UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI

UJEDINJENO BRITANIJE

KRALJEVSTVO

VELIKE

Politički sistem Velike Britanije je jedan od najstariji na s!ijet"# Velika Britanije je kolije!ka $arlamentari%ma# O&ičaji s" i danas " o$ti'aj" " $olitičkom (i!ot"# Velika Britanija nema $isani "sta!# Ujedinjeno kralje!st!o Velike Britanije čine En)leska* +ales* ,kotska* i Sje!erna Irska# Politički sisitem Velike Britanije " )lo&aloj je -"n'iji !e. neki /01 )odina# Parlament Velike Britanije !odi $orijeklo od Veliko) Sa!jeta koje) je " 20 !ijek" sa%i!ao monar # Parlament je &io sasta!ljan od mo.ne !lastele i s!e.enst!a# Parlement je &i jednodoman i činla s" )a tri stale(a# • Plemst!o • S!e.enst!o • 3ra4anst!o U 25# !ijek" $arlament $ostaje d!odoman# S!e.enst!o se i%d!aja " )ornji dom* a $redsta!ni'i )ro-o!ija i )ra4anst!a " donji dom 6dom kom"na7# 8edinst!o Velike Britanjije $roističe i%9 • • • • • • S$e'i-ično) toka re-orma'ije Siroma:t!a kralje!ine tokom 25# i 2;# !ijeka Ind"strijske i $olitičke re!ol"'ije " 2<# !ijek"# Ostr!sko) $olo(aja %emlje 6" 22# !ijek" V# Britanija $ostaje !ode.a $omorska sila7 U 2= !ijek" V# Britanija je i%)radila do tada naj!e.e kolonijalnao 'arst!o U Britaniji nikad a nije &ilo trajni $olitički re!ol"'ija* " smisl" "!o4enja no!o) $olitičko) sistema#

Oliver Kromwell je to $ok":ao " 2; #!ijek"# Smakn"o je kralja Čarlsas I* $ro)lasio re$"&lik" i ini'irao dono:enje prvog pisanog Ustava 1 !" go#$ Re%"ltat je nje)o!o $o)"&ljenje* s!e "stano!e koje je o-orimo &ile s" $rekono.i "kin"te# Britanski "sta! iako je !eoma star ne $ostoji# Velika Britanija nema $isano) "sta!a# Usta! je ono :to s"do!i "t!rde > $res"de da tre&a da &"de* t"mače.i o&ičajno $ra!o i %akone koje je i%)lasao $arlament# S dr")e strane mno:t!o tradi'ija "mno)ome koči &ritanski $olitički sistem# Donji dom je $ronikao i% kralje!i $otre&a %a no!'em# Parlamenti s" &i!ali sa%i!ani da &i o&!e%ali narod da $la.a $ore%e %a odr(a!anje kralje!st!a# Tako je $ro"ča!aje i $laniranje &"d(eta %a -inansiranje rato!a i $o$"nja!anje dr(a!no) de-i'ita jedna od najstariji -"nk'ija donje) doma#

+orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria

&? d%enana i&ise!i' 011A

1

UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI

Kontrolom $arlamenta nad -inansijama o)raničen je kralje!ski a$sol"ti%am# Predsta!ni'i )rado!a i )ro-o!ija imeno!ani s" i% reda kralje!i $ristali'a#Vremenom je do:lo do $ro-iliranja interesa* ra%d!ajanja i st!aranja d!a doma# Visoko $lemst!o i !i:e s!e.enst!o se "jedinilo " jedan dom 6kasnije dom Lordo!a7# Ni(e $lemst!o* $redsta!ni'i )ro-o!ija i )rado!a nastao je donji dom ili House of commons. Kralj je " $očetk" sa%i!ao $arlament i% s!o) interesa# St!aranjem d!a doma* $alament je &irao s!o) )o!ornika 6s$ikera7 koji je kralj" da!ao od)!ore# Parlament kao d!odomna instit"'ija je "s!ojio $ra!ilo BNema $ore%a &e% $redsta!nikaC# Samo je $arlament mo)ao $ri%nati no!e $ore%e# Time je o)raničen kralje! a$sol"ti%am# U $očetk" $arlament nije imao %akonoda!n" -"nk'ij"# Dakone je dekretima donosio kralj* a $ristanak na %akone je da!ao kralje! d!or 6malo !ije.e7#U$".enjem kolektii!ni Badersa $rijestolj"C Donji dom je "'jenji!ao kralja $o $itanj" -inansija i time ra%!io %akonoda!ne nadle(nosti# 3la!ni $ro&lem V# Britanije tokom 011 )odina &io je ri!alst!o i%me4" kralja i $arlamenta# Primjer o)raniča!anja kralje!e !lasti je %Bill o& rig'ts( sasta!ljen od strane $arlamenta 25<<# )odine kojim se na!ode lo:i $rimjeri $ost"$aka &i!:i kralje!a i " &"d".nosti %a&ranj"j"# Bill o- ri) ts sadr(a!a $ra!o )ra4ana da $odnose $eti'ije kralj"* $ra!o $rotestanata da radi s!oje si)"rnosti nose or"(je* $ra!o člano!a $arlamenta na slo&od" )o!ora i ras$ra!e* i%&or člano!a $arlamenta morao je &iti slo&odan i $arlament se mora često sastajati# Od 25<< )odine donji dom stiče $rimat nad )ornjim domom# 2=22# )odine "s!ajanjem $arlamentarno) akta )ornji dom je )oto!o skro% ra%!la:.en $o $itanj" dono:enja %akona# USTAV se satsoji od d!ije !rste i%!ora9 Usta!ni %akoni i $ra!ila 6o&a!e%ni7 te "sta!ne kon!en'ije 6neo&a!e%ni7

USTAVNI )AKONI I *RAVILA 1$ +r,pa a# Velika $o!elja o slo&odama i% 202A &# Peti'ija o $ra!ima i% i% 250< )odine '# Po!elja o $ra!ima i% 25;= )odine# U)la!nom s eodnosi na o)raničenja monar a i nje)o!i o!lasti# -$ +r,pa a# Ea&eas For$"s a't 25;= )od# &# Dakon o naslije4" $rijestolja i% 2;12)od# Donaose se kao i dr")i %akoni* a $arlament donosi &ilo kaka! %akon o &ilo čem"# "$ +r,pa To s" s"dske odl"ke* kojma se "t!r4"je i t"mači smisao "sta!a# .$ +r,pa

+orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria

&? d%enana i&ise!i' 011A

2

UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI

To s" $ra!ila koja s" se instit"irala " o&ičajnom $ra!" $o$"t slo&ode )o!ora* $ra!a na (al&" itd# USTAVNE KONVEN/IJE To s" "staljena $ra!ila i $ona:anje " $raksi# Njema se re)"lira rast $arlamenta# • Parlament se mora sastajati s!ake )odine • Kralji'a %a lidera mora "%eti čo!jeka i% stranke koja je os!ojila !last • Monar nesmije $ris"st!o!ati sjedni'ama ka&ineta O!o s" neke od ti kon!en'ija* one nis" na$isane !e. je to tradi'ija* o&ičaj# Isto tako %a nji o!o kr:enje nije $red!i4ena s"dska ka%na# Me4"tim* ne$amti se " istoriji V# Britanije da je neko $rekr:io " $olitičkom (i!ot" nek" od o!i odred&i# U !rijeme KromGello!e re$"&like "s$osta!ljen je monar 6a$sol"tni !ladar7# On je !remenom li:en mno)i $ra!a* ona s" $renesena na ka&inet# Velika &ritanija je s$ojila "sta!n" i $arlamentarn" monar ij"# KRALJEVINU VELIKE BRITANIJE čine 9 En)leska* :kotska* Sje!erna Irska i +ales# • • • • Irs0a 2=01 )odine %a Irsk" s" $redi4ene 0 !lade* jedna %a 5 $rotestantski $odr"čja* a dr")a %a sotatak ostr!a# 2=00 )odine Irska se djeli na Sje!ern" i 8"(n" Irsk"# 8"(na Irska je $ro)lasila s!oj" ne%a!isnost# Sje!erna Irska je imala a"tonomni stat"s koji je 2=;H )od# s"s$endo!an do daljnje)# S "jedinjenjem i% 2<11 )od# nije se $omirio !eliki dio stano!ni:t!a# Ot"da dola%e i !elike &or&e na tom $rostor"# Katoli'i (ele ne%a!isnot a $rotestanti samo !e." a"tonomij"# 10ots0a i 2ales Oni nemaj" s!oj $arlament* "$ra!a je $odjeljena nji o!im sekretarima* koj i s" člano!i Ka&ineta Ujedinje)no) kralje!st!a# Do 0111 )od# ,koti tre&aj" imati s!oj $arlament* a+ales !e." a"tonomij"# 2=;= )od# je s$ro!eden re-erend"m %a !e." a"tonomij" +alsa i :kotske koji nije "s$io# En)leska je "jedinjena " = !ijek" +ales i V# Britanija 2A/A )od# En)leska i ,kotska se "jedinj"j" 2;1; )od# Irska i Velika Britanija 2<12 )od# @ktom o sa!e%"

+orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria

&? d%enana i&ise!i' 011A

3

UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI

*ARLA3ENT
Oarlament čine9 • Monar • Dom Lordo!a 6)ornji dom7 • Dom kom"na 6donji dom7 i • S$iker 3onar' D"(an je da $otstiče *o$ominje i o ra&lj"je# Ima 25# -"nk'ija neke od nji s"9 • Posta!lja o-i'ire ratne mornari'e i !a%d" o$lo!st!a • Daje tit"le ser • Predsta!lja %emlj" • Prima i daje akredati!e • Imen"je 2# miistra 6ako se to nemo(e "činiti "o&ičajeno7 • Pot$isom čini %akone $ra!osna(nim • Imen"je )enerale* )"!ernere itd# On nikom eneod)o!ara 6jer ne)rije:i7# Od)o!orna " nje)o!o ime j e!lada# Ulo)a kr"ne se mo(e $rot"mnačiti kao "lo)a $ose&ne instit"'ije# Od s!i -"nk'ija naj&itnije s" onme koje s$adaj" " I)VR1NU VLAST a :to je i%!r:enje %akona* imeno!anje komisija i -"nk'ioonera* skidanje sa d"(nosti itd# • Kr"na nominalno !odi !anjske $oslo!e dr(a!e* imen"je $redsta!nike* $rima am&asadore* na!je:."je rat i %aklj"č"je mir* !odi di$lomatske $re)o!ore i itd# • U$ra!lja kolonijama* sa%i!a* od)a4a i ras$":ta $arlament# • Dakoni se donose " nje)o!o ime* a -"nk'ija m" je niminalna# • Kralj!ski s"do!i $rimjenj"j" i i%!r:a!aj" kralje!sko $ra!o# Kr"na imen"je s"'e * a &e% s")lasnosti o&a doma $arlamenta nemo(e i smijeniti# Li4na vlast 0ral5a " tome je &e%načajna# Kralji'a " &iti ima $rotokolarn" -"nk'ij"# • • • Pri ot!aranj" $arlamenta čita $rijestoln" &esjed" 6koj" je na$isao 2# ministar7 U sl"čaj" "sta!ne kri%e sa%i!a kon-eren'ij" $r!aka$ol# Stranaka# Bira člana $arlamenta koji .e -ormirati n o!" !lad" 6"koliko "mre 2# ministar7 Ras$":ta $arlament i ras$is"je no!e i%&ore#

Kr"na !r:i !last ro% instit"'ije Ka&ineta* Ministre i staln" čino!ničk" komisij" i Pri!? Fo"n'il#

+orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria

&? d%enana i&ise!i' 011A

4

na To jedanas $redsta!ničko tijlo i%a&rano i%&orima# Vijeko!ima s" t" %asjedali $reds%a!ni'i )rado!a i )ro-o!ija -ormalno &itrani od &iračko) tijela* koje$ je &rojalo nekoliko 21 tina &irača# Broj $redsta!nika je -ormalno "t!r4en ne"%imaj". i 2<<H )odine# Ukin"t je mo!inski 'en%"s na "la%ak " dom* "!edeno je $ra!o )lasa %a m":kar'e od 2< i ?a (ene i%nad /1 )odina# Demlja je $odjeljena na i%&ornme jedini'e s $redsta!ni'ima# Danas dom kom"na i%ra%a!a !oj" naroda# Dans ima 5/A člano!a# Mandat člano!a traje A )odina# Vla#. &ira donji dom i on m" od)o!ara %a rad # Vald" $&ra%"je $o&jednički lider $artije# Dans jeto la&"ristička stranka# Lider stranke$ostaj e $rai ministar # Vladae s" sta&ilne# Mandat traje A )od# a "koliko se "oči $ra!i tren"tak !lada mo(e ras$isati $rij!remene i%&ore n$r# " H )odini !lada!ine# O$sno!na odlika $arlamentarno) sistema " V#Britaniji sastoji se " od)o!ornosti !lade $red $arlamentom i mo)".UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI *riv6 /o.n7il se sastoji od //1 člano!a# Neki s" nad&isk"$i a neki se mijenjaj"# To s" s"'i* am&asadori " inostranst!"* s$iker* $redsta!ni'i $rekomorski %emalja itd# S!i člano!i se &iraj" do(i!otno# Nikada se ne sastje 'ijeli Pri!? Fo"n'il* osim " sl"čaj" !eliki 'eremonija# On i%daje mn)o "red&i i administrati!ni $ra!ilnika Orders I in Fo"n'il# Nekada 511 )odin:nje# U Velikoj &ritaniji niti li&erali* niti kon%er!ati!'i niti la&"riti nemaj" " $lan" "kidanjemonar ije# Dom Lor#ova Ima aristokratsko $orijkelo i oko 2111 člano!a# Do!oljna s" tri člana da se ras$ra!lja o $itanjima# U dom" Lordo!aima nekoliko kae)orija9 Prinče!i kralje!ske kr!i* .nosti !lade da ras$"sti $arlament# Time se d!je !alsti dr(e" me4"so&noj ra!note(i# Vlada %ast"$a i%ra% !ojle !e.i " o&%ir količin" stano!ni:t!a# U 2=# st 6$oslije ind# re!ol"'ije7 $očinje &or&a &"r(oa%ije %a re-orm" donje) doma# Sa!e%nik &"r(oa%iji je &ilo radni:t!o# Bor&a je imala "s$je a " tri "%asto$ne re-orme 2</0* 2<5.ine " $arlament"# Parlament &ira !lad" da o&a!lja i%!r:ne -"nk'ije#* a %a se&e %adr(a!a $ra!o nad%ora# Nad%or $arlamenta nad !ladom se se reali%"je $"tem $itanja $o!jerenja !ladi# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 5 .kotsko $lemst!o* $redsta!ni'i an)likanske 'rk!e* s"dije i kraljiji'a sama mo(e imeno!ati lordo!e# Nekada je Dom lordo!aimao !i:e $ra!a# Do 2=22 )od# &io je ra!no$:ra!an sa domom kom"na " %akonoda!nom smisil"# Od 2=22 )od# a$sol"tno $ra!o !eta )ormnje) doma je $ret!oreno " $ra!o na $o!ratak na $ono!no ra%mnatranje# Dom Lordo!a je naj!i:i a$ela'ion"i s"d#* %a )ra4anske $arni'e $a i %a kri!ični %akon# Članst!o " 3ornjem dom" nije !e%ano t%a $ol# stranke* tako da on ima $rilično ne%a!isan sta!# Dom 0om.

ka tit"la# On je moderator i "smjera!ač rada $arlamenta# On daje riječ# Njem" sti(" )o!ori# On -orm"lira $itanja i o&ja!lj"je re%"ltete )lasanja# Nje)o!e odl"ke s" konačne i neo$i%i!e# LOKALNA U*RAVA 8 SA3OU*RAVA Lokalna "$ra!a " V!# Britaniji $osoji !ijeko!ima i !eoma je ra%!ijena# Tek " 2=# st ona se %akonski re)"li:e# Postoje 0 sis# Vlasti jedan čini 'entar a jedan lokalni or)ani# O!a d!a sis# S" "$oredna# Sistem lokalne samo"$ra!e se dijeli na9 2# Fijla %emlja je $odjeljena " A/ okr")a# Postoje metro$olisi 57 i o&ični okr"%i# 0# Okr"%i se djele na distrikte# Postoji /5= distirkta# /# Paroj ije s" jo: "!jek srednjo!jeko!en ejedini'e samo"$ra!e# U $aro ijama se nala%i $aro ijski %&or 6sk"$ s!i )ra4ana7# Na nje)o!om čel" je Mear 6$redsjednik !ije.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI @ko se !ečina i%jani " $rilo) !lada ostaje ako $roti! !lada se $o!lači# @ko je se donji dom i%jasni $roti!* !lada "mjesto das e $o!"če mo(e da ras$isti donji dom# 2=.= je %adnji $"t i%ja:njeno ne$o!jerenje !ladi* ona se $o!"kla i ras$isani s" no!i i%&ori# Vlada se sastoji i% od $r!o) ministra i tri kr")a člano!a 9 2# Naj"(i kr") čini Ka&inet# S!aki $r!i ministar "%imanmjem d"(nosti osni!a Ka&inet sa 2A do 0* člano!a# 0# Dr")i kr") čine ministri koji nis" člano!i ka&ineta a i% $ojedini s" resora 6oko /1 :e-o!a resora7 /# Čine mla4i ministri i% tri kate)orije 6dr(a!ni m inistri* $odsekretari $arlamentarni sekretari#Blero!a !lada ima 2/1 člano!a# 2J/ donje) dom ačine člano!i nje)o!e !lade# Time se "tiče na %akonoda!st!o# Spi0er Donji dom na čel" ima s$ikera# Pr!i je imeno!an 2/..i i kralja# Kada ode " $en%ij" dodjelj"jem" se $lemi.a7# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 6 . )od# # Imeno!ao )a je kralj $a je i dans -ormalno $otre&an kralje! $ristanaka# Mmandat s$ikera traje koliko i mandat $arlamenta# Imeno!anjem se on odriče s!i $ol# akti!nosti i nesmije imati stranački sim$atija# Nesmije nikad aja!no i%nosit is!oje mi:ljenje# On ne!odi kam$anj" %a s!oj i%&or# On je sedma ličnost " dr(a!i "kl"č"j".

