You are on page 1of 23

1

7
PROGIBI I PUKOTINE
PREDNAPETI BETON
Za neke sluajeve izraz za progib uz
I moment tromosti i
E modul elastinosti betona
iznosi:
PROGIB OD STALNOG OPTEREENJA
u sredini
raspona
2
Prednapeti betonski element obino je za isti raspon manje visine nego
ab element pa je za oekivati da e progibi biti vei.
Sila prednapinjanja izaziva progib (nadvienje) kada je teite kabela
ekscentrino u odnosu na teite betonskog presjeka.
Odiue optereenje w
up
i progib A
p
za razliito voenje kabela:
PROGIB OD PREDNAPINJANJA
...odreuje se za dva sluaja:
Kratkotrajni progib pri prijenosu sile prednapinjanja
Dugotrajni progib pod uporabnim optereenjem
Kratkotrajni progib A
st
odreuje se kao:
Iznos progiba od P
0
(sile prednapinjanja prije dugotrajnih gubitaka)
Progib od vlastite teine
UKUPNI PROGIB
3
Dugotrajni progib A
lt
tee je proraunati jer su
sila prednapinjanja (s vremenom se smanjuje)
i deformacija puzanja (poveava se u vremenu pod konst. optereenjem)
meusobno ovisne.
Granina deformacija puzanja je proporcionalna s elastinom
deformacijom (koef.puzanja ).
Pojednostavnjeni izraz, uz prosjenu silu prednapinjanja i zanemarenje
uinka skupljanja:
UKUPNI PROGIB
Iznos progiba od P
0
(sile prednapinjanja prije dugotrajnih gubitaka)
Iznos progiba od P
e
(djelotvorne sile prednapinjanja nakon dugotrajnih gubitaka)
Progib od stalnog optereenja
Progib od trajnog uporabnog optereenja
Progib od dodatnog uporabnog optereenja
Dugotrajni progib A
lt
Tonija vrijednost odreuje se proraunom u vremenskim razmacima.
Metoda korak-po-korak, gdje se promjena sile prednapinjanja usljed
puzanja i skupljanja proraunava na kraju svakog vremenskog perioda.
Rezultati prethodnog koraka koriste se za sljedei korak.
Minimalno je primjeniti 4 vremenska perioda, ali raunalom se broj
koraka moe bitno poveati vie se pribliavamo tonim vrijednostima.
UKUPNI PROGIB
korak poetak kraj
1
Prethodno napinjanje: sidrenje elika
Naknadno prednapinjanje: kraj suenja betona
Trenutak prednapinjanja
2 Kraj koraka 1
30 dana nakon prednapinjanja ili
pri primjeni optereenja
3 Kraj koraka 2 1 godina uporabe
4 Kraj koraka 3 Kraj ivotnog vijeka
4
Primjer prorauna skupljanja i puzanja prema fazama izgradnje i prorauna:
UKUPNI PROGIB
dani Skupljanje ()10
-5
Puzanje ()
nosa ploa nosa ploa nosa ploa
Nosa se napinje na stazi nakon 7 dana, d
m
= 19,5 cm
7-15
15-28
-
-
1,89
1,96
-
-
0,25
0,22
-
-
Betonira se kolnika ploa, d
m,nos
= 26,7 cm, d
m,pl
= 32,5 cm
28-35 0-7 0,697 1,17 0,08 0,58
Uspostavlja se spregnuti presjek nosaa i ploe, d
m,nos
= 26,7 cm, d
m,pl
= 32,5 cm
35-45
45-60
60-75
75-90
7-17
17-32
32-47
47-62
0,996
1,08
0,88
0,88
1,55
1,4
1,26
0,865
0,12
0,12
0,09
0,09
0,26
0,19
0,16
0,10
Djeluje puno optereenje, d
m,nos
= 26,7 cm, d
m,pl
= 32,5 cm
90-150
150-300
300-500
500-3000
3000-20000
62-122
122-272
272-472
472-2500
2500-19500
2,21
3,37
3,48
7,14
2,13
2,58
3,45
3,36
8,03
3,12
0,21
0,28
0,25
0,50
0,23
0,26
0,30
0,24
0,52
0,29
Za grede, ploe ili konzole izloene prividno-stalnom optereenju: L/250
Nadvienje, ukljueno u oplatu: L/250
Kad postoji opasnost oteenja susjednih dijelova konstrukcije,
nakon izgradnje, za prividno-stalno optereenje: L/500
GRANINI PROGIBI
5
EN 1990: preporuene granine vrijednosti vertikalnog progiba
horizontalne grede
Maksimalni progib u odnosu na horizontalu iznosi
o
max
= o
1
+ o
2
- o
0
o
0
prethodno nadvienje grede,
o
1
je progib grede uslijed stalnog optereenja neposredno nakon
optereenja, a
o
2
je progib grede uslijed promjenljivog optereenja i vremenski
promjenljivih deformiranja od stalnoga optereenja.
