TRADICIONALNO ZANATSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI

Tradicionalno zanatstvo je pretea proizvodnom zanatstvu, a proizvodno zanatstvo je na naim prostorima poelo da se javlja od poetka 20. stoljea. Zanat je ljudski rad kojim pojedinci ili grupe obrauju ili prerauju pojedine sirovine ili predmete dovodei i u stanje i oblik korisne za iroku upotrebu. Zanatlijom zovemo onoga koji od toga rada !ivi, a ne i onoga koji umije sam da napravi neki proizvod"ukoliko se ne bavi tim poslom kao stalnim zanimanjem od koga !ivi. PRERADA METALA #$%&'( )ar. addadan* su izraivali razne predmete od !eljeza koji su se mogli izraivati pomoi kovakog mije a bez vodenog pogona. (zraivali su+ "poljoprivredne alatke )raonici, lopate, motike, trnokopi"budaci, kose srpovi,* "konjsku opremu ) emovi, uzengije, eagije, potkovice,* "alat razni obrtika )utije"pegle, velike i male makaze abad!ijama i terzijama,ekie zlatarima, sabljarima,* #-(.'&/( )elengiri* kovali su klince i druge sitnije predmete. #linci su se prodavali na oku. 0rema upotrebi klinci se dijele na+ nalunae )za pravljenje naluna*, parmakae )za prikivanje parmaka"ograda bae, dvorita,*, baskijae )za prikivanje baskija"vrljika !ioka*,direkae ili rastovnjae )za prikivanje greda i palamare* do pola i vie metara dugake, a upotrbljavali su se i za gradnju mostova, oni su se prodavali po komadu. #linari su izraivali i tzv. pule kojima su bogatai ukraavali sokakna vrata, kao i vrata oni soba koje su slu!ile za reprezentaciju. 1/&%&23(45 su kovali brave, katance i kljueve. (zraivali su velike i male brave. 0ostojale su dvije vrste veliki brava+ jedne su se mogle zakljuavati iznutra i izvana, a druge samo izvana. 0rve su se udarale na sokana i ajatna vrata, a druge na sobna, imale su kaparu na unutranjoj strani kojom se soba mogla nou zakapariti. Takve sobne brave imale su dva jezika, jednim se soba zakljuavala, a drugim kaparila. 6ale brave udarale su se na sanduke i na dula7e. #atancima su se obino zatvarali duani i one prostorije na kojima je bila ereza. 8lavno obilje!je stari brava i katanaca je da i svaki klju nije mogao otkljuati. .&-'&23(45 )ar."per."tur.* su kovale nale ili potkove za izme. 9&1-4&/( (-( #-'(45 su kovali, popravljali i otrili sablje. 9ablje su se nosile na gajtanu o ramenu. %ezivanje sablje za gajtan bio je posao kazaza. 9ablje su se uvozile iz razni krajeva. Za one koje su se uvozile iz .jemake upotrebljavao se naziv alamankama. 9ablje su okivane u srebro. :to je vlasnik bio bogatiji i na veem polo!aju, sablja mu je bila skupocjenija. );<<<. g. procijenjena je jedna sablja emerlija"krivoija na ;2; gro, a za taj novac se mogla kupiti jedna manja kua*. 1('&#'(45 (-( .$3&/( )tur.* su izraivali sve vrste no!eva, poev od klopaca do and!ara. $sim toga izraivali su i kalentree"tim su se no!evima zarezivali kalemi od trske kojom se pisalo arapsko pismo. (mao je kratku otricu, a dr!ak mu je bio dva puta du!i od otrice. .o! se cijenio po vrsti materijala, izradi kavzi i korica. #od bolji no!eva dr!ak no!a se okivao somovom i slonovom kosti, a kod slabiji se u tu svr u upotrebljavalo drvo i ro!ina. 9omovina se nabavljala iz /usije, a slonovau su donosile ad!ije. $kov drke zvao se =kavze>. 6ogle su biti crne i bijele boje, a kod posebni no!eva kavze su pravljene od koralja i ti su no!evi bili na cijeni. #avze su se spajale na vr u drke no!a = aermom>, a to je bilo djelo amerd!ije. #od neki no!eva aerma je bila i pozlaena. #ore no!a bile su lijepo izraene i ukraene, a izraivali su i =kored!ije>. T?@5#'(45 (-( 0?:#&/( )per."tur.* nisu nikada pravili puke, nego su i samo opremali )kundaili* i popravljali. 2ijelovi puaka i gotove puke su se uvozile. Z(-23(45 (-( Z%$.&/( )per"tur.* su izraivali razne predmete od bronze )tua* i !ute mjedi )tombaka*, kao i zvona, svijenjake ili irake, avane, utege, kandila, zile )vrsta muzikog
;

instrumenta*. .ji ov alat se sastojao od ekia, nakovnja, prese, ajar tasova za mjerenje utega, mije ova i razni kalupa. #&.T&/23(45 )lat. sprava za mjerenje te!ine, vaga"kantar* su dobile ime po kantaru glavnom proizvodu. $sim toga oni su pravili i tzv. kantar"terezije i terezije koje se od kantara razlikuju po tome to je ovdje za polugu kantara privezana sa tri lanca posuda slina dubljoj tepsiji. ( kantar i kantar"terezija su jednokrake vage, a dvokrake vage su terezije, a utezi su drami. (zraivali su se mali )mjere do A0 oka* i veliki kantari )mjere do ;00 i vie oka*. #&Z&.23(45 )per."tur.* su kovali razne predmete od bakra, prije svega za jelo, pie i vodu, a #&-&423(45 su te predmete prevlaili kalajem ili kositrom. $vaj obrt u 1iB je doao zajedno sa Turcima i odr!ao se do danas. 9vi nji ovi proizvodi prema upotrebi mogu se svrstati u nekoliko skupina+ kazani i aranije )turska rije*"manji bakreni kazan ili povei kotao ku injsko sue+ tend!ere )erpe* razne vrste i veliine, tave,kuplid!eta )za varenje rane*, tepsije za ljeb i pite, ase, sa ani, leneri i meterizi za serviranje rane, eviri )za prepiranje biljne i ienje zrnaste rane* sue za donoenje i dr!anje vode+ ugumi, ibrici, sura ije, ae, sue za ka vu+ ka veni ibrici, d!ezve, zar7ovi, kutije za ka vu i eer, saksije ili mangale, sue za pranje rublja+ razni kazani i aranije za odvaru rublja, leeni, tekneta za ispiranje za rasvjetu+ iraci )svijenjaci* i 7enjeri zvani muemalije naprave za destilaciju+ imbek )za destilaciju ljekoviti trava* i rakijski kazan proizvidi za brijanice+ leeni )gr. lavor za umivanje*, 9ue se nije samo kalajisalo, nego i ornamentiralo. $bino su se ornamentirale tepsije, ibrici, leeni, zar7ovi i ibrici za ka vu. $rnamente su crtale tom poslu vjete kazand!ije, a graviranje je bio posao !ena i djevojaka, a to su radile ma oim po kuanma. 0ored opi naziva kazand!ija i kalajd!ija, ovi obrtnici su nazivani jo i po predmetima koje su izraivali, npr. ibrikija, 7enjerd!ija, tasat idr. #?4?.23(45 (-( Z-&T&/( )tur.* kovali su razne predmete koji slu!e kao nakit+ prstenje, pavte, toke, belenzuke )tur. narukvica od pleteni lania*, al ale )ar. narukvica*, kovali su i razne predmete ze crkve i manastire. 4edno vrijeme kovali su i igle. ? svakom kujund!ijdkom duanu bilo je malo grno gdje se topilo zlato i srebro. Zlatarski alat se sastojao od jednog malog nakovnja, ekia, klijeta, tered!e, male turpije, zumbe"probojnice kalupa, 4&-2?Z23(45 )tur. jalduz"pozlaen* bavili su se pozlatom iskljuivo bakreni stvari. B&:565/23(45 )tur.* zanatlija koji pravi aerme. Baerma je srebrni dio na drku no!a s gornje strane. T5.5C523(45 ili -(6&/( )per. tenee" lim* bili su iskljuivo 3idovi. $vaj obrt mlaeg je datuma i javlja se poetkom ;D. st. -imari su izraivali razne predmete od lima ili teneeta, kao to su+ kutije za ka vu, eer, razno posue, aice za arene 7enjere itd. 0otroai nji ivi proizvoda bili su najsiromaniji slojevi.

