo koje ga
odvodi u stranputicu. Ako tako nastavi strah me je da ne zavri u kriminalu. Pokuao sam ga izvui iz
tog drutva, ali uzaludno. Oni mu vie znae nego ja koji sam mu otac. Probao sam ga i uposliti. Ali
kako meni pokazuje neposlunost, jednako tako se odnosi i prema tom poslu. Zato je vie i odsutan
nego na svom radnom mjestu. Reci mi molim te ko boga kako da rijeim taj problem i odvedem ga na
pravi put?
-Poi e do Rukometnog kluba Zamet i tamo potrai Miu Sardelia. Reci da sam te ja poslao,
a uvjeren sam da e ga uzeti u svoje ruke i od Valtera stvoriti ne samo uzornog sportaa, ve i pravog
ovjeka. Sardeli je dobar pedagog i zna sa djecom. A rad u klubu stvorit e mu i novo drutvo koje ne
ulazi u poroke. Za koji dan moi e se pohvaliti da je dolo do promjene.
Nije prolo dugo vremena kad evo Valterovog oca ponovo kod mene. Doao je da se zahvali.
Valter je uskoro postao na najbolji golman. lan dravne reprezentacije i uesnik na velikim
svjetskim natjecanjima. O njemu smo esto itali u novinama, gledali ga na televiziji ili sluali na
radiju.
O Mii Sardeliu nikad nismo ni itali ni sluali rije. Pogotovo ne zasluge za Valterov uspjeh.
Pouka koja iz toga slijedi na vama je da o njoj donesete svoj sud."
Poslije ugodne veere jo smo se neko vrijeme zabavljali u sobi a onda smo poli na spavanje.
A onda u nedjelju ujutro dok sam jo tonuo u duboki san osjetim da me netko gurka.
- Ve je 11 sati! Misli li ti Marko danas jo neto i uraditi?
- Kako 11 sati? Pa gdje su drugi i zato me nisu probudili? Pogledom kruim po sobi i ne vidim nikoga
od mojih drugova iz kluba. Otkud se tu stvori moja mama? I to ona tu radi? I kako u sada znati gdje
su i moji kolege i hou li ih znati nai? A onda mi tek sinu u glavu gdje sam. Pa zar je mogue da sam
ovo sve samo sanjao?

57

2008. godine je i HK Gavrilovi proslavio 60. godina rada kluba

SEZONA USPJEHA
Svake godine sa zebnjom oekujemo izvjetaj sa natjecanja. Koji put ostajemo razoarani jer
smo oekivali uspjeh a ono doivjeli kiks. Nekad nam je medalja promakla za dlaku, ali bilo je i
natjecanja u kojima smo postigli plasman jedino iznad desetog mjesta. To mu doe isto kao da smo
zadnji. Ipak neke sezone su nas vie nego iznenadile, pogotovo zato jer su se ponavljale iz godine u
godinu. Rije je o lanovima iji su rezultati dosegli i do ampionskih titula prvaka drave.
Meu te najuspjenije treba spomenuti slijedee:
Prvi koji se uspeo na ljestvicu ampiona bio je Klausberger Sinia osvajanjem 3. mjesta na
kadetskom prvenstvu Jugoslavije. Taj uspjeh ponovio je i na prvenstvu Hrvatske slijedee godine.
1985 Topi Marin i Nebi Nikica na kadetskom prvenstvu Jugoslavije osvajaju 2. mjesto kod kadeta.
Iste godine Lui Ivo na kadetskom prvenstvu Hrvatske osvaja 2. mjesto, a Klausbeerger Sionia 3.
Na meunarodnom turniru za kadete u Zagrebu Imeri Ramiz osvaja 3. mjesto
Godine 1986 dobivamo i prvog ampiona. Na meunarodnom turniru u Osijeku povodom 80. godina
postojanja kluba Glavi Roman osvaja 1. mjesto
1986 Pai Milorad na prvenstvu Hrvatske za kadete osvaja 2. mjesto. Pai je i u slobodnom stilu bio
bronani. Na tom natjecanju Lui Ivo osvaja je 2. mjesta a Glavi Roman 3.
1988 Glavi Roman u Osijeku na kadetskom prvenstvu Hrvatske opet ponavlja uspjeh zauzevi 1.
mjesto
1991 na kadetskom prvenstvu Hrvatske Beria emal osvaja 2. mjesto Iste godine na pozivnom
kadetskom turniru u Petrinji Bura Vedran bio je prvi, dok su Mirkovi Hrvoje i Marui Josip bilo
osvajai drugog mjesta. Ekipa Rijeke je na tom natjecanju trea, a bura Vedran proglaen je
najboljim takmiarom turnira.
Iste godine Bura Vedran na Meunarodnom kupu prijateljstva za kadete osvaja prvo mjesto, a Mujaj
Bekim tree. Te godine na prvenstvu Jugoslavije za kadete u Subotici Marui Josip je drugi a
Mirkovi Hrvoje trei.
1992 na kadetskom prvenstvu Hrvatske Marui i Mirkovi ponovo su prvaci dok je Beria 2. a Bura 3
Te godine Marui je nastupio i na juniorskom prvenstvu Hrvatske gdje je osvojio 3. mjesto.
1993 u Podravskoj Slatini na prvenstvu Hrvatske za juniore Zaharija Valerio dobiva srebrenu
medalju a Beria emal bronanu. Te godine Dorec Matija na Meunarodnom Boinom turniru
osvaja 3. mjesto. A na pojedinanom prvenstvu Hrvatske u slobodnom stilu Beria emal je prvi a
Boievi eljko drugi.
1995 na pojedinanom prvenstvu Hrvatske za kadete Dorec Matija je trei, Dorec je nastupio i na
meunarodnom kupu Hrvatske i tom prilikom osvojio 1. mjesto, a na Boinom turniru drugo.
1998 na Meunarodnom turniru u Poreu imamo ak etiri ampiona: Beria Megrim i Vii Dalibor
osvojili su prvo mjesto a Magdi Alen i egulja Marko drugo. Te godine Beria Megrim je na
Meunarodnom Boinom turniru u Zagrebu bio trei.
1999 na Meunarodnom Uskrsnom turniru u Poreu Magdi Alen i Kutija eljko osvajaju prva
mjesta, Beria Megrim je drugi a Glavan Marijan trei.
2000 na MN Boinom turniru u Zagrebu Magdi Alen osvaja prvo mjesto.

58

2002 na Meunarodnom turniru veterana osvaja drugo mjesto. Iste godine na MN turniru u Poreu u
kome su nastupili takmiari iz Pule, Porea, Rijeke, Trsta, Udina i Ljubljane Alvirovi je prvi kod
seniora, dok je Beria Megrin drugi kod kadeta.
2006 na otvorenom prvenstvu Istre za kadete i juniore Magdi Alen osvaja prvo mjesto.
Nakon ovih uspjeha nastupa 2008 godina, period kad se ljestvica uspona sve vie udaljava od
nas. Nadamo se da to nee jo dugo potrajati. U klub su stigli novi deki koji posjeduju ne samo talent,
ve i pokazuju elju za uspjehom. Nadamo se da e im se to i ostvariti.
Sezona uspjeha skrenula je na sebe i imena dvojice naih hrvaa: Marui Josip i Mirkovi
Hrvoje. Sa svojim rezultatima uvrteni su i u sastav dravne reprezentacije za nastup na Europskom
prvenstvu u grko rimskom stilu.
Na alost trokove uea trebalo je ii i na na klub. Od sredstava koje smo dobivali to si nismo
mogli priutiti pa je njihov odlazak na to natjecanje ostao samo u spomenu. Ipak, ponosni smo da smo
imali i takvu mogunost.
Velike nade polagali smo i u naeg lana Matiju Doreca. U poetku na svakom natjecanju
vaio je kao favorit u svojoj kategoriji. Na alost da se to ostvari uvijek se nala nekakva prepreka: ili
povreda ili neki drugi razlog. Unato toga on je u hrvakom natjecanju mladih uvijek uvrtavan
meu one najbolje.
Kako je tekla sezona od 1983 pa do danas najbolje je da pogledate rezultate koje donosimo u
nastavku.

UEE RIJEANA NA POJEDINANIM PRVENSTVIMA


HRVATSKE OD 1983 DO 2012

-1983.
Zagreb, pionirsko prvenstvo Hrvatske
Klausberger Sinia (37 kg.) 4. mjesto
-1984.
Zagreb, kadetsko prvenstvo
Klaausberger Sinia (40) 3. mjesto
Sarajevo, kadetsko prvenstvo Jugoslavije
Klausberger Sinia (40) 4. mjesto

1985.
Zagreb, prvenstvo Jugoslavije kadeti. (Uestvovalo 245. takmiara)
Topi Marin (78) 2. mjesto
Nebi Nikica (53) 2. mjesto
Glavi Roman (58) 4. mjesto
59

Baji Perica (41) 6. mjesto


Koprivnica, kadetsko prvenstvo Hrvatske
Lui Ivo (38) 2. mjesto
Klausberger Sinia (39) 3. mjesto
Duki Mirsad (60) 4. mjesto
Sesvete, pionirsko prvenstvo Jugoslavije
Topi Marin (78) 2. mjesto
Nebi Nikica (53) 2. mjesto
Zagreb, MN turnir kadeti
Imeri Ramiz (87) 3. mjesto
Nebi Nikica (53) 4. mjesto
Topi Marin (78) 6. mjesto
Baji Perica (43) 8. mjesto

-1986.
Osijek, MN turnir povodom 80. godina postojanja Hrvakog kluba Osijek-kadeti
Glavi Roman (58) 1. mjesto
Klausberger Sinia (42) 5. mjesto
Vrbovec, kadetsko prvenstvo Hrvatske
Glavi Roman (60) 4. mjesto
Pore, prijateljski susret kadeta Pore Rijeka 5:3
Za Rijeku pobjede izvojevali: Lui, egota, Marinkovi a poraeni Pupovac, Valjan, Poi
Pore, uzvratni susret kadeta Pore Rijeka 9:1
Za Rijeku pobjedu izvojevao samo Lui
-1987.
Pore, prvenstvo Hrvatske kadeti
Poi Milorad (50) 2. mjesto
Donji Miholjac, juniorsko prvenstvo Hrvatske
Zaharija Valerio (50) 2. mjesto
Stojkovi Zoran (60) 3. mjesto
Lui Ivo (54) 4. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske slobodni stil kadeti
Pai Milorad (50) 2. mjesto
Dekovi Domagoj (68) 3. mjesto
Lui Ivo (54) 3. mjesto
Stojkovi Zoran (60) 4. mjesto
Duki Mirsad (63) 4. mjesto
60

Glaavi Roman (60) 5. mjesto


Terzi Samir (63) 5. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske slobodni stil juniori
Lui Ivo (57) 2. mjesto
Pai Milorad (52) 3. mjesto
Glavi Roman (60) 3. mjesto
uki Mirsad (62) 5. mjesto
Varadin, Ljetna kola hrvanja.
Od Rijeana sudjelovao samo Poi Milorad

-1988.
Osijek, kadetsko prvenstvo Hrvatske
Glavi Roman (60) 1. mjesto
-1989.
Zagreb, kadetsko prvenstvo Hrvatske
Zaharija Valerio (50) 4. mjesto
-1990.
Zagreb, kadetsko prvenstvo Hrvatske
Perkovi Saa (40) 4. mjesto
Mage Mare (60) 6. mjesto
-1991.
Zagreb, kadetsko prvenstvo Hrvatske
Beria emal (56) 2. mjesto
Perkovi Saa (40) 4. mjesto
Petrinja, pozivni kadetski turnir
Bura Vedran (54) 1. mjesto
Mirkovi Hrvoje (66) 2. mjesto
Marui Josip (73) 2. mjesto
Nakien Ante (59) 5. mjesto
Ekipa Rijeke u ukupnom plasmanu osvaja 3. mjesto. Bura Vedran osvaja pokal najboljeg takmiara
turnira.
Zagreb, MN kup prijateljstva kadeti,
Bura Vedran (54) 1. mjesto
Mujaj Bekim (50) 3. mjesto
Perkovi Saa (40) 4. mjesto
Nastupilo ukupno 300 takmiara
Pore, prvenstvo regije kadeti
61

Perkovi Saa (40) 1. mjesto


Nakien Ante (59) 1. mjesto
Marui Josip (73) 1. mjesto
Bura Vedran (54) 1. mjesto
Deli Enes (60) 2. mjesto
Mujaj Bekim (50) 2. mjesto
Mirkovi Hrvoje (66) 3. mjesto
Subotica, prvenstvo Jugoslavije kadeti
Marui Josip (75) 2. mjesto
Mirkovi Hrvoje (66) 3. mjesto
Bura Vedran (55) 4. mjesto
Perkovi Saa (37) 4. mjesto
Beria emal (55) 6. mjesto
avlik Jasenjin (39) 6. mjesto
Ukupni plasman Rijeke 5. mjesto
1991. zapoeo je i Domovinski rat u Hrvatskoj pa se prekidaju sve veze u vezi natjecanja sa drugim
Republikama.
U organizaciji NK Rijeka formirana je i sportska eta u cilju obrane Hrvatske. Toj eti pristupio je i
kompletan sastav hrvaa Rijeke. Obzirom da ih je veina bila ispod 18. godina, osim SAMIRA
TERZIA
nitko nije ukljuen u redove hrvatske vojske.
On je dobrovoljno pristupio sastavu i tu je na alost poloio i svoj ivot.
Osim obitelji, prijatelja, gardista posljednji pozdrav Samiru uputili su i hrvai Rijeke.
Gardisti 111. brigade BST "Pakleni" u svom pozdravu istiu da je poloio svoj ivot na oltar domovine
za njeno bolje danas i sutra na emu mu veliko hvala.
-1992.
Zagreb, prvenstvo Hrvatske kadeti
Marui Josip (76) 1. mjesto
Mirkovi Hrvoje (68) 1. mjesto
Beria emal (56) 2. mjesto
Bura Vedran (57) 3. mjesto
Mage Mare (60) 4. mjesto
Perkovi Saa (41) 6. mjesto
urevac, juniorsko prvenstvo Hrvatske
Marui Josio (76) 3. mjesto
Mirkovi Hrvoje (68) 5. mjesto
Bura Vedran (56) 8. mjesto
Hrvai Rijeke Mirkovi Hrvoje i Marui Josip pozvani su u reprezentaciju Hrvatske za kadete, na
predstojei nastup za prvenstvo Europe od 13. do 16. O8.92. u Istambulu Turska. Na alost za
pripreme i Rijeka je trebala novano sudjelovati, a to si nije mogla priutiti.