GRANINI PROGIBI
Konstrukcija o
max
o
2
krovovi L/200 L/300
pristupani krovovi za drugu namjenu osim odravanja L/250 L/300
stropovi L/250 L/300
stropovi/krovovi sa bukom ili drugim krhkim zavrnim slojevima ili nesavitljivim
pregradama
L/250 L/350
stropovi koje podupiru stupovi (osim ako je progib uzet u obzir u sklopu globalnog
prorauna za granino stanje nosivosti)
L/400 L/500
kada o
max
moe naruiti izgled zgrade L/250 -
Kod punog i ogranienog prednapinjanja
presjeci se dimenzioniraju tako da se ne smiju raspucati pod uporabnim optereenjem
primjenjuje se moment tromosti cjelokupnog neraspucalog presjeka I.
Kod djelominog prednapinjanja
doputa se otvaranje pukotina (ograniene irine) pa se openito moe
uzeti:
Kada je G 0,25 Q
primjenjuje se moment tromosti cjelokupnog neraspucalog presjeka I.
Kada je G > 0,25 Q, uz ogranienje L/d
nije potreban proraun progiba
Kada je G > 0,25 Q, a nema ogranienja L/d, uz vlano naprezanje pod
uporabnim optereenjem manje od granine dozvoljene vrijednosti
primjenjuje se moment tromosti cjelokupnog neraspucalog presjeka I.
Ovo je pojednostavnjenje jer je proraun djelotvornog momenta tromosti
I
eff
puno kompliciraniji.
MOMENTI TROMOSTI
6
EN 1992-1-1daje izraze za L/d za AB elemente uz prilagodbe za razliite
konstrukcijske elemente i razliite razine naprezanja u armaturi kada nije
potreban proraun progiba. (potrebno je razmotriti primjenu za PB).
Izrazi vrijede za naprezanje u eliku (za
GSU, u raspucalom presjeku) od 310 MPa (~
vrijedi za f
yk
=500MPa), a za drukija
naprezanja radi se prilagodba mnoenjem s:
Kad je irina pojasnice> 3b
w
mnoenje s 0,8
Za raspone > 7 m, mnoenje s 7/l
eff
Slobodno oslonjena
greda ili ploa
Krajnji raspon
kontinuirane grede ili
ploe
Unutarnji raspon
grede ili ploe
Ploa na stupovima
bez greda (dulji L)
konzola
Kons. sustav
Visoko napregnuti beton
Faktor kojim se uzima u obzir konstrukcijski sustav
Referentni koeficijent armiranja
Potrebni vlani koeficijent arm.u sredini raspona koji se odupire M
Ed
(za konzole na leaju)
Potrebni tlani koeficijent arm. u sredini raspona koji se odupire M
Ed
(za konzole na leaju)
GRANINI ODNOSI L/d
Nisko napregnuti beton
U jednim drugim propisima daju se sljedea ogranienja pri kojim nije potreban
proraun progiba (moglo bi se usporediti ove vrijednosti s onima koje se dobiju
proraunom prema EN).