PRERADA KOE Zasnivala se na domaim proizvodima i domaim poluproizvodima.Temeljila se na sirovinama iz stoarstva i lova na krznaice. 9irova ko!a se preraivala u radionicama koje se zovu =tab ane>, a zanatlije se nazivaju =tabaci>. Tabake proizvode dalje su preraivali sarai i izmed!ije. 9 preradom krzna bavili su se krznari ili urije. T&1&E( )ar. tabak"ko!ar* su obrtnici koji se bave tavljenjem ko!e od domai !ivotinja, dvopapkara pre!ivaa, te tavljenjem konjske, magaree i pasje ko!e. Tabaki obrt poeo se razvijati u 9arajevu krajem ;A. 9t. );FGD.g.*. a do kraja ;<. 9t. razvio se jo u 22 grada+ .ovi 0azar, 0ljevlja, 'ajnie, @oa, 4ele, %iegrad, /ogatica, 9rebrenica, .ova #asaba, Tuzla, Teanj, 1anja -uka, 4ajce, -ivno, Travnik, Zenica, %isoko, @ojnica, #onjic, 6ostar i 9tolac. Tabaci su izraivali+ on, usele, bujer"usele, bijelu mjeinu, kajsar, apliju, tire i tokmakai. Za tavljenje ko!e upotrebljavao se ruj, ika i loj. Hon se pravio od teki , a usele od laki govei , pa i telei ko!a. 1ujer"usele izraivao se od isti ko!a kao i usele, a razlika je u tome, to je usele bijele, a bujer"usele kestenjaste boje. 1oja za bujer"usele pravila se od crvenog jabukovog i krukovog lista i bila je stalna do izdera. Hon slu!i za potplate, a usele i za lice i za potplate krajiniki opanaka. 6jeina je proizvod uinjene ovije, a kajsar i sa tijan kozije ko!e. Tire je slino debelom koncu i slu!ilo je za aranje i ukraavanje razni proizvoda sarakog obrta. 0ravilo se u %isokom i bilo je zeleno, a uvozno iz Earigrada zvalo se umi"tire i bilo je srebrnaste boje. Tokmakai se pravio samo od volovski ko!a tavljeni u loju. To je ustvari bio maarski nain tavljenja ko!e, koji je bio poznat i sarajevskim tabacima. ? jednoj tab ani preraivalo se A"20.000. komada ko!a. 9a tijan, mjeina i kajsar slagao se u ture po ;0 komada, a ;0 komada ona zvalo se =nobet>. .a svaku ko!u udarao je tabak koji ju je radio svoj znak =nian>. Taj znak se udarao na nalije ko!e. #ajsar, bijeli sa tijan i bijela mjeina izvozili su se u &ustriju, @rancusku i .jemaku. 9&/&'( ili 952-&/( )ar.serd!un"sedlo* spadaju meu najva!nije i najbrojnije obrtnike u 9arajevu.9pominju se prvi put ;FGD.g. (zraivali su konjsku opremu, te razne predmete za potrebe stanovnitva. $d konjske opreme najva!nije je sedlo po kome su se i prozvali sarai. 2rveni kostur sedla zove se =kaltak>. 4abuka na prednjem dijelu sedla zove se =unka>, a naslonja na zadnjemdijelu sedla =arka>. 2onji dio sedla poiven je keetom , izraenim od govee dlake. .a unka i arka naticao se =ul>" vrsta ebeta, a preko njega ili preko samog sedla naticala se i = aa> djelo terzije )tur. vezeni konjski pokriva kojim se pokriva sedlo i konjske sapi*. .a arka su se stavljale =bisage>, a na unka =kuburluci>)tur. ko!na torba u kojoj se dr!e kubure*, takoe djelo saraa. $ni su pravili =uzde>, =dizgine> i pletene kand!ije. .akit na konjskoj opremi zove se =ra t>. ?zde su najee bile ukraene kitama od svile, koje su izraivali kazazi. .a uzdi je bilo i drugi ukrasa koje su izraivale kujund!ije. Za potrebe stanovnitva izraivali su razne predmete, kao to su+ =bensila >"irok ko!ni opasa koji sprijeda ima vie pregrada za papire, novac, du ankesu, no!eve oru!je i dr.,=du anske kese> pravljene od volovski mje ura, =kresivae>"posebne kese u kojima se nosio kremen, akmak i trud za pripsaljivaje lula, =ke ara>" kesa u kojoj se nosio novac i koja se zatvarala pomou dvije zatvorene pantljike od ko!e, =arpelj>" ko!na torba koja se nosila o kraem kaiuna ramenu, =7iekluci>"manje ko!ne torbice u kojima su se nosili naboji )7ieci*, =ila>"manja torbica u kojoj se nosio barut, =putnika sinija"so7ra>, $d obue sarai su izraivali tzv.sarajevske ili krajinike opanke. 