a# S!aki komitet ima s!oj" djelatnost# K"nk'ija lokalni !lasti se stalno :irila* jer s" one &ile najod)o!ornije %a odre4ene djelatnosti# *OLITI9KE *ARTIJE U Velikoj Britaniji imamo d!o$artijski sistem# D!ije se $artije smjenj"j"# Kon%er!ati!an je do %adnji i%&ora !ladala 2." $očetkom 01 st# Indija od 2=H.5/ )odine# Do tada je $ri$adala Kran'"skoj# 2.5. )odine# Itd# KANADA Kanda je " s$e'i-ičnom odnos" sa Velikom Britanijom # U sasta! Britansko) kralje!st!a je ":la " 2.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI I%!r:n" -"nk'iji o&a!lja odre4en &roj komitetea#* sasta!ljan od člano!a lokalno) !ije." dodo!i do njeno) osamostalji!anja# Danas je Kanada samostalna* sa jednom !rstom tadi'onlani !e%a# Političk isistem Kanade je -ormiran $o "tje'ajam Britansko) sistema s jedne " i $olitičko) sistema S@D>a s dr")e strane# D!a &itna s!ojst!a $olitičko) sistema s" $arlamentari%am Veliek Britanije i -ederali%am S@D>a# Kanada je -ederati!na dr(a!a sa 21 samostalni dr(a!a# Kederali%am je &io $otre&an %&o) ra%nolikosti stano!ni:t!a 6L"e&e'k =A M Kran'"%i7# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 7 . )odina# 2=<2 )od# je i %la&"rističke $roistekla so'ijal I demokratska $artija# O&je $artije s" "re4ene 'entralistički sa stro)om dis'i$linom# Na čel" $artijeje )la!ni od&or# U domo!ima $ostoji instit"'ija Bparti5s0i' :i4eva( koji nad%ir" lojalnost člano!a $rilikom i%&ora " donjem dom" koji se !r:e "laskom " jedan od odinka# JAVNO 3IJENJE Velika Britanija ima naj"tje'ajnije ja!no mijenje# Mno)e odl"ke se donose $od $ritiskom ja!no) mijenje# BRITANSKE KOLONIJE @"stralija Kanada i No!i Delan ne%a!isnost sti. )odine# Britansko $arlament donosi Dakon o Britanskoj Sje!ernoj @meri'i koji je sa do$"nama i danas na sna%i*te $redsta!lja Kandaski "sta!# O!im %akonom jeKanada $r!a stekla stat"s BdominionaC# Br% ra%!oj Kanadae " 01 stoje.

e se od H do 0H# Dom 0om.vernera imen"je $r!i kanadski ministar# Senat se sastoji od $redsta!nika $okrajina koje do(i!otno imen"je )"!erner# Broj $redsta!nika $okrajima nije jednak* on o!isi od &roja stano!nika $okrajine i kre.im i%&orima# D!a domaimaj" ra!no$ra!an stat"s sa $re!a)om donje) doma# Na čel" !lade je $r!i ministar# K"nk'ioniranje $arlamentarno) sisitema je isto kao ii " Velikoj Britaniji# U $okrajinama $ostoji "re4enje sa jednodomnim $arlamentom i !ladom od)o!ornom $red njim# U Kaandi s" se %a !alst &orile li&eralna i kon%er!ati!na stranka# Pooja!ila se i jaka so'ijal> demokratska $artija# L"e&e'k (eli das eod!oji# Posljedni re-erend"m i% 2==.in" -ormira !lad"# Kanad je člani'a N@TO Ia# AUSTRALIJA Politički sistem @"stralije sličan je kao i " ostalim &ritanskim domionima# Vestministerskim stat"tom i% 2=/2 )od# data je samostalnost domionima# Ranije done:eni Britanski %akonimo)" se mijenjati# Pri!? Fo"n'il nije %adnja s"dska instan'a " tim %emljama7# @"stralij" je otkrio 8ames Fook# U $očetk" je sl"(ila kao otok %a i%dr(a!anje ro&ije %a te:ka kri!ična djela# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 8 .UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Or)ani%o!anjem -edera'ije te(ilo se 'entralnoj !lasti# O&ično -ederalne jedini'e imaj" $ra!o !eta* a " Kandi je to o&ratno* 'entralna !last ima $ra!o !eta# Ra%"lo) tome je :to je -edera'ija osno!ana ne$osredno $oslije rata# Fentar je " OtaGi* koja je $odjeljena na en)lesko i -ran'"sko $odr"čje# L"e&e'k nije %ado!aoljan s!ojim $olo(ajem # Stalno ras$is"je re-erend"me 6%adnji 2==.na se &ira na o$.ina je &ila $roti! o'je$ljenja# Sa!e%na !last ima !last nad "&iranjem $ore%a* !odi od&ran"* re)"laira tr)o!in" i "$ra!lja &ankama* te !odi !anjske $oslo!e# U sl"čaj" %a:tite na'ionalni interesa mo(e ne$o:ti!ati o)raničeni s"!erenitet $ro!in'ja# D!jema %emljama $rema 3renland" "$ra!lja i%ra!no samo sa!e%na !lada# Parlament ima 0<0 mjesta# Stranka koja os!oji !e. nije "s$io 6H/*21 M %a i A2*=1 $roti!7 !e. )od7# *ARLA3ENT Parlament čine9 • Britanski )"!erner • Senat • Dom kom"na +.

$anije# Posliej $ora%a Na$oleona 2<2A donosi se "sta! kojim je na$":teno -ederalno "re4enje i odre4en je ti$ re$"&likani%ma# Od 2<2A )odine do danas o!aj "sta! je osno! Ni%o%emsko) $oitičko) sistema# 3la!ne "sta!ne $romjene s$ro!edene s" 2=</ )odine* kada je "sta! moderni%o!an i $rila)o4en modernoj $oliti'i# 3la!na karakteristika s!i $romjena je da one $o:t"j" monar istički d" # Podjele " Ni%o%emskoj se nis" st!arale na osno!i" reli)ijske ili dr")e osno!e# Da $o:ti!anje tradi'ije %asl"(an je R"dol. $okrajina Ni%o%emske "jedinilo se " &or&i $roti! .UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI U 2=# i 01# !ijek" @"stralija se ra%!ija# Postaje !ode.<OLANDIJA= Politički sistem Ni%o%emsko) kralje!st!a ima d")" tradi'ij"# 2A=.dr(a!e je &ritanska kralji'a#* nj" $redsta!lja )eneralni )"!erner# Imeno!anje )"!ernera čini kralji'a na $rijedlo) !lade# 3"!erner ima slične o!lasti kao kralji'a# I%!r:na !last je " r"kama ka&ineta# Na čel" ka&ineta je i%!r:ni minitstar * koj i je $olitički :e. )odine ")o!orom i% Utre' ta .a %emlja $o $osjed" o!a'a# Sta!rajk" se !eliki ind"strijski i t r)o!ački 'entri 6Sidna?* mel&""rn i Bris&ane7# Okr"tni en)leski re(im je @&orid(ane do!eo na r"& e)%isten'ije# Oni (i!e " $redjelima )dje s" "slo!i %a (i!ot najte(i* skoro i i n ema !i:e# @"stralija je -ederalna %emlja i čine je +estern @"stralia* Nort en T eritor?* L"ensland* So"t @"stralia* NeG So"t @"stralia i Vi'toria# 3la!ni )rad je Fan&era # Kederalne jedini'e imaj" stat"s dr(a!e# Vlast je " r"kama -ederalni dr(a!a# @"stralija ima $arlamentarn" !lad" i ka&inetski sistem# Kormalni :e.T orn&e'ke* t!ora' KONSOFI8@FI8E koja je sistem s$ora%"ma i%me4" )la!ni dr":t!eni )r"$a i sloje!a 6Ni%o%emska " !jerskom i k"lt"rnom nije omo)ena7 OSNOVNE ODLIKE USTAVA I) 1>?" +ODINE 3onar' i vla#a Pra!o na $rijestoje je nasljedno i $ri$ada nasljedni'ima +illiam>a 2# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 9 .!ladaj".e stranke " $arlament"# *rvog ministra -ormalno imen"je 6jer je na i%&orima !e. i%a&ran7 )eneralni )"!erner# Pr!i ministar &ira člano!e ka&ineta# *re#stavni7i #on5eg #oma se &iraj" na o$.im i%&orima# Donji dom je naj!a(niji %akonoda!no or)an# Senat čine $o 21 člano!a i% s!i -ederalni dr(a!a# U ok!ir" ti 21 $redsta!nika s!e s" stranke $odjedanko %ast"$ljene# U @"straliji $ostojimno)o $ol# stranaka ali se s!e s!odi na d!o$artijski sistem 9 La&"ristička i Kon%er!ati!no I Li&eralna stranka# NI)O)E3SKA .

e li se mijenjati "sta!# Promjene "sta!a koje s" "s!ojjili o$.i stale(i i odo&rio kralj odma st"$aj" na sna)"# SJEDINJENE A3ERI9KE DRAAVE Kada )o!orimo o $redsjedničkom sistem" naj&olji $rimjer je S@D# Vklast je$odjeljena na i%!r:n"* %akonoda!n" i s"dsk"# I%!r:na je " r"kama $redsjednika* %akonoda!na " Kon)res" a s"dska " Vr o!nom s"d" S@D>a# Predsjednički sistem je nastao " S@D>"# D&o) o)raničenja Velike Britanije " tr)o!ini i ekononiji S@D>a "o$.i sa!e%C * koji $redsta!lja s!e )ra4ane Ni%o%emske# 3ornji dom ima .A a donji 2A1 člano!a# Mandat o&a doma traje H )odine# Člano!e donje) doma i%&orima &iraj" )ra4ani# Člano!e )ornje) doma &riraj" člano!i $okrajinski !ija.i stale(# Dakonoda!n" !last !r:i o$.prava Dakone donose %ajedno !lada i o$.a ministara# Sav5eto#avna i na#@orna ti5ela Kralj imen"je člano!e dr(a!no) !je...prava Na čel" $okrajina i jedini'a lokalne samo"$ra!e nal%e se $okrajinskoJlokalno !ije.e ministara# Pr!i ministar je $redsjednik Vije.i stale(* kralj -ormalno $ot!rdiono :to je demokratski i%)lasano# *o0ra5ine i lo0alna samo.a# Pose&an %načaj samo"$ra!e je nad !odama* k"lt"rom i s$ortom# *rom5ena .a# )a0ono#avstvo i ..e* &ritanske kolonije s" se "dr"(ile 2.5 )odine to je i na'ionalni $ra%nik# Do sot!arenja kon-edera'jie do:lo je 2.e# Kralje!ski $o!jereni'i $redsjeda!aj" sjedni'ama $okrajinski Jlokalni !ije. )odine "s!ajanjem a'sta B@rti'les Fon-ederationC +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 10 ..stava Parlament odl"č"je o.a 6Radd Van State7* kao naj!i:e sa!jetoda!no tijelo " %emlji# Ono daje mi:ljenje o $rijedlo)" %akona# 3la!no -inansijsko !ije.A )od# i %a$očele &or&" %a oslo&o4enje# Ne%a!isnost s" $ro)lasili H# j"la 2.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Prema "sta!" Kralj tj# kralji'a je neo$!redi!a# Danjene $ost"$ke od)o!araj" ministri $red $arlamentom# Kralj imen"je mandatara i na nje)o! $rijedlo) ministre# Političke stranke me4"so&ne dijele ministarske -otelje* sra%mjerno s!ojoj %ast"$ljenosti " donjem dom" $arlamenta# Vlad" čine kralj i ministri# Ministri čine Vije.e !r:i kontrol" nad s!im dr(a!nim -inansijama# *arlament Sastoji se i% )ornje) i donje) doma# Parlament je %adr(ao na%i! BO$.

Ameri40og . Nadle(nosti sa!e%ni or)ana !lasti tačno s" na&rojane i o)raničene# Vr'ovna vlast save@ne vla#e U$rkos o)raničenj" * dr(a!e ne mo)" s$riječitsa!e%n" !last da !r:i s!oja $ra!a# Vr o!ni s"d S@D donosi konačne odl"ke " s!im s$oro!ima i%me4" dr(a!a sa Sa!e%nom !ladom# Vlast se djeli na %akonoda!n"* s"dsk" i i%!r:n"# *rvenstvo s.<.<.i < s" !e%ani %a $ore%e* $re i&i'ij" alko ola* i%&ore itd# T.a d!a $redsta!ljaj" is$ra!ak nedostataka $r!o&itno) teksta# • 2/* 2H i 2A odnose se na "kidanje ro$st!a te )arn'ij" )ra4anski i $olitički $ra!a# • Id". člano!a i 05 amandmana# Usta! S@D>a je %asno!an na nekoliko nečela# Naro#na s. je isti * njem" je dodato 05 amandmana# Da $romjen" "sta!a $otre&na je kon!en'ija 6sk"$ i%a&rani $redsta!nika %a i%mjen" "sta!a7 sa%!ana od 0/ dr(a!e ili 0J/ " o&a doma kon)resa# Na prom5en.ma4en5e Ameri40og .ti7aloE • Na %a$ad" $oljo$ri!redni'i 6koji s" te(ili ka os!ajanjem no!i teritorija7 • Na 8")" je $ostojalo ro&o!lasnni:t!o • Ind"strijska re!ol"'ija • Utje'aj Demokrtske i Re$"&likanske $artije 6$artije nis" $ostojale kada se donosio "sta!7 • Usta! se mijenjao i $od "tje'ajem o&ičajne $raske koja se stro)o $o:t"je# Aman#mani Ameri40og .#s0e vlasti S"dska !last mo(e "kin"ti s!aki akt %akonoda!ne i i%!r:ne !alsti# Usta!ni tekst i% 2. )od# donesen je "sta! S@D>a* koji ima .stava +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 11 .UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Rat sa En)el%ima je trajao 2.<2 )od# na sna)" je st"$io BPra!ilnik o kon-edera'ijiC # 2.verenost i ograni4ena vlast Teorija o narodnoj s"!erenosti $ola%i od to)a da !last mora &iti %asno!ana od naroda i da je ona $odlo(na !olji naroda# Narod !lasti dodjelj"je nadle(nosti# Kederali%am je dr")o načelo nastao i% $otre&e da se narod i i dr(a!a sjedine " č!rst" %ajedni'"# Vla#a sa spe7i&i4nom na#leBnoCD.</ )od# 2.stava 5e .stava • Pr!i deset čine B@meričk" $o!lj" slo&oda i $ra!aC# • Sliejde.

5 )od# je rekla da s" s!i lj"di jednaki # Me4"tim to $ra!o se kr:ilo* do 2<5A )od# $ostojal aje instit"'ija ro$st!a# To je trajalo sd!e do 2=5A )od# 6do "&ist!a Martina L"tera Kin)a7# Biračko $ra!o je d")o o)raniča!ano# S@D je $r!a imala -edera'ij"# U S@D> " se s!i -"nk'ioneri &iraj" od $redsta!nika $artija do :eri-a# Usta!om i% 2.ine# 6Primjer# R"%!elto! NeG Deal je čekao smrt jedno) s"'a7 R"%!elt je &iran na A mandata# D&o) lo:i $re)o!ora sa Staljinom tokom nje)o!e &olesti* done:en je %akon da se $redsjednik mo(e &irati samo na d!a mandata# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 12 .iroka o!la:tenja s" data -ederalnim jedini'ama# Deklara'ija ne%a!isnosti i% 2.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Vr o!ni s"d S@D>a daje s!oje t"mačenje "sta!a# Nje)o!o t"mačenje se smatra o$.e %alije na-te# U S@D>" je !ladao IDOL@FIONID@M* to se $o!oljno odra%ilo na o&liko!aje $olitičko) sistema# Nije $ostojalo neko straije -e"dalno "re4enje kao " E!ro$i koje &io$teretilo st!aranje no!o)# @merika je do&ila krem" radne sna)e i% E!ro$e# U S@D>" je s$ro!edena ori%ontalna i!ertikalan $odjel a!lasti# Dr(a!na !last je de'entrali%o!ana# . )od# "t!r4ena je or)ani%a'ija -edera'ija a d%a dr(a!e sa ka(e samo da moraj" imati REPUBLIK@NSKI o&lik !lada!ine# Parlament je "s!im dr(a!ama d!odoman osim " Ne&araski* )dje je jednodoman# Postoje ra%like " kri!ičnom %akonoda!st!" me4" dr(a!ama 6ne)dje je odre4en $ost"$ak do%!ojen a ne)dje čete %a nje)a od)o!arati7# VR<OVNI SUD SADFA U s!akoj dr(a!i "sta! je !r o!ni akt# U sl"čaj" s$ora i%me4" "sta!a i %akona $ostoji !r o!ni s"d* koji t"mači "sta!# Dosada:njom$ raksom je &io sklon t"mačenjima koja $ro:ir"j" -"nk'ije -edera'ije# Odl"ke !r o!no) s"da moraj"&iti jedno)lasne# Ukolko je jedan s"dija $roti!* čeka se nje)o!a asmrt da &i )annadomjestio istomi:ljenik !e.<.nost ra%ličito) t"mačenja s odno ra%!oj" dr":t!a* $olitčki odnosa* !ladaj".e )arnit"re* itd# S"dije Vr o!no) s"da se &iraj" do(i!otno 6niko i nemo(e smijeniti7# Ti s"dija ima "k"$no =# Dvi5e 0ri@e SAD sistema U $rotekli 02< )odina " sistem S@D>a je i%a%!ao d!ije !elike kri%e# PRV@ kri%a je )ra4anski rat* $ok":aj ro&o!lasničko) ")a da se od!oji od sje!er# Sje!er je &io ra%!ijen* ind"strali%a'ija je $očinjala i sje!erje tio "kin"ti ro&o!lasni:t!o# Na j")" se -ormirala &"r(oa%ija i j") je $roi%!odio d" an i $am"k# DRU3@ kri%a $očinje 2=0= )odine# To je ekonomska kri%a# A1 milijona lj"di ostaje &e% $osla# O!a re'esija " E!ro$i$očinje 2=0/ )od# " Vajmarskoj Njemačkoj# Eitler je Njemačk" i% kri%e i%!"kao ja!nim rado!ima# Isto je "činio i R"%!elt sa BNeG DealC Planom koji $okreče o)romne rado!e čiji je in!estitor dr(a!a# NeG Deal>om je i%)ra4eno =1M idroelektrana " S@D>"# Od tada do 2=/5 američka $ri!reda raste# Uslovi po# 0o5ima se ra@vi5ao sistem S@D s" rasle na no!eom !eoma $lodnom kontinent"# S@D %a"%ima $o!r:in" od oko = mil# kmN U% @ljask" i Ea!aje ima A1 dr(a!a# S@D ima naj!e.eo&a!e%nim# Daje se mo)"..