GRANINI ODNOSI L/d
L 10 m
Konzolne L/d 7
Slobodno oslonjene grede L/d 20
Kontinuirane grede L/d 26
L >10 m
Slobodno oslonjene grede L/d (20x10/L)
Kontinuirane grede L/d (26x10/L)
7
Za elemente izloene savijanju u podruju od neraspucalog do potpuno
raspucalog presjeka vrijedi:
o deformacijski parametar (deformcija, zakrivljenost ili rotacija, a
pojednostavnjeno progib), o
I
za neraspucali i o
II
za potpuno raspucali pr.
, faktor raspodjele; =0 za neraspucale presjeke
| koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj trajanja optereenja ili
ponavljanja optereenja na prosjenu deformaciju;
= 1,0 za jednostruko kratkotrajno optereenje;
= 0,5 za dugotrajna optereenja ili cikluse ponavljanja optereenja
o
s
naprezanje u vlanoj armaturi kod neraspucalog presjeka
o
sr
naprezanje u vlanoj armaturi kod raspucalog presjeka pod optereenjem
koje otvara prvu pukotinu.
o
sr
/ o
s
moe se zamijeniti sa M
cr
/M pri savijanju
PRORAUN PROGIBA (EN 1992-1-1:2004)
Progibi se mogu odrediti uz primjenu
vlane vrstoe betona (najprikladnije f
ctm
)
i djelotvornog modula elastinosti.
Za optereenja pod kojim se razvija puzanje, ukupan progib koji ukljuuje i puzanje
moe se odrediti, uz koeficijent puzanja (, t
0
):
Zakrivljenost od skupljanja odreuje se iz:
1/r
cs
zakrivljenost od skupljanja
c
cs
slobodna deformacija od skupljanja
S prvi moment povrine armature oko osi presjeka
I moment tromosti presjeka
o
e
djelotvorni odnos modula elastinosti = E
s
/ E
c,eff
S i I se raunaju za neraspucali i potpuno raspucali presjek, uz konanu
zakrivljenost prema izrazu sa prethodnog slajda
PRORAUN PROGIBA (EN 1992-1-1:2004)
8
irina pukotina u prednapetom elementu ovisit e o:
Razini prednapinjanja
Vlanom naprezanju u uzdunim ipkama armature
Debljini zatitnog sloja
Razmaku i promjeru uzdunih ipki
Visini elementa i poloaju neutralne osi
vrstoi prianjanja
Vlanoj vrstoi betona
Kod djelominog prednapinjanja omoguava se otvaranje
pukotina ija irina mora biti ograniena.
OPENITO O PUKOTINAMA
PREPORUENE GRANINE VRIJEDNOSTI IRINE PUKOTINA
Razred
izloenosti
Armiranobetonske konstrukcije i
prednapete konstrukcije s mortom
neinjektiranim kabelima (slobodni)
Prednapete konstrukcije s mortom
injektiranim kabelima (spregnute natege)
Nazovistalna kombinacija djelovanja esta kombinacija djelovanja
X0
0,4 mm 0,2 mm
XC1
XC2
0,3 mm
0,2 mm + kontrola
rastlaenja pri
nazovistalnoj
kombinaciji djelovanja
kabel minimalno
25 mm unutar
betona u tlaku
XC3
XC4
XD1
kontrola rastlaenja
XD2
XD3 zahtijevaju se posebne mjere zatite
XS1
0,3 mm
kontrola
rastlaenja
kabel minimalno
25 mm unutar
betona u tlaku
XS2
XS2
9
Koliina se moe procjeniti na temelju ravnotee izmeu vlane sile u betonu
neposredno prije raspucavanja i vlane sile u armaturi pri poputanju ili niem
naprezanju ukoliko je potrebno ograniiti irinu pukotina.
A
s,min
minimalna povrina armaturnog elika u vlanoj zoni
A
ct
povrina betona u vlanoj zoni (dio koji je u vlaku neposredno
prije pojave prve pukotine)
o
s
apsolutna vrijednost maksimalnog naprezanja dozvoljenog u armaturi
neposredno nakon raspucavanja (moe se uzeti f
yk
). Nia vrijednost bit
e potrebna kako bi se zadovoljila granina irina pukotina s obzirom na
maksimalni profil ili razmak ipki.
f
ct,eff
srednja vrijednost vlane vrstoe betona djelotvorna u trenutku kada se
oekuje pojava prve pukotine, = f
ctm
ili nie f
ctm
(t) ako se raspucavanje
oekuje prije 28 dana
k = 1,0 za hrptove visine h 300 mm ili pojasnice irine b < 300 mm
= 0,65 za hrptove visine h > 800 mm ili pojasnice irine b > 800 mm
k
c
koeficijent kojim se uzima u obzir raspodijela naprezanja u presjeku
neposredno prije raspucavanja i promjena kraka sila
MINIMALNA ARMATURA
k
c
koeficijent kojim se uzima u obzir raspodijela naprezanja u presjeku
neposredno prije raspucavanja i promjena kraka sila
Za isti vlak = 1,0
Za savijanje sa ili bez uzdune sile:
Pravokutni presjeci i hrptovi sanduastih ili T presjeka
Pojasnice sanduastih ili T presjeka
o
c
naprezanje betona u razmatranom podruju N
Ed
/(bh)
N
Ed
uzduna sila pri GSU na dio poprenog presjeka koji se razmatra (tlana
sila je pozitivna). Odreuje se s karakteristinom vrijednou
prednapinjanja i uzdunim silama u odgovarajuim kombinacijama.
h* = h za h < 1,0 m
= 1,0 m za h > 1,0 m
k
1
koeficijent koji uzima u obzir uinke uzdune sile na razdiobu naprezanja
= 1,5 ako je N
Ed
tlana sila
= 2h*/3h ako je N
ed
vlana sila
F
cr
apsolutna vrijednost vlane sile u pojasnici naposredno prije rapucavanja
od M
cr
proraunatog s f
ct,eff
MINIMALNA ARMATURA
10
Za spregnute kabele u vlanoj zoni moe se pretpostaviti da sudjeluju u kontroli
pukotina u okviru udaljenosti 150 mm od sredita kabela. Ovo se uzima u obzir
dodavanjem na lijevu stranu izraza:
A
p
povrina prethodno ili naknadno prednapetih kabela u podruju A
c,eff
A
c,eff
djelotvorna povrina betona u vlaku koja okruuje armaturu ili prednapete
kabele debljine h
c,ef
(sljedei slajd)
h
c,ef
manja vrijednost od 2,5(h-d); (h-x)/3; h/2

1
omjer prilagodbe vrstoe prianjanja, uzimajui u obzir razliite promjere
prednapetog i armaturnog elika
omjer vrstoe prianjanja prednapetog i armaturnog elika (slajd iza sljed.)
Ao
p
promjena naprezanja u prednapetom kabelu od stanja kada je naprezanje
u betonu = 0 na istoj razini.
MINIMALNA ARMATURA
A
c,eff
djelotvorna povrina betona u vlaku
MINIMALNA ARMATURA
Razina teita kabela
Djelotvorna vlana povrina A
c,eff
GREDA
Djelotvorna vlana povrina A
c,eff
PLOA
Djelotvorna vlana povrina za
gornje podruje A
ct,eff
VLANI
ELEMENT
Djelotvorna vlana povrina za
donje podruje A
cb,eff
11
omjer vrstoe prianjanja prednapetog i armaturnog elika
Nije potrebna minimalna armatura u PB kada je
pod karakteristinom kombinacijom djelovanja i
uz karakteristinu vrijednost sile prednapinjanja
beton u tlaku ili je vlano naprezanje ispod o
ct,p
= f
ct,eff
MINIMALNA ARMATURA
Glatke ipke i ice
Uad
Rebraste ipke
Zarezane ice
elik za prednapinjanje
Prethodno
napinjanje
Spregnuti kabeli, naknadno napinjanje
Nije
primjenljivo
Izmeu navedenih razreda betona interpolacija
... BEZ PRORAUNA IRINE PUKOTINE:
za odgovarajuu razinu naprezanja u eliku daju se granine
vrijednosti
promjera i
razmaka ipki armature.
Tablice su napravljene na temelju vrijednosti:
c=25mm; f
ct,eff
= 2,9MPa; h
cr
=0,5; (h-d)=0,1h; k
1
=0,8; k
2
=0,5; k
c
=0,4; k=1,0; k
t
=0,4 i k=1,0
Maksimalni promjer ipki se modificira sa:
pri savijanju (kada je bar dio presjeka u tlaku):
pri vlaku:
| prilagoeni maksimalni promjer
h ukupna visina presjeka
h
cr
visina vlane zone neposredno prije raspucavanja uz karakteristinu
vrijednost prednapinjanja i uzdunu silu pod prividno-stalnom komb.
d djelotvorna debljina do sredita vanjske linije armature
KONTROLA PUKOTINA
12
Maksimalni promjeri ipki armature |
s
*(mm)
Naprezanja
|MPa| W
k
=0,4 mm W
k
=0,3 mm W
k
=0,2 mm
160 40 32 25
200 32 25 16
240 20 16 12
280 16 12 8
320 12 10 6
360 10 8 5
400 8 6 4
450 6 5 -
Maksimalni razmak ipki (mm)
Naprezanja
|MPa| W
k
=0,4 mm W
k
=0,3 mm W
k
=0,2 mm
160 300 300 200
200 300 250 150
240 250 200 100
280 200 150 50
320 150 100 -
360 100 50 -
Kod prethodno prednapetog betona, gdje se kontrola pukotina osigurava
kabelima koji su u direktnoj vezi s betonom u tablicama se za naprezanje
koristi (ukupno naprezanje prednaprezanje).
Za naknadno prednapinjanje, gdje se kontrola pukotina osigurava uglavnom
nenapetom armaturom, moe se u tablicama naprezanje u ovoj armaturi
proraunati uzimanjem u obzir utjecaja sile prednapinjanja.
1
... BEZ PRORAUNA IRINE PUKOTINE:
Kod greda visine 1000 mm,
kada je glavna armatura skoncentrirana u malom podruju visine,
valja osigurati dodatnu armaturu kojom e se spreavati pukotine na
bonim stranama grede.
Ova armatura raspodjeljuje se jednoliko od razine vlane armature do
neutralne osi.
Proraunava se prema izrazu za minimalnu armaturu (slajd 17) uz k=0,5
i
s
= f
yk.
Razmak i veliina profila odreuju se uz pretpostavku istog vlaka i naprezanja u
iznosu pola vrijednosti onoga za koji se rauna glavna vlana armatura
KONTROLA PUKOTINA
PRORAUN IRINE PUKOTINA

cm sm max r, k
s w
irina
pukotina
maksimalni razmak pukotina,
ovisi o rasporedu armature
razlika deformacija
elika i betona
14
o
s
naprezanje u vlanoj armaturi uz pretpostavku raspucalog presjeka.
Za prethodno napete elemente moe se uzeti o
s
A o
p
= razlika
naprezanja u kabelima od stanja kad je deformacija betona c
c
na istoj
razini =0

p,eff
= za A
p
; A
c,eff
;
1
vidi slajd 19.
o
e
odnos modula elastinosti E
s
/E
cm
k
t
faktor ovisan o trajanju optereenja
= 0,6 za kratkotrajno optereenje
= 0,4 za dugotrajno optereenje
Razlika deformacija elika i betona: c
sm
- c
cm
U podruju irine 5(c+|/2)
od osi ipke armature
maksimalni razmak pukotina
moe se odrediti izrazom:
| promjer ipke.
Za n
1
ipki promjera |
1
i
n
2
ipki promjera |
2
uzima se:
k
1
koeficijent koji uzima u obzir svojstva prionljivosti ipki
= 0,8 za visoku prionljivost; = 1,6 za ipke s ravnom povrinom ili prednapete kabele
k
2
koeficijent koji uzima u obzir raspodijelu deformacija
= 0,5 za savijanje; = 1,0 za isti vlak; = (c
1
+ c
2
)/ 2c
1
za ekscentrini vlak ili lokalno
podruje, c
1
je vea, a c
2
manja vlana deformacija na krajevima promatranog presjeka,
za raspucali presjek
k
3
= 3,4; k
4
= 0,425
Maksimalni razmak pukotina: s
r,max
Neutralna os
Vlana povrina betona
Stvarna irina pukotine
Razmak pukotina
prema izrazu (1)
Razmak pukotina
prema izrazu (2) 1
15
Kada je razmak ipki > 5(c+|/2)
ili kada nema armature
u vlanoj zoni, razmak pukotina
se uzma sa:
Kada je kut izmeu osi glavnih naprezanja i smjera pruanja armature (kod
elemenata armiranih u dva okomita smjera) >15
o
, razmak pukotina se moe
odrediti:
kut izmeu armature u y smjeru i smjera glavnog vlanog naprezanja
s
r,max,y
; s
r,max,z
razmaci pukotina u y odnosno z smjeru prema izrazu 1 ili 2.
Maksimalni razmak pukotina: s
r,max
Neutralna os
Vlana povrina betona
Stvarna irina pukotine
Razmak pukotina
prema izrazu (1)
Razmak pukotina
prema izrazu (2) 2
8
PRIJENOS PREDNAPINJANJA
PRETHODNO PREDNAPETI ELEMENTI
PREDNAPETI BETON
16
Kod prethodno napetih elemenata nema sustava za sidrenje na krajevima
nosaa nego se prednapinjanje prenosi vezom izmeu betona i kabela.
Tri su mehanizma aktivna u tom prijenosu:
Adhezija (prianjanje) izmeu betona i elika
Mehanika veza betona i elika
Primarni mehanizam kod ica s usjecima, upletene uadi i rebrastih ipki
deformacije na povrini su mjesta postizanja veze
Trenje uz prisutnost poprenog tlaka.
MEHANIZMI PRIJENOSA
ice s usjecima Upletena uad Rebrasta ipka
Kruni usjeci
Eliptini usjeci
Prednapinjanje se prenosi preko odreene duljine sa svakog kraja
elementa duljina prijenosa L
t
(l
pt
vidi izraze prema Eurokodu u
predavanju Detalji i konstruktivna pravila).
Na krajevima elementa naprezanje u kabelu je =0, a poveava se preko
duljine prijenosa do djelotvornog prednapinjanja f
pe
pod uporabnim
optereenjem i ostaje konstantno iza tog podruja (prema EC: f
bpt
naprezanje prianjanja).
DULJINA PRIJENOSA
17
Nakon rastezanja kabela, promjer se
smanjuje u odnosu na poetni zbog
Poissonovog uinka.
Kada se nakon ovrenja betona
prednapinjanje prenese na beton,
krajevi kabela uu (potonu) u beton.
Naprezanje na krajevima kabela = 0
(nema sustava za sidrenje).
Promjer kabela ponovno dobiva svoju
poetnu vrijednost postupno na duljini
prijenosa predstavlja uinak klina u
betonu pomae u prijenosu
prednapinjanja s kabela na beton.
Beton treba imati dobru kvalitetu i
prikladnu zbijenost na duljini prijenosa
Vidi 1.predavanje SUSTAV HOYER
(LONG LINE METHOD)
TZV. HOYER UINAK (uinak klina)
Poetni
promjer
Promjer
nakon
rastezanja
Poetni
promjer
Promjer
nakon
rastezanja
Poetni
promjer
Promjer
nakon
rastezanja
Primjena vlaka na kabel
Lijevanje betona
Prijenos prednapinjanja
Potonue kabela
Ovisit e o:
Vrsti kabela (ica, ue ili ipka)
Veliini kabela
Naprezanju u kabelu
Povrinskim deformacijama kabela (ravan, s usjecima na razmacima,
uvijanje, rebraste)
vrstoi betona pri prijenosu
Nainu rezanja kabela (naglo rezanje plamenikom ili sporo otputanje pree)
Prisustvu armature za ovijanje
Uinku puzanja
Zbijenosti betona
Veliini zatitnog sloja betona
DULJINA PRIJENOSA
18
Proraun duljine prijenosa potreban je kako bi presjek s velikim
momentom savijanja bio izvan duljine prijenosa tako da kabel zadri
najmanje djelotvorno prednapinjanje f
pe
u tom presjeku.
Kako bi se duljina prijenosa izbjegla u svijetlom rasponu grede
preporuke su:
Prepust slobodno oslonjene grede iza osi leaja za najmanje L
t
Duljina upetosti od barem L
t
DULJINA PRIJENOSA
Najmanja duljina potrebna da bi naprezanje u kabelu poraslo od 0 do
graninog prednapinjanja f
pu
(kojim se postie granina nosivost na
savijanje)
Zbroj duljine prijenosa i duljine prianjanja
L
d
= L
t
+ L
b
DULJINA RAZVOJA GRANINOG
PREDNAPINJANJA (~duljina sidrenja)
19
Minimalna duljina na kojoj naprezanje u kabelu naraste od djelotvornog
prednapinjanja f
pe
do graninog prednapinjanja f
pu
.
Pretpostavlja se linearni porast uz srednje proraunsko naprezanje
prianjanja t
bd
(~f
bpd
, vrstoa prianjanja u EC)
Ovisi o:
Povrinskim uvjetima na kabelu
Veliini kabela
Naprezanju u kabelu
Debljini betona ispod kabela
Izraz za duljinu prianjanja:
DULJINA PRIANJANJA
Prednapinjanje i uinak klina izazivaju popreno vlano naprezanje.
Kako bi se sprijeilo raspucavanje betona potrebna je poprena
armatura (dodatna onoj koja nosi na posmina naprezanja) na krajevima
elementa na duljini prijenosa: armatura rubnog podruja.
u obliku zatvornih vilica koja obuhvaa sve kabele i obavija beton.
Prva vilica postavlja se to je mogue blie rubu elementa.
Pola armature rasporeuje se na duljini 1/3 L
t
, a preostala polovica na 2/3 L
t
POPRENI VLAK I PRIKLADNA ARMATURA
20
Razvoj poprenog vlanog naprezanja vidljiv
je u podruju ispod pukotine: vlak (T), tlak
(C) i posmik (V) razvijaju se usljed momenta
(M) koji djeluje u horzontalnoj ravnini na
razini pukotine.
Armatura rubnog podruja treba
preuzeti vlak (T) izazvan momentom
(M)
h visina presjeka
M moment u horizontalnoj ravnini na
razini teita presjeka od dijagrama
tlanog naprezanja iznad teita
f
s
raspoloivo naprezanje u armaturi rubnog
podruja
h/2,5 je krak sila momenta
POPRENI VLAK I PRIKLADNA ARMATURA
Dijagram naprezanja i
unutarnje sile u
podruju ispod pukotine
Promjena momenta
u horizontalnoj
ravnini po visini
8
PRIJENOS PREDNAPINJANJA
NAKNADNO PREDNAPETI ELEMENTI
PREDNAPETI BETON
21
Kod naknadnog prednapinjanja se naprezanje u kabel unosi u podruju sidrenog
bloka.
Nema zahtijeva za duljinom prijenosa ili duljinom razvoja graninog
prednapinjanja (sidrenja).
Krajnje podruje elementa je izloeno visokom naprezanju te zahtijeva posebni
proraun poprene armature.
Trajektorije tlanog naprezanja nisu na rubovima paralelne, ali se ire od
sidrenog bloka dok ne postanu paralelne. Pretpostavka je da postaju paralelne
nakon duljine jednake veoj poprenoj dimenziji rubnog presjeka.
TRAJEKTORIJE NAPREZANJA
Trajektorije vlanih
naprezanja
Trajektorije tlanih
naprezanja
Vea poprena
dimenzija
krajnjeg
podruja
Sidrena ploa
Odgovarajua
dimenzija
sidrene ploe
Krajnje podruje dijeli se na
Lokalno podruje
Podruje iza sidrene ploe izloeno visokom
naprezanju od unosa sile prednapinjanja.
Ponaanje ovog podruja ovisit e o samom
ureaju za sidrenje i armaturi za ovijanje
podruja (spiralnoj)
Ope podruje
Podruje izloeno odlamanju betona sila
odlamanja (spalling force).
Ojaava se armaturom krajnjeg podruja.
Promjena poprenog naprezanja u osi presjeka
po duljini krajnjeg podruja:
u podruju do 0,1y
0
je tlano,
nakon toga naprezanje je vlano, prvenstveno
raste, a zatim opada na nulu na duljini y
0
Vlano popreno naprezanje je naprezanje
razdvajanja (splitting tensile stress) a rezultira
silom raspucavanja (bursting force)
NAPREZANJA I SILE U KRAJNJEM
PODRUJU
Ope
podruje
Lokalno
podruje
Sidrena ploa
Udaljenost
du osi
grede
Sila odlamanja Sila raspucavanja
22
Sila raspucavanja (bursting force) za kvadratno krajnje podruje sa simetrino
postavljenom kvadratnom sidrenom ploom moe se odrediti prema:
P
k
prednapinjanje u kabelu
y
p0
dimenzija sidrene ploe
y
0
dimenzija krajnjeg podruja
S poveanjem veliine sidrene ploe u odnosu
na dimenziju krajnjeg podruja
sila raspucavanja se smanjuje.
Za pravokutno krajnje podruje, sila se rauna posebno za oba smjera
Za krunu sidrenu plou primjenjuje se odgovarajua kvadratna povrina
Za vie sidrenih ploa krajnje podruje se dijeli na vie simetrino optereenih prizmi te se
svaka analizira pojedinano.
Vidi predavanje Detalji i konstruktivna pravila (sidrenje naknadno prednapetih kabela)
NAPREZANJA I SILE U KRAJNJEM
PODRUJU
Najvea F
bst Srednja F
bst
Najmanja F
bst
Moe se odrediti, u svakom glavnom smjeru, na temelju sile
raspucavanja:
A
st
= F
bst
/ f
s
gdje se f
s
moe uzeti kao f
yd
, a kada je zatitni sloj manji
od 50 mm, f
s
se ograniava na vrijednost koja
odgovara deformaciji 0,001.
Oblikuje se kao
zatvorene vilice,
isprepletena mrea
Ili spojna armatura s petljama
Lokalno podruje ojaava se i obavijanjem betona
spiralnom armaturom
(rade se ispitivanja krajnjih blokova na uzorcima)
Mogue je krajnje podruje izvesti od betona visoke vrstoe
Upotreba betonog ojaanog rasprenim vlaknima smanjuje
raspucavanje.
Potrebno je i odgovarajue zbijanje betona.
ARMATURA KRAJNJEG PODRUJA
23
Ponaanje sidrenog bloka i
armature krajnjeg podruja kritino
je tijekom samog prednapinjanja.
Uzorci krajnjeg podruja ispituju se
na tlak.
vrstoa uzorka krajnjeg podruja
mora biti vea od proraunske
vrstoe prednapetih kabela.
Na slikama je vidljiv slijed izrade
jednog takvog uzorka.
KRAJNJE PODRUJE
Izrada armature krajnjeg podruja
Sidrena ploa i vodilica
Cijev i armatura krajnjeg podruja
Uzorak nakon betoniranja
Sljedee predavanje
DETALJI I KONSTRUKTIVNA PRAVILA
PREDNAPETIH KONSTRUKCIJA
PREDNAPETI BETON