62

-1993.
Podravska Slatina, juniorsko prvenstvo Hrvatske
Zaharija Valerijo (68) 2. mjesto
Beria emal (56) 3. mjesto
Zagreb, kup Hrvatske juniori
Nastupili Beria i Mujaki ali su eliminirani u borbi za plasman.
Zagreb, MN Boini turnir kadeti
Dorec Matija (60) 3. mjesto
Beria emal (56) 4. mjesto
-1994.
Podravska Slatina, prvenstvo Hrvatske kadeti
Beria emal (58) 5. mjesto
Dorec Matija (60) 5. mjesto
Ramai Arben (60) 7. mjesto
Boievi eljko (76) 8. mjesto
Zagreb, pojedinano prvenstvo Hrvatske juniori
Dorec Matija (60) 5. mjesto
Beria emal (58) 6. mjesto
Boievi eljko (76) 8. mjesto
Sisak, Memorijalni turnir Ivan Markus, povodom 20. godina postojanja kluba
Kadeti
Stojkovi Dragan (48) 4. mjesto
Bari Branko (38) 5. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske kadeti slobodni stil
Beria emal (58) 1. mjesto
Boievi eljko (76) 2. mjesto
Ramai Arben (60) 4. mjesto
Terzi Aleksandar (50) 5. mjesto
-1995.
Zagreb, prvenstvo Hrvatske slobodni stil kadeti
Bostijani Marin(58) 6. mjesto
urica Miljan (72) 7. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske kadeti
Dorec Matija (63) 3. mjesto
Ramai Arben (62) 8. mjesto
Zagreb, MN Kup Hrvatske kadeti
Dorec Matija (63) 1. mjesto
63

Zagreb, MN Boini turnir, kadeti


Dorec Matija (63) 2. mjesto
-1996.
Zagreb, prvenstvo Hrvatske juniori
Dorec Matija (64) 4. mjesto
Petrinja, prvenstvo Hrvatske seniori
Dorec Matija (64) 6.. mjesto
-1997.
Zagreb, prvenstvo Hrvatske seniori
Dorec Matija (66) 5. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske juniori
Dorec Matija (68) 5. mjesto
Starkl Adi (79) 9. mjesto
-1998.
Zagreb, prvenstvo Hrvatske slobodni stil seniori
Dorec Matija (70) 6. mjesto
Pore, regionalno prvenstvo
Kadeti
Beria Megrim (62) 1. mjesto
Magdi Alen (38) 1. mjesto
Krizmani Ivan (45) 2. mjesto
Juniori
Dorec Matija (70) 1. mjesto
Troha Nikola (66) 2. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske juniori
Dorec Matija (70) 6. mjesto
Pore, MN turnir kadeti
Beria Magrim (63) 1. mjesto
Vii Dalibor (73) 1. mjesto
Magdi Alen (40) 1. mjesto
egulja Marko (63) 2. mjesto
Zagreb, MN Boini turnir kadeti
Beria Megrim (63) 3. mjesto
-1999.
Pore, MN Uskrsni turnirKadeti
Magdi Alen (42) 1. mjesto
64

Beria Megrim (63) 2. mjesto


Juniori
Kutija eljko (100) 1. mjesto
Glavan Marijan (83) 3. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske juniori
Dorec Matija (74) 5. mjesto
Kutija eljko (100) 7. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske seniori
Dorec Matija (75) 8. mjesto
Kutija eljko (100) 10. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske kadeti
Beria Megrim (64) 8. mjesto
-2000.
Prvenstvo Hrvatske kadeti
Beria Megrim (65) 5. mjesto
Zagreb, MN turnir Dan dravnosti- juniori
Magdi Alen (43) 6. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske pomladak
Buan Renato (38) 3. mjesto
Zagreb MN Boini turnir- kadeti
Magdi Alen (44) 1. mjesto

-2001.
Prvenstvo Hrvatske kadeti
Magdi Alen (45) 10, mjesto
Beria Megrim (68) 10. mjesto
Zagreb , MN turnir Dan dravnosti kadeti
Magdi Alen (46) 6. mjesto

-2002.
Zagreb, prvenstvo Hrvatske juniori
Beria Megrim (72) 4. mjesto
Zagreb MN Boini turnir kadeti
Magdi Alen(46) 6. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske veterani
65

Alvirovi Miroslav (76) 2. mjesto


Pore, MN turnir
Seniori
Alvirovi Miroslav (76) 1. mjesto
Juniori
Beria Megrim (73) 2. mjesto
Magdi Alen (46) 5. mjesto
Kadeti
Rajmond Denis (59) 5. mjesto
Husenovi Mirnec (60) 7. mjesto
Nastupili takmiari iz ekipa: Trsta, Udina, Ljubljane, Pule , Rijeke i Porea.

-2003.
Zagreb, prvenstvo Hrvatske juniori
Magdi Alen(47)) 8. mjesto
Beria Megrim (74) 8. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske kadeti
Magdi Alen (47) 10. mjesto
-2004.
Pore, regionalno prvenstvo
Kadeti
Veerina Luka (79) 3. mjesto
Juniori
Magdi Alen (47) 3. mjesto
Beria Megrim (74) 5. mjesto
Seniori
Alvirovi Miroslav (74) 2. mjesto
Dorec Matija (75) 4. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske juniori
Beria Megrim (75) 7. mjesto
Zagreb, prvenstvo Hrvatske seniori
Dorec Matija (75) 5. mjesto
-2005.
Pula, prvenstvo upanije Istra, PG
Veerina Luka (80) 2. mjesto
Glad Filip (50) 2. mjesto
trok Leo (80) 3. mjesto
Fuak Leopold (48) 3. mjesto
Wolf Bojan (46) 3. mjesto
66

Plasman ekipno: Pula, Pore Rijeka


Prvenstvo Hrvatske za juniore, kadete i pomladak takmiari Rijeke
Nisu osvojili ni jedno mjesto ispod desetog. Zato imena iznad desetog mjesta ne spominjemo.
Zagreb, prvenstvo Hrvatske slobodni stil seniori
Dorec Matija (76) 6. mjesto
Zagreb, MN Boinoi turnir Rijeani su ispali u kvalifikacijama
-2006.
Pore, otvoreno prvenstvo Istre kadeti, juniori
Magdi Alen (50) 1. mjesto
Hodi Edin (74) 4. mjesto
Ese Alen (70) 4. mjesto
Veeerina Luka (80) 5. mjesto
Raspor Luka (60) 5. mjesto
Nastupile ekipe Porea, Pule, Rijeke, Trsta, Splita i ibenika
Na prvenstvu Hrvatske za kadete i juniore Rijeani nisu poluili ni jedno mjesto ispod desetog.
Jednako tako nisu se plasirali ni na Boinom turniru.

-2007.
Pula, Prvenstvo upanije- kadeti
Blerim Dilbrani (38) 1. mjesto
Mehmeti Mustafa (58) 1. mjesto
Galjua Emra (61) 1. mjesto
Bernhardt Erik(75) 2. mjesto
Mohori Dorijan (38) 4. mjesto
Kurtovi Alen (36) 4. mjesto
Bernhardt ein (48) 4. mjesto
Pula , Liga ekipno: 1. kolo Do 40, do 50 do 60 do 70 i preko 70 kg.
Za ekipu Rijeke nastupili Blerim, Kurtovi, Mehmeti, Galjua i Bernhardt Erik.
Rijeka Pula 2:3 Rijeka Pore 2: 3 Pula Pore 3:2
Na prvenstvu Hrvatske za kadete, juniore svi Rijeani se plasirali preko desetog mjesta
Zagreb, prvenstvo Hrvatske pomladak
Dibrani Blerim (38) 8. mjesto
Mohori Dorijan (40) 9. mjesto
Zagreb Boini turnir nije se plasirao ni jedan takmiar Rijeke
Pula: 2.kolo lige
Za Rijeku nastupili: Riza, Kujtim, Mehmeti, Beria i Bernhardt
Rijeka Pore 3:2 Rijeka Pula 2:3 Pula Pore 3:2
67

Pore , 3. kolo lige


Rijeka Pore 3:2
Rijeka Pula 2:3 Pore Pula 2:3

-2008.
Prvenstvo Hrvatske pomladak, kadeti i juniori Rijeani iznad desetog mjesta u plasmanu.
Pore 1. kolo lige
Rijeka Pore 4:1 Rijeka Pula 3:2 Pula Pore 3:2
Pore 2. kolo lige
Rijeka Pore 3:2 Rijeka Pula 3:2 Pula Pore 3:2
Pula 3. kolo lige
Rijeka - Pore 3:2 Rijeka Pula 2:3 Pula Pore 3:2
Plasman : 1. Rijeka 2. Pula 3. Pore 4. Trst
U 3. kolu van konkurencije nastupio je i Trsat .
-2009.
Na prvenstvu Hrvatske za pomladak, kadete i juniore od Rijeana ni jedan nije uspio plasirati se
ispod desetog mjesta.
Pula, Liga natjecanje
1. kolo Pore Rijeka 3:2 Pore- Pula 1:4 Pula Rijeka 4:1
Pore, 2. kolo lige Pore Rijeka 4:1 Pula Rijeka 4:1 Pula Pore 3:2
Plasman: Pula Pore Rijeka
Za Rijeku nastupili : Suboti Ernest, Vrban Karlo, Perkadin Muhamed, Ethemi Sinai i Osmani
Abdurahman.
-2010.
Pore, pojedinano prvenstvo upanije kadeti
Suboti Aron (38) 1.mjesto
Vukoa ime (44) 1. mjesto
Suboti Ernest (43) 2. mjesto
Perkadin Sinan (52) 2. mjesto
Riza Asim (38) 2. mjesto
Vrban Karlo(50) 3. mjesto
Mui Eldin (38) 4. mjesto
Ekipno: 1.Pula 2. Rijeka 3. Pore
Zagreb, pojedinano prvenstvo Hrvatske pomladak
Suboti Ernest (45) 7. mjesto
Vrban Karlo (52) 7. mjesto
Mui Eldin (39) 8. mjesto
Osmanovi Abdurahman (75) 9. mjesto
Vukoa ime i Suboti Aron iznad desetog

68

Na pojedinanom prvenstvu juniora i kadeta RH, Rijeani sa plasmanom iznad desetog mjesta
Jednako tako i na Boinom turniru.
-2011.
Zagreb, prvenstvo Hrvatske kadeti
Vrban Karlo (50) 7. mjesto
Suboti Aron ( 40) 8. mjesto
Suboti Ernest (45) 10. mjesto
Na prvenstvu pomlatka i juniora svi iznad desetog mjesta.
Pula , Regionalno prvenstvo
Kameri Nino (35) 3. mjesto
Muiri Rifat (45) 4.
Vukoa ime (42) 1.
Riza Asim (38)
4.
Suboti Ernest (46) 1.
Suboti Aron (42) 2.
Vrban Karlo (50) 2.
Mui Eldin (40) 3.
1. kolo lige Pula
Pula Rijeka 4:1 Pore - Rijeka 3:2 Pula Pore 4:1
2. kolo lige Pore
Pore- Rijeka 3:2 Pula - Rijeka 5:0 Pula Pore 4:1
3. kolo lige , Pula
Za ekipu Rijeke nastupili: Kameri, Vukoa, Vrban te Suboti Karlo i Ernest.IZVOD IZ TAMPE

69

Izvod iz tiska:

70

71

72

73

74

75

76

Prva hrvaka natjecanja kroz povijest

77

Panorama Rijeke

78

SADRAJ:
Zahvala autora
Rije predsjednika
Podsjeanje
Nekoliko rijei povodom proslave
60. godina HK Rijeka
Suradnja sa Sportskim savezima
Razvoj hrvanja u svijetu
. Hrvaki maraton
. Povijest hrvanja u Rijeci
. Plasman Rijeke
Jo neki podaci o radu kluba
Vrijeme lanstva
Drutveni pogled na sport
Borci u kazalitu Fenie
Izvrni odbor danas 2013
Zasluni na proslavi 50. godina kluba
Posebna priznanja 2004.
Uee Rijeke na prvenstvima RH od 83 -1
Grafikon
Najzasluniji
Suradnja sa dr.
60. godina stvaranja i problemi koji su nastali
Utisci sa jednog natjecanja
Megrim Beria
Dorec Matija
Ljetne pripreme hrvaa
Sezona uspjeha
Izvod iz tampe
Zakljuna rije
I jo za kraj
Sadraj
79

80

DRUGI DIO

Nastavak u satiri na raun nepravilnosti prisutne danas u sportu uz komentar autora