se o!dkje radi o $ro)ram" i $oliti'i samo) $redsjednika# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 13 .e od / do H.inski o&a doma Kon)resa !eto $ostaje ne!a(an# Kongres je sasta!ljen od Predsta!ničko) doma i Senata 6)ornje) doma7# Broj i%&ornika se kre.i%!r:ne !lasti* komadant or"(ani sna)a* r"ko!odila' s$oljne $olitike# Predsjednik se &ira na mandat od H )odine# Bira se $"tem $ose&no) i%&orno) tijela* %a koje &irači s!ake -ederalne jedini'e imen"j" onoliko i%&ornika koliko snosi &roj $redsta!ika te jedini'e " o&a doma# Od 2</2 )od# s!aka $artija &ira s!o kandidata %a $redsjednika i $ot$redsjednika# Tom $rilikom se i%ra4"je i $lat-orma stranke do slijede.i %a!r:ni i%&ora# Kvali&i0a7i5e @a i@:or pre#s5e#ni0a Predsjednik mora imati najmanje /A )odina* nesmije &it is"dski )onjen i mora imati &ora!i:te " S@D>" najmkanje 2H# )od# Pot$redsjednik mora imati iste k!ali-ika'ije kao i $redsjednik 6jer )a " sl"čaj" smrti naslije4"je7#On $redsjeda!a Senatom 6)ornjim domom Kon)resa7# O:ave@e i ovlaCten5a pre#s5e#ni0a • Kormalno nad%ire administra'ij"# • On ima :iroke nadle(nosti " $oslo!ima rata* !anjski $oslo!a itd# • On komand"je !ojsk"# Po BToki:koj re%ol"'ijiC imao je $ra!o $okren"ti rat# To je "kin"o Nikson# • Imen"jej di$lomatske $redsta!nike • U% $ot!rd" Senata $ri%naje dr")e dr(a!e • Ima $"no o!la:tenje % askla$anje me4"narodni ")o!ora# O!im !idimo da $redsjeniko!a !last* iako je " $r!om red" or)an i%!r:ne !lasti* %adire i "%akonoda!n" !last# *re#s5eni0 nije or)an Kon)resa i $o $ra!il" nemora da $ola(e rač"ne Kon)res"# Me4"tim on mo(e da "tječe na djelatnost Kon)resa* " dono:enj" %akona %akoje smatra da s" !eoma &itni %a dr(a!"# Predsjenik ima $ra!o da sta!i !eto i "kine s!e Kon)resom donesene %akone* no ako )a $oslije to)a "s!oje 0J/ I .UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI OVLA1TENJA *REDSJEDNIKA SADFA Predsjednik je :e.i i%&ora# Predsjednik se ne&ira ne$osredno !e. se nominira* ide $o sa!e%nim dr(a!ama* tek onda dolat%i do o$. %a!isno od jedini'e# Kon)ers ne"tiče na i%&or $redsjednika* tako on nije ni od)o!oran Kon)res"# U S@D>" administra'ija o&a!lja "lo)" !lade# Kada se i%a&ere $redsjednik on sa so&om do!odi no!" )arnit"r" administrati!a'a# On lično &ira )la!ne ministre# Predsjednik rekonstr"ira ST@TE DEP@RTMENT# On imen"je s!oje sa!jetnike# Oni nemaj" s!oj $ro)ram kao :to je to " E!ro$i* !e.dr(a!e* :e.

in" " dom"# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 14 .e) Senata 6$ot$redsjednika S@D>a7* Senat &ira i $redsjednika $ro tem$ore# Senat ima 25 stalni %akonoda!ni od&ora# Na čel" Predsta!ničko) doma je spi0er* on je "!ijek !o4a stranke koja ima !e. eg@i0. )od# dr(a!ljani S@D>a# Člano!i Predsta!ničko) doma se &iraj" na d!ije )odine# Senat se danas sastoji od 211 člano!a* $o d!a i% s!ake dr(a!e# • • • • • • • Senator mora &iti star najmanje /1 )odina# Mora &iti nastanjen " dr(a!i " kojoj se &ira* i mora &iti dr(a!ljanin S@D>a najmanje = )odina# Senatore danas &iraj" s!i &irači ne$osrednim )lasanjem# Senatori se &iraj" na rok od 5 )odina 6ako $reminae rs$is"j" s eno!i i%&ori7# D"(nost $redsjednika senata !r:i $ot$redsjednik S@D>a# Pored $redsjda!aj". čini !eliki &roj komisija* "reda* &iroa i a)en'ija# Njima ne$osredno r"ko!odi $redsjednik# Kontorlisanje i "smjera!anje nji o!o) rada !r:i IDVR.N@ K@NFEL@RI8@ " kojoj radi ni% str"čnjaka* $redsjedniko!i sa!jetnika itd# U sasta! te kan'elarije "la%i i &ijela k".UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Save@n.tiv.a*&iro %a "$ra!ljanje i &"d(et i s!ajet na'ionalne si)"rnosti# Predsjednik se smjenj"e " sl"čaj" i%daje* $rimanja mita i dr")i kri!ični djela# Mo(e da )a o$t"(i $redsta!nički dom 6im$ičmentom7# U istoriji s" samo d!a $"ta $okren"te kri!"čne $arni'e $roti! $redsjednika i to $roti! @ndreG 8onsona i NiOona# Predsjednik $osjed"je $ra!o s"s$en%i!no) !eta na %akone i%)lasane " o&a doma kon)resa# To jeKlinton iskoristio kada je kon)res odl"čio $o!".i tr"$e S@D>a i% Bosne# Nakon to)a kon)res je $odr(ao Klintono!" odl"k"# KON+RES Kon)ers je "sta!om %ami:ljen kao )la!ni %akonoda!ni or)an# Sastoji se od d!a doma9 donje)* Predsta!ničko) doma i )ornje) * Senata# Člano!i $redsta!ničko) domase &iraj" $ro$or'ionalno na $ri&li(no jednak &roj stano!nika* dok je " Senat" s!aka dr(a!a neo!isno od &roja stano!nika %ast"$ljena sa $o d!a senatora# Kon)ers se sastaje najmanje jedan$"t )odi:nje na redo!no %asjedanje# S$e'ijalna %asjedanja mo(e sa%!ati $redsjednik S@D>a# Kon)res" " rad" $oma(e o)romna administrati!na ma:inerija# *re#stavni40i #om danas ima oko H/5 člano!a* te jedno) $redsta!nika Poertorika 6nema $ra!o )lasa* smije disk"to!ati7# S!akoj dr(a!i je %a)aranto!ano &arem jndo mjesto " Predsta!ničkom dom"# Člano!i Predsta!ničko) doma moraj" imati najmanje 0A )odina* moraj" stano!ati " dr(a!i " kojoj se kandid"j" i moraj" &it i minimalno .

e se na nje)a dodati do$"ne ili . pogle#.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Predsta!nički dom ima . pravila post.a o!la:čenja " kreiranj" $ose&ni %akonski o!la:čenja* naročito " o&lasti -inansijske $olitike SUDSKI SISTE3 • • • Usta!om je s"dska !last $o!jerena Vr o!nom s"d" S@D>a# S@D ima 0 od!ojena sistema s"do!a# 8edan s"d na čijem je čel" Vr o!ni s"d S@D PFir'"it Fo"rtis o.@$$ealsQ i PKederal Distri't Fo"rtisQ $res"4"je $redmete kojima je nadle(nost $re'i%no odre4ena* a koje se odnosi na -ederalno %akonoda!st!o# Od!ojen sistem i $ose&n" ijerar ij" s"do!a ima s!aka dr(a!a %a se&e koji o&ra4"j" $redmete koji se odnose na lokalno %akonoda!st!o* lj"dska $ra!a %a koje nis" nadle(ni -ederalni s"do!i# Vr'ovni s.e)a sta!iti ad a'ta# *re#stavni4i #om i Senat 8 ra@li0e .# SADFa se sastoji od jednog predsjednika i osam sudaca koje imen"je $redsjednik S@D>a* a $ot!r4"je Senat# On ima &itn" -"nk'ij" a to je -"nk'ij a ustavnog sudskog organa# On daje t"mačenje "sta!a* s!i -edeeralni %akona* on rje:a!a s$oro!e i%me4" dr(a!a* Unije i i neke od dr(a!a# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 15 .stalni' )a0ono#vni' o#:ora# Ti od&ori s" i " Senat" i " Predsta!ničkom dom" $odjeljeni $rema o&lastima naj!a(niji djelatnosti kao -inansija* !asnjski $oslo!a* od&rane itd# Člano!e od&ora $redla(e PKomitet 0omitetaQ * tijelo koje $ostoji " ok!ir" s!ake stranačke )r"$e $oslanika o&a doma# Ulo)a od&ora je &itna" %akonoda!st!"# Kada od&or do&ije %akon na ra%matranje :alje )a $r!o $odod&or" # Nakon i%!je:taja $odod&ora odl"č"je se da li .p0a • • • • • • • S$iker $redsta!ničko) doma ima !e." slo&od" " $rekidanj" )o!ora ili sta!ljanj" $rijedlo)a na )lasanje od s$ikera Senata D"(ina )o!ora je " $redsta!ničkom dom" o)raničena* a " Senat" nije S!aki član jedno) ili dr")o) doma Kon)resa mo(e dati s!oj $rijedlo) %akona na ra%matranje# @ko )a "s!oji jedan :alje se na $ro'ed"r" "s!ajanja dr")om Senat 6%a:titnik interesa-ederlni jedini'a7* " nekim mitanjima ima $rednost " odnos" na Predsta!nički dom Senat ima $ra!o is$iti!anja s!i dr(a!nika Da "k"$n" s$oljn%" $olitik" je !a(an s$oljno>$olitički od&or Senata S dr")e strane Predsta!nički dom ima !e.e se !ratiti natra) ili .

ne $orodi'e $o$"t Ro'k-elera To s" ma)nati i nji o!a mo. SADF.e naj&o$lje $ro.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Ni(a instan'a -ederalno) s"dsko) sistema s" /ir7.Pea'e7 koji imaj" i o)raničen" nadle(nost %a $rekr:aje " manjim kri!ičnim i )ar4anskim $arni'ama# S.#s0i' sistema Ona %a!isi od $ro$isa "sta!a s!ak dr(a!e# Ve. " S@D>" e o)romna# U %adnji A1 )od# Nijedan američki $redsjednik nij esmio "dariti na o!aj lo&i# Va(an je $o s!ojo masonskoj "lo%i# I sam $redsjednik nemo(e &iti &ilo ko# 8edna i%&orna kam$anja ko:ta " $rosjek" /A1 mil# dolara# U naj!e.rts o& Appeals * koji " S@D>" ima 11# " nadle(nost jedno) Fir'"it Fo"rt o. Doseljeni'i i% Velike Britanije s" sa so&om donijeli i o&ičaj lokalne samo"$ra!e# Pr!o tjelo s" )radski %&oro!i 6na njima$"noljetni )ra4ani rje:a!aj" $itanja7 Lokalna samo"$ra!a je d!oste$ena 6osim " Ne&aras'i7 Pr!i ste$en je o$:tina a dr")i je okr")# Postoji ra%lika i%me4" )radske i seoske samo"$ra!e# U )rada!ima imamo $oja!" )radski menad(era* s$e'ijalista %a lokaln" samo"$ra!"# Lokalna samo"$ra!a ima ni% %načajni -"nk'ija koa :to s" n$r# ja!no %dra!st!o* $ros!jeta* so'ijalna sl"(&a* i%)radnja stano!a i so'ijalni naselje i sl# *oliti40e parti5e Na i%&orima se &rojnost $artija s!odi na demokrate i re$"&likan'e iako ima mno)o !i:e $artija# Nema !eliki ra%lik ai%me4" demokrata i re$"&likana'a# Partije s" ad o' ok"$ljaj" se i djel"j" samo $red i%&ore# Pro)rame $ra!e naosno!" $ro!j'ena i naketa :ta .# U @meri'i $ostoje ra%ličiti lo&iji# N$r# lo&i )r"$e STOTIN@# U o!aj lo&i 6)r"$"7 mo)" ".it /o.ina ima / s"dske instan'e9 3irovni s.oj mjeri to je no!a' $redsjednika# Na!edeni lo&iji odrede s!o) -a!orita i on $o $ra!il" $o&je4"je# Klinton je do danas &io najsiroma:niji# Kenedije!i s" i dans jedna od naj&o)atiji $orodi'a " S@D>"* 8imi Farter je &io $osjednik )la!ni kikiriki $olja " S@D>"# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 16 .rts* tj# Kederalni okr"(ni s"do!i# Nji ima ? * aoni s" nadle(ni " s!im kri!ičnim i )ra4anskim $redmetima )dje se $rimjenj"je -ederalno $ra!o# Kon)ers mo(e o-ormiti i dodatne s"dse or)ane n$r# %a 'arine* $atentate itd# <i5erar'i5a s.@$$eals s$ada teritorija nekoliko dr(a!a# Oni s" %ad"(eni %a ra%matranje i osi)"ra!anje i%!r:enja odl"ka s!i -ederalni or)ana#Najni(a instan'a s" Ge#eral Distri7t /o.## Oni s" nadle(ni " (al&enom $ost"$k" %a $res"de ni(i s"do!a# Lo0alna .#7i 68"ssti'e o.em &roj" )r4anski i kri!ični $arni'a* i sl"(e kao $r!a instan'a (al&e %a miro!ne s"d'e# S!aka dr(a!a ima jedan s!oj vr'ovni ili apela7ioni s.i kod &irača# U S@D>" klj"čn" "lo)" imaj" lo&iji# Lo:i " $olitičkom smisl" čini neka ne-ormalna )r"$a koja ima odre4en" mo.i samo oni koji imaj" ka$ital i%nad 211 mil# Dolara n$r# Bitan je (ido!ski lo&i " koji "la%e mo.prava .#ovi opDe na#leBnosti 63eneral Tria Fo"rts7 nadle(ni s" naj!e.

UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI RUSIJA <ISTORIJSKI *RIKA) DO OKTOBARSKE REVOLU/IJE 1>1H$ +ODINE Eistorijski R"sija je &ila i%olirana od ostatka E!ro$e# U R"siji nije &ilo !e. Romano!# Ta dinastija je imala nekoliko !ladara koji s" R"sij" $ri&i(ili %a$ad" i od nje st!orili !elesil"# Ističe se Petar Veliki koji je do!eo mno)e %anatlije i %a$očeo ind"strali%a'ij"# Frk!" je $očino dr(a!i# Na mjesto $aro a je sta!i Vseti sinod koji je &io $od nje)o!om !la:.si5a je &ila jaka dr(a!a koja je mo)la da ok"$i R"se i &rani se od !anjski ne$rijatelja# Imala je !e%e sa Bi%antijom# U do&a tatrske !lada!ine ra%&ijena je " mno)o mali kne(e!ina* koje s" &ile " !a%alnom $olo(aj" $rema kano!ima# U 2/# st# Kan je $ro)lasio Mosko!sko) kne%a Velikom Kne%om i $očinio m" ostale# Naj!e."# D ateritorijalno :irenje %asl"(na je i Katarina II Velika# D a!rijeme s!oje !lada!ine os!ojila je mno)e teritorije naseljene r"skim narodima# me4"tim *tek " do&a Na$oleona ona $ostaje !elesila koja odl"č"je " E!ro$skim $itanjima# Da r.e "jediniti toliki narod i dr(ati teritorij" $od kontrolom# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 17 . )od#7 Karakteristika s!i o!i e$o a je :irenje teritorije R"sije# Ki5vs0a R.e) "tje'aja renesanse* re-orma'ije i $rot"re-orma'ije# Eistorija j e&ila istorija a"tokratske -e"dalne !lada!ine# Do 2=2.s0i apsol. )odine R"ska istorija se dijeli na H $erioda# 2# Period Kije!ske R"sije* do mon)olsko) os!ajanja 6od = !ijeka do 20H1 )odine7 0# Period od 0A1 )odina !lada!ine mon)olski i tatarski !ladara# /# Pono!no st!aranje r"ske dr(a!e* " !rijeme I!ana 3ro%no) do dolaska dinastije Romano!i na $rijesto# H# Period od /11 )odina !lada!ine Romano!i 6od 252/ )od# do 2=2.ti@am se na!odi mno)o ra%lo)a# Neki i%!ore nala%e " mon)olskoj a"tokra'iji* a neki " i%ola'iji R"sije od ostatka E!ro$e# Neki smatraj" da &e% jake a"tokra'ije nije mo).a %asl")a %a o&no!" R"soije $ri$ada I!an" 3ro%nom 62AA/ I 2A<H7 On je slomio ot$or $okorni kne%o!a* koje je "jedinio " R"sk" dr(a!"# Nakon nje)o!e smrti R"sija je %natno osla&ila# 252/ dola%i do dinastije Romano!i # Na$rijestolj" je Mi ailo Kedoro!i.

