You are on page 1of 8

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Zadatak 14 : Na slici je prikazana strujna mrea oko zatitne konstrukcije od elinih talpi u vodopropusnom sloju. Odrediti : a) Koliko visoko (iznad nivoa terena) de se podidi voda u pijezometrima ako su oni postavljeni u takama a, b, c, i d b) Protok kroz kanal II po jedinici irine (okomito na prikazani popreni presjek) c) Ukupni protok kroz vodopropusni sloj po jedinici irine d) da li de se voda procjeivati bre ili sporije ako je razlika potencijala veda ili ako je manja
eline talpe zatitna konstrukcija

5,0 m Nivo terena 1,7 m

I a b
1 2 3 4

II

6 III
kx = kx = k= 510 cm/sec
-3

10,0 m

Vodonepropusni sloj Slika 1.6 : Strujna mrea oko zatitne konstrukcije od elinih talpi u vodopropusnom sloju

Rjeenje : a) Na osnovu konstruisane strujne mree prikazane na slici, vidi da je broj strujnih kanala Nf = 3 i da je broj padova potencijala Nd = 6. Ukupni pad potencijala od uzvodne ka nizvodnoj strani iznosi 3,3 metra, pa je pad potencijala izmeu pojedinih ekvipotencijalnih linija jednak 3,3/Nd, tj. jednak je 0,55 metara. Taka a, locirana je na ekvipotencijalnoj liniji broj 1, to znai da je pad potencijala do te linije jednak 0,55x1, te da de se nivo vode u pijezometru postavljenom na ekvipotencijalnoj liniji 1 dostidi visinu od (5,0 0,55x1) = 4,55 metara iznad nivoa terena. Analogno, za druge traene take, moemo napisati : b = (5,0 0,55x2) = 3,9 m c = (5,0 0,55x5) = 2,25 m d = (5,0 0,55x5) = 2,25 m b) Prema izrazu za protok kroz jedan strujni kanal, moe se izraunati protok kroz jedan kanal :

H k Nd

3,3 5 10 6
5

m3 5 10 0,55 2,75 10 / m' sec


5 5

gdje je k zadati koeficijent vodopropusnosti i iznosi : 510-3 cm/sec = 510-5 m/sec

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

c) Ukupni protok jednak je protoku kroz jedan kanal pomnoenom sa ukupnim brojem kanala konstruisane mree teenja tj.

H Nf Nd

5 10

m3 0,55 3 8,25 10 / m' sec


5

d) Naravno, voda se procjeuje bre za sluaj vede razlike potencijala, jer je brzina (Darcy-jeva) jednaka proizvodu koeficijenta vodopropusnosti, koji je u ovom sluaju konstantan, i hidraulikog gradijenta u ijoj se definiciji razlika potencijala nalazi u brojniku Zadatak 15 : Mrea teenja se moe primijeniti za proraun uzgona na bazu hidraulike konstrukcije. Primijeniti, na slici nacrtanu, mreu teenja u proraunu uzgona na dno gravitacione brane. Pretpostaviti da je kx = ky = k. 14,0 m

7,0 m

6,0 m 2,0 m a b c d e f

10,0 m

Vodonepropusni sloj
Slika 1.7 : Strujna mrea ispod gravitacione brane

Sa skice strujne mree je vidljivo da postoji 7 padova potencijala (Nd), a kako je ukupni pad potencijala izmeu uzvodne i nizvodne strane 7,0 m, slijedi da je pad potencijala izmeu pojedinih ekvipotencijalnih linija jednak 7,0 m/7 = 1,0 metar. Na osnovu potencijala u pojedinim takama ispod brane moe se izraunati uzgon prema : a ( lijevi ugao brane) = (Ukupni pritisak u a)x(w) = [(7,0 + 2,0) 1,0] w = 8 w Slino i za ostale take : b = [9,0-(2)(1)] w = 7w te konano za taku f ( desni rub brane) : f = [9,0-(6)(1)] w = 3w Pritisak izdizanja je prikazan na slici ispod za sve karakteristine take ispod brane. Ukupna sila uzgona po jedinici irine, moe se izraziti kao povrina datog dijagrama.
14,0 m

e
3 w

8 w

7 w

6 w

5 w

4 w

[kN/m2]
Slika 1.8 : Uzgon na dno gravitacione brane

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Zadatak 16 : Duboki iskop je izveden u sloju krute niskopropusne gline ija je zasidena zapreminska teina jednaka 18,46 kN/m3. Kada je dubina iskopa dostigla 8,0 metara, dolo je do hidraulikog sloma dna iskopa, koji se ogleda u prodiranju pijeska i vode. Naknadni istrani radovi pokazali da se ispod sloja gline nalazi sloj pijeska i to na dubini od 12,5 metara. Do koje visine iznad sloja pijeska bi se podigla voda u buotini prije poetka izvoenja iskopa?

ISKOP
8,0 m 12,5 m

h=?