0o veliini bilo je ;0 vrsta opanaka, i to+ karunii )najmanji*, maorii, mali, srednji i veliki u testetu, ispod !enski , !enski, ulojci, batali i preko batali. 9&8/23(4& )tur.* zanatlija koji se bavi struganjem dlake sa govei , oviji i koziji ko!a, a zatim su te ko!e sjekli na odreene dimenzije. #5'523(45 su zanatlije koje su od te dlake pravile =keeta>, kojima su se postavljala sedla.
I

$d istog materijala pravile su se i kape zvane =ula >. Zatim, dlakom su nalagani i jastuci koji stoje uza zid po minderu. #eed!ije i sagrd!ije javljaju se u 9arajevu izmeu ;FGD. ( ;AI0.g. .&-?.23(45 su pravili muke i !enske nalune. .alund!ijski posao bio je vrlo lagan, jer su drva za nalune kupovali gotova i na nji samo prikivali kaie. 2rvo za nalune se pravilo u 0azariu, to je bio zimski posao seljaka. 2rvo za muke nalune bilo je od bukovine, a za !enske od javorovine. .ajstariju vijest o ovom obrtu nalazimi u de7teru od ;FGD.g. $0&.'&/( su pravili opanke od sirove i tavljene ko!e. .ajjednostavniji su se zvali =putravci>. $panari su sami =inili> tavili ko!u tako to su je nekoliko dana kiselili u tekuoj vodi, a zatim je stavljali u =se7iju> cementirani bazen ukopan u zemlju. ? se7iju je moglo da stane oko 20 ko!a. #o!e se pospu sa I kg zagaenog krea i s malo luga, a zatim se natope vodom. .akon ;A dana ko!e se izvade i s nji se skida dlaka i mesina. $vaj proces se naziva =7argovanje>. 0oslije toga ko!e se peru u tri vode da se s nji odstrani kre, a zatim se stavljaju u drvenu posudu =ciluk> izraenu od = rastove duge>. $va posuda ima 7unkciju ambae, velikog drvenog korita izraenog od jednog debla. ? ciluk se stavljaju mlaka voda i samljevena rastova iarka. .a jednu goveu ko!i stavljalo se od I do A kg iarke. Tu se ko!e zagrijavaju nedjelju dana ( mijeaju nekoliko puta. Topla voda obezbjeuje se tako to se voda grabi iz ciluka, zagrijava na kazanu i ponovo vraa. Taj ciklus se ponavlja dva puta, tj. osmi dan se stavlja nova voda i iarke. 0oslije toga ko!e se stavljaju na motke da se prosue, zatim se na podu savijaju i sijeku u onove koji se ponovo tave u buretu. .ji ovo tavljenje traje 2 do I nedjelje. '(Z6523(45 su izraivale, osim opanaka, svu ostalu muku i !ensku obuu+ izmeJ papueJ tomakeJ =mestve>)tur.*"vrsta duboke obue od mekane ko!e sa vrlo tankim d!onom bez peta. $blae se na gole noge i na arape. 9lu!e kao kuna cipela, a pri izlasku na ulicu navlae se 7iraleJ =7irale>"plitke ko!ne cipele. @irale, papue i izme pravile su se od kajsara, a sva ostala obua od !utog sa tijana i !ute mjeine. 3ute izme nosile su iskljuivo udate !ene. .a izme i papue prikivale su se i nale. 3uti sa tijan i mjeina, glavni materijal izmed!ija uvozio se uglavnom iz 9koplja, te u manjoj mjeri iz Earigrada. #ajsar )crveni sa tijan* dolazio je iz 9kadra. #/0523(45 bavili su se krpljenjem obue, a to su radili po tzv. krevetima. 9pominju se prvi put u jednoj ispravi iz ;KI2.g. =#reve>"vrsta najprimitivnijeg duana u kojem su radili najsiromaniji obrtnici, krped!ije i sl. T5/-?#'(45 pravili su =terluke> ili =teluke>. To su sveane papue od sa tijana ili kajsara po licu izvezene zlatom ili svilom, a nosile su i !ene i djevojke kao kunu obuu. #?.2?/23(45 ili E(05-&/( )grka rije koju su preuzeli Turci* najmlai obrt, razvio se poslije reorganizacije Zemaljske uprave i vojske,"obrtnici koji su pravili cipele. C?/'(45 ili #/Z.&/( )tur.* Lzanatlije koje prave odjevne predmete od krzna+ =urak>"krzneni ogrta, postavljen samuromJ mo!e biti kratki )uri* i dugi. .osili su i imuniji ljudi. =urdija>" krznom postavljeni kratki i dugi kaput, iroki rukava..osili su je i mukarci i !ene. -ice !enske urdije bilo je od kadi7e, a muke od o e.

PRERADA TEKSTILA 0reraivale su se sirovine i poluproizvodi iz !ivotinjskog i biljnog svijeta. 9irovine !ivotinjskog porijekla su+ vuna, kostrijet, dlaka sa govei ko!a i predena svila. 9irovine biljnog porijekla su+ lan, konoplja i pamuk. 0redena svila, nepredeni i predeni pamuk su uvozni artikli, a ostalo domai proizvodi. 'o a i sve vrste tkanina potrebne za najvei dio muke i !enske odjee su uvozni artikli. $d vune su se tkala ebad i sukno, od kostrijeti pravili su se mutapi, od lana tkalo se platno, a od konoplje plela su se u!ad i julari. $d predene svile proizvodila se razna pozamenterija, nepredenim pamukom nalagali su se jorgani i neke vrste zimske odjee, a od predenog pamuka pravio se konac za neke vrste pozamenterije i tkalo se platno za rublje i druge kune potrebe, 2omae sukno nije podmirivalo potrebe gradskog i seoskog stanmovnitva, pa su se uvozili =ajak> i =aba>. C51523(45 )tur.* obrtnik koji proizvodi ili prodaje ebad. $sim domai bila su u upotrebi i domaa ebad, zvana jambol ebe. $na su bila znatno skuplja od domai , a od domai su se razlikovala po tome to su s nalija bila glatka, a s lica rutava. %unu koju su dobijali od tabaka najprije bi ispucao =pucar> ili = ala>, da iz nje istjera svu prainu , a zatim se vuna prela na osnovu i potku, to je bio posao !ena. 0redenje vune zvalo se pojimanje i od takve vune ebed!ije su tkale ebad. $sim obini ebed!ije su tkale+=ege>" ebe kojim su se prekrivale sapi tovarnog konja, a po njoj se udarao pokrovac da se kinica lake cijediJ =podmetke>"ebe koje se stavlja ispod samara ili sedlaJ =ulove>"ebe na kome su s lica mnoge rese da se kinica bolje cijedi, a njime se pokrivalo sedlo i sapi ja aeg konja, bilo je obino obojeno crnom bojom ili se tkalo od crne vune. 9tan na kome su se tkala ebad bio je polo!en orizontalno, kao i onaj na kome se tkao bez, dok je stan kod mutabd!ija bio postavljen vertikalno. $tkana ebad valjala su se u stupama. 9tupe su pravljene pri izvoru rijeke ili jaeg potoka gdje je voda bistra i ista. 6?T&123(45 )per."tur.*"dlakar su obrtnici koji predu kostrijet )kozija dlaka* i od te pree tkaju pokrovce ili muta7e, zobnice, bisage, arare, kolane, d!ebre ,$ni su tkali i tzv. okolice koje su se sterale po minderima, a odgovarale su jajgijama u kuama bogati . 9vi ovi predmeti, osim okolica bili su vezani za tovarnog konja. 