81

RIJE AUTORA ZA NASTAVAK


U poetku pisanja ove knjige pomiljao sam na to da ona bude ozbiljno djelo koje e isticati na
rad kroz protekli period.
Poznavajui nae ljude meu kojima je svaki peti nepismen, a i ovi pismeni u veini ne
proitaju ni pet knjiga od svog roenja pa do smrti, raunam da bi tako bilo i sa ovom knjigom. Doim
bi je uzeli u ruke neki bi ju moda jo jedino prelistao. Ali kad se u knjizi nae i malo satire, ale a
pogotovo osude ovih koji upravljaju sa nama, u njima budi i radoznalost. Mada je ta osuda jednaka ko
i pianje uz vjetar. Oni gore su debelokoci i uvijek e biti po njihovom. Koliko su u prvu pokazat e
vrijeme. U toku proteklih 60 godina jo nikad nisu bili u pravu. A kakvo god bilo vrijeme i dalje e oni
biti gore, a nama samo gore.
To je i razlog zato se osim ozbiljnih podataka spominje i to drugo.
Nadam se da ovi iz vlasti nee praviti probleme i zbog toga odmah ii na traenje smjene
Izvrnog odbora. Doe li do toga klub e izgubiti ono najvrednije to ima, a izgubi li to, izgubit e
jedine entuzijaste koji su ostatak ostataka onih koji jo ulau sebe bez naplate a za korist mladih u
sportu. Izgubi li klub njih izgubit e i mogunost nastavka svog rada.
Ne, nismo mi ni pedofili ni toliki zanesenjaci da ne znamo to radimo. Ovo to inimo sada za
klub usaeno nam je u genima i to je jedini razlog da se rtvujemo bez ikakve naplate. Mada danas
nitko iv u Hrvatskoj vie ne radi besplatno, jo uvijek kako vidite ima i takvih zanesenjaka. Kad mi
izumremo izumrijet e i volonterstvo. Moda e tada klub raditi na drugaijim osnovama, a moda
nee nikako. Kako god bilo mi smo mu ipak pruili ivot 60. godina, a to je skoro i prosjek ivota
Hrvata.
U nastavku Monografije donosimo i neke natpise koji ne spadaju u stranice prethodnih naslova, ali
koji dodiruju sport i stanje koje je dovelo do nezadovoljstva u sportu. Nije nikome cilj da netko zato
osjeti uvredu osobitosti. Cilj je jedino da narod uvidi stanje koje vlada u dravi a jednako tako u
sportu pa da u dogledno vrijeme kada se probudi svijest i savjest kod svih, pa prije nego dadu svoj glas
i priupitaju se je li on uistinu ono to se misli i osjea, ili je svaki pojedinac pao opet pod sugestiju onih
koji upravljaju sa njim.
Daljnji natpisi pisani su u satiri upravo zato da ne pobude raspravu o tome da li im je tu mjesto ili ne
Autor smatra da ih je trebao napomenuti ak i u sastavu Monografije, ali onda bi to bila mjeavina
prikaza ozbiljnog i savjesnog rada sa uspjesima i zadovoljstvom ostvarenja 60 godina postojanja
kluba, a uz satiru bi moda knjiga dobila negativne ocjene.
Upravo zbog toga ovaj dodatak uslijedio je na kraju kao dodatak kojeg valja proitati jednako kao i
sve ovo prije njega.
U uvjerenju da e i to zadovoljiti itaoce prua vam se prilika da donesete jo jedan sud ne samo o
vrijednosti knjige, ve i vrijednosti rada i onih malih sportova koji su za sada na alost nedovoljno
shvaeni ne samo od predstavnika vlasti ve i naroda. Ipak jo jednom treba napomenuti da se svi
sportovi upranjavaju, ne zbog estrade, ve zbog uloge kojeg sport ostavlja na zdravlje i fizike
sposobnosti koje nam omoguavaju rad i ouvanje tog zdravlja.
Neki su spotovi postali profesionalni mada ih drava financira uz sponzore, mada oni rade na svojoj
pripremi jednako dugo kao i oni amaterski. Primjer je Filip Ude koji se bavi gimnastikom. To je
nepopularni sport i ako zasluuje jednako kao i svaki drugi, njegova nagrada od sto tisua jednom u
ivotu nije ista kao ona koji profesionalci dobivaju svaki mjesec, Daje im drava, mada se govori da
oni to zarauju. Daju im i sponzori koji kradu ta sredstva svojim radnicima. A zarada od nastupa je
minimalna ili sa gubitkom. Koga se tu krade?, koga obmanjuje.? Kome se tu aliti? Politiarima? Ne.
Njima to ide u prilog da si mogu poveati plae. Mali sportovi neka ute jer emo ih ukinuti. To je stav
vlasti i zato je stanje takvo. U te male spada i hrvanje. I sve dok je tako ne treba gledati na rezultate
Pa ve i to to se mladi okupljaju u klub ve je veliki uspjeh, A svaki uspjeh samo je nagrada
lanovima. Takvo je nae gledanje na sport.
82

KOMENTAR NA IZJAVU GOSPOE MANCE


Gospoa Mance uvjerava nas da je hrvanje u Rijeci oigledno u padu. Ne, gospoo, niste u
pravu. Ono je jednako kao i prije, ali za razliku od drugih gradova koji su svojim klubovima
omoguili ne samo uvjete za rad, ve i mogunost natjecanja u mjestu, dovelo je do razlike u kvaliteti.
Unato brojnim zahtjevima da i nama grad pomogne sve ostaje samo slovo na papiru. Nas se
jednako tako trpa u drugi plan kao i druge male sportove.
Prije nekoliko godina jedan od elnika SDP-a koji je u vlasti jo od 1941 a ostat e sve do svoje
smrti uz sva boanstva koja mu se pripisuju, predlagao je da svi klubovi idu na samostalno
financiranje. Oni koji u tome ne uspiju i ne trebaju nam vie. U usporedbi onog koji je za vrijeme Tita
predloio da se treba pobiti sve koze jer unitavaju zelen, to je isti prijedlog.
U prolom sistemu politiari su se jagmili za bolje klubove. Pri tom su se borili kako bi ostvarili
to vie financija za taj klub. Vee financije daju i vei priliv lanstva, a vie lanstva donosi i vee
rezultate. Danas ti klubovi imaju polu profesionalni sastav igraa koji su dobro plaeni, a ini se to
ispod klupe . Danas ti klubovi dobivaju i najvie novca od grada.
Gospoa Mance tvrdi da su nekada i profesori bili daleko bolje plaeni nego sada. U mojoj kui
od 17 stanara ja sam bio jedini sa fakultetom ali s najslabijom plaom od svih stanara.
Naem klubu stalno se prigovara i zbog lanarine. Mada smo u nekoliko navrata objasnili zato to,
ponovo naglaavam da su nai hrvai djeca najsiromanijeg stalea. Uz to sami si plaaju lijeniki
pregled, dresove i dr. A za natjecanje dobivamo novac koji pokriva samo putne trokove. Ostalo za
hranu i dr. ide iz depa trenera.
Kod nogometaa na trening svoje ljubimce dovode po trojica lanova obitelji. Kod nas se to ne bi
ostvarilo ni na kapaljku. A to se tie popularnosti pojedinog sporta uvijek je u pitanju samo interes.
Njega stvaraju jedino oni koji imaju novac. Primjer je tenis, golf, nogomet i dr.
Gospoa govori i o nekakvoj animaciji hrvanja u gradu. Pa ne moe se hrvanje provoditi na
betonu. I dok drugi klubovi imaju minimum 2000 kuna mjeseno za trenera mi mu nismo u stanju
ostvariti ni 200 kuna.
Imam dojam da bi nai rukovodioci htjeli oponaati elitu poput onih u Sjevernoj Koreji. Valjda
zato od nas trae da im pljeemo za svaki njihov prijedlog.
Nadam se da e gospoa Mance kad proita (ne prelista) ovu knjigu dobiti drugaiju sliku o
sportu i njegovim potrebama za svakog ovjeka, a ne samo za elitu. Bilo bi dobro da proitate i druge
moje knjige. U njima se moe puno toga i nauiti. Ma ne mislim na seks, ve ono drugo.
A to se tie sporta u kolama, nemojmo se pouzdati u to da e se neto izmijeniti na popularnosti ako
se u nastavi odri i koji sat hrvanja. Jo jednom napominjem da popularnost stvaraju tajkuni
visokim ulogom u nagrade. Na narod se jedino okree takvima, a zadovoljava se kruhom i igrama.
Zato se kod nas i najvie forsira nogomet. Dok imamo nogomet tko lud da jo misli i na kruh.
Profesori koji rade u kolama imaju svoju specijalnost koju forsiraju. Za hrvanje nisu svi kvalificirani
bez obzira na ocjene koje donose sa fakulteta. Propaganda i napredak se postie samo uz vei broj
klubova , a mi nismo u stanju odravati ni jedan postojei. Tu je problem a ne u stavu. Va se stav
uvijek razlikuje od moga, jer vi ste gore. I na kraju znajte da ja ne mrzim nogomet, ve stanje koje je
dovelo do ovog stanja sa primitivcima koji su ga prihvatili.

Autor
83

NEKOLIKO SAVJETA HRVAIMA , ALI I OSTALIM SPORTAIMA


Svaki ovjek koji se opredijeli za sport ima elju postati netko i ostati dosljedan svog stava. To
se moe jedino ako se sport prihvaa ozbiljnou Ipak valja shvatiti da nije neozbiljan onaj koji to
shvaa kao alu ve onaj koji to odbacuje kao ozbiljnost.
Danas mnogi mladi ele postati vrhunski sportai. Jeste da je to stvar strunjaka, ali ipak i
pojedinac tu ima rije. Da bi u tom uspio treba puno rada i truda, ali i puno uenja. Treba znati i
kopirati one bolje, stei iskustvo i znanje a to se postie samo sa puno ponavljanja. I kad ostvari
rezultate ne kuj se u zvijezde ve tei da i dalje ostane dosljedan svojih elja i mogunosti u
napredovanju.
Na putu do uspjeha ne idi glavom kroz zid jer te iza zida moda eka provalija pa kad dospije na dno,
ekaju te samo dvije solucije: ili tu ostati ili se uspeti na povrinu. Ne pouzdavaj se da e ti u tome
pomoi uplja glava. Jedino pamet, a uplja glava i dovela te do tog zida.
Ako gradite svoju budunost u sportu ne obazirite se na to to e rei drugi. I mada je put do
cilja teak i mukotrpan, izdrite jer samo tako stiete do cilja.
Znajte da se zdravlje ne moe kupiti nikakvim novcem. Da bi ga sauvali pomo potraite kod
svojih miia. Oni za uzvrat od vas trae red i rad koji se sastoji u redovnoj aktivnosti uz adekvatnu
prehranu s pravilnim izmjenama rada i odmora.
Ustrajte u tome i ostvarit e vam se ono za im teite. Znajte da je zdravlje nae najvee bogatstvo.
uvajte ga jer vrijedi vie od svakog novca.
Ako te sluajno zadesi bolest, znaj da to nije tvoja kazna za uinjeni grijeh. Bolest pogaa sve
ljude bez obzira na dob ili stale. Obino nastupi zbog poremeaja naina ivota, pa zato ne okrivljuj
druge zbog tog nastanka. Pomiri se i sa injenicom da i bolesni kao i oni nemoni , mada su s
umanjenim sposobnostima ipak jo uvijek doprinose napretku drutva.
Bogatstvo ljudi ne sastoji se samo u sumi novca kojeg posjeduju. Bogat ovjek je u stvari onaj
koji posjeduje zdravlje, slobodu, ljubav, skladan ivot i kome djeca tre u naruje i onda kad im ne
donosi darove.
Miii nam daju snagu a mozak um. Zato kad trenira miie kako bi stekao snagu istovremeno
treniraj i mozak jer samo on upravlja tom snagom.
Dok moe iskoristi svoje vrijeme jer kad ti proe vrijeme nee ti pomoi ni vremenske
prognoze koje najavljuju bolje vrijeme.
Nikad se sirovoj snazi ne suprotstavljaj sirovom silom. Tu sirovu snagu prije e savladati
umom
Znaj da za vrhunskog sportaa nije dovoljan samo talent. Uz to treba jo i trud, vjera, timski
rad a nadasve elja za uspjehom.

84

Znaj da su neki ljudi opsjednuti sa idolima, pa sve dok ne uoe tu svoju glupu opsjednutost i
dalje brane svoje stavove. Neke e u tome pregaziti ak i vrijeme, a takvi nikad nee na vrijeme uoiti
svoju zabludu. Takvi ostaju glupani sve vrijeme, makar nam dolazi i bolje vrijeme.
Neki pokvareni ljudi koriste idole za svoj uspon varajui naivne i glupe oboavatelje. I sve dok
je tih glupih i naivnih oboavatelja, bit e i idola. A dok je god idola bit e i razlike meu ljudima. Ta
razlika donosi dobit samo tim pokvarenjacima i idolima, a glupima ostaje jedino divljenje koje nije
nita drugaije od saaljenja. A ovjek koji trai saaljenje i nije zasluio vie od zalupljenosti.
Neshvatljivo je da zbog jedne piljive utakmice ljudi gube glavu pa zbog poraza drugima
nanose zlo. A sve to radi jedne obine lopte.
Danas se u sportu obre veliki kapital pa neki sportai imaju plae i preko sto puta vee od
jednog radnika. Za to ne treba kriviti sportae. Kriv je narod koji zbog plitke pameti ne uvia tu
zabludu pa takve idole i dalje uzdie do zvijezda.
Iluzorno je vjerovati da e nam drugi, pogotovo nai politiari uiniti bolje sutra. To bolje
moemo ostvariti jedino kad utvrdimo da to istinski i elimo. Ostvarit ga moemo jedino ako
angairamo sebe i svoje sposobnosti bez pomoi tih drugih.
Nikad radi sporta ne poniavaj obrazovanje. Samo obrazovan ovjek je i slobodan ovjek.
Slobodan ovjek nikad ne trai idola u drugom ovjeku. Njegov je cilj proirenje kulture i obrazovanja
jer time lake sagledava sve oko sebe pa kad uoi da svaki cilj ne opravdava sredstva kojim se dolazi
do cilja, zna se i postaviti pred otricu nepravde. A upravo zbog nepravde i drutvo postaje izopaeno
Samo izopaeno drutvo podrava anarhiju. Anarhija dovodi do terora a teror do rata, a to je ono to
ne treba slobodnom ovjeku.
Ako elite da vas ljudi cijene kao sportaa , drite do sebe da vas cijene i kao ovjeka. Znajte da
odijelo ne ini ovjeka ve njegov izgled Zato drite do svog izgleda , pogotovo kad ste u prilici
dobivanja neke nagrade. Runo bi bilo da se u takvim prilikama pojavite ko klotar ili kakav
otkaeni dugokosi minuar koji dolazi sa druge planete. A kao sporta zadrite inicijativu,
motivaciju, prilagoenost okolini, poslu , poslovanju, komunikaciji, timskom radu, potenju a nadasve
marljivosti. Uz sve drite i do svog izgleda.
Nije sramotno biti sporta koji ne moe dosei vrh. Sramotno je ne poduzeti nita da se to ne ostvari.
I na kraju ne zaboravi da je i ivot napor, ali u naporu je i zadovoljstvo rada.