Glina Pijesak

Slika 1.9 : Dimenzije iskopa i profil tla

Rjeenje : Sa napredovanjem iskopa, kao posljedica rasteredenja, opada efektivni napon na povrini sloja pijeska. Porni pritisak (neutralni napon) u pijesku, ostaje konstantan. Hidrauliki slom dna iskopa se deava kada efektivni napon na povrini sloja pijeska padne na nulu:

' z
h
h
w

sat

h
sat

z
sat w

(12,5 8) 18,64 8,55m 9,81

Dakle, voda bi se podigla do visine od 8,55 metara iznad sloja pijeska pod utjeca pornog pritiska prije iskopa. Napomena : Kako se radi o jako slabopropusnom materijalu gline, nije logino razmatrati ravnoteu sa uzimanjem u obzir uticaja procjeivanja vode na naponsko stanje. Dakle, razmatra se kratkotrajno stanje u kojem se i deava izdizanje neposredno nakon iskopa do dubine od 8,0 metara.

Zadatak 17 : Izraunati vrijednosti i nacrtati dijagram totalnog, efektivnog napona i pornog pritiska za profil tla prikazan na slici.

4,0 m

CH : d = 17,0 kN/m ; sat = 21,84 kN/m

NPV

1,5 m zona kapilarnog penjanja

S = 100%
5,0 m SM : sat = 21,0 kN/m
3

Slika 1.10 : Profil tla

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Napon Dubina [m] 0,0 2,5gore 2,5dole 4,0 9,0

Totalni napon [] 0,0 2,517,0 = 42,5 2,517,0 = 42,5 42,5 + 1,521,84=75,26 75,26+21,05=180,26

Porni pritisak [u] 0,0 0,0 -1,59,81=-14,715 0,0 5,09,81=49,05

Efektivni napon ['= -u] 0,0 42,5 57,215 75,26 131,21

Tabela 1.2 : Izraunate vrijednosti napona po karakteristinim dubinama

Na osnovu vrijednosti izraunatih i prikazanih tabelom, moe se nacrtati i traeni dijagram promjene napona sa dubinom :
0 -40 -20 0 -1

20 40 60 80 100 120 140 160 180 200

-2 -3
-4 -5 -6 -7 -8 -9 Totalni napon Porni pritisak Efektivni napon

-10

Slika 1.11 : vertikalni naponi i porni pritisak

Zadatak 18 : U sloju homogenog tla nivo podzemne vode je odreen na dubini od 2,0 m ispod povrine terena. Visina kapilarnog penjanja je 0,50 m, a zapreminska teina tla u zoni kapilarnog penjanja je 17,5 kN/m3. Zapreminska teina suhog tla je 16,60 kN/m3, a zapreminska teina tla ispod nivoa podzemne vode 19,40 kN/m3. Odrediti porni pritisak na dubini od 2,0 metra ispod povrine terena, prije i nakon kapilarnog penjanja. Porni pritisak jednak je nuli na nivou podzemne vode, kapilarno penjanje ne utie na promjenu pornog pritiska na nivou gdje se formira slobodni nivo vode. Dakle, na dubini od -2,0 metra, porni pritisak jednak je nuli i prije i nakon kapilarnog izdizanja : u=0

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Zadatak 19 : Izraunati totalni i efektivni vertikalni napon, te porni pritisak u taki A iskopa sa slike. Geometerijske i geotehnike karakteristike su prikazane na slici =21,0 kN/m3 = 29 c = 30 kPa
sat

Iskop pod vodom A

9,0 m

3,0 m

12,0 m

Slika 1.12 : Geometrija iskopa

Totalni napon ( ) jednak je pornom pritisku (u) koji iznosi : 9,0 w = 9,0 10,0 = 90,0 kPa Efektivni napon jednak je nuli prema principu efektivnih napona : ' = - u Zadatak 20 : Izraunati potrebnu debljinu filter sloja kojeg treba postaviti na dno iskopa sa slike s ciljem da se ostvari faktor sigurnosti od 3,0 protiv hidraulikog sloma dna koji se oituje u prodiranju materijala i vode u iskop. Izabrani filter materijal zadovoljava uslove granulacije koji su takvi da je filter dovoljno upakovan da onemogudava prodiranje estica materijala ispod filtera, a na drugoj strani dovoljno propustan da prua minimalan otpor procjeivanju vode kroz njega. Prosjeni hidrauliki gradijent u zoni vertikalnog isticanja iznosi 0,6. Zapreminska teina prirodnog materijala u saturiranom stanju iznosi 21,0 kN/m3, a filter materijala 23,0 kN/m3.