0okrovac je u siromanijim kuama slu!io umjesto ilima. &1&23(45 )ar."tur.* suknari"su obrtnici koji izrauju odjevne predmete od sukna. 8lavni materijal abad!ija je dosta grubo domae =sukno>, zatim neto 7inije zvano =ajak>i naj7inije =aba>. :ajak se uvozio iz 1ugarske, a aba iz 9oluna i 6ale &zije. Za sve tri vrste sukna upotrebljavala se prvenstveno jagnjea vuna i pastrma )vuna od ovaca koje se kolju podjesen*. $tkano sukne se valjalo u stupama. 0rvi spomen stupama u naim krajevima nalazimo u povelji iz ;2DD.g. 0o boji sukno je bilo bijelo, crno i crveno, dok je aba !ukaste, medene, ali i crvene boje. $sim sukna, abad!ije su upotrebljavale jae platno kao postavu, zvano =adorbez>, a uvozilo se iz Earigrada. &ba ija"pokriva za konja od sukna, a stavljao se i preko sedla. 1$4&23(45 su obrtnici koji boje sukno i druge tkanine. .ajstariji spomen ovim obrtnicima datira iz ;AI;. g. 1ojad!ije su spravljale crvenu boju od biljke ruj, a crnu od zelene galice. %una se bojila u bakrenim kazanima od ;A0 do 200 kg. 0roces bojenja traje 2F uz temperaturu od D00. /anije su se kazani zagrijavali pomou drva, a u novije vrijeme pomou uglja. Blaenje obojene vune traje 2F , a onda nastaje proces suenja. B&-&'( )ar.* pucar, drndar" su obrtnici koji se bave pucanjem pamuka i nalaganjem tzv. debeli anterija, jorgana, rki i beluka. 0rvu vijest o alaima nalazimo u de7teru iz ;FGD.g. Balai )pucari* nisu imali duane, nego su idui od kue do kue pucali vunu ebed!ijama i privatnicima za nalaganje dueka i ilteta. ? nekim mjestima Bercegovine )Trebinje* pucara zovu i kartar, jer se ka!e vunu kartati i vunu eljati. &lat alaa sastojao se od srga na koji je nategnuta tetiva i mo aljice. $sim toga, imali su i grebene za eljanje lana, a pucari jo i tera )zanatlijska klupa*. 4$/8&.23(45 Lobrtnici koji proivaju i iju jorgane. 4organi su se nazivali imenom tkanine od koje je napravljeno lice, npr. atlas, kuma, la ur, 4organi od ; m2 povrine nazivali su se =pamuklije> i u nji su se zamotavala novoroenad i njime su se pokrivale beike. &lat jorgand!ija
A

sastojao se od igle i makaza. 4astuci, dueci i ilteta nalagali su se i pucanom vunom, a isto tako i minderi u kuama bogatiji ljudi. 4&:6&#'(45 ili 0-&T.&/( L obrtnici koji su se bavili tkanjem platna )beza*. 0rema osnovi i potki bilo je vie vrta beza i to+ =burund!uk>"svileni til, tanka tkanina kojom se pokriva mladino lice na svadbiJ =eree>"vrsta domaeg tankog pamunog ili svilenog tkanjaJ =melez>"bijelo pamuno platno, platno otkano u dva nitaJ =kami> i =uzvod>. 0ored platna za rublje tkale su se ma rame, bo e i drolje. 6aterijal za tkanje je pamuna !ica koja se uvozila, a alat su+ ekrk i vito ili vitli za sukanje pamune !ice na mosure za snovanje ili na cijevi za tkanje, zatim snovae za pripremanje osnove i stan za tkanje. #&Z&Z( ili 0$9&65.T(5/5/ )per."svilar* su obrtnici kojoi su izraivali od svile i vune, a kasnije i od pamuka razne predmete za ukraavanje odjee i konjske opreme+ =ze >, =gajtan>, =konce>, =dugmad>, =podveze>, =razne kite>,0rvi spomen kazazima je iz ;AI0.g. T5/Z(45 )per.* ili #/$4&'("zanatlije koji su krojili i ili muka i !enska odijela od razni tkanina )vune, pamuka, svile* osim domaeg sukna. (zraivali su+ "akire "7ermene vrsta prsluka od o e, kadi7e ili ajaka izvezen gajtanima, sprijeda sasvim otvoren ( ne skopava se. "d!emadane )per.*"zatvoreni prsluk koji se preklapa na prsima, "jeerme )tur.*"vrsta prsluka, dio starinske muke i !enske narodne nonje )kratak aljetak bez rukava koji je dosezao do iznad struka. 9prijeda je imala maloprodu!ene =peove>koji su se preklapali ( kopali. "gunjeve, urkove "d!ubeta )ar.*" dugi kaput "libade )ar.*"vrsta tankog nepostavljenog kaputa iroki rukava, po kroju se!e do vee koljena " rke )ar.*"pamukom nalo!en i proiven poludugi kaput "beluke )per."tur.*"!enski prsluk "binjie )tur.*"iroki kaput od o e sa irokim rukavima i postavljen krznom "dolame )tur.*"starinska muka gornja aljina od o e sa obinim ili razrezanim rukavima "7ered!e )ar.*"!enski zavitak na licu "duge i kratke anterije "evkene )tur.*"kratak vezeni kaput u kojeg su rukavi iroki i razrezani i vise niz ruke ili lea, a ne oblae se "muke i !enske alvare )per.*"iroke lae "dimije )gr.* bile su vrlo iroke ( s naborima oko struka. $ko pojasa vezale su se ukurom od svilenog gajtana ili beza koji je uvuen u porub. .ogavice su bile vrlo iroke ( duge do lanaka, a ispod koljena su se vezale uzicom. 9vi proizvodi izraivali su se rukom. 6eu terzijama bilo je majstora koji su znali lijepo i vestri. %ez se nalazio na 7ermenima, kratkim gunjevima, d!emadanima, akirama. 1ilo je majstora koji su radili samo smarlamu, tj. po narud!bi, a bilo je i oni koji su radili samo pazariju )kon7ekciju*. &/&#(4&23(45 )tur.* ili #&0&/("zanatlije koji su izraivali razne kape od najrazliitiji vrsta tkanina, kao ( od ko!e. $vi obrtnika bilo je u 9arajevu jo od ;K. 9t., a pripadali su meu imunije obrtnike. :&6(23(45 )ar.*"zanatlije koji su pravili ( ukraavali amije. :amije ili marame su od tanke tkanine, kvadratnog oblika, bijele boje, ukraene tampanim cvjetnim motivima rasporeenim u blizini rubova. 0o rubovima amije su ukraene ipkom. ?vozile su se iz (stambula, a kasnije, poinju i izraivati ( domai majstori =amid!ije> "T&:'(45 )tur.* ili #-59&/( L zanatlije koje su izraivale razne proizvode od kamena, kao to su+ stupovi, niani, korita, emetai )mali kameni zid iz koga je tekla voda, a stajao je nad koritom*,
K

kurne )malo korito u banji*, ploe kojima su poploane avlije, okviri ( pragovi prozora, vrata, kuni ( duanski magaza, 2$8/&6&23(45 )tur.*rezbar ili drvodjelja L zanatlije koji su izraivali razne proizvode od drveta, kao to su+ vrata, prozori sa muepcima ( kapcima, kamarije )verande*, klupe za sjedenje, dula7e, duekluke, 2?.H5/( ili 2?-85/( ili .523&/( )per.* L graditelj, tesar i zidar ujedno. Te zanatlije su bile u mogunosti da naprave malu bosansku kuu od temelja do ljemena. #$-T?#'(45 )tur.*" su zanatlije iji rad odgovara dananim tapecirerima. $ni su pravili mindere, jastuke po minderima, ilteta ( jajgije )tur. platneni prostira po minderu*. 6inderi ( jastuci su nalagani vunom ili slamom, a kod najsiromaniji ( kukuruzovinom. 6inderi ( kalupi jastuka pravili su se ( od isporeni vrea, dok su se za lice jastuka uzimale najrazliitije vrste raznobojni tkanina, poev od prostog ita do o e, svile ( kadi7e. 1&/2&#'(45 su obrtnici koji su pravili glineno posue+ bardaci, testije, male i velike ase, sa ani, upovi, saksije,

<