ina je nji je ")":ena " kr!i# Relja %a re-ormom i na$retkom do!el aje do "stanka deka&ristakoji s" tjelli slo&od" )o!or i :tam$e* "kidanje kmetst!a itd# O!aj "stanak $lemi.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI R"sija je imala i tradi'ij" ta5ne poli7i5e$ Smatra se da je $očela sa I!anom 3ro%nim "!o4enjem o$ričnike6tjelesne stra(e7 koja je "ni:ta!ala ne$osl":ne &ojare# Nijedan !ladar nije &io s$reman da s!oj a$sol"ti%am o)raniči# Kmetst!o je !lada!inom Romano!i $ostala stalna instit"'ija# 25H= je %akon $ot!rdio kmetst!o kao $ra!n" instit"'ij"# Ono je&ilo "%rok ekonomske %aostalosti# Ono se $očelo "kidati 2<52 )od#* ali ni jedan 'ar nije na:ao $ra!o rje:enje %a taj $ro&lem r"sko) dr":t!a# Postojala je mno)o $o&"na me4"tim !e.H )odine "!edena je !ojna o&a!e%a %a s!e )ra4ane# Da$očeo je "!o4enje a"tonomij eUni!er%iteta# @leksandar je $ro!odio re-orme " te:kim "slo!ima* $lemst!o je odl"čno &ranilo s!oje interese* ne$ismeni selja'i nis" mo)li $re"%eti od)o!ornosti kao ra!no$ra!ni )ra4ani sa $olitičkim $ra!ima# Bio je s$"tan i !elikom &irokra'ijom Mno)i nje)o!i $ro$isi se nis" ra%"mjeli i nis" sti)li na $ra!o mejsto# Nje)o!o "&ist!o "ni:tilo je nade %a dljim re-ormama# Naslijedio )a je @leksandar III koji je %a)o!arao 'arski a$sol"ti%am# @"tonomij a"ni!er%iteta je &ilao$o%!ana* st"dentski kl"&o!i %at!orreni i nametn"ta je stro) a'en%"ra :tam$e# RUSIJA *O9ETKO3 II STOLJEJA 2=11 )odine R"sija je jedina !ele sila sa a$sol"tnom monar ijom* " kojoj 'ar nema o)raničenja# Iako " to !rijeme " R"siji nije &ilo mno)o $olotički $okreta* $olitički (i!ot je &io !eoma akti!an# Najjači je &io $okret Narodnjaka* re!ol"'ionarne )r"$e na čijem čel" s" &ili intelekt"al'i i koji je nastojao da do&ije seljačk" $odr:k"# Sa djelo!anjem je $očeo .a i nekoliko li&erala je ")":en# Od)o!orni s" $rotjerani " Si&ir# 3la!e re-orme se od!ijaj" tej " 2=# stolje.trajko!i s" &ili %a&ranjeni a ako &i do nji do:lo " kr!i s" ")":i!ani# Iako +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 18 .1>ti )od# 2=# stolječa# Ra%očarani ra!nod":no:." sleljaka mladi akti!iisti se kon'entri:" na atentate# Tako s" se ra%d!ojili " terorističk" )"$" Pnarodna !ojaQ i dr")" koja je to os"4i!alla PČernji $eredeljQ# Tajno s" se osni!ali i nek"i dr")i $okreti# Ula)anjem strano) ka$itala " 01 stolječ" se ind"strija se ra%!ija oko !eliki 'entara $o$"t Mosk!e i Petro)rada# Tada j edo:lo do eks$loata'ije i $ret!aranja seljaka " $roletere* sa!eoma malim %aradama# .nom$rit!or" i $ostojala je !elika 'en%"ra# U !rijeme @leksandra II 62<AA I 2<<27 je do:lo do $očetka "kidanja kmetski odnosa# 2<."# @leksandar I 62<12>2<0A7 je $r!i re-ormatom ali je &io %aok"$ljen !i:e !anskom$olitikom ne)o "n"tra:njim $ro&lemima# Nikola I je "stano!io $oli'ijsk" dr(a!"# Pro!odio je $rislin" r"si-ika'ij" ner"ski naroda $od $arolom P8edna %asta!a* jedna !lada* jedan narod* jedna 'rk!aQ# Ot!orene s" mno)e :kole# Mno)i :$ro-# Eistorije i -il# S" &ili " k".

ine naroda9 .anje da ne.em re(im"# =#jan"ara 2=1A kala"4er 3a$on do!osi radnike $red Dimski d!ora' " Petro)rad"# U% slike 'ara i $jesme narod je tio 'ara %amoliti %a inter!en'ij"# Me4"tim $oli'ija je $"'ala na radnike i mno)e $o&ila to je &ila Pkr!a!a nedjeljaQ# Nakon to)a se $ale s$a ijski d!or'i i i čita!a %emlja je " )eneralnoom :trajk"# Nikola II je %a!eo !andredno stanje i sit"'aj" $ok":ao smiriti jo: stro(ijim re(imom* ali je i Okto&arskim mani-estom $ro)lasio "sta!n" mnar ij" sa $arlamentom %!anim Duma# Vlada je tre&ala &iti od)o!orna D"mi# 3ro. )odine Lenjin $ri$rema dr")" r"sk" re!ol"'ij"* o!o) $"ta $roletersk" i so'ijalističk" re!ol"'ij"# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 19 .e "$trije&iti or"(je $roti! no!e !lasti# No$!i $ro)ram Bolj:e!a'a je sadr(a!ao o)romn" !olj" !e. )od#* nije donijla niti jedan %akon i ras$":tena je nakon četiri mjese'a# Nakon toa) 'ar "kida o$.e) $ra!a )lasa i sa%!ana 2=15 )od# i nakon tri mjese'a je ras$":tena# Dr")a D"ma ja sa%!ana 2=1.Daklj"čenje m ira Proti! &olj:e!ičke !lasti sa Lenjinom na čel" s" se "dr"(ile s!e sna)e 'ara* %emljo$osjednika* aristokra'ije itd# No nis" je mo)li smakn"ti# Bolji:e!'i s" od&ijali $arlament i $rlamentarne instit"'ije a $red$osta!ljali s" im so!jete radnički * seljački i !ojnički de$"tanata# Bolji:e!'i s" rast"rili i "ta!ot!orn" sk"$:tin"# U P@$rilskim te%amaQ Lenjin je na!eo $o%nat" $arol" PS!a !last so!jetimaQ* koja je $ostala )la!na de!i%a Bolji:e!a'a# Poslije $r!o) r"sko) kon)resa so!jeta 2=2.ina analitičara sa %a$ada Oktibarsku revoluciju je o'jenilakao dr(a!ni "dar# Re!ol"'ia je i%!edena &e%&olno* Dimski d!ora' je %a"%et sa nekoliko (rta!a* a s!i %aro&nljeni'i s" odma $":teni an slo&od" "% o&e.+itte je $r!i od)o!orni Predsjednik !lade " istoriji R"sije# Pr!a D"ma je i%&rana na osno!" o$.a D"ma 6o&%irom na sasta!7 se odr(ala $et )odina# U!ela je o&a!e%" :kolo!anja %a s!" dje'" itd#* a čet!rta je &ila na san%i do 2=20# O!aj $eriod D"ma 62=1.Podjela %emlje selja'ima . je do:lo do o&aranja 'arske !lasti* a !last je $re"%ela Pri!remena !lada# OKTOBARSKA REVOLU/IJA I SOVJETSKA VLAST Ve.e &iračko $ra!o# U D"mi s" sada dominirali %emljo$osjedni'i i ka$italisti# Tre. do 2=207 je $eriod ra%očarenje jer 'are!i se nis" mo)li "%diči nani!o da !ladaj" kao 'are!i " En)leskoj# Pr!i s!ejtski rat je $otresao R"ski 'arski re(im# 3in"li s" radni'i i selja'i# 2=2.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI je do I s!jetsko) rata ind"strije &ilo malo* tamo s" se di%ala najmodernija ind"strijska $ostrojenja# R"sko>8a$anski rat 62=1H>2=1A7 doo!di do $ada dinastije Romano!i # To do!osi do narodno) $okreta koji je %a$rijetio $ostoje.

in" " !elikim ind"strijskim )ardo!ina a eseri i menj:e!i'i i%)"&ili %&o) $ada $o$"lariteta jer s" s"ra4i!ali sa &"r(oa%ijom# Re!ol"'ija je i%&ila "oči Dr")o) s!er"sko) kon)resa 0A# okto&ra 2=2.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Da re!ol"'ij" je &ilo &itno da s" &olj:e!i'i do&ili !e. )odine# Na %adnjoj no.i %asjedanja Kon)res je dao $odr:k" no!oj Bolj:e!ičkoj !ladi sa Lenjinom na čel" i "s!ojio je Dekret o mir" i Dekret o %emlji# Dekreti s" ")la!nom &ili "smjereni na to da %ado!olje osno!ne %a tje!e masa tj# seljaka i demo&ilisani &ora'a# 2=2< )odine sasta!ljen je $r!i Usta! So!jetske Kederati!ne So'ijalističke Re$"&like# On je &io kratak i sadr(a!ao je str"kt"r" i or)ani%a'ij" no!e !lasti i njem" s" na&rojana temeljna $ra!a so!jetski )ra4ana# U njem" je na!edeno da !last $ri$ada radnički * seljački i !ojnički de$"tata# Biračko $ra!o je od"%eto s$a ijama* tr)o!'ima* $redsts!ni'im 'rk!e* člano!ima 'arske $orodi'e itd#60M &iračko) tijela7# 3radsko stano!ni:t!o je slalo 2 $redst!nika na 0A#111 stano!nika a seljačko jedno) na 20A#111 stano!nika 6ra!note(a i%me4" masa seljačko) stano!ni:t!a i malo )ra4ana7# 3lasanje se !r:ilo ja!no di%anjem r"k"# Na !r " dr(a!ne or)ani%a'ije nala%io se Sa!e%ni kon)res so!jeta# Ono je &iralo Fentralni i%!r:ni komitet* kao s!oj i%!r:ni or)an# FIK je &irao So!jet narodni komesara* koji j es$ro!odio $olitik" FIK>a i Kon)resa# Nakon ka$it"la'ije Njemačke so!jetska !last se "stano!ila i " Ukrajini* Bjelor"siji* @%er&ejd(an"* 3r"%iji i @rmeniji# Posljednje tri s" st!orile ka!kask" So!jetsk" Kederati!n" So'ijalističk" Re$"&lik"# 2=00 )odine je $ro!edeno "jedinjenje s!i ti So!jetski dr(a!a " SSSR i donesen je $r!i "sta! SSSR# Taj "sta! je &io isti kao onaj i% 2=2< s tim da s" "ne:eni $ro$isi " -ederati!nom "re4enj"* a i%ost!ljanen $o$is lj"dski $ra!a 6to je &ilo " nadle(nosti $ojedini re$"&lika7# Sa!e%ni kon)res so!jeta se sastajao jednom )odi:nje* a osno!na m" je -"nk'ija &ila da i%a&ere FIK koji je " nje)o!o ime !r:io s!" !last i%me4" d!a %asjedanja kon)resa# 8edan od $r!i dekreta o!e no!e re!ol"'ionarne so!jetske !lasti &io je PDekret o "!o4enj" radnikčke kontrole " ind"strijiQ# S o&%irom na !rlo nesre4en" $ri!redn" sit"a'ij"* $ra!a radnika " !r:enj" kontrole &ila s" !eoma o)raničena# Na sel" s" se !r:ili re!ol"'ionarni o&rač"ni sa !ele$osjedni'ima# Mo&ili%iranje seljački masa " rje:a!anj" $ro&lema o)ledalo se " st!aranj" Pkom&edaQ* komiteta sirotinje kojis" imali !elike o!lasti# O!ako !elika "lo)a masa " $oliti'i dr(a!e je &ila !i:e $roklama'ija no!o) "sta!a* ne)o :to je donijela $romjene# Krjaem d!adaeseti i $očetkom trideseti )odina R"sija $ada " !elik" ekonomsk" kri%"# Radnička klasa dola%i " $odre4eniji $olo(aj# Pri!reda se nije mo)la !ratiti na n i!o i% 2=2H )od# S"očena s o!im $ro&lemom dr(a!a je na čel" sa Staljinom i%!r:ila9 • stro)o 'entrali%iranje !lasti +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 20 .

s0i 7entralni i@vrCni 0omitet * od 011 člano!a kao s!oj i%!r:ni or)an# S!er"ski 'entralni i%!r:ni komiet je &irao Sov5et naro#ni' 0omesara 6So!narkom7# Ustav iz 1936 Usta! i% 2=/5 )odine $odjelio je $olitička $ra!a s!im )ra4anima* %a!eo $rin'i$ i%&ornosti s!i dr(a!ni -"nk'ija* "kin"o omjer A92 i%me4" )radsko) i seosko) stano!ni:t!a " i%&or" !lasti# Po r"skom "sta!" $ostoje )a0ono#avni organiE +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 21 .i dio or)ana dr(a!ne !lasti# Partijski -ormi s" $ostali ne$osredni noio'i dr(a!ne !lasti* kji direktno donose odl"ke " ime dr(a!ni or)ana "$ra!e* koje oni %atim -ormalno "s!ajaj" i s$ro!ode# Do ras$ada SSSR>a se %adr(ala $raksa %ajednički odl"ka dr(a!ni i $artijski or)ana# S!e to je do!elo do %lo"$otre&e !lasti* o&ilje(ene imenom k"lta ličnosti Staljin# Usta!om i% 2=/5 je on tio $redsta!iti "sta! !isokora%!ijene %emlje i so'ijalističke demokra'ije* nije &ilo $olitički i dr":t!eni )aran'ia %a nji o!o s$ro!o4enje# Pr!o )lasa dato je s !im dr(a!ljanima i%nad 2< )odina# Stano!ni:t!o )rada i sela je na i%&orimam i%jednačeno* "kin"ta je i $osrednost i%&ora i "!edeno tajno )lasanje# Staljin je " do&a Lenjina "s$io da &irokrati%ira $artij" i tako se domo)ne !lasti# Partijski i dr(a!ni or)ani $ostali s" instr"ment s$ro!o4enja Staljino!e !olje# *ARTIJSKI KON+RES Teoretski or)an Partije &i tre&ao da &"de $artijski Kon)res# Kon)res se sastaje s!ake H )odine# Na njem" "čest!"je nekoliko iljada člano!a# Na kon)res" nema slo&odni disk"sija# Naj!a(niji or)an %a dono:enje odl"ka je Pre%idij"m# On je &rojao oko 20 člno!a# On r"ko!odi radom Fentralno) komiteta# Sekreterijat je i%!r:ni or)an $artijsko) a$arata# Ima j e$et do :est člano!a#* koji s" r"ko!odili jednom o&lasti dr":t!eno) ili $ri!redno) (i!ota# DRAAVNI OR+ANI So!jetski dr(a!ni or)ani i%rasli s" i% so!jeta radnički * seljački i !ojnički de$"tata " do&a re!ol"'ije* koji s" " s!om $očetk" &ili re!ol"'ionarni demokratski or)ani !lasti# No* nakon Okto&arske re!ol"'ije* !last se sa S!er"sko) kon)resa $re&a'"je na i%a&rane or)ane# Kon)res je &irao Sver.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI • • jačanje dr(a!no ) a$arata i ra%!ijanje &irokra'ijie "$ra!ljanje nad kadro!ima i materijalnim sredst!ima# S o&%irom na tako o)raničen" "lo)" masa " sistem"* osno!no $itanj est!arne demokratije &ilo je $itanje "lo)e Partije* Prtija je $ostajala s!e !i:e sasta!ni * r"ko!ode.

#s0i organi na čel" sa Vr o!nim s"dom Vr'ovni Sav5et Sov5ets0og Save@a je d!odomno tijelo i sastoji se od Sa!e%no) sa!jeta 6člano!i se &iraj" direktno na s!aki /11#111 stano!nika7 i od Sa!jeta na'ionalnosti* " koji s!aka so!jetska re$"&lika &ira $o 0A člano!a* s!aka a"tonomna re$"&lika 22* s!aka a"tonomna o&last $o A člano!a i s!aki na'ionalni okr") $o jedno) člana 6direktnim )lasanjem7# Vr o!ni so!jet je naj!i:i or)an !lasti " dr(a!i* on ima !r o!n" %akonoda!n" !last# On se tar&a sastajati 0 $"ta )odi:nje i %asjedanja traj" do A dana# I%!r:ni or)ani Vr o!no) So!jeta s" Pre%idij"m i Vije.e ministara i od)o!araj".e $redsta!ničko tijelo i čita!oj -edera'iji i dr")i dom Vi5eDe na7ionalnosti sastoji se od $redsta!nika -ederalni i a"tonomni jedini'a# Vr o!ni so!jet je $o Usta!" i% 2=.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Vr o!ni so!jet So!jetsko) sa!e%a i So!jeti $ojedini So!jetski re$"&lika i ni(i jedini'a I@vrCni organiE Pre%idij"m !r o!no) So!jeta* Vije.i or)ani " ni(im jedini'ama S.m kao or)an koji je stalno na ok"$"# Pre%idij"m Vr o!no) so!jeta&iraj" d!a doma na %ajedničkoj sjedni'i# Pre%idij"m je $odr4en Vr o!nom so!jet"# Om ima -"nk'ije Kolekti!no) :e-a dr(a!e# I%!r:n" -"nk'ij" na ni!o" -edera'ije ost!ar"je 3inistars0i sav5et# Koji je PNaj!i:i i%!r:ni i nared&oda!ni or)an dr(a!ne !lastio SSSRQ# On se o&ra%"je na %ajedničkoj sjedni'i o&a doma# Na !r " dr(a!e je $redsjednik* nje)o!i %amjeni'i i ministri* $redsjedni'idr(a!ni komiteta i $redsjedni'i !lada re$"&lika# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 22 .m imen"je di$lomatske $redsta!nike " dr")im dr(a!ama i $reima akrediti!e strani di$lomatski $redsta!nika* dodjelj"je odlikoanja* rati-i'ira me4"naodne ")o!ore# Pored to)a Pre%idij"m ima i !elika %akonoda!na o!la:.a# 8edan dom je Save@no vi5eDe &ira se kao o$..e ministara $ *re@i#i5.enja# On imen"je i smjenj"je naj!i:e komandanate or"(ani sna)a* $ro)la:a!a !andredno stanje* imen"je i smjenj"je ministre* mo(e ras$isati i re-erend"m# Vi5eDe ministara tako4er imen"je Vr o!ni so!jet* a nje)o!e $ojedine člano!e mo(e i%mjenji!ati Pre%idij"m# Ono se sastoji od !eliko) &roja ministara* koji stoje na čel" $ojedini resora# Ministarst!a s" $odjeljena na sa!e%na 6!r:e !last " čita!oj %emlji7* sa!e%no>re$"&lička 6)dje $ored sa!e%no) ministarst!a $ostoje od)o!araj". )od# jedini %akonoda!ni or)an# Sastaje se d!a $"ta )odi:nje d!a do tri dana# O&a doma %asjedaj" %ajedno# I%me4" %asjedanja djel"je *re@i#i5.a i " s!kaoj sa!e%noj re$"&li'i7# Ustav iz 1977 Naj!i:i or)an dr(a!ne !lasti je Vr o!ni So!jet* koji se sastoji iod d!a !ije.

)od# Eistorija Indije se dijeli na H $erioda9 2# Stara Indija 0# M"slimanske $eriod /# Britanski $eriod H# Period ne%a!isnosti Stara Indioja imal aje ra%!ijen" 'i!ili%a'ij"# Prastano!ni'i Indije se identi-i'iraj" sa Dar!idima# 8edini $oda'i o nji o!om (i!ot" nala%e se " !edama* i e$o!ima Ramajana i Ma a&rata# Dar!ide %amijenj"j" @rij'i i " VII st# osni!aj" d!ije !elike kralje!ine9 @!a"ti* !atsa* Kosala i Ma)ada 6ost!ar"je $re!last7# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 23 .ena !elikim ekonomskim $ro&lemima* s"ko&ima* starom s!je4.e ne%ado!oljst!o stano!ni:t!a# 3or&ačo! )"&i na i%&orima* a na nje)o!o mjesto dola%i Boris 8el%in# 2==2 )od# SSSR se ras$ao# Kormirano je 2A no!i ne%a!isni dr(a!a koje s" dansa " la&a!om Sa!e%" ne%a!isni dr(a!a# Time $ro$ada i so'ijalisti.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Poslije smrti Bre(nje!a na čelo R"sije dola%e Černjenko* %atim 8"rij @ndro$o! 6smatra se ini'ijatorm $r!i temeljni re-ormi dr(a!e t%# perestro50e7$a Mia el 3or&ačo!# U !rijeme 3or&ačo!a " SSSR>" k"lminira ekonomska* $olitička i o$:tedr":t!ena kri%a# Namatn"tom trkom " naor"(anj"* a-)anistanskim ratom* &irokratski a$aratom i !i:emilijonskm !ojskom SSSr je &io !eoma is'r$ljen# Perestrojka nedaje re%"ltate* !e." itd# INDIJA Indija je -ederalna dr(a!a# Dono:enjem $r!o) Usta!a Re$"&like Indija 2=H5 )od# ra%!ija se i sistem $arlamentarne demokratije# S!oj" ne%a!isnst Indija je stekla 2=H.ki sistem so!jetsko) ti$a* a "s$osta!ljen $ot$"no dr")ačiji $olitički sistem# Ustav iz 1993 2==/ )od# donijet je Usta! R"ske Keder'ije# R"sija je i dalje dr(a!a re$"&likansko) načina "$ra!ljanja* ali se instalira klasična $arlamentarna demokratija* sa jakom "lo)om $redsjednika Kedera'ije* sa $odjelom !alsti na %konoda!n"* i%!r:n" i s"dsk"# O!aj sistem 6sličan američkom7 je naj&(i $redsjjedničkom* sa r"skim s$e'i-ičnostima# Politički sistem R"ske -edera'ije je jo: " -a%i $ro-iliranja# R"sija je o$tere.ina člani'a (ele da i%a4" i% sa!%a*# Re-ormski $ok":aj 3or&ačo!a je do:ao " ne%)odno !rijeme* tako da s" neki nje)o!i istrojski $ote%i $o$"t do$rinaosa " r":enj" Berlinsko) %ida* $odr:ka "jedinjenj" Njemačke* " SSSR>" do(i!ljeni na kontra!er%an način# Da!ladalo je o$.

2A je kom$anija do&ila s"ltanski -erman da mo(e tr)o!ati " Mo)"lskom 'arst!"# Kom$anija je imala $"n" slo&od" djelo!anja# 2.e njom !ladati 011 )odina# 2.5/ V# Britanija je $o&jedila $roti! Kran'"ske " &or&i %a Indij"# Britan'i nis" na$adali or"(jem* !e.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Persijski kralje!i os!ajaj" Indij"* a č"!en je i $o od @leksandra makedonsko)# Isto tako Indij'i s" os!ajali %emlje Daleko) istoka* Malajsko) $ol"otoka i ar i$ela)a )dje s" osni!ali dinastije koje s" trajale skoro 2A11 )odina# Posljednji načajni kralj Indije je Ear:a koji je "mro 5H. s" %a"%imali !a(ne ekonomske tačke# 3la!ni Britanski instr"ment &ila je Istočno>Indijska kom$anija* koja je do kraja 2< st# $osjedo!laa tr)o!ačke kolonije sa 'entrima " Bom&aj"* Madras" i Kalk"ti# 2.e sa od < do 2A člano!a" koje s" ":la i d!a ind"sa i $ostojalo je do 2=/. st# Mo)"lsko 'arst!o se $očinje ras$adati# Poslije " Indij" nadir" Eolan4ani* -ran'"%i* en)le%i itd# BRITANSKI *ERIOD Dr")a $olo!ina 2<#st Indij" je o&ilje(ila a-irma'ija no!e slie koja ..eni*a kasnije i Indijski :kolo!ani " En)leskoj# U Britanskoj Indiji nad /1M stano!ni:t!a nominaln" !last s" o&a!ljali -e"dalni monarsikao !a%ali &ritansko) kralja# Postojalo je A11 tak!i dr(a!i'a ra%ni !eličina# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 24 .Inid @'t* $o kome Indija $ostaje &ritanska kolonija* kojom "$ra!lja &ritanska !lada# U London" je "stano!ljeno Indijsko !ije.verner* !i'e>kralj Indije# On je i%!r:a!ao $olitik" Londona# Postojalo je i i@vrCno vi5eDe sa . )odine# 3USLI3ANSKI *ERIOD U IV i VII st# $očinje -ormianje Indijsko) -e"dalno) dr":t!a# Osno!a jedin'a to) dr":t!a je seoska sk"$:tina* a )la!ni %emljo$osjednik rad(a* koji je $reko !a%ala "$ra!ljao %emljom# U Indiji je $ostojalo a i danas $ostoji kastinsko dr":t!o 6o&ja:njenje kasti je $o%nato7# @ra&ljani s" Indij" $očeli %a"%imati $očetkom VII st#* a $ra!im $očetkom se "%ima in!a%ija s"ltana Ma m"da el 3a%anija# K"t&>"t din @j&ak je osno!ao Del ijski s"ltanat* a $oslije nje)a !last na 'ijel" Indij" $ro:iriena je $od t"rsko>a-)anskim dinastijama# Tim"r Lenka* mon)olski os!ajač %adao je "dar kojije ra%&ijo Del ijski s"ltanat na mno)e male dr(a!i'e# Nje)o! &rat osni!a dinastij" Mo)"la# Tada " Indij" dola%e Port")al'i i osno!aj" tr)o!ačke $"nkto!e# U 2.5 )od# sklo$ljen je sa!e% sa ajder&adskim ni%amom i od tada s" Britan'i st!arni !lasni'i Indije# 2<A< )od# Britanski $arlament donosi 3o!ernment o.in" -"nk'ija s" o&!ljali en)le%i* %a to do&ro $la. do 2A člano!a sasta!ljeno od en)le%a i $ar Indija'a# In#i5s0i 7ivilni servis je !r:io administrati!n" "$ra!"# Ve. )od# U Indiji je !ladao generalni g.

em dr(a!aQ#On nemo(e naslijediti $redsjednika " sl"čaj" smrti# Ka:inet -orm"lira na'# $olitik"* $redla(e !e.e dr4a!a 6)ornji dom7 ima oko 0A1 člano!a# DrBavni aparat je " &iti !eoma kon%er!ati!an# Po:to se %a $o%i'ije tra(e !isoke k!ali-ika'ije taj a$arat čin $ri$adni'i !isoki sloje!a# *oliti40e stran0e čine tako4er &itn" karakteristik" Inidijsko) sistema# Kon)resna stranka osno!ana 2<<A i se i%&o&orila %ane%a!isnost# Vodila je narod s!e do 2=H.* sredst!a %a (i!ot moraj" &iti dost"$na s!ima* nema eks$loata'ije rada* ja!no %dra!st!o se mora $o&olj:ati itd# Velika $a(nja je data i temeljnim lj"dskim $ra!ima# Indija je %asno!ana na -ederalnom načel"# Kederalne dr(a!e nemaj" !lastite "sta!e !e.in" %akona $arlament" i odo!oran je %a ja!n" administra'ij"# Ka&inet je od)o!oran Dom" naroda 6donjem $arlament"7# *rvog ministra imen"je $redsjednik re$"&like# Dakonoda!n" !last ima $arlament# Om se sastoji i% d!a doma# Dom naroda 6donji dom ima oko A11 $redsta!nika7 Vije.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI En)le%ima je 'ilj &ila e-ikasnost a ne ra%!oj demokratije koja je mo)la do!esti do samo"$ra!e# Indijske na'ionalne sna)e s" se krajem 2= !ijeka $očele &oriti $r!o %a samo"$ra!" " ok!ir" &ritaske !r o!ne !lasti* a kasnije %a ne%a!isnost %emlje# Me4" njimaje naj%načajnija Kon)resna stranka 6Ma atma 3and i7* Inidijska m"slimanska li)a $od čijim je "tje'ajem do:lo do od!janja $akistana od Indije# 2=H5 Indijska Usta!ot!orna sk"$:tina je $rist"$ila kreiranj" Usta!a indije# 2=H= )od# je i%)lasan Usta! kojim je Indija $ostala re$"&lika* ali i dalej član Komon!elta# 2=.e) minstra# Predsjednik $ro)la:a!a !andredno stanje " Indiji ili nekoj dr(a!i# *otpres5e#ni0 se &ira na osam )odina# On $redsjeda!a !i:im domom $arlamenta PVije.H Britanski $arlament je i%)lasao akt kojim se Indija dijeli " d!a dominiona> Indij" i Pakistan# Usta!Indije ima /=A člano!a " 00 dijela# Danimlji! je član H# koji $roklamira so'ijaln" mo.e dijelo!e sa!e%no) Usta!a# S!a !last koja nije data i%ričito -ederalnim dr(a!ama I $ri$ada sa!e%"# U isklj"či!" nadle(nost "nije s$adaj" !anjski $oslo!i* na'ionalana od&rana* &ankarst!o* reli)io%ni$olo!i* !anjska tr)o!ina# U nadle(nost dr(a!e s$ada ja!na &e%&jednost* $ra!os"4e* %dra!st!o* :kolsto i eks$loata'ija $rirodni res"rsa# Dajedničke nadle(nosti "niije i dr(a!e s" &račno $ra!o* sindikalno "d"(i!nje i lokalne ind"strije# Organe i@vrCne vlasti 4ine9 Predsjednik Unije* $ot$redsjednik i Ka&inet# *re#s5e#ni0 ima mandat A )odina* a &ira )a tijelo koje) čine s!i člano!i $arlamenta i $redsta!nika %akonoda!ni or)ana -ederalni dr(a!a# On imen"je )"!ernera i naj!i:e s"'e dr(a!e# Vr:i -"nk'ij" !r o!no) komandanta or"(ani sna)a "% sa!jete od)o!araj". )od#* tj# do "kidanja kolonijalne "$ra!e# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 25 . $rimjenj"j" od)o!araj".

e se donijeti jedinst!en )ra4anski %akon# O&%irom da se morao "kin"ti kastinski %akon* 2=H= i 2=AA )od# doneseni s" %akoni o &rak"* starateljst!" i naslije4i!anj"# Naj!a(niji s"dski or)an je Vr'ovni s.a $olitička i oslo&odilačkam $artija* $redsta!ljala ej :irok" kolai'ij" " koj" s" "klj"čene sna)e od kom"nista do desničara# Ona se oč"!ala do najno!i dana# 8aka je &ila i D(anata $artija koja s e$oja!ila ne$to kasnije* i " !i:e na!rata do&i!ala i%&ore# Britanska "$ra!a nije nikada tjela $otisn"ti kastni sistem i reli)io%no $ra!o )r"$a koje je %atekla i "!esti s!oj Fommon LaG# Britan'i se nis" tjeli mje:ati " $ostoje.e so'ijalne odnose* &itna je &ila samo e-ikasna eks$loata'ija i administra'ija# Nakon sti'anja ne%a!isnosti ostali s" na sna%i %akoni kri!ičnoj i )ra4anskoj materiji koj je ranije donijela kolonijalan "$ra!a# @li " Usta!" je na!edeno da .#* sa osam člano!a koje imen"je $redsjednik re$"&like# On o' jenj"je "sta!nost %akona koje donosi $arlament Unije# On rje:a!a i s$oro!e me4" dr(a!ama# GEDERALNE JEDINI/E Nakon sti'anja ne%a!isnosti Ija!io se $ro&lem kako or)ani%ao!ati A51 domorodački dr(a!i'a i = &ritanski $ro!in'ija# Dakon i% 2=A5 )od# st!ori je 2H dr(a!a# Kederalne dr(a!e nmaj" !lastitie Usta!ne akte* !e.ena'ionalna s!ijest# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 26 .UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Kao !ode.a me4" tim dr(a!i'ama ke $re$olo!ljena* a ostale s" se "jedinile " RAJNSKU KONGEDERA/IJU# Od":e!ljenje idejama -ran'"ske re!ol"'ije* i Na$oleonom %a ko)a se mislilo da idej" mo(e $renijeti i na Njemačk" str":ili s" -ran'"ski &ajoneti i e)emonija# Time se &"di o$. Usta! Indijske Unije# U s!akoj dr(a!i $ostoji )"!erner koje) imen"je $redsjednik re$"&like na A )odina# S!aka dr(a!a ima $arlament i !lastiti ka&inet koji !odi lokaln" $olitik"# Čine se !eliki na$ori %a osi)"ranje lokalne smao"$ra!e# Veliki )rado!i imaj" !lastit" samo%$ra!"* a seoski re)ioni 6" kojima (i!i <1M stano!ni:t!a7 s" or)ni%o!ani " jedini'e %!ane Pan' a?ata# NJE3A9KA Na $odr"čj" Rimsko) 'arsta! od 2/ st# Pa na dalje Njemačka nije$ostojala# T" se nala%ilo stotin" mali dr(a!i'a tj# -e"dalni $osjeda* kojima s" "$ralljali kne(e!i* er'o%i* !oj!ode itd# Re-orma'ija i !jerski rato!i " 25 st# Ra%d!ojili s" $rotestante na sje!er" i katolike na j")"# Do:lo je do o)romne &ijede* !jersko) -anati%ma i stradanja !eliko) &roja lj"di# VESTGALENSKI3 U+OVORO3 i% 25H<# )od# Pr"ska kao naj!e.

rBoas0.e sna)e Njemačke $ro)la:a!aj" :.dr(a!e# Kan'elar je :e." "lo)"# Činili s" )a $redst!ni'i -ederalni jedini'a 6koje nis" imale jednak &roj )laso!a7# Pr"ska je imala naj!i:e# B"ndesta) je imao nadle(nost " dono:enj" %akona* da!ao $ristanak na o&ja!" rata* itd# Pod "tje'ajem so!jetske re!ol"'ije 2=2< i Kil" i%&ija $o&"na mornara koja se :iri na Ba!arsk"# Pod !odst!om Ro%e L"Oem&"r)a i karla Li&kne ta $ro)la:a!a se So!jetska re$"&lika# Da$ad se %a&rin"o i $od "tje'ajem !eliki $ora%a i re!ol"'ije Vil elm II je &io $risiljen na a&dika'ij"# Time $ro$ada monar ija# Vladaj". 'ar Njemačke# Nje)o!a mo. i% $olo(aja a$sol"tno) !ladara Pr"ske# Kan'elar nije &io od)o!oran $arlament"* $a )a on nijemo)ao ni smijeniti# Od)o!arao je samo 'ar"# Tek od 2=2< od)o!oran je i $arlament"# Rajsta) je kao donji dom &iran o$.# Br%o je i%a&rana Usta!ot!orna sk"$:tina no!e Njemačke koja se sastala " Vajmar"# Po tome se no!i Njemački Usta! %o!e Vajmarski "sta!* a Njemačka dr(a!a od 1>1> #o 1>"" Va5mars0a rep.:li0a# No!im Usta!om instaliran je $arlamentarni sistem !lade# Pono!o je Njemačka or)ani%o!ana na -ederalnoj osno!im sa 2.1 $očinje Pr"sko>-ran'"ski rat )dje o$et $o&je4"je# Time se ja!lja no!a jaka sila " E!ro$i# 1?H1 .!lade# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 27 . rep. se kr"ni:e $r!i njmački 'ar Vilijem I Pr"ski# Pod nje)o!im !o4st!om njemačko 'arst!o or)ani%o!ano je na -ederalnom $rin'i$"# 3la!ni or)ani sistema s" &ili Far* Kan'elar* B"ndesrat i Raj sta)# U Ustav je re)"lirao odnose dr(a!a i 'are!ine# Mo)ao se lako mijenjati kro% B"ndesrat i Raj sta)# Na B"ndesrat" je %a $romjen" Usta!a &ilo $otre&no 2H )laso!a# O&%irom da je Pr"ska imala 2.s0a se teritorijalno $ro:irila# Iako je do&ila Usta!# Bismar'k je činio s!e da se on ne$rimjenj"je* %aratio je s @"trijom i $o&jedio# 2<.e "s$jeti Otto Bismar70# 1?.enja koja j emo)la $ro:iriti amandmanima# Dakonoda!na !last se dijeli na d!a doma $arlamenta9 Raj sta) I čiji se člano!i &iraj" ne$osrednimtajnim i%&orima i Raj srat I imao je !last jedino " smisl" da mo(e sta!iti !eto na %akon koji donosi Raj sta)# Predsjednik re$"&like je :e. dr(a!a# Usta! je osla&io $olo(aj Pr"ske# Fentralna !lada je do&ila o!la:.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI BE9KI3 KON+RESO3 1?1! )od# "s$osta!lja se N5ema40a Kon&e#era7i5a od /< dr(a!a# Načel" je &ila @"strija* a ajka je &ila i Pr"ska# Ekonomski interesi njemačke &"r(oa%ije s" &ili )la!ni $okretač ideje o "jedinjenj" Njemačke# Na'ionalni njemački $arlament se sastao 2<H< " Krank-"rt" ali se nije mo)lo do)o!oriti o karakter" &"d". mjesta* &e% njeno) $ristanka ni:ta se nije mo)lo mijenjati# 3la!n" riječ je imala " s!em" Pr"ska 6sa 0A dr(a!a7# I%!r:na !last se dijelila i%me4" Kaj%era 6'ar7 i Kan'elara# Kaj%er nije imao kr"n" i nije &io njemački 'ar !e.e Njemačke# No to . Versa5.:li0. ne$roi%ila%i i% Usta!a !e.im tajnim )lasanjem# On nikada nije "s$io $ostati $ra!i %akonoda!ni or)an* o&%irom na "lo)" 'ara# B"ndesrat kao )ornji dom je imao !e.? *r.

insk" !e.$oli'ije koji sa %asjedanja $arlamenta isklj"č"je s!e kom"nističke $oslanike 6a dosta i je !e.i so'ijalno>ekonomski "slo!i tada$nje Njemačke# O ra&reni aosom na'isti $od !o4st!om Eitlera jo: 2=0/ $ok":a!aj" i%!esti dr(a!ni "dar# No* on nije "s$io* i Eitler je os"4en na A )odina %at!ora* me4"tim odle(ao je smao jedn"# U tom $eriod"on $i:e nek" !rst" a"to&io)ra-ije $od na%i!om Mein Kam$koja kasnije $ostaje ideolo:ki i $olitički $ro)ram na'ista# S!oj $ro)ram sa 0A# tačaka na'istilka stranka o&ja!lj"je 2=0A )od# Taj $ro)ram je tra(io na$":tanje Versjasko) i Sen Sermensko) ")o!ora * od&ijanje od)o!ornosti Njemačke %a Pr!i s!jetski rat i "s$osta!ljanje ra!no$ra!snoti Njemačke sa dr")im silama# U njem" je i%nesen i $lan "jedinjenja s!i Njema'a " E!ro$i i st!aranja PVelike NjemačkeQ# S!i lj"di nearije!ske rasem " $r!om red" je!reji s" tre&ali &iti isklj"čeni i% dr(a!ljanst!a Njemačke* a s!i oni kji s" se "selili $oslije I s!# Rata s" tre&ali &iti $rot erani# Na'isti s" $o&jedili jer s" do&ili $odr:k" :iroki sloje!a srednje klase i selja:t!a koji s" se na:li " !elikoj kri%i# Tako4er je ra%!ijena s!ijest da je !ajmarska re$"&lika oličenje na'ionalno) $oni(enja# Oni s" i)rali n kart" na'ionalno) $rkosa# Vje:to s" mani$"lirali ne%ado!oljst!om naroda# Proti! o!e $olitike s" se di)li so'ijaldemokrati i kom"nisti# Kom"nisti s" $rijetili re!ol"'ijom# 2=/1 )od# tokom ekonomske kri%e na'istička stranka $ri!lači mno)e $ri$adnike ni(e i srednje klase* selja:t!a* omladine itd# 2=/0 Eitler kandidira na $redsjedničkim i%&rima* ali do(i!lja!a $ora% od Einden&"r)a koji je &io i%a&ran# I$ak ne:to kasnije na'isti na $arlamentarnim i% &orima imaj" 0/1 od "k"$no 51< mjesta# Ne%ado!oljna jer nema !e. &ilo " lo)orima7# S!i $oslani'i )lasaj" %a -a:ističk" !lad"# *OLITI9KI SISTE3 SAVE)NE RE*UBLIKE NJE3A9KE +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 28 .UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Predsjednik re$"&like je mo)ao ot$"stiti Raj sta) i !lad"# Pra!a kan'elara s" smanjena# Vajmarska re$"&lika $ro$ada 2=// )od# NA/IONAL 8 SO/IJALI)A3 ILI GA1I)A3 U NJE3A9KOJ 2=2= )od# osno!ana je Na'istička $artija Njemačke# Neki smatraj" da s" je osno!ali ne%ado!aljni i ra%očarani !ojni'i i% Pr!o) s!ejtsko) rata# U $rilo) s" im i:li o$.in" " $arlament" koja je $otre&na %a -ormiranje no!e !lade# Taj $ro&lem rje:a!a Eermann 3erin) tada:nji $redsjednik Raj sta)a i :e.in"* Na'istička stranka ot$očinje demonstra'ije* sije nered i terori:e dr")e stranke# Einden&"r) čini )r:k" i tra(i od Eitlera da -ormira !lad" na'ionalne kon'entra'ije " koj" s" tre&ali "či $ored na'ionalni i na'istički i dr")e $artije# Eitler sasta!lja !lad" od samo $r!e d!ije stranke* %a"%ima $olo(aj kan'elara# Na'isti tra(e da se odma ras$"sti Raj sta) i ras$i:" no!i i%&ori# I%&ori s" %aka%ani % a$očetak marta 2=///* a kratko $rije to)a naisti $ale %)rad" raj sta)a i %a to kri!e kom"niste# Predsjednik re$"&like $ro)la:a!a !andredno stanje i $očinj" $ro)oni kom"nista i dr# Stranaka# Nakon to)a do&ijaj" o$et samo nedo!oljan &roj tj# nedo&i!aj" d!otre.

UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Pora%om Nemačke " Dr")om s!jetkom rat" dola%i do !elike $ra%nine " $olitičkom (o!ot" Njemačke# <#maja 2=HA Njemačka je $ot$isala &e%"slo!n" ka$it"la'ij" i slomljen je Tre.:li0e se &ira na o$:tim i%&orima# Nje)a &ira tijelo sasta!ljeno i% donje) doma I B"ndesta)a i jednak &roj oso&a koje &iraj" %akonoda!ni or)ani dr(a!a# On se &ira na A )odina* a ista ličnost mo(e &iti i%a&rana smao d!a $"ta# Nakon i%&ora on na$":ta s!e ja!ne i $ri!redne djelatnosti# On nesmije &iti član $arlamenta niti !r:iti &ilo kak!" -ink'ij" " nekoj or)ani%a'iji# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 29 .i da " -ederalnimjedini'ama $ro!ede s!oj" !last# Sa!e%na !last %adr(a!a s!e $ri ode na $ore%e* na $olso!ni $rokmet* transak'ije na "!o% i $otro:nj"# Dr(a!e na:lač"j" $ore% na $ri ode od ka$itala* nasljedst!a i $rodaje a"tom&ila# I)VR1NA VLAST I%!r:n" !last dijele $redsjednik Re$"&like i kan'elar sa !ladom# *re#s5e#ni0 rep.i raj# Na osno!" kon-eren'ija " 8ati i Potsdam" Njemačka se dijeli na H ok"$a'ione %one# Od 2=HA do 2=H= " Njemačkoj ne $ostoji nikak!a !lada# Si!ot se od!ija $od diktatom sila $o&jedni'a# Do %aklj"čenja miro!no) ")o!ora s Njemačkom* !r o!ni or)an !lasti je tre&ala &iti PSa!e%nička kontrola !lastiQ sa sjedi:tem " Berlin"# No taj or)an je djelo!ao da H< kada )a na$":ta SSSR a on je " &iti &io totalno nee-ikasan* $o)oto!o nastankom ladno) rata# Proti!no odred&ama Potsdamsko) s$ora%"ma S@D i Velika Britanija "jedinj"j" s!oje %one "jedn" ekonomsk" %on"* a kasnije im se $ridr"("je i Kran'"ska# Tako nastaje tri%ona# 2=H= )od# na tri%oni je $ro)la:ena PSa!e%na re$"&lika NjemačkaQ i donesen je POsno!ni %akonQ tj# Usta! SR Njemačke# Na $rostor" So!jetske ok"$a'ione %onne -ormira se DDR I Njemačka Demokratska re$"&lika koja te(i ka i%)radnji so'ijalističko) i kom"nističko) dr":t!eno) "re4enja# USTAV SR NJE3A9KE I) 1>.> +OD$ Kao i " dr")im $arlamentarnim sisitemima i%!r:na !last je$odjlejena i%me4" $redsjednika re$"&like i kan'elara 6Predsjednika !lade7# Dakonoda!na !last se nala%i " r"kama donej) doma tj B"ndesta)a i )ornje) doma Sa!e%a B"ndesrata#S"dska !last jeod!ojena od %akonoda!ne i i%!r:ne# Pr!i $"t se -ormiar i -ederalni "sta!ni s"d* koji rje:a!a s$oro!e i%me4" -ederalni jedini'a i sa!e%en !lasti i i%me4" d!ije -ederalne jedini'e# GEDERALNE JEDINI/E Sa!e%na !last ima nadle(nost " !anjskim $oslo!ima* $itanjima no!'a* dr(a!ljanst!a* (elje%ni'a i $o:ta* telekom"nika'ija itd# Dajednička !last $ostoji " $itanjima )ra4ansko) i kri!ično)* te $ri!redno) $ra!a rada* $olj"$ri!rede* $omorst!a itd# U $ros!jeti i k"lt"ri -ederalne jedni'e imaj" isklj"či!" nale(nost# U sl"čaj" s"ko&a i%me4" %akona i %akona -ederalne jedini'e $rednost ma sa!e%ni %akon# Fentralna !last ima do!oljno mo.

inom )laso!a# @ko B"ndesta) nemo(e i%a&rati kan'elara a$so"ltnim !e.in" )laso!a# Pot$redsjednik ne $ostoji# U sl"čaj" da s emjesto$redsjednika "$ra%ni nje)o!" -"nk'ij" !r:i $redsjednik )ornje) doma $arlamenta I B"ndesrata# Kan'elara imen"je $redsjednik* a $ot!r4"je B"ndesta) !e.e# Tek 2==H )od# $ro)la:ena je $romjena Temeljno) %akona 6"sta!a i% 2=H=#7# B"ndesta) je donio tri )la!ne $romjene9 2# o ra!nos$ra!nosti i in!alidima 0# o !lastitoj -inansiskoj od)o!ornosti samo"$ra!e /# o %akonoda!nim nadle(nostima# 8a!nsot s" naj!i:e %animale $romjene koje se ti.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Nje)o!a -"nk'ija je re$re%atati!no) karaktera# On nemo(e ras$"stiti $arlament ili !lad"# S!e akte koje on donosi $ot$is"je kan'elar ili nadle(ni ministar# Kan7elar je !o4a stranke " $arlament" koja ima !e.inom* mo(e )a i%a&rati !e." $re"re4enja $okrajina Berlin i Branden&"r) i član koji "t!r4"je dalj" !aljanost Sa!e%no) $ra!a# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 30 .inom oni koji )lasaj"# U tom sl"čaj" $redsjednik odl"k" nemora $o:to!ati i mo(e ras$"stiti B"ndesta) i ras$isati no!e i%&ore# NOVO UJEDNINJENJE NJE3A9KE M"drom $olitikom Kan'elara Kola* Njemačka se $ono!o "jedninila 2==1 )od# Nakon $r!i slo&odni i%&ora 2==1 )od# " DDR>"* $o&je4"je stanka Unije FDUJFSU# Na o&je strane dola%i do jačanja interesa %a "jedinjnje# Nonkon ras$ada &i$olarno) si)"rosno) sistema* re-ormski $ro'esa i Pti i re!ol"'ijaQ " Poljskoj* Če:koj i Ma4arskoj DDR $ostaje nesi)"ran i njen" "lo)" " no!im me4"njemačkim i me4"narodnim odnosima je tečko de-inisati# U DDR>" se 2==1 nala%i jo: H11#111 so!jetski !ojnika koji s" se $oste$eno i mirno $o!"kli# SSSR je $oletkom =1 ti &io " !elikoj kri%i* i na i%nena4enje s!i Pso!jetolo)aQ i američki :ta&o!a i a)en'ija $ri !atio je Njemačko članst!o " N@TO sa!e%"# To je $roisteklo i% %a$adnonjemačke s$remnosti da $ri !ati ekonomske o&a!e%e DDR>a# So!jetski !ojn'i s" &ili ne%ado!oljni s!ojim $olo(ajem tako da ej smao do jan"ara 2==2 &ilo AA1 %a tje!a %a a%il# Četri s" ")o!ora !odila do "jedinjenja koje je Sa!e%na re$"&lika Njemačka $renijela na DDR# 2# 0# /# H# U)o!or o st!aranj" no!čane* )os$odarske i so'ijalne Unije# I%&orni ")o!or U)o!or o "jedinjenj" U)!oro d!a T četiri koji je $osta!i me4"narodne smjerni'e %a "jedinjenje Njemačke# Nije &ilo %a tje!a %a %načajnim $romjenama Usta!a i% 2=H= )od# Bilo je n"(no $romijeniti $ream&"l"* $ono!o je "t!r4ena "sta!ot!orna !last njemačko)a naroda# 3odine 2==2 konstit"irano je Usta!no !ije.

ati ")ro(enim# Na'ionalni* lin)!istički i reli)ijski s"sta! :!i'arske ističe da nemo(e $ostojati :!i'arska na'ionalnost# Ona se mora temeljiti na osje.!i'arsi kantonai imaj" !eliek o!alsti n$r# " o&lastio&ra%o!anja# Kantoni s enera%lik"j" samo $o !eli.!i'arska $ostoji od 2<H< )odine# U ." kantona# Njemački je%ik se )o!ori " 2.!i'arska kom$leksnost* na'ionalma* je%ična* k"lt"rna i s!aka dr")a is$re$letenost s" jedna od anj&itinij odlika :!i'arsko) 6kon7 -ederali%ma# .!i'arska sa s!oji 05 kantona je ekstremni $rimjer demokratije# .an je &roj Laendera a time i $oslanika " o&a doma# Danas Njemačka $ono!o i)ra &itn" "lo)" " me4"narodnim odnosima# 1VI/ARSKA .aj" $ri$adnosti .!i'arskoj jedinst!enoj na'iji# Da ra%lik" od dr")i -ederalni sistema* -ederali%am " .UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Po!e.!i'arska ima H odlike $o kojima se ra%lik"je od s!i odtali sistema# 2# $ose&na str"kt"ra mo)".!i'arska )raniči sa Kran'"skom* Nejmačkom* Italijom i @"strijom i ima oko 5*A mil# stano!nika# 3oto!o jednako s" %ast"$ljene 0 reli)io%ne sk"$ine katoli'i i $rotestanti# Kao -ederalna dr(a!a .ini !e.e osje. i $o ekoneomskom $oten'ijal"# Sedam naj&o)atiji $ri%!ode 0J/ &r"to na'ionalno) $roi%!oda# Kantoni imaj" $ra!o "s$osta!ljanja s!oji !lastiti $ore%a i or)ani%ai'j" !lastito) $olitičko) sistema " ok!ir" -ederalno) "sat!a# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 31 .io $ri%na!anje !a(nosti kantonalne !lasti# Usta! i% 2<<H je $ri%anoda je de'entrali%irane str"kt"ra !lasti !e.i imati !e.!i'arskoj je i%mi:eljen kako &i omo)".e te:ko jedna reli)ijska sk"$ina mo.!i'arskoj sl"(i %a $odjel" dr(a!e ne se)mente ne)o %a mije:anje ar%ličiti )r"$a " jedn"# Kantoni s" kao i " S@D $ostojelli $rije dr(a!e# Kederali%am " . kantona* -ran'"ski " H* italijanski " jednom* a H kantona s" !i:eje%ična# D&o) :$omje:anosti " :!i'arskoj . $ostojale# .!i'arskoj $ostoji 05 kanotona od to)a 01 $ra!i i 5 $ol"kantona# Ra!i kantonai imaj" d!a a $ol"kantoni jedno mjesto " )ornjem dom" :!i'arsko) $arlamenta I Vije.i $odjela koje &i mo)le e!ent"alno i%a%!ati $olitičk" nesta&ilnost i nasilje# 6Od I s!j#rata je o!ak!a* $rije s" $ostojal ra%ni s"ko&i na k"lt"rnim* reli)ijskim i dr# osno!ama7 0# Kanotni s" $o !eličini !eoma ra%ličiti 6Diri 2#20/#111 a @$en%el 2/#111 stano!nika /# Nema instit"'ionalni srdesta!a koja sl"(e kao instr"ment "ni-ika'ije na sa!e%noj ra%ini# H# Patrtijski sistem je "temlejen na kantonalnom ni!o"* $olitika na -ederalnom ni!o" je teren %a rje:a!anje me4"kanotnalni ra%lika i $artijski s"ko&a# SLOAENOST KANTONA .in"* tako s eniko ne.