H = 6,0 m DF = ? D = 3,0 m zona izdizanja D/2=1,5 m


Slika 1.13 : Zatitna konstrukcija sa naznakom zone izdizanja

Faktor sigurnosti prije postavljanja filter materijala iznosi :

FS

' i
w

sat

w w

21,0 10,0 0,6 10,0

11,0 1,833 3 6

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Nakon postavljanja filter sloja, zona izdizanja je oteana pa u izraz za faktor sigurnosti ulaze veliine prikazane slikom ispod : W'F DF

D = 3,0 m

W'

FS
U D/2=1,5 m

W' W U

' F

1 2 1 D ' D DF 2 2 1 2 D i prosj w 2

' F

'

DF D i prosj
w

' F

Slika 1.14 : Faktor sigurnosti nakon ugradnje filtera

Iz uslova da je zahtjevani faktor sigurnosti jednak 3,0 moe se izraunati potrebna debiljina filter sloja da se isti postigne :

'

DF D i prosj
w

' F

3,0

' DF D DF

DF D

' F

3,0 i prosj
w

3,0 i prosj
' F

' ' 3,0 0,6 10 11 3,0 1,615m 13

3,0 i prosj
' F

USVOJENO : DF = 1,65 metara

Napomena : Veoma je vano pravilno izabrati filter materijal. Terzaghi i Peck (1948.) su predloili kriterij koji uzima u obzir granulometrijski sastav prirodnog materijala pri odabiru granulometrije filter materijala : 1)

D15( F ) D85( B )

2)

D15( F ) D15( B )

gdje su D15(F) i D15(B) otvori sita kojima odgovara 15% prolaska materijala filtera i prirodnog materijala respektivno, dok je analogno D85(B), otvor sita kojem odgovara 85% prolaska prirodnog materijala . Prirodni materijal je onaj iji se hidrauliki slom sprjeava ugrandnjom filter materijala.

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Zadatak 21 : Izraunati efektivni napon na dubini od 2,0 metra ispod dna jezera (taka A) u zasidenom sloju gline prije i nakon podizanja nivoa vode u jezeru sa 4,0 metara na 6,0 metara. Zasidena zapreminska teina gline je 20,0 kN/m3 2,0 m 4,0 m
sat

= 20,0 kN/m3

2,0 m

Slika 1.15 : Geometrija sa naznakm nivoa vode u jezeru prije i nakon podizanja nivoa vode

Rjeenje : Efektivni napon se rauna kao razlika totalnog napona i pornog pritiska prema Terzaghijevom principu efektivnih napona.
A, prije ' A, prije

4,0

sat

2,0
w

4,0 10,0 20,0 2,0 80,0kPa - totalni napon prije podizanja nivoa 80,0 60,0 20,0kPa - efektivni napon prije podizanja nivoa

A, prije

6,0
w sat

A, nakon

6,0

2,0

6,0 10,0 20,0 2,0 100,0kPa - totalni napon nakon podizanja

nivoa
' A, nakon A, nakon

8,0

100,0 80,0

20,0kPa - efektivni napon nakon podizanja nivoa

Dakle, usljed porasta nivoa vode u jezeru iznad zasidenog sloja, totalni napon raste za istu veliinu kao i porni pritisak, pa efektivni napon ostaje konstantan. Zadatak 22 : Na neporemedenom uzorku je izven test sa konstantnim nivoom, s ciljem da se odredi koeficijent vodopropusnosti (Darcy-jev koeficijent). Rezultati su prikazani tabelom : Trajanje testa Koliina prikupljene vode Razlika nivoa Duina uzorka Prenik uzorka
Tabela 1.3 : Prikaz rezultata testa

4 min 0,300 l 50 mm 100 mm 100 mm

Rjeenje : Osnovni princip ovog testa se zasniva na injenici da je prikupljena koliina vode jednaka vodi koja proe kroz uzorak u posmatranom vremenu : A k i t = Q Povrina uzorka : A

100 2 4

7854 mm 2

Q A i t

Q 50 A t 100

300000 50 7854 4 60 100

0,318mm / sec

3,2 10 2 cm / sec

100 Rijeenih ispitnih zadataka iz mehanike tla

Zadatak 23 : Na neporemedenom uzorku je izven test sa opadajudim nivoom, s ciljem da se odredi koeficijent vodopropusnosti (Darcy-jev koeficijent). Rezultati su prikazani tabelom : Poetni nivo vode u cjevici Krajnji nivo vode u cjevici Trajanje testa Duina uzorka Prenik uzorka Prenik cjevice
Tabela 1.4 : Prikaz rezultata testa

1500 mm 605 mm 281 s 150 mm 100 mm 5 mm

Rjeenje : Povrina cjevice : a Povrina uzorka : A

52 4 100 2 4

19,67 mm 2 7854 mm 2

log 10

h1 h2

log 10 2,48

0,3945

Osnovni princip testa sa opadajudim nivoom jeste da protok vode kroz cjevicu mora biti jednak vodi protoku kroz uzorak, i iz tog uslova se izvodi poznati izraz za koeficijent vodopropusnosti :

2,3 19,67 150 0,3945 7854 281

1,21 10 3 mm / sec

1,2 10 4 cm / sec

Napomena : Test sa opadajuim nivom se uspjenije primjenjuje za sitnozrne materijale, jer u sluaju primjene testa sa konstantnim nivoom treba ekati dug vremenski period da voda protee kroz uzorak pa moe dodi do isparavanja dijela vode iz posude u kojoj se odrava konstantan nivo, pa je teko ocjeniti koji dio vode je proao kroz uzorak a koji je evaporirao. Na drugoj strani, primjena ovog testa za granularne materijale zahtjeva oitanja veoma kratkog, praktino neizmjerivog vremena, pa se za krupnozrne materijale najede primjenjuje test sa konstantnim nivoom.