85

Mada izgledao poput ovoga atlete u Noi vjetica, to ti nee pomoi jer e se uplaiti ako naie na
ovakvu maku.

86

JO NEKI PODACI O RADU KLUBA

Od 1979 rad u klubu odvija se u dvorani kole Turni. 1991 klub seli u kolu Gelsi a od 1994
rad se odvija u Brodograevnoj industrijskoj koli, ulica Branchetti broj 11. sportska dvorana pod
vodstvom trenera arka Krstanovia, kojemu povremeno pomae i Miroslav Avirovi. Istovremeno
radi se i sa sekcijama u kolama Kantrida i Brajda i dr. kole. Klub okuplja oko 30. lanova od kojih
su svake godine njih desetak aktivni uesnici na pojedinanom prvenstvu Hrvatske.
Unato tekih uvjeta rada hrvai Rijeke postigli su i niz uspjeha na tim natjecanjima. Treba
naglasiti da je od 25 klubova koji djeluju u Hrvatskoj Rijeka na zadnjem mjestu u pogledu mogunosti
rada ali i nemogunosti provoenja natjecanja kod kue jer jedina u Hrvatskoj nema ni adekvatni
prostor niti propisnu strunjau za natjecanje . To je i razlog da se u Rijeci ne moe provoditi nikakvo
natjecanje hrvaa i zato Rijeani nastupaju samo u gostima.
Od godine 1986 hrvai Rijeke tijesno surauju sa klubovima Porea i Pule. Redovno se svake
godine odravaju regionalna prvenstva a 2007 otpoeli smo i sa regionalnom ligom u kojoj nam se
pridruuje povremeno i ekipa iz Trsta. Dogovor je da bi se pridruila i ekipa iz Ljubljane, a u planu je
i razgovor sa Gospiem kako bi i oni postali lanovi ovog sastava. Za svaku ekipu nastupa pet lanova
ne starijih od 19 ni mlaih od 12 godina Kategorije su: do 40 kilograma tjelesne teine, do 50, do 60, do
70 i preko 70 kilograma. Natjecanje se odvija u tri kola a pobjednika se nagrauje sa pokalom. Do
sada je Rijeka samo jednom izvojevala prvo mjesto. Dominira Pula a Rijeka i Pore se izmjenjuju.
Zahvaljujui Udruzi sportova upanije Rijeka, klub dobiva novanu pomo za ovo natjecanje.
Neshvatljivo je da klub sa tolikom tradicijom svog postojanja nije u stanju ostvariti bolje uvjete
uz adekvatni prostor za svoj rad i mogunost odravanja susreta kod kue. Bezbroj zahtjeva jo nisu
urodili plodom. Hoe li nova vlast Rijeke i upanije konano shvatiti da svi sportski klubovi ne djeluju
u gradu samo zato da bi njihovi lanovi ostvarili rezultate koji donose ampionske titule na razini
Olimpijade ili svjetskog prvenstva. Treba znati da klub okuplja mlade i zbog razloga da steknu
zdravlje uz radne i obrambene sposobnosti koje samo koriste Hrvatskoj. Ovima gore izgleda ne vai
ona Kubertenova: -Vano je uestvovati.
A nai takmiari uestvuju u takmienjima, trude se i zalau ne bi li postigli bolji plasman. Na alost
uvjeti za rad omoguuju hrvaima drugih klubova daleko vie, a to se vidi i po rezultatima. Nadamo
se da e nova generacija i nova uprave kluba koja dolazi iza nas ostvariti pomlaivanje sastava ne
samo svojih lanova, ve i trenera, a pogotovo prostora koji e omoguiti i natjecanje u Rijeci.
Interesantno je da nas odbacuje i Novi list. lanci u kojima nema imena ampiona sa natjecanja
ne uzimaju se u obzir za objavu i bacaju se ko stari papir u koaru za smee.
Nasuprot tome o nekim sportovima piu i kad se koji njihov lan ode pomokriti. Apsurdno je da se
izjava nekog "elitnog "lana Hrvatske, mada taj po izgledu lii i na nekoga sa druge planete,
objavljuje u svim listovima pa makar ne imala nikakvo znaenje za narod, a istovremeno nekom
jednako tako lanu ovog drutva koji je i pametniji od tog iz elite i ljudskog je izgleda ne dozvoljava ni
slovo, a kamo li izjava.
Za proslavu 50. godina postojanja kluba pokuali smo objaviti Monografiju i za to smo se
obratili sponzorima na 50 adresa . Niti jedan od njih nije se oglasio a kamo li da nam je pomogao i sa
jednom kunom. A svaki od tih za nogomet daje i po nekoliko stotina tisua pa ak i milijuna kuna
godinje i to dravnog novca, ili novca kojeg uzima od svojih radnika. Umjesto da tim sredstvima
povea plae tim radnicima, on i dalje odrava jednako stanje koje ide samo na tetu radnike te firme,
ali i cjelokupnog naroda Hrvatske.
87

Poueni tim iskustvom za 60. godina svog postojanja neemo ii na glamurozno proslavljanje
poput Dinama i Hajduka. To ne bi ni mogli, jedino da se zaduimo kod Erste banke. Poslije bi za nas
govorili da smo duni ko Grka. Da bi isplivali iz duga morali bi ko Grci dizati bunu i prosvjedovati na
ulici. A to da doivimo isto ko ovi u gay paradi. Zato je bolje ii na skromnost, samo to od te
skromnosti ima malo koristi.
Neemo zvati politiare na proslavu , a pogotovo ne biveg predsjednika Republike, makar je
sada ve penzionera da se i sa nama postavi u poloaj na sve etiri pa da puzei u gusjenici
pokazujemo svoje guzice. Ta guzice jo zanimaju jedino one u gay paradi. Rijeane sigurno ne. Jo
da je to neka dobra guzica od neke mlade, pa makar bila i u tangama, ne bi imali nita protiv, ali nae
guzice uz guzicu biveg predsjednika zbilja vie nikog ne zanimaju. Neemo zvati ni guziare iz
Rijeke koji liu guzice naim politiarima. Oslonit emo se samo na sebe. I onako nam nitko ne bi
pomogao ni kunom.
Proslavu 60. godina postojanja kluba zato emo organizirati skromno, zajedno sa narodom u
vrijeme kad se na Korzu dijele besplatno sardele pripremljene u prepeenom ulju.
Neemo se ljutiti ako u tim etveroredima za sardele ekamo i satima. Glavno da i za nas ostane koja .
Te etverorede koji su poput onih domobranskih na Krinom putu 1945. kad su ih uvali naoruani
partizani i ubijali te robijae za svaki poremeaj reda, razlikuju se od ovih danas jer ih ne uvaju
partizani ve policajci i to samo zato da se ne bi preko reda ugurao kakav uljez. A tih i nema. Jedini
koji dolazi preko reda je gradonaelnik. Doim se pojavi njega ve eka posebna porcija u kojoj su
osim dvije sardele jo i dvije kile kavijara.
Kau da je gradonaelnik dobar ovjek. Te sardele rado bi podijelio sa nekom makom, ali
kavijar ne bi ni sa makom kakva je Jenifer Lopez, pa taman da na sebi ima jedino tange. Kau da je
to i jedini dan osim onog u paradi makara kad se gradonaelnik pojavljuje meu graanima Rijeke.
Pardon! U vrijeme predizborne kampanje sa narodom je svaki dan i to par mjeseci prije izbora.
I ta e nam faliti poslije? I mi emo se moi pohvaliti da nam je na proslavi bio ak i
gradonaelnik i da smo je proslavili u krugu velikog broja graana. To to su to ve odavno ishlapjeli
starci koga je briga. Vaan je broj, a broj kad se dijele besplatno sardele uvijek je glamurozan. Nije ni
udo kad je u Hrvatskoj 90% sirotinje. Ali i ta sirotinja ini narod. Jest da se ovi nai gore prijete da
e zamijeniti narod u koliko ne bude pokoran, a kud e vee pokornosti nego to ju imamo sada.
Zato emo se i mi pokorno pridruiti narodu uz prisjeanje prolih dana koji su bili mrani. Ali mi se
ne bunimo, mada nam i danas pada mrak na oi kad vidimo koliko nam za rad kluba daje grad.
Jednog dana valjda e se i nama zasvijetliti, a dotle emo i dalje uz skromnost ali dostojanstveno
ekati na novu godinjicu postojanja kluba. Ipak, to nee biti nikada poput onih koje proslavljaju
Hajduk ili Dinamo. Ne ljutimo se. Vano je da se slavi pa makar i uz sardele.
Ma kod tih sardela neto mi ne ide u glavu. U novinama pie da je lovostaj i otkud onda ta
podjela sardela sada u to doba? To me poniklo da se obratim jednom ribaru.
-To je uvoz iz Italije ili Slovenije kojeg smo skupo platili, mada su ulovljene u naem moru. Za
talijanske i slovenske ribare ne vai ta zabrana. To mu doe kao i zabrana upotrebe petardi. A dva
mjeseca prije nove godine svakodnevno se oko naih stanova puca vie nego je to bilo na bojinici u
vrijeme rata. I tko onda moe rei da naa vlast ne provodi zakon? A moda se nai zakoni odnose
samo na to kako bi se sauvala vlast ovih koji su na vlasti . Sve je to nekako zbrkano. Ali valjda e
nam za novih 60 godina biti ipak sve jasnije. Moda shvatimo i zato se Dinamu i Hajduku daje
kapom i akom a nama ni na kapaljku. Ako ste uvjereni da e se dotle neto ipak promijeniti niste u
pravu. Promijeniti e se jedino vlast koja se i inae mijenja, ali horizontalno. I bez obzira koja bila
vlast, nama koji smo dolje opet e podariti obeanja da e biti bolje, ma ne nama ve njima, a nama
ostaje strah da za to obeanje ne uvedu jo i naplatu u vidu kakvih obveznica, poreza i drugih nameta
uz obavezno vei PDV. A kakvi smo sve emo prihvatiti pa i to.

88

POLITIARI U SPORTU

Jo u prolom sistemu bila je praksa da politiari uskau u sportske klubove i svojim


poloajem u drutvu omoguuju klubu pruanje ruke sve dublje u kasu iz koje se dijele dotacije
dravnog novca.
Mnogi klubovi iskoristili su te privilegirane osobe pa zahvaljujui njihovom utjecaju u drutvu osim
to su si omoguili pogodne radne uvjete, uz njih su si nainili i dodatne djelatnosti kao gostionice,
kockarnice i drugo koje im i danas jo donose korist i novanu dobit koja koji put i nadmauje dotacije
i onako velike i daleko vee od onoga koliko dobivaju drugi. A taj viak onda koriste za kupovinu
novih igraa i financiranju sadanjih.
Ta praksa uvoenja politiara u sport provodi se jo i danas a prestat e jedino kad nastane
vrijeme da konano sport pripadne samo sportaima.
Koliki je stvarni doprinos tih politiara govori injenica da su neki sportovi u glibu do grla dok drugi
svoje sportae isplauju bolje nego da su profesionalci.
A rije je o ljudima iji je interes simbioza zbog vlastitog interesa u stjecanju popularnosti zbog
uspona na veu ljestvicu vlasti. Pogotovo se to odnosi na nogomet, mada se danas javljaju i drugi
sportovi kojima raste popularnost zahvaljujui veem prilivu novca. Da nije tako ne bi bilo ni jagme
za ve poznate i priznate klubove nego bi prilazili i onim anonimnim.
Danas je sport, pogotovo onaj elitni uz nogomet i identifikacija nove elite pa se politiarima svojim
patronatom uz njih itekako bitni imidi koji im donose bodove na
ljestvici uspona u politici jo vie.
Kako sami kau, njima je cilj stvoriti uvjete rada vrhunskim sportaima. A kako vidimo u
tome ponekad i uspijevaju jer se neka imena hrvatskog sporta i danas istiu u svijetu.
Hrvatska je po prirodi sportska nacija i samo joj treba stimulans da bi se uspela do vrha. Koliko
politiari u tome stimulansu uspijevaju ,vidi se po nekolicini sportaa koje moemo nabrojiti prstima
jedne ruke, ali vidi se i po stanju u dravi u kojoj je 10 % onih koji uivaju u izobilju dok 90% unato
promjenama i novoj demokratskoj dravi krpa kraj sa krajem. A jednako takvo je stanje i u naem
sportu. Zbog toga se pitamo: Je li za Rijeku bolje ulagati u jednog koji ide ka zvijezdama ili u tisuu
mladih koji moda nikad nee dosei ni tisui dio onoga to je dosegao taj. Ali e zato mladi dosei
zdravlje i sposobnost za rad i obranu nae zemlje bez skretanja u poroke.
Meutim dravu jedan od zvijezda kotao tisuu puta vie od svih ovih mladih Hrvatske
zajedno. Jeste da on i zaradi, ali to ostaje njemu, a oni drugi i dalje krpare.
Nitko ne tvrdi da nam trebaju i takvi kao to su te zvijezde, ali ne na utrb ovih drugih.
Ne ulazimo u to i koliko je jedan politiar okupiran svojim poslom za koji je itekako plaen. Ali kad
znamo da uz taj posao obavlja jo i brojne druge aktivnosti koje mu donose itekakvu dodatnu zaradu,
onda se pitamo kako onda moe nai toliko slobodnog vremena da se jo i poslui baviti klubom. U
ostalom, treba li klubu politiar da bi uz njega stjecao popularnost?. Oni koji to uspiju ostvaruju si
dobit od koje se ivi u izobilju. Sukladno tome razvija se i hrvatski sport. I dok god interes pojedinaca
ide na raun mase imat emo sve vie drogeraa a sve manje sportaa, a tome doprinose upravo stavovi
nae politike.
89

alosno je to su se na nae politiare ugledali i sponzori, donatori koji e za klub gdje je


politiar vodea linost dati svu dobit poduzea na utrb djece vlastitih radnika.
Danas je u svakom poslu vano znati dokle ide dobitak vlasniku poduzea. Ipak sva poduzea ne
uspijevaju u svojoj namjeri zaraditi na sponzoriranju kluba pa neka zbog velikog ulaganja dolaze i u
steaj. Neki sponzori misle da ih samo zvijezde kluba mogu podii sve do zvijezda pa daruju i ono to
oduzimaju od radnika ne vodei rauna da e im zbog toga poduzee propasti.
Nogometni stadioni krcati su reklamama koje nitko iv nikad nije ni pogledao a kamo li to od toga
proitao. Ipak oni i dalje tvrdoglavo jure za tim da se njihova reklama stavi na vidljivo mjesto i za to
daju skupe novce, ali od toga njihovi radnici nemaju ama ba nikakve koristi. A da nije to nekakvo
moderno kamatarstvo? Dotle klubovi plaaju skupo za kupovinu novih igraa, ali ulaze i u velike
dugove koje e na kraju politika sanirati opet na raun naroda koji i onako grca u bijedi. Primjer je
milijunski dugovi Dinama, Hajduka i drugih. udno je pri tome da narod ne uvia zabludu i da i
dalje odobrava stanje kakovo je, a ono ide na sve gore, jasno na tetu naroda.
Danas se tumai da sport treba graditi na vlastitim financiranju. Pri tome se ne vodi rauna o prolosti
i onome to su neki klubovi ostvarili u prolosti. To se povlai jo od davnine a zaboravlja se da svaki
sport jednako doprinosi zdravlju i obrani domovine. I dok su nekada sponzori davali za nogomet 99
% sredstava koje su krali radnicima a ostatak za 1 % svim ostalim sportovima ni danas se taj
postotak ne rasporeuje pravilno pa nogometai i dalje dobivaju vie nego svi ostali zajedno.
Dokle e ostati takvo stanje pokazat e vrijeme. Kako se sada ini ono se nee mijenjati. Mijenjat e
se samo vlast ,ali samo horizontalno kao i dosada. Koliko time dobiva nacija, koliko sport a koliko
mladi?. U svakom sluaju mislimo da za sad svi gube. Jedino dobivaju privilegirani uz politiare a oni
e dobivati sve dotle dok narod uti i odobrava novim izborom istih ljudi koji su nas i doveli u to
stanje. Pa kad je narod takav, neka mu onda i dalje takve vlasti i takve politike a to se tie sporta
njega bar na TV ima u izobilju, ako ne drugog a ono nogometa. Kruha i nogometa i to e narodu vie,
mada je kruha sve manje.I kakva god bila vlast uvijek e biti na strani onih koji imaju puno dok e
ovi koji imaju malo i dalje raditi samo za goli ivot u koliko budu imali posla.

PODSJEANJE NA PROSLAVU 50. GODINA POSTOJANJA KLUBA


Kako je navedeno na poetku ove knjige slubeno proglaenje rada kluba poinje 1954. godine,
tada jo kao sekcija Tekoatletskog kluba Rijeka. Glavni cilj u poetku postojanja bio je
osposobljavanje ekipe koja e uestvovati na pojedinanim i ekipnim natjecanjima u prvenstvima
Hrvatske i Jugoslavije.
Hrvaki meevi u prvo vrijeme odravani su u prostorijama Adriatransa, Riva Boduli 1.
Zajedniki prostor hrvai uz udae koriste u dvorani TAK-a, Dolac 12.
Nakon to je trener Stanko epi napustio klub, hrvai prestaju s radom. To koriste udai
koji uzurpiraju prostor i potpuno iseljavaju hrvae . Nakon dvije godine stanke hrvae ponovo
okuplja Gal Dragutin i idue godine trenersku palicu predaje arku Krstanoviu. Treninzi se najprije
izvode u prostorijama Mjesne zajednice Brajda , DTO Partizan, osnovna kola Turni, Genari, Gelsi,
da bi na kraju zavrio u Brodograevnoj industrijskoj koli gdje se radi i danas.
Oko 30. mladia uglavnom mlaeg uzrasta (do 20. godina) pod vodstvom arka Krstanovia
tri puta tjedno pripremaju se u sportskoj dvorani kole za natjecanja.
Za sada nastupaju samo u gostima. Za nastup u Rijeci trebala bi im strunjaa i prostor.
Meu hrvae koji su poluili najvei uspjeh u tom periodu bili su Aranelovi, Krizman,
Simi, oli, uri,Avirovi, Marui, Mirkovi, Zaharija , Pei, Ramaj, Baji, Bura, Perkovi, Neki,
90

Topi, Klausberger i drugi, a u slavljenikoj godini bili su to Dorec Matija, Magdi Alen i Beria
Megrim.
Isto tako treba istai i lanove Uprave na elu sa predsjednikom Nikolom Luiem,
dopredsjednikom Paen eljkom , Avirovi Miroslavom, tajnikom Ivanom Pavokoviem, trenerom
arkom Krstanoviem, a nadasve sa Gal Dragutinom koji je od osnivanja kluba pa sve do svoje smrti
ostao vjeran razvoju hrvanja u Rijeci i Hrvatskoj.
Dosadanje rezultate hrvaa ne moemo uvrstiti u vrhunske jer su svi bili samo na razini
Hrvatske a neki i Jugoslavije . Razlog treba traiti u ljudima koji upravljaju sportom u Rijeci, a iji je
cilj izgleda samo vlastita afirmacija preko koje e dospjeti do vee zarade. A sve dok se bude tako
gledalo na sport nee biti ni pomaka u njegovom razvoju, pogotovo meu klubovima koji nemaju
afirmaciju privilegiranih. Ipak je dobro da se meu tim malim klubovima jo uvijek dre one
Kubertenove: vano je uestvovati. I sve dok postoji tih entuzijasta i volontera koji rtvuju sebe u
razvoju sporta bit e neatraktivnih sportova koji jednako doprinose sportu Hrvatima kao i ovi
odabrani. To je i razlog da se u tim malim klubovima entuzijasti i dalje rtvuju za dobrobit nae
mladei . I mada rade za skromnu nagradu koja se uglavnom sastoji samo u priznanju, ali najee
volonterski, njihova zasluga moda je i vea od onih izvikanih.
U svakom sluaju svako okupljanje mladih u interesu razvoja sporta daleko je bolje nego te mlade
prepustiti ulici i porocima koji su danas i te kako prisutnu kod nas na svakom koraku. To bi trebali
shvatiti i nai politiari. Koliko je takav odnos prema sportu dobar trebali bi ocijeniti i graani.
U interesu sporta od doprinosa sponzora za jedan klub trebalo bi se oduzeti bar 30%
darovanog novca i njega uloiti u male sportove.
Samo tako moemo od sporta oekivati ono zato je sport namijenjen. U protivnom umjesto
da ove sada razvijamo u kvaliteti i uvodimo nove sportove i osnivamo nove klubove, kako bi svakom
graaninu ovog grada dali mogunost za bavljenjem sportom, mi i ove sadanje gasimo samo zato da
bi istakli te ampione, koji postaju profesionalci pa na raun sporta ubiru sredstva koja su
namijenjena svima. Uz to i najvie su plaena radna snaga u dravi, a svoj dobitak poslije slau u
banke stranih drava. Da li je to interes drutva? Sigurno ne.
To ne znai da nam ne trebaju i vrhunski sportai. Ali to nije razlog da se sva sredstva daju
jednoj osobi a oduzimaju ovim tisuama mladih i da se tog jednog kuje u zvijezde i od njega stvara
idola a ovih tisuu obmanjuje i oduzima im ono najpotrebnije, nije u redu.

50. GODINA HK RIJEKA I 100. GODINA NK DINAMA


Mjeseca travnja 2011. NK Dinamo proslavio je sto godina svog postojanja. estitamo na
jubileju!
Dok sam gledao program te glamurozne proslave koja je prireena u Narodnom kazalitu
ispunjenom do posljednjeg mjesta, uz prisustvovanje TV i brojnih novinarskih izvjestitelja uz
sponzore, tajkune, politiare i druge uzvanike, koji e nakon zavretka raskonog programa otii jo i
u elitni restoran gdje e biti poslueni najboljim jelima i vrsnim piem, sve u izobilju uz muziku
pratnju i zabavu komiara., a sve na raun grada, odnosno graana koji e na raun toga imati priliku
sve to gledati na TV ili e o tome itati u novinama.
Otkud ta i tolika jagma kod nas za nogometom? On ne privlai samo otkaene zanesenjake ve i
elitu ije se bogatstvo cijeni u bescjenje. Jest da je nogomet najvea sporedna stvar na svijetu, ali
nogomet je i odskona daska ka usponu na vrh ne samo u politici, nego i u drugim sferama ovoga
drutva. To je valjda i razlog da su nogometai najvie plaena populacija naega drutva. A kae se:
koliko si plaen toliko i vrijedi. To je valjda razlog da se nogomet vie cijeni i od svih ostalih sportova
91

zajedno. Da je to tako imamo priliku gledati u svim javnim glasilima. Od pet stranica o sportu na
etiri pie o nogometu a jedna o ostalim sportovima. Jednako se tako spominje i na TV, ali i jednako
tako u komentarima obinih graana. A upravo ti obini ljudi nogometae uzdiu do zvijezda. Mnogi
su od njih postali idoli za koje bi graani prodali i obitelj samo da se udvore takvima.
Zato je ta pompa samo oko nogometa kad znamo da danas svi sportovi jednako doprinose
zdravlju nacije? A upravo zbog zdravlja se i upranjavaju. Razlog je novac. Dok se nije ulagalo novac
u tenis, golf i jo neke sportove, nitko iv nije mario za njih. Otkad je novac postao glavno sredstvo
raznih turnira interes je nadmaio sva oekivanja. Narod je takav da jedino u bogatstvu gleda uzor. I
dok se divi i klanja tom uzoru, vjerojatno zamilja da e jednoga dana i sam postati dio toga
Kau da se ta novana davanje opravdavaju time to je sezona igranja kratka. To nije tono jer
ti sportai nakon zavretka svoje sezone nastavljaju kao treneri, savjetnici, neki i kao politiari, ali
skoro svi uivaju privilegije do kraja ivota i u odnosu na obine radnike koriste jo i bogatstvo koje su
stekli sportom, uz dobru plau na novom radnom mjestu. Jo im samo fali da poput saborskih
zastupnika koji nakon dvije godine staa u Saboru stjeu mirovinu, da i oni dobiju to pravo. Pa svi u
koliko su kolovani imaju i svoj zanat. Umirovljenika je i onako ve previe.
U Engleskoj se po tradiciji potuje i uzdie kralja. On je za puk boanstvo kojemu se svi
klanjaju. Ma ne zato da im bude vladar koji upravlja dravom, ili da doprinosi kao neki dobrotvor,
ve zato to kralj dijeli titule koje dobitnike odvode u elitno drutvo, drutvo bogatih. Svi se nadaju da
e jednog dana to i sami doivjeti. Ako ne oni a ono njihova djeca, a tko je meu elitom, osigurane su
mu privilegije do kraja ivota. Ljudi su podloni tom usponu. Svima im je cilj postii neto vie, neto
to nas dijeli od svakidanjice, od ovog ivota dolje i zato se uspon gore zamilja neim vrijednim
poput boanstva.
Pa i crkve su graene poput velebnih zdanja, prepune zlata i drugih dragocjenosti. Isus je bio
skroman i nije patio za veliinom, a sve je ljude smatrao jednakim. Ono to je poslije sveenstvo
okrenulo gore, uinjeno je zato da se lake podini narod. Narod se oduvijek prema bogatstvu odnosi
podreen, manje vrijednim, a to pogoduje lakoj manipulaciji bogatih. I predsjednike a nadasve
kraljevske palae graene su u velebnom zdanju upravo zato da se narod dri u pokornosti, a samo
pokoran narod divit e se bogatstvu onih u vlasti. Ako se divi, i ove uzdie do idola, tad e i oni vladati
poput bogova. I mada mi danas vjerujemo samo u jednoga boga, jo uvijek teimo za
mnogoboanstvom. Crkva nam je u tome dala svetce, politika idole ne samo meu politiarima, ve i
meu estradnim i sportskim zvijezdama, pa ak danas imamo zvijezde i meu kriminalcima i porno
glumcima.
Vratimo se opet nogometu. Sjeam se vremena dok sam bio lan SOFK-e. Doao nam je jedan
mudonja iz neke firme s ponudom sto tisua dinara za Organizaciju, ali pod uvjetom da 99% toga ide
nogometu a jedan posto na ostale sportove.
Ako ne uzmemo, sve e otii na nogomet, govorio je tajnik.
Rukovodilac jedne firme za svaki tjedni vikend podizao je iz blagajne iznos, toboe za slubeni put u
visini svoje plae. A troio ga je na provod sa ljubavnicom. Isti je radniku sa etvero gladne djece
uskratio mjesenu plau zato to nije platio ratu za kredit. Tog mjeseca taj rukovodilac udijelio je
nogometnom klubu iznos od dva milijuna s ciljem da se na stadionu istakne reklama firme koju nitko
iv nee ni zapaziti a kamo li na raun nje poslovati. Da je to podijelio meu svoje radnike koji su to
itekako zasluili, mogli bi bar za jedan mjesec imati mogunost obnoviti gorivo, kako bi djeci bilo
toplo.
Sjeam se i vremena kad je moj klub slavio 50. godina svog postojanja. Da bi izdali monografiju
obratili smo se sponzorima na pedeset mjesta. Ni jedna od tih firmi nije se odazvala darivanjem ni
jedne kune. A bez te pomoi nismo imali sredstava ni za diplome koje smo namjeravali uruiti onim
zaslunima.
Netko e na to rei: -ta vi hoete? Pa va klub broji svega 30. lanova a nogometni ih ima
300.000
92

Ne, nema ih on toliko. Sav novac koji se ulae u klub koristi se upravo za njih 30. Ostali se
nadaju ubrati neto od tog to klub dobiva, ali za sebe. Ako ne drugo a ono nadaju se dosei uspon do
slave jer se pomou nogometa, rodbinskih, pederskih i mafijakih veza danas se jedino uspinje do te
slave, a slava donosi dobit.
Da se danas iz nekog razloga nogometaima uskrate sredstva koja donira grad, bar 90% naih
graana padali bi u nesvijest jednako tako kako su padali prilikom osude naim generalima u Hagu.
Kako ti generali nisu imali milosti prema Srbima, zbog ega su nepravino osueni, red je da im onda
podignemo bar spomenike, poruuju ovi .Kod nas se i ne podiu spomenike nikome ako nije osuen.
Sredstva bi se odmah nala, ali zbog krize treba jo malo poekati. Za to vrijeme treba osigurati i
dodatna sredstva za njihovu obranu. Koliko je ve utroeno za to bolje je i ne spominjati. A opet oni
predstavljaju dravu i osuda njih osuda je i drave. Ipak valja znati da smo u tome ve odavno
pretjerali i jo da se isplati. Pa kad izau iz zatvora ve e biti starci, a to znai da ih moramo
umiroviti. A umirovljenika ve i onako imamo previe . Zato je to ulaganje bolje dati nogometaima ,
poruuju oni gore . Bilo bi sablasno uskratiti novac nogometaima jer bi zbog toga otili van drave.
Ne treba ni spominjati da bi to bila i te kakva teta za nas. U tom sluaju ostali bi bez pola njih jer bi
otili u druge klubove gdje bi unovili svoje usluge. Koliko bi spomenika onda trebalo nainiti da se
ovi opet vrate. Raunajui u eurima ispada da bi u tom sluaju radnici morali jo bar deset godina
stezati svoje remenje. A ve im je i ovako dosta. Ali da vratimo nogometae svi bi profitirali. I onda se
pitamo ta je bolje? Pa svakako povratak nogometaa koji znai jedinstvo cijele zemlje na putu prema
jo jednoj tituli u Europi ili u svijetu. Jedino je nogomet ono u emu se svi slaemo, jednako mislimo,
svi istim ritmom diemo. Pa sad kad nema generala jer moraju odraditi svoju kaznu, na njihova
mjesta mogli bi staviti neke od nogometaa. Kakvi bi mi bili Hrvati kad se ne bi imali kome klanjati.
U koliko bi nas opet napali Srbi, ovi nogometai stali bi pred nas pa nas poveli u jo jednu
pobjedu. Po pitanju naplate ne bi smjeli praviti problem. Pa ti nogometai bili su i u inozemstvu na
vrhu ljestvice plaenih a i onako su na vrhu plaenih u dravi. Onim drugima ako damo i mrvice bit
e zadovoljni. No, najvaniji je narod. Narodu treba kruha i igara, a tko mu moe priutiti vie od
nogometaa. Udri, ubij, deri i druge psovke tada e ponovo odzvanjati na naim stadionima. To to e
se nasilje prenijeti i na ulicu nikoga ne treba da brine. Trebamo dati oduka mladima. rtve neemo
brojati i zato se nitko ne treba vie plaiti da e zavriti u Hagu. A za sve one koji se budu bunili
ponovo emo otvoriti Goli otok pa da vidimo tko e onda zucnuti bilo to protiv ove vlasti. A kako e
narod dalje ivjeti, koga je briga. Glavno je da su nogometai zadovoljni. A dok su oni zadovoljni,
zadovoljan je i narod. A jedino u zadovoljstvu moemo doekati i slijedeih sto godina koje emo
proslaviti i bolje od ovih danas. A to to neki nemaju novac ni za kupnju diploma da proslave svoje
godinjice, ko im je kriv. Trebali su gajiti nogomet a ne to svoje pa ne bi morali traiti novac niti bi
imali problem sa proslavom. A i zato bi se novac troio na drugo? Narod i onako trai jedino kruha i
igara. Kad ima nogometa tko jo lud da misli i na kruh.

ZABLUDE
Najvea je zabluda tvrdnja da su svi ljudi dobri. Jo nedavno mislilo se da se i sva djeca
prilikom roenja, raaju dobra, a da okolnosti i odgoj utiu na njihov daljnji tok ponaanja. Danas je
to najvea zabluda, jer kakav e tko biti, odreuju geni.
Tome se pridodaje i utjecaj drutva, roditelja ali najvie vlasti koja donosi zakone.
93

U principu u odgoju do puberteta glavnu ulogu imaju roditelji. U pubertetu tu ulogu preuzima
drutvo u koje zalazi, a u sazrijevanju tu ulogu preuzima partner.
Bez obzira na okolnosti oni koji su predodreeni postati zlikovci, ostat e to bez obzira na utjecaj.
Tim osobama u krvi je usaena zlostavljaka narav. Razlog da se ona uveava lei u naem
poputanju.
Obzirom da su zlikovci takvi po prirodi, uivaju nanositi bol drugima. Sklonost maltretiranju
drugih pokazuju ve od djetinjstva, a mentalni sklop koji odgovara muenju drugih jednak je i u
zreloj dobi. I to se odraava sve do kraja ivota. Nikakva uvjeravanja, nikakvi programi ne mogu stati
na kraj njihovoj brutalnosti.
Zlostavljanja se ne provode samo u fizikom nasilju, ve i u zadirkivanju, ismijavanju,
naguravanju, otimanju stvari , traenju izvrenja neke radnje i dr.
U koliko se radi o muzici, nameu svoje pjesme, uz dernjavu a da pri tom ne vode rauna da li drugi
zbog toga pate.
Jednako se to odnosi na muke i enske zlikovce. Obino se za rtve uzimaju nemone i slabije
ili povuene osobe ili one koje su sklone utnji. Najee ponavljaju svoje obrede kod onih koji im
poputaju, a pogotovo ako se u to ne mijea vlast. Da li se ti koji im poputaju odnose tako radi straha,
bojazni od osvete ili kakvog drugog razloga, ovisi o tome tko je ugroen. U svakom sluaju zlikovci na
sve svoje rtve ostavljaju trajne posljedice. Kad netko zbog njih trpi a nemoan je da im se
suprotstavi, jer se ni zakon ne protivi njihovim izgredima, to su posljedice na te graane neminovne i
itekako vidljive. Ako netko due vrijeme trpi stres, dolazi do naruavanja modanih stanica, pa se
oiljci oituju u poveanju tlaka, eera u krvi, smanjenju imuniteta i dr. posljedicama to dovodi do
bolesti i opasnog naruavanja zdravlja.
Te zlikovce nitko ne izaziva jer oni sami osjeaju potrebu za izazovom.
Zastraujua je spoznaja da oni to idu dalje, sve vie uivaju u svojim zloinakim poduhvatima., pa
kad uoe da oni koji trpe ne usuuju se suprotstaviti, tada se jo vie poveava njihov istup.
Svako opravdanje da su na to bili prisiljeni zbog neimanja posla, rastave roditelja, siromatva i drugih
poremeaja u drutvu, utjecaju politike, TV, filma i drugo, pogrena je prosudba.
Oni jednostavno vole gledati kako drugi ljudi pored njih pate. Ugoda koju pri tome osjeaju, daje im
poticaj za novo nasilje. Skloni su da oko sebe okupe pristalice i kad se udrue u zajednicu istih, tek
onda predstavljaju zlo.
Danas je jedini nain da ih se sprijei u daljnjem vrenju nasilja drastina kazna.
Ta kazna kod nas ne smije biti nasilna jer bi odmah o tome brujale sve TV kue i novine a da ne
govorimo politiari. Danas ako koga udari po leima, smatra se neljudskim dijelom. Ali ako ga ne
moe po leima a ti ga onda udari po depu.
Samo stroge sankcije i drastine kazne djelotvorne su za stiavanje tih zlikovaca za izljev mrnje i zla
na druge osobe.
Na alost u naem drutvu veina odgojitelja, psihologa, defektologa, a pogotovo politiara jo
uvijek nema odvanosti da prizna svoju nemo i zato nam daju krivo objanjenje uz napomenu da jo
nije sazrelo vrijeme da se donesu neke nove mjere.
Ove sadanje mjere nemaju ama ba nikakvog uinka. Ako tim zlikovcima uz ove i zakon ide u
prilog, jo dugo nee doi do poboljanja. A sve dok toleriramo nasilje, pa one bilo koje vrste nee biti
poboljanja. Bit e jo vie zloina. Sve dotle nee biti mirnog sna ni nade za bolje sutra. A kad i
politiari ponu govoriti o tome s ciljem da ove zlikovce privuku u svoje stranke kako bi imali vie
glasaa, dobiva se pravo stanje drutva. I sve dok se narod bavi s tim zlikovcima, politiari trljaju
ruke jer osjeaju slobodu i skretanje pogleda sa njih, mogu i dalje vladati sa ciljem da si uveavaju
bogatstvo, a sve na raun glupog naroda.
I kome da se onda obrati mali ovjek kad se nae u okruenju tih zlikovaca? Jedino Bogu.
Moda Bog jednog dana uslia nae molbe. Dotle nam preostaje da trpimo i dalje. I do sad je u svakom
drutvu uvijek bilo oko 10% zlikovaca. Zato bi sad najednom taj sklad trebalo mijenjati?
Politiari tvrde da postoje potekoe koje zastupaju praenje maloljetnih istupa.
94

udi jer danas se tono zna tko ta radi i kako to radi. Tumai se da je za to odgovorna kola kao
jedina odgojno obrazovna ustanova.. kola odgovara da je krivnja u vlasti, roditeljima. Sve optube
vrte se u krugu jednako kako se vrti kolo vlasti. I sve dotle dok se trai nadletvo osobe koja bi imala
odgovornost za izlaska iz ovog zla, ostaje stanje nepromijenjeno.
Vano je istai ulogu roditelja , ali i komunikacija putem medija. Svi oni idu putem koji je
zacrtan onim kojeg proklamiraju politiari u vlasti. Ovi pak tvrde da se sve radi po zakonu. To ispada
da su svi oni koji se bune protive zakonu.
I sve dotle dok se svi ne opismenimo i uoimo da nas ovi nepismeni obmanjuju, nee nam biti
bolje. Dotle ne oekujmo bolje. Kad e doi bolje, pokazat e vrijeme, a za sada vrijeme ide samo u
korist nasilnika. Takvo stanje odgovara i politiarima.
I onda se udimo zato na stadionima nema i drugih promatraa osim ovih iz Armade, i drugih
navijakih skupina uz politiare i one koji ele u politiku.
Nekada su na stadione dolazili mirni obiteljski ljudi koji su pljeskali na svaki dobar potez
igraa, bez obzira iz koje bio ekipe. Danas tih mirnih nema ni na kapaljku..Ali sami su za to krivi. Pa
nee danas valjda dolaziti da pljeu. To se je radilo u komunizmu i onaj koji nije pljeskao zavrio bi
na Golom otoku. Danas se nikome ne pljee, pogotovo ne politiarima. Moda jo jedino za
komarcima. I ta onda ti mirni imaju traiti na stadionima. Jo da sobom donesu kakve eksplozivne
naprave i da ih aktiviraju kad protivnik ide u napad kako bi ga omeo, moda tada nitko ne bi imao
nita protiv, ali ovako bi samo smetali. Neemo valjda zbog toga kriviti mlade. Pa oni su dvanaesti
igra domae ekipe i zato zasluuju jednako priznanje za pobjedu kao i igrai. A to treba nagraditi. I
tko se onda smije buniti protiv tih mladih, i jo ih nazivati zlikovcima. Oni su naa stvarnost, a sutra
moda koji od njih budu i u vlasti. Oduvijek samo takvi i dolaze u vlast.
Netko e rei: Kakve veze sa hrvanjem ima natpis i o zlikovcima ? Takvima neu zamjeriti na
primjedbi. udi me samo da takvi ne mogu shvatiti da zbog zlikovaca pate i hrvai. Pati i narod, a
patnja nije nikomu potrebna jer dovodi do poremeaja zdravlja. A zdravlje je upravo ono za kim svi
teimo. Ostvarimo ga i u hrvanju ali bez zlikovaca.

KRIZA
U doba ove recesije kada su sve drave prisiljene na tednju, ni mi ne moemo biti iznimka.
Potrebno je poduzeti sve mjere da se izvuemo iz krize, a to se moe jedino na nain da se utia narod.
Danas si taj narod svata doputa. Jest da je demokracija, ali opet tolika, to ne ide. Javno se izraava
nezadovoljstvo protiv vlasti to ide na tetu ovih koji upravljaju dravom i koji su privilegirani u
dravi.
Hajde, dok su se jo bunili protiv toga da smo drava u kojoj pravnici odreuju prava i zato u
dravi i nema prava pa zbog toga caruje anarhija, jo se moglo i podnijeti. Dok su se osuivali huligani
zbog silnih izgreda, pogotovo na stadionima i poslije utakmice, dok su se osuivali dileri i kojekakvi
izrodi prepuni rinica, tetovae i kojekakvih nakaradnih frizura, te drugi elementi drutva koji ga
nakarauju, nije trebalo nita tom narodu ve jedino kruha i igara. Na koncu od kad postoji narod u
kojem caruje vlast drugo i nisu dobivali. Ali sada kad je nestalo kruha, a nogometni igrai ubiru
primanja vea od onih u vlasti, tome se mora stati na kraj.
Ako se narod i dalje bude bunio, nema nam drugo nego ga promijeniti.
Kako smo do sad uvozili zemlju, travu, vodu, ubre i robu kojoj je ve odavno izaao rok trajanja uz
ostalo to se jo moe koristiti, tako emo uvoziti i Kineze, Ukrajinke i sve druge kojih je ve i onako
ko pljeve u svijetu. Kao stranci bar se nee smjeti buniti.
Zato da nai ministri reu proraune i smanjuju si dohodak kad u drutvenoj blagajni nema
dovoljno ni za njihovu poviicu? A nema zato jer je sve ve pokradeno. Ovaj narod o tome ne vodi
95

rauna jednako tako kao ni o socijalnim izdacima za bolest. Doim se netko razboli od gripe, odmah to
prenosi i na druge. Kakav je to nain da jedan slijedi drugoga i to jo u bolesti. Hajde da je u
dobrovoljnoj akciji darivanja u kojoj bi i vlast mogla iskoristiti to za svoju dobit ne bi li time imala
novac za pogon svojih automobila, jahti i aviona, ali traiti od drave jo i socijalu, to nikako ne ide.
Zato bi plaali prilikom kupovine samo 23% PDV. Trebalo bi to barem udvostruiti a ne uz
to jo traiti i kojekakve boinice, doplatak na djecu i jo k tome vee penzije i plae. Ama to je
ucjena i tome se mora stati na kraj. Gdje bi mi dospjeli kad bi udovoljavali sve te zahtjeve? Kako
vidimo svakim danom ih je sve vie.
Dosta je da udovoljimo samo jedno pa da nam se time poremeti kupnja novih nogometaa.
Nama je itekako stalo da imamo kvalitetnu nogometnu reprezentaciju.
Nogometom se pokorava i narod. Svaki Hrvat prije bi se odrekao svoje ene nego nogometa. I kome je
stalo vie do bilo ega osim nogometa. Upravo zato nogomet i dalje mora biti odmah do politike. Treba
poraditi na tome da novi igrai budu bar duplo plaeni vie nego do sada. Velika primanja donose i
bolje igre, a bolje igre donose i narodu zadovoljstvo, a zadovoljan narod se ne buni. Danas je plaa tih
nogometaa svega po sto tisua mjeseno. Jedino to ne znamo da li kuna ili eura. Radnik jedva dobiva
dvije i pol tisue kuna i od toga bar pola dat e za nogomet pa sve dok su ti nogometai na cijeni bit e i
cijenjeni. Uz to oni su i idoli naeg drutva, a idolima se svi klanjaju. I tko onda moe rei ta protiv
vlasti? To dokazuje da vlast time najvie dobiva. Sve dok je tih idola mi u politici radimo i dalje po
svom i za svoju korist a narod mora sluati i sluiti. Na koncu mi mu pruamo kruha i igara i to mu
treba vie od toga.
Moda jo jedino kupnja novih igraa. Za to emo uvijek nai sredstva pa kotalo nas milijune i
milijune, samo da meu tim novim ne budu Maradona, Pele i drugi ve istroeni starci.
To to se u tom troku ne spominju i drugi sportovi meu koje spada i hrvanje, koga je briga.
Vano je da se narod ne buni i da ga nije briga kako se troi ovo malo s ime raspolaemo. I sve
dok je takvog naroda bit e i ovakvog troenja , a dok se tako troi ko jo da misli i osjea krizu. U
krajnjem sluaju opet emo se zaduiti pa neka to narod plaa. Za drugo i ne slui. Ako kome smeta ta
kriza neka doe na stadion gdje moe svoje frustracije ispoljiti koliko ga je volja. Na stadionu nitko iv
ne misli, niti osjea, niti ne spominje krizu.

SPORT I MLADI
Gospoa Wangari Mathai prva je Afrikanka koja je dobila Nobelovu nagradu za mir.
Zahvaljujui njoj za trideset milijuna stabala bogatija je Kenija.
Osim ekolokim djelovanjem njena afirmacija usmjerena je i ka ljudskim pravima.
Na alost, pratei ta prava uviamo da su ona poremeena u svim segmentima ljudske populacije, pa
tako i kod nas. Svijet se okrenuo potpuno naopako. Postao je uzavreli vulkan u kome nema sigurnog
kutka na kugli zemaljskoj.
Mada mir ovisi od onih monih, ne bi se moglo rei da je njima i malo stalo do mira.
Sagledavajui stanje u sportu moemo ga usporediti sa stanjem kataklizme koja je pogodila svijet.
Mladi danas ne uviaju zasluge gospoe Mathai. Nije im cilj ouvanje ekologije, zdravlja, radnih i
obrambenih sposobnosti za dobrobit obitelji i drutva, pravde . Cilj im je jedino afirmacija koja
donosi novac, a znamo da novac donosi mo. Zato je danas broj poroka kod mladih preao granice
nesluenih razmjera. Umjesto slobode, demokracija prelazi u anarhiju. Broj prekraja raste iz dana u
dan do te mjere da ih ne moemo usporediti ni sa onima koji harae u svijetu.
96

Pitamo se to je dovelo do toga da mladi sve vie okreu lea sportu, a prilaze mu samo tamo
gdje je u pitanju mogunost brze i velike zarade. U velikoj mjeri tome pridonose i pojedini roditelji, ali
i prioritetni sportovi kao to su nogomet, skijanje, tenis, golf Na trening mladih nogometaa koji se
i skupo plaa uz ljubimca dolaze jo bar tri odrasle osobe. Na trening hrvaa tih odraslih ne bi nali ni
na kapaljku. Tako zvani mali sportovi (to su oni zanemareni do kojih drutvu nije stalo i predstavljaju
mu danas samo teret) zato to nisu afirmirani ni na natjecanjima nema promatraa, pogotovo zato to
se to se o njima malo pie, a na TV ih nikad ni ne vidimo. Zato razgovor o njihovoj sudbini za ove u
vlasti samo predstavlja problem.
Kod nas jo uvijek vai ona uzreica da odijelo ne ini ovjeka, ali ga zato ini njegov izgled. A
izgled velikog postotka dananjih mladih sve je samo ne ljudski. Ofarbani, prepuni rinica, ogrlica,
duge kose, tetovae i drugih obiljeja idu dotle da je danas teko razlikovati radi li se o mukom ili
enskom spolu. Netko e rei da je to njihov imid. Na sreu takvi su ipak u manjini, ali na alost takvi
dolaze i u kolu a da se u drutvu ama ba nita ne poduzima, takvi dolaze i u sport. Veliki dio graana
na takve gleda sa prezirom ili ih svrstava u jadnike. Na alost takve drutvo odabire za reklame, neke
ak uzdie do zvijezda. Neki su ak i drutvena elita. Nasuprot njih mali ljudi unato svojih
sposobnosti, intelekta i drugih ljudskih vrlina za razliku od ovih nema ni mogunost dobivanja posla a
kamo li mogunosti omoguavanja onoga to bi ih dovelo do toga da iskau svoje vrijednosti. A imaju
ljudski izgled .
To je i razlog da i u sportu nailazimo na te razlike. I tamo se upravo otkaenjaci najvie cijene
pa takve na TV najvie i gledamo. Kome to odgovara? Narodu sigurno ne, a pogotovo ne ostalim
sportaima. A vrhunski sportai su i uzor mladima. U nekim zemljama ni jedan slubenik ne prima se
u slubu u koliko na sebi ima tetovae , rinica, duge kose i drugih nakaradnih obiljeja. Kod nas takvi
najprije prolaze.
Danas mali sportovi ija je egzistencija samo preivljavanje moemo usporediti i sa
cjelokupnim drutvom. 10% bogatih i 90% onih kojima vlast daje samo kruha i igara. Unato toga
lanovi malih klubova trude se koliko toliko odrati svoj status. Koliko u tome uspijevaju ovisi o
sposobnosti sportaa, entuzijazmu i pravilnom sagledavanju dananje pravde.
Moda jednog dana na narod, a pogotovo ovi koji su u vlasti shvate da je doprinos gospoe
Mathai daleko vei za ovjeanstvo nego postignuti gol jednog dugokosog nogometaa. Tada e valjda
i politiari okrenuti plou pa i male sportove tretirati kao jednakopravne. Tada e valjda i na klub
dobiti mogunost rada u boljem prostoru uz mogunost odravanja sportskih priredbi i kod kue.
Kako sada stoje stvari svi su izgledi da emo na to jo jako dugo ekati.
Razlog treba traiti i u stanju drutva.. Jo je Albert Einstein govorio da je svijet opasno mjesto
za ivot, ne zbog ljudi koji su zli, nego zbog dobrih ljudi koji nita ne poduzimaju da se otkloni to zlo.
Stanje koje vlada u drutvu isto je takvo i u sportu, a tko je kriv nego narod koji se
zadovoljava time to dobiva samo kruha i igara. Isti ti ljudi idole uzdiu do neba i time zanemaruju
svoje obitelji, svoje dostojanstvo. Sve dok je takvog naroda bit e i negativnosti ne samo u sportu ve i
u drutvu u cjelini.
Neki e na ovo rei: to je ovome ovjeku? Pa taj nas eli opet vratiti u komunizam. Cijeli svijet
tei za napretkom a mi da se vraamo na staro.
Ne, to nije tono. Nitko nas vie ne moe vratiti na staro. Ali to idemo dalje, sve vie naprijed,
ovi gore nas sve vie obmanjuju. Njihov je cilj da nam poremete i klimu kako bi nam poslije prodavali
maglu uz ogrjev, hranu, vodu pa ak i zrak. Danas oni upravljaju ne samo svijetom ve i svim
segmentima ovog drutva, a cilj im je jedino da opstanu u vlasti i da na raun naroda pune svoje
depove. To je razlog svega to se oko nas dogaa, a jedini narod tome moe stati na kraj. A sve dok je
narod glup i slijep i dalje e se stanje samo pogoravati. Pa svaki narod ima onakvu vlast koju
zasluuje.

97

LISTA POUKA
Svaka lista zna biti korisna, ako ne za drugo onda zato to u sebi sadri uvijek neku pouku
koja e vam pomoi i u ivotu.
Ova se odnosi na sport i sportae svih uzrasta, boja i pogleda.
U sportu je tako kao i sa bombom.
Prvo iskra i plamen a potom eksplozija, nakon koje slijede krhotine iza kojih ostaje trag.
U sportu je kao i kod pasa lutalica. Ili ete zavriti na ulici, ili e vas netko odvesti kui.
A koja e vam sudbina uslijediti ne ovisi o dobrom gazdi, ve i o dobrim mogunostima koje posjeduje.
Ne treba vjerovati da su svi treneri sa licencom i tako dobri kako se o njima pria. Zato dobro
provjerite to se dogaa s vaom formom, a ona se najbolje ogleda uz pomo raunala.
Strunjaci navode da redovan seks i kontinuirano voenje ljubavi ak i u starosti, odrava
tijelo mlado i lijepo. Jednako tako i redovno vjebanje uz kontinuiran trening ostvaruje zdravlje i
savreno tijelo. Da li i seks? - ovisi valjda o seksu.
Teko je napustiti profesionalni sport, pogotovo ako si dosegao sam vrh. Ipak, bolje je da to
uini u vrijeme dok si jo ratnik i legenda, nego kad ta linija uspone zapone sa spustom.
eli li uspjeh u sportu, uvijek imaj pred sobom pogled na razdoblje koje e te odvesti u
skladan odnos sa onima s kojima radi, pa zato nikad ne trai kruha nad pogaom. Prije nego uoi
kakvu nesigurnost ili kakvu nepravdu, preispitaj se jesi li u pravu.
Samo smiren i pozitivan pristup u svakom nastupu donosi i pozitivan rezultat. Strah ili loe
raspoloenje dovest e te do greke, a tko grijei i gubi.
Samo vaa marljivost omoguit e vam ostvarenje ambicija. Spremno izvrite sve pripreme pa
na putu do uspjeha nee vam stajati prepreke.
Suoite se s problemima iz prolosti kako bi ostvarili dobre ideje za budunost. Time
ostvarujete zadovoljstvo koje najvie pomae pred predstojei nastup.
Poput boraca Domovinskog rata, uesnika NOB, saborskih zastupnika i jo niz drugih koji u
dravi trae beneficije do kraja ivota kako bi postali privilegirani, sad su se u toj potrazi prikljuili i
nai, nekad vrhunski sportai.
Koliko je to opravdano za sve njih, nije na nama da donosimo svoj sud. Na nama je jedino da to
pravilno odvagnemo i poslije moda uoimo jesmo li i mi na listi buduih privilegiranih u dravi.
Ali ako se svi naemo tu, a tko e onda u dravi raditi? Od dva milijuna radno sposobnih, danas je
skoro pola milijuna na burzi . Jednako toliko ih je i privilegiranih. Milijun ih je ugroenih ili rade bez
plae. Deset posto je lopova koji odnose milijarde. Pa tko onda ostvaruje dobit?

98

Sa porazom se moemo jo i pomiriti, uslijedit e revan, ali sa budunou nikad. Uvijek


teimo za boljem.
Najuporniji sportai dospijevaju do vrha samo ako iskoriste i ono to sobom donose.
Ljudsko tijelo u sportu posjeduje snagu, ali bez glave nema ni slave.
Svi smo mi lanovi ekipe. Razlika je jedino to pojedinci daju golove.
Trener je gospodar a igra rob. Bude li obratno slijedi palac dolje.
Najuspjeniji sportai nisu i najuspjeniji u ljubavi. Sve ovisi o tome koliko im se sree nudi na
raspolaganju
U sportu uvijek postoji dilema: ili emo pobijediti ili izgubiti. Sa kukanjem nikad neete
ostvariti elju.
Ako misli da si u stanju pobijediti protivnika, ne sanjaj to , ve uini.
Uvijek je bolje ostati ovjek nego na neovjeji nain postati idol.
Prednost netalentiranih osoba je u tome to im je svaki nastup premijera.
Ljubav za sport ne poznaje starost. Uvijek se nae i takav koji je usklaen sa godinama.
Briga za slijedei nastup u natjecanju samo uklanja druge misli. A moda se meu njima krije i
kakva korisna.
Ako ste zadovoljni pobjedom, nemojte je zlorabiti. Uslijedit e i revan.
U koliko eli doznati rezultat sa tablice, ne dii dva prsta. Samo podigni glavu.
Kad bi u sportu samo pobjeivali, nikad ne bi doznali kako je to gubiti.
Mada ste dorasli u obraunu s protivnikom, niste i sa njegovim problemima. Pa nikad ni svoje
niste u stanju uspjeno rijeiti.
Najbolji sporta ne postajete radi onoga to dajete. Najbolji su oni koji pobjeuju.
Kad bi sportai uvijek osjeali samo radost, nikad ne bi doznali to je to tuga.
Danas je vrhunski sport zanimljiv samo toliko koliko mu novca stoji na raspolaganju.

99

DESET SPORTSKIH ZAPOVIJEDI MLADIM SPORTAIMA


Tko se sporta laa, esto puta ostane i bez gaa. Pogotovo prije odlaska pod tu.
Lako je izgubiti borbu, teko je to znati podnijeti.
Svaka je utakmica teka, sreom brzo proe, mada opet nova doe
Sportai ive radi sporta, a ne obratno . Obratno ive samo politiari.
Ne zaputaj uenje, ui da ne bi postao zaputen, pogotovo u postavi ekipe.
Lako je dobiti udarce , teko ih je uzvratiti, pogotovo ako je protivnik jai.
Ako te protivnik uniti do kraja, budi sretan da si iv doekao kraj borbe.
Grubost u sportu vie boli od grubosti u sukobu sa djevojkom.
Ako ti se prije borbe crno pie, dok ita skini bar crne naoale.
Ako ga ne moe svladati ni motkom, a ti ga dotuci kompjuterom

HRVANJE NAJSTARIJI SPORT U RIJECI ALI..


Hrvanje je i olimpijski sport u koji se na alost ulae jako malo, pogotovo ako se to usporedi sa
drugim klubovima u Hrvatskoj. Inae u Hrvatskoj postoji 25 klubova za koje se provode domaa i
meunarodna prvenstva u pojedinanoj i ekipnoj konkurenciji za sve kategorije. Ekipe nastupaju po
elji, odnosno koliko imaju financijskih sredstava. Neki natjecatelji djeluju uspjeno ne samo kod
kue ve i na meunarodnom natjecanju.
I hrvaki klub Rijeka ima pojedinaca koji su uspjeni i kvalitetni hrvai, ali u zadnje vrijeme ti
uspjesi ne samo da stagniraju ve se i umanjuju. Razlog je oit. Rijeka radi po najloijim uvjetima, pa
ne moe organizirati ni natjecanje kod kue. Uzaludno traenje nadlenih da se promijeni to stanje do
sada nije urodilo plodom. Zahvaljujui samo entuzijazmu takmiara i volonterskom radu trenera kao
i ostalih lanova koji upravljaju s klubom stanje se odrava evo ve 60 godina.
Umjesto da grad bude ponosan i na svoje hrvae, kod nadlenih sve ostaje samo na obeanju.
To je i razlog te stagnacije. elja da svaka generacija naini vei iskorak ostaje samo na elji.
Ako tome dodamo jo i gubitak sadanjih prostorija jer se u budunosti kola seli a time se gubi
i prostor za hrvae, to e klub biti prisiljen da se ugasi. Treba li se to dogoditi? To bi takmiari voljeli
promijeniti, ali to ne ovisi o Upravi kluba ve od onih gore.
Rije je o ekipi koja na ovim prostorima djeluje ve 60 godine. Zasluuje li ona to?
Izgleda da se ipak obistinjuje ona elja naeg vrsnog politiara koji je jo prije desetak godina
zahtijevao da se ugase svi klubovi koji nemaju uvjete za samostalni rad, a njihova sredstva koja se
uzimaju od radnika daje onima koji imaju.
Ovo nas podsjea i na zahtjev politiara u redovima Tita koji je traio da se pobiju sve koze jer
one unitavaju ume. I da znate da su ga svi podrali u tome. Mi smo takvi ljudi: Ako se nas ne tie
onda nas je ba briga je li takav zahtjev ispravan ili ne.

100

I JO ZA KRAJ
Neki e ovu knjigu iekivati sa zebnjom to me udi jer je danas vrue i lijepo vrijeme, a kako
meteorolozi predviaju jo e i potrajati.
Ali kakvo god bilo vrijeme nama jo nije vrijeme posveeno veselju, pogotovo ne uz iekivanje. Nama
je danas samo vrijeme za osvjeenje due. To zato to se predvia jo vea temperatura. To ne znai
da emo zato poi na kupanje, ali zato emo se kupati u znoju, a u takvoj situaciji to drugo initi nego
traiti dodatno osvjeenje.
U vrijeme slavlja to se ini ampanjcem. Mi smo skromni pa emo to proslaviti samo s hladnom
vodom. Za neto drugo i onako nemamo kuna. Pa ne moemo plaati ni trenere.
Da bi ostvarili neto vie ne moemo se osloniti na one gore. Dok su oni gore nama moe biti samo
gore. Zato je bolje ii na izlet u gore nego se obraati ovima gore. Da bi ostvarili neto vie, nama treba
jedino dobra priprema a za to nam na raspolaganju stoje jedino nai miii. Samo da bi njih potaknuli
treba potaknuti prije krvno ilni sustav. Ne, neemo to uiniti sa ljivovicom, ak ni sa komovicom,
uinit emo to jedino aktivnom kretnjom, postepeno i pametno kako ne bi u ovoj vruini tijelo doveli
do stanja u kojem prijeti zlo. Zato emo se ograniiti samo na one kretnje koje donose dobro, ako ne
nama, onda onima gore. Oni e nam valjda poslije obeati da e nam biti bolje. Kada? Pa valjda
jednog dana. Dotle e nam biti isto kao i do sada na raspolaganju jedino trava. Ma ne ona u travarici,
ve ona po kojoj gazimo. I do sad nam je ona bila jedino nadahnue, naa nada, ono to nas vodi do
dobrog.
Jo nam fali samo esti korak i doi emo do cilja. Jest da je svaki korak bio dug deset godina. Mi smo
spremni koraati i dalje. Uz motivaciju valjda emo dostii i vei cilj. Kau da cilj ponekad nadolazi i
sam sebe. Jedino to nam fali to je ustrajnost, a i to emo valjda nadvladati pa makar i prkosom. I kad
to uslijedi uz jaku volju evo nas i na cilju. Na alost od tolikog ekanja da doemo do cilja sve do danas
zaboravili smo i to nam je cilj. Je li to nova dvorana koja posjeduje ak i strunjau, pomlaeni
trenerski sastav, pomlaena uprava, pravi uvjeti za rad ili to drugo? Moda se novim korakom
sjetimo i toga, a dotle emo se pokoravati ovima gore. Valjda nam nee biti gore. Gore od ovoga do
sada i nije ni moglo biti.
Politiari tvrde da krivica ne lei u njima ve u krizi, recesiji, korupciji, ratu u pojedinim
zemljama i dr. Ipak unato te krize i ostalih nedaa razlika u primanju dravnog novca za elitu se ne
mijenja. Dok na klub za svoj rad godinje dobiva dvadeset tisua kuna, dotle samo jedan nogometa
prima mjeseno od pedeset do sto tisua kuna. Oni odabrani i do nekoliko stotina tisua , da li kuna
ili eura? Za razliku od njih predsjednik Republika prima samo 25.000 kn. Kao prvi ovjek u dravi
jasno da nije time zadovoljan .Pa on bi morao dobivati bar duplo vie od onoga koji dobiva najvie.
Stoga si on na drugi nain mora poveati primanja. Dokle to ide i kako to ostvaruje, to je drugo
pitanje. I nai zastupnici u Saboru imaju plae svega do 15.000 kn. A kau da ni jedan zastupnik ne
prima manje od 50.000 kn mjeseno. Ono to se ne spominje u plai zna se kako dolazi. I nae sportske
zvijezde osim redovnih primanja dobivaju jo i za reklame, postotak od prodane robe, stimulaciju za
pobjedu i jo kojeta ispod klupe uz auto, nekretnine i dr. za koje nikad neemo doznati. Radnik ako
ostvaruje mjeseno 5.000 kn i prezadovoljan je. udi nas to , a jo vie udi da unato toga to mu je
sve to poznato i dalje uti, ak to vie da uz odobravanje u vlast i dalje bira iste ljude koji su i doveli
do te razlike. Eto kakvi smo mi Hrvati. Kad se nitko ne buni neemo ni mi. A i koja korist od toga?
Oni koji su se bunili u socijalizmu zavrili su na Golom otoku. Ovi kakvi su mogli bi ga ponovo
otvoriti. Zato je bolje staviti flaster na usta. Hm, ipak to ne bi bilo dobro. Kako bi onda usipali
maligane u sebe?
Stoga ova proslava 60. godina naeg postojanja mogla bi ipak proi i uz ampanjac, ljivovicu,
pivo ili to drugo, to ovisi o tome, ma ne koliko posjedujemo ili imamo na raspolaganju u klubu, ve o
tome koliko si tko moe platiti. Pa onda u to ime u zdravlje!
101

102

Biljeke o piscu

PAVOKOVI IVAN BAJO, roen u Crncu Slavonija pisanjem otpoeo 1960. na nagovor kolege
Tomin Josipa.
Kao vanjski suradnik sudjelovao je s dopisima u Zdravstvenom listu, Galebu, Valu, Radio
Rijeci, Novom listu i Hrvatskoj rijeci. Ukupno objavio oko tisuu lanaka, to u knjievnim krugovima
znai jednu knjigu.
Od 1980 pie komedije drame a na kraju i romane.
Do sada objavio: Monografija 35. godina dizakog kluba Rijeka, Monografija 40. godina hrvakog
kluba Rijeka skripta.
Muki pogledi satira, Pogrena odabranica roman, Rijeani u trilemi satira, Tko je krivac
roman, Kufer pun zbrka roman, Miris ugaene trave roman, Mudre izreke i poneki savjet ,
Komedije, Kupidonova pouka roman, Muki pogledi 2.- satira, Unato svemu nada- satira, Crveni i
oni drugi- satira.
Njegove zasluge u rijekoj knjievnosti moemo usporediti sa najezdom Tatara pred nekoliko
stotina godina na Grobnikom polju. Naime, tada su Tatari kao znatno jai umalo doli do pobjede.
Grobniani da ne doive sramni poraz poli su da se malo odmore kako bi stakli snagu za jai otpor. I
dok su se oni odmarali njihove ene donose odluku da se odupru Tatarima umjesto svojih mueva.
Kad su ih Tatari ugledali pred sobom gole ko od majke roene, navalili su na njih ko izbezumljeni.
Uskoro su bili toliko iscrpljeni da bi ih porazila i vojska djeaka. I jo da su one bile tihe, moda bi ovi
izdrali bar neko vrijeme. Ali i dalje ih sluati zbilja nisu mogli. Zato su se dali u bijeg ko zeevi.
Poslije se ova pobjeda propisala grobnikoj vojsci, ali nigdje se u povijesti ne spominje one koje su
stvarno zaslune.
Jednako tako nigdje se u rijekoj knjievnosti ne spominje autora ove monografije. Nigdje u
novinama nitko jo nije napisao ni slova o njemu. A njegova djela jednako su znaajna i vrijedna ko i
pobjeda Hrvata na Grobnikom polju.

103

U atraktivnom prostoru koji se nalazi u ravnini s plavetnilom morske puine i pogledom zahvaa cijeli
Kvarner, nalazi se restoran za one koji ele uivati u svakom zalogaju. To jami i Robi Benzija, jedan
od najboljih kuhara tog podruja.

104