You are on page 1of 3

Vakufi

Vakuf je islamska zadubina, nastala kao rezultat, ovjeijeg odziva na Allahov, d.., poziv da se ini dobroinstvo, i da jedni drugima pomaemo u dobroinstvu i estitosti. Pored toga, tu je svoj eho nala poruka Allahovog poslanika Muhammeda, a.s., u kojoj se postie na djela zbog kojih nagrada tee i poslije ovje ije smrti. !edno od tih djela je i vakuf, islamska zadubina. "nstitu ija vakufa je djelila sudbinu razli itih muslimanskih naroda. #a njoj su se odraavala, ekonomska, so ijalna, politi ka i humana strijemljenja i dostignua svakog drutva pojedinano. $ije% vakuf u arapskom jeziku zna%i& zaustaviti, zadrati se, stati, a s prijedlozima' ala, ili li zna i& uvakufiti, kao zadubinu ostaviti, osnovati, utemeljiti. ( )erijatu vakuf oznaava zadubinu u ime Allaha, d.., odnosno izuzimanje predmeta iz svoje imovine i davanje na Allahovom putu, sve dok je svijeta i vijeka. *o uvakufljenje moe biti u so ijalne, vjerske, prosvijetne ili humanitarne svrhe. Vakuf je zadubina koja svoje utemeljenje ima u erijatskom pravu. *o je "slamska ustanova koja poti%e od vremena Muhammeda a.s. Vakuf se u +ur,anu spominje samo posredno& ./ 01 23 45 6 7 2 89 0 : 6 ;< => 0 ?@ = A9 2B 2 2 ;C DE 0@ = AF .9 0 : 6 ;< => 0 ?@ = GH .I 2 J .C 0K 6: : 6 ;K =A? 2@ 2 8K 2 M N OP L 0Q 2 R 0 NS 0 NT . : "Neete zasluiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga to vam je najdrae; a bilo ta vi udjelili Allah e sigurno za to znati." UAlu "mrana, VW.X Vakuf je utemeljen neposredno na sunnetu Muhammeda, a.s. Vakuf je zapravo vrsta milostinje. Allah d.., zapovijeda dijeljenje milostinje na mnogo mjesta u +urYanu. Musliman moe dati milostinju iz ruke u ruku a moe je uiniti i trajnom. Muhammed a.s., je posti ao na trajnu milostnju govore i, kako to prenosi Zbu [urejre, r.a., da je Allahov Poslanik a.s, rekao& " ad ovjek umre !restaju sva njegova dobra djela osim u tri sluaja" od trajne sadake, od znanja koje je ostavio !a se njime koriste ljudi i od hairli djeteta koje se moli za njega." UMuslimX Muhammed, a.s, je i sam uvakufio svoju zemlju u Medini, i ne samo to ve svu svoju ostavtinu nakon svoje smrti, izuzev onog to je bilo potrebno njegovoj porodi i za opskrbu. Zbu [urejre prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao& "Neka se mojim nasljedni#ima ne djeli ni jedan dinar $od moje zaostavtine%. &no to ostane !oslije mene je vakuf, izuzimaju#i o!skrbu mojih ena i zaradu slubenika moga vakufa." U\uharijaX Mnogi ashabi slijedili su praksu Muhammeda, a.s., i nj preporuku, tako da je za vrijeme njegova ivota osnovano vie vakufa, a nakon njegove smrti to je nastavljeno. *radi ija govori da je ashab ]mer r.a., prvi od ashaba osnovao vakuf. #aime ]mer r.a., je upitao Muhammeda a.s., nakon objave itiranog ajeta iz sure Alu "mran, ta da radi sa svojom najboljom zemljom u Medini a da stekne Allahovo zadovoljstvo.Muhammed, a.s., je sugerirao ]meru, r.a., da, ako hoe izuzme zemlju iz svog vlasnitva, te da odredi da se prihod dijeli kao milostinja siromanim, blinjoj rodbini, robovima za otkup i putni ima koji na putu osiromae, ako se svojim ku ama nemogu vratiti.

!o je objasnio da se ta zemlja nikada vie nemoe prodati, naslijediti niti pokloniti. *akode je dodao da upravnik UmutevelijaX vakufa ima pravo da koristi to dobro na uobi ajen na in. Muhammed, a.s, je isto tako predloio Zbu *alhi da ostavi svoju imovinu roda ima, tako sto su oni mogli biti samo korisni i, ali ne i vlasni i toga. Zbu *alha je posluao. *ako je nastao prvi porodini vakuf.

"nstitu ija vakufa se razvijala sa razvitkom i napretkom islamskog drutva i iviliza ije. _etrnaest stoljea je prolo od prvog vakufa, koji je Muhammed, a.s., uvakufio u Medini do dananjih vakufa irom islamskog svijeta. \oiji poslanik Muhammed, a.s., je posti ao muslimane da ine dobroinstva i dijele u ime Allaha d.., iz svoje imovine. "nstitu ija vakufa dala je nemjerljiv doprinos ljudskoj kulturi i iviliza iji. Vakuf je pomogao nastajanju, razvitku i odrzavanju brojnih institu ija i aktivnosti u njima. `a vrijeme ]smanlijskog aarstva, u okviru kojeg je \i[ bila b^c godina, od ^bdef^ghg.god., vakufska pitanja su se rijeavala, u prvom redu, po propisima iz +urYana i iunneta. ]d po etka j"V do poetka jj stolje a to su bili osnovni izvori osmanlijskog prava uop e. Prvi vakufi u \i[ osnivaju se u jV stolje%u. (vakufljavati se moglo samo ono to je u punom vlasnitvu UmulkX. ivoj pro vat i najvei razvoj vakufi na ovim prostorima imali su u periodu od jV" do jV""" stoljea. ( proteklom periodu osnovano je preko dvije hiljade samih vakufa. \rojne vakufname Uisprava ili dokument o inu uvakufljavanjaX, kao ivi svjedo i, veinom su ostale u samim mjestima, ili kod samih vakifa zbog ega su u ve ini sluajeva, izgubljene. kanas su uvakufljenja, obino u vidu poklanjanja zemljita za damiju, ili uvakufljenje nov a za neku od medresa, ili za lakultet islamskih nauka u iarajevu, za m[\ biblioteku, ili za neku damiju ili sli no. ]vo je uzelo maha posebno od sredine sedamdesetih godina jj stolje a, kada su na elu islamske zajedni e u \i[ bili& prof.dr.Ahmed imajlovi% u [usein efendija kjozo. ]ni su posti ali muslimane da uvakufljuju u nov u za m[\ medrsu i "slamski teoloki fakultet Udanas l"#X u iarajevu, to je dalo dobre rezultate. ( toku agresije na \i[, ^VVWf^VVc, vakufska imovina je pretrpjela ogromne tete. Agresorska dejstva nisu ugrozila samo ivote desetine hiljada stanovnika \i[, nego su dovela do progona i stranih razaranja velikog broja bonja kih vjerskih i kulturnih objekata. ( toku agresije agresora, damije su bile osnovni iljevi. Vie od est stotina damija u \i[ je potpuno uniteno, a skoro isto toliko, manje ili vie je oteeno. #a mjestima gdje su bile damije danas su parkiralita za automobile, parkovi, ili deponije za smee. ]sim damija, agresori su razorili ili otetili mnoge mesdide, mektebe, tekije i druge vakufske objekte. UMr.hfz Muhamed _ajlakovi%, Vakufska pitanja u fetvama savremenih islamskih pravnika, str. gfW^, iarajevo, Wnnd g.X Muslimani koji su preivjeli ovu agresiju i imaju iskustvo geno ida imaju odgovornost i obavezu da paljivo uvaju institu iju vakufa i vakufskog dobra, da ga dalje razvijaju i na

novofnastalim uslovima i prostorima osnivaju, te druge postiu da to ine. Mi, ovdje imamo taj izazov i taj zadatako +ada bi muslimani mjeseno izdvajali za vakuf koliko izdvajaju samo za razne treninge svoje dje e f vakuf bi imao svoju sigurnu i trajnu budunost, a muslimani rjeili egsisten ijalna pitanja.