enja* a $redsjednik kon-edera'ije je samo primus inter pares# Kederali%am " .!i'ark" je te:ko imitirati i% d!a ra%lo)a9 2# Klasični model . člano!a koje &ira a!e%na sk"$:tina na $eriod od četiri )odine# Sa!e%nim !ije.!oiarskoj demokratija " kojoj se i jedan $osto Retoromana "!a(a!a kao ra!no$ra!na )r"$aija* koja ima s!oj je%ik k"lt"r" itd# GRAN/USKA Kran'"ska je stolje.!i'arske $artije s" $rimarno kantonalne or)ani%ai'je# Kedralni i%&ori se od!ijaj" nakantonalnoj a ne na na'ionalnoj osno!i# .H )od# * da &iod)!orio na s$e'i-ične istorijske $rilike tada# 0# On j e$romjenjen nakon 2=# stolje.e &roji .e nije od)o!orno $arlament"# Ono $dr(a!a ra!mnote(" i%me4" njemačko)* -ran'"sko) i italijansko) )o!orno) $odr"čja# Protestanata i katolika i ra!note(" i%me:" H )la!ne $artije# S!i sedam sa!jetnika 6ministra7 imaj" jedanka o!la:.i $redsjednika kon-edera'ije koji se &ira jedanom )odi:nje me4" člano!ima Sa!e%no) !ije.!i'arska je jednist!ena jer ona ima jedinst!ene instit"'ionalne me ani%me* !i:e n)o &ilo koja dr") a$arlamentarna demokratija* a oni se o)ladaj" " $rimjeni direkten demokratije* !isokom st"$nj" de'entrali%a'ije* " str"kt"ri -ederalne !lade i njene r)%ik"ti!e# .<= )od# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 32 .a# Sa!e%no !ije.a i $rila)$4en ekonomskimi so'ojalnim $romjenama# .!i'arsko) -ederali%ma je re!idiran jo: 2<.ima &ila jedna od najjači e!ro$ski %emalja* koja je " do&a Na$oleona "!ela &itne re-orme " mno)im ero$skim %emljama# Moderna -ran'"ska $ol# istorija i ra%!oj instit"'ija %a$očinje od Kran'"ske re!ol"'ije tj# od 2.!i'arska $rimjenj"je dr")ačiji model demokratije# Tako " je " .em $redsjeda!a jedan od rotiraj".!i'arskoj je !isoko de'entrali%iran# Na -ederalnom ni!o" je 'arina i od&rana %emlje# Ne$ostoje ni sa!e%ne !ojne sna)e# .a# Sa!e%no !ije.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI GEDERALNI SISTE3 1VI/ARSKE Kederalni s"d 6Kedaralni tri&"nal7 nije o!la:ten da kontrolira "sta!nost -ederaalni %akona# Usta! je i%ra% naeodne !olje* ne:to $to se la ko mo(e $romijeniti# Pojednosta!ljeno rečeno narod a ne s"do!i odl"č"je :ta je "sta!no a :ta ne# I%!r:ne !last se nala%i " r"kama Sa!e%no) !ije.

i# Tada:nji sistem Kran'"ske se %asni!ao na nejednakostima i $ri!ile)ijama# 3la!ni teret dr(a!ni tro:ko!a $adao je na le4a srednje) i ni(e) stale(a* koji s" &ili &e% ikak!i $olitički $ra!a# Lične slo&ode s" &ile o)raničene* a s"dst!o je $ot$"no o!isilo o d interesa $lemst!a i s!e.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Raniji $eriod Kran'"ske 6@n'eine Re)ime7 je karakterističan $o a$sol"tnoj !lada!ini kralja# Mi smo krunu dobili jedino od Boga * isti'ao je L"j VI# @$so"ltn" !last kralja je " &iti ost!ari!alo Kralje!sko !ije.9 2# $emeljna lju%ska &rava I Ustano!ljena " Deklara'iji o $ra!ima čo!jeka i )ra4anina#O!a deklara'ija isti.a* itd# 0# 'a(elo &isanog ustava I načelo Kran'"ske re!ol"'ije je &ilo da Usta! mora &iti na$isan# On &i tre&ao $ro$isi!ati načela* $ost"$ke i o)raničenja kro% koje se !r:i s!aka konkretna !last# Pr!i "sta! je donesen 2.a* s!e.s0a revol.e# U !rijeme ra%!oja &ritansko) $arlamentari%me " Kran'"skoj je $ostojala instit"'ija Les Etats generau * srednjo!jeko!ni sk"$ trij" stale(a 6$lemi.enika i srednje) stale(a7* koji s" %asjedali od!ojeno# Pr!a d!a s" "!ijek nad)lasa!ala tre.e da je s!aki čo!jek ro4en slo&odan i da ostaje slo&odan i jednak " $ra!ima# Dalje se " njoj na!ode slo&oda !jerois$o!jesti* slo&oda $isanja i :tam$e* )o!ora* $ra!" "če:.=2 )od# /# 'a(elo re&ublikanskog oblika vlasti I Usta! i% 2.s0e revol.i stale( se $ro)lasio $redsta!nikom čita!o) naroda* a ostala d!a stale(a s" "kin"ta# A# 'a(elo o &o%jeli vlasti na zakono%avnu) su%sku i izvr*nu I Filj o!o) načela je &ilo "s$osta!ljanje ra!note(e i o)raničenje !lasti da &i se i%&je)ao a$sol"ti%am# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 33 .7i5aa je &itno $romijenila raniji $oredak " Kran'"skooj i &itno je "tje'ala na ostatak s!ijeta# Kran'"sk" re!ol"'ij" s" idejno $rimjenili $olitički -ilo%o-i $o$"t Voltera* Moteskjea i R"soa# !olter je tra(io !elike so'ijalne i ekonomske re-orme* "onteskje se %ala)ao %a $odjel" !lasti na %akonoda!n"* s"dsk" i i%!r:n"* a #uso je ra%!io teorij" dr":t!eno) ")o!ora* $rema kojem je i%!or s!ake !lasti I $ristanak naroda# +lava na4ela Gran7.7i5e s.enst!a# U do&a $rije re!ol"'ij je " -ran'"skoj !ladao -e"dalni $artik"lari%am* koji ni kralje! a$sol"ti%am nikada nije mo)ao iskorjeniti# Pokrajnie s" imale ra%ličite takse* $ore%e i $ra!ne o&ičaje# Gran7.=0 je $red!i4ao $rod"(enje monar ije "% odre4ena o)raničenja kralje!e !lasti# Me4"tim kralje!a nastojana da %a!ede $ono!o a$sol"ti%am* koja s" i:la i do nastojanja da inter!eni:" i strane sile* do!ela je do re$"&likanske !eličine# 2=.0 )od# no!oi%a&rani KONVENT je odl"čio da se "s$osta!i demokratska i "nitaristička re$"&lika# H# 'a(elo o naro%noj suverenosti I to je %načilo "kidanje dotada:nje) Les Etates )enera"O# Tre.

<= )od# I o)raničena monar ija 0# 2.im $ra!om )lasa# Kom"na je &ila sasta!ljena od od&ornika i%a&rani " ra%ličitim okr"%ima Pari%a i &ila je $rije s!e)a radno tijelo* koja je " s!ojim r"kama imala i%!r:n" i %akonoda!n" !last# Me4"tim* !last i% Versaja je sa $odr:k"m Pr"ske !ojske na$ala Pari% i $o&ila oko /1#111 lj"di# TREJA RE*UBLIKA Tada $očinje $eriod Tre.=A )od# I Kon%er!ati!na reak'ija na $ret odni H# 2.=/ )od# > osno!a %a demokratsk" re$"&lik" 6$raktično nikada $rimjenjen7 /# 2.@iman5a vlasti o# strane revol.<= )od $a s!e do Usta!a tre.e re$"&like od 2<.a* Tri&"nata* Dakonoda!no) tijal i Senata# Čita! sitem je &io skrojen " korist Na$oleona tako da se ni:ta nije mo)lo s"$rosta!itinje)o!oj monar iji# Nakon $ada Na$oelona 2<2H !last je $re"%eo L"j VIII B"r&onski* koji je $ledirao na o)raničen" "sta!n" monar ij" i% En)leske# L"j Kili$ Orleanski se %ala)ao %a "sta!n" !last i "mjeren" $olitik"# Na0on revol.? Kran'"ska $o dr")i $"t $ostaje re$"&lika*ali na kratko !rijeme# Usta! je &io ko$ija "sta!a S@D>a# Usta! je $ri$remila i "s!ojila Narodna sk"$:tina* i%a&rana o$.2 )od# do 2=H1 )od# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 34 .7i5e 1?.rancuske > S!e $ro!in'ije i !last stale(a s" "kin"ti# Kran'"ska je $odjeljena " A11 @RONDISM@N@* kojima s" "$ra!ljali -"nk'ioneri imeno!ani " Pari%"# Period -ran'"ske istorije od Kran'"ske re!ol"'ije tj# 2.go#ine Napoleon III se proglasio 7arem i time ot$očinje $eriod Dr")o) 'arst!a# Ono je &ilo lična diktat"r 'ara oslonjena na !ojsk"# Nakon :to je Na$oleon III %aro&ljen " R"sko I Pr"skom rat"* narod $rodire " $arlament i "s$osta!lja se $ono!o re$"&lika# No!a !lada skla$a $rimirje s Pr"sima i " mart" 1?H1 go#$ #ola@i #o pre.== )od# Na$isao )a Na$oleon i da!ao je mno)o $rostora i!r:noj !lasti# I%!r:an !last se nala%ila " r"kama / kon%"la koje je &irao Senat na $eriod od 21 )odina# Dakonoda!na !last je &ila $odjeljena i%me4" Dr(a!no) !ije.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI 5# +trogi centralizam i unitarizam .e re$"&like 2<2A )od# $ro:ao je kro% mno)o $olitički eks$erimenata i $romjena !lasti# Re!ol"'ij" je smjenila Na$oleono!a !lasti* %atim B"r&oni* $a Orleanistička idnastija i Dr")o 'arst!o# U tom $eriod" "s$osta!ljeno je 5 "sta!a a nijedan se nije dr(ao d"(e od 2< mjese'i# UstaviE 2# 2.#ar i $ro)lasio no!i "sta! kojim se mandat $redsjednika $rod"("je na 21 )odina# 1?!.im $ra!om )lasa 6$ra!o )lasa nis" imale (ene7# I%!r:n" !last je imao $redsjednik Re$"&like* koje) je narod &irao tajnim )lasanjem na H )odine# 1?!1 g#oine L.7ionara # Dotda:nja !lada Triera seli se " Versaj#Proklamirana je ra!no$ra!nost (ena i rasta!ljena je 'rk!a od dr(a!e# U$ra!a " ind"strijskim $o)onima $rela%i " r"ke radnički "dr"(enja# Na s!a mjesta " "$ra!i* s"dst!" i $ros!jeti dola%e li'a i%a&rana o$.im $ra!om )lasa# Dakonoda!na !last je $o!jerena 8ednodomnoj sk"$:tini* i%a&ranoj o$.5 Napoleon 5e i@vrCio #rBavni .

enja* na$ra!ljen je na'rt no!o) "sta!a koji je na re-erend"m" 2=A< )od# do&io $odr:k" <1M &irača# To je &ila mje:a!ina $arlamentarno) i $redsjedničko) re(ima# PREDS8EDNIK REPUBLIKE • Predsjendik re$"&like je i :e.a $oslanika i Senata# Ministri s" &ili od)o!orni !ije.e re$"&like# Ka&inet je o!isan od $arlamenta# Vlada je $redsta!ljala koali'ij" !i:e stranaka# Vlada je trajal a$rosječno ne:to !i:e od 5 mjese'i# Usta! čet!rte re$"&like "kida Senat# 3ornji $arlament $ostaje Vije.enja $o$"t $ra!a na s"s$en%i!ni !eto na i%)lasane %akone " $arlament"* $ra!o ras$":tanj ask"$:tine* itd# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 35 .ima Senata# D!a doma na %ajedničkoj sjedni'i &irali s" $redsjednika re$"&like# Usta!ni akti tre.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI To je &io $oslije Kran'"ske re!ol"'ije najd"(i $eriod jedno) re(ima# Usta! tre. )odina# Sk"$:tina se sastojala od Vije.dr(a!e i :e. )odina i nema o)raničenja " &roj" mandata# • Od 2=50 )od# &iraj" )a ne$osredno )ra4ani 6do tada je to činilo $ose&no i%&orno tijelo7 • Predsjednik !r:i klasične -"nk'ije " o&lasti s$oljen $olitike* od&rane %emlje itd# @li ima i o!la:.!lade# • Bira se na .e re$"&like je &io kom$romis ra%ličiti sna)a# On se sastojao od tri "sta!na akta9 2# Dakon o or)ani%a'iji ja!ne !lasti 0# Dakon o Senat" i /# Dakon o odnosima ja!ne !lasti Predsjednik re$"&like je tre&ao na !lasti &iti . sa!e%nika 2=HH )od# na čelo dr(a!e dola%i )eneral De 3ol sa $ri!remenom !ladom# No!a "sa!ot!orna sk"$:tina je i%a&rana 2=HA )od#* koja je donijela dosta lje!ičarski "sta!# 2=H5 )od# se sastaje dr")a "sta!ot!orna sk"$:tina i donosi "sta! koji dosta liči "sta!" Tre. i 2=A< dola%i do stalni $ado!a !lade# 2A# maja 2=A< )od# De 3ol je i%ja!io da če $re"%eti "o)" $redsjednika# De 3ol je 2# j"na imeno!an %a 2 ministra koji je tre&ao o-ormiti no!" !lad"# To je &io kraj H re$"&like# USTAV *ETE RE*UBLIKE Nakon :to s" )eneral" De 3ol" data !anredna o!la:.e re$"&like* i ima samo sa!jetoda!n" -"nk'ij"# Dola%i do $ro&lema sa oč"!anjem kolonija* i%&ija al(irski rat# 2=A.a re$"&lika je $ala 2=H1 )od# $od naje%dom na'ionalistički sna)a# Mar:al Peten $ostaje no!i $redsjednik !lade# Nje)o!a !last traje samo d!ije )odne* s!e dok Njem'i nis" ok"$irali teritorij" Kran'"ske# U tom $eriod" on nije sti)ao $ot$isati no!i "sta!# Od 2=H0 do 2=HH Kran'"ski re(im je $od "ti'ajem Njema'a $aje %a!edeno i antisemitsko %akonoda!st!o# U% $omo.e re$"&like s" $ro:li $r!i s!jetski rat* i "%drmani s" ekonomskom kri%om 2=0= )od# Tre.

ina sasta!a Senata# • Kiandidati %a narodn" sk"$:tin" moraj" &iti -ran'"ski dr(a!ljani i stari najmanje 0/ )odine# • Stranka koja istakne kandidate " najmanje .H člana koje &ila elektorsko tijelo# • S!ake tre.e )odine se &ira tre.i $ra!ni akata# • Tako je "sta!om i% 2=A< )od# $arlament jedini o!la:. okr")a do&ija min"ta(" na TV i radij"# U Kran'"skoj je %adr(ano osno!no s!ojst!o $arlamentarno) sistema9 Od)o!ornost !lade $red donjim domom $arlamenta# Na čel" s!ako) doma $arlamenta se nala%i $redsjednik na čel"# Predsjednik narodne sk"$:tine se &ira na 2A )odina* a $redsjednik senata na tri )odine# Predsjednik Senata !r:i i d"(nost $redsjednika re$"&like# Narodna sk"$:tina ima i !i:e stalni komisija9 +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 36 .ena da na osno!" i radi i%!r:enja %akonadetaljno i konkretno ra%ra4"je $itanja re)"lirana %akonom i to $"tem s!oji o$.en da donosi %akone* ali ne " s!im materijalima# On mo(e dar e)"li:e materije na&rojane " "sta!"# • P"tem a"tonomni "red&i e)%ik"ti!a mo(e da $rist"$ii re)"liranj" s!i ostali materija# • Pri sasta!ljanj" no!e !lade* $redsjednik $red llllllllllll$arlament i%la%i s nejnim $ro)ramom# P@RL@MENT • Usta!om i% 2=A< Kran'"ska ima d!odomni $arlament9 Narodna Sk"$:tina i Senat# Predsta!ni'i narodne sk"$:tine se &iraj" ne$osrednim i%&orima*a Senat se &ira indirektno $"tem elektora# • Na'ionalna sk"$:tina ima H<0 člana# • Poslani'i se &iraj" na A )odina* a " i%&ornim okr"%ima se na oko =/#111 stano!ika &ira $o jedan član Narodne sk"$:tine# • Senat ima 0.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI • On imen"je $r!o) ministra • Predsjeda!a sjedni'ama !lade i $ot$is"je njene akte • Daje $omilo!anja i amnestij" • Imen"je am&asadore i -"nk'ionere " "$ra!i S!e odl"ke donosi samostalno i nemora ni s kim kons"ltirati# U donos" na $redsjednike re$"&like " klasičnimm $arlamentarnim sistemima on ima :ira o!la:čenja# Mno)i smatraj" %ato :to je krojen $o ari%mi De 3ola# VL@D@ PETE REPUBLIKE • Ona je " !elikojmjeri $odre4ena $redsjednik"# • Ona je od)o!orna $arlament"# • Ministri nemo)" &iti člano!i $arlamenta • Vlada " !ečini sl"čaje!a nemo(e &e% $redsjednika re$"&like sama odl"či!ati# • Polo(aj e)%ik"ti!e " 'jelini 6rač"naj"či i $redsjednika7 je %natno ojačan# Ona je o!la:.

insko) !ije.--.inski or)ana* a !lada nad radom or)ana de$artmana# SUDSKI SISTE3 Na !r " s"dske ijerar ije je FONSEIL DUET@T> Dr(a!ni sa!jet* koji se sastoji od 2A1 člano!a i koji je $odjeljen " $et odjeljenja od koji je samo jedno s"dsko# Ostala odjeljenja s" sa!jetoda!ni or)ani !lade# Kran'"sko $ra!o je %asno!ano na kodi-ika'iji rimsko) $ra!a# 3la!" kodi-ika'ij" i%!r:io je Na$oleon P3ra4nskim %akonikomQ# S"do!i s" $odjeljeni na kri!ične i )ra4anske# Po kri!ičnim $itanjima najni(a instan'a s" $oli'ijski s"do!i# Po$ra!ni s"do!i s"de $očinio'ima naj!e.a i $redsta!nik !lade " o$.e i $redsjednik o$.a kri!ična dijela "klj"č"j".em &roj" )ra4anski $arni'a# S!aki de$artman mora imati najmanje jedan taka! s"d# Dajednička (al&ena distan'a je /OURS DKA**EL koji ima 0.o&.ine# Predsjednik o$.e !ije.e) &roja kri!ični dijela* " !ije.ima od tri s"'a# Vi:a kri!ična instan'a s" /OU# 012++3++E+ koji ima ok o 211# Ti s"do!i se sastoje od tri s"'a i = $orotnika# O!i s"do!i s"de naj!e. " 'ijeloj Kraan'"skoj# Na samom !r " s"dske ijerar ije je kasa'ioni s"d FOUR DE F@SS@TION sa sjedi:tem " Pari%"# JU+OSLAVIJA So'ijalistička -eerati!na re$"&lika 8")osla!ija je krajem de!edestei )odina$ala" d"&ok" $olitičk"* ekonomsk" i o$:ted":t!en" kri%"# On je nastala %&o) "n"tra:nji +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 37 .i i "&ist!a# Najni(i s" $#34U'2U5 013'+$2'/E koji s"de " manim )ra4nskim $redmetima# Vi:a )ra4anska instan'a s" $#34U'2U5 0E 6#2'0E 3'+$2'/E Pres"4"j" o s!im $orodičnim i &račnim st!arima i " naj!e.insko !ije.ini# Danas " Kran'"skoj ima =A de$artmana# Oni imaj" o$.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI • • • • • Komisija %a !anjske $oslo!e Komisja %a od&ran" i or"(ane sna)e Da -inansij" i ekonomij" Da $roi%!odnj" i tr)o!in" Da k"lt"r" i so'ijalan $itanja AD3INISTRA/IJA I LOKALNA SA3OU*RAVA Sistem lokalni or)ana se odlik"je manjim ste$enom samo"$ra!e# Postoje d!ije kate)orij jedini'a9 OPRIN@ 6kom"na7 i OKRU3 6de$artman7# Kran'"ska ima $reko 3-.ina* ione s" " $rosjek" male i sla&e# Lokalni or)ani s" o$.ine je i%!r:ni or)an o$.e i Per-ekta ko)a imen"je $redsjednik re$"&like# Sistemlokalne samo"$ra!e se odlik"je i !isokim ste$enom nad%ora# Nad%or !r:e de$artmani nad radom o$.

n"i $ro$a)and" i medijsk" i$olitičk" domina'ij" Sr&ija $lasira !elikosr$ske ideje od Načertanija $reko $ro)rama Dr(e Mi ajlo!i.e demokrati%a'ije 8")oslo!ensko) dr":t!a na osno!" $rimjera i% E!ro$e# Kri%a se o)ledala " %ao:tra!anj" me4"na'ionalni odnosa i e"-oriji na'ionali%ma* naročito $oslije smrti 8osi$a Bro%a Tita 62=<1 )od#7# V=<1 )od# do 2==1 )do# Pro-iliraj" se s!i o&li'i na'ionali%ma* a $ose&no !elikosr$ski koji $ola%i od ideolo:ki !je:to orjentirani t!rdnji da je jedino Sr&ija ka(njena " SKR8* da je " na'ionalno endike$iranom $olo(aj" sa d!ije a"tonomne $okrajine Koso!om i Voj!odinomW a Sr&ija do&i!a rato!e a )"&i " m ir"W da s" Sr&i naj%asl"(niji %a st!aranje 8")osla!ije* a " njoj najlo:ije $rola%eW da s" a!nojske )rani'e !je:tačke i da i tre&a mijenjatiW da je Dr")im %asjedanjem @!noja i%mi:ljena BiE $rije s!a)a ali i Frna 3ora i Makedonija* da s" m"slimani i%mi:ljeni narod i da s" oni samo sr&i m"slimanske !jerois$o!jesti* da se Er!atska $ro:irila na rač"n sr$sko) teritorija itd# U% mo. koji na osno!" ne%ado!oljst!a naroda i tra(enja mjesta %a P$otlačeniQ sr$ski narod $ostaje na'ionalni !o4a i reali%ator !eliko sr$ski ideja# Time &i se Sr&iji BiE jednosta!no $ri$ojila kao i 'rna 3ora * Er!atska )"&i /1 od sto teritorije*a Makedonija &i se tretirala o!isno o me4"narodnim odnosima# Slo!enija nije &ila " $lano!ima !elike Sr&ije# Too je do!elo do kratko) na$ada i $o!lačenja i% Slo!enije* na$ada na Er!atsk" i 2==0 )od# a)resije na Bosn" i Eer'e)o!in"* kada se 8")osla!ija de-initi!no ras$ada# Na teritoriji 8")osla!ije se -ormiraj" me4"narodno $ri%nate dr(a!e9 Slo!enija* Er!atska* &IE i makedonija* a Sr&ija i F# 3 se iska%"j" jedinim le)itimnim nasljedni'ima SKR8# 2==0 )od# $ro)la:a!a se Usta! SKR8# OSNOVNE ODREDBE USTAVA SGRJ To je dr(a!a %asno!ana na ra!nos$ra!nosti )ra4ana i re$"&lika člani'a# Vlast je $odjeljena na %akonoda!n"* i%!r:n" i s"dsk"* a %ajamčen je i $olitički $l"rali%am# Frk!a je od!ojen ao d dr(a!e i sl# Ra%ra4en je i kor$"s slo&ode* $r!a i d"(nosti )ra4anina i čo!jeka# S!i s" jednaki $red %akonom &e% o&%ira na $ol* ras"* !jerois$o!jest* na'ionalnost itd# Si!ot čo!jeka je ne$rikosno!en* jamči se $o:to!anje lj"dske ličnosti i dostojans!ta* %a&ranjeno je i ka(nji!o s!ako nasije itd# U)la!nom o!dje s" ra%ra4eni demokratski standardi# 8amči se s!ojima i slo&oda rada i "dr"(i!anja# Da&ranjeno je o)raniča!anje tr(i:ta# 3la!e nadle(nosti SKR8 s" 9 • Slo&oda* $ara!a i d"(nosti čo!jeka i )ra(anina • O&e%&je4enje jedinst!eno) tr(i:ta • Ra%!oj SKR8 +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 38 .a $a s!e do MEMOR@NDUM@ Sr$ske akademije na"ka 6S@NU7 !je:to $lasirano) 2=<5 )odine# U tak!oj sit"a'iji se $oja!lj"je Slo&odan Milo:e!i.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI $roti!rječnosti* "to$ijko) so'ijalističko) samo"$ra!ljanja* %astoja " ekonomskom ra%!oj"* nerje:eni na'ionalni $itanja itd# Partija je i%)"&ila s!oj" ko e%ion" sna)"* na'ionalno Ire$"&ličke oli)ar ije nis" se mo)le do)o!oriti o osno!ama re-ormsko) k"rsa9 temeljne ekonomske re-orme* tr(i:ne $ri!rede* na$":tanj akon'e$'ij e"dr"(eno) rada te o$.

e re$"&lika# Vije.e )ra4ana č ine sa!e%ni $oslani'i i%a&rani " re$"&likama na ne$osrednim i%&orima tajnim )lasanjem# 8edan $oslanik na 5A#111 &irača# Vije.e )ra4ana i Vije.pCtina odl"č"je o $rijem" dr")i re$"&lika " članst!o* o $romjeni )rani'a SKR8* o rat" i mir"* donosi sa!e%ne %akone* $ot!r4"je me4" narodne ")o!ore* donosi sa!e%ni &"d(et i sa!e%ni rač"n* &ira i ra%rje:a!a $redsjednika i s"dije "sta!no) s"da itd# Sa!e%n" sk"$:tin" čine9 Vije.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI • Te ničo I te nolo:ki sistem • Me4"narodni odnosi itd# Save@na s0.e )ra4ana i !ije.e re$"&lika čine $o 01 $oslanika i% re$"&lika člani'a# Sa!e%ni $oslani'i se &iraj" na H )odine# Vije.e re$"&lika &iraj" s!o ) $redsjedniak i% redo!a s!oji $oslanika itd# Predsjednik re$"&like9 • Predsta!lja %emlj" " inostranst!" • Pro)la:a!a sa!e%ne %akone • Predla(e sk"$:tini kanidata %a $redsjednikak sa!e%ne !lade • Predla(e sa!e%noj !ladi s"dije Usta!o) s"da* sa!e%no) s"da* sa!e%no) t"(io'a i )"!ernera Narodne &anke# • Posta!lja i o$o%i!a "ka%om am&asadore# • Daje $omilo!anja %a kri!ična djela Predsjednika &ira Sa!e%na sk"$:%ina na $eriod od H )odine tajnim )lasanjem# Isto li'e nemo(e &iti $redsjendik re$"&liek 0 $"ta# SAVE)NA VLADA • Ut!r4"je i !odi "n"ra:nj" i s$oljn" $olitik" • Odr(a!a odnose SKR8 sad r")im dr(a!ama • Predla(e sa!e%ne %akone i dr")e $ro$idse i o$:te akte • Donosi "red&e* odl"ke i akte %a i%!r4a!anje sa!e%ni %akona • Daje mi:ljenje o $rijedlo)" sa!e%ni %akona • Usmjera!a i "skla4"je rad sa!e%ni ministarsta!a • Nare4"je o$:t" mo&ili%a'ij" i or)ani%ira $ri$reme %a od&ran" Sa!e%n" !ald" čine $redsjednik* $ot$redsjednik i sa!e%ni mini stri Ona se &ta%"e na $eriod od H )odine# SAVE)NI SUD • Odl"č"je " imo!nskim s$oro!ima re$"&lika člani'a • Odl"č"je o %akonistosti konačni "$ra!ni akata sa!e%ni or)ana • Rje:a!a s$oro!e " nadle4nosti i% me4" s"do!a re$"&lika člani'a itd# S"dije sa!e%no) s"da &ira i ra%rje:a!a Sa!e%na sk"$:tina# S"dija sa!e%no) s"da &ira se na = )odina# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 39 .

Bila7 2# Daje o&a!e%na "$"sta! t"(io'ima " re$"&likama 0# Mo(e $re"%eti kri!ično )onjenje " sta!rim a" kojima se kri!ična djela odre4"j" sa!e%nim %akonom Naro#na :an0a J. " Karad(or4e!" o me4"so&oj $odjlei BiE s" $aradoksalni Er!atska I (rt!a a)resije Sr&ija Ia)resor# Do&i!:i $odr:kk" od S!ete stoli'e* Njemačke a kasnije i S@D>a r!atski Sa&or je donio deklara'ij" o $ro)la4enj" samostalne re$"&like Er!atske 0A#* li$nja 2==2 )odine# I%me4" ostalo) na osno!" s)resije $očinejne " Er!atskoj ona stiče me4"narodno $ri%nanje i $ostaje člania UN>a# Predsjedni:t!o je $redlo(ilo Sa&or" da donses odl"k" o i%radi no!o) Usta!a Re$"&like Er!atske# Er!atska se o$redjelila %a !i:estranačk" $arlamentarn" demokratij"* tr(i:n" $ri!red"* itd# USTAV RE*UBLIKE <RVATSKE St"$io je na sna)" 2==A )od# U $r!i $lan se ističe da je Er!astki "sta! mej:a!ina "sta!a $ete re$"&like i S@D>a te da ima i%)ledn" $ers$ekti!"# Er!atska je s"!erena i demokratska dr(a!a " kojoj se )arant"j" i osi)"ra!aj" ra!no$ra!nsot* slo&od ei $ra!a čo!jek ai )ra4anina* te $odstiče nji o! $ri!redni i k"lt"rni na$redak# Ra%ra4en je $olo(aj $redsjednika* no!o ("$anijsko "strojst!o* sistem lokalen samo"$r!a itd# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 40 .stavi s.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI Sav@eni #rBavni t.# Odl"č"je o sa)lasnosti "sta!a re$"&lika člani'a* sa "sta!om SKR8* o "sta!nim (al&ama* o s"ko&" " nadle(nosti i%me4" sa!e%ni i re$"&lički or)ana itd# Vo5s0a SGRJ SVojsk" čione dr(a!ljani 8")osla!ije i ona ima stalni i re%er!ni sasta!# Njom komand"je $redsjednik re$"&like " sklad" sa odl"kama Vr i!no) sa!jeta od&rane# Predsjendik "na$rje4"j$e i ra%rje:a!a o-i'ire* $osta!lja i ra%rje:a!a s"dije * !ojnet"(io'e i s"dije $orotnike !ojni s"do!a### <RVATSKA 2==2 )od# Er!atska 6a i Slo!enija* BiE i Makedonija7 se odl"č"j" %a $"t samostalnosti i me4"narodno) $ri%nanja# Nakon :ro s" $ro$ali s!i $ok":aji st!aranjakon-edera'ije itd# Er!atska (eli ne%a!isnost# EDD na čel" sa T"4manom je od $očetka &ila %a ne%a!isnost# Pre)o!ori T"4man I Milo:e!i.goslavi5e Ona je samostalan i jedinst!ena "stano!a monetarno) sistema SKR8# Od)o!ara %a monetarn" $olitik"* % asta&ilnost !al"te i -inansijsk" dis'i$lin" Njome r"ko!odi )"!erner koji se &ira n a $et )odina* &e% o)raničenja mandata Save@ni .

:li0e <rvats0e Sa&or je d&odomna o %akonoda!no tijelo koj e je isto!remeno i naj!i:e $redsa!ničko tijelo# S&or " odnos" na dr")e sličen sisitem e ima !eoma malo o!lasti# Predsjednik je o&a!e%an da nakon imeno!anja od strane re$"&like no!" !lad"" $redst!i Sa&or" i %atra(i )lasanej o $o!jerenj " !ladi# @ko se i%)lasa ne$o!jrenje $redsjednik !lade $odnosi osta!k" i ras$":ta !lad"# )ast.titi dlo&ode i $ra!a )ra4ana* rje:a!a s"ko&e i%me4" %akonoda!nei i%!r:ne !lasti* nad%ire $ro)rame djelo!anja $olitički stranaka* s $ra!om da %a&rani nji o! rad itd# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 41 .#s0a vlast Temleji se na nečal" neo!isni s"do!a Ustavni su%8 Odl"č"jeo s")lasnosti %akona s "sta!om i dr")i $ro$isa s "sta!om i %akonom# .a od&rane i na'ionalen si)"rnosti# Predsjednik o&ja!lj"je rat i %aklj"č"je mir# On daje $omilo!anja* dodjelj"e odliko!anja i $ri%nanja odre4ena %akonom itd# On nije od)o!ran niti jendoj dr")oj instit"'iji $olitičko) sistema# 8ednio je $ra!no od)o!oran % a$o!rede Usta!a i to ako i $očini " o&a!ljanj" s!oji d"(nosti# Sa:or rep.UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI 7re%sje%nik re&ublike On ima %načajne i :iroke o!lasti# Iako mno)i $olitički sistem Er!atske de-iniraj" kao $ol"$redsjednički* $rkasa $oka%"je da jeto eminentno $redsjednički sistem $ra!ljen $o ari%mi T"4mana# Predsjednik je !r o!ni dr(!ni $o)la!ar# On %ast"$a dr(a!" " %emlji i inostranst!"# Imen"je i ra%rje:a!a am&asadore* $o%i!a i o$o%i!a di$lomatske $redsta!nike On sa&or" jednom )odi:nje $odnosi i%!je:.pni40i #om Dast"$nički dom &roji od 211 do 251 %ast"$nika# On je %akonoda!no tijelo sa&ora# On donosi %akone* dr(a!ni &"d(et* odl"č"je o dono:enj" i $romjeni "sta!a* o&ja!lja i%&ore itd# Mandat %ast"$nika jeH )odine# A.e o stanj "na'ije i dr(a!e# Na $rijedlo) !lade mo(e ras$"stiti %ast"$nički dom# Vkada neod)o!ara Sa&or"* ona je $odre4ena $redsjednik" i njem" je od)o!orna# Predjednik j e!r o!ni komandant or"(ani sna)a* on imenj"je člano!e !ije.pani5s0i #om Sastoji se od $o tri $redsta!nika i% s!ake ("$anije# On ras$ra!lja i $redla(e %akone* %a"%ima sta!o!e i daje s!oja mi:ljenja o odre4enim $itanima# I% djeokr")a s!o)a rada# Vla#a O&a!lja i%!r:n" !last koja "sta!om nije data $redsjednik" Re$"&like# Ona mo(e donostiti "red&e* $re)ledati %akone i dr(a!ni &"d(et itd# Njena od)!ornost je d!orstr"ka od)!orna je i $redsjednik" i sa&or"# S.

e &it najjača $ri!redna slia na s!ijet"# Kina na$red"je " te nolo:kom ra%!oj"# Kina ima A1 miliona ne%a$osleni # EISTORI8@ KINE 2=2= je i%!eden a&"r(oaska re!ol"'ija t%!# S"n jat Seno!a re!ol"'ija#$ro)ramse sastojao i% tri tačke9 2# demokra'ija i narodna !lada!ina 0# +orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A 42 ." sto$" $ri!redno) rastakoja je %anala i.i i do 2<M ili 2=M )odi:nje# @ko tako nasta!i 0101 .UPOREDNI POLITIČKI SISTEMI !r9ovni su%8 Naj!i:i s"d " ijerar iji s"do!a sa osno!nim %adatkom da osi)"ra jednist!en" $rimjen" %akona i $"n" ra!nos$ra!nost )r4ana# KINA Kina jenjedna od najmno)olj"din %emlaja na s!ijet"# Ona danas ima milijard" i 0<1* 211#111 stano!nika# Teritorjalno je tre.e se od 2 na kmN na Ti&et" do 0111 " sli!" riejka# Kina ima samo 2AM do 01M o&radi!!e $o!r:ine a rani $reko milijard" lj"di# Stano!ni:t!o Kinenije " na'ionalnom$o)led" omo)eno* ono se dijeli na $et na'ionalni sk"$ina# Pra!im kine%ima se smaraj" oni ko i se&e %o!" Ean* a $ored nji s" t" Ti&etan'i* T"rkemnski narodi* mon)oli* mand("r'i# S!aki od ta četiri naroda )o!ori dr")im je%ikom* ne kineskim# Sam kineski se dijeli na mnodo dijalekata# Pisani je%ik je kod s!i $ra!i kine%a isti mead " )o!or" i%me4" sje!era i j")a$ostojetolike ra%liek da se nemo)" ra%"miti# Dato $ostoji ak'ija da se Pekin:ki "!edekao tradi'ionalni dijalekt " s!im $ro!in'ijama# Pisani je%ik je s!im Ean Kine%ima isti i on je oč"!ao k"lt"rn" omo)enost naroda# Kine%i imaj" ideo)ramsko $ismo# Kina ima naj!e.a " si!jet "$o !eličini# Stano!ni:t!o je relati!no nera!nomjerno ras$ore4eno i kre.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful