EUROPSKO PRAVO

I. EUROPSKO PRAVO PRAVNIH POREDAKA KAO SUSTAV ISPREPLETENIH

1. Objasnite što znači europsko pravo u užem smislu. U samoj središnjici europske suradnje i integracije su 3 europske zajednice: - Europska zajedni a za u!"jen i #e"ik $ E%U& ' - Europska zajedni a $ E% '( )i*+a Europska ekono,ska zajedni a - Europska zajedni a za a-o,sku ener!iju $ EURATO. ' Te 3 zajednice su usko povezane zajedničkim tijelima (Europski par"a,en-/ Vije0e/ Ko,isija/ EU-sud), a Ugovorom iz Maastrichta !!"# proširena je njihova suradnja na još " nove o$lasti ("# i 3# stup)# Uglavnom, pravo tih triju zajednica ili %pravo &ajednice%, kao i propisi o novim o$licima suradnje u okviru 'U čine europsko pravo u u(em smislu# 2. Objasnite što su tri stupa europske unije. Pr*i s-up, koji je i najva(niji, čine -ri zajedni e ( '&U), '&, 'U*+T,M ), Dru!i s-up čini zajednička *anjska i si!urnosna po"i-ika, Tre0i s-up čini po"i ijska i pra*osudna suradnja u kazneni, s-*ari,a# 3. Koje su najvažnije razlike između prava Zajednice i prava uropske unije! Pra*o %ajedni e čini zase$ni pravni poredak koji vrijedi ne samo u odnosu na dr(ave članice, ve- neposredno utvr.uje prava i o$veze pojedinaca, $udu-i da su dr(ave/članice triju zajednica prenijele svoju suverenu vlast tijelima &ajednice i tako im omogu-ile da oni umjesto njih reguliraju prava i o$veze pojedinaca# To vrijedi za osnivačke ugovore triju zajednica (%primarno% pravo &ajednice), ali o$uhva-a i pravo koje tijela &ajednice donose temeljem tih ugovora (%sekundarno%pravo)# Pra*o Europske unije, znači pravo mjerodavno za drugi i tre-i stup0 ne primjenjuje se neposredno na pojedince# 1aime, suradnja na području vanjske i sigurnosne politike, te policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima imaju uo$ičajene ugovorne o$like me.udr(avne suradnje0 o$vezuju-i zaključci neposredno o$vezuju same dr(ave/članice# 2ri donošenju takvih odluka odlučuju-u ulogu nemaju neka nezavisna tijela zajednice, ve- vlade kao zastupnici dr(ava, pa se ovaj o$lik suradnje zove i međuvladina suradnja#

". Objasnite što čini europsko pravo u širem smislu #najvažniji oblici institucionalne suradnje i nji$ove najvažnije karakteristike%. 'uropsko pravo u +ire, s,is"u čine svi o$lici institucionalizirane suradnje koji stoje uz $ok 'U / odnosno, razne organizacije me.udr(avne suradnje u 'uropi me.u kojima su najva(nije: 3ije-e 'urope, &+4, ,'44, '5T+, ,'67# a' Vije0e Europe
/ utemeljeno !8!#g# kao zajednica %&+2+71,% orijentiranih europskih dr(ava, no naknadno su primljene i $rojne dr(ave iz $ivšeg %94T,)1,: ;<,=+%, pa je to danas jedan sveeuropski >orum koji se temelji na načelima pravne dr(ave i demokracije# U okviru tog tijela >ormirani su neki zajednički europski temeljni pravni standardi, donošenjem 'uropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slo$oda, s $rojnim kasnijim protokolima, te naročito kroz sudsku praksu 'uropskog suda za ljudska prava# nastao kao o$ram$eni savez zapadnoeuropskih zemalja, ali danas ima uglavnom mirotvorno/sigurnosnu >unkciju, u vidu Ureda za europsku sigurnost, kao europska inačica 1+T,/a# Ugovor iz Maastrichta upu-uje na &'4 kao sastavni dio razvoja 'U (zajednička sigurnosna politika)#

)' %apadnoeuropski sa*ez $%ES'
/

' Europska or!aniza ija za si!urnos- i suradnju 1 OESS
/ osnovana !?@# završnim aktom iz Aelsinkija B očvrsnuta tijekom trans>ormacije istočne 'urope, tj# 2ariškom poveljom !!C# Tako.er radi na ostvarenju zajedničke vanjske i sigurnosne politike, tj# jačanju demokracije, ljudskih prava, sprečavanju suko$a itd#

d' Europsko udru2enje za s"o)odnu -r!o*inu 1 E3TA
/ osnovano !DC# kao alternativa za dr(ave nečlanice '&, ali se tako.er razvija unutar sustava &ajednice i 'U#

e' Or!aniza ija za europsku ekono,sku suradnju i raz*oj 1 OEES
/ utemeljena !8E# kao reakcija na Maršalov plan 4+7/a, tada je to $ila ,rganizacija za 'uropsku ekon# suradnju a od !D # postaje ,'67/ prerasla je europske okvire, postaje >orum gospodarske suradnje "! najva(nijih industrijskih zemalja zapadnog svijeta#

@# O)jasni-e raz"iku iz,e4u i"je*a pojedini5 ins-i-u ija koje su dio europsko! pra*a u +ire, s,is"u i i"je*a Europski5 zajedni a. 9nstitucije koje čine europsko pravo u širem smislu, kao što je 3ije-e 'urope, imaju za cilj jedinstvo europskih dr(ava na temelju nekih duhovno/povijesnih korijena0 tu se ističe ideja o 6zajedni i *rijednos-i6 utemeljena na načelima pravne i socijalne dr(ave0 na taj način se mo(e premostiti različitost u političkoj i gospodarskoj s>eri# 'uropske zajednice pak imaju $itno pretencioznije, više gospodarsko/političke ciljeve kao što je monetarna unija, zajedničko dr(avljanstvo i sl#, odnosno 7unk iona"nu in-e!ra iju# 1aime, u tom sustavu postoje supranacionalna tijela koja nezavisno o$likuju svoju volju i u pojedinim o$lastima potiskuju suverene ovlasti dr(ava/članica u odnosu na pojedince#

"

&. Objasnite razliku između pojma uropske unije i uropski$ zajednica. 'uropska unija je širi pojam, a o$uhva-a 3 europske &ajednice koje čine njezin #stup, te postoje-e o$like suradnje me.u njima0 koji čine "# i 3# stup 'U# &nači, europske zajednice čine onaj ključni, najva(niji dio 'U, njezin #stup# '. (azlikovanje između )ije*a europske zajednice i uropsko+ vije*a, 3ije-e europske zajednice je samo tijelo triju 'u/zajednica, zasjeda u sastavu s ministrima iz odre.enih područja pa se zove i %.inis-arsko *ije0e%# 'uropsko vije-e je vrhovno tijelo za donošenje odluka u 'uropskoj uniji0 čine ga še>ovi dr(ava i vlada, te predsjednik 'uropske komisije (to nije 3ije-e 'uropeF)# 8. VI9E:E EUROPE 1. -avedite najvažnije ciljeve i objasnite strukturu )ije*a urope. 3ije-e 'urope je me.unarodna organizacija osnovana !8!# sa sjedištem u 4trass$ourgu# ,snovni ciljevi: - os-*ari*anje *e0e! jedins-*a izme.u svojih članica radi - o#u*anja i pro,i anja idea"a i na#e"a koji su njihova zajednička $aština te / poticanje njihovog ekono,sko! i so ija"no! napre-ka. ,stvarenje ciljeva: / raspra*"janje, pitanja od zajedničkog interesa, sk"apanje, sporazuma i zajedni#ko, ak ijo, na ekonomskom, socijalnom, kulturnom, pravnom, znanstvenom i administrativnom polju, kao i o#u*anje, i raz*oje, ljudskih prava i temeljnih slo$oda# 4truktura (" tijela): Od)or ,inis-ara B čine ga ministri vanjskih poslova ili pose$ni opunomo-enici dr(ava članica, izvršno tijelo 3ije-a ") Sa*je-oda*na skup+-ina B parlament svake dr(ave/članice šalje u 4kupštinu točno unaprijed utvr.eni $roj zastupnika ("/ E)# ,$a tijela donose va(nije odluke "G3 ve-inom glasova# 3ije-e 'urope danas ima 83 dr(ave članice (i *A)# 7r(ave se primaju na poziv ,d$ora, a samo primanje je postalo oznaka kvalitete demokracije i vladavine prava u nekoj zemlji# 1o, ,d$or mo(e i suspendirati pravo zastupanja, pa čak i tra(iti isključenje neke dr(ave, u slučaju oz$iljnijih kršenja temeljnih načela# 2. Koji su najvažniji u+ovori )ije*a urope! ;<=># B 'uropska konvencija za zaštitu ljudski$ prava i temeljni$ sloboda . protokola (najva(niji multilateralni ugovor u okviru 3ije-a 'urope)0 potpisana u *imu !@C#g#, a stupila na snagu !@3#g# nakon rati>ikacije C dr(ava/članica# 4ve dr(ave/članice 3ije-a 'urope su članice konvencije# ;<==# B 'uropska konvencija o nastanjivanju ;<=?# B 'uropska konvencija o mirnom rješavanju sporova )

3

39H': .<@.unarodnoj razini.enog postupka# =onvencijom su o>ormljeni zajednički europski standardi temeljnih prava. Objasnite značenje uropske konvencije za zaštitu ljudski$ prava i temeljni$ sloboda. u okviru sudski ure. pravna zaštita prema konvenciji predstavlja neku vrstu zamjene ustavne sud$enosti# 2.# B 'uropska socijalna povelja .unarodne zaštite ljudskih prava.<<?# B =onvencija o zaštiti ljudskih prava i ljudskog dostojanstva u biolo+iji i medicini . 9ma pose$no značenje za razvoj me. te predstavlja prvi e>ikasan mehanizam provo. a uz to. Koja tijela predviđa Konvencija! 3.<<?# B 'uropska konvencija o državljanstvu B.isija za "judska pra*a ") Europski sud za "judska pra*a# =omisija je imala selektivnu i posredničku ulogu..<<?# B 7odatni protokol o za$rani kloniranja ljudskih $i-a .<<8# B 'uropska povelja o re+ionalnim ili manjinskim jezicima .enja zaštite ljudskih prava na me.' Europska ko. tj# prije odluke 4uda prethodio je postupak pred =omisijom# 1o.EL9NI PRAVNI STANDARD . /ojasnite važnost 11. dr(ave/članice konvencije ujednačavaju svoje pravne poretke prema konvencijskim standardima# . =onvencijski sustav zaštite je u početku $io >ormiran dvostupanjski. EUROPSKA KONVENCI9A %A %ADTITU L9UDSKIH PRAVA I TE..EL9NIH SLOEODA KAO SVEEUROPSKI TE. to se pokazalo preslo(enim pa se sustav pravne zaštite temeljito mijenja !!@#g# B jedanaestim protokolom na konvenciju# Taj protokol predvi.<??# B 'uropska konvencija o $or$i protiv terorizma .a spajanje =omisije i 4uda u jedno tijelo. tj# stvorena su dva tijela: .kvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina 1.sim toga. protokola na Konvenciju.<?8# B 'uropska konvencija o dr(avnom imunitetu .<<=# B . pa samo pristupanje neke dr(ave konvenciji znači visoku razinu zaštite. u nekim dr(avama.<A?# B 'uropska konvencija o sprečavanju mučenja i nečovječno+ ili poni(avaju-eg postupanja ili ka(njavanja . gdje je ustavnopravna kontrola zakona sla$ija ili nedostatna (npr# u 5rancuskoj). S-a"ni Europski sud za "judska pra*a u S-rass)our!u . koji je započeo 8 .

d$or mo(e od 4uda zahtijevati savjetodavno mišljenje o raznim pitanjima iz konvencije. za$rana ropstva i prisilnog rada ' za+-i-a oso)ni5 s"o)oda d) sudska pos-upo*na pra*a $# jamstva postupka u pravnoj dr(avi e) pose)na pra*a c# zaštita privatne s>ere. što se odnosi na postupovne propise# &nači: / da li je iscrpljena sva dr(avna pravna zaštitaI / je li protekao rok od Dmj# od donošenja konačne dr(avne odlukeI / nedopušteni su i zahtjevi koji nisu sukladni konvenciji (npr# pozivanje na neko pravo koje konvencija ne jamči).s radom u studenom !!E#g# 9ma svoje stalne suce čiji $roj odgovara $roju dr(ava/članica konvencije# 1ovi sustav uveo je 3 tijela: a# Od)ori od B su a B provode prethodni postupak kod individualnih zahtjeva (u pogledu dopuštenosti) $# Vije0e od ? suda a B nadle(no za odlučivanje o dopuštenosti i osnovanosti individualnih zahtjeva.udr(avnim zahtjevima c# Ve"iko *ije0e od .er i nadzire izvršenje konačnih presuda 4uda# ". nevladina organizacija ili skupina pojedinaca mo(e se o$ratiti sudu putem pojedinačnog zahtjeva i pozivati se na kršenje konvencije od strane dr(ave/ ugovornice (prije re>orme sustava # protokolom $ila je potre$na izjava o pristanku dr(ave/ ugovornice u pogledu pojedinačnog zahtjeva). 2ojedinačni zahtjev najprije provjerava . za$rana mučenja i nečovječnog postupanja.r-ne kazne (protokol $r# D) 0. 1ko može pokrenuti postupak pred 2udom! 4vaka dr(ava ugovornica koja se poziva na kršenje =onvencije od strane druge dr(ave# 4vaka >izička oso$a. 3". slo$oda savjesti i vjeroispovijesti. slo$oda okupljanja i udru(ivanja 7' pra*o na )rak i o)i-e"j g) za+-i-a pra*a *"asni+-*a (protokol $r# ) h) za)rana s. uropske konvencije za zaštitu ljudski$ prava i temeljni$ sloboda. Objasnite postupak pri pojedinačnim za$tjevima sukladno čl. kao i zahtjevi koji su očito neutemeljeni ili predstavljaju zloupora$u prava# @ .d$or ministara 3ije-a 'urope kao konvencijsko tijelo s %političkim utjecajem%# . tek pošto je iscrpljena dr(avna pravna zaštita# &.d$or u pogledu dopuštenosti. kao i o me.e"jna "judska pra*a a# pravo na (ivot. Koja su najvažnija prava koja jamči Konvencija! $) -e. a tako. slo$oda izra(avanja mišljenja.? suda a B odlučuje o $itnim pravnim pitanjima# Uz novi 4ud i dalje postoji .

/ojasnite važnost čl. o$zirom na represivni smisao sankcije itd# Time je naglasio samostalno tumačenje konvencije koje je nezavisno o nacionalnom poimanju# &nači. za osnovanost zahtjeva odlučuju-e je $ilo to da li se tu uop-e radi o kaznenom postupku.+ko . 5to znači samostalno tumačenje Konvencijski$ prava #objasnite na primjeru%! To znači da 'uropski sud za ljudska prava tumači konvenciju koja se osamostaljuje od nacionalnog poimanja# 2rikazuje se pomo-u slučaja o kojem je 4ud odlučivao !E8# godine#0 2rotiv turskog dr(avljanina je vo. ve. 3 Konvencije #zabrana nečovječno+ postupanja%.enje presuda# 4.prevoditelja# 1a kraju mu je sud nametnuo pla-anje sudskih troškova. prilagoditi svoje pravo konvenciji prema tumačenju suda# 6.d$or nije od$io zahtjev kao nedopušten. 3a li 2ud može dodijeliti naknadu za pretrpljenu štetu! U slučaju kršenja konvencije 4ud mo(e dodijeliti ošte-enoj stranci pra*ednu naknadu za pretrpljenu štetu (materijalnu i nematerijalnu)# U praksi se to često čini# =onačne presude o$vezuju dr(ave ugovornice da ih provode# =ad se kršenje konvencije odnosi na pravne norme neke dr(ave.ritanije. takvom zahtjevu odlučuje . što je potvrdio i viši sud# 7otični je 'uropskoj komisiji za ljudska prava podnio zahtjev tvrde-i da je povrije. no uvijek te(i prijateljskom rješenju predmeta.enja. nespojivo sa za$ranom nečovječnog postupka# Tako. stranka mo(e i nakon donošenja presude 3ije-a tra(iti konačnu presudu 3elikog vije-a# . onda je dr(ava o$vezna ne samo poštivati presudu.uje ga 3ije-u# 3ije-e mo(e ustupiti nadle(nost 3elikom vije-u kad se radi o va(nim pitanjima tumačenja ili kad $i se moglo raditi o nekom presedanu. te izgon stranaca. jer se to mo(e smatrati uzročnim doprinosom nečovječnom postupku u nekim slučajevima# 2rimjer0 4ud je !E!#g# odlučio da je izručenje jednog 1jemca u 4+7 preko 3elike . ali ustupanje je mogu-e samo ako se stranke tome ne protive# 1o. $udu-i da konvencija to pravo jamči samo %optu(enima% (znači u kazn# postupku)# 2rema njemačkom zakonodavstvu. tu se radilo samo o prekršaju. kad je odlučeno da je zahtjev dopušten 4ud počinje istragu. gdje ga čeka smrtna kazna.utim.i prilagoditi svoj pravni poredak tumačenjima konvencije koje je dao 4ud# 1isu predvi. no 4ud je zaključio da se ipak radi o kaznenom djelu0 o$zirom da je dotičnom izrečena novčana kazna. u njegovu domovinu ukoliko $i tamošnja loša medicinska skr$ značila skra-ivanje (ivota o$oljelog te izlaganje znatnoj patnji# D . )l# 3# %1itko ne smije $iti mučen ili podvrgnut nečovječnom ili poni(avaju-em postupku ili kazni#% 9z toga nastaju i zapreke za izručenje zločinaca. promjenom zakona. 1jemačka je $ila du(na poštivati ovu odluku. proslje.eno njegovo pravo na $esplatne usluge prevoditelja zajamčeno konvencijom# Me.ena prisilna sredstva za provo.en sudski postupak u 1jemačkoj u kojem je pred sudom izvršeno saslušanje dotičnog i nekih svjedoka. a uz pomo. a uz to. o$oljelog od +974/a.d$or razmatraju-i da li se radi o $itnom pitanju tumačenja ili primjene konvencije# 9nače. -avedite primjer iz sudske prakse.er je utvrdio povredu ovog članka pri namjeravanom izgonu dilera droge. a u slučaju takvog rješenja B spor se $riše iz registra i donosi kratka odluka (ne presuda)# '. uključuju-i i troškove prevo.

Konvencije #sloboda mišljenja%. 2rvi dodani protokol ja. kada je to u skladu s op-im interesom ili za osiguranje pla-anja poreza. Objasnite sudsku praksu zaštite vlasništva prema čl. te stajalištu sudske prakse. povreda o$iteljskog i privatnog (ivota mo(e nastati i z$og te(ih zaga. prema sudskoj praksi. /ojasnite čl.17. nekad ta naknada mo(e $iti i znatno ni(a od tr(išne vrijednosti B ako se izvlaštenje vrši u okviru neke gospodarske re>orme ostvarenja %ve-e socijalne pravde%. -avedite primjer iz sudske prakse. ovo jamstvo prvenstveno nastoji osigurati pluralizam mišljenja. a svaki zahvat u slo$odu tiska (npr# za$rana o$javljivanja nekih in>ormacija) vezan je uz strogu o$vezu opravdanja# 2rimjer: 4lučaj kod o$javljivanja porezne kartice generalnog direktora 2eugeota od strane jednog tjednika# Tako. presuda: to je nerazmjeran zahvat u pravo vlasništva# ? .uje prema vrijednosti oduzetog do$ra# 1o. s tim da $i tre$alo pravedno uravnote(iti op-i interes i interes pojedinca# To u pravilu vodi primjerenoj naknadi štete prema načelu razmjernosti# 4ud razlikuje više grupa oduzimanja vlasništva o$zirom na visinu naknade# U pravilu se ta visina naknade utvr. primjerena naknada)# 4udska praksa tumači to upu-ivanje kao upu-ivanje na pravne razloge koji štite samo strance# =ad se radi o vlastitim dr(avljanima.er. $ez znanja oca izvan$račnog djeteta. 2rema čl# C#. 17. Konvencije #zaštita obitelji i privatne s8ere%. doprinosa ili kazni / pravilo o izvlaštenju upu-uje na %op-a načela me. /ojasnite čl. 2rema sudskoj praksi 'uropskog suda za ljudska prava.unarodnog prava% (ograničenja izvlaštena stranca. -avedite primjer iz sudske prakse. sudska je praksa uvela slo$odu radio/programa privatnih radio/ stanica.er. 4./rvo+ dodano+ protokola.#i za+-i-u pra*a *"asni+-*a: / jamči se svakoj pravnoj ili >izičkoj oso$i pravo na poštivanje vlasništva / ograničenja vlasništva se dopuštaju u nu(nim okvirima. ukoliko ne postoje pose$ni razlozi do$ro$iti djeteta koji to opravdavaju# Tako. pojam % o)i-e"j% o$uhva-a tako. izvlaštenje je mogu-e kod oz$iljnih povreda korištenja vlasništva ili samog prava vlasništva. itd# 2rimjer zaštite prava vlasništva pred 'uropskim sudom za ljudska prava: 5rancuski zakon o lovu nalagao je vlasnicima manjih zemljišta da postanu članovi lovačkog saveza i da tim savezima prenesu pravo lova na svojim zemljištima.1. a sva dr(avna ograničenja podvela pod stroge materijalne kriterije# 12.er i vezu izme. Koja je važnost prvo+ dodano+ /rotokola na Konvenciju! 13.enja okoliša koja znatno optere-uju ku-ni (ivot# 11.u oca i njegovog izvan$račnog djeteta# 2rimjer: 4ud je u jednom slučaju utvrdio kao povredu konvencije mogu-nost (prema irskom pravu) davanja djeteta na posvojenje tajno.

$oje ko(e. Objasnite odnos Konvencije i uropski$ zajednica. otvorena samo dr(avama.a da nacionalni zakonodavni akti tre$aju $iti. ve.aden/JKrttem$erg predstavlja povredu konvencije z$og ograničenja primjene samo na muškarce# 1aime. Objasnite na koji način se Konvencija implementira u nacionalne poretke.# . #zabrana diskriminacije%. 3e-ina dr(ava članica je konvenciju implementirala u!o*orni. na. rase.1". tumačeni i primijenjeni u skladu s konvencijom (viši sudovi mogu utvrditi neuskla.su postala samostalnom o$vezom# 10. 3a li uropska konvencija predstavlja pravni izvor uropsko+ prava! Da. ve. 'uropski sud se u razvoju op-ih pravnih načela prava &ajednice uvijek poziva na konvenciju. z$og povrede konvencije. ali to nije neko samostalno načelo jednakosti. -avedite primjer iz sudske prakse. religije.ritanski zakon predvi. 4ud preispituje pridr(avanje konvencijskih standarda pri prijenosu suverenih prava na '&# Mo(e se re-i da na izvjestan način preuzima ustavno/pravne >unkcije u pogledu strukturnih načela '& i 'U# E .enost)# U nekim dr(avama (:rčka. 1". )l# 8# za$ranjuje diskriminaciju na temelju spola. +ustrija) konvencija ima pravnu snagu u rangu Ustava# U svakom slučaju.ritanija je to učinila s %Auman *ights +ctom% !!!#g# . koliko je mogu-e. 1e postoji neposredna vezanost 'uropskih zajednica za =onvenciju# =onvencija je. a pristup 'uropske zajednice konvenciji zahtijevao $i prethodnu izmjenu njihovih osnivačkih ugovora# &nači. implementacija je nu(na jer 'uropski sud za ljudska prava ima samo >unkciju su.vrijedi samo u okviru područja zaštite nekog drugog prava iz konvencije# 2rimjer: 2rema odluci 'uropskog suda za ljudska prava. zakono. za sada.enja. o$veza slu($e je ostala samo u teoriji ne u praksi stoga >inancijska davanja više nisu njezin ekvivalent. pove-anje vatrogasnih davanja u pokrajini .er poziva na konvenciju. ta su davanja u prošlosti $ila vezana uz o$vezu vatrogasne slu($e# 2rema 4udu. za sada. kao i na zajedničke ustavne tradicije dr(ava/članica# Ugovor o 'U se tako. a ne stvaranja prava0 naročito ne mo(e stvarati prava i o$veze s neposrednim učinkom na pojedince# 1&. stoga je konvencija jedan od izvora europskog prava# 1'. tijela konvencije ne mogu vršiti zahvate u pravne akte '&# 1o. /ojasnite čl. akti zajednice kao takvi se ne mogu napadati pred 4udom u 4trass$ourgu jer &ajednica nije stranka ugovornica# 1o. mogu-e je da se u 4trass$ourgu.e neki nacionalni proved$eni akt čiji je sadr(aj propisalo upravo pravo &ajednice# Uglavnom.

Luksemburga. 9+ovor o 8uziji 16&0. što -e rezultirati i političkom integracijom# Tako su .isija ima zakonodavne ovlasti B mo(e donositi pravne akte s neposrednim učinkom na poduze-a (kontrola kartela i spajanja. Nizozemska i Njemačka. 3.ni su razvili plan kojim se proizvodnja ugljena i čelika 1jemačke i 5rancuske o$jedinjuje i otvara pristup ka ujedinjenju s drugim 'u/dr(avama# Tako je .d samog početka. RA%VO9 EUROPSKE %A9EDNICE I EUROPSKE UNI9E 1.M/a je slična: Vije e je imalo najve-i politički utjecaj B u njemu zastupnici dr(ava/članica sudjeluju u stvaranju prava (taj je utjecaj osla$io s jačanjam 'u/parlamenta)# !omisija donosi proved$ene propise i ima izvršne ovlasti# ".dlučuju-i poticaj za osnivanje '&U)/a ili %Montana unije% dao je >rancuski ministar vanjskih poslova *o$ert 4chuman i njegov suradnik Hean Monnet# . zak"ju#en u!o*or o osnivanju '&U)/a izme.M).ivanje novčanih glo$i)# Ugovor o '&U)/u sadr(i pose$ne propise za proizvodne krize.<=. Vije0e. 'uropsku ekonomsku zajednicu (kasnije samo %europska zajednica%) u sr(i čini arinska unija# :lavni cilj tog ugovora o ''& je ostvarenje zajedničkog tr(išta sa slo$odnim prometom ro$a. stupili na snagu početkom !@E#g# . Luksemburg. Nizozemske i Njemačke0 stupio na snagu !@"#g# .!. Objasnite srž (imski$ u+ovora.6Fs"o)ode -r2i+-a6)# . odre. ure. +odine. u Ri. Koja je važnost (imski$ u+ovora o osnivanju Z! 1akon osnivanja Montana/unije razvilo se nastojanje za sveo$uhvatnijom integracijom i na političkom području# Tako je izra.u Belgije. osnivači su tu uniju smatrali zametkom daljnje integracije eu/ dr(ava# S*r5a ugovora $ila je stvaranje zajedničkog tr(išta za ugljen i čelik# To je međunarodna organizacija koja ima supranacionalni karakter temeljem prenijetih suverenih prava dr(ava/članica# . Italije.rganizacijska struktura '& i 'U*+T. usluga i kapitala -z*..F. ure. me.<=?.snivači kao i kod Montana/ unije0 Belgija.utim. Francuska. Ti su ugovori označili usko institucionalno povezivanje triju 'uropskih zajednica spajanjem njihovih tijela0 / sporazumom o zajedničkim tijelima za '& iz !@?# o>ormljen je jedinstveni 'uropski parlament i jedinstveni 4ud '& / ugovorom o >uziji iz !D@# o>ormljeno je zajedničko 3ije-e i zajednička =omisija# / !??# pridodan je *evizorski sud# ! . Koja je važnost 2porazuma o zajedničkim tijelima za uropske zajednice iz 160'. Italija. Osnivanje uropske zajednice za u+ljen i čelik.en-arna skup+-ina (sada 'u/prlament)# Ko. Francuske.u po-pisani: Ugovor o osnivanju 'uropske ekonomske zajednice (''&) i Ugovor o osnivanju 'uropske zajednice za atomsku energiju ('U*+T. +odine! 0.enje kartela s kontrolom spajanja# Ugovor je sklopljen na @C godina što je isteklo "CC"#g# kada je Montana/unija prešla u sveo$uhvatni U!o*or o Europskoj zajedni i# 2. . >rancuski parlament od$io# Tada je zaključeno da postupak integracije tre$a najprije postupno ostvariti na gospodarskom području.enje cijena. Sud i Par"a.!.rganizacijska struktura: 6Visoka *"as-6 (sada 'u/ parlament). oso$a.en nacrt ugovora o 'uropskoj o$ram$enoj uniji kojeg je.

.aastric$ta 1662. Ugovor sadr(i i izmjenu ugovora &ajednice0 pose$no su značajne odred$e o gospodarskoj i monetarnoj uniji koje su dovele do zajedničke vrhovne monetarne vlasti# 6. pristupile Aus-rija/ 3inska i D*edska. pos-up i. .<<># integrirano je područje nekadašnje De. To znači da ugovorni re(im 'uropske unije (kao krov) pokriva sistem &ajednica i novostvorene o$like suradnje# 11.a#ke Repu)"ike $DR Nje. . ?# 9edins-*eni europski ak.a# =onačno. te značajne promjene u zakonoda*ni.a#koj' =.dred$e Ugovora o 'U tvore institucionalni okvir za %me.sim toga. Objasnite što znači pojam <zajednički krov<. . SR Nje. z$og protivljena 3elike . unio je no*a pra*i"a !"ede unu-ra+nje! -r2i+-a kao i osni*anja Pr*os-upanjsko! suda. Osnivanje uropske unije.# pristupa Gr#ka B. tehnologije. koja je tim aktom do$ila *"as-i-u u!o*ornu osno*u (izvan osnivačkih ugovora)# 2ored toga. 9+ovor iz . .<A. Ugovor iz Maastrichta o 'uropskoj uniji.uvladinu% suradnju (tj# $ez prenošenja suverenih prava) na područjima vanjske i sigurnosne politike ("#stup). dodijelio je 'uropskoj zajednici zna#ajno po*e0anje o*"as-i (pose$no u području istra(ivanja.&. . kao i policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (3#stup)# Ugovor o 'U priznaje poštivanje identiteta dr(ava/članica i njihovih sustava vlasti koji počivaju na demokratskim načelima# 2oštuju se i temeljna prava kao %op-a načela prava zajednice% koja proizlaze iz '=<H2 i zajedničkih ustavnih tradicija dr(ava/članica# Ugovorom je uvedeno i dr(avljanstvo Unije s odre. 5to znači <posebno pravo Zajednice< ili 2porazum o socijalnoj politici! 4porazum o socijalnoj politici predstavlja o$lik partikularnog ili pose$nog prava &ajednice jer izjednačavanje socijalne politike se nije moglo urediti ugovorom o 'U. +odine. iz !!"#g#.enim političkim pravima# Ugovorni re(im 'U pokriva sistem &ajednica i novostvorene o$like suradnje kao zajednički krov# 17. i s druge %me. .jene u europskoj po"i-i#koj suradnji . Taj akt je donio da"ekose2ne pro.okra-ske Nje.uvladina suradnja% u okviru 'U u novoosnovanim političkim područjima# Time su stvorena 3# stupa koja čine 'U# .ritanije.iz . time je stvoren sustav na dva kolosijeka: s jedne strane sustav &ajednice.<?B# proširuje se do tad šesteročlana &ajednica na devet članova / &ajednici se priključuju Danska. stupio je na snagu # # !!3#g# .a#ka pres-a"a pos-oja-i pripajanje.tvara nova područja suradnje dr(ava članica i osniva %'uropsku uniju% kao proširenu tvorevinu# Ustvari. pa su preostalih dr(ava/članica sklopile 4porazum o C . zaštite okoliša i razvoja gospodarstva)# 4. :aze proširenja uropski$ zajednica.<A@# primljeni su Por-u!a" i Dpanjo"ska F..<A@.<<=. Irska i Ve"ika Eri-anija 8.

enjem novog mehanizma policijske suradnje# *adi se o pose$nom ugovoru pojedinih dr(ava/članica koji je otvoren i svim drugim članicama Unije# Takav je i 7u$linski sporazum o nadle(nosti dr(ave za ispitivanje zahtjeva za davanje azi"a podnesenog u jednoj od dr(ava/članica 'uropske zajednice# 13. =omisije. uvedene su promjene u Maastrichtski U'U te u osnivačke ugovore triju zajednica. Koja je važnost 9+ovora iz -ice! Ugovor iz 1ice potpisan je u prosincu "CCC#g#.ritanije prema soc# politici) d) uvedeno je novo poglavlje o zapo+"ja*anju u Ugovor o '&# e) ugovor predvi. ali uz ovlaštenje 3ije-a# 4tvoren je ugovorni temelj za stvaranje %pose$nog prava &ajednice%. pa je s tim u vezi donesen i protokol na Ugovor o 'U# 12. azila. odnosno %pose$nog prava Unije%# h) otvorena je mogu-nost da se pojedinoj dr(avi o!rani#i pravo glasa ili dr# prava iz ugovora. u okvir '& (radi pozajedni#a*anja) g) u ugovor o 'U i ugovor o '& uveden je koncept % poja#ane suradnje% ili %>leksi$ilnosti%# Atjelo se olakšati pojedinim dr(avama da u okviru ugovora prednjače pojačanom suradnjom ili integracijom. a na snagu stupio !!!#g#.a i re>orme u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike (osnivanjem >unkcije Visoko! preds-a*nika0 Aavier 4olana) >) politika viza. 4chengenskim sporazumom su ostvarena značajna pojednostavljenja prekograničnog prometa oso)a ukidanjem kontrole oso$a i uvo.ena temeljna načela kao što su B slo$oda. /ojasnite značaj 2c$en+ensko+ sporazuma. 'u/parlamenta i 'u/suda).a radi predstoje-eg proširenja 'U#0 ) ugovorom je ojačan polo(aj manjih dr(ava u odnosu na dr(ave s velikim $rojem stanovnika (prema $roju glasova) ") predvi.<<?. Koje promjene uvodi u+ovor iz =msterdama! Ugovorom iz +msterdama. demokracija.partikularnom okvirnom prilago. koji je po-pisan . useljavanja i dr#politike vezane uz slo$odu kretanja oso$a iz tre-ih dr(ava premještene su iz 3#stupa.!.ena je mogu-nost promjene glasova (na zahtjev) uzimaju-i u o$zir odnos stanovništva Unije pri kvali>iciranom ve-inskom odlučivanju (tzv#%demograska mre(a%) 3) kod odre. ako teško i ustrajno krši odre. ipak B koriste-i institucionalni sustav '& (uključivanje 3ije-a.. ljudska prava i temeljne slo$ode# 1".ivanja $roja zastupnika neke dr(ave u 'u/parlamentu više -e se uzimati u o$zir $roj stanovnika te dr(ave 8) $roj članova 'u/komisije tre$a ograničiti @) $roj poslanika u 'u/parlamentu tako.avanju socijalnih standarda. čime su njihove odred$e zado$ile novu numeraciju i do(ivjele tehničke prilagod$e i pojednostavljenja# a) polo(aj 'uropskog parlamenta je oja#ao u odnosu na 3ije-e (proširenjem primjene postupka suodlučivanja) $) 4chengensko stajalište je uvedeno u ok*ire eu/zajednica pose$nim protokolom na ugovor iz +msterdama c) 4porazum o socijalnoj politici je in-e!riran u ugovor o '& (time je okončan pose$ni polo(aj 3#. a osnovna mu je svrha B ins-i-u iona"na re7or. vladavina prava.er tre$a imati maksimum .

ih je potre$no putem pravnih akata dr(ava prihvatiti# To je glavna razlika izme. zauzimanje zajedničkih stajališta i djelovanja# U tre-em stupu (u okviru policijske i pravosudne suradnje) predstavlja va(an savjetodavni i odlučuju-i >orum za donošenje odluka# =omisija i 'u/parlament su u podre. a 'u/parlament mo(e osigurati svoj utjecaj u "# i 3# stupu putem >inanciranja. 3a li tijela Zajednice sudjeluju u dru+om i tre*em stupu i ako da na koji način! Sudje"uju. 'uropsko vije-e mora 'u/ " .D) konsenzus u odlučivanju (i mogu-nost veta) i dalje ostaje u pojedninim područjima trgovinske politike. tj# proračunskim ovlastima# .anima# Dru!i stup je zajednička vanjska i sigurnosna politika# Tre0i stup je policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima# U drugom i tre-em stupu še>ovi dr(ava samostalno djeluju u ime dr(ava/članica# 7onesene odluke ne ostvaruju neposredan učinak prema unutrašnjem pravu dr(ave.ni su odgovorni za koherentnost svih vanjskopolitičkih mjera Unije u okviru vanjske.enom polo(aju prema 3ije-u# 1o.uvladine% suradnje# Ugovorni re(im 'U slikovito se poima kao 6kro*6 koj pokriva ta 3 stupa.u dr(avama/članicama. te u središnjim pitanjima porezne i socijalne politike# 10.sim toga. kao me. Objasnite model <tri stupa<. Koje je najvažnije političko tijelo uropske unije! To je 'uropsko vije-e# 7aje Uniji impulse potre$ne za razvoj i odre.p-eg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) o 4vjetske trgovinske organizacije (HTO) =. tj# sistem &ajednica i novostvorene o$like suradnje# 2. a da se pritom preduhitreno ne ve(e za preciznu pravnu kvali>ikaciju# Pr*i i najva(niji stup čine tri 'uropske zajednice ("uropska zajednica za ugljen i čelik. ve. sigurnosne. 9 kojim je or+anizacijama uropska unija članica! o 'uropskog udru(enja za slo$odnu trgovinu (E3TA) o . te čiste %me. STRUKTURA EUROPSKE UNI9E 1. gospodarske i razvojne politike# U okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike 3ije-e je nadle(no za usuglašavanje me. =omisija ima ve-u va(nost pri vanjskom zastupanju 'U.uje op-e političke ciljeve potre$ne za taj razvoj# 4astavljeno je od še>ova dr(ava i vlada dr(ava/članica te predsjednika =omisije# 1jima poma(u ministri vanjskih poslova i po jedan član =omisije (Tre$a ga razlikovati od 3ije-a 'uropskih zajednicaF)# 3. i to oso$ito 3ije-e i =omisija# .unarodne organizacije nositelji vlastitih prava i o$veza prema svojim članicama i tre-im dr(avama# *adi prenesenih nadle(nosti samostalno vrše te nadle(nosti prema dr(avama/ članicama i gra. "uropska zajednica i "uropska zajednica za atomsku energiju ) i one su.u tzv# %pozajedničavanja% područja nadle(nosti. Model %tri stupa% predstavlja pokušaj da se slikovito prika(e novostvorena 'uropska unija i njena netransparentna struktura.

eno ugovorom (tj# pred 'uropskim sudom)# 2.aju svoju vlastitu pravnu oso$nost. postupke i mehanizme u okviru ugovornih ciljeva. U'&U))# 1jihov me.# prava B ako je njihov sadr(aj primjenjiv na zajednice# 1o ipak.parlamentu nakon svakog vije-anja podnijeti izvještaj. 3a li uropske zajednice i uropska unija imaju pravnu osobnost i kako se ona očituje! Tri zajednice.unarodnih organizacija (npr#JT. ugovor o '& o$vezuje članice da sporove koji se odnose na tumačenje ili primjenu tog ugovora ne-e rješavati drugačije nego što je predvi. nego i za me. 2ravna oso$nost u nacionalnom prometu osigurava pregovaračku sposo$nost &ajednica unutar dr(avnog pravnog prometa (npr# za zaključenje ugovora. /ojasnite što znači koncept <osnažena zajednička suradnja<! To je koncept koji dopušta dr(avama/članicama da me.unarodne suradnje (u okviru "#i3#stupa) ili pose$no intenzivne integracije (u okviru ugovora o '&).u dr(ava/članica# Tako je npr.M. isključena mogu-nost da neka dr(ava reagira represalijama ili podizanjem zahtjeva za naknadu štete z$og povrede ugovora od strane druge dr(ave# 1aime.er. a 3 . =omisija# =ad se radi o me.# javnog prava koje su zaključile. neka pravila me. U'U*. a u nekim slučajevima =omisija i 3ije-e nastupaju zajedno# 'u/zajednice.)# 'uropska unija ne. 'uropske zajednice su me.unarodnim organizacijama.# prava. u načelu.#ugovorima javnog prava. nisu samo vezane za ugovore me. i ne mo(e zaključivati ugovore niti postati članicom me. stjecanje nekretnina)# U takvim slučajevima zastupanje je povjereno Ko.unarodnopravna oso$nost u odnosu na tre-e dr(ave ovisi o tome da ih te dr(ave izrijekom ili konkludentno priznaju# U me. kao su$jekti me.uso$no.unarodne organizacije stvorene na temelju ugovora me.unarodnih organizacija# 0.u dr(avama je jedan otvoreni proces kojem se kasnije mogu pridru(iti i druge dr(ave/članice# Ugovor iz 1ice vezuje %osna(enu zajedničku suradnju% uz najmanje E dr(ava/članica# @. nezavisnu volju od dr(ava/članica i nositelji su vlastitih prava i o$veza# 2ravna oso$nost im je izrijekom priznata u tri osnivačka ugovora (U'&. Objasnite pravnu osobnost uropski$ zajednica u nacionalnom pravnom prometu. 'u/zajednice su ovlaštene na niz povlastica i imuniteta u dr(avama/članicama (nepovredivost prostora.# o$ičajno pravo i op-a načela me. u cilju produ$ljene me.unarodnopravnom prometu &ajednice zastupa. za razliku od 'U.a vlastitu pravnu oso$nost. koriste tijela.# prava su potisnuta u odnosima izme. =omisija pregovara. PRAVNA PRIRODA EUROPSKE %A9EDNICE I EUROPSKE UNI9E 1. a ona se očituje u tome što mogu zaključivati ugovore s tre-im dr(avama i me. a i same mogu postati članicama me. kada su na to ovlaštene od strane 3ije-a# Takva suradnja me. zaštita imovine).unarodnog javnog prava# 9maju svoja tijela. i.+T.isiji# Tako. iako i ona ima svoje tijelo / 'uropsko vije-e (no ono je samo veza političkih volja dr(ava/članica). te mu podnositi godišnja izvješ-a o stanju Unije# ".unarodnopravni su$jektivitet izra(ava se pri zaključivanju ugovora s dr(avama i drugim me. Objasnite pravnu osobnost uropski$ zajednica u međunarodnom javnom pravu.unarodnim organizacijama# 1jihova me. a zaključuje ih 3ije-e.

savezna tijela donose konačne odluke# 1o. tako. &ahvaljuju-i suverenim ovlastima koje su prenijete na tijela &ajednice. sustavu 'U još uvijek nedostaju druge. ured$e i odluke koje neposredno o$vezuju na odre. naime. %Suprana iona"nos-% znači %naddr(avno%# 'uropske zajednice karkterizira supranacionalost što znači da imaju *isok s-upanj sa.u Montana/uniji.unarodnom organizacijom# . stvaraju prava i o$veze za pojedince# To je %neposredni učinak% sekundarnog prava &ajednice# Npr#. kod 'u/zajednica.unarodnog prava tako nešto se uvijek povezivalo s osnivanjem savezne dr(ave# Me.a neka >ormirana tijela koja $i mogla samostalno djelovati# 'uropsko vije-e je samo jedan >orum za odlučivanje dr(ava/članica.ane ili poduze-a ili im pak daju odre. čiji je najva(niji organ odlučivanja.u dr(ava/članica i 'u/zajednica koje pripadaju 'U# &nači.čito je da dr(ave/članice nisu imale namjeru učiniti Uniju pravno sposo$nom me. ali joj nije dao nikakve nadle(nosti.er ne. ve.na tako. Objasnite što znači pojam <supranacionalnost< i na koji način se očituje. dakle. ali nikako pravni su$jekt nezavisan od dr(ava/članica# &.europsko! pra*a pred na iona"ni.eno pravo (npr# odo$renje za spajanje društva ili izricanje novčane kazne)# 0. samo tijela %posu4ena% Uniji.u saveza i njegovih dijelova. to se odnosi na prijenos monetarne suverenosti čime $itno sla$i dr(avnopravna samostalnost dr(ava/članica# Tako '& počinje o$likovati ne samo gospodarsku politiku. Koje su poteško*e prilikom određivanja pravne prirode uropske unije! 'uropska unija predstavlja tvorevinu čiju pravnu prirodu nije lako odrediti# Ugovor o 'U često spominje %zada-e unije% ili %ciljeve unije%. na dr(avama je da to pitanje urede vlastitim ustavnim pravom# U pravoj saveznoj dr(avi. <-eposredan učinak< supranacoinalni$ odredbi. %visoka vlast%.utim.# o$ičajnog prava B u području suverenog djelovanja0 izvan toga mogu $iti podvrgnute sud$enosti# 3. na temelju me. u okviru "#i3# stupa. ni-i de>inirao neka prava i o$veze# . vrijedi načelo pojedinačnih ograničenih ovlasti# Tek kad europsko pravo $ude 8 . ali unatoč toj pravnoj osnovi on se danas osamostalio i razvio u samostalan pravni poredak# 2ritom je odlučuju-e to što su dr(ave/članice zajednicama prenijele suverena prava. a u slučajevima suko$a nadle(nosti. odnosno skup njihovih političkih volja# 3ije-e '& i dr#tijela &ajednice su. te na tijela &ajednice prenijele ovlasti na samostalno stvaranje prava# U tome se očituje supranacionalnost 'u/zajednica ( prednos.#organizacije. Ugovorom iz Maastrichta sustav 'U do$io je neke nove značajke koje ga pri$li(avaju pojmu %sa*ezne dr2a*e%# 2rije svega.i dr#va(na politička pitanja B npr# socijalna politika i sl# U povijesti me. počiva na ugovornoj suglasnosti volja dr(ava/članica. označen kao %iznaddr(avni%# ". 'U je samo jedan >orum za povezivanje i izra(avanje volja dr(ava/članica u njihovom zajedničkom djelovanju.)# 'lementi %supranacionalnosti% ostvareni su ve. ona su u mogu-nosti donositi propise koji izravno.imunitet imaju kao i dr# me. postoji Ustav kao savezni zakon0 koji de>inira razdio$u nadle(nosti izme.er $itne značajke dr(ave# Uspostavljeno %dr(avljanstvo unije% nije ni slično dr(avljanstvu i s njime povezanim pravima i o$vezama ( jer europski dr(avni narod ne postoji )# Hoš va(nije je to što pravo &ajednice ni na koji način ne regulira odnos izme. znači $ez posredovanja dr(ava/članica.eno ponašanje gra. /osebnost sustava uropske unije.os-a"nos-i u o$likovanju volje na temelju prijenosa suverenih prava od dr(ava/članica# 2ravni poredak &ajednice. a ne i njezina tijela# Ukratko.

a#ke je jasno porekao dr(avnu kvalitetu 'uropske unije navode-i d*a osnovna argumenta: ) europske zajednice imaju na raspolaganju samo ograničene nadle(nosti u pojedinim sektorima ") uniji nedostaje narod kao homogeni savez gra. tj# kada dr(ave jasno ovlaste neko tijelo &ajednice da odredi granice nadle(nosti izme.utim. 4avezni ustavni sud je u svojoj presudi o Ugovoru 'U opisao Uniju kao jedan %savez dr(ava%# ?. tome ne postoji jedinstven stav# 2rema prevladavaju-em shva-anju . Objasnite koji se problemi javljaju prilikom priznavanja državne kvalitete uropske unije. nego su ove nadle(nosti predane u korist &ajednica# 2. ODNOS EUROPSKIH %A9EDNICA DRIAVA. čak ni putem izričitih izmjena ugovora# @ .A &LANICA. dr(ave/članice .A 1.o!u izmjenom ugovora zadirati u nadle(nost 'uropske zajednice i povratiti suverena prava koja su prenijele# Me. tako i ove me.ivati sadr(aj ugovora koji čine temelj sustava Unije# &nači. a to je da dr(ave/članice ne mogu otkloniti temeljna strukturna načela poretka &ajednice. -avedite primjer iz sudske prakse.jer dr(ave/članice nisu samo o$vezne poštivati novostvorene nadle(nosti. tu je relevantno pitanje koliko se sustav zajednica osamostalio od početne ugovorne osnove# Ugovori koji čine temelj 'U ne postavljaju ograničenje dr(avama/članicama da ih izmijene# 2ritom je samo $itno poštivati pravila postupka za izmjenu ugovora# 9pak. tj# $ez ugovorne osnove (nedostatak tzv# %kompetenz/kompetenz%)# 4.A I EUROPSKE UNI9E PRE. 4avezni ustavni sud Nje. 3a li države članice imaju ovlasti za izmjenu u+ovora! . 'u/sud je razvio neka ograničenja u izmjenama ugovora.o!u izmjenom ugovora zadirati u nadle(nost 'u/zajednice i povratiti suverena prava koja su prenijele# 1o. mo-i -e se govoriti o saveznoj dr(avi.imalo prednost i pred ustavnim pravima dr(ava/članica. Koji je temelj uropske zajednice i saveza 9nije! Temelji 'uropske zajednice i saveza Unije le(e u u!o*ornoj su!"asnos-i *o"ja dr(ava/ članica# =ao i druge.ana. To znači da europskim zajednicama stoje na raspolaganju samo nadle(nosti koje su im konkretno prenesene ugovorima# Te ovlasti ne mogu $iti proširene samostalno.unarodnopravne ugovore stranke mogu mijenjati i ukidati odnosno odre. postoji i pro-i*no s5*a0anje da kod prijenosa suverenog prava takav zahvat više nije mogujer su nadle(nosti stvarno predane u korist &ajednica# 1o. postoji i protivno mišljenje prema kojem takav zahvat nije više mogu.u Unije i dr(ava/članica# '. tj# kao su$jekt koji $i imao demokratsku legitimaciju za dr(avnu vlast# Uglavnom. /ojasnite načelo pojedinačni$ o+raničenja ovlasti.

ivanje novog prava# "# koordina ija !ospodarske po"i-ike0 Ugovor o '& predvi. kao ni isključenje pojedinih dr(ava/članica# 4vi su oni. ali i za izgra. zdrave javne >inancije i monetarni uvjeti te odr(iva platna $ilanca%# 3# za)rana diskri. ova je presuda $ila predmet $rojnih kritika# 0. 3a li države članice mo+u raskinuti uropsku zajednicu! 2rema vladaju-em shva-anju.ivanjem zajedničkih ciljeva u skladu s načelom otvorenog tr(išnog gopodarstva i slo$odnog tr(išnog natjecanja# *adi ostvarenja monetarne unije dr(ave/članice tre$aju slijediti jedinstvenu novčanu i tečajnu politiku čiji je glavni cilj B odr(ati sta$ilnost cijena i poduprijeti op-u gospodarsku politiku &ajednice# :lavne upute u tom smislu iz ugovora '& B %sta$ilne cijene.ina ije0 &a$rana diskriminacije na temelju dr(avljanstva prema Ugovoru '& spada u osnovne o$veze dr(ava/članica# 1o.$vezu vjernosti ugovoru odre.er o$uhva-a i skrivenu ( posrednu) diskriminaciju.u zajednica i njihovih dr(ava/članica# ". tj# nejednakost u postupanju# 2olje primjene ovog načela kasnije je još prošireno op-im jamstvom slo$oda gra. a istodo$no za$ranjuje sve mjere koje ugro(avaju ugovorne ciljeve# &a same dr(ave to znači da izvršenje i implementacija pr#propisa &ajednice kroz nacionalna tijela ne smiju ugro(avati ili onemogu-avati svrhu tih propisa# 4 druge strane.uje se na jedinstvenom tr(ištu.a dogovaranje dr(ava/članica o gospodarskoj i monetarnoj politici# =oordinacija gospodarske politike izgra.o!u 'uropsku zajednicu (i ukupni savez Unije) ponovo razriješiti ugovorom o ukidanju (kao actus contrarius ugovora o osnivanju)# 2rema drugom stajalištu. 3a li države mo+u istupiti iz 9nije #-avesti primjer iz sudske prakse%! . to nije neko samostalno načelo jednakosti ve. te da se mo(e povu-i iz ugovornog zdru(ivanja monetarne vlasti B u slučaju propasti monetarne unije# &$og tog.aju jednostrano istupanje. u okviru pitanja političkih odnosa izme.aas-ri 5-skoj presudi% zauzeo drugačiji stav B da 1jemačka mo(e ukinuti svoju pripadnost 'U kroz protivan akt. dr(ave/članice .o uz su!"asnos. te odre.uje sam Ugovor o '&# 2ritom smjera na pozitivnu suradnju pri ispunjavanju ugovornih o$veza i potporu &ajednici. ustvari. Koja su najvažnija načela u odnosima između zajednica i država članica! # načelo *jernos-i zajedni i0 .tijela &ajednice ovlaštenih za zastupanje# +li sve je to. mogu-e je da se u nekim izvanrednim okolnostima takvo istupanje ili isključenje dr(ave utemelji na me. '& mo(e $iti razriješena sa.unarodnopravnim načelima u nedostatku potre$nih ugovornih pretpostavki# 4avezni ustavni sud 1jemačke je u poznatoj 6.vrijedi samo u okviru primjene Ugovora o '&# 2ose$no se ističe za$rana diskrimincije koja proizlazi iz pravila o slo$odi kretanja radnika i slo$odi osnivanja# &a$rana tako. pomalo prijete-eg upozorenja.ana unije (U'&)# 7iskriminacija vlastitih dr(avljana prema U'& nije za$ranjena.snivački ugovori triju 'u/zajednica i 'U ne predvi.3. zajednice imaju o$vezu o$zirnosti prema dr(avama (pru(anja pr#pomo-i i sl)# 4udska praksa 'u/suda često koristi ovo načelo za dinamično tumačenje prava &ajednice. osim ugovora o Montana/uniji. zaključeni na neograničeno vrijeme# 1o. što znači da dr(ave mogu svoje dr(avljane staviti u D .

morao $i najprije utvrditi cilj te mjere i onda pokazati da se cilj jednako tako mogao ostvariti i djelovanjem dr(ave/članice# 1o.enje neke mjere# 1ačelo je korigirano zahtjevom za nu(noš-u (minimalne intervencije) korištenja ovlasti &ajednice u odnosu na dr(ave/članice# . ako (eli. 4ud uvijek mo(e.vo se načelo izričito navodi i u ugovoru o '& i o 'U a svrha mu je spriječiti pretjerano korištenje regulatornih ovlasti &ajednice# &nači. uključuju-i i pravo glasa u 3ije-u 'u# Ugovor iz 1ice dopušta takve mjere 3ije-a ve. to znači da tijela &ajednice moraju opravdati uvo. ona djeluje u skladu s načelom supsidijarnosti.vo se načelo razlikuje od svih drugih po tome što nije tvorevina 4uda. pri kojima tijela &ajednice ne daju uvjerljivo o$razlo(enje za aktivnost &ajednice# 7a $i netko pred 'u/sudom po$io neku mjeru &ajednice pozivaju-i se na povredu načela supsidijarnosti.ena prava te dr(ave o$ustave. 3a(nost načela supsidijarnosti le(i u tome što ono tre$a spriječiti pretjerano korištenje regulatornih ovlasti &ajednice# To znači da '&.va su načela zajednička svim dr(avama/članicama#% Ugovor ističe i poštivanje nacionalnog identiteta dr(ava/članica0 predvi. djelotvornost načela $itno ovisi o politici 'u/suda# '. nego dr(ava/članica# &nači. Objasnite na primjeru iz prakse koja je važnost načela supsidijarnosti.a s"o)ode/ de. temelj načela su ugovori a ne sudska praksa# %U područjima koja ne spadaju u isključivu nadle(nost &ajednice.e"jni5 s"o)oda/ kao i pra*ne dr2a*e # .a i sankcije radi očuvanja tih načela: / 'uropsko vije-e mo(e utvrditi da je dr(ava teško i trajno povrijedila neko temeljno načelo i kvali>iciranom ve-inom odlučiti da se odre.kod same prijetnje povredom ovih načela ("CCC#g# protiv +ustrije z$og desničarske vlade)# ? . 'U zajednici tre$a pose$no opravdanje za djelovanje u područjima u kojima nema samostalne nadle(nosti# *adi se o slučajevima %konkuriraju-ih% nadle(nosti# 1a postupovnoj razini. tj# samo ako cilj predvi. ukoliko nema povezanosti sa slo$odama prava zajednice# 8# načelo supsidijarnos-i0 .enog djelovanja ne mogu ostvariti dr(ave/članice ili ih $olje mo(e ostvariti &ajednica%# @# za+-i-na k"auzu"a i k"auzu"a k"izno! s-anja . Koje su osnovne vrijednosti uropske unije! Ugovor o 'U ka(e: %Unija se temelji na na#e"i.n -e odlučiti podpada li mjera pod isključivu nadle(nost &ajednice. u praksi je uvijek mogu-e da se ciljevi neke mjere >ormuliraju na razne načine. a klauzula kriznog stanja na prevladavanje političkih kriza vezanih uz očuvanje mira i me. te očuvanju me.ana Unije. na-i osnovu da potvrdi neku mjeru# &nači. a onda o tome ho-e li cilj $iti $olje ostvaren djelovanjem &ajednice# 1o.lošiji polo(aj od drugih gra. pa sve ovisi o 'u/sudu# .unarodnopravnih o$veza &ajednice# &aštitna klauzula odnosi se na gospodarske krizne situacije. tre$a pose$no opravdanje za djelovanje# 4udačkom preispitivanju 'u/suda podlije(u evidentna kršenja načela supsidijarnosti.okra ije/ po+-i*anja "judski5 pra*a i -e.ve klauzule slu(e prevladavanju gospodarskih ili političkih kriznih stanja.# sigurnosti# &. u područjima u kojima nema samostalne nadle(nosti.

isija $6Europska ko. 'u/sud i *evizorski sud zajedni#ka su tijela svih triju europskih zajednica ('&.en). slično vrijedi i za (evizorski sud.o$naša =omisija (sudjeluje i pri donošenju propisa).A. Vije0e . =omisija.+T. tj# institucionalni sustav je tako o$likovan da se još uvijek gradi na konceptu pojedinačne dr(ave kao njezina člana0 / iz*r+nu *"as.no je tijelo &ajednice s najve-im spektrom nadle(nosti# U okviru E . )>? @ Z=? 3->A #nadležnostB or+anizacija i način donošenja odluka% 1adle(nost. Vije e ima različite uloge0 s jedne strane i ono je tijelo &ajednice. '&U))# 3ije-e ima značajan utjecaj u području dono+enja propisa (iako taj utjecaj sla$i s jačanjem 'u/parlamenta)# .isija6' d.o$naša 'u/sud s 2rvostupanjskim sudom# )lanove parlamenta $iraju gra. INSTITUCI9E EUROPSKE %A9EDNICE 1. ali je i tijelo u kojem dolaze do izra(aja nacionalni interesi / članovi ne samo da štite političke interese dr(ava. -avedite +lavna tijela europski$ zajednica. 'U*. '&U) i 'U*+T. te 3ije-e# / zakonoda*nu vlast o$naša 'u/parlament.M. "u)sud je tako.M/ a)# Hedinstvo tijela djelovalo je na tijesnu institucionalnu povezanost triju zajednica# 2. Europski par"a. oni djeluju potpuno slo$odno i ne iskazuju pravno relevantnu volju koja $i o$vezivala dr(ave/članice# 3.er imenuju vlade# '& ima vlastitu javnu slu($u s oko 3C CCC namještenika# ". Ko. ali i 3ije-e / pra*osudnu *"as. a. Europski sud $uk"ju#uju0i i Pr*os-upanjski sud' e. 3ije-e. -a koji način su tri zajednice povezane zajedničkim tijelima! 2utem #porazuma o zajedničkim tijelima za '& iz !@?#g# i $govora o %uziji (spajanju) iz !D@#g# došlo je do postupnog spajanja tijela# 'u/parlament.iskazuju i pravno relevantnu volju kojom za dr(avu nastaje pravnoo$vezuju-i učinak# "u)parlament je zastupničko tijelo %predstavnika naroda%. -a koji način su raspoređene nadležnosti unutar pojedini$ tijela Zajednice! *aspodjela nadle(nosti unutar pojedinih tijela &ajednice izvodi se iz pravno slo(enog sustava dio$e vlasti i njezina ograničavanja# 2ostoje sličnosti s klasičnim konceptom dio$e vlasti u unutrašnjem pravu. ve. a članove 4uda tako.er potpuno nezavisan# 1o.ani dr(ava/članica0 3ije-e čine zastupnici vlada dr(ava/članica0 članove =omisije imenuju vlade uz sudjelovanje 'u/parlamenta. Re*izorski sud 4 ostvarenjem monetarne unije taj sustav se proširuje sa "uropskom sredi&njom bankom i "uropskim sustavom sredi&nji' banaka koje -e provoditi suverenu vlast u monetarnim pitanjima# 2ojedina tijela su različito o$vezana u pogledu du(nosti čuvanja interesa &ajednice# !omisiji se priznaje potpuna nezavisnost i vezanost jedino uz volju &ajednice. organizacija i način donošenja odluka 3ije-a regulirani su osnivačkim ugovorima triju zajednica ('&. s razlikom što &ajednica ima više korporativnu strukturu.

koji je ovlašten preuzimati o$veze u ime dr(ave# Ugovorom iz Maastrichta izmijenjena pravila o sastavu 3ije-a tre$ala su omogu-iti svakoj dr(avi s >ederativnom strukturom delegiranje ministara iz >ederalnih jedinica# 3ije-e zasjeda s nadle(nim ministrima pojedinih o$lasti. -a koji način se donose odluke u )ije*u! ". Kada )ije*e donosi odluke jedno+lasno! U odre.3. a u ostalim slučajevima postoji i dodatni uvjet B suglasnost najmanje C dr(ava/članica# Ugovor iz 1ice načelno predvi.u ime dr(ava/članica# . Koje izmjene uvodi 9+ovor iz -ice u po+ledu odlučivanja u )ije*u! U načelu je dovoljna obična ve ina# Me. tj# %posu. pa se često označava i kao %3ije-e 'U%. okupljeni predstavnici ne djeluju u ime 3ije-a kao tijela &ajednice. iako to nije# . a kvali>icirana ve-ina -e se postizati sa "@E glasova# ". a ne odlukama &ajednice (to nije sekundarno pravo)# ". ve.0. te :lavnog tajništva# ". 3ije-e je i 7oru. kvali>icirana ve-ina se posti(e sa @8 !"asa B za ulaganje prava veta potre$no je 8@ !"aso*a# 2ostoji %jednostavna kvali%icirana ve ina% B kad je dovoljno D" glasa B kad 3ije-e odlučuje na prijedlog =omisije. slučajevima (npr# porezi)# 2rema *imskom ugovoru.a izmjene $roja glasova u 3ije-u na način da izlazi u susret mnogoljudnim dr(avama/članicama jer se vi&e uzima u obzir demogra%ski %aktor# 2romjene su sadr(ane u 2rotokolu iz 1ice o proširenju 'U i one su stupile na snagu # #"CC@# godine# 2rema 2rotokolu ukupan $roj glasova u 3ije-u $iti -e pove-an s A? na 8B? ($ez novih dr(ava)# Uvodi novinu i kod odlučivanja na temelju kvali>icirane ve-ine.1.". 2astav )ije*a 4vaka dr(ava/članica u 3ije-e delegira jednog predstavnika na ministarskoj razini. a to je da svaka dr(ava/članica mo(e zahtijevati da se iza te ve-ine nalazi najmanje @8J ukupnog stanovništva Unije (tzv# %demogra>ska mre(a%)# Ukupni $roj glasova (s novim dr(avama) $it -e 38@.d$ora stalnih predstavnika.utim. donošenje odluka s o$ičnom ve-inom prema ugovorima zapravo predstavlja izuzetak# U ve-ini slučajeva potre$na je k*a"i7i irana *e0ina# .u radu od . iako je to načelo proklamirano.dluke koje se donose na takvim kon>erencijama vlada dr(ava/članica (npr# imenovanje članova =omisije) smatraju se %nepravim odlukama 3ije-a%."#i3# stupa nadle(no je za donošenje odluka o zajedničkim mjerama.enim. za dono+enje od"uka dr(ava/članica# &nači. tako da se i označava prema resorima (npr# 3ije-e ministara gospodarstva i >inancija)# =od pitanja od op-epolitičkog značaja sudjeluju ministri vanjskih poslova# U pose$nim slučajevima. to mogu $iti čak i še>ovi dr(ava i vlada# ".sim što je tijelo &ajednice. suzdr(ani nisu smetnja za jednoglasno odlučivanje# 2ose$no je nu(na jednoglasnost u ! . odnosno B odlukama dr(ava/članica. pose$no *a2ni.eno% je i 'U. Kako se mijenja predsjedanje )ije*em! Mijenja se svakih šest mjeseci# 2redsjedavaju-i je ujedno predsjedavaju-i i 'uropskom vije-u# 3ije-e do$iva i pomo.2.$zirom da ima E? članova.

ali ga je izgu$ila u korist 3ije-a# "C . zajedno s =omisijom. pa je njemački zastupnik $io ovlašten odstupiti od ustavnopravne supstance na temelju primjerene ocjene# 2opustio je kod propisa o kulturno/ protekcionističkim kvotama u korist europskih produkcija. nadle(no za koherentnost vanjskopolitičkih mjera u okviru vanjske. osi. / dono+enje propisa0 oso$ito propisa koji pridonose ostvarenju zajedničkog tr(išta i tr(išnih slo$oda.>2>? ! =omisija je po"i-i#ko -ije"o &ajednice u kojem su članovi i odlučivanje potpuno nezavisni od volje dr(ava/članica. što znači da sekundarno pravo zajednice ima prednost. Koja je važnost KO. -ajvažnije nadležnosti )ije*a. /oseban status zastupnika pojedini$ država članica u )ije*u #objasniti na temelju primjera%.slučajevima kada 3ije-e djeluje po prijedlogu =omisije. čak se i neki temeljni ustavnopravni standardi mogu (rtvovati uz primjerenu kompenzaciju.er djeluju i kao tijela dr(ave/članice# 2o tome se razlikuju od poslanika u 'u/parlamentu i od članova =omisije# &ato se postavlja pitanje B koliko je član 3ije-a vezan mandatom dr(ave/članiceI To je va(no kod davanja odo$renja onim pr# aktima koji po sadr(aju odstupaju od ustavnopravnih standarda u području temeljnih prava# Pri.d$or regija# .unarodnih ugovora. postupci za sanaciju prekomjernog dr(avnog de>icita dr(ave/članice / krea-orne o*"as-i( imenovanje članova *evizorskog suda :ospodarskog i socijalnog od$ora i .&. ve.enju vlasti &ajednice. tj# čisti o$lik %supranacionalnosti% tijela &ajednice# 2rvenstveno o$avlja iz*r+nu *"as. unatoč rastu-oj va(nosti 'u/parlamenta na tom području / prora#unske o*"as-i0 dijeli ih s 2arlamentom (izrada i donošenje proračuna) / o)"iko*anje *anjski5 propisa0 uskla. ali sudjeluje i pri donošenju propisa# )esto se naziva %čuvaricom% Ugovora i %motorom% procesa integracije. sigurnosne. ako nisu prekršena temeljna ustavna načela# 1o.jer( Hedan njemački zastupnik u 3ije-u dao je odo$renje pri uspostavi tzv#%kvota% u o$lasti televizije.tako. za emisije koje se emitiraju iz &ajednice# Tim propisom dotaknut je pojam %temeljnog prava na komunikaciju% iz njemačkog Ustava# U njemačkoj dr(avnopravnoj doktrini je sporno u kojoj je mjeri njemački zastupnik tre$ao voditi računa o ustavnopravnim standardima# &ajednica i njezina tijela smatraju da pravo &ajednice ima prednost pred svakim suprotstavljenim nacionalnim pravom# 9 u sudskoj praksi njemačkog Ustavnog suda je priznata takva hijerarhija izvora. &astupnici pojedinih dr(ava/članica u 3ije-u ne sudjeluje samo u provo.ivanje i sudjelovanje pri sklapanju me. tj# ako se time istodo$no ostvaruju neki drugi interesi ustavnog ranga. upravo z$og njezine samostalnosti i nadle(nosti# U Montana/uniji imala je pose$no jak polo(aj (tzv# %3isoka vlast%). donošenje mjera em$arga / iz*r+ne o*"as-i0 iznimno davanje odo$renja dr(avnim potporama koje su inače za$ranjene.p-enito je.&ajednice. ali u zamjenu za po$oljšanje zaštite oso$nih prava pri ispravku netočnih navoda# 0. a odluka 3ije-a rezultira izmjenom ili dopunom tog prijedloga# ".'. gospodarske i razvojne politike 'U# ".

Clanstvo u Komisiji. koji je i član 3ije-a# 2redsjednik i ostali članovi imenuju se jednoglasnom odlukom zastupnika dr(ava/članica u 3ije-u na vrijeme od @ godina.sim donošenja odluka na zajedničkim sjednicama (redoviti postupak). a na čijem čelu se nalaze še>ovi ka$ineta# " .ivanje ništavosti i z$og nedonošenja akata. -a koji je način uropska komisija or+anizirana! =omisija ima ukupno 3D ureda# 4redišnju ulogu za pojedine o$lasti imaju !enera"ne direk ije# . a mo-i -e i zahtijevati njihovu ostavku. a %velike% dr(ave (5rancuska. Ugovor iz 1ice usmjeren je na dugotrajno smanjenje članova =omisije. a o$vezuje ih samo volja &ajednice# 9staknuti polo(aj zauzima predsjednik =omisije. koji poma(u komesarima.er. po tu($ama za utvr. te davanje odo$renja nacionalnim zakonodavcima za odstupanje od prava &ajednice) 0. -ačin donošenja odluka.p"e. 2oslovnik predvi. Usvojeno je ko"e!ija"no na#e"o prema kojem se odluke donose ve-inom glasova članova. tako da $i se velike dr(ave tre$ale odre-i imenovanja drugog komesara# Ukupni $roj članova -e $iti ograničen na najvi&e *+# 4voje du(nosti o$avljaju potpuno nezavisno. odnosi s U1/om) / iz*r+ne odluke upravne naravi (mjere u pogledu tr(išnog natjecanja) / nadzorne ovlasti (postupci z$og povrede ugovora. 9talija.3. Lpanjolska i 3#. privre. što detaljnije ure. itd#)# 2ojedine generalne direkcije i slu($e podre.ene su resornom članu komisije i djeluju po njegovim uputama# 2ose$nu va(nost ima pravna slu($a koja sudjeluje pri donošenju pr# akata i dr# mjera koje imaju pr# učinak# 2ostoje još i tzv# %ka$ineti%.ritanija) imaju dva člana# Me.utim. 1jemačka. =omisiju čini 8> #"ano*a# 4vaka dr(ava postavlja najmanje jednog člana.sim generalnih direkcija postoji :eneralno tajništvo i mnoštvo specijaliziranih slu($i (za istra(ivanje.2.uje 2oslovnik# . uz suglasnost =omisije# 0.0. uz prethodnu suglasnost 'u/parlamenta# 2rema re>ormi iz 1ice.ivanje.en-a iju ured$i koje donosi 3ije-e) / vanjsko zas-upanje &ajednice (pregovori. o imenovanju svih članova =omisije odlučivat -e 3ije-e u sastavu še>ova dr(ava i vlada i to kvali>iciranom ve-inom# Tako. Koje su najvažnije zada*e Komisije! / sudjelovanje pri dono+enju propisa putem 3ije-a i 2arlamenta (inicijativa i daljnje sudjelovanje) / pro*ed)a vlastitih zakonodavnih ovlasti / donošenje proved$enih propisa na temelju ovlaštenja 3ije-a (za i.".1. ali su od toga izuzete odluke od načelnog značenja# 0. u$udu-e -e predsjednik =omisije odlučivati o nadle(nostima pojedinih članova.a i donošenje odluka pisanim putem# Mogu-e je i delegirati nadle(nost za donošenje odluka jednom ili nekim članovima =omisije.

Koje su najvažnije ovlasti uropsko+ parlamenta. tj# uzimaju-i u o$zir $roj stanovnika u nekoj dr(avi. $udu-i da dolazi do proširenja 'U# Ukupni $roj glasova nakon proširenja -e $iti ?3"# &. -avesti neke od najvažniji$ politički$ skupina u uropskom parlamentu.d !?!#g# $iraju se neposredno. 'uropski parlament je de. o$zirom na njihovu političku pripadnost# 'u/parlament mo(e osnovati i privremeno istra(no povjerenstvo (za ispitivanje povrede prava &ajednice ili neprimjenu). # 4kupina 'uropske narodne stranke ("3") "# 4kupina 4ocijaldemokratske stranke 'urope ( E ) 3# 4kupina <i$erala i 7emokratske stranke 'urope (@") 8# 4kupina &elenih G 4lo$odna 'uropska alijansa (8D) @# =on>ederalna skupina ujedinjenih 'uropskih ljevica G 1ordijska &elena ljevica (8") D# 4kupina Unije za 'uropu nacija (3C) ?# 4kupina nezavisnih zastupnika ( !) E# 4kupina za 'uropu demokracije i razlika ( D) @. /oložaj zastupnika u uropskom parlamentu. na vrijeme od @ godina# 4jedište je u 4trass$ourgu gdje se redovne plenarne sjednice odr(avaju u 4ali 3ije-a 'urope. -1= s posebnim osvrtom na 9+ovor iz -ice.ruMellesu. pose$na zasjedanja se odr(avaju u . ta sadašnja razdio$a $roja zastupnika prema kvotama ne predstavlja $aš razmjernu zastupljenost svakog naroda# $govor iz Nice predvi.enih me. predsjeda predsjednik koji zajedno sa 8 dopredsjednika tvori 2redsjedništvo# )lanovi mogu stvarati političke skupine.okra-sko zas-upni#ko -ije"o u kojem su predstavnici naroda dr(ava/članica &ajednice# &a sada ima D"D članova.unarodnih ugovora d# davanje suglasnosti za prijem novih dr(ava/članica e# kreatorne ovlasti (suglasnost kod imenovanja članova =omisije) ># nadzorne ovlasti0 8# izglasavanje nepovjerenja =omisiji @# istra(na povjerenstva "" . &astupnici ne raspo"a2u nikakvim nacionalnim suverenim ovlastima i slo$odni su od svih dr(avnopravnih veza# &nači. 2astav i or+anizacija 9(O/2KOD /=(E=. nisu vezani mandatom niti uputama# . a glavno tajništvo ima sjedište u <uMem$urgu# Unutarnji rad 2arlamenta reguliran je poslovnikom.uje se prema čvrstim kvotama po pojedinoj dr(avi/članici# 2ropisi o $iračkom pravu sadr(ani su u tzv# %+ktu o izravnim iz$orima%. a i za u$udu-e je $roj članova ograničen na maM# ?CC# . mo(e imenovati om$udsmana (pučkog pravo$ranitelja) koji prima i istra(uje pritu($e gra.a od # #"CC8#g# razdio$u na temelju %demogra>skog >aktora%. a istodo$no se $roj zastupnika koji pripadaju pojedinoj dr(avi tre$a reducirati.1.roj članova raspore. no.&.ana Unije# &.B. a# donošenje proračuna $# sudjelovanje pri donošenju propisa0 # pravo $iti konzultiranGpravo na davanje mišljenja "# postupci zajedničke suradnje 3# postupci zajedničkog odlučivanja (pravo veta) c# davanje suglasnosti pri sklapanju odre.2.

enim pravom o nadzor nad ponašanjem dr(ava/članica u primjeni prava &ajednice Ugovorom iz +msterdama je proširena nadle(nost 'U/suda i na područje %me. iako se mogu >ormirati pose$na vije-a koja preuzimaju pripremu odluka ili odlučivanje u pojedinim vrstama predmeta# 3.)enik in-e!ra ije &ajednice# 4voj mandat usmjeren ka %očuvanju prava% 4ud je uvijek razumijevao na pose$no dinamičan način. te pol# i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima) '. a takvo sudjelovanje je pro$lematično jer se nalazi na granici sudačkog stvaranja prava "3 . a neke manje slo(ene predmete mogu rješavati i suci/pojedinci# Ugovor iz 1ice proširuje njegovu nadle(nost na donošenje odluka o prethodnim pitanjima# ".1. a %velike% dr(ave imaju pravo na po jednog pravo$ranitelja# 2reostala 3 pravo$raniteljska mjesta ostaju za druge dr(ave/ članice. U sastavu 4uda je . a njegova nadle(nost o$uhva-a rješavanje sporova po tu($ama >izičkih i pravnih oso$a# 2ravni lijekovi koji se podnose 'u/sudu ograničeni su na pravna pitanja# 2ostoje vije-a s 3 ili @ sudaca. koji potpuno nezavisno podnose mišljenja o predmetima o kojima se raspravlja pred 4udom# 4uce i pravo$ranitelje imenuju vlade dr(ava/članica temeljem zajedničke suglasnosti na vrijeme od D godina# 4vaka dr(ava postavlja jednog suca.ajednica . 4udska praksa 'u/suda na odre. imalo je za i"j ras-ere0enje 'uropskog suda# 1ema stalnih pravo$ranitelja. -a temelju koji$ postupovni$ pravila odlučuje uropski sud! 4ud odlučuje na temelju postupovnih pravila koja se izvode iz ugovora . 4ud načelno zasjeda na plenarnim sjednicama. Koja je važnost /rvostupanjsko+ suda! 1jegovo osnivanje. te 0oslovnika 0rvostupanjskog suda.enost s nadre. zajednice i /ontana)unije. )ažnost sudske prakse uropsko+ suda i /rvostupanjsko+ suda. odlukom 3ije-a !E!#g#. 0oslovnika i 1odanog poslovnika "uropskog suda. a razlikuju se u organizacijskom pogledu# '.2.en način djeluje kao #i. Or+anizacija uropsko+ suda. Koje su najvažnije djelatnosti 9(O/2KOD 293=! o tumačenje ugovora i drugih izvora prava &ajednice o razvoj prava &ajednice o nadzor nad pravnim aktima koje donose tijela &ajednice i njihova uskla.uvladine suradnje% u okviru "#i3# stupa 'U# !E!#g# je sudu pridru(en 2rvostupanjski sud koji se smatra dijelom 'uropskog suda. po načelu rotacije# '.g# sudjelovanje u "#i3# stupu 'U (o$likovanje zajedničke vanjske i sigurnosne politike. #tatuta #uda "uropske -ekonomske.= suda a i A pra*o)rani-e"ja.

i potpuno su nezavisni u svom radu# &ada-a suda je ispitati zakonitost i regularnost prihoda i rashoda &ajednice. / Gospodarski i so ija"ni od)or B savjetodavno tijelo.eno njegovo vlastito pravo# Pri.jer0 'uropski sud je u jednoj presudi naveo da %očuvanje institucionalne ravnote(e znači da svako tijelo izvršava svoje ovlasti s du(nim o$zirom u odnosu na ovlasti drugih tijela#% "8 . (evizorski sud. To je načelo koje se suprotstavlja načelu dio$e vlasti# 2rema 'u/sudu. uz prethodno mišljenje 'u/parlamenta. naime. radi na unaprije.koje je prihva-eno u pojedinim dr(avama/članicama# 4ud. $itan element za postizanje institucionalne ravnote(e je pravo 'u/parlamenta da daje svoje mišljenje prilikom donošenja propisa# To pravo predstavlja i postupovni propis čija povreda ima za posljedicu ništavost poduzetih radnji# Tako je 'u/sud proširio ovlaštenje podnošenja tu($e radi poništaja i na 'u/parlament ako je povrije.enju prava i dinamičnom tumačenju ugovora u smijeru integracije# Npr. To je tijelo &ajednice kojem je povjeren ra#uno*ods-*eni nadzor. za povredu prava &ajednice. osnovano !??#g# )lanove imenuje 3ije-e. ima """ člana iz različitih područja gospodarskog i socijalnog (ivota. a imenuju se odlukom 3ije-a# 9znosi svoj stav o pitanjima koja su predmet zakonodavne inicijative i va(ni su utoliko što povezuju taj postupak na nivou &ajednice sa unutardr(avnim interesnim grupacijama# / Od)or re!ija B tijelo koje jača regionalna i lokalna o$ilje(ja u 'uropskoj zajednici0 ima tako. kao i ekonomičnost pri upravljanju sredstvima# 6. -avedite najvažnija pobočna tijela. a imenuje ih 3ije-e# 1jegova uloga se ne iscrpljuje pukom savjetodavnom >unkcijom# 17. itd# 7oduše.en nacionalnom pravu0 sudska praksa je razvila op-a načela sustava &ajednice. to vegraniči sa sudačkim stvaranjem prava što otvara druga sporna pitanja# 4. Objasnite načelo institucionalne ravnoteže na primjeru. na vrijeme od D godina.er """ zastupnika iz regionalnih i lokalnih tijela. uvijek ističe pravo &ajednice kao samostalni pravni poredak nadre. uvela odgovornost dr(ava za neprimjenu smjernica.

za tzv# 6si-ne6 izmjene vrijede odre.o!u se iz.a u!o*ora. U pravu &ajednice postoji hijerarhija pravnih normi slično kao i u unutrašnjem pravu# 1a vrhu hijerarhije je: • Pri.e4unarodni u!o*ori (sklapaju ih &ajednice s dr(avama ili me. 5to čini primarno pravo Zajednice.<.jena. uzimaju-i u o$zir nadle(nost =omisije. to mogu $iti manje izmjene u odnosima snaga me. # osnivački ugovori s njihovim protokolima i dodacima "# op-a pravna načela prava &ajednice /ojasnite što čini <9stav pravne zajednice<. čak i ako >ormalno ne diraju u tekst ugovora# Tako je "@ .ijeni-i sa. pod uvjetom da to ne utječe na neke op-e odred$e ugovora kao i na odnos me. tzv#%prilagod$a ugovora%.o izri#i-i. koja su se više vezala uz o$ičajno pravo# 1o. uz poštivanje pravila postupka za izmjenu ugovora# U usko ograničenim iznimnim slučajevima dolazi u o$zir izmjena ugovornog prava kroz op-eprihva-enu odstupaju-u praksu tijela. I%VORI PRAVA %A9EDNICA 1. • Sekundarno pra*o (stvaraju ga tijela &ajednice)0 # ured$e "# %temeljne odred$e% (3ije-e) 3# proved$ene odred$e (=omisija) 8# smjernice @# odluke D# preporuke i mišljenja# 1egdje izme.u dr(avama triju zajednica (npr# zastupanje 1jemačke u 3ije-u putem dr(avnih tajnika)# Me.# ugovori &ajednica ne smiju kršiti temeljna strukturna načela &ajednica.u su0 • .unarodnim organizacijama). 'uropski sud je kao %Ustav pravne zajednice% opisao U!o*or o Europskoj zajedni i# . iz.snivački ugovori &ajednica sa protokolima čine temeljni poredak &ajednice pa se karakteriziraju kao vrsta %ustava% pravnog poretka zajednica# U središnja strukturalna načela 'u/sud naročito u$raja autonomnu sudsku praksu slo$odnu od vanjskih utjecaja# -a koji način se mo+u mijenjati u+ovorne odredbe 9+ovora o uropskoj uniji! 9zmjene ugovora ure.ene su samim ugovorom o 'U# 2reduvjet za izmjene je rati>ikacija svih dr(ava/ugovornica# 1o.ene pose$nosti. Objasnite $ijerar$iju normi prava Zajednice.arno pra*o B osnivački ugovori / protokoli na ugovore / op-a pravna načela prava zajednica# )ine osnovu za. tj# revizija ugovora# Takve izmjene mogu poduzeti same dr(ave/članice.u ovlastima danim =omisiji i drugim tijelima &ajednice# 9nače. ugovorne odred$e . kao i0 • Pra*i"a op0e! . kao ni vršenje $itnih >unkcija tijela zajednica.e4unarodno! pra*a (ako je njihov sadr(aj primjenjiv na &ajednicu)0 / o$ičajno pravo / op-a načela# 2.

npr# 'u/sud odlučio da 4porazum o pridru(ivanju (ugovor sa '5T+/dr(avama o europskom gospodarskom području) ne smije stvoriti %miješanu% nadle(nost izme. što ne samo da ovlaš-uje.no se tada primjenjuje kao samostalno op-e pravno načelo# Npr# jedna odred$a ugovora '& za$ranjuje diskriminaciju na temelju dr(avljanstva u pogledu pitanja unutar dosega ugovora# Tu i dr# slične odred$e 4ud je iskoristio kao temelj op-e doktrine jednakosti koja za$ranjuje samovoljnu diskriminaciju na $ilo kojoj osnovi# 2otom. povlastica pravne struke i supsidijarnost# 1o.i o$vezuje 4ud da $rine o op-im pr# načelima#% "D .nda je to načelo i primjenjeno.u 'u/suda i sudova iz pridru(enih '5T+/dr(ava. nije nu(no da $ude usvojeno u pr# sustavima svih dr(ava/članica# 7ovoljno je da je op-enito usvojeno kod ve-ine. jednakost. naročito u području tr(išnih slo$oda# Objasnite što su to O/@= -=C E= /(=)= Z=? 3->A te potkrijepite primjerima iz sudske prakse uropsko+ suda F objasnite značenje slučaja Gauer. ili da je u skladu s razvojem pr# sustava u dr(avama/članicama# &nači. ve. ovakvo rasu. sud uzima od svake dr(ave ona rješenja koja mu se čine naj$oljima. op-a pr# načela predstavljaju neovisan izvor prava i 4ud $i ih zasigurno primjenjivao i da nema odred$i ugovora '&# N Neke odred)e u!o*ora E% / i sami ugovori u pojedinim odred$ama upu-uju na op-a pr# načela0 npr# Ugovor '& ka(e: %4ud $rine o poštivanju prava pri tumačenju i primjeni ovog ugovora. npr# jedna odred$a ugovora o '&U)/u predvi.p"e. sud ga primjenjuje kao načelo prava &ajednice. 1eposredni učinak odred$i ugovora se odnosi na njihov pravni učinak u pravu dr(ava članica# . pravo na saslušanje. ve. razmjernost.dred$e koje imaju neposredan učinak uzrokuju pra*ne pos"jedi e za pojedin e i dr2a*na -ije"a )ez pose)no! zakonsko! #ina preuzi.eroni *s.enosti ne zahtijevaju preuzimanje.ez o$zira na porijeklo. o$zirom na ciljeve Ugovora# . Hi!5 Au-5ori-K6 izlo(en je taj prigovor iako nije $ilo riječi o novčanoj kazni.ivanje ima " >aze: induktivna (sud iz pose$ne odred$e ugovora izvodi op-e načelo) i deduktivna (sud dolazi do rješenja konkretnog pitanja primjenjuju-i op-e načelo)# / pra*ni5 sus-a*a dr2a*a-#"ani a0 kad se načelo izvodi iz nacionalnog prava. a ne kao načelo nacionalnog prava# Najzna#ajnija op0a pra*na na#e"a koja je sud usvojio su: osnovna ljudska prava. tj# pravno potpune%# 'uropski sud je cijeli niz ugovornih odred$i okarakterizirao kao odred$e s neposrednim učinkom. te je zahtjevatelj mogao po$ijati mjeru# &nači.o dad($ini# 4ud je odredio da odred$a predstvlja pojedinačnu primjenu op-eg načela da se sve zakonodavne mjere mogu posredno po$ijati# .anja $i.a da zahtjevatelj u (al$enom postupku protiv novčane kazne mo(e po$ijati valjanost mjere# U predmetu 6. koja $i mogla utjecati na sudsku praksu 'u/suda# Objasnite što to znači neposredni učinak u+ovorni$ odredbi.en-a ije' # 1eposredno su primjenjive one odred$e koje su $ezuvjetne i %koje z$og svoje sadr(ajne odre. pravna sigurnost. Op0a pra*na na#e"a $op0eni-o' Ugovori &ajednice u pojedinim područjima čine nepotpuni poredak koji zahtijeva dopune# 4toga je za ispunjenje takvih praznina 'u/sud razvio op-a pravna načela prava &ajednice# Uglavnom se izvode iz: / u!o*ora %ajedni e0 kada sud utvrdi da neka ugovorna odred$a predstavlja primjer nekog op-eg načela koje se ne nalazi u ugovoru# .

te da tako tumačena odred$a ne šteti osnovnim ljudskim pravima koja su sadr(ana u op-im načelima prava &ajednice i koje štiti sud# To je $ilo priznanje osnovnih ljudskih prava kao op-eg pravnog načela &ajednice# 'u/sud se. a u nekim Ustav štiti pravo na iz$or# 4toga je 'u/sud dopustio svakoj dr(avi da sama o tome odluči# 7rugi izvor inspiracije 'u/sudu u stvaranju ovih standarda su .. u odre. dr(ava ju vjerovatno ne-e primijeniti z$og straha od povrede Ugovora# 1ajva(niji takav ugovor je '=<H2# 4ve članice '& su i njezine "? . ako neka mjera &ajednice je suprotna pravu iz me. Osno*na "judska pra*a 'u/sud je uvijek najviše te(io učinkovitosti prava &ajednice. 4ud -e ga vjerovatno usvojiti kao osnovno ljudsko pravo &ajednice. pa je izme.utim.utim.p-enito.# ugovore (prvenstveno na '=<H2) # 1o. tj# da li je to dopušten zahvat# U konačnici je tu za$ranu ocijenio opravdanom radi njezinog prolaznog kvaliteta i postoje-e prekomjerne proizvodnje vina# O)ja+njenja na#e"a s pri./ na to ukazuje još jedna odred$a ugovora '& koja navodi osnove na kojima sud mo(e poništiti akt &ajednice.u ostalog osnova i B povreda nekog op-eg pr# načela# / tre-a takva je odred$a koja se odnosi na izvanugovornu odgovornost i koja izričito predvi. uvijek poziva na ustavne tradicije dr(ava/članica i me. !rada Ke"na60 odnosio se na program &ajednice da se korisnicima socijalne pomo-i osigura je>tin maslac# Hedan korisnik je prosvjedovao z$og toga što je morao pokazati $on sa svojim imenom i adresom da $i do$io maslac.jer je po)a#aj0 u nekim je dr(avama (npr# 9rskoj) Ustavom zašti-eno pravo na (ivot nero. ako neko pravo ne šteti osnovnim ciljevima &ajednice i duhu ugovora '&.enosti tog prava na nacionalnim. čak i ako je zašti-eno ustavno u samo jednoj članici# Me. i zahvata u pravo vlasništva prema 2rvom protokolu na '=<H2# 2ritom je preispitao to ograničenje prava vlasništva iz strukturno/ političkih razloga.enog djeteta.ivanju tih standarda puno ovisi i o politici 'u/suda# . u stvaranju standarda osnovnih ljudskih prava. oso$ito onim koje se tiču ljudskih prava# Tako su još ODC#/tih godina zagovarali da pravo &ajednice mora $iti suglasno ustavnim odred$ama o osnovnim ljudskim pravima# To je $io glavni povod da je onda 'u/sud utvrdio pojam o ljudskim pravima &ajednice i javno o$znanio da -e on sam poništiti svaku odred$u prava &ajednice koja je suprotna ljudskim pravima# 2rvi slučaj u kojem je o$znanio tu novu doktrinu $io je slučaj 6S-and"er *s. isto tako je naglasio i mogu-nost ograničenja vlasništva.a .e4unarodni u!o*ori0 naime. a to je dovelo do doktrine o nadre. u okviru zajedničke organizacije tr(išta. njemački pravnici su od početka sumnjali u to da li pravo &ajednice mora imati prednost pred odred$ama njemačkog Ustava. odlučuju-i o prethodnom pitanju. koju su i nacionalni sudovi u načelu prihvatili# Me.jeri. istaknuo da ispravno tumačenje te mjere ne zahtijeva da ime korisnika $ude navedeno na $onu. ako je to pravo sporno. onda je drugačije# 1aj$olji pri. inače. tvrde-i da je poni(avaju-e što mora otkriti identitet i dokazivao to kao povredu njegovih osnovnih ljudskih prava# 'u/sud je.# ugovora. pozivaju-i se na '=<H2 i %zajednička ustavna načela%# 1o.a da se odgovornost &ajednice temelji na %op-im načelima koja su zajednička pravima dr(ava/članica%# %na#enje s"u#aja Hauer 2resuda u tom slučaju predstavlja temeljnu presudu u pitanju zaštite prava vlasništva kao jednog od temeljnih prava# Tu se radilo o op-oj za$rani novih nasada vinove loze prema Ured$i &ajednice kojom je 3ije-e htjelo suz$iti prekomjernu proizvodnju vina# 'uropski sud je najprije naglasio valjanost temeljnih prava (u ovom slučaju B prava vlasništva) kao op-ih pravnih načela.

U vezi retroaktivnosti. one su vezane ljudskim pravima kako se shva-aju u pravu &ajednice / uvijek kada dr(ave djeluju unutar dosega prava &ajednice# 8.enih pojmova va(nih za njegovu primjenu# 1ajva(niji su B nere-roak-i*nos-/ s-e#ena pra*a i "e!i-i. postoji pravilo da. carina. ovlastila njem# vladu da kupnju pšenice ograniči samo na njemačke proizvo. Pra*na si!urnosHedno je od najva(nijih načela koje 4ud priznaje# 1ajjednostavnije se mo(e o$jasniti kao predvidljivost# 1o. javna vlast smije gra. mora se raditi o razumnom očekivanju da $i $ilo legitimno# Tako.aču stočne hrane da ga koristi umjesto soje. 3ije-e je u jednom slučaju htjelo smanjiti viškove mlijeka u prahu ponudivši proizvo. o$zirom da je došlo do pada vrijednosti >ranc# >ranka# Takva situacija je prijetila kolapsom interventnog sustava u 1jemačkoj (jer su mnogi to činili). zahtjevatelj mora dokazati ne samo da je imao legitimna očekivanja. a ta prava podlije(u ograničenjima na osnovi razloga kao što je javni poredak0 takva ograničenja koja name-u nacionalne vlade ne smiju $iti povreda ljudskih prava &ajednice / kada dr(ave/članice implementiraju akte &ajednice.jernos2rema ovom načelu. Raz.vo je načelo koje je istodo$no i ugovorno# 1aime. postoje " va(na pravila: / ako ne postoji jasna odred$a o retroaktivnosti. te =onvenciju Me.#organizacije rada# Ko"iko poja. jedan njemački trgovac kupio je u 5rancuskoj pšenicu s namjerom da ju uveze u 1jemačku i proda z$og razlike u cijenama. tj# da je pretrpio štetu kao posljedicu mjere &ajednice# B.ače (itarica# Taj njemački trgovac onda nije mogao prodati ro$u njem# posredniku i pokrenuo je postupak pred njem# sudom pozivaju-i se na svoje legitimno očekivanje# 9nače.er poziva i na 'uropsku socijalnu povelju. uvijek se smatra da zakonodavstvo nije retroaktivno / retroaktivnost je op-enito za$ranjena.nastoji iskoristiti neku sla$ost u sustavu &ajednice kako $i ostvarila špekulativni pro>it.i da je djelovao u skladu s njima. no ono je $ilo tri puta skuplje od soje# 'u/sud je odlučio da je taj pravilnik nevaljan. te je djelovala na vlastitu štetu na osnovi te pretpostavke# 1o. ve. pa su sva prava iz konvencije i osnovna ljudska prava &ajednice# 4ud se tako.. no najčeš-e se koristi kao osnova za tu($u za naknadu štete kod izvanugovorne odgovornosti# To je slučaj kada je oso$a imala opravdanu osnovu pretpostaviti da -e njezin pravni polo(aj ostati neizmjenjen.na o#eki*anja. pristoj$i itd#)# Npr#. ve. ukoliko oso$a ne posluje na uo$ičajen način. u pravu &ajednice je konkretizirano pomo-u nekih podre.anima nametati o$veze samo u onoj mjeri u kojoj su one strogo nu(ne u javnom interesu da $i se ostvario cilj mjere# +ko su nametnuti tereti očito nerazmjerni cilju. mjera se poništava# . pa je =omisija B da $i to spriječila. "judski5 pra*a %ajedni e o)*ezuje dr2a*e-#"ani eL( / dr(ave su uvijek time vezane kad se taj pojam koristi pri tumačenju ugovra '& ili zakonodavstva '& / kada takva odred$a daje pojedincu neka prava. Maastrichtski ugovor je u Ugovor '& uveo novu odred$u koja ka(e da B $ilo koje djelovanje &ajednice ne-e i-i iznad onog što je nu(no za ostvarenje ciljeva Ugovora '&# 2ose$no je va(no u >inancijskom pravu (z$og nametanja poreza. ali su dopuštene iznimke kada se cilj mjere ne $i mogao ostvariti na drugi način. kad se ovo načelo koristi kao temelj u tu($i za naknadu štete.er. i pod uvjetom da se poštuju legitimna očekivanja zainteresiranih# <egitimno očekivanje mo(e $iti osnova za poništavanje mjere &ajednice. njezina se očekivanja ne mogu smatrati legitimnim jer $i tre$ala pretpostaviti da -e vlasti nastojati što $r(e popuniti prazninu# Npr.u ostalog i zato što predstavlja povredu "E . izme.ugovornice.

* .anima. koja je op-epriznata u nacionalnim pr# sustavima. kada je tu(iteljica pokrenula postupak pred 'u/sudom z$og odluke 3ije-a da odr(i natječajni ispit na (idovski $lagdan# 4ud je tada prihvatio i slo$odu vjeroispovjesti kao op-e načelo prava &ajednice. jednaka pla-a za jednak rad $ez o$zira na spol0 a 'u/sud ističe da u pravu &ajednice postoji op e pravno načelo nediskriminacije. što znači da ne smiju postojati nikave samovoljne razlike izme. donijet -e odluku kojom tra(i predaju dokumenata.vo načelo izra(vaju $rojne odred$e osnivačkih ugovora B prema ugovoru '&0 za$rana diskriminacije na temelju dr(avljanstva. @. mora B $ez otkrivanja sadr(aja dokumenta B pru(iti =omisiji dovoljno in>ormacija da $i pokazala da su ti uvjeti ispunjeni# +ko =omisija to ne prihvati. te slo$odu od samooptu($e# 2rimjer je slučaj 6Transo ean . njegova osnova je ugovor. *s.eni odlukom javne vlasti.ena# =.. ističu-i da B oso$a čiji su interesi znatno pogo. za$rana diskriminacije izme. mo(e utvrditi kaznu za svaki dan zakašnjenja B odre. 9ednakos.arine P. u slučaju 6Preis6 postavilo se pitanje vjerske diskriminacije.u odvjetnika i stranke. a pravnik mora imati privatnu praksu.u odvjetnika i stranke. u slučaju 6Sa))a-ini6 jedna slu($enica &ajednice nije mogla ostvariti pravo na doplatak jer nije $ila tzv# %glava o$itelji%# *adilo se o propisu koji je taj pojam de>inirao tako da je (enu skoro nemogu-e $ilo smatrati %glavom o$itelji%.u proizvo.ača i potrošača u vezi s poljoprivredom. Co.eni iznos# 4tranka onda mo(e tu odluku po$ijati pred sudom# 4amo pokretanje sudskog postupka ne o$ustavlja izvršenje odluke. Co. a ne $iti zaposlen kod stranke# 1pr#.A..A. odluke donositi što je mogu-e $li(e gra. a ona o$uhva-a.ission%) kada su inspektori =omisije došli u ured jednog $ritanskog trgovačkog društva i tra(ili na uvid njegove poslovne knjige# 7ruštvo je od$ilo dati na uvid odre.ena je i u pravu &ajednice pod dva uvjeta: mora $iti riječ o dopisivanju u vezi s pravom na o$ranu. ali sud mo(e odrediti privremenu mjeru# ?. osim prava na saslušanje. iako ona u tom slučaju nije $ila povrije. a društvo je onda pokrenulo postupak pred 'u/sudom za poništenje te odluke# 4ud je utvrdio da. stranka koja se poziva na takvu povlasticu. tako je 'u/sud odlučio u slučaju (%A. u skladu s načelom supsidijarnosti# Ugovor '& pak navodi da &ajednica djeluje u skladu s načelom supsidijarnosti u područjima koja ne spadaju u njezinu isključivu nadle(nost. Po*"as-i a pra*ne s-ruke Tajnost dopisivanja izme.. Pra*o na sas"u+anje U vezi s ovim načelom.S. osim u nekim iznimnim slučajevima# 4ud je odlučio da taj propis ne mo(e ostati na snazi jer je diskriminacijski# 1pr#.u različitih skupina unutar &ajednice# 1pr#. Supsidijarnos. potvr. a ako ni tad ne uslijedi predaja.dr(ava članica koje su ga uvele Maastritchim ugovorom# &nači. pravo za pr# zastupanje. a ne praksa suda# U proslovu Ugovora 'U proglašava se da -e se. znači B djeluje "! . mora do$iti mogu-nost očitovanja# 'u/sud je razvio i op-u doktrinu pod nazivom %prava o$rane%. ve.vo je načelo drugačije od svih po tome što nije tvorevina 'u/suda. povlašteni odnos izme.ene dokumente jer su zašti-eni# =omisija je donijela odluku o predaji dokumenata..ission6.načela razmjernosti B takvo nametanje o$veze kupnje tog mlijeka nije $ilo nu(no za smanjenje viškova# F. 'u/sud se prvi put pozvao na englesko pravo u razradi op-ih načela.u naroda 'urope. u procesu stvaranja sve čvrš-eg jedinstva izme.

5to obu$va*a sekundarno pravo Zajednice! . supsidijarnost vrijedi samo onda kada Zajednica prvi put donosi zakonodavstvo u novom području. te ih stoga lakše ili uspješnije mo(e ostvariti &ajednica# =omisija je iznijela stav da neko područje spada u isključivu nadle(nost &ajednice ako Ugovori name-u o$vezu djelovanja &ajednici jer se ona smatra jedinom odgovornom za izvršenje neke zada-e# To su. pa ne o$vezuje neposredno. pose$no u radu 'u/suda pri daljnjem razvoju prava &ajednice# 2.enog djelovanja ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti dr(ave/članice. neki članovi 'u/parlamenta. za$rana diskriminacije. 3ije-e je dugo vremena $ilo glavni zakonodavac za donošenje ured$i i smjernica. 999# postupovna prava. slijede-a područja: / uklanjanje zapreka slo$odnom kretanju ro$e. ali pod utjecajem nacionalnih ustavnih tradicija# 3rijedi za tijela i ure. 2ovelju su u prosincu "CCC#g# u 1ici svečano o$javili 3ije-e 'U. tj# proizvodi za pojedince %izravan% učinak# Ured$e se moraju o$razlo(iti i o$javiti u slu($enom listu zajednica# =omisija uglavnom donosi proved$ene ured$e koje se izdaju na osnovi %temeljnih ured$i% (ovlaštenjem 3ije-a)# U Montana/uniji ured$ama odgovaraju odluke# 3C . a njezin nacrt izradila je radna grupa 6Kon*en-6 koju su činili opunomo-enici predsjednika svih dr(ava i vlada.samo ako ciljeve predvi. usluga i kapitala / zajednička trgovinska politika / op-a pravila o tr(išnom natjecanju / zajednička organizacija poljoprivrednog tr(išta / očuvanje ri$ljeg >onda / osnove prometne politike# 1a neki način vrijedi i pravilo da jednom kada &ajednica %zauzme% neko područje. smjernice. Objasnite važnost /ovelje temeljni$ ljudski$ prava uropske unije. odluke. pod predsjedanjem $ivšeg njemačkog predsjednika Aerzoga# 2ovelja predstavlja katalog temeljni' prava po uzoru na '=<H2.anska prava. 99# oso$ne slo$ode i pose$na prava.$uhva-a pra*ne ak-e (ured$e B temeljne i proved$ene.enje Unije kao i proved$u europskog prava putem dr(ava/članica# 4adr(aj0 9#poglavlje B dostojanstvo čovjeka. preporuke i mišljenja) tijela &ajednice koje ona donose na temelju ugovora zajednica ili na temelju ovlaštenja koje im je dodijeljeno nekim drugim pravnim aktom (npr# 3ije-e daje =omisiji ovlaštenje za donošenje proved$enih propisa)# 9nače. 93# socijalno pravo. dr(avama/ članicama više nije dopušteno zaključivati ugovore na tom području# &nači. oso$a. no ipak je značajno doprinijela >ormiranju nekih nepisanih standarda temeljnih prava. 39# pravosudna prava# 2ovelja nije ugovor. Ured$a se mo(e usporediti sa zakonom u nacionalnom pravu# =arakterizira je op a valjanost i obveznost svi' njeni' dijelova# .na *rijedi neposredno u svim dr(avama članicama. delegati nacionalnih parlamenata i jedan član 'u/komisije. no danas i 'u/parlament ima značajan udio u stvaranju prava# Objasnite koja je važnost uredbi. te predsjednici 'u/ parlamenta i 'u/komisije. 3# gra. prema =omisiji.

odnosno prava za pojedince. pogotovo u slučaju kada nije jasno zajamčena njihova op-a o$veznost za pojedince i sudove (stajalište 'u/suda)# 1ekad je to dovoljno. predstavlja ipak manje strogu mjeru $udu-i da dr(avama ostavlja iz)or o)"ika propisa prilikom implementiranja. ured$e i sl# 9mplementiranje putem upravnih propisa nije uvijek dovoljno. dr2a*a ne smije tijekom tog roka donositi propise koji $i mogli onemogu-iti cilj smjernice. $iti nedvoj$eno osigurana doma im pravom# Temeljno je implementiranje smjernica u o$liku op-e/o$vezuju-ih pravnih izvora kao što su zakoni.uju i pose$an rok za o$vezu implementiranja# 1o.eno preddjelovanje i prije isteka tog roka# 2rema odluci 'u/suda. a onda dr(ave implementiraju sadr(aj te smjernice u doma-e pravo putem dr(avnih pravnih akata (doma-e proved$ene odred$e)# 4mjernice odre. ili o$veza %mirovanja% u vidu preddjelovanja sukladno pravu &ajednice# 4mjernica je klasičan instrument za 'armonizaciju doma-ih propisa putem sadr(ajnog ujednačavanja# U odnosu na ured$u. de je osigurana mogu-nost ostvarivanja tih prava pred nacionalnim tijelima. tj# koji u nekom ključnom pitanju odstupaju od standarda postavljenih smjernicom# To su tzv# %prethodne o$veze% ponašanja kao što je o$veza iz$jegavanja suko$a sa ciljem smjernice. no najčeš-e se one donose sa toliko pojedinosti da dr(ave nemaju puno iz$ora prilikom implementiranja# . za pojedince i za nacionalna tijela. imaju odre. uglavnom B va(no je da. odnosno sudovima# 3a li odredbe nacionalno+ prava treba tumačiti u skladu sa smjernicama! Objasnite na primjeru. u slučaju ako smjernica propisuje neke povlastice. 4mjernice su usmjerene prema dr(avama/članicama i o$vezuju ih da sadr(aj smjernice implementiraju u doma-e pravo# To je tzv# dvostupanjski zakonodavni postupak: najprije se donosi program ure. prema sudskoj praksi smjernica izni.)ažnost smjernica kao sekundarni$ pravni$ izvora. što je i u skladu s o$vezom vjernosti prema &ajednici# 2rimjer je stav suda 4*1H koji čak propisuje da 4mjernice imaju odre. 4mjernice ne. pravo &ajednica zahtijeva da odred$e nacionalnog prava )udu protumačene u skladu sa smjernicom.ena da mo(e $iti primijenjena u pojedinom slučaju# 2od tim pretpostavkama. 2rema sudskoj praksi 'u/suda.no mo(e $iti neposredno primjenjiva u slučaju da: / nije implementirana u doma-e pravo usprkos proteku roka / je prema svom sadr(aju $ezuvjetna i dovoljno odre. pojedinci se mogu pozivati na smjernice koje im idu u korist i to protiv dr(ave pred nacionalnim organima i sudovima# Tko je odlučio 'u/sud u slučaju 3 .eno preddjelovanje još i prije isteka roka za implementiranje# 4avezni 3rhovni sud 4*1H je kod tumačenja jedne op-e klauzule o za$rani konkurencije koja je protivna do$rim o$ičajima uzeo u o$zir smjernicu 'u/zajednice o usporedivim reklamama.enja o$vezan za dr(ave (smjernica). čak i prije nego je $ila implementirana u njemačko pravo# 3a li smjernica može biti neposredno primjenjiva! Objasnite na primjeru.vdje je zančajno i to da tijela &ajednice uva(avaju načelo supsidijarnosti# 5to znači učinkovito implementiranje smjernica u nacionalni pravni poredak! To znači da o$veznost sadr(aja smjernice mora.aju neposredan u#inak u doma-em pravu i ne mogu $iti temeljom neposrednih prava ili o$veza pojedinaca# 1o.

a da kod ugovora zaključenih izvan poslovnih prostorija. te da samo ured$e mogu stvoriti op-eva(e-e o$veze za pojedince# )ažnost odluka kao sekundarno+ pravno+ izvora. pose$no organizacijski (npr# &aključak 3ije-a o izmjeni $roja članova =omisije)# 3" .utim.er i protiv dr(ave kada se ona pojavljuje kao privatni poslodavac# 7oktrina ide ka mogu-nosti sveo$uhvatnog djelovanja prava &ajednice# 1ovija sudska praksa ograničava neposredno djelovanje smjernice s o$zirom na njezinu svrhu. a u pravilu ih donosi =omisija# +dresati odluka mogu $iti dr(ave/članice i pojedinci# .dluke se koriste za o$vezuju-e reguliranje u pojedinim slučajevima. 2reporuke i mišljenja nisu pravno o$vezuju-i# 9pak. što $i značilo i stvaranje nekih o$veza za jednog pojedinca nasuprot povlasticama drugoga.ena &ajednica# 2ostoje i dr# pravni akti. ako sadr(e $ezuvjetne i dovoljno odre.anin/dr(ava# U slučaju 3a ini Dori. ali ne i prema privatnim oso$ama. 'uropski sud je odlučio u korist tu(enog ističu-i da smjernice mogu neposredno zasnivati prava samo prema dr(avi. .uso$no.6Ee ker6 smatraju-i da dr(ava z$og svojeg oklijevanja da implementira smjernicu ne smije do-i u prednost u odnosu na one kojima smjernica pogoduje# 5to znači pojam <e88et utile<! 4udska praksa 'u/suda nastoji putem neposredne primjenjivosti smjernica osigurati pravu &ajednice optimalnu snagu neposrednog djelovanja# %3ertikalno% djelovanje u korist tre-ih oso$a vrijedi tako.a -re0i. a po povratku ku-i je izjavila da raskida ugovor# 4mjernica o zaštiti potrošača predvi. tu(iteljica je sklopila ugovor o narud($i dopisnog tečaja engleskog jezika i to tijekom nekog putovanja.uso$no# Me.ene o$veze dr(ave u korist pojedinaca# )ažnost preporuka i mišljenja kao sekundarni$ pravni$ izvora. što znači da smjernice ne mogu $iti osnove neposrednih o$veza za pojedince. i to neposredno djelovanje smjernica ostaje ograničeno na odnos gra. a sve $ez doma-eg akta kojim se smjernica implementira u pr# poredak dr(ave# 'uropski sud od$io je takav učinak djelovanja prema tre-ima koji tereti privatne oso$e. u skladu sa smjernicom# *adi se o smjernici kojoj je svrha zaštita trgovine0 prema kojoj dr(ave/članice imaju o$vezu dostaviti =omisiji tehničke podatke o proizvodima koji $i mogli predstavljati prepreku u trgovini# )ažnost slučaja :accini 3ori.dluke koje su usmjerene prema dr(avama iznimno mogu (slično kao i smjernice) razviti djelovanje %prema tre-ima% u pogledu povlastica. ali ona još nije $ila implementirana u talijansko pravo# 2ravo$ranitelj <enz je dr(ao da se neposredna primjenjivost te smjernice ima protezati i na pravne odnose privatnih oso$e me. potrošač ima pravo na raskid u roku od sedam dana. odnosno cilj# Tako se npr# pojedinac u kaznenom postupku z$og pijanstva ne mo(e pozivati na to da tehnički standardi za mjerne instrumente na alkohol nisu dostavljeni =omisiji.a6/ tj# pitanje neposredne primjenjivosti smjernica u odnosima privatnih oso$a me. sudovi tre$aju uzimati u o$zir preporuke kada mogu pru(iti razjašnjenje pri tumačenju prava &ajednice i sadr(aja propisa kojima je ure. 65orizon-a"no! dje"o*anja pre. 3a(nost ovog slučaja vezana je uz pi-anje -z*.

u pravu medija (ure.ajednice raspolažu samo onim nadle2nostima koje su im dr2ave članice prenijele osnivačkim ugovorima i ne mogu si same dodijeliti nove nadle2nosti bez ugovornog pristanka dr2ava)članica# &nači.d$ora za posredovanje# 2rema ugovoru iz +msterdama 'u/parlament mo(e spriječiti donošenje pr#akata ako sa apsolutnom ve-inom od$ije zajedničko stajalište 3ije-a# Ured$e i smjernice donesene u postupku suodlučivanja. onda ga 3ije-e mo(e usvojiti samo jednoglasno# c# 2ravni polo(aj 2arlamenta još je sna(niji u pos-upku suod"u#i*anja# . %ajedni a . . a to je da proširenje nadle(nosti smije uslijediti samo onda kad je djelovanje &ajednice potre$no za ostvarenje cilja Ugovora u okviru zajedničkog tr(išta# 3ije-e mo(e tako donositi ured$e samo jednoglasno.enju nekih pitanja. na prijedlog =omisije i uz saslušanje 'u/parlamenta# 2ozivanje na to ovlaštenje ipak je supsidijarno u odnosu na druge osnove nadle(nosti# 3. 3ije-a i =omisije iz !?@#g#. 3ije-e mo(e usvojiti izmijenjeni prijedlog kvali>iciranom ve-inom. no priznaje se i u europskom pravu# 2rema tom učenju. 6nepisani5 nad"e2nos-i % je priznanje vanjskih nadle(nosti u područjima u kojima &ajednica prema unutra ima izričito prenijete nadle(nosti# Ugovor o '& sadr(i jedno op-e ovlaštenje.enje kvota o televiziji u smjernici '&)# &astupnici dr(ava/članica u 3ije-u. pravni polo(aj 2arlamenta $io je pojačan tek uvo.en je postupak posredovanja putem pose$nog . Objasnite četiri postupka u kojima uropski parlament sudjeluje prilikom donošenja propisa. u usko odre. 3ije-e ga mo(e usvojiti jedino jednoglasnom odlukom# 2ri izmjeni zajedničkog stajališta putem 'u/parlamenta $itno je stajalište =omisije# +ko ona prihvati tu izmjenu od strane 2arlamenta.enim granicama.u 3ije-a i 2arlamenta o ure. nakon prijedloga =omisije i nakon mišljenja 'u/parlamenta. a u slučaju razila(enja predvi. a# 1ajstariji o$lik sudjelovanja 'u/parlamenta je njegovo pravo na davanje mišljenja# 1epoštivanje prava saslušanja 2arlamenta predstavlja i $itnu postupovnu povredu# 1o. %zajedničko stajalište% koje se daje na drugo čitanje 2arlamentu#Ukoliko 2arlament prihvati to stajalište ili ako ne donese odluku za 3mj#. u mnogim područjima sudjeluju u ve-oj mjeri u vršenju nadle(nosti na razini &ajednice# 4avezni sud je podsjetio na suodgovornost njemačkih zastupnika u 3ije-u glede pridr(avanja ograničenja nadle(nosti &ajednice# 9čenje <implied poHers<.enjem pos-upka usu!"a+a*anja B na temelju zajedničkog izjašnjavanja 2arlamenta. za pravne akte op-eg karaktera i one sa znatnim >inancijskim učinkom# $# 7aljnje jačanje 2arlamenta sadr(i pos-upak suradnje koji ima dva čitanja (u 3ije-u i u 2arlamentu)# 1ajprije 3ije-e kvali>iciranom ve-inom donosi.o2e.Objasnite načelo o+raničeni$ pojedinačni$ ovlasti na primjeru. protekcionizam u o$lasti kulture. radi se o predmetnom ograničenju i zahtjevu za speci>ičnom osnovom ovlaštenja za djelovanje &ajednice# Npr#.vdje se radi o sporazumu izme. djeluju kao pravni aktu 'u/parlamenta i 3ije-a# 33 . 3ije-e ga mo(e usvojiti samo kvali>iciranom ve-inom# +ko 2arlament od$ije zajedničko stajalište (apsolutnom ve-inom). *azvilo se u američkom ustavnom pravu. ako =omisija ne prihvati izmjenu koju je učinio 2arlament. smatrati da ima nadle(nosti koje joj nisu izričito dodijeljene kada potre$a za njima logično proizlazi iz izričito prenijetih ovlasti# 1ajva(niji slučaj -i5 -z*.vo načelo znači da .

no 'u/sud mo(e narediti privremenu o$ustavu primjene osporenog pr# akta.'. SUSTAV PRAVNE %ADTITE U %A9EDNICI 'uropski sud je tijelo koje vodi $rigu o primjeni i tumačenju prava &ajednice (jamac pr# zaštite)# 1jegova pravosudna djelatnost mo(e se odvijati samo u okviru predvi. pravni učinak0 dakle/ pravno nepostoje-i# 1o. 3ije-e je razvilo neke o$like kojima se donošenje odluka ponovo vezuje uz 3ije-e# &načajnu ulogu imaju . osnovan je i 2rvostupanjski sud kojem se podnose sve izravne tu($e pojedinaca (>izičkih i pravnih oso$a). ako je taj akt odlučuju-eg značenja za odluku u nekom postupku)# Tu($e protiv pr# akata tijela &ajednice nemaju o$ustavljaju-i učinak. Objasnite pojam <Aomitolo+I< 7onošenje proved$enih propisa povjereno je =omisiji# 1o. a 'u/sud nadle(an je za odlučivanje o pravnim lijekovima protiv odluka 2rvostupanjskog suda# . ali ako o njemu ne odluči. nedle(an je za postupanje po izravnim tu($ama koje se odnose na pr# akte tijela &ajednice. 3ije-e više ne mo(e od$ijaju-im zaključkom jednostavnom ve-inom $lokirati odluku =omisije# 0. Vrijedi# 2ravni akti čak i kad su nevaljani. =omisija podnosi mjeru 3ije-u# 3# zakonodavni postupak B =omisija zahtijeva zaključak zakonodavnog od$ora koji glasa tako. Tim sustavom otklonjene su prijašnje mogu-nosti $lokade o$ičnom ve-inom 3ije-u i ojačan polo(aj 'u/ parlamenta0 kod jednostavnog o$lika delegacije. =omisija mo(e donijeti planirane mjere. Vije0a iz M<A. =omisija podnosi prijedlog 3ije-u i o$avještava o tome 'u/ parlament# 3ije-e odlučuje o tom prijedlogu kvali>i# ve-inom. ništavost mo(e utvrditi samo 'u/sud (npr# kod tu($e za poništaj ili kod odlučivanja o prethodnom pitanju)# . =omisija odlučuje $ez sudjelovanja od$ora# 2ostupak putem od$ora ima 3 o$lika: # savjetodavni postupak B =omisija samo uzima u o$zir stajalište .sim toga. smatraju se valjanima sve dok ih 'u/sud ne proglasi ništavima ili na drugi način ne postanu ništavim# 9znimka od ovog načela su pravni akti koji sadr(e očiti te(ak nedostatak da su nespojivi s pr# poretkom &ajednice# Takvi akti ne razvijaju nikakav.'u/ parlamenta# ".er kvali>i# ve-inom# U slučaju suglasnosti.d$ori u kojima su zastupljene pojedine dr(ave/članice i kojima predsjeda jedan predstavnik =omisije# Taj sustav se označava pojmom %comitilogP% B sus-a* koji o)u5*a0a raz"i#i-e o)"ike de"e!irano! dono+enja od"uka $osno*an zak"ju#ko. ali ju ono ne o$vezuje "# upravni postupak B upravni od$or zauzima stajalište o nacrtu =omisije koji se odnosi na neku mjeru i za to je potre$na kvali>icirana ve-ina# =omisija u ovom postupku donosi neposredno va(e-e mjere# +ko se te mjere ne sla(u sa stajalištem od$ora. te mo(e poduzeti incidentalno preispitivanje pravnih akata (kad odlučuje o prethodnom pitanju B znači. te druge o$avezne privremene mjere# 2resude 'u/suda koje glase na novčani iznos su izvršne osim ako se radi o presudi protiv dr(ave/članice# 38 .d$ora.enih postupaka# *adi njegova rastere-enja. čak ni privremeni.>.d# U pojedinim slučajevima donošenje pravnih akata pretpostavlja su!"asnos. tj# ako ga ne od$ije B =omisija donosi taj akt (tzv#%>ilet/postupak%)# Uglavnom. 3a li za pravne akte tijela Zajednice vrijedi pretpostavka valjanosti. a ako one nisu suglasne sa stajalištem zakonodavnog od$ora ili on uop-e ne zauzima satajalište.

povreda ugovora te zloupotre$a ovlasti. =omisija# Lto se tiče 'u/parlamenta. 3. a tako. te pojedinih (>izičkih i pravnih) oso$a.dr(ave (. on nije $io ovlašteni podnositelj tu($e# 1o. no prije podnošenja tu($e 4udu.ga mora izmijeniti. ali njeno praktično značenje je neznatno z$og uloge =omisije# c# represa"ije pre. /retpostavke pod kojima se može podnijeti tužba za utvrđenje ništavosti.72). na#e"i. Koji su postupci po tužbama zbo+ povrede 9+ovora! a# -u2)a Ko. prema prvo$itnom tekstu ugovora. povreda $itnih postupovnih propisa. ali mogu to učiniti posredno B putem savezne vlade podnijeti tu($u predvi.er i instrument pr# zaštite tijela &ajednice.e4unarodno! pra*a0 protumjere koje $i mogla poduzeti &ajednica ili neka dr(ava/članica z$og povrede ugovora. kao i dr(ave/članice. a isto tako i *evizorskom sudu i 'uropskoj središnjoj $anci B ako su te tu($e usmjerene na zaštitu njihovih ovlasti# 3@ . 3ije-e i =omisija# 1e tre$a se dokazivati nikakva potre$a za pr# zaštitom# Ugovor iz 1ice proširuje tu ovlast i na 2arlament# 2ojedine (>izičke i pravne) oso$e mogu ovu tu($u podnijeti ako su ispunjene pretpostavke navedene u Ugovoru o '&# *azne teritorijalne podcjeline dr(ava nisu ovlaštene podnositi ovu tu($u (npr# savezne zemlje).M/u. mj# prema ugovoru o '&U)/u)# U slučaju propuštanja roka.vlast za podnošenje tu($e protiv 2arlamenta i dr# tijela imaju i pojedinci. ali tek kao krajnju mjeru. čime djeluje unutar svoje nadle(nosti# . kada dolazi do povrede pravila o raspodjeli njihovih nadle(nosti. kasnije se ne mogu osporavati učinci pravomo-ne odluke (z$og pr#sigurnosti)# . u sudskoj praksi 'u/suda došlo je do priznanja te ovlasti 'u/parlamentu. provodi se prethodni postupak# Ti postupci su u praksi va(no sredstvo kojim se osigurava proved$a prava &ajednice u dr(avama/članicama# 'u/sud u tim slučajevima donosi konstitutivnu presudu# 7r(ava protiv koje je donesena presuda ima o$vezu donošenja potre$nih mjera kako $i ispunila o$vezu iz ugovora# Ugovorom iz Maastrichta je otvorena mogu-nost da 'u/sud na prijedlog =omisije osudi dr(avu na isplatu paušalnog novčanog iznosa u slučaju da ne donese potre$ne mjere# Takvu presudu prvi put je donio protiv :rčke (z$og neizvršenja jedne presude)# 2ritom se uzima u o$zir te(ina povrede.er i postojanje očitih propusta prilikom donošenja odluke# U praksi se ti razlozi ništavosti tumače i šire (npr# očiti propusti u donošenju odluke)# =od tu($i protiv donesenih prisilnih mjera 'u/sud ima ovlast neograničenog diskrecijskog preispitivanja i ne mo(e takav akt samo poništiti. ne poštuje ni sankcije koje su predvi.ene na temelju ugovora o '& (npr# ne izvršava ve. proglašava pr# akt ništavim# +ko se radi o nekom propisu.a . 1ko ima locus standi u postupku povodom tužbe za utvrđenje ništavosti! <ocus standi.1. te $roj glasova te dr(ave u 3ije-u# $# -u2)a dr2a*e #"ani e0 tu($a jedne dr(ave/članice protiv druge z$og povrede ugovora.ivanje ništavosti mogu se poništiti pr# akti navedeni u osnivačkim ugovorima triju zajednica.isije0 protiv dr(ave/članice z$og povrede ugovora (zato je %čuvarica ugovora%).donesenu presudu protiv nje)# 2.enu ugovorom o 'U# +ko sud utvrdi da je tu($a osnovana. uz navo. Tu($om za utvr. tj# ako dr(ava koja krši ugovor. i tijela &ajednice B 3ije-e. njeno trajanje.enih razloga ništavosti: nenadle(nost. ali i plate(na mo. odnosno s*ojs-*o s-ranke u ovakvom postupku imaju osim dr(ava/ članica.enje samo točno odre. ve.a op0i. sud -e i odrediti koji se učinci poništenog propisa smatraju pravomo-nima# 2ravo na podnošenje tu($e je ograničeno i rokom ("mj# prema ugovorima o '& i 'U*+T. radi očuvanja %institucionalne ravnote(e%.va je tu($a tako.

a dostatnu carinsku zaštitu# 'u/ sud je zaključio da se osporena Ured$a temelji na pojedinačnoj situaciji tu(itelja0 ovom sudskom praksom otvorena je mogu-nost tu($e konkurenata# 1o. zastupnici)# To je mogu-e jedino ako pojedini zastupnik ili druga oso$a iz 2arlamenta (eli ostvariti neko su$jektivno pravo. odre.a-i*ni5 pra*ni5 aka-a 0 ured$e mogu $iti predmet tu($e za utvr. što je sud smatrao nedopuštenom tu($om jer nedostaje element %pojedinačnog zadiranja% (nedostatak procesne legitimacije)# 0. ali ne i pitanje je li nacionalno pravo spojivo s pravom &ajednice B o tome odlučuju nacionalni sudovi nakon odluke o prethodnom pitanju koju donese 'u/sud# &. npr#0 sedam njemačkih uvoznika $anana podnijelo je tu($u protiv Ured$e o odre.enje ništavosti od strane pojedinca ako se neposredno i pojedinačno odnose na tu(itelja# 1ovija sudska praksa tu u$raja i ured$e koje se odnose na nepredvidivi krug adresata. a# Tu2)e pro-i* od"uka koje se odnose na -re0e oso)e 0 pojedinci tu($u mogu podnijeti ako se u njihova prava zadire %neposredno i pojedinačno%: # neposredno znači da iz tog akta proizlazi izravni. a kojom je utvr.ivanju uvoznih kontigenata $anana. a ti su postupci tako.u parlamentarne skupine i 2arlamenta tu($a za utvr. )ažnost postupaka za donošenje odluke o pret$odnom pitanju.eni radi zaštite njegovih interesa# 1pr#. a protiv ured$e s tvrdnjom da ne predvi.enje ništavosti se mo(e podnijeti samo protiv onih pr# akata 2arlamenta koji imaju učinak prema tre-ima# ".ritanije protiv Ured$e o antidampingu. 1ko je ovlašten podnijeti za$tjev za donošenje odluke o pret$odnom pitanju! .ača mehaničkih satova u 3#. a zahtjev mogu podnijeti i sudovi saveznih zemalja ako se protiv njihovih odluka ne mogu izjavljivati pravni lijekovi0 u 1jemačkoj se odluka o podnošenju 3D . pol# skupine. a ne pravo s polo(aja tijela# U sporu izme.ena stopa carine isključivo uzimaju-i u o$zir gospodarski polo(aj tog poduze-a# *adilo se o tu($i jednog proizvo.vi postupci imaju )i-no značenje za: # jedinstveno tumačenje prava &ajednice i "# nadzor nad sekundarnim pravom &ajednice# To su najva(niji postupci pred 'u/sudom za koje ima isključivu nadle(nost# &ahtjev se mo(e odnositi na tumačenje i valjanost prava &ajednice. a te ga okolnosti razdvajaju od preostalog kruga adresata# 'u/sud pose$no priznaje tu($e pojedinaca ako je tu(itelj sudjelovao u postupcima pred =omisijom koji su prethodili donošenju po$ijanog pr# akta. )rste tužbi pojedinaca za utvrđenje ništavosti #primjer%.eni zahvat u njegovu vlastitu pravnu s>eru (npr# ako =omisija od neke dr(ave/članice zahtijeva opoziv su$vencija koje su tom pojedincu dodijeljene) "# pojedinačno se zadire u prava pojedinca ako se odluka z$og pose$nih okolnosti i odre. koju je donijelo 3ije-e.enog oso$nog svojstva na njih kvali>icirano odnosi i individualizira ih kao adresate (npr# tu($e konkurenata u pravu tr(išnog natjecanja pri kontroli spajanja)# $# Tu2)e pro-i* nor. 'u/sud je dopustio tu($u poduze-a %TimeM% iz 3elike .er vo.4porno je još da li locus standi tre$a priznati i nekim parlamentarnim tijelima (predsjedništvo.ritaniji.$vezu podnošenja zahtjeva i. ako se tu(itelj z$og pose$nih okolnosti mo(e identi>icirati kao oso$a na koju se akt odnosi. .aju sudo*i protiv čijih odluka se više ne mogu izjavljivati pravni lijekovi.

primijenit -e nadre. ili se donese odluka o privremenoj mjeri. nije dovoljna puka nevaljanost ured$e.eno pravo &ajednice nauštr$ proved$enih pr# akata tijela &ajednice. nacionalni sud mo(e odlučiti o privremenoj mjeri. azil. zahtjev mogu podnijeti samo sudovi najviše instance.p-e o$vezuju-i učinak imaju i presude koje daju tumačenje nekog propisa# 17. 3a li je nacionalni sud ovlašten donijeti privremenu mjeru! =ada je sporno tumačenje prava &ajednice. a prema njihovom shva-anju je nevaljan. kao i tu($e za utvr.tre$a do-i do %očiglednog i $itnog% prekoračenja zakonodavnih 3? . a onda nacionalni sud tre$a izvesti zaključak je li nacionalno pravo spojivo s pravom &ajednice# 2rema praksi 'u/suda. pogotovo stoga što je primarna pr# zaštita putem tu($i za utvr. a s*r5a joj je ispravljanje nepravde nanesene ured$om. imigracijske i druge politike koje utječu na slo$odu kretanja oso$a.ene ništavosti $itno ograničena jer se tre$a ispuniti uvjet neposrednog i pojedinačnog učinka# 7a $i tu($eni zahtjev za štete što su ih sudionici na tr(ištu pretrpjeli z$og neke ured$e koja ima gospodarsko/politički značaj $io osnovan.o2e.enim pre-pos-a*ka.u nacionalnih sudova razdvojile $i jedinstveni pr# sustav i time dovele u pitanje pravnu sigurnost# . tj# nije u skladu s nadre.ivanje ništavosti.uje nevaljanost sekundarnog prava &ajednice (takvi pr# akti se onda tretiraju kao nevaljani)# . osi. Kakav je učinak odluke donesene o pret$odnom pitanju koju donese uropski sud! Takve odluke u pravilu neposredno o$vezuju samo sud koji je podnio zahtjev i sve ostale sudove koji odlučuju o nastavku postupka. presuda u kojima se op-enito utvr. zahtjevi za odlučivanje o prethodnom pitanju. tada sudac dr(ave/članice mora podnijeti zahtjev 'u/sudu o pitanju valjanosti tog %suspendiranog% pr# akta# 6.toga zahtjeva donosi u o$liku odluke o prekidu postupka# +r$itra(e ne mogu podnositi takav zahtjev# =ada su u pitanju propisi koji se odnose na vize.sim toga. te uz primjerenu zaštitu interesa &ajednice# Uglavnom. Objasnite tužbu za naknadu štete. ali istodo$no . a u interesu učinkovite pr# zaštite# 9pak. ve. ako se izuzme iz primjene neki upravni akt dr(ave koji se temelji na pravu &ajednice. kao i sudovi protiv čijih se odluka više ne mogu ulagati pravni lijekovi# 'u/sud odlučuje neposredno samo o tumačenju odnosno valjanosti prava &ajednice. predstavljaju i instrumente kontrole zakonitosti akata tijela &ajednice (načelo koherentnosti sustava pravne zaštite)# 4. ali pod odre. i ni(estupanjski sudovi su du(ni pokrenuti ovaj postupak ako (ele iz$je-i primjenu nekog pr# akta &ajednice koji je $itan za donošenje odluke u sporu. Koja je +lavna svr$a postupka o pret$odnom pitanju! :lavna svrha je osigurati da se pravo &ajednice primjenjuje jedins-*eno od strane nacionalnih sudova dr(ava članica# To je va(no kada se postavi pitanje valjanosti radnji koje poduzima &ajednica# *azlike u shva-anju koje postoje izme. a podnositelju zahtjeva prijeti nastanak teške i nepopravljive štete. nacionali sud podnosi zahtjev za donošenje odluke o prethodnom pitanju.a B da se radi o postupku koji ne trpi odgodu.enim pravom &ajednice# 'u/sud tu ima sud$eni monopol da se izjasni o valjanosti sekundarnog prava &ajednice# '. na temelju vlastite interpretacije primjenjivog prava donijeti odluku o privremenoj mjeri B tada se s donošenjom odluke o glavnoj stvari mo(e pričekati dok 'u/sud ne donese odluku o prethodnom pitanju# +ko sudac oz$iljno sumnja u zakonitost i valjanost sekundarnog prava &ajednice. Tu($a za naknadu štete predstavlja samostalno pravno sredstvo.

talijanski ustavni sud je pridr(ao se$i pravo da odlučuje o tome da li -e se nacionalno pravo izuzeti od primjene z$og povrede prava &ajednice# 1o.ora primjenjivati pravo &ajednice u cijelosti. te ako je potre$no .B br. 'uropski sud je zahtijevao neograničenu primjenu prava &ajednice $ez o$zira na postoje-e nacionalno pravo suprotnog sadr(aja# 2ritom je istakao da odred$e ugovora i mjere koje se neposredno primjenjuju samim stupanjem na snagu stavljaju izvan snage $ilo koju odred$u nacionalnog prava koja je suprotnog sadr(aja. Objasnite stajalište uropsko+ suda o nadređenosti prava Zajednice iz presude 2imment$al >>B br.E.enu skupinu sudionika na tr(ištu# . osim toga.eno nacionalnom pravu. 2rema shva-anju 'u/suda. PRAVO %A9EDNICE I NACIONALNO PRAVO 1.enost prava &ajednice za5*a0a u odre.. . postaju sastavnim dijelom pr# poretka dr(ava/ članica i primjenjuju se prije drugih propisa. i u me.en stupanj autonomije# 1o.uvremenu postale konačne)# ". 17&J''. pravo &ajednice je neograničeno nadre. pose$no u slučaju neprimjene nekog nacionalnog zakona protivnog pravu &ajednice (načelo "oja"no! postupanja)# 3E . =ad je u pitanju o$likovanje ustavnopravnih koncepata. -avedite načela na kojima uropski sud temelji svoje s$va*anje o nadređenosti prava Zajednice #slučaj Aosta J . U tom slučaju. ako su doneseni prije nego je odnosna dr(ava pristupila 'U (ne smiju se primijeniti neke za$rane protivne slo$odi o$avljanja usluga. dr(ave/članice imaju odre.ora staviti izvan snage svaku sadr(ajno suprotnu odred$u nacionalnog prava0 nije potre$no čekati njeno stavljanje izvan snage# 3.. vezano za pose$na ugovorna ovlaštenja za poduzimanje jednostranih mjera k# načelo neposrednog učinka ured$e u svakoj od dr(ava članica# 2. .ovlaštenja uslijed čega se neki pravom zašti-eni interes nedovoljno štiti u odnosu na točno odre. -a koji način nacionalni sudovi moraju osi+urati učinkovitu primjenu prava Zajednice! 1acionalni sudac tre$a omogu-iti učinkovitu pravnu zaštitu u slučaju da je nacionalno pravo pro-i*no pravu &ajednice# 7jelotvorno sredstvo je osiguranje privremene pravne zaštite. koje su $ile uvedene upravnom odlukom prije pristupanja u 'U. u okviru svoje nadle(nosti. &J&"%. te spriječavaju donošenje novih nacionalni propisa koji $i $ili nespojivi s propisima prava &ajednice# 2roizlazi da svaki nacionalni sudac.-. nadre. Objasnite stajalište uropsko+ suda o nadređenosti prava Zajednice na slučajevima nacionalni$ upravni$ akata.enim slučajevima i konačne upravne akte. a to vrijedi i za ustavno pravo# Temelji ovog shva-anja navedeni su u presudi 4uda u predmetu 6Cos-a6/ a to su slijede-a načela: ># ustrojstvo samostalnog pravnog poretka temeljem Ugovora o '& g# ograničavanje suvereniteta dr(ava/članica putem prijenosa suverenih ovlasti na &ajednicu h# načelo vjernosti ugovoru i# načelo za$rane diskriminacije j# načelo argumentum a contrario.

u povrede propisa od strane dr(ave i nastale štete 4.u povrede o$veze implementacije od strane dr(ave/članice i štete koja je nastala oso$ama na koje se smjernica primjenjuje# O)"ik odgovornosti dr(ave 'u/sud prepušta nacionalnom odštetnom pravu. odnosno za$rani uvoza piva iz drugih dr(ava B u suprotnosti sa slo$odom prometa ro$e# 5rancuska pivovara je tu(ila 1jemačku za naknadu štete z$og zakonodavne nepravde. koja je predvi. no utvrdio odgovornost dr(ave z$og povrede o$veze implementacije# &. Koji se kriterij ne treba ispuniti da bi postojala od+ovornost za povredu prava Zajednice! Kri-erij kri*nje odgovornih tijela (namjera i krajnja nepa(nja) izričito je otklonjen kao jedan od kriterija odgovornosti# 6.prije odlučio da je taj njemački propis o čisto-i piva. "&J63 U tom predmetu 'u/sud je razradio kriterije odgovornosti dr(ava članica pri po*redi primarnog prava &ajednice# Hedna >rancuska pivovara morala je prilagoditi svoj proizvod za izvoz u 1jemačku. a pose$no teškom povredom smatrao je to što povreda i dalje egzistira usprkos tome što je presudom utvr.en smjernicom o ako postoji uzročna veza izme. stoga je 3rhovni sud 1jemačke podnio 'u/sudu zahtjev za donošenje odluke o prethodnom pitanju# 'uropski sud je smatrao da je 1jemačka svojim &akonom o porezu na pivo povrijedila pravo &ajednice. 9talija nije pravodo$no implementirala 4mjernicu o minimalnoj zaštiti radnika u slučaju nesposo$nosti poslodavca za pla-anje.p"e. AK&J67 i AK6J67. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi postojala od+ovornost države članice za neimplementaciju smjernice! o ako smjernica propisuje neka prava za pojedince o ako je sadr(aj tog prava jasno odre. / da se radi o povredi pravnog propisa koji za pojedinca propisuje neko odre.ala pose$an mehanizam namirenja neispunjenih zahtjeva# Tvrtka je otišla u stečaj i nekoliko radnika je podnijelo tu($u protiv 9talije radi isplate zaostalih pla-a. te zahtjev za naknadu štete z$og neimplementiranja smjernice# 4ud je ipak otklonio neposrednu primjenu smjernice. Objasnite u čemu je značaj presude Lasserie do /ec$eurB br. To je temeljna presuda u kojoj je priznata odgovornost dr(ave/članice za štetu z$og nei. Objasnite u čemu je značaj presude :rancovic$B br. jer njihovo pivo više nije odgovaralo uvjetima %čisto-e piva% prema njemačkom zakonu.0. -avedite pretpostavke koje se moraju ostvariti radi ostvarenja za$tjeva za naknadu štete zbo+ povrede prava Zajednice. no materijalnopravne i postupovne pretpostavke za naknadu štete ne smiju $iti takve da praktično onemogu-avaju ili znatno ote(avaju ostvarenje odštetnog zahtjeva# '.eno da je došlo do povrede# 2riznanje 3! . pa se nije moglo prodavati na njemačkom tr(ištu# 4ud je ve.eno pravo / da je povreda u dovoljnoj mjeri oz$iljna / da postoji uzročna veza izme.en-iranja smjernice# 1aime.

aastric$t odluke 9stavno+ suda 2( -jemačke! U toj odluci Ustavni sud 4*1H je istaknuo da proces integracije zahtijeva sudjelovanje na iona"ni5 par"a. ali uz pridr2aj tj# priznaje se samo u načelu0 s ustavnopravnog stajališta prijenos suverenih ovlasti mo(e se priznati samo u slučaju ako za to postoji ovlaštenje u samom Ustavu# 1aprotiv. Objasnite o+raničenje mo+u*nosti prijenosa suverenosti na institucije Zajednice na primjeru 2( -jemačke.udr(avne institucije.o!u. a to su: očuvanje demokratskih. 9 čemu je značaj tzv. ako su njima prekoračene nadle(nosti koje su prenesene na &ajednicu# Tako $i Ustavni sud mogao otkloniti primjenu sekundarnog prava zajednice pozivaju-i se na Ustav# )ak neovisno i o odluci 'u/suda.ene nor. onda me. +ko je ovlaštenje za vršenje suverene vlasti unutar neke dr(ave preneseno na neku supranacionalnu organizaciju. čak niti u unutarnjem pravu 4* 1jemačke. a članstvo 1jemačke u 'U je regulirano i novim člankom Ustava# 11. Objasnite prijenos suverenosti na institucije Zajednice na primjeru 2( -jemačke. . uz o$razlo(enje da 8C . pravo &ajednice je apsolutno nadre.odgovornost dr(ave za zakonodavne akte koji su protivni pravu &ajednice izazvalo je revolucionarne promjene u njemačkom pravu o odštetnoj odgovornosti dr(ave# +ko neka dr(ava donese propise kojima. iz kuta gledanja &ajednice. tj# temeljna strukturna načela Ustava 4* 1jemačke# Time je o$uhva-ena i minimalna zaštita temeljnih prava# Tako novi članak tog Ustava postavlja odre. zahtjev za demokratskom legitimacijom mo(e $iti ispunjen ako narodu jedne dr(ave i njegovom parlamentarnom tijelu preostanu neke zada-e od $itne vrijednosti# 13. daljnja integracija se smije kretati smo u tom smjeru# Uglavnom.aastric$t odluka 9stavno+ suda 2(-? na mo+u*nost priznanja pravni$ akata Zajednice u unutarnjem pravnom poretku 2(-?! 1akon %Maastricht/presude% nije se moglo zahtijevati nikakvo priznanje pr# akata prava &ajednice.eno.enu mjeru plauzi$ilnosti ili se temeljilo na do$roj vjeri# 17. -a koji je način utjecala tzv.aas-ri 5--presudi6/ u ustavnoj (al$i se mo(e tvrditi da postoji povreda Ustava (Ustav u jednom članku štiti načelo demokratske legitimacije vlasti koje je proglašeno kao nedodirljivo). odlučuju-e je da li je tumačenje u se$i sadr(avalo odre. propise &ajednice tumači na nevaljani način.udr(avne institucije. donošenjem propisa ili pojedinih akata (presuda). .a-i*ne s-andarde kojih se 1jemačka tre$a pridr(avati u svom sudjelovanju u razvoju 'U. nadre. prijenos suverenih ovlasti mo(e se priznati sa. Ustavni sud $i u takvom slučaju tre$ao uskra-i-i unutarnje priznanje takvom aktu# 4lično mišljenje iznio je i danski 3rhovni sud kad se radi o prekoračenju nadle(nosti tijela &ajednice# 1aime. prema shva-anju 'u/suda.o ako za to postoji ovlaštenje u samom Ustavu# 1jemački Ustav dopušta da se zakonom prenose suverene ovlasti na me. prema shva-anju njemačkog ustavnog suda u 6. neposredno djelovati na unutarnjem planu# Tako stvorena vlast &ajednice vrijedi umjesto javne vlasti 1jemačke# 4 ustavnopravnog stajališta. kao i jamčenje ustavom zašti-enih temeljnih prava# &nači. Ustavni sud 4* 1jemačke ističe da nije dopušten prijenos suverenih ovlasti $ez ograničenja B taj prijenos prestaje na onom mjestu gdje $i $io 2r-*o*an identitet njemačkog ustavnog poretka.ena-a kao predstavnika naroda pojedine dr(ave# 2o mišljenju tog suda. i u odnosu na kompletno ustavno pravo dr(ava/članica# 12. socijalnih i >ederativnih načela.enost prava &ajednice se priznaje. pa tako i '& .

:arancija vječnosti iz njemačkog Ustava učvrš-uje krajnju od!o*ornos. a pose$no sudska praksa 'u/suda pru(a op-u i učinkovitu zaštitu temeljnih prava u odnosu na akte suverene vlasti &ajednice.onopo" pravnoo$vezuju-eg tumačenja prava &ajednice pred nacionalnim sudovima# Time se distancirao od sudske prakse Ustavnog suda o mogu-em preispitivanju akata tijela &ajednice# 8 . a ta zaštita zadovoljava kriterije minimalne zaštite temeljnih prava propisane Ustavom 4*1H#% Ustavni sud ne0e više uzimati u svoju nadle(nost predmete u kojima $i odlučivao o ustavnosti sekundarnog prava &ajednice# 2ritom se nije odrekao te nadle(nosti. pod uvjetom da postoji primjerena pravna zaštita temeljnih prava u &ajednici (%so"an!e%Q%dokle god%)# 2rema ranijoj sudskoj praksi 4aveznog ustavnog suda usvojena se (al$a nije mogla neposredno podnijeti protiv akta supranacionalne vlasti. to je po*reda načela nadre. 3a li je mo+u*e ispitivati ustavnost akata Zajednice pred nacionalnim sudovima! 2ravni akti tijela &ajednice . mogu se podvrgavati sustavu konkretne normativne kontrole kako $i se utvrdila ustavnost nekog propisa (prema odluci njemačkog Ustavnog suda)# +ko Ustavni sud donese odluku o neustavnosti. unutar kojeg -e svaki narod razvijati i izra(avati svoju političku volju u postupku ustanovljenog političkog odlučivanja kojem je on dao legitimitet# 1". %solange/pridr(aj% se aktualizira ako u &ajednici do. jer se ne radi o aktu njemačke javne vlasti# &nači.e do dramatičnog pada nivoa zaštite temeljnih prava# 1'.dr(avnog tijela za neka temeljna. to znači da pravni akt '& ne mo(e na unutarnjem planu proizvoditi nikakav pravni učinak# 9z kuta gledanja '&.daljnji prijenos suverenih ovlasti na &ajednicu uzima od njemačkog parlamenta tako va(ne ovlasti da se nanosi šteta tom nepovredivom području demokratskih načela# Ustavni sud navodi kako je dr(avama potre$no da imaju vlastito dje"a-no polje. to znači da zakonodavac koji pristupa izmjeni Ustava ne mo(e disponirati odre. 9 čemu je značaj presude 2olan+e >> 9stavno+ suda 2(-?! U toj presudi se Ustavni sud 4*1H se odrekao preispi-i*anja spojivosti sekundarnog prava &ajednice s temeljnim pravima0 %7ok god &ajednica. ve.o!u se ispitivati pred ustavnim sudom u više različitih postupaka# 1ačelno.je samo ne vrši do daljnjeg. te ih ne smije dirati na način da 1jemačka izgu$i svoju dr2a*nos-.enim načelima njemačkog dr(avnog poretka.enosti prava &ajednice i omalova(avanje pravosudnog monopola 'u/suda koji je jedini ovlašten otkloniti primjenu nekog propisa europskog prava# 1&. Kakvo je stajalište zauzeo uropski parlament u po+ledu nacionalni$ odluka koje se odnose na pravo Zajednice! 'u/parlament je zahtijevao da 'u/sud ima . a time i svoju ulogu jamca za ta načela# To $i značilo da je potre$an jedan sveeuropski ustavni poredak koji $i osiguravao standarde $arem usporedive sa njemačkom garancijom vječnosti. Objasnite +aranciju neizmjenjivosti #vječnosti% iz 9stava 2(-?. strukturna načela ustavnopravnog poretka# =onkretno. te jednako kategoričnu zaštitu tih standarda od kasnijih izmjena# 10.

odgovornost dr(ava/članica z$og povrede prava &ajednice kojim se štite pojedinci. -a koji se način provodi pravo Zajednice u državama članicama! 2rovodi se pred -ije"i. ve.$veza "oja"ne proved$e znači da postupovni propisi upravnog prava ne smiju onemogu-iti ostvarenje cilja propisa prava &ajednice# . te zahtijeva izgradnju jedne no*e upravnopravne strukture.potiču 6europeiza iju6 dogmatike upravnog prava u smislu ujednačavanja upravnopravnih pojmova u skladu sa pravom &ajednice# 'u/sud se više $avi izradom su$jektivnih prava iz prava &ajednice# &a 'u/sud je odlučuju-e da li se nekom odred$om pogoduje pojedincima. pri čemu se primjenjuje nacionalno postupovno pravo na materijalno pravo &ajednice# 1o tu postoji o)*eza učinkovite primjene prava &ajednice. a naknadno je ustanovljeno da nisu $ile ispunjene pretpostavke za njihovu dodjelu.enosti prava &ajednice. pose$no kod odgovornosti za zakonodavnu nepravdu# 4udska praksa 'u/suda ne 8" . npr# povezivanje su$j# prava s neposrednom primjenjivoš-u pogoduje-eg pravnog akta. dokle god 'u/sud pru(a primjerenu zaštitu na tom području. niti pravosudni monopol 'u/suda da odlučuje o valjanosti sekundarnog prava &ajednice# &ajednica ne priznaje taj pridr(aj procjene prava &ajednice kojeg je u praksi razvio njemački Ustavni sud# 16. Ustavni sud 4*1H je donio odluku da tre$a svoje pravosudne ovlasti izvršavati na koopera-i*an način u odnosu na 'uropski sud# To je i mani>estirao kroz tzv# %4olange/ presudu% kad je odlučio da ne-e preispitivati sekundarno pravo &ajednice po pitanju temeljnih prava. tj# =omisija najprije tre$a utvrditi da li je potpora dr(ave nekom poduze-u spojiva sa slo$odnim natjecanjem na zajedničkom tr(ištu# &nači B poduze-e se mo(e pozivati na zaštitu svojih legitimnih očekivanja. zatim. o$zirom da prigovor protiv proved$enog akta ima odgodni učinak# <ojalna proved$a prava &ajednice mo(e dovesti do o$veze povrata isplate koja je nezakonito ispla-ena na temelju prava &ajednice# +ko su prema pravu &ajednice dodijeljene potpore. odlučuju-e značenje ima načelo zakonitosti upravnih radnji s pravom &ajednice# 27. itd# &nači. -a koji način utječe pravo Zajednice i presude uropsko+ suda na do+matiku upravno+ prava! 2ravo &ajednice i sudska praksa 'u/suda ne dopuštaju više da se dogmatika upravnog prava razvija odvojeno unutar svake dr(ave/članice. to -e čak ograničiti i načelo zaštite legitimnih očekivanja koje se priznaje u nacionalnom upravnom postupku. Objasnite odnos između 9stavno+ suda 2(-? i uropsko+ suda.a dr(ave/članice. tome tre$aju voditi računa nacionalni sudovi i dr# tijela.14. ta >ormula %odnosa kooperativnosti% ne smije dovesti u pitanje načelo nadre. iz kuta gledanja europskog prava. 'u/sud podupire jednu širokogrudnu dodjelu su$jektivnih prava koja stoji u slu($i proved$e prava &ajednice kao o$jektivnog pr# poretka# 2ose$no praksa 'u/suda o odgovornosti dr(ava/članica za povredu prava &ajednice utječe na dogmatiku upravnog prava. izraz tog kooperativnog odnosa je i priznanje 'u/suda kao nadle(nog za donošenje odluka o prethodnom pitanju# 1o. uzimaju-i u o$zir interese &ajednice# . prilikom dodjele potpora od nacionalnih tijela mora se poštivati odred$u Ugovora o '& koja ovlaš-uje =omisiju da nadzire planove za davanje potpora. jer ovdje priori-e. pod uvjetom da je prethodno proveden taj postupak nadzora pred =omisijom. podr(avanje tu($i pojedinaca za naknadu štete z$og neimplementacije smjernica. propisom prava &ajednice# 1aime. od savjesnog godpodarstvenika se očekuje da utvrdi je li nacionalno tijelo poštivalo taj postupak0 to je standard du2ne pa(nje kojeg zahtijeva pravo &ajednice# &nači.imaju interesi &ajednice# 1aime.

u op-i proračun ide samo upravni proračun# U ostalome. proizvodi koji su od strane upravnog tijela neke dr(ave/ članice.enje ništavosti usmjerenom prema 2arlamentu# +ko 2arlament ve-inom glasova svojih članova i "G3 ve-inom svih glasova z$og va(nih razloga od$ije nacrt proračuna i zatra(i novi nacrt.u o$veznih i drugih izdataka# &a o$vezne izdatke konačnu odluku donosi 3ije-e.uje pose$ni operativni proračun (=omisija je proračunsko tijelo Montana/unije)# 2ored toga. a za neo$avezne (oko 3CR svih izdataka) konačnu odluku donosi 2arlament# 2redsjednik 2arlamenta >ormalnom o$javom konačno us*aja proračun# Ta odluka je pravni akt 2arlamenta. dolazi do drugog čitanja# 2ritom je va(na razlika izme. onda cijeli postupak počinje ispočetka# 83 . -avedite proračunska načela 9+ovora o Zajednici. iz op-eg proračuna je izdvojen niz >inancijskih aktivnosti 'uropske zajednice za atomsku energiju# Time je jasno su(ena djelotvornost proračuna# 2. pa ga 3ije-e.uje točne granice upravnog djelovanja i razlikuje se od njemačkog upravnog prava po tome što se striktno odvaja %djelatno polje prosud$e% i %ovlaštenje%# 21. / načelo po-puno! prikaza prihoda i rashoda / načelo ra*no-e2e prihoda i rashoda / načelo !odi+nje izrade / načelo spe ija"nos-i (iskaz prihoda po njihovu nastanku i rashoda po svrsi njihove upora$e) 3. tj# za nju se izra. pušteni u promet mogu se $ez podnošenja nove prijave upotre$ljavati u cijeloj &ajednici# 2ravna zaštita protiv takvih %transnacionalnih% upravnih akata procjenjuje se isk"ju#i*o prema postupovnom pravu dr(ave/članice čije je tijelo izdalo dozvolu# Taj pro$lem inozemnih učinaka upravnih mjera se tako.proračuna.er pojavljuje u području $ankarskog nadzora# 4toga je sve jasnija potre$a izgradnje sustava transnacionalne pravne zaštite na području europskog upravnog prava# . uključuju-i i one koji se odnose na 'uropski socijalni >ond# U okviru Montana/unije. uz suglasnost =omisije.8. 9kratko objasnite postupak donošenja proračuna.odre. 3INANCI9SKI SUSTAV EUROPSKIH %A9EDNICA 1. Montana/unija ima >inancijsku autonomiju. sastavlja predna r. onda je proračun konačno usvojen# +ko izmijeni nacrt proračuna. 9kratko objasnite osnove op*e+ proračuna triju zajednica. =omisija i dr(ave/članice mogu po$ijati tu($om za utvr.plana proračuna kvali>iciranom ve-inom# Ukoliko 2arlament odo$ri nacrt ili u roku od 8@ dana ne donese odluku kojom ga od$acuje. pro+iri-i na s*e dr(ave članice# 1pr# dozvola za proizvode genetski izmijenjenih organizama B prema jednoj smjernici.uju jedan op0i proračun u koji se unose svi prihodi i rashodi zajednica. Tri zajednice izra. 3ije-e i 'uropski parlament# 1ajprije =omisija. prema pravu &ajednice. U proračunskom postupku sudjeluju =omisija. -a koji se način ostvaruje pravna zaštita protiv upravni$ akata s transnacionalnim učinkom! Učinci upravnih akata koji su doneseni u jednoj dr(avi/članici mogu se. te ga podnosi 3ije-u# 3ije-e onda donosi na r. na temelju procjene izdataka pojedinih tijela &ajednice.

karipskim i paci>ičkim dr(avama) 3# uzimanje i davanje zajmova za unapre. u okviru europske integracije.enje investiranja i mjere potpore za 9stočnu 'uropu 8# djelatnost 'uropske investicijske $anke# Pri5odi B prije su se sredstva prikupljala iz >inancijskih doprinosa dr(ava/članica. 9 čemu je značaj državljanstva Zajednice! Taj novi pravni institut je izraz te(nje da se pojedinom pripadniku 'U. -avedite najvažnije stavke proračunski$ ras$oda.". dr(avljani Unije su podijeljeni pripadanjem jednoj dr(avi/članici po ključu podjele# 7r(avljanstvo Unije ostaje vezano za dr(avljanstvo neke dr(ave/članice# 2ravo &ajednice nema nikakve standarde za stjecanje dr(avljanstva# Tek uvo. # op-a slo$oda kretanja u 'U "# pravo političkog suodlučivanja (o$likovanje volje na lokalnoj razini i prilikom iz$ora za 'u/parlament) 3# diplomatska zaštita u tre-im dr(avama 88 . jamči pravni polo(aj koji se mo(e od*oji-i od sudjelovanja u gospodarskom (ivotu# 2ojam dr(avljanstva ima sim$oličan karakter u perspektivi %sve $liskije unije%# .enjem standarda za stjecanje i gu$itak tog dr(avljanstva ono $i do$ilo jači politički značaj i otvorilo pristup javnim slu($ama koje su rezervirane za dr(avljane# ". DRIAVL9ANSTVO UNI9E 1.u pojedinca i njegove dr(ave. ali oni su se postupno. kao što je to značajka nacionalnog pojma dr(avljanstva# 1aime. o)"iko*anju *o"je na lokalnoj razini i prilikom iz$ora za 'uropski parlament# 3. a !EC#g#. ukupnost dr(avljana Unije ne čini jedinicu političke volje# 9 kod samog zastupanja putem 'u/ parlamenta. 3a li državljanstvo Zajednice od+ovara nacionalnom poimanju državljanstva! 7r(avljanstvo Unije ne sadr(i ni pri)"i2no )"izak odnos prava i o$veza izme. i potpuno ukinuli >inanciranjem iz vlastitih sredstava (odluke 3ije-a o sustavu vlastitih sredstava '& od "CCC#g#)# .B. razvoj seoskih prostora) "# mjere za po$oljšanje gospodarskih struktura (regionalna i socijalna politika) 2ostoji još niz >inancijskih aktivnosti '& koje ne ulaze u op-i proračun# To su: # operativni proračun Montana/unije "# >inanciranje 'uropskog >onda za razvoj (potpora pridru(enim a>ričkim. -avedite osnovna prava koja proizlaze iz državljanstva Zajednice. Kojom izmjenom primarno+ prava Zajednice je uvedeno državljanstvo 9nije! 7r(avljanstvo Unije je u primarno pravo unio Ugovor o Uniji iz Maastrichta# 2. # agrarni sektor (poljoprivreda.itan dodatni do$itak prava za pojedinca jest u jamstvu op-e s"o)ode kre-anja kao i u pristupu po"i-i#ko.

en-# 2ravo sudjelovanja dr(avljana 'U na lokalnim iz$orima znači da dr(ave/članice moraju i stranim pripadnicima 'U/a u istom opsegu.ena je diplomatska i konzularna zaštita svake dr(ave/članice 'U. iz$orima. To je pravo dr(avljanina Unije da se u su*ereno. imaju aktivno i pasivno pravo glasa po načelu pre)i*a"i+-a/ pod uvjetima koji vrijede za tuzemce# '. garancija slo$ode kretanja vrijedi samo uz pridr(aj nekih ograničenja i uvjeta# Tako postoje smjernice koje dopuštaju dr(avama da pravo $oravka uvjetuju sredstvima dovoljnim za egzistenciju i zdravstvenim osiguranjima za umirovljenike. ne postoji vlastito jamstvo zaštite putem '& ili 'U.u na području tre-e dr(ave u kojoj njihova domovina nije zastupljena. nezaposlene i dr# Time se tre$a spriječiti to da korištenje socijalne pomo-i ne postane glavna svrha te mo$ilnosti.$uhva-a pravo sudjelovanja na "oka"ni.F. tre-a dr(ava ima slo$odu iz)ora da li -e takvu zaštitu priznati ili ne# . Objasnite pravo političko+ suodlučivanja državljanina 9. kao i vlastitim dr(avljanima.er im mora na jednak način $iti otvoren i pristup političkim strankama u pogledu lokalnih iz$ora# 7onesena je smjernica 3ije-a o lokalnim iz$orima koja to po$li(e utvr. tj# ne tra(i nikakve daljnje pr# akte tijela &ajednice ili dr(ava/ članica# 1o.u dr(avljanstva Unije i dr(avljanstva# . predvi.u dr(ava/članica kao temelja jednog jedinog tr(išta# 'uropski sud.udu-i da samo dr(ave mogu pru(iti diplomatsku i konzularnu zaštitu. uspostava zajedničkog tr(išta spada u ključne ciljeve '&. osigurati političko djelovanje korištenjem slo$ode mišljenja. %A9EDNI&KO TRIIDTE I USPOSTAVA UNUTARN9EG TRIIDTA .ane Unije koji se na. . u presudi :aston 4chul de>inira zajedni#ko -r2i+-e kao %uklanjanje svih zapreka u trgovini unutar &ajednice sa ciljem stapanja nacionalnih tr(išta u jedinstveno tr(ište.vo pravo vrijedi neposredno. studente.uje# Lto se tiče iz$ora za 'uropski parlament. &a gra. pogotovo nezaposlenih# &. poslovnog nastana i sl#)# . čiji se uvjeti što je više mogu-e pri$li(avaju uvjetima stvarnog unutarnjeg tr(išta%# 2.0. području dr(ava/članica mo(e s"o)odno kre-a-i i )ora*i-i# 4lo$odna mo$ilnost dr(avljana Unije se time odvaja od speci>ične gospodarske svrhovitosti (slo$ode kretanja radnika. 5to je zajedničko tržište u odnosu na 9 Z i kako je ono de8inirano u presudi Daston 2c$ulB br. što tako. okupljanja i udru(ivanja# Tako. Hedan od o$lika gospodarskog integriranja dr(ava je carinska unija za koju je karakteristično postojanje zajedničke carinske tari>e u razmjeni sa zemljama izvan Unije# 8@ . 10J41! 2rema Ugovoru o '&. Objasnite slobodu kretanja kao pravo državljanina 9.er ukazuje na kvalitativnu razliku izme. pod istim uvjetima kao i njihovi vlastiti dr(avljani# 1o. a njegova je $it uk"anjanje zapreka u trgovini izme. dr(avljani Unije koji $orave u nekoj drugoj dr(avi/članici. 9kratko objasnite razliku između zajedničko+ tržišta i dru+i$ oblika +ospodarsko+ inte+riranja država. te na iz$orima za Eu-par"a.. Objasnite diplomatsku zaštitu državljana 9.

osim slo$oda kretanja.sim toga. i to radi ukidanja postoje-ih ograničenja na zajedničkom tr(ištu# %Hedinstveni europski akt% iz . itd#).uso$no priznavanje nacionalnih standarda (koji se odnose na proizvode i kvali>ikacije)# Ugovor iz Maastrichta je predvidio djelomično pozajedničenje migracijske politike# 2o njemu je 3ije-e moglo pomo-u propisa o vizama regulirati ulazak dr(avljana tre-ih zemalja# Ugovor iz +msterdama je prenio područja reguliranja kretanja oso$a i migracijske politike iz tre-eg stupa 'U u okvire '&0 nadle(nost za reguliranje slo$odnog kretanja oso$a. do$ilo je i nadle(nost za reguliranje va(nih pitanja prava azila i prava o iz$jeglicama kao i politici useljavanja# 8D . osigurava slo$odan promet ro$a. te time prikazati viši stupanj integracije# 'u/sud smatra da je jamstvo učinkovitog tr(išnog natjecanja pretpostavka jedinstvenog tr(išta# ".!. a ona se pak razlikuje od zone slo$odne trgovine radi primjene zajedničke carinske tari>e u razmjeni sa zemljama izvan Unije# =onstitutivni e"e.ijeloj knjizi o dovršenju unutarnjeg tr(išta%. politika zaštite okoliša. sveo$uhvatni poredak tr(išnog natjecanja koji spriječava da doga.aje na tr(ištu ometa utjecaj javne vlasti i privatnih poduze-a. te me.<A=. prava azila kao i useljavanja i $oravka dr(avljana tre-ih zemalja# Tako Vije0e mo(e donositi odred$e radi ukidanja kontrola oso$a prilikom prelaska unutarnjih granica. usluga i kapitala# &ajedničko tr(ište jest uklanjanje zapreka trgovini izme. sukladno odred$ama ugovora o '&.=oncept zajedničkog tr(išta uzdi(e '& iznad jednostavne carinske unije. zajednička trgovinska politika.u ciljevima Ugovora te odredio rok do 3 # "# !!"#g# za njegovo uspostavljanje# &.enja# Tom cilju slu(i B olakšavanje pravnog ujednačavanja.en-i gospodarske zajednice su: slo$odni promet ro$a.<A@. sukladno odred$ama U'&/a. oso$a. a drugi o$ratno smatraju da je zajedničko tr(ište jedan širi pojam# 2o tome zajedničko tr(ište tre$a prihvatiti. kao i propise o vizama za dr(avljane tre-ih zemalja# .ro)a/ oso)a/ us"u!a i kapi-a"a#% 0. Unutarnje tr(ište o$uhva-a područje )ez unutarnjih granica u kome se.!# razvila =omisija u svojoj %. -a koji je način de8inirano unutarnje tržište u 9 Z! %2odručje $ez unutarnjih granica u kome se. Koji su najznačajniji akti koji su utjecali na uspostavu unutarnje+ tržišta! =oncept unutarnjeg tr(išta je . tr(išna pravila u poljoprivredi)# 3. te pozajedničenje pojedinih političkih područja# 'konomskom i monetarnom unijom dosegnut je visok stupanj integracije. je to uspostavljanje unutarnjeg tr(išta postavio na visoko mjesto me. koja su pak u pojedinim područjima potisnuta intervencionističkim mehanizmima (odre. Objasnite razliku u s$va*anjima između pojmova zajedničko tržište i unutarnje tržište. još i pozajedničenje sektorskih politika (agrarna politika. usluga i kapitala. Koji su najvažniji instrumenti uspostava unutarnje+ tržišta! =od uspostave unutarnjeg tr(išta središnji zadatak je uklanjanje zapreka koje izrastaju iz različitosti nacionalnih pravnih ure. svojstven dr(avnom poretku# =arakteristike zajedničkog tr(išta su tr(išno/ gospodarska na#e"a.u dr(ava/članica# 2o nekim mišljenjima zajedničko tr(ište se shva-a kao u*od u unutarnje tr(ište.ivanje proizvodnih kvota.e. oso$a. osigurava s"o)odan pro.

za opra*danje takvih ograničenja temeljnih slo$oda odlučuju-i su za$rana diskriminacije i razmjernost# Tako. tu se radi o ukidanju ograničenja prometa B ali sa.u pojedninih dr(ava/ugovornica unutar 'U# '.o2e. 8 temeljne slo$ode su: s"o)odni pro. 2rema Ugovoru o '&. tj# u skladu s '=<H2# 3. a neposredno nakon toga i 4porazum o proved$i tog sporazuma $S 5en!en II' koji predvi. 7e>inicija unutarnjeg tr(išta kao %prostora $ez unutarnjih granica% znači da unutar &ajednice tre$aju ne samo nes-a-i !rani e radi kontrole ro$e. 9kratko objasnite značajke 2c$en+ensko+ i 3ublinsko+ sporazuma. Objasnite zajedničke standarde koji vrijede za sve temeljne slobode. mjere moraju $iti u skladu s temeljnim pravima koja štiti 'u/sud. ali i od zloupora$e gospodarske premo-i nekih privatnih oso$a (poduze-e)# =ada ograničenja dolaze od privatnih oso$a.enju schengenske pr# stečevine u okviru 'U.a odricanje od kontrole oso$a na unutarnjim granicama# 2o tim sporazumima B unutarnje granice se na svakom mjestu mogu prelaziti $ez kontroliranja oso$a# 1o.unarodnog prava po tom pitanju# Takav ugovorni put uklanjanja ovih ograničenja o$ilje(en je pojmom %'uropa dviju $rzina%# 1aime. &a sve temeljne slo$ode vrijedi tzv . TRIIDNE SLOEODE 1. prvenstveno u slučajevima zaštite pojedinca od 8? .e.Objasnite pojam < uropa dviju brzina<.ro)a/ oso)a/ us"u!a i kapi-a"a# U vezi s tim je i slo$odni promet pla-anja koji se nekad navodi kao peta temeljna slo$oda# 2. -avedite četiri temeljne slobode.a -re0i. pojedina dr(ava ipak .o izme.a6 .ivanju dr(ave nadle(ne za ispitivanje zahtjeva za azi" postavljen u nekoj dr(avi/članici# 4tupio je na snagu tek !!?#g# . tj# njezine institucionalne i pravne okvire# Tako je na mjesto schengenskog izvršnog od$ora stupilo 3ije-e# !!C#g# sklopljan je Du)"inski sporazu. z$og razloga javnog poretka ili nacionalne sigurnosti.=. nego tre$a ukinu-i i kon-ro"u oso$a# 9nstrumentarij prava &ajednice ipak ne ispunjava potpuno taj zahtjev stoga su neke dr(ave/članice počele sklapati ugovore me. !E@#g# sklopljen je 4porazum o postupnom uklanjanju kontrola na zajedničkim granicama $S 5en!en I'. ni posredno) tuzemstvo i inozemstvo 'U (u pogledu na oso$e ili gospodarska do$ra) 3# ako su prikladna za postizanje cilja 8# ako su potre$na (u mjeri u kojoj su potre$na)# &nači.6#e-*eros-ruki s-andard opra*danja6# To znači da su ograničenja ovih slo$oda dopu+-ena sa. odstupiti od toga za ograničeno vrijeme# Uvedena je jedinstvena 6s 5en!enska *iza6 koja ovlaš-uje na tromjesečni $oravak u čitavom prostoru 'U# &a dulji $oravak mora se do$iti nacionalna viza za dotičnu dr(avu# 1a ugovor iz +msterdama donesen je pose$an protokol o uvo. tu se radi o tzv# 6u#inku -r2i+ni5 s"o)oda pre. o odre.o ako: # slu(e interesu priznatom od prava &ajednice "# ako ne diskriminiraju (ni izravno. Objasnite smjer zaštite temeljni$ sloboda.er. 2rvenstveno štite od dr(avnih mjera.

kao što su razne otvorene ili prikrivene diskriminacije kojima dr(ave sprječavaju uvoz ro$e radi zaštite doma-e trgovine (protekcionističke mjere)# Tako je npr# njemačko pravo. #ini )i.. stoga njihova za$rana.elgiju# 2rigovoreno im je da nisu imali potvrdu o podrijetlu $ritanske carinske uprave. neposredno ili posredno.e-a ro)a# 1o.s"o)odno! pro.enog zakonodavstva ili primjene prava u dr(avai/članici0 ukoliko podupire takvu tr(išnu izolaciju# 1ovija sudska praksa 'u/suda. protivno slo$odi prometa ro$e mo(e $iti i nastojanje privatnih poduzetnika da se raznim ugovorima ili iskorištavanjem zaštite industrijskog vlasništva postigne izolacija nacionalnih tr(išta (npr# ugovori o za$rani uvoza ili upora$a zaštite ind# vlasništva kao smetnje uvozu ro$a)# 1o. koja na jednak način poga. carinska unija čini temelj &ajednice. -avedite karakteristike carinske unije između država Z. 9 čemu je značaj zabrane količinski$ o+raničenja i mjera s jednakim učinkom za unutarnje tržište! =olikčinska uvozna ograničenja tako. koji mo(e. a prote(e se na cjelokupnu razmjenu ro$a# Uključuje za)ranu u$iranja uvoznih i izvoznih carina ili da*anja s istim učinkom za promet ro$a unutar &ajednice# 1o.ET ROEA .enje zajedničke carinske -ari7e prema tre-im dr(avama# 3. stvarno ili potencijalno spriječiti trgovinu unutar &ajednice#% Takakv propis se smatra mjerom s istim učinkom kao i količinsko ograničenje%# 5ormula 7assonville najprije o$uhva-a s*aku diskriminaciju uvezenih ro$a u odnosu na doma-e tr(ište# 1jen oso$it značaj je u tome što o$uhva-a i nediskriminiraju-a ograničenja trgovačkog prometa.jeru s is-i. 2rema Ugovoru o '&. Objasnite značaj presude 3assonvilleB br. odredilo standarde čisto-e piva.mo-i privatnih udruga# Tako je npr# 'u/sud od$acio propise nekih sportskih saveza koji ote(avaju prekogranični mo$ilitet sportaša# Tako se smjer zaštite širi i na privatne oso$e# Tako. čime su prekršili $elgijske propise# 'u/sud je takvu mjeru kvali>icirao kao mjeru s istim učinkom koja je suprotna Ugovoru o '&# U toj presudi je 'u/sud de>inirao %.uje o$vezu dra(ava/članica na pru(anje zaštite0 da $i se spriječilo ugro(avanje slo$ode prometa od strane privatnih oso$a# . u tom pogledu. pod izlikom zaštite potrošača.er čine $itnu trgovinsku zapreku.% kao: %svaki trgovinski propis dr(ava/članica. njeno konstitutivno o$ilje(je je uvo. uz takva količinska ograničenja postoji još čitav niz mjera s jednakim takvim učinkom. uz ukidanje carina. SLOEODAN PRO.aju tuzemnu i inozemnu ro$u# 8E . tu se više radi o suprotnosti izme.u slo$odnog prometa ro$a i odre. utvr. 4J'". što je onemogu-ilo uvoz piva iz drugih dr(ava ako ono ne odgovara tom propisanom standardu# ".er. u#inko.@. Kojim se zabranama postiže sloboda kretanja robe! # za$rana u$iranja uvoznih i izvoznih carina ili davanja s istim učinkom za promet ro$a unutar &ajednice "# pose$na za$rana porezne diskriminacije 3# za$rana količinskih ograničenja i mjera s istim učinkom 2. U slučaju 7assonville radilo se o postupku pred $elgijskim sudom protiv trgovaca koji su kupili škotski ShiskP u 5rancuskoj i uvezli ga u .

ission *s.e-a ro)a od strane privatnih oso$a# Tako je 'u/sud to istaknuo u slučaju kada su >rancuska tijela vlasti ostala pasivna pri nasilnim prosvjedima >ranc# poljoprivrednika protiv uvoza vo-a i povr-a iz dr# dr(ava/članica# 5rancuska je time povrijedila svoju o$vezu zaštite slo$odnog prometa ro$a# &. # =ao mjera s jednakim učinkom smatra se prvenstveno B s*aka diskri. kada koči promet ro$e odre. zakonodavci0 donošenjem raznih trgovinskih propisa koji mogu. to mogu $iti mediji koji putem reklamne kampanje što je potiče dr(ava potiču da se kupuju doma-i proizvodi# Tako. 3rankre-i 5 / povodom koje je =omisija kaznila propuštanje >rancuskih tijela vlasti pri nasilnim prosvjedima >rancuskih poljoprivrednika protiv uvoza vo-a i povr-a iz Lpanjolske i drugih dr(ava članica '. -avedite tumačenje pojma mjere s jednakim učinkom iz presude 3assonvilleB br.0.er. kao i $ritanski propis o mlijeku)# To mo(e $iti sudska vlast.enim >ormalnostima.elgiju $ez da su imali potvrdu o podrijetlu $ritanske carinske uprave# 1adalje. 'uropski sud kvali>icirao kao mjere s istim učinkom kao i količinsko ograničenje o presuda EuK Iris5 / u kojoj je reklamna kampanja što ju potiče dr(ava da se kupuje doma-a ro$a.ina ija uvezenih ro$a u odnosu na doma-e proizvode# To vijedi i za prikrivenu diskriminaciju koja se skriva iza >ormalne jednakosti postupanja# Npr# jedan $ritanski propis odre. ve.elgiju $ez da su imali potvrdu o podrijetlu $ritanske carinske uprave. kvali>icirana kao mjera s istim učinkom o presuda Co. čak i ako se on ne mo(e sigurno ponovo iskoristiti o presuda Dasson*i""e / u kojoj je prigovaranje trgovcima koji su uvezli škotski ShiskP iz 5rancuske u . spriječiti slo$odni promet ro$a (npr# njemački propis o čisto-i piva. dr(ave/članice imaju o$vezu suprotstaviti se spre#a*anju preko!rani#no! pro. kao što je to $io s"u#aj kada >rancuska tijela vlasti nisu primjereno djelovala pri nasilnim prosvjedima >rancuskih poljoprivrednika koji su se $unili protiv uvoza vo-a i povr-a iz Lpanjolske i drugih dr(ava članica# 8! .i druge dr(avne mjere koje predstavljaju o!rani#enje -r!o*ine# Npr# 'u/sud je tu u$rojio reklamne kampanje koje potiču prodaju doma-ih proizvoda# 3# 2rema Ugovoru o '&.. Koje su četiri ključne presude u tumačenju pojma mjere s jednakim učinkom! o presuda =b8allimport / koja se odnosi na prekogranični transport otpada. popu$elgijskog suda u slučaju 7assonville koji je prigovarao trgovcima koji su uvezli škotski ShiskP iz 5rancuske u . posredno ili neposredno. 1ko sve može biti autorom zabranjeni$ količinski$ o+raničenja i mjera s jednakim učinkom! 2rvenstveno. 4J'".uje da svo mlijeko na $ritanskom tr(ištu mora $iti pakirano i sterilizirano u tuzemnoj mljekari koja ima dozvolu za rad# 'u/sud je odlučio da je takav propis izjednačen s potpunom za$ranom uvoza stranog homogeniziranog mlijeka# "# U mjere istog učinka spadaju ne samo pravna ograničenja. to mogu $iti izvršna tijela vlasti kada propuštanjem o$avljanja svoje du(nosti ne sprječavaju nedopušteno kočenje prometa ro$om.

dokle god se primjenjuju na s*e sudionike koji trguju na tuzemnom tr(ištu i dokle god ti propisi na is-i na#in u-je#u i na prodaju doma-ih proizvoda i iz drugih dr(ava/članica# &nači. ni neizravno (po porijeklu gospodarskih do$ara).ivanjem minimalnog vinskog sadr(aja tre$a suprotstaviti opasnosti od navikavanja. 9 čemu je značaj presude Aassis de 3ijonB br. *adilo se o njemačkom propisu koji je odre. a osim toga ograničenja ne smiju $iti sredstvom za ostvarivanje samovoljne diskriminacije ili se zloupotre$ljavati radi prikrivenog ograničavanja trgovine# 17. op-enito dr(avne mjere koje ne diskriminiraju ni izravno (po osnovi dr(avljanstva). -a koji se način mo+u opravdati količinska o+raničenja i mjere s jednakim učinkom! 2rema Ugovoru o '&.+utori mogu $iti i privatne oso$e (npr# nastojanje privatnih poduzetnika da putem ugovora o za$rani uvoza ili iskorištavanjem zaštite industrijskog vlasništva postignu izolaciju nac# tr(išta). ako one ne utječu na prekogranični promet ro$a. oso$a.na se mogu opravdati iznimkama koje su izričito predvi. me. trgovinska ograničenja nisu apsolutno za$ranjena# . no i tu je opet od!o*orna dr2a*a jer je ona du(na spriječiti takvo ugro(avanje slo$odnog prometa ro$a od strane privatnih oso$a# 4. koje proizlaze iz razlika @C .ku od slo$ode prometa ro$a koja se mo(e proširiti i na druge tr(išne slo$ode B dakle. ometaju trgovinu unutar &ajednice.ene tim ugovorom. 127J'4! 1jen značaj je u tome što je kroz tu presudu 'uropski sud stvorio 7or.enja ro$a po cijeni ni(oj od kupovne cijene# 4. 9 kojoj je presudi uropski sud uveo nužne za$tjeve koji mo+u opravdati postojanje zabranjeni$ mjera s jednakim učinkom! To je učinio u odluci Aassis de 3ijon. >ormula %=eck% predstavlja izni. zapreke unutarnjoj trgovini unutar &ajednice. usluga i kapitala# To je ustvari promicanje načela supsidijarnosti na razini sudske prakse# 6. AK2&'J61 i AK2&4J61! U tom predmetu 'uropski sud je uveo op0u izni. ne tre$a odmjeravati po tr(išnim slo$odama. i priznata od prava &ajednice (ukoliko u dotičnom području još nema propisa &ajednice)# &nači. a osim tih izričitih iznimki.ku od za$rane količinskih ograničenja i mjera sa istim učinkom prema >ormuli 7assonville# 9znimka vrijedi za nediskriminiraju-a ograničenja prodaje.ene načine trgovanja.ivao minimalni postotak alkohola u likerima / po kome su likeri mogli $iti stavljeni u promet samo sa minimalnim vinskim sadr(ajem od 3CR alkohola# To je za >rancuski liker %6assis de 7ijon% značilo za$ranu plasiranja na njemačko tr(ište# 1jemačka je vlada navela da se odre. 9 čemu je značaj presude KeckB br.u"u u koju je uveo nu2ne za5-je*e koji mogu opra*da-i postojanje za$ranjenih mjera s jednakim učinkom# Ta ograničenja moraju $iti nediskriminiraju-a te moraju $iti potre$na radi zaštite op-eg interesa. AK2&'J61 i AK2&4J61 nikada ne*e smatrati mjerama s jednakim učinkom! 'u/sud je tu istaknuo da se ne0e smatrati da nacionalni propisi koji za$ranjuju odre. Koje se nacionalne mjere prema presudi KeckB br. 'u/sud je razvio unutarnje zapreke za tu za$ranu koje za odre.utim ta argumentacija 'uropskom sudu nije $ila uvjerljiva# 11. koja nisu usmjerena na to da utječu na prekogranični promet ro$a# *adilo se o >rancuskoj za$rani daljnjeg otu.ena ograničenja ne zahtijevaju izričito opravdanje# =od opravdanja takvih mjera vrijedi s-ro!o ispitivanje razmjernosti.

ačka prava i mehanička prava umno(avanja)0 :'M+ je dala nekom proizvo. ograničenja ne smiju $iti sredstvo za ostvarenje samovoljne diskriminacije ili se zloupotre$ljavati radi prikrivenog ograničavanja trgovine# Ta načela je potre$no poštivati kako zaštita tradicionalnih marketinških praksi u unutarnjem tr(ištu. moraju se uzeti u o$zir ukoliko su te odred$e potre$ne radi opravdanja nu(nih zahtjeva. on ne smije za$raniti reimport pozivom na svoje patentno pravo (slučaj /erck)# +ko neki proizvod. 9znimka od čl# 3C# U'&/a# Tu oso$ito ulaze patentno pravo. oso$ito zahtjeva učinkovite porezne kkontrole. onda on više ne mo(e spriječiti uvoz proizvoda# +ko je neko glaz$eno djelo autorskopravno zašti-eno. u kojoj za to ne postoji zakonska zaštita patenta. 2rovjera razmjernosti nacionalnih mjera usmjerena je na utvr. onda licenca za tr(išno plasiranje u zemlji porijekla istovremeno pokriva daljnje tr(išno plasiranje unutar &ajednice# Uz to je vezan slučaj GE. 9 Z.a# =od provjere 'u/sud sve više uzima u o$zir jamstva '=<H2# Tako.aču gramo>onskih ploča i glaz$enih kazeta licencu za inozemsto '&/a. 37.u pristoj$e za licencu u inozemstvu i više tuzemne pristoj$e# 'U/sud je naglasio @ . zaštita prava industrijskog vlasništva ne smije slu(iti sprečavanju uvoza proizvoda unutar '& stavljenih na tr(ište# &ato. stvorena najprije $ez namjere diskriminiranja.er. zaštite javnog zdravlja. no ni jedan razlog nije $io uvjerljiv za 'u/sud# Unutarnje zapreke priznate od 'u/suda odnose se sa. 37. 9 Z ili nužnim za$tjevom.ivanje da li su te mjere primjerene za ostvarivanje tog cilja. koji je u jednoj dr(avi predmet au-orsko! pra*a.o na mjere koje se poka(u kao razmjerne# 12. )l#3C# Ugovora o 'z navodi iznimke kojima se mogu opravdati ograničenja trgovine unutar &ajednice# 2ritom *rijedi s-ro!o ispitivanje razmjernosti i postojanje op-eg interesa # Tako. Objasnite zaštitu intelektualno+B industrijsko+ i tr+ovačko+ vlasništva iz čl. sreds-*i.u nacionalnim propisima.ene dr(ave mo(e voditi znatnim ograničenjima slo$odnog prometa ro$a0 oso$ito kad se ovlaštenik pozivom na svoje isključivo pravo tr(išnog plasiranja usprotivi uvozu proizvoda iz druge dr(ave. te na zaštitu potrošača od nelojalne konkurencije. :'M+ je tra(ila naknadu štete u visini razlike izme. ali ne i za 4* 1jemačku (gdje su pristoj$e za licencu utvr.da se zaštita industrijskog vlasništva ili drugih prava intelektualnog vlasništva upora$e na način koji vodi izolaciji tr(išta# 2ro$lem nastaje kod razlike u cijenama unutar '&0 kada trgovci u zemlji podrijetla prodaju po višoj cijeni proizvod od cijene u drugoj dr(avi# 2rema sudskoj praksi 'U/suda. pravo (iga i autorsko pravo# .A (društvo za glaz$ena izvo. u kojoj je proizvod ranije stavljen u promet (tzv# %reimporti%)# Pos-oji opasnos.ene u višem iznosu)# 1akon što je inozemni primatelj licence iskorištavanjem razlike u cijenama uvezao nosače zvuka u 1jemačku. Objasnite provjeru razmjernosti između nacionalne mjere i cilja koji se želi ostvariti čl.snivaju za ovlaštenika (vlasnika ili primatelja licence) isključiva prava u pogledu tr(išnog plasiranja intelektualnih ostvarenja# 3ezivanje tih prava na nematerijalnim do$rima s područjem odre.me. 9 Z i objasnite. odnosno da li se taj isti cilj mogao ostvariti )"a2i. ili to $ude uz njegovo odo$renje. poštenog trgovinskog prometa i zaštite potrošača# Tako se u ovom slučaju 1jemačka pozvala na zaštitu javnog zdravlja (z$og opasnosti od navikavanja kod pi-a s niskim postotkom alkohola). 37. ukoliko imatelj pa-en-a stavi zašti-eni proizvod u promet u jednoj članici. -avedite op*a načela koja se primjenjuju na opravdanja iz čl. ne $i prerasla u privilegij pri tr(išnom natjecanju# 13. npr# zahtjevi o sadr(aju tiskovnih proizvoda moraju $iti sukladni zaštiti raznovrsnosti medija koja jamči slo$odu mišljenja prema '=<H2# 1". u drugoj stavi u promet vlasnik autorskog prava.

5to je predmet slobode kretanja radnika! Objasnite.opasnost da $i ostvarivanje autorskog prava vodilo izolaciji nacionalnih tr(išta# 1akon što vlasnik autorskog prava licencom do$ivenom za tr(išni plasman iscrpi svoje autorsko pravo za &ajedncu. oso$ito ako je stanje ro$a nakon stavljanja u promet promijenjeno ili pogoršano# 7rukčije se procjenjuje stavljanje u promet proizvoda izvan &ajednice.ana Unije. o pravu 2iga# 'u/sud predmetima tr(išnog plasmana raz"ikuje pravo industrijskog vlasništva na koje ne utječe pravo &ajednice i zpreke njegovom ostvarenju pravom &ajednice# 2ravo iz nekog (iga &ajednice iscrpljeno je kod ro$a kada su pod (igom imatelja prava. ne mo(e se protiviti uvozu u neku drugu članicu# 2ritom je ukazao da .o2e sam ili preko svog nakladnika. kao npr# u 4+7/u0 s time se još ne povezuje iscrpljivanje prava industrijskog vlasništva. koja je neovisna od gospodarske djelatnosti# 2. pristup tr(ištu rada pod istim uvjetima kao i tuzeemci. te pravo ostanka# 2ravo $oravka radnika proizlazi iz samog prava &ajednice i nije potre$na nikakva dozvola za $oravak od dr(ave/članice# 1ačelo jednakog postupanja isključuje i poreznu diskriminaciju. ve. 34.enih prepostavki0 slučajevi u kojima uvoznik plasira lijek u novoj vanjskoj am$ala(i koja čini vidljivim (ig na originalnoj am$ala(i.ača# 2retpostavke za iscrpljenje (iga: o ako je pakiranje tra(eno radi tr(išnog plasmana u društvu uvoza i ako $i pozivanje na (ig vodilo umjetnoj izolaciji tr(išta o ako ne utječe na originalno umatanje ro$e o na novoj am$ala(i su jasno naznačeni prepakiravač i proizvo. 5to uključuje sloboda kretanja osoba! U slo$odu kretanja oso$a ulazi slo$oda kre-anja za radnike i slo$oda poslovnog nas-ana za poduzetnike# 2ored toga postoji op-a slo$oda kretanja gra. uvjetovao stavljanje u promet &ajednice prepakiranih lijekova uz ispunjenje odre. ili vanjsku originalu am$ala(u izmijeni ali ostavi (ig prozvo. imatelj ro$nog znaka .o2e svoje pravo koristiti da spreči uvoz tim znakom o$ilje(enog prozivoda iz tre-e zemlje u &ajednicu# . ili uz odo$renje. $oravak. kako izravne. tako i posredne (prikrivene) koja je povezana s dr(avljanstvom# To se odnosi na njihov ulazak.ač o novo pakiranje ne utječe na izgled (iga i imatelja o uvoznik izvijesti imatelja (iga prije tr(išnog plasmana prepakiranog lijeka (te mu na zahtjev dostavi uzorak ro$e)# 'U/sud ih izvodi iz čl. te time najprije utemeljuje za$ranu diskriminacije. $". tj# nepovoljnu primjenu propisa o poreznoj o$vezi pripadnika '& s pre$ivalištem u inozemstvu# 1ovija sudska praksa 'u/suda ne procjenjuje samo diskriminiraju-a postupanja. pri iscrpljenju prava (iga. 2rvenstveno.op-enito sva ograničenja slo$ode kretanja koja sprječavaju mo$ilnost radnika# Takva ograničenja 'u/sud opra*da*a samo @" ./a i čl# ?# 0rve smjernice ".?. te za svoj rad primaju pla-u# Ugovor o '& jamči načelo jednakog postupanja. jednom u &ajednici stavljeni u promet# 1a temelju #porazuma "uropskog gospodarskog područja ovo iscrpljenje *rijedi i za stavljanje u promet ro$e u nekoj njegovoj članici# 9matelj (iga se iz pose$nih razloga mo(e protiviti daljnoj distri$uciji putem tre-ih oso$a. SLOEODA KRETAN9A OSOEA 1. pojam radnika o$uhva-a sve oso$e koje o$avljaju nesamostalnu djelatnost. slo$odno i sukladno svojim interesima iza$rati mjesto gdje -e svoje djelo staviti u promet# 2ro$lemi mogu proiza-i kod paralelnog uvoza lijekova koji su u dr(avi uvoza predmet za+-i0eni5 2i!o*a# 1ovo pakiranje se nakon prepakiranja tiče garancije podrijetla povezane sa (igom# 'U/sud je.

kad su u pitanju propisi udruga# 1ovija sudska praksa je taj neposredni učinak radikalno proširila.na sudjelovanje u o$našanju suverenih ovlasti ili o$avljanje takvih zada-a koje su usmjerene na zaštitu op-ih interesa dr(ave ili drugih javnih tijela# 0.onda ako $i slijedila opravdani cilj priznat od &ajednice.eno je z$rajanje ukupnog sta(a prema različitim nacionalnim propisima o stečenim pravima na @3 . ve.jerni a EE%-a o pra*u kre-anja i )ora*ka radnika migranta i članova njihovih o$itelji 3# Ured)a EE%-a o pra*u os-anka radnika migranata i članova njihovih o$itelji nakon prestanka zaposlenja 8# Ured)a EE%-a o pri.jeni sus-a*a so ija"ne si!urnos-i radnika i njihovih o$itelji nakon prestanka zaposlenja @# Ured)a EE%-a o pri.er. predvi. zdravstva.aju učinak prema tre-ima.ka od slo$ode kretanja vrijedi za zaposlenje u javnoj upravi# Time se osigurava pose$an odnos lojalnosti. pa je dr(avljanstvo pretpostavka za zaštitu nekih dr(avnih >unkcija# 1o. podlije(u s-ro!o. a $račni drug i djeca (uzdr(avana) imaju pravo o$avljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti (čak i ako $račni drugovi (ive odvojeno)# 7jeca radnika imaju pravo na o$razovanje. Objasnite ulo+u sekundarno+ prava za slobodu kretanja radnika. te ako $i $ila opravdana nu(nim razlozima op-eg interesa# &nači.jeni sus-a*a so ija"ne si!urnos-i radnika i nji5o*i5 o)i-e"ji koji se use"ja*aju i ise"ja*aju unu-ar %ajedni e ( 1aime. 2ostoji čitav niz propisa sekundarnog prava o pravnom polo(aju radnika migranata i članova njihove o$itelji# # Ured)a EE%-a o s"o)odi kre-anja radnika unu-ar %ajedni e polazi od načela jednakog postupanja pri pristupu na tr(ište rada i o$avljanju zanimanja# =onkretizira za$ranu diskriminacije u pogledu uvjeta zapošljavanja i rada. ako je to opravdano tim razlozima# 1o. prema Ugovoru o '&. za$rana diskriminacije na temelju dr(avljanstva vrijedi i za privatne oso$e (neposredno)# ". sigurnosti i zdravlja# 1aime. 1eposredan učinak slo$ode kretanja radnika očituje se u tome što odre. mjere za$rane ulaska ili protjerivanja mogu se izre-i samo z$og teških razloga vezanih uz oso)no pona+anje pojedinca# Izni. a iz toga mo(e proiza-i i pravo na dr(avne poticaje za o$razovanje# "# S. opra*danju pred 'uropskim sudom i i. ponovnog zapošljavanja itd# *adnicima iz drugih dr(ava/članica moraju se osigurati i jednake socijalne i porezne olakšice kao i doma-im radnicima# 7iskriminiraju-i porpisi o tome su ništavi# Tako. Koja su o+raničenja i iznimke predviđene slobodom kretanja radnika! . otkaza. to se ne odnosi na javne slu($e poput (eljeznice. u pogledu naknade za rad. slo$oda kretanja radnika razvija se prema jednoj sveo$uhvatnoj za$rani ograničenja# 3. Objasnite neposredan učinak slobode kretanja radnika. tj# protegnula i na pretpostavke za zapošljavanje koje postavljaju privatni poslodavci# &nači. školstva i sl#. postoje smjernice koje dr(avama dopuštaju pose$ne propise za ulazak i $oravak stranaca.ena ograničenja slo$odnog kretanja koja propisuju privatne oso$e. oso$ito sportski savezi.graničenja slo$ode kretanja dopu+-ena su samo radi javnog poretka. strani radnici ne smiju $iti diskriminirani u pravu na pripadnost sindikatima i ostvarenju sindikalnih prava# 1aj$li(i članovi o$itelji smiju stanovati kod radnika.

razvila u op0u za$ranu ograničenja# Tako su za$ranjeni i neki >ormalno nediskriminiraju-i standardi.oniza iju prava društava# Tako su donesene smjernice o me. $iti prikladna za ostvarenje cilja i $iti za to neophodna# '.ritaniji# 2rema engleskom pravu za takvu promjenu sjedišta je $ila potre$na dozvola. a to omogu-uje i z$rajanje perioda iz prava socijalnog osiguranja koje je neki radnik ostvario u različitim dr(avama/članicama )# &.se. Koje su zapreke i iznimke predviđene slobodom na poslovni nastan! 9znimka od slo$ode poslovnog nastana su dje"a-nos-i u vršenju suverenih ovlasti. 9 čemu je značaj presude 3ailI . harmonizacijske smjernice za zapošljavanje i o$avljanje samostalnih djelatnosti. 5to je sadržaj slobode na poslovni nastan! 4lo$oda o)a*"janja poduzetničke djelatnosti i slo$oda iz)ora sjedi+-a poduzetnika# &nači. da pre.uso$nom priznavanju dokaza o osposo$ljenosti. putem sudske prakse. a od slo$ode pru(anja usluga ga razlikuje o$ilje(je kontinuiteta# 7anas se ova slo$oda ne sastoji samo u za$rani diskriminacije ve. koju je Ministarstvo >inancija uskratilo# 'u/sud je tad odlučio da slo$oda poslovnog nastana ne jamči zaštitu od o$veza koje proizlaze iz prava društava. kako je to tra(ilo d#d# %7ailP mail%# 1o. moraju $iti opravdana %nu(nim razlogom% od op-eg interesa. 4ekundarno pravo ovdje o$uhva-a niz mjera za ujednačavanje pravnih propisa dr(ava/ članica. jer o$zirom na moderne komunikacijske mogu-nosti.ail! U tome što je njome 'u/sud po-*rdio da slo$oda poslovnog nastana ne sadr(i op-e pravo nekog društva koje je osnovano u jednoj dr(avi/članici. tu više nema opravdane prepreke slo$ode poslovnog nastana)# Uglavnom. Objasnite ulo+u sekundarno+ prava za slobodu na poslovni nastan. ograničenja ne smiju $iti diskriiniraju-a.jes-i sjedište svoje uprave )ez prestanka dosadašnjeg statusa društva i )ez da ispuni druga ograničenja koja proizlaze prema pravu dr(ave osnivanja# =onkretno se radilo od jednom $ritanskom društvu sa sjedištem u <ondonu koje je htjelo $ez prethodne legitimacije svoje sjedište premjestiti u 1izozemsku.naknade.er su mogu-a ograničenja iz razloga javnog poretka. a 'u/sud o!rani#a*a ovu iznimku na %neposredno i speci>ično sudjelovanje u vršenju javne vlasti% (npr# tu se ne u$raja djelatnost odvjetnika)# Tako. sigurnosti i zdravlja (kao i kod slo$ode kretanja radnika)# 6. dopuštena je strategija poduze-a da u nekoj dr(avi s povoljnim pretpostavkama za osnivanje B tamo osnuje društvo kapitala i ima sjedište. pogotovo za 5ar. da $i iz$jeglo oporezivanje porasta vrijednosti imovine društva u . ali svoje čitavo poslovanje razvija preko podru(nice u nekoj drugoj dr(avi# 4. 4mjernica o sustavu osiguranja investicija i dr# @8 . kao i kod drugih tr(išnih slo$oda. ali koji ugro(avaju njeno ostvarenje (npr# nedopušteno je odvjetniku za$raniti osnivanje podru(nice u nekoj drugoj dr(avi. te osnivati i upravljati poduze-ima prema odred$ama koje vrijede i za doma-e dr(avljane (U'&)# 'u/sud taj pojam tumači u širokom smislu. poduzetnici iz drugih dr(ava/članica mogu o$avljati samostalne djelatnosti.

te ukoliko su prikladna i neophodna za ostvarenje cilja# 2. te radi koordinacije o$avljanja pro>esije# &načajna je i smjernica '& o -e"e*iziji koja odre.jerna# . ograničenja su dopuštena ako s"u2e op0e.graničenja se mogu opravdati samo iz nu(nih razloga od op-eg interesa. a koje imaju o$ilje(je naplativosti# Uz slo$odu kretanja oso$a. ima više >unkciju popunjavanja praznina# &a razgraničenje od poslovnog nastana odlučuju-i je prolazni karakter usluga# . SLOEODA PRUIAN9A USLUGA 1.er ne znači samo za$ranu diskriminacije.iniraju0i način te ako su raz.en-o. što znači da nu(no imaju poslovni nastan u 1jemačkoj# Takve je propise 'u/sud kvali>iciorao kao nerazmjerno ograničenje slo$ode pru(anja usluga (jer to dovodi do prejakog utjecaja na tr(ište rada)# 3. jedan >rancuski zakon propisuje diplomu >rizera za rad >rizerskih salona# 1o. in-eresu sukladnom &ajednici.er dr(avama se ostavlja široke mogu-nosti ograničenja u pogledu zaštite odre.uje slo$odu prijema i daljnjeg prenošenja tv/emisija iz drugih dr(ava/članica# 1adzor jedinstvenih standarda u tom području pripada dr(avi porijekla0 to je princip dr(ave emitiranja# 1o. ako se poduzimaju na nediskri. u novije vrijeme se učvrstio @@ .va slo$oda se primjenjuje u 3 varijante: # kao aktivna so$oda pru(anja usluga u nekoj drugoj dr(avi "# kao pasivna slo$oda pru(anja usluga putem primatelja u nekoj drugoj dr(avi (npr# turisti) 3# kad granicu prelazi samo usluga (npr# radio i tv emisije)# . jer sve diskriminacije u okviru tr(išnih slo$oda pretpostavljaju taj inozemni ili prekogranični element# Npr. odnosno zaštite socijalnog poretka (npr# 'u/ sud je opravdao $ritansku za$ranu lutrija zaštitom socijalnog poretka)# Mogu-e opravdanje mo(e $iti i socijalna zaštita radnika# Tu 'u/sud strogo kontrolira načelo razmjernosti# 1pr# prema jednom njemačkom zakonu.A. dr(ave su ovlaštene prema vlastitim dr(avljanima $ez stručne prakse stečene u inozemstvu 'U/a. preko!rani#nos-i. 5to je predmet slobode pružanja uslu+a! 4lo$oda pru(anja usluga odnosi se na promet usluga s e"e.17. dopušteno je stranim poduze-ima pru(anje gra.graničenja ovdje mo(e opravdati B zaštita potrošača# Tako.i sveo$uhvatnu za$ranu ograničenja# . *adi li$eralizacije prometa usluga donesen je čitav niz smjernica za me. prema jednoj smjernici '&/a od toga su oslo$odeni drugi dr(avljani Unije koji su >rizerski poziv dulje vrijeme o$avljali u nekoj drugoj dr(avi/članici# 2o mišljenju 'u/suda. Objasnite pojam obrnute diskriminacije. ostati pri zahtjevu za posjedovanjem diplome# . ve. Koja su dopuštena o+raničenja slobode pružanja uslu+a! 1a ovu slo$odu se odgovaraju-e primjenjuju ograničenja slo$ode poslovnog nastana# 7akle. Objasnite ulo+u sekundarno+ prava za slobodu pružanja uslu+a.enih javnopravnih interesa.$rnuta diskriminacija znači diskriminiranje *"as-i-i5 dr(avljana i ono uop-e nije za$ranjeno propisima &ajednice.evinskih usluga i prekogranično ustupanje radnika samo ako su vezani uz njemačke kolektivne ugovore.va slo$oda tako. .uso$no priznavanje stručnih diploma i dokaza o osposo$ljenosti.

'& ima op-u nadle(nost za harmonizaciju unutarnjeg tr(išta. -a koji način 9 Z omo+u*uje ostvarenje $armonizacije propisa! To čini kroz sekundarno pravo ovlaštenjem za dono+enje s.uju se op-i standardi (npr# za zaštitu zdravlja kod prehram$enih proizvoda). 9 čemu se sastoji sloboda kretanja kapitala! . 9 čemu je razlika između $orizontalne i vertikalne $armonizacije! =od 5orizon-a"ne harmonizacije odre. ili samo do odre. 9 čemu se sastoji sloboda kretanja pla*anja! 4lo$oda kretanja pla-anja ili tzv# %pe-a -r2i+na s"o)oda% je tako.u stanovnika dr(ava/članica# Takva ograničenja su dopu+-ena samo da $i se spriječili prekršaji protiv pravnih propisa dr(ava. SLOEODA KRETAN9A KAPITALA I PLA:AN9A 1. Objasnite ujednačavanja propisa kao cilj 9 Z.ivanja nekih minimalnih standarda# 2. te pose$ne ovlasti pr# ujednačavanja u okviru tr(išnih slo$oda# '& provodi pr# ujednačavanje oso$ito dinamično na području prava društava.dnosi se na prekogranični -rans7er kapi-a"a u novcu i stvarima.er zajamčena Ugovorom o '&. postoji mogu-nost da neka dr(ava radi zaštite va(nih interesa ods-upi od mjere harmonizacije.jerni a za ujednačavanje zakonskih i upravnih propisa dr(ava/članica koji izravno utječu na uspostavu ili >unkcioniranje zajedničkog tr(išta# To ujednačavanje se olakšava ve-inskim odlučivanjem u 3ije-u umjesto jednoglasnosti# 1o. te na području telekomunikacija. parva zaštite industrijskog valsništva. PRAVNO U9EDNA&AVAN9E 1. mogu-e je i zadr(avanje stro(ih nacionalnih propisa i sl#. a prvenstveno slu(i očuvanju slo$odnog unutarnjeg tr(išta kod pru(anja protučinid$i u vezi s prometom ro$a i prometom usluga# 8>.<. ali takvo pojedinačno odstupanje uvijek podlije(e provjeri =omisije# +ko =omisija u roku od Dmj# ne donese odluku. $ankovnog i $urzovnog prava. tj# potpunog ujednačavanja nekog pr# područja. tj# harmonizacija ili koordinacija zakonskih i upravnih propisa mo(e i-i do potpune prilagod$e. radi poreznog prava ili prava nadzora nad $ankama# .va smjernica ostvaruje neposredan učinak# 2. radnog prava. smatra se da su stro(i nacionalni standardi odo$reni# &nači. javne na$ave i odgovornosti za nedostatke proizvoda# @D . a kod *er-ika"ne se donose detaljni propisi (npr# o proizvodnji i sastavu nekih prehram$enih proizvoda)# 3. kao što su razni uvjeti za gospodarsku djelatnost# 2ravno ujednačavanje. *adi se o ujednačavanju unutardr(avnih pravnih propisa u mjeri koja je potre$na za >unkcioniranje zajedničkog tr(išta# Time se o-k"anja indirek-no narušavanje tr(išnog natjecanja. prvenstveno sa svrhom ulaganja i investiranja# 2ritom je najznačajnija 4mjernica ''&/a koja o$vezuje dr(ave/članice na uklanjanje ograničenja kretanja kapitala izme. te da $i se postupkom prijavljivanja do$ile administrativne ili statističke in>ormacije.princip dr(ave sjedišta (dr(ava u kojoj T3/prikazivač ima svoju glavnu upravu i gdje donosi odluku o ponudi programa)# .

POL9OPRIVREDA 1. me. ukoliko Ugovorom o '& nije drugačije odre. propisi o uspostavi zajedničkog tr(išta se primjenjuju i na poljoprivredne proizvode. do potpunog sustava cijena# 2ogotovo je speci>ičan tzv# 6-r2i+ni poredak6 za ve-inu poljoprivrednih proizvoda. tj# najmanjom cijenom za uvozne proizvode u uvoznim davanjima. 6in-er*en-ne ijene6 koje tre$aju osigurati sta$ilnu razinu cijena# 7r(ave/članice osnivaju svoje +gencije za tr(išne intervencije koje otkupljuju poljop# proizvode po interventnoj cijeni# *adi promicanja izvoza jamče se potpore (izvozne naknade)# &a administrativnu proved$u zajedničke organizacije poljop# tr(išta nadle(na je =omisija# 5inanciranje zajedničkih agrarnih tr(išta odvija se putem 'uropskog jamstvenog >onda za poljoprivredu koji je uključen u proračun &ajednice i preuzima "G3 proračunskih sredstava '&/a# .p-enito je agrarna politika optere-ena velikim pro)"e. no on je ukinut u vezi s re>ormom svjetskog trgovinskog poretka (tzv# :+TT re>orma).ivanja jednostavnih standarda kvalitete. preko su$vencija. te z$og mogu-ih trgovinskopolitičkih kon>likata s tre-im dr(avama unutar nove 4vjetske trgovinske organizacije $HTO'# !!!#g# je 3ije-e (ministara poljoprivrede) donijelo mjere za temeljitu poljoprivrednu re>ormu# Tu spada i postupno smanjivanje interventnih cijena (osnovni pro$lem su proizvodni viškovi. priznavanja društava.i.jerene ijene za potrošače 2.uso$nog priznavanja i ovrhe sudskih i ar$itra(nih odluka# 1ajznačajniji takav sporazum je EruNe""eska kon*en ija o sudskoj nadle(nosti i izvršavanju odluka u gra. pa $i tre$alo smanjiti proizvodne kapacitete Q napuštanje o$radivih površina i reduciranje stočnog >onda)# @? .# sporazuma na području zaštite pojedinaca0 kod pitanja dvostrukog oporezivanja..u poljoprivredi • osigurati poljoprivrednoj zajednici pristojan 2i*o-ni s-andard • s-a)i"izira-i tr(išta • osigurati opskr)u • osigurati pri.anskim i trgovačkim predmetima iz OED#g# s dopunskim protokolima# Ured$om 3ije-a je sadr(aj te konvencije pretvoren u neposredno va(e-e pravo &ajednice# 8. te zamijenjen novim re(imom sa >iksnim carinama# U okviru &ajednice odre.eno# &nači. prekomjernog poticanja proizvodnje. instrumenti za ostvarenje zajedničke agrarne politike su $itno intervencionistički B to su razne mjere od odre. 5to je cilj zajedničke a+rarne politike! 6ilj zajedničke agrarne politike je prema U'&/u: • pove-ati produk-i*nos.ene su tzv. Objasnite značajke zajedničke a+rarne politike! 1ačelno. temeljne tr(išne slo$ode načelno *rijede i za poljoprivredno tr(ište# 1o.a i mogu-nost sk"apanja me.. pogotovo (itarica# 4ustavi cijena za tr(išne poretke ciljaju na ujednačavanje razine cijena unutar &ajednice i na sigurnost prihoda za poljoprivrednike# 2rvo je postojao sustav s tzv# %pragom cijene%.sim toga Ugovor o '& predvi.a naročito z$og visokog optere-enja proračuna.

er ograničavaju tr(išno natjecanje# 9nače. značajnije su !rupne iznimke koje se donose kao ured$e =omisije na temelju ovlaštenja 3ije-a# Time su o$uhva-eni npr# ugovori o isključivoj distri$uciji. znači nije potre$na pose$na upravna odluka# 2. Objasnite značajke čl.ene načine djelovanja koji $i mogli utjecati na trgovinu izme. Koje su sve iznimke mo+u*e u odnosu na načelnu zabranu kartela! Mjere koje su o$uhva-ene tom za$ranom se mogu opravdati. tj# ugovori o isključivoj distri$uciji ili ugovori o dugoročnoj isporuci. 9 Z F zabrana zloupotrebe. ako doprinose po$oljšanju proizvodnje ili distri$ucije ro$a.u proizvo. ili promicanju tehničkog ili gospodarskog napretka# 2ojedinačne iznimke za konkretne sporazume su rijetke. kupcima i potrošačima.va za$rana ne o$uhva-a sva uskla. znači suradnju poduze-a koja konkuriraju na istom tr(ištu (kartele). ova klauzula vrijedi neposredno samo za poduze-a. koji tako.o$like koji uzrokuju znatno narušavanje me. ukoliko $i mogla utjecati na trgovinu izme.u dr(ava/članica# 2rema shva-anju 'u/suda. znači ugovorne odnose me.88. trgovinskim zastupnicima i isključivoj na$avi# . ova klauzula ne za$ranjuje samo horizontalna ograničavanja tr(išnog natjecanja. o!rani#a*anje ili naru+a*anje tr(išnog natjecanja unutar zajedničkog tr(išta# Ta je za$rana konkretizirana cijelom listom za$ranjenih načina djelovanja# . a to su: za)rana načina djelovanja koja ograničavaju tr(iš# natjecanje / za)rana zloupora$e vladaju-eg polo(aja na tr(ištu# 1a razini sekundarnog prava &ajednice. a ne za zakone i dr# mjere dr(ava/članica. 9 Z F zabrana kartela. i tako ugrozi djelotvorno tr(išno natjecanje# &a postojanje takvog polo(aja odlučuju-i kriteriji su B struktura poduze-a. odluke udruga poduze-a i uskla.ača i posrednika u prodaji.ena djelovanja koja su u okvirima ugovorne suradnje. )l# E"# U'&/a za$ranjuje zloupora$u vladaju-eg polo(aja jednog ili više poduze-a na zajedničkom tr(ištu ili u njegovom značajnom dijelu. ve.u poduze-a. ve. 41. @E . sustav do$avljača.enih grupa sporazuma o tehnološkom trans>eru# . Ugovor o '&/u u čl#E # sadr(i generalnu klauzulu koja za$ranjuje s*e sporazume izme. SUSTAV TRIIDNOG NAT9ECAN9A Ugovor o '& o$vezuje dr(ave/članice i '& na djelovanje po načelu 6o-*oreno! -r2i+no! !ospodars-*a uz s"o)odno -r2i+no na-je anje6# 6ilju slo$odnog tr(išnog najtecanja slu(e propisi tr(išnog natjecanja Ugovora o '&. 42.udr(avne trgovine# 1o.u dr(ava/članica i koji imaju za cilj ili posljedicu / spre#a*anje. 3ije-e je !E!#g# donijelo Ured$u o kontroli koncentracija kojom je stvoren okvirni pr# sustav za spajanje poduze-a# Hedini nedostatak tog sustava slo$odnog tr(# natjecanja su dr(avne potpore# 4toga vrijedi načelna za$rana potpora koje narušavaju tr(# natjecanje i njihov nadzor# 1.va ured$a i iznimkama tre$a promicati tehnološki trans>er putem ugovora o licencama i knoS/hoS ugovora# 3. s " generalne klauzule.i vertikalna ograničenja. Objasnite značajke čl. %*"adaju0i po"o2aj% predstavlja gospodarsku tr(išnu snagu poduze-a koja mu mo(e omogu-iti da se ponaša neovisno o svojim konkurentima. no ipak i dr(ave mogu prekšiti svoje o$veze prema ugovoru ako poduze-ima nalo(e sklapanje kartelskih sporazuma ili na drugi način potiču takve sporazume# 4porazumi koji potpadaju pod za$ranu automatski su ni+-a*i.d aktualnog interesa je izuzimanje odre.u partnerima koji ne djeluju na istoj gospodarskoj razini B npr# dogovori izme.

radi ograničavanja tr(išnog natjecanja# 9nače. sudionici su vezani za za$ranu kartela.ene namete ili uvjete i tako utjecati na strukturne djelatnosti# Ta ured$a onemogu-ava primjenu nacionalnih propisa# &nači. osim ako se ne radi o prirodnom monopolu ili o mre(ama vezanim na vodove (struja i plin)# ".ivanje iznimki od za$rane kartela isključivo je nadle(na =omisija# +ko po mišljenju =omisije neki način djelovanja poduze-a nije sumnjiv. ona >ormalno izjavljuje da nije ispunjeno o$ilje(je za$rane i donosi tzv# % ne!a-i*ni a-es-% koji pr# o$vezuje samo =omisiju# U praksi često šalje o$ične upravne dopise u kojima priop-ava da ne vidi povoda da se umiješa protiv prijavljenog sporazuma# 7ok ne odluči. što proizlazi iz navoda 'u/suda u tzv# Zellsto88 predmetu. nego više o tome gdje se provodi# :eneralne klauzule iz Ugovora o '& o$uhva-aju sve radnje koje ograničavaju tr(išno natjecanje i proizvode učinak na zajedničkom tr(ištu ili su usmjerene na takav učinak# 2oznat je $io npr# spor izme. ističu-i da se ne radi samo o tome gdje kartel nastaje. neke provjere. prema Ured$i 3ije-a o kontroli koncentracija. te je =omisija odo$rila spajanje. ali uz neke va(ne uvjete (1aime. stoga je novija sudska praksa istakla da se takav zahtjev tekmaca od vladaju-ih poduze-a mo(e kretati u vrlo uskim granicama.oeinga i 'u/ zajednice. pa je na kraju uspio sporazum izme. zahtjevom za propuštanje i pravom na naknadu štete# 'u/sud je iz te za$rane izveo i o)*ezu poduze-a s vladaju-im polo(ajem da. pod odre. 'u/komisija i @! .enih ure.enim uvjetima. Upravni postupak na razini &ajednice radi proved$e prava o kartelima reguliran je Ured$om o kartelima# &a njega je nadle(na =omisija. ali to se odnosi samo na spajanja koja imaju %europsko zna#enje%# 2ritom =omisija tre$a uzeti u o$zir razvoj tehničkog i gospodarskog napretka# Mo(e vezati odo$renje uz odre. opskr$ljuju poduze-a koja se s njima tr(išno natječu# 1aime. postoji mišljenje da ugovorno tr(išno natjecanje uop-e nije mogu-e $ez ponude odre. a samom prijavom =omisiji prestaje supsidijarna nadle(nost nacionalnih tijela# +ko =omisija utvrdi povredu odred$i o za$rani kartela ili za$ranu zloupora$e vladaju-eg polo(aja. koja traje sve dok =omisija ne pokrene upravni postupak# Hedino za odre. takva prisilna ponuda za sunatjecatelje znači i zahvat u poduzetničku slo$odu.udjeli na tr(ištu i uvjeti za pristup tr(ištu# 9 nacionalno pravo mo(e sankcionirati takve zloupora$e (kao ništavost sporazuma koji počivaju na zloupora$i. odnosno njezina generalna direkcija za tr(išno natjecanje# 1o postoji i supsidijarna nadle2nost nacionalnih tijela vlasti. te od poduze-a zahtijevati o$avijesti. a i više B do CR godišnjeg prometa poduze-a). Objasnite nadležnost i upravni postupak u po+ledu zaštite tržišno+ natjecanja.aja ako su konkurenti o tome ovisni# 1o.enih činid$i vladaju-ih poduze-a na tr(ištu (pose$no kada se radi o opskr$i energijom i telekomunikacijskim mre(ama)# Tu je znatno utjecala jedna doktrina %essen-ia" 7a i"i-ies%0 zagovara otvaranje odre.u '& i američkog proizvo.er nadle(na za davanje odo$renja pri spajanju poduze-a. 2rimjenjuje se ekstrateritorijalno. 3a li se pravo tržišno+ natjecanja primjenjuje ekstrateritorijalno! Objasnite. pod pose$nim okolnostima. naknada štete i sl#). vršiti neposredan uvid u poslovne prostore###=omisija je tako. kada je =omisija od$ila spajanje z$og učinka na europski sustav tr(# natjecanja# 3lada 4+7/a je tada gotovo prijetila trgovinskim ratom.ača aviona .oeinga. ustupiti takav predmet nacionalnom tijelu za tr(išno natjecanje# 0.u . mo(e poduze-ima nalo(iti o$ustavu takvog postupanja i kao sankciju odrediti novčane kazne (do milijun eura. u okviru tog upravnog postupka =omisija ima znatne istra(ne ovlasti B mo(e od nacion# vlada i tijela dr(# uprave. =omisija mo(e. dr(ave ne primjenjuju svoje nac# pravo tr(# natjecanja u odnosu na spajanja koja imaju europski elemnt# 1o.

američko tijelo nadle(no za kartel sklopili su 4porazum o kooperaciji B vezano uz pravo kartela)# &. znači npr# dok traje pred =omisijom postupak povodom zahtjeva nekog poduze-a za oslo$o. 4&. po načelu razmjernosti i pravednosti# DC . dr(ave imaju o$vezu lojalne implementacije. niti na učinkovitost donesenih mjera za proved$u toga prava# =ada su ista djelovanja za$ranjena i po jednom i drugom pravu. ako ne utječe na jedinstvenu primjenu prava &ajednice o kartelima. u mjeri u kojoj primjena tih odred$i ne sprječava o$avljanje njihovih zada-a (pravno ili stvarno)# 2ose$na prava javnih poduze-a oso$ito su potisnuta onda kad poduze-e ne pu(a usluge učinkovito. ističu-i op-i interes te slu($e# Tako. mogu-e su i dvostruke sankcije# 1o. Objasnite značajke čl. nac# tijelo se tre$a uskladiti s =omisijom ili prekinuti postupak# 2rema 'u/sudu. Objasnite odnos prava tržišno+ natjecanja Zajednice i nacionalno+ prava. primjena nacionalnog prava konkurencije dopu+-ena je samo uz pravo &ajednice. jer se takvo ograničenje tr(# natjecanja ne mo(e opravdati javnom zada-om# 1edopuštene su i diskriminacije dr(avnih radio i T3/ustanova na temelju vladaju-eg polo(aja s monopolom emitiranja# '.onopo"i koji stvaraju prihod B pod"ije2u pravilima o tr(# natjecanju.er. koje dr(avne institucije se mogu smatrati poduze-emI 1ovija sudska praksa nastoji proširiti područje primjene propisa o tr(išnom natjecanju i na o$avljanje klasičnih dr(avnih >unkcija ako nositelj upravne vlasti s ponudom usluga stupa u tr(# natjecanje s privatnim poduze-ima (npr# zavod za soc# osiguranje nudi i dodatno mirovinsko osiguranje koje je slično privatnom (ivotnom osiguranju. proizvode te iste aparate u području telekomunikacija. po U'&. 'u/sud je u jednom slučaju istaknuo dopuštenost monopola po+-anski5 slu($i. 9 ZKa F javna poduze*a. smatra nedopuštenim da dr(avna poduze-a koja istovremeno imaju ovlaštenje za odre.enjem od za$rane kartela. tj# ne ispunjava potre$e modernog tr(išta# Tako je 'u/sud ocijenio monopol u posredovanju pri zapošljavanju kao privilegij javnog poduze-a vezan uz stroge pretpostavke# Takav monopol javnopravnog zavoda kr+i za$ranu zloupora$e vladaju-eg polo(aja ako: / ne mo(e zadovoljiti potra(nju na tr(ištu za takvim uslugama / ako se monopol prostire na djelatnost za posredovanje vode-ih snaga gospodarstva / ako se nac# pravom onemogu-i vršenje te djelatnosti i putem privatnih savjetodavnih poduze-a / ako se djelatnost posredovanja mo(e protegnuti i na pripadnike ili područje dr# dr(ava/ ugovornica# 1o. Ured$a o kontroli koncentracije propisuje da dr(ave ne primjenjuju svoje pravo na spajanja s europskim elementom# 2ose$no je pro$lematično ako nacionalno pravo za$ranjuje neko djelovanje koje je po pravu &ajednice dopušteno# 1o.ivanje proizvodnih standarda. ili samim sudjelovanjem javne vlasti# 1pr# to je poduze-e čiji je jedini dioničar dr(ava0 njemačka (eljeznica)# Tu se postavlja pitanje. 9 za javna poduze-a načelno vrijede pravila o tr(išnom natjecanju# To su poduze-a na koje ja*na vlast ima vladaju-i utjecaj (kroz ugovorne ili zakonske odred$e o djelatnosti poduze-a. Taj odnos je samo u pojedinim slučajevima izričito reguliran# Npr# u području spajanja poduze-a. poduze-a kojima je povjereno o$avljanje slu($i od op-eg gospodarskog interesa ili slu($e koje su po svojoj prirodi . pa je 'u/sud takav zavod kvali>icirao kao poduze-e)# &nači. tre$alo $i uračunati raniju odluku o sankciji u zajedničku.

)ar!o). pri davanju potpore.o kada imaju specijalno ovlaštenje =omisije. Objasnite re+uliranje problematike državni$ potpora u 9 Z. za zaštitu (ivota i zdravlja ljudi. te time narušavaju tr(# natjecanje na zajedničkom tr(ištu (npr# davanje dr(avnog jamstva poduze-u u nevolji. koji o$vezuje nacionalna tijela da provode postupke prethodnog ispitivanja prije same =omisije# 2ovreda te o$veze ima za posljedicu neva(enje pravnih akata za proved$u mjera potpore. ili ako su takve mjere dopuštene pose$nim propisom.ea). dr(ave/članice mogu uvesti količinska o!rani#enja koja su opravdana z$og: razloga javnog morala.%)# . TRGOVINSKA POLITIKA . Ured$om '& ili me.uvladine suradnje u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike# U'& dopušta upora$u tih sredstava radi proved$e odluke tog "# stupa 'U# . poretka i sigurnosti.4. no kao ravnote(a u praksi0 'u/sud je sklon široko tumačiti pridr(aje Ured$e u korist dr(ava u interesu %javne sigurnosti%.p-e carinsko pravo sa(eto je u % arinsko. ili se prema pose$nim propisima mogu opravdati# 9z toga proizlazi i ograničenje za vanjskopolitičko djelovanje dr(ava/članica putem gospodarskih sredstava pritiska (e.primljene potpore i poduze-e se tu ne mo(e pozivati na zaštitu legitimnih očekivanja# &nači. karipske i paci>ičke dr(ave (u!o*or iz Lo. te pridru(ene dr(ave srednje i istočne 'urope (%europski sporazu. kodeksu%. znači B u interesu %suz$ijanja smetnji vanjskih odnosa ili mirolju$ivog načina (ivota%# 9pak. nacionalnog kulturnog do$ra od umjetničke. U'& sadr(i načelnu za$ranu potpora koje narušavaju tr(išno natjecanje# To o$uhva-a sve do$rovoljno dodijeljene činid$e dr(ave koje povlaš-uju neko poduze-e $ez adekvatne protučinid$e. te intelektualnog.itna krakteristika trgovinske politike U'&/a je i zajednička arinska tari>a prema tre-im dr(avama. poduze-e se mora $rinuti o tome da li se nacionalna tijela. industrijskog i trgovačkog prava vlasništva# 7r(ave/članice smiju donositi vlastite trgovinskopolitičke mjere sa. opravdanje mo(e $iti op-i interes. (ivotinja i $iljaka. pridr(avaju prava &ajednice# 8B. ali se javne povlastice moraju usko dr(ati okvira potre$a# U'& sadr(i i značajne propise o nadzoru nad dr(avnim potporama# 2rvi je postupak prijave. upravo ta ograničenja pri upora$i trgovinsko/političkih sredstava pritiska pojačavaju nu(nost me. što je konstitutivni element carinske unije# 4uverenitet nad carinskom tari>om ima isključivo '& (utvr. mo(e do-i i do o$veze povrata ve.čime je i kodi>icirano ovo područje upravnog postupovnog prava '&# D . povijesne ili arheološke vrijednosti. $ez protučinid$e)# =ad su u pitanju javna poduze-a.. O)jasni-e karak-eris-ike -r!o*inske po"i-ike UE%O &ajednička trgovinska politika regulirana je Ugovorom o '&0 radi se o vanjskotrgovinskoj politici# Tu je vrlo značajna Ured$a ''&/a o de>iniranju zajedničkih izvoznih pravila koja navodi načelo slo$ode izvoza# 2ose$ne odred$e vrijede za mjere koje se mogu poduzeti protiv nedostatka (ivotno va(nih do$ara# . čak i kad $i =omisija kasnije proglasila te akte sukladnima pravu &ajednice# +ko nije proveden postupak prijave.sim toga.ivanje carina i nihovih visina)# 6arinske stope &ajedničke carinske tari>e proizlaze iz ugovornih odred$i u :+TT/u ili drugih trgovinskih sporazuma# 2rivilegiranim trgovinskim partnerima '& omogu-ava pose$no sni(enje carina B to su a>ričke.unarodnim ugovorom '&.

temeljnih točaka: a# stvaranje potpuno nezavisne 'uropske središnje $anke $# osiguranje sta$ilnosti cijena kao prvenstveni cilj &ajednice c# stanje konvergentnosti kao uvjet pristupanja monetarnoj uniji d# trajno pridr(avanje proračunske discipline e# isključiva odgovornost dr(ave/članice za svoje o$veze ". a kao glavno načelo navodi se načelo otvorenog tr(išnog gospodarstva sa s"o)odni. te program uskla.n sadr2i -ri komponente: # (ezoluciju 'uropskog vije-a o 2aktu rasta i sta$ilnosti "# $redbu ".enih standarda proračunske discipline# U pogledu proračunske discipline.ivanju gospodarske politike (putem 3ije-a ministara gospodarstva i >inincija). te kroz vršenje monetarnih ovlaštenja od strane 'uropske središnje $anke u sprezi s nacionalnim središnjim $ankama ('uropski sustav središnjih $anaka)# 3.ONETARNA UNI9A 1. za uskla.72/u dr(ave# 7r(avni de>icit ne smije prije-i 3R . a dr(avni dug DCR# U slučaju prekomjernog de>icita predvi.8F. GOSPODARSKA I . -a čemu se temelji +ospodarska i monetarna unija! Objasnite. o ubrzanju i poja&njenju postupka u slučaju prekomjernog de>icita B uveden je e-apni mehanizam proračunske kontrole koji u krajnjoj liniji uvodi sankcije protiv dr(ave koja opetovano krši proračunsku disciplinu# =ao sankcija se odre.enu gospodarsku politiku usmjeriti ostvarivanju ciljeva &ajednice. .uje $eskamatni polog koji mo(e iznositi do C#@R . 9kratko objasnite u+ovorne osnove +ospodarske politike. tr(išnim natjecanjem# =oordinaciju gospodarske politike dr(ava provodi 3ije-e# &a op-e smjernice gospodarske politike nadle(no je 3ije-e ministara gospodarstva i >inancija# 1e>ormalne gospodarsko/političke odluke donose se u u u(em krugu ministara samo onih dr(ava koje sudjeluju u monetarnoj zajednici (njih ")# Uglavnom.en je niz mjera koje 3ije-e mo(e poduzeti (čak do sankcija)# 0. uzima se u o$zi odnos dr(avnog de>icita.72/a.72/a kod ustrajne povrede.enu gospodarsku politiku naj*a2nija je du(nost dr(ava iz$jegavati prekomjerni dr(avni de>icit i pridr(avati se utvr. o izgradnji proračunske kontrole i koordinaciji gospodarskih politika 3# $redbu ".ONETARNA POLITIKAP GOSPODARSKA I . Kojom su izmjenom primarno+ prava Zajednice uvedene +ospodarska i monetarna politika u 9 Z! Ugovor iz Maastrichta o 'U uveo je u Ugovor o '& usku koordinaciju gospodarskih politika dr(ava/članica u pogledu proračunske discipline. te stanja dr(avnog duga prema .ivanja monetarne politike. polog se zamjenjuje glo$om# 3ije-e D" . -abrojite temeljne ciljeve +ospodarske i monetarne unije prema 9 Z. tj# ako se proračunski de>icit ne smanji u daljnje " godine. s ciljem gospodarske i monetarne unije# 2.snovni cilj je stvaranje sta$ilne valute uz zdravo >inancijsko stanje dr(ava/članica# Ugovor navodi pe. 7r(ave članice du(ne su svoju uskla. Temelji se na d*a stupa: uskla. 5to je to pakt o rastu i stabilnosti! To je sporazum o proračunskoj sta$ilnosti i uravnote(enom ekonomskom rastu kojeg je 'uropsko vije-e zaključilo !!?# u +msterdamu# .

a njihova $rojčana dominantnost u 3ije-u daje tom cijelom sustavu decentraliziraju-i karakter# 2roširenom 3ije-u pripadaju i guverneri 14.one-arne unije s jedinstvenom europskom valutom i 'uropskom središnjom $ankom./a# :uverneri. i one su jedino zakonito sredstvo pla-anja u monetarnoj zajednici# . ima najviše monetarne ovlasti u &ajednici# 3ije-e je nadle(no za politiku tečajeva u odnosu na valute zemalja izvan te &ajednice# U'& de>inira monetarnu uniju i kao zajednicu sta$ilnosti. koji se imenuju na E godina uz suglasnost vlada dr(ava/članica (še>ova dr(ava ili vlada)# Vije0e ESSE-a čine taj izvršni od$or i guverneri nacionalnih središnjih $anaka (načelo %one state.mo(e poduzimati i dr# mjere# 1o. no imaju samo ograničena ovlaštenja# '4. koja ima status pravne oso$e i nacionalnih središnjih $anaka. potpredsjednika i još četiri člana. koja (uz sudjelovanje središnjih $anaka dr(ava/članica). a mogu ih izdavati '4. . te donosi odluke o najni(im rezervama# 9ma status pravne oso$e. a njezini pravni akti mogu $iti podvrgnuti kontroli 'u/ suda tu($om za utvr. 4. jer koji je smisao sankcija protiv gospodarstva dr(ave ako je ono ionako pred propaš-uI Te sankcije zapravo imaju ve-i učinak samo kao prijetnja. mogu se uzeti u o$zir neke izvanredne situacije koje su dovele do de>icita (prirodne katastro>e i sl#)# 7r(ava tad mo(e $iti oslo$o./a. vodi poslove otvorenog tr(išta i kreditne poslove. što je dovelo do stvaranja .ritanija). Kako 8unkcionira 22L! 9nstitucionalni sustav monetarne unije čine 'uropski sustav središnjih $anaka (ESSE) i 'uropska središnja $anka (ESE). 7anska. Ugovor iz Maastrichta uveo je u U'& program za postupni prelazak monetarne politike u nadle(nost &ajednice. i 14. nego što $i imala učinak primjena# &. ima isk"ju#i*o pravo odo$riti izdavanje novčanica unutar &ajednice. one vote% )# 9zvršni od$or vodi monetarnu politiku prema napucima i odlukama 3ije-a '4.a"ne jednakosti# D3 . te opskr$ljuju '4.) de>inira sta$ilnost cijena kao uspon uskla.sim toga. ostaju podčinjeni pravnim vezama svoje dr(ave. a preuzeli ovlaštenja od # # !!!#g# ESSE se sastoji od 'uropske središnje $anke./a. 9kratko objasnite u+ovorne osnove monetarne unije.enom u statutu '4. deviznim rezervama# ESE ima " glavna tijela B 9zvršni od$or i 3ije-e# Iz*r+ni od)or sastoji se od predsjednika. osnovani prije tre-e etape monetarne unije. kao predstavnici dr(avnih tijela potpuno neovisni u radu. 9kratko objasnite institucionalni sustav monetarne unije./a onih dr(ava koje nisu u monetarnoj uniji (Lvedska.72 za najmanje "R unutar godine# Učinkovitost ovog 2akta je sporna./a# Tu vrijedi načelo 7or.ena sankcija ako povrati svoj . upisuju kapital prema ključu utvr. djeluje nezavisno od tijela &ajednice kao i od vlada dr(ava/članica# 2ri donošenju odluka iz područja monetarne politike glasovi guvernera nacionalnih središnjih $anaka ne-e imati te(inu kao pri odlučivanju o pitanjima koji se tiču unutarnjih pitanja '4. koje: posluju u skladu sa smjernicama i napucima '4.enja indeksa potrošačkih cijena za monetarno područje eura za "R u odnosu na prethodnu godinu# '. znači kao zajednicu čiji je prvenstveni i"j odr(avanje sta$ilnosti cijena# 'uropska središnja $anka ('4.enje ništavosti# '44.

9kratko objasnite etape realizacije +ospodarske i monetarne unije. a ima ih četiri# # postizanje visokog stupnja s-a)i"nos-i ijena / prosječna stopa in>lacije dr(ave/članice ne smije prelaziti više od .# ugovora)# D8 .72 (npr# . ali je za to potre$an konsenzus svih dr(ava/članica. povezan s odre.snovan je još !?!#g# kao prethodna etapa zajedničke valute# 9ez!ru 'M4/a čini jedinstvena europska valuta '6U ('uropean 6urrencP Unit).ečka konvencija o pravu me.eni za pojedine valute.72/a. te ne smije devalvirati svoju valutu u odnosu na valute dr(ava/članica 8# kri-erij ka. pitanje rokova i postupka te različitog polo(aja odre. 5to su to kriteriji konver+encije! To su kriteriji koji predstavljaju preduvjet za ostvarenje monetarne unije. nadzira-i >unkcioniranje 'M4/a te o"ak+a-i korištenje '6U/a# &a ulazak u tre-u etapu preciziran je vremenski plan.enih dr(ava/članica u ostvarenju gospodarske i monetarne politike# 11. 2rva etapa je započela #?# !!C#g# s potpunom "i)era"iza ijo.ijena. 9talija).a kao što su: kriteriji konvergencije.7inan ijsko! po"o2aja dr(ave / o$uhva-a odnos proračunskog de>icita i javnog duga prema $ruto društvenom proizvodu# 7opušteni de>icit najviše 3R .# pravu (. kretanja kapitala# 7ruga etapa je započela # # !!8#g# kad je osnovan 'uropski monetarni institut ('M9) kao preteča '4. a javni dug B maksimalno do DCR (*A sada @CR)# 3# sta$ilnost deviznog -e#aja / dr(ava članica mora poštivati tzv#%normalnu >luktuaciju% predvi.uje indeksom potrošačkih cijena# "# odr2i*os. vije-e je usvojilo tečajeve koji su neopozivo utvr.6.eni u 2rotokolu o kriterijima konvergencije u prilogu Ugovora o 'U i predstavljaju $itne parametre za prognozu sta$ilnosti (oso$ito # i "# kriterij)# 3ije-e je ovlašteno u pose$nom postupku B jednoglasno donijeti preciznije kriterije koji $i onda zamijenili ove iz 2rotokola# 1o. prema me. koji se mo(e mijenjati samo uz uzajamnu suglasnost svih dr(ava/članica i =omisije# 2očetkom tre-e. kao košara valuta dr(ava/članica koje predstavlja re>erentnu veličinu za mehanizam valutnih tečajeva 'M4/a ( '6UT"7M)# 3alutni sustav košare '6U/a ostao je nepromijenjen. posljednje etape monetarne unije. postoji mogu-nost pristupanja Uniji i za one dr(ave čiji dugovi premašuju i CCR .enu u okviru 'M4/a tijekom $arem dvije godine prije ulaska u monetarnu uniju.@R stope in>lacije u trima zemljama s najsta$ilnijim cijenama# Ta stopa se utvr. a valute dr(ava/članica koje su kasnije pristupile ne ulaze u tu valutnu košaru# &a valutni tečaj dr(ave koja sudjeluje u 'M4/u postoji srednji tečaj prema '6U./a# 9mao je svojstvo pravne oso$e i sjedište u 5rank>urtu na Maini# Tre$ao je poja#a-i suradnju nacionalnih središnjih $anaka te koordina iju monetarnih politika dr(ava/članica kako $i se osi!ura"a s-a)i"nos.a-a / proizlazi od dugoročne nominalne kamate koja ne smije prelaziti više od "R kamatne stope triju zemalja s najsta$ilnijim cijenama# Mjerodavne su kamate za dugoročne dr(avne zajmove# Ti su kriteriji razra.elgija.enim materijalnim kri-eriji. 5to je uropski monetarni sustav! . a po kojima -e '6U zamijeniti te valute# !!@#g# je 3ije-e za tu valutu utvrdilo novi naziv %euro%# Tako nastaje novi mehanizam valutnih tečajeva koji tre$a upravljati odnosom valuta koje su ostale izvan euro/zone# 17.

12. Objasnite rokove i postupak realizacije tre*e etape +ospodarske i monetarne unije, Temeljem izvješ-a =omisije i na preporuku 'uropskog monetarnog instituta, 3ije-e ministara >inancija i gospodarstva k*a"i7i irano, ve-inom prosu.uje u kojoj mjeri neka dr(ava ispunjava kriterije konvergencije kao pretpostavke za uvo.enje jadinstvene valute# 1a osnovi te prosud$e 3ije-e donosi preporuku koja se, uz mišljenje 'u/parlamenta, dostavlja 3ije-u u sastavu še>ova dr(ava i vlada, a ono donosi konačnu odluku# 3ije-e je !!E#g# odlučilo o neopozivom prelasku &ajednice u te-u etapu gosp# i mon# Unije s dr(ava/članica, te je tre-a etapa započela # # !!!#g# 13. Objasnite različite položaje država članica u ostvarenju +ospodarske i monetarne unije, Tre-a etapa počela je s dr(ava/članica, $ez: 7anske, :rčke, 3elike ;ritanije i Lvedske# 3elika ;ritanija je pose$nim protokolom na Ugovor iz Maastrichta pridr2a"a pravo slo$odne odluke o tome da li -e pristupiti tre-oj etapi, ostala je izvan euro/zone i čeka njen razvitak# 7anska je tako.er to odgodila, Lvedska (eli i u $udu-nosti ostati izvan, a :rčka nije ispunila uvijete konvergencije (visok de>icit i glavni dug)# Me.utim, u me.uvremenu je popravila konvergenciju pa je primljena u euro/zonu "CC #g# 9talija, :rčka i ;elgija predstavljaju tešku 5ipo-eku za euro/zonu, jer ne ispunjavaju uvjete konvergencije, ali su primljene konsenzusom dr(ava/članica# To $i moglo utjecati na vanjsku vrijednost eura# 2ostoje i dr(ave/članice s ods-upanje, ili pose$nim statusom, te se na njih ne primjenjuju neke ugovorne odred$e, a to su dr(ave koje ne ispunjavaju uvjete za uvo.enje jedinstvene valute# 1jima se ne mogu nametnuti sankcije z$og proračunskog de>icita, zadr(avaju nadle(nost izdavanja novčanica, njihove 14; zadr(avaju svoje monetarne ovlasti, i ne sudjeluju u izvršnom od$oru '4;# To su 7anska, Lvedska i ;ritanija# &a njihovu valutu je utvr.en srednji tečaj u odnosu na euro# , njihovom kasnijem primitku odlučuje 3ije-e u sastavu še>ova dr(ava i vlada, na prijedlog =omisije, kvali>iciranom ve-inom i po kriteriju konvergencije0 3ije-e propisuje i o$računski tečaj za zamjenu valute# Taj postupak je prvi put primijenjen prilikom primanja :rčke u euro/zonu# 1". Objasnite položaj 2( -jemačke u ostvarenju +ospodarske i monetarne politike, 1jemački 4avezni Ustavni sud je u % .aas-ri 5-skoj presudi% svojim tumačenjem stupnjevanog sudjelovanja 4avezne vlade i ;undestaga (donji dom), pri pojedinim koracima koji vode ka uspostavi gospodarske i monetarne unije, izrazio svojevrsni %parlamentarni pridr(aj%# 9staknuo je da se 1jemačka rati>ikacijom U'U ne podvrgava neopozivo monetarnoj uniji, ve- sa,o otvara put postupnoj daljnjoj integraciji koja ovisi o pretpostavkama ili naknadnoj suglasnosti 4avezne vlade na koju 2arlament mo(e utjecati# &nači 1jemačka se mo(e po*u0i iz tog ugovornog zdru(ivanja monetarne vlasti B u slučaju propasti monetarne unije# 2arlament je donio *ezoluciju o gospodarskoj i monetarnoj uniji u kojoj se njemački ;undestag proglašava čuvarem kriterija sta$ilnosti iz Maastrichtskog ugovora# 1jome je glasovanje 4avezne vlade pri donošenju odluka u pitanjima monetarne unije uvjetovano i odo$renjem ;undestaga# Ustavni sud je podr(ao taj koncept parlamentarne suodgovornosti# 10. Objasnite mo+u*nost istupanja država članica iz +ospodarske i monetarne unije, Takva mogu-nost nije predvi.ena Ugovorom o '&/u i malo je vjerojatna# 2olazi od %nepo*ra-nos-i% monetarno/političkog integracijskog procesa, pogotovo prelaskom u njegovu tre-u etapu# 1o, njemački ustavni sud je npr# u svojoj Maastrichskoj presudi naglasio i tu mogu-nost/ istupanja 1jemačke iz tog procesa u slučaju propasti sta$ilizacijskog cilja#

D@

Teoretski, morao $i se dopustiti izlazak neke dr(ave ako je o tome postignut konsenzus, a $ez >ormalne izmjene Ugovora# 2rema ;ečkoj konvenciji o pravu me.# ugovora, i jednostrano napuštanje dr(ave je zamislivo u slučaju osno*ane i nepredvi.ene promjene okolnosti, ako $i daljnji ostanak u monetarnoj zajednici za tu dr(avu postao neprihvatljiv# U tom slučaju ona se ne mo(e samo tako vratiti na svoju staru valutu prije eura, ve- do$iva novu nacionalnu valutu koja ovisi o priznanju '&, članica 'U i tre-ih zemalja# +ko $i istupila van protivno ugovoru, njezini nacionalni sudovi sigurno ne $i prihvatili promjenu iz eura u novu valutu protivno pravu &ajednice# 10. Objasnite postupak promjene valuta, 2roces monetarnih promjena doga.a se u tri >aze# 3aza A B2okrenuta odlukom 3ije-a še>ova dr(ava i vlada, na ;ruMelleskoj kon>erenciji !!E#, o ulasku u 3# etapu# 3aza E B4tvarni početak monetarne unije od # # !!!#g# s utvr.enjem tečajeva valuta koje ulaze u monetarnu uniju, te preuzimanje monetarno/političkih ovlasti 'uropske središnje $anke i '44;/a# Umjesto valutne košare '6U/a, stupio je euro kao samostalna valuta Unije# Hoš uvijek postoje-e nacionalne valute su samo različite tiskovine jedinstvene valute# 3aza C B=onačni prelazak na jedinstvenu valutu, znači da se i papirne novčanice i kovanice nacionalne valute >izički zamjenjuju i euro postaje jedino zakonito sredstvo pla-anja, a taj novac ulazi u promet od # #"CC"#g# 3ije-e je donijelo i Ured$u o načelu kontinuiteta ugovora, vezano uz promjenu valute# &nači, sve pr# instrumente koji glase na '6U tre$a konvertirati u euro s paritetom : # Taj odnos se predmnijeva# 8=. POLITIKA OKOLIDA 1. Kojom je izmjenom primarno+ prava uvedena politika zaštite okoliša u 9 Z! Hedinstvenim europski akt je uveo u Ugovor o '& pose$an odjeljak koji regulira zaštitu okoliša# 1o, još prije toga je '& donijela veliki $roj propisa za to područje (na temelju ovlasti ujednačavanja propisa koji utječu na unutarnje tr(ište, i na temelju jedne op-e klauzule ugovora / vezano uz po$oljšanje (ivotnih i radnih uvjeta)# 2. 5to je u+ovorni cilj zaštite okoliša! O#u*anje okoliša i po$oljšanje njegove kvalitete , za+-i-a ljudskog zdravlja, razu,no korištenje prirodnih resursa i pro,i anje mjera na me.unarodnoj razini za rješavanje regionalnih ili glo$alnih pro$lema okoliša# 3. -a kojim načelima počiva politika zaštite okoliša! # načelo predos-ro2nos-i i pre*en ije (sprečavanje uništenja okoliša smanjivanjem rizika i dugoročnim osiguranjem prirodnih resursa) "# načelo iz*ora (prioritetno suz$ijanje štete na samom izvoru) 3# načelo od!o*ornos-i oso)e koja je prouzrokovala štetu (pozivanje oso$e da ukloni ili u$la(i štetu, kao i odgovornost za naknadu štete B načelo op-e odgovornosti)#

DD

". 5to je to <poprečna klauzula<! Objasnite, 9z te klauzule Ugovora '& proizlazi da načela prava okoliša u-je#u na politiku &ajednice i u drugim o$lastima: Npr., prema praksi 'u/suda, zaštita okoliša kao $itan op-i interes mo(e opravdati me.udr(avne trgovinske zapreke# &nači, zaštita okoliša mo(e $iti predmet raznih pravnih akata# 1adle(nost za odlučivanje o mjerema zaštite okoliša imaju Vije0e i Eu-par"a,en- u postupku suodlučivanja, i to nakon konzultiranja sa gospodarskim i socijalnim od$orom, te od$orom regija# ,$zirom na tu okolnost, odlučuju-a je s*r5a koja se (eli posti-i nekim pr# aktom0 da li je to zaštita okoliša (onda vrijedi prethodno navedena nadle(nost) ili neka druga svrha# 7r(ave/članice imaju slo$odu donošenja nacionalnih propisa u interesu pojačane zaštite okoliša, pa mogu uvesti i stro(ije zaštitne mjere, samo moraju $iti u skladu s Ugovorom '& i o njima se mora o$avijestiti =omisija# !!3#g# započela je s radom i 'uropska agencija za zaštitu okoliša sa sjedištem u =openhagenu# 8@. SOCI9ALNA POLITIKA 1. Koje je područje djelovanja Zajednice u socijalnoj politici! # po$oljšanje, oso$ito radne okoline, radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika "# radni uvjeti 3# in>ormiranje i konzultiranje radnika 8# integriranje oso$a isključenih s tr(išta rada @# jednake mogu-nosti (ena i muškaraca na tr(ištu rada i jednako postupanje prema njima na radnom mjestu# 2utem smjernica se odre.uju ,ini,a"ni standardi ua ujednačavanju prava u tim područjima# 2ritom, dr(ave/članice mogu uvesti još stro(ije zaštitne mjere# Ugovor iz +msterdama posve-uje pose$an odjeljak socijalnoj politici, u kojem se navode ta temeljna socijalnopolitička prava i socijalnopolitički ciljevi &ajednice# 2rema tom ugovoru, Vije0e je ovlašteno jednoglasnom odlukom, na prijedlog =omisije i nakon konzultiranja s 'u/ parlamentom, poduzeti odgovaraju-e mjere za suz$ijanje diskriminacije na osnovi spola, rase ili etničkog porijekla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, do$i i seksualne sklonosti# 3ije-e je "CCC#g# donijelo #mjernicu o utvrđivanju op eg okvira za realizaciju jednakog postupanja prema muškarcima i (enama na poslu# 2. 5to je to sporazum o socijalnoj politici! Ugovor iz +msterdama uveo je taj sporazum u Ugovor o '&# 9nače, zaključen je Maastrichtskim ugovorom izme.u svih dr(ava/članica '&, osim ;ritanije i 4jeverne 9rske# 1jime se htjelo pro+iri-i socijalnu dimenziju poretka &ajednice# ;io je o$lik partikularnog ili pose$nog prava &ajednice, no ugovorom iz +msterdama je integriran u Ugovor o '&, pa je time i okončan pose$ni polo(aj 3# ;ritanije po ovom pitanju# 3. Objasnite me$anizam donošenja propisa o socijalnoj politici! 1a ovom području je ostvaren $itan pomak u procesu donošenja propisa# 1aime, sindikatima i udrugama poslodavaca kao socijalnim partnerima priznat je o$lik ovlaštenja u okviru %so ija"no! dija"o!a% na razini &ajednice# 2rema Ugovoru '&, oni mogu na razini &ajednice zaključivati sporazume# &a proved$u tih sporazuma predvi.ene su d*ije

D?

prema kojoj stjuardesin radni odnos prestaje s navršenih 8C godina (ivota# 4ud je naglasio da za$rana diskriminacije vrijedi neposredno za nejednako postupanje $ez o$zira da li ono proizlazi iz zakona ili ugovora ( De7renne II )# U presudi De7renne III/ 4ud je o$razlo(io da takvo utvr. nije u području primjene jednakosti pla-a (prema Ugovoru '&)# &. a 3ije-e ne mo(e utjecati na sadr(aj sporazuma. 5to znate o 2mjernici o jednakom postupanjuB br.eno je temeljno načelo o jednakim p"a0a. 9 čemu je značaj presude KalankeB br. jer je $remenski . '&J07'J Z! Tom smjernicom se ostvaruju temeljna načela jednako! -re-iranja muškaraca i (ena o$zirom na zapošljavanje. nedopus-i*a su pravila o kvotama i slične odred$e koje automatski daju prednost (enama# DE . te proširio njegov pr# učinak na poslove u javnoj slu($i i sve kolektivno ili individualno ugovorene radne odnose# 0.a muškaraca i (ena za isti rad# 'u/sud je utvrdio i neposredni učinak tog načela. a ne mjere koje tako apsolutno i $ezuvjetno >avoriziraju (ene pri imenovanju ili unapre.enja jednakih mogu-nosti# 4ud je to ocijenio neopravdanim pridr(ajem 4mjernice i is-aknuo da opravdane mogu $iti samo takve poticajne mjere koje po$oljšavaju natjecateljsku poziciju (ena prije odluke o iz$oru kanduidata.enim pretpostavkama. 9 čemu je značaj presuda 3e8renne >> i 3e8renne >>>! U tom predmetu radilo se o jednoj klauzuli ugovora o radu za oso$lje koje leti za $elgijsku zrakoplovnu tvrtku. a 'u/parlament je tu potpuno isključen# 4toga je 'u/sud istaknuo da kod takvih sporazuma podignutih na razinu &ajednice.enje na poslu gdje je (ena imala prednost u odnosu na muškog kolegu s istim kvali>ikacijama. predvi.emaljski zakon o izjednačavanju propisivao prednost zapošljavanja (enskih kandidata radi unapre. radi demokratskog načela# ". ve. izo$raz$u te napredovanje u struci# 2o toj 4mjernici.enju# &nači. ili putem odluka 3ije-a na zajednički zahtjev potpisnica sporazuma i na prijedlog =omisije# 2rva takva donesena je #mjernica o roditeljskom dopustu# 1o.postaje samo stroj za rati>ikaciju. $ez o$zira na >inancijske učinke.o!u0nos-i za muškarce i (ene# &nači.ivanje pose$ne do$ne granice. Koje je temeljno načelo postupanja prema muškarcima i ženama u radnim odnosima! Ugovorom '& utvr.enim 4mjernicom. ne smije postojati ni neposredna ni posredna diskriminacija temeljem spola# 1eravnopravno postupanje se mo(e pod odre. AK"07J63! U tom je slučaju 4ud razjasnio nespojivost tzv# %k*o-e 2ene% temeljem spola sa 4mjernicom o jednakom postupanju# *adilo se o jednom natječaju za unapre.a"-erna-i*e: ili uo$ičajenim postupcima dr(ava/članica. postoje prigovori da to $aš nije u skladu s demokratskim načelom jer soc# partneri tako praktički sudjeluju u zakonodavnoj djelatnosti. opravdati načelom jednaki5 . mogu-e je poduzeti otklanjanje nekih stvarno postoje-ih nejednakosti na štetu (ena i dr# mjere za poticanje jednakih mogu-nosti i to se ne-e smatrati diskriminacijom (muškaraca)# 'u/sud je iz toga izveo i zahtjev za djelotvornim sankcijama nepovoljnijeg polo(aja na temelju spola pri zapošljavanju# '. socijalni partneri moraju $iti reprezen-a-i*no zastupljeni.

ve.enje transeuropske mre(e u područjima prometne in>rastrukture utemeljena nadle(nost 'uropske zajednice# 3ije-e je dugo vremena sporo provodilo li$eralizaciju prijevoza oso$a i ro$a. ukoliko ne prilo(i temelj prema kojem prete(e neki drugi kandidat# 4ud takve mjere prihva-a uz %o-*orenu k"auzu"u% u korist muških kandidata kao dopušteni izuzetak od za$rane diskriminacije. a &ajednica samo po-i#e suradnju izme. AK240J64! U tom slučaju 4ud je morao suditi o isključenju (ena iz )or)eni5 postroj$i njemačke savezne o$rane# *adilo se o tome da je od$ijena prijava za natječaj elektroničarke za do$rovoljnu slu($u u saveznoj o$rani. u =Ulnu. 'uropsko vije-e je donijelo odluku o %'uropskom paktu za zapošljavanje%# Temelji ovog 2akta su: / koordinirana strategija zapošljavanja / gospodarske re>orme / makroekonomski dijalog# 2. 9 čemu je značaj presude KreilB br.no što pose$no valja naglasiti je da pri tom ne do"azi do $itnog prijenosa nadle(nosti iz o$lasti politike zapošljavanja na &ajednicu. pa nacionalne ustanove pri jednakim kvali>ikacijama kandidata različitog spola imaju veliku slo$odu reguliranja# 6. o$zirom da ne postoje >unkcionalni razlozi za takvo kategorično od$ijanje.osiguranje visokog stupnja zaposlenosti os-aje u nadle(nosti dr(ava/članica.u doma-ih prijevoznika i konkurenata iz druge dr(ave članice na teret dr(avljana 'U/a# 9sto tako je za izgradnju i unapre. te povredu razmjernosti# 8?. a oni prete(u u korist muškarca# Takvi kriteriji reguliranja iznimaka nisu $li(e odre.eni.4. odred$a o mirovanju iz U'&/a. a to je B ako su uz kvali>ikacije relevantni i neki drugi kriteriji. načelno >avoriziranje (ena je dopu+-eno ako u pojedinačnom slučaju postoji njihova podzas-up"jenos-. AK"76J60! U tom slučaju 4ud je precizirao prostor koji dr(avama ostaje pri reguliranju pitanja >avoriziranja (ena pri zapošljavanju i napredovanju u javnoj slu($i.ars$allB br. prema praksi 'uropskog suda. no u sektoru cestovnog prometa vrijedi čitav niz pravnih akata# U najve-em dijelu je li$eraliziran zračni promet i postupno otvoren za konkurenciju# D! . Po"i-ika zapo+"ja*anjaO :lava U'&/a koja se odnosi na zapošljavanje.akona o dr2avnim slu2benicima koji propisuje prednost primitka (ena pri jednakim kvali>ikacijama. a kandidati imaju jednake kvali>ikacije# =onkretno se radilo o propisu . do postignu-a odre.. prije#i dr(avama članicama promjenu uvjeta konkurencije izme.ene %kvote%# &nači. OSTALE OELASTI POLITIKE . u njega je unesena na inicijativu 5rancuske# 4ukladno tome. 9 čemu je značaj presude .u dr(ava/članica i podupire njihove mjere politike zapošljavanja# 8# lipnja !!!# godine. dr(ave/članice i &ajednica rade na razvitku koordinirane strategije zapošljavanja# . 5to znate o prometnoj politici! 2rometna politika 'uropske unije te(i ka izjedna#a*anju doma-ih prijevoznika i konkurenata iz drugih dr(ava/članica# Tako. s o$razlo(enjem da po njemačkom pravu (ene u saveznoj o$rani mogu raditi samo u sanitetu i vojnoj glaz$i# 'u/sud je u tome vidio diskriminaciju.

ne ne.ije razvijati ili provoditi vlastitu kulturnu politiku. &ajednica je razvila više programa u tim o$lastima# % Sokra-es% o$uhva-a programe: %eras. opskr$i i kontroli nuk"earni5 !ori*a.enius% (područje školstva)# 2ostoji akcijski program %"eonardo da *in i% za proved$u politike stručnog o$razovanja &ajednice# . 5to znate o politici obrazovanja i kulture! U'& regulira nadle(nost &ajednice u o$razovnoj politici.sim temeljnih ciljeva.3. u U'&/u se ne nalaze pose$na ovlaštenja za reguliranje tog pitanja# 9pak.n tre$a poticati praksu stručnog o$razovanja u dr(avama &ajednice i tako pridonijeti unapre.sim toga postoje još i 4trukturni >ondovi i =ohezijski >ond# 6iljevi 4trukturnog >onda su: ) unapre.aju neposredni učinak u odnosima izme.enje regija sa strukturalnim pro$lemima 3) potpora i prilagod$a sustava o$razovanja. 5to znate o industrijskoj politici! 9ndustrijska politika. smjernica o potrošačkim kreditima i dr# . a to njihovo djelovanje mora se orijentirati na %sustavu otvorenih i konkurentnih tr(išta%# '.enje investicija i in>rasturkture)# *egionalna politika smjera na s. 5to znate o politici zaštite potrošača! 1adle(nost &ajednice u o$lasti zaštite potrošača izričito je uspostavljena Maastrichtskim ugovorom# U'& eksplicitno upu-uje na uskla.enju učinkovitosti cijelog sustava stručnog o$razovanja# U domeni kulture nadle(nost &ajednice je ograničena pa na tom području ima samo podupiru-u i dopunjuju-u ulogu# Tu &ajednica ne s. 5to znate o ener+etskoj politici! . a za stručno o$razovanje.enje regija u kojima je prosječni . kao i uspostavljanju zajedničkog tr(išta nuklearnih goriva# Maastrichtskim ugovorom je uvedena pose$na nadle(nost '& za transeuropske mre(e i u o$lasti energetske in>rastrukture# &. postoje tri programa za poticanje kulture (Ariana/ Ka"eidoskop i Rap5ae") koji $i uskoro tre$ali $iti povezani u okvirni kulturni program# ".72 po glavi stanovnika manji od ?@R ukupnog prosjeka 'U ") unapre.anji*anje razlika izme. 5to znate o re+ionalnoj politici! Ugovor o '& regulira ujednačavanje regionalnih razlika kao predmet gospodarskih mjera (unapre.us% (suradnja visokih škola) i % o. te nadle(nosti ima Monetarna unija kad je riječ o u!"jenu te 'uropska zajednica za atomsku energiju kad je riječ o istra(ivanju.ivanje propisa putem donošenja smjernica# 7onesene su 4mjernica o odgovornosti za proizvod. što je usko vezano uz politiku industrijskog razvoja# %dra*s-*ena po"i-ika je izričito stavljena u nadle(nost '&# &dr# zaštita je istovremeno sastavni dio ostalih pilitika &ajednice (prema poprečnoj klauzuli)# ?C . te se uzima u o$zir pose$ni senzi$ilitet dr(ava/članica kad se radi o pitanjima kulturne politike# 9pak. usavršavanja i politike zapošljavanja# Is-ra2i*a#ka po"i-ika '& je nadle(na za istra(ivanje i tehnološki razvoj. prema U'&/u predstavlja o)*ezu &ajednice i dr(ava/članica da se po$rinu %da se osiguraju uvjeti potre$ni za konkurentnost industrije &ajednice%.u s-upnja raz*ijenos-i različitih regija i zaostalosti najzapostavljenijih regija # U ostvarivanju tog cilja ključnu ulogu ima 'uropski >ond za regionalni razvoj# .u privatnih oso$a# 0.

u primarnog i sekundarnog prava &ajednice# 1eposredni učinak takvih ugovora ovisi o njihovom -u.e"j li$eralnog svjetskog trgovinskog poretka# 1jegova osnova je na#e"o najpo*"a+-enije na ije.!. 4porazum o trgovinskim aspektima intelektualnog vlasništva# &a rješavanje sporova predvi. VAN9SKI ODNOSI 1. zaključuju se tzv# % . a u slučaju povrede ug# o$veze jedne dr(ave. Objasnite nadležnost u vanjskim odnosima. ./u.unarodnih ugovora# . Objasnite mo+u*nost primjene propisa M1OKa u Zajednici. 1adle(nost u vanjskim odnosima je značajna pri zak"ju#enju me.en je postupak sličan ar$itra(i.je >aktički stekla polo(aj ugovornog partnera# 1o. daljnje smanjenje carina.unarodni ugovori hijerarhijski zauzimaju mjesto negdje izme. Objasnite međunarodnu vezanost Z prema pravilima M1OKa./u i driugih trgovinskih sporazuma# ". no mo(e se upotrije$iti i $ez prethodnog korištenja tih ovlasti prema unutra# &a zasnivanje vanjskih nadle(nosti pose$no su značajne odred$e $govora o ". GATT (5p i sporazum o carinama i trgovini) je nastao !8?#g# i čini -e. tj# širenje trgovinskih pogodnosti koje ima jedna dr(ava na ostale članice. zatim0 za$rana diskriminiraju-eg postupanja s ro$om drugih dr(ava/članica u odnosu na doma-e proizvode.<<F.p-i sporazum o trgovini i uslugama. te otklanjanje carinskih trgovinskih zapreka# 6arinske unije (kao '&) su privilegirane jer #ine izuze-ak od načela najpovlaštenije nacije# '& najprije nije >ormalno pristupila :+TT/u.8A.vlaštenje za sklapanje ugovora u okviru '& u načelu ima 3ije-e. no ipak navodi da se pojedinci mogu pozivati na odred$e :+TT/a ako to proizlazi iz sekundarnog prava &ajednice# To je pitanje naročito aktualizirano u sporu o -r2i+-u $anana# ? . 'u/sud u svojoj praksi ne pri5*a0a neposrednu primjenu propisa :+TT/a u pravu &ajednice. npr# za povrede ugovora na području poljoprivrede.je+o*i-i u!o*ori% (npr# <ome/ugovori s +=2/dr(avama)# . osim toga i dr(ave 'U su pojedinačno ugovorni partneri 4porazuma o JT. o zajedničkoj trgovinskoj politici # U slučaju ugovora koji se tiču nadle(nosti i '& i dr(ava/članica. mo(e se odgovoriti protumjerama na području elektronike# '& je >ormalno pristupila tom novom sporazumu o JT.na se odvija paralelno s unutarnjim nadle(nostima. no re(im :+TT/a je nadopunjen nizom multilateralnih sporazuma koji proširuju ta načela li$eralizacije i nediskriminacije i na druge o$lasti# U središtu tog poretka je novoosnovana #vjetska trgovinska organizacija (HTO)# &načajni no*i sporazumi su B . Taj učinak reguliran je Ugovorom '&# 2rema praksi 'u/suda me. uz pridr(aj nadle(nosti kojeg ima =omisija# U pose$nim slučajevima potre$na je suglasnost 'u/ parlamenta# 4amo u strogo ograničenim slučajevima =omisija mo(e samostalno sklopiti ugovor# To što ima unutarnju nadle(nost za donošenje pojedinih mjera ne znači da je ovlaštena sklapati izvršne sporazume u toj o$lasti# 2. ostale mogu poduzeti protumjeru uz ovlaštenje tijela nadle(nog za rješavanje sporova# 2rotumjere mogu zahva-ati više sektora trgovine.dlučuju-e je da li on zasniva jasnu i $ezuvjetnu o$vezu čije djelovanje ne ovisi o daljnjim aktima# 3. ve. je cjelokupni sustav :+TT/a temeljito re>ormiran# Temeljna načela tog sporazuma ostala su identična.a#enju. . Objasnite učinak međunarodni$ u+ovora u pravu Zajednice.

što se oso$ito odnosi na li$eralizaciju trgovine o$ostranim otvaranjem tr(išta. to mogu $iti / razvojne asocijacije. u tom sporu 'U/sud je načelno utvrdio da propisi :+TT/a nisu neposredno primjenjivi u pravu '&./a# 0.enje ništavosti protiv te Ured$e '& kojom se ure. trgovine i razvojne politike# 4a dr(avama srednje i istočne 'urope zaključeni su tzv# % europski sporazu.enja gospodarskog i socijalnog razvoja zemlje u razvoju. u prosincu "CCC#g# 3ije-e je donijelo temeljnu izmjenu poretka tr(išta $anana# 5ormalno pristupanje '& JT.uje tr(ište $anana)# Time je relativiziran karakter o$veza :+TT/a od strane 'U/suda# 1akon što je '& i >ormalno pristupila :+TT/a.en je carinski kontigent i to pre. 1jemačka je podnijela tu($u za utvr. a osim toga0 za trgovinski opseg koji prelazi uvozne kvote utvr.# organizacija. pogotovo stoga što novi mehanizmi rješavanja sporova JT./a !!?#g# je ponovno utvr. postojanje mnogo$rojnih iznimki itd# (naime.e-sporazu. te razvijanja demokracije. da se po$oljša nepovoljni tr(išni polo(aj $anana s područja &ajednice (=anari.1aime. povodom (al$e 1jemačke# =onačno./a pri proved$i ugovora omogu-uje sankcije. te pridru(ivanje radi pristupanja 'U# 4porazumi o povezivanju s ciljem razvojne suradnje sklapaju se radi unapre. '& je tr(ište $anana uredila Ured$om iz !!3#g# s i"je. asocijacije slo$odne trgovine.% koji povezuje o$lasti politike. te davanje prednosti +=2/dr(avama što je protivno načelu najpovlaštenije nacije i za$rani diskriminacije# 1o.%)# Tako./u i dr# trgovinskim ugovorima ima za posljedicu da su ti sporazumi o)*ezni za institucije &ajednice i dr(ava/članica. tj# protumjere koje mogu zahvatiti više sektora trgovine (tzv# % ross re-a"ia-ion%)# U postupku pred novim tijelom za rješavanje sporova JT.dluci o rati>ikaciji novih 4vjetskih trgovinskih ugovora ponovo istaknulo da oni ne. 2aci>ik). područja ili me.a -e2ini s umjerenom uvoznom carinom# 9znad tog kontigenta uvozna carina se naglo povisuje do prohi$itivnog iznosa# Tako je promet njemačkih uvoznika koji trguju sa %dolar/$ananama% smanjen na 8CR# Takav poredak krši ve-i $roj propisa :+TT/a0 carina prema te(ini umjesto prema vrijednosti.er je "CCC#g# sa +=2/dr(avama zaključen %Par-nerski sporazu.unarodnih organizacija koje se u različitim o$licima povezuju u zajednički sustav# 2ovezivanje mo(e $iti konstitutivno i ugovorno# Kons-i-u-i*no po*ezi*anje je povezivanje nesamostalnih ostalih prekomorskih zemalja i teritorija koji imaju pose$ne odnose s dr(avama članicama# U!o*orno po*ezi*anje je povezivanje tre-ih dr(ava i me. karipskih i paci>ičkih dr(ava ( +=2/dr(ave ) zaključen čitav niz ugovora o suradnji (tzv# % Lo.u odre. te na prilagod$u njihovog pr# poretka pravu &ajednice# 1eposredna mogu-nost primjene odred$i sporazuma o pridru(ivanju ovisi o tumačenju sporazuma# ?" . a i novija praksa 'uropskog suda oprezno relativizira otklanjanje neposredne primjenjivosti propisa JT. za uvoz $anana u &ajednicu potre$an je uvozna dozvola. =ari$i.aju neposredni učinak# 1o. 3ije-e je u . to ne znači da 'u/sud ne $i tre$ao preispitati sekundarno pravo &ajednice u pogledu njegove spojivosti sa :+TT/om. 5to su to sporazumi o povezivanju! Ci"j povezivanja je stvaranje $liskih veza izme. navode-i visoku elastičnost tih propisa.ena povreda poretka tr(išta $anana '& u odnosu na :+TT. u odnosu na je>tinije i ukusnije tzv# %dolar/$anane% (4rednja i Hu(na +merika)# 7ok %$anane &ajednice% u(ivaju su$vencije.enih dr(ava.i% čiji je cilj privesti te dr(ave u tranziciji ka strukturnim načelima poretka &ajednice radi primitka u 'U. vladavine prava i poštivanja ljudskih prava i temeljnih slo$oda# Tako je radi razvoja a>ričkih.

uskla. slo$odni promet ro$a. oso$a i kapitala. dr(ave/članice. itd# 2ose$no se ističe njegov politički. >inancijska suradnja. Monetarna unija. 5to je to uropski +ospodarski prostor! To je prostor koji je nas-ao Sporazu. znanstvenih i o$razovnih veza# !!E#g# '& i 4+7 sklapaju #porazum o međusobnom priznavanju proizvodnih standarda u nekim sektorima (telekomunikacijski i medicinski ure. niti zajedničke trgovinske.iA. transatlantskog tr(išta. u smislu glo$alne li$eralizacije# 9ste godine 3ije-e je prihvatilo jedan ak ijski plan =omisije o transatlantskoj ekonomskoj suradnji kojim se nastoje otkloniti regulatorne prepreke transatlantske trgovine i utvrditi zajedničko djelovanje na daljnoj li$eralizaciji u okviru JT. pros-oru koji su sklopile 'uropska zajednica. ni poljoprivredne politike# '.e4u *A. !ospodarsko. a to su: op-a načela. Makedonija. o europsko.kojim započinju pripreme *A za članstvo u 'U# 9ma sve elemente koje su imali i tzv# %europski sporazumi%. politički dijalog. +l$anija)# &.sim priznavanja proizvodnih standarda značajno je i pri$li(avanje propisa o tr(išnom natjecanju i otvaranje >inancijskih tr(išta# ?3 . VU. tj# ima status potencijalnog kandidata za punopravno članstvo u 'U# 2rimjenu i proved$u sporazuma nadzire 3ije-e za sta$ilizaciju i pridru(ivanje. tj# sta$ilizacijski aspekt u smislu regionalne suradnje# 4porazum je sklopljen iz. '& i dr(ava/članica# *A je time postala pridru(ena članica 'U. predsjednik 3ije-a te predsjednik 'uropske komisije s jedne strane i predsjednik 4+7/a s druge strane potpisali su 6-ovi transatlantski pro+ram6 o stvaranju novog transatlantskog tr(išta.ivanje zakonodavstva./a# .Va2no za RH: Sporazu. policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima. =omisije i 3lade *A# 4porazumi predstavljaju novu generaciju %europskih sporazuma% za zemlje jugoistočne 'urope (*A. o s-a)i"iza iji i pridru2i*anju 2otpisan "!# C#"CC #g# u <uMem$urgu. kulturnih. zajedničko tijelo sastavljano od članova 3ije-a. u Madridu.e"jna na#e"a UE%-a o tr(išnim slo$odama i pravila tr(išnog natjecanja# 1o. pravo poslovnog nastana. usluga. čiji su glavni ciljevi: ) unapre. demokracije i razvoja u svijetu ") reakcija na glo$alne pro$leme (me.aji)# Time se razvija tendencija ka stvaranju jednog novog. porezne. <ihtenštajn i 1orveška# Lvicarska je ostala izvan z$og negativnog ishoda re>erenduma# &a taj prostor najve-im dijelom *rijede -e.o.enje mira i sta$ilnosti.en. kao ključni ins-ru. 5to znate o transatlantskim odnosima Z! U prosincu !!@# godine. . nema zajedničkih vanjskih carina. te %'5T+/dr(ave% B 9sland.# trgovina drogom i terorizam) 3) proširenje svjetske trgovine 8) stvaranje jačih gospodarskih veza i jačanje multilateralnog trgovinskog sustava @) prekoatlantsko povezivanje produ$ljivanjem trgovačkih.

uje načela i linije vodilje# 3ije-e ministara donosi odluke o odre.io $i to jedan europski sustav u okviru 1+T. onda nema glasovanja# 3ije-e tad mo(e jedino uputiti to pitanje 'u/vije-u koje -e o tome odlučivati jednoglasno# Ugovorom iz +msterdama je tako.enja te odluke.. a to je glavni tajnik 3ije-a# 2ose$no je značajna o$ram$eno/politička komponenta &342/a sa perspektivom %zajedni#ke o)rane% (time se dodiruje osnova dr(# suvereniteta)# =ljučnu ulogu ima prenošenje zada-a %&apoadnoeuropske unije% na 'U u okviru &342/a# Lto se tiče vojnih saveza radi zaštite. do proved$e interesa me. 2redstavlja dru!i s-up sustava Unije# 2ri tom se ne radi o prenošenju suverenih ovlasti ne!o o o$liku djelovanja u zajedničkom interesu dr(ava/članica i u slu($i jedinstvenog nastupanja prema van# Time se institucionalizirano razvija europska politička suradnja# 6iljevi &342/a se(u od zaštite zajedničkih vrijednosti i interesa.ivanju i proved$i &342 na temelju linije vodilje koju odre.a"ne izja*e o suzdr(anosti $iti oslo$o.a / zajednička stajališta i zajedničke akcije.8<.er.er djelovanje Unije na ovom polju podignuto na viši nivo uvo.unarodne zajednice# 2ritom se pozi*a i na temeljna načela .snovne izmjene uveo je 9+ovor iz =msterdama# 3ije-e uvijek odlučuje jednoglasno pa je tako svaka dr(ava članica mogla sa$otirati odluku o zajedničkom postupanju# Ugovor iz +msterdama je olakšao donošenje odluka i odredio da suzdr2ani glasovi ne sprečavaju usvajanje jednoglasne odluke# 7r(ava mo(e davanjem 7or. 7r(ave su du(ne voditi računa o tome da njihova dr(avna politika $ude u skladu sa zajedničkim stajalištima# 3ije-e mo(e odlučiti o proved$i zajedničkih akcija koje pak o$uhva-aju čitav paket mjera# Ugovor iz +msterdama pridodao je još i % zajedni#ke s-ra-e!ije% u kojima se moraju navesti ciljevi.enjem %*isoko! preds-a*nika za %VSP%. trajanje i sredstva koja Unija i dr(ave/članice osiguravaju# . ali time prihva-a da odluka o$vezuje Uniju i ne smije sprječavati njezino provo.enje u Uniji# 2rema Ugovoru 'U. te ugovor 'U načelno ne sprečava suradnju dr(ava s 1+T.ena od du(nosti provo. te vojnog sto(era 'U# . vojnog od$ora 'U. trenutno učinkovitu zaštitu mo(e pru(iti jedino 1+T. mo(e postavljati pitanja 3ije-u i davati mu preporuke# Upravni izdaci koje imaju institucije u okviru &342 terete proračun '&. uključuju-i vojnu sigurnost. Objasnite razvoj Z)2/ kroz izmjene primarno+ prava.'44/a koja su ustanovljena u &avršnom aktu iz Aelsinkija i 2ariškoj povelji# Tako. ali tu vrijedi jedan pridr(aj: ako jedna članica 3ije-a izjavi da se suprotstavlja donošenju odluke (z$og va(nih razloga dr(avne politike koje mora navesti). pravne sigurnosti i ljudskih prava# 'U je tu samo >orum suradnje dr(ava/članica. i upravo z$og toga si 'U/ parlament uvijek mo(e osigurati jači utjecaj u ovom području# =ao mjere &342/a Ugovor o 'U predvi. Objasnite položaj Z)2/ u 9. pri čemu 3ije-e (ministara) uvijek odlučuje jednoglasno# 2./om. poticajnu ulogu u okviru &342 ima 'U/vije-e koje odre. proved$i zajedničke strategije 3ije-e mo(e odlučivati kvali>iciranom ve-inom./a# ?8 .uje 'u/vije-e# 'u/parlament se samo izvješ-uje o proved$i. a stalna vojna in>rastruktura sastojala $i se od: političkog i sigurnosno/političkog komiteta. ali i sa &'U# 1a sastanku u Ni i "CCC#g# stvoreni su temelji jedne djelotvorne europske sigurnosne i o$ram$ene politike u 'U čiji je cilj B sposo$nost poduzimanja koordiniranih mjera civilne i vojne naravi radi sprečavanja kon>likata i svladavanja kriznih stanja# *adi toga $i tre$alo iz postoje-ih nacionalnih vojnih snaga osno*a-i sna!e za $rze intervencije od DC CCC vojnika. o$vezuje se na ostvarenje demokracije. . %A9EDNI&KA VAN9SKA I SIGURNOSNA POLITIKA 1.

Ugovor iz +msterdama prenosi značajno područje reguliranja iz 3# stupa u okvir '& (radi pozajedni#enja)# 9nače. a"i im prepuštaju oda$ir o$lika i sredstava# Tako je usvojena . po$oljšalo $i se me.er.a da se odre. use"ja*anja i dr#vezano uz slo$odu kretanja oso$a# 2.u tre-eg stupa i U'&/a predstavlja odred$u U'U/a koja predvi. a slična je Ured$a donesena i za područje o$iteljskog postupovnog prava# &atim je. zajedno s nadle(nim uredima dr(ava/članica# 7irektor i slu($enici 'uropola u(ivaju potpunu slo$odu od naputaka. u 'uropskom vije-u postignut sporazum o stvaranju %europsko! pra*no! pros-ora%# Tim prostorom $i $ili o$uhva-eni minimalni standardi dostupnosti sudske zaštite. 5to su to <passarelle<! %Passare""e%.B>.kvirne odluke o$vezuju dr(ave/članice u pogledu cilja koji tre$a posti-i. tumačenju konvencija zaključenih u okviru p# i p# suradnje. područje djelovanja 'uropola proširuje se na mogu-nost proved$e operativnih akcija. 2olicijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima predstavlja -re0i stup 'uropske unije# 9zgradnja tre-eg stupa slu(i savladavanju niza pojava koje nastaju kao posljedica ostvarenja unutarnjeg tr(išta.a i nove o$like ove suradnje: tzv# %ok*irnu od"uku za ujedna#a*anje zakonskih i upravnih propisa dr(ava/članica%# . na sastanku u vrhu u Tampereu.# i trg# predmetima (sadr(aj . osnovan je 'uropski policijski ured (Europo") sa sjedištem u 7en Aaagu# 1jegova zada-a je po$oljšanje protoka in>ormacija izme.uso$no priznavanje sudskih odluka i nastavilo daljnju harmonizaciju u o$lasti gra. azi"a. u okviru suradnje u ovom 3# stupu.A 1. Objasnite položaj policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u 9. a uglavnom se odnose na pitanje *iza. STVARI. te o valjanosti i tumačenju mjera pomo-u kojih se one provode# Ugovor o '& daje 3ije-u ovlaštenje za donošenje propisa radi po$oljšanja pravosudne suradnje u gra. s o$zirom na slo$odu kretanja# Tako postoje $rojni poslovi od zajedničkog interesa. pa i u odnosu na politička tijela &ajednice. odnosno most izme.u dr(ava/članica# Ugovor iz +msterdama je uveo i mogu-nost da 'u/sud donosi pre-5odne odluke o valjanosti i tumačenju okvirnih i drugih odluka. !!!# godine. 'uropsko vije-e te(i zajedničkom europskom sustavu azi"a# 1a temelju prijedloga 3ije-a. Objasnite razvoj policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima kroz izmjene primarno+ prava.anskim predmetima# Tako je 3ije-e donijelo Ured$u o sudskoj nadle(nosti i izvršavanju odluka u gr.ivanju zajedničkih stajališta ili mjera u 3ije-u vrijedi načelo jednoglasnosti (uz ovaj pridr(aj nadle(nosti u korist '&)# Ugovor iz +msterdama predvi. što moraju prihvatiti dr(ave/članice u skladu s njihovim ustavnim propisima# 3.u dr(ava članica i prikupljanje saznanja o počinjenim kaznenim djelima te dostavljanje podataka nadle(nim nacionalnim uredima# 2rema Ugovoru iz +msterdama. pri utvr. POLICI9SKA I PRAVOSUDNA SURADN9A U KA%NENI.anskog prava# 2ored toga $i tre$alo po$oljšati $or$u protiv kriminala na razini Unije# Tako.ena materija pravosudne i policijske suradnje u kaznenim stvarima mo(e jednoglasnom odlukom 3ije-a staviti u nadle(nost &ajednice.kvirna odluka o europskom nalogu za uhi-enje i postupak izručenja izme.ruMelleske konvencije je tako pretvoren u neposredno va(e-e pravo &ajednice). a takvu neovisnost teško je uskladiti s demokratskim načelima# ?@ .

/a# 2ostoji i nada da -e proširenje 'U prema istoku dovesti do temeljite re>orme skupe a!rarne i strukturne politike# U %+gendi "CCC#% =omisija predla(e primanje novih članica u strukturni >ond . a ta je zada-a prihva-ena ugovorom iz 1ice# Ta zada-a o$uhva-a davanje ve-eg demogra>skog čim$enika pri vrednovanju glasova u 3ije-u i raspodjeli zastupničkih mjesta u 'u/parlamentu.enih strukturnih načela# 7a $i se osigurao regulatorni prostor za nacionalne zakonodavce razmatra se izrada ka-a"o!a nad"e2nos-i koji $i tre$ao spriječiti prekomjerno korištenje regulatornih nadle(nosti europskih zajednica# Takav katalog sa njemačkog stajališta $i pomogao očuvanju ravnote(e izme. kao i ograničavanje $roja članova =omisije. 'u/komisija je razvila koncept 6par-ners-*a za pris-upanje6.. prije svega pri progonu organiziranog teškog kriminala i podupirati kazneni progon u suradnji s 'uropolom# B.u institucionalnog sustava. koji $i tre$ao potpomagati koordinaciju nacionalnih dr(avnih odvjetništava.ana% Unije.de. no taj njihov argument je neuvjerljiv# 9pak $i na$rajanje nadle(nosti &ajednice prema o$lastima predstavljalo potpuni upad u postoje-u raspodjelu# U prvom planu nadle(nosti 'uropskih zajednica nalaze se i"jne nadle(nosti usmjerene na ostvarenje unutarnjeg tr(išta# Upravo takve ciljne nadle(nosti pove-avaju strah od daljnje erozije nacionalnog prostora za djelovanje# &a pretpostaviti je da u dogledno vrijeme ne-e postojati niti jedna europska zemlja koja se odvaja od dr(ava/članica kao samostalnog izvora legitimiteta# Umjesto toga -e se razvoj temeljnog pravnog poretka 'U odvijati kroz izmjene ugovora# ?D . us-a*u6# U širem smislu U'U i ugovori &ajednica mogu se razumjeti kao neka vrsta %ustavnog sustava% 2oticaj da se sastavi pose$an ustavni dokument hrane različite te(nje: za sna(nijim sudjelovanjem %gra. a mo(e se očekivati i promjena snaga u 3ije-u '4. kroz sudjelovanje zastupnika vlada transportiraju se i dr(avnopravne veze putem kojih se osigurava uzimanje u o$zir sadr(aja nacionalnih ustava i mogu-nost utjecaja nacionalnih parlamenata# 7osadašnji zahtjev za jedno!"asno+0u dr(ava pri primanju novog člana ne $i smio izrasti u prepreku za pristup kandidata pa se postavlja pitanje da li svaka $udu-a izmjena europskih ugovora tre$a ovisiti o jednoglasnosti dr(ava članica# 3eliko zanimanje u 1jemačkoj po$u. što podrazumijeva preuzimanje odre.uje diskusija o 6europsko.2rema odluci 'uropskog vije-a iz Tamperea. osiguranje odre.u 'uropske unije i dr(ava/članica te $i jamčio njemačkim zemljama vlastiti dr(avnopravni (ivot# 1eki kritičari smatraju da $i takav katalog nadle(nosti uništio integracijsku dinamiku 'U. svojim programom 6A!enda 8>>>6 dala znak zemljama koje su voljne u-i u Uniju# U svrhu pristupanja kandidata iz srednje i istočne 'urope. osniva se dokumentacijski centar %EURO9UST%. a da se ne umanje izdaci dosadašnjih članica# 4manjene uplate za poljoprivrednike $i tre$ale osigurati da proširenje ne dovede do velikog pove-anja agrarnih izdataka# 7aljnja va(na tema diskusije o sustavu 'uropske unije je višestruko dijagnosticirani 6de7i i. Objasnite razvojne perspektive 9. 3elik $roj susjeda Unije s područja srednje i istočne 'urope i 4redozemlja legitimno očekuje primanje pod njezin krov# 4hodno tome.enih o$veza kandidata s jedne strane i davanje strukturalne pomo-i 'uropske unije s druge strane# 2roširenje 'U zahtijeva 5i-nu re7or. RA%VO9NE PERSPEKTIVE EUROPSKE UNI9E 1. 'uropska komisija je u +msterdamu.okra ije6# 1aime. pojačanje zaštite temeljnih prava.

ritanija i zemlje . D pridru(enih članica. sa predstavnikom vlade i po " predst# parlamenta. %APADNOEUROPSKA UNI9A $%EU' 1.ruMellesa iz !@8#g#. ukoliko $i neka ugovornica postala metom napada u 'uropi. Tzv# %%ada0e iz Pe-ers)er!a% -'umanitarne zada e i poduzimanje akcija spa&avanja. dakle u dugi stup 'uropske unije# 'uropska unija je tako prisvojila %&ada-e iz 2eters$erga% te je u tu svrhu razvija operativne sposo$nosti# 3ije-e &'U/a je na zasjedanju u Marseillesu "CCC# godine. ostali ugovornici $i joj pru(ili s*u mogu-u vojnu i dr# pomo.'44a# 2rema Ugovoru o &'U.e# B8.iro-*orno-si!urnosnu 7unk iju u vidu Ureda za sveeuropsku sigurnost.u &'U i 1+T. $itna pitanja $udu-eg o$lika 'uropske unije i &ajednica# 4toga se kon>erencija u 1ici o$vezala "CC8# godine sazvati novu re>ormsku kon>erenciju# 2roces re>orme $i se prije svega tre$ao odnositi na: preciznu podjelu nadle(nosti u odnosima 'uropske unije i dr(ava/članica " pravni status 2ovelje o temeljnim pravima 'uropske unije 3 tehničko pojednostavljivanje ugovora u interesu $olje razumljivosti 8 ulogu nacionalnih parlamenata u %europskoj arhitekturi%# 'u/3ije-e je odlučilo za tu kon>erenciju sazvati KONVENT: @ predstavnika še>ova dr(ava ili vlada ( iz svake dr(ave) 3C članova nacionalnih parlamenata (po " iz svake dr(ave) D članova 'u/parlamenta " predstavnika =omisije# 1a sjednicama konventa -e sudjelovati i dr(ave kandidati za ulazak./om za sprečavanje kriza# 2ose$ni sporazum izme. koje se vode pod okriljem 1+T. nakon 99#sv#r# 7anas ta unija ima o$lik prema Ugovoru iz . odlučilo raditi na prenošenju o$veza na 'uropsku uniju . uključiv&i i mjere za stvaranje mira. a čitav niz dr(ava iz srednje i istočne 'urope ima status pridru(enih partnera# Tijela &'U jesu 4kupština i 3ije-e# U tzv# %Dek"ara iji iz Kir 5)er!a% iz !!8#g# 3ije-e &'U/a naglašava spremnost na suradnju sa 1+T. nego što to predvi.eneluksa za zaštitu od političke i vojne ugro(enosti od 444*/a i 1jemačke.snovale su je u početku 5rancuska.enju mjera regionalnog osiguranja mira pod okriljem U1/a i . 5to je to Z 9! &apadnoeuropska unija je jedan / o)ra. Objasnite prelazak zada*a Z 9Ka na 9.Ugovor iz 1ice ostavio je o-*oreni. ima uglavnom . uz poštivanje otkaznog roka od godine# 2./a# Ugovornice mogu otkazati Ugovor o &'U nakon proteka @Cgodina (što je "CC8#)./u (prema kojem se odluka o mejerama pomo-i prepušta na procjenu članicama tog ugovora)# &'U ima C članica./a# U novije vrijeme djeluje i u provo./a imaju za cilj izgradnju zajedničke sigurnosne politike# 2ose$no je značajno >ormiranje specijalnih savezničkih snaga za operacije %sprečavanja kriza%. . ali oni ne mogu ugroziti konsenzus ako do njega do.)eni sa*ez B sustav kolektivne sigurnosti# .a Ugovor o 1+T. tako da je uglavnom zadr2a"o >ormalnu ?? . kao svojevrsna europska inačica 1+T. zada e odr2avanja mira kao i borbene zada e pri savladavanju kriza. Ugovor iz +msterdama je uključio u &342..i potporu# To je znatno o$uhvatnija o$veza pru(anja potpore.

posredovao pri stranačkim suko$ima)# 2rema vani uvijek djeluju pojedine dr(ave/članice povezane institucijama .u . ve. ='44 je slao misije na područje eM VU i 444*/a# Kon*en ija o . Kakav je bio razvojni put O 22Ka! 2rvi dokument na razvojnom putu $io je %a*r+ni ak. no predvi.ene institucije# 2rvo$itni naziv $io je =on>erencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) jer se način rada odvijao putem kon>erencija vlade# 2. sprečavanja suko$a i kriza. nepovredivost granica.'44/a i 4* Hugoslavije o nadgledanju mjera za uspostavu mira na =osovu iz !!E# godine i 7aPtonski sporazum iz !!@# godine. jamči se pravo vlasništva. a u slučaju pokušaja prevrata zahtjeva se pru(anje pootpore (solidarne) demokratski iza$ranim tijelima# Time su zahtjevi za demokratskom unutarnjom strukturom %internacionalizirani% (pod tim se ne misli na primjenu sile koje je po me.'44 je prihvatio 'uropsku povelju o sigurnosti u kojoj se utvr. sva načela koja dr(ave >ormalno priznaju uzdi(u se na razinu me.u članica &'U/a i pridru(nih članica# 3ojni sto(er &'U je u potpunosti raspušten# BB. razvoj tr(išnog gospodarstva.# organizacija u u(em smislu# =oraci u tom pravcu su 4porazum izme.. a stupila na snagu !!8#g# 1jome je osnovan 4ud za mirenje i ar$itra(u koji tre$a rješavati sporove izme. te 4veta 4tolica# U tom aktu utvr. s padom komunističkih re(ima u istočnoj 'uropi. mirno rješavanje sporova.pe+-anske kon7eren ije od !!8#g# preimenovao je taj sustav ='44/a u OESS (.Kon7eren ije iz He"sinkija .uje zajedničku odgovornost za demokratska načela u pojedinim dr(avama sudionicama ='44/a. 5to je to O 22! .# pravu za$ranjena.He"sin+ke kon7eren ije iz !!"#g# ističe prvenstveno političko rješavanje kriza i razvoj za to potre$nih struktura# 9stiču se mehanizmi odvra-anja.'44 za proved$u va(nih civilnih aspekata mira u .# o$veza. &'U/a# U suradnji s U1/om.iA (garantirao je slo$odne i poštene iz$ore.u zemalja ugovornica# Doku. pravna dr(ava.en.uju mehanizmi pripreme o$rane u slučaju suko$a i sprečavanje kriza koje $i ugro(avale sta$ilnost# ?E . te provodi neke zadatke pri suradnji u naoru(avanju izme. teritorijalni integritet. te slu(e kao polazište u me. zaštita manjina i učinkovita pravna zaštita kod povrede su$jektivnih prava# Tako.unarodni ugovor koji $i zasnivao me. počelo je %zapadno% razumijevanje ljudskih prava# &nači.'44/a# 1a Is-an)u"skoj kon7eren iji !!!#g# . te je ojačao njezinu institucionalnu struktuiru# 1o. iz !?@#g# kojeg su potpisali predstavnici političkog vodstva zemalja sudionica# 4udjelovale su 38 zemlje 'urope i 4j#+merike (4+7 i =anada).u dr(avama.na gospodarske sankcije)# Doku. mirno rješavanje sporova.uso$nim odnosima (suverena jednakost. itd# Doku.ije*anja me. priznanje ljudskih prava i temeljnih slo$oda. ve.rganizacija za europsku sigurnost i suradnju).er se naglašavaju gospodarske slo$ode i politički pluralizam.eno je C temeljnih načela koje zemlje primjenjuju u svojim me./a. u tom su dokumentu prizna-a ljudska prava.irenju i ar)i-ra2i je u okviru ='44/a potpisana !!"#g#.a se potpora i 1+T. u kome su se postupno razvile odre.udr(avnim odnosima# 1a 2ariškoj kon>erenciji !!C#g# potpisana je tzv# %Pari+ka po*e"ja za no*u Europu%# Tek tada.unarodne o$veze.Eudi. ni tad .en. ORGANI%ACI9A %A EUROPSKU SIGURNOST I SURADN9U $OESS' 1.en.'44 nije postala me. itd#)# Taj akt nije me.>unkciju o$ram$enog saveza.se njime samo izra(avaju političke namjere# 1o.'44 čini jedan institucionalni okvir za proces sporazu. koji ovlaš-uje .osko*ske kon7eren ije iz !! #g# utvr.

sa sjedištem u 7en Aaagu# Tajni+-*o OESS-a ima sjedište u .'44/a i članovima misija zajamčene odre.eču# Trojka0 sastoji se od predsjedavaju-eg (jedan od ministara vanjskih poslova dr(ava/članica.'44/a su sastanci na vrhu še>ova dr(ava ili vlada# 4redišnje upravno tijelo i tijelo koje donosi odluke je Vije0e .'44/a pripada i Sud za . te predstavnisma dr(ava.'44/a). a zasjeda u . slu($enicima . po načelu rotacije. Tajništvom za sprečavanje suko$a i Uredom za demokraciju i ljudska prava# .'44/a.'44/a.'44/a# G"a*ni -ajnik 3ije-a ministara djeluje kao zastupnik 3ije-a i provodi nadzor nad Tajništvom .en-arna skup+-ina sa sjedištem u =openhagenu. te prethodnog i narednog predsjedavaju-eg# Par"a. Koje su institucije O 22Ka i koje su nji$ove 8unkcije! 1ajva(niji >orumi .inis-ara (vanjskih poslova)# 2ostoji i: Visoko *ije0e ( sastavljeno od visokih slu($enika ministarstava vanjskih poslova) koje razmatra odluke političkih i proračunskih smjernica# 4astaje se $ar dva puta godišnje u 2ragu# S-a"no *ije0e predstavlja regularno tijelo nadle(no za konzultacije i donošenje odluka# )ine ga stalni predstavnici dr(ava/članica.eču i ogranak u 2ragu# Cen-ar za spre#a*anje suko)a je usko vezan s tajništvom# Ured za de.3. osim 4kupštine. koji odgovara za sve teku-e zada-e i koordinaciju aktivnosti .ene povlastice i imuniteti# 4ustavu . kod krupnih povreda ljudskih prava ili demokracije. djeluju na načelu konsenzusa# To zna#i da je za sprečavanje suko$a potre$na suglasnost svih stranaka# 9pak. te ostvarenjem ljudskih prava i načelima pravne dr(ave# 3oru. Uredu za demokratske institucije i ljudska prava i dr# institucijama koje je osnovalo 3ije-e zajamčena pr# sposos$nost u unutaranjem pravnom prometu. a njihov se $roj odre. za si!urnosnu suradnju dejeluje u pitanjima kontrole naoru(anja te mjera sigurnosti i povjerenja# 4va tijela .inis-ara izvještava 4kupštinu o radu .enje odluka# Ured *isoko! preds-a*nika za na iona"ne . čime je Tajništvu.ansko/pravnom prometu# Tim odred$ama 3ije-a su i stalnim misijama .okra-ske ins-i-u ije i "judska pra*a ima sjedište u 3aršavi i $avi se potporom iz$ora i drugim pitanjima demokracije.n priprema sastanke .irenje i ar)i-ra2u u :enevi. osnovan !!"#g# =onvencijom o mirenju i ar$itra(i# ?! . što im osigurava poslovnu sposo$nost u gra.'44/a i nadle(an je za provo.'44/a. sastoji se od parlamentarnih delegacija dr(ava članica.uje prema veličini zemlje# Predsjednik *ije0a . mjere mogu $iti primjenjene i $ez suglasnosti dotične dr(ave# 7r(ave mogu $iti upu-ene i na postupak mirenja $ez njihove suglasnosti (jer taj postupak ne dovodi do pr# o$vezju-e presude)# 3ije-e ministara je donijelo i odred$e o pr# sposos$nosti institucija ='44/a.anjine osnovan je za rano prevladavanje pro$lema manjina.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful