You are on page 1of 4

Univerzalija su klasa uma nezavisnih subjekata, obino u suprotnosti s pojedincima (ili takozvani "pojedinosti"), postuliranim uzemljenje i objasniti odnose

kvalitativne identiteta i slinosti meu pojedincima. Pojedinci su, rekao je da se slini u temelju podjele univerzalija. Jabuka i rubin su oba crvena, na primjer, i njihove zajednike crvenilo Rezultati iz dijeljenja univerzalna. Ako su oba crvena u isto vrijeme, univerzalna, crveno, mora biti na dva mjesta odjednom. To ini opdenitosti sasvim razliite od pojedinaca, i kontroverzna.

Univerzalija su pozvani da slue mnoge filozofske funkcije.

Univerzalija takoer su pozvani na rjeavanje problema u teoriji znanja. Platon je, na primjer, rekao je da je za nas neto znati, a to to je poznat mora biti nepromjenjiva. Bududi da materijalne pojedinci su podloni promjenama, Platon tvrdi, mora postojati stvari koje se ne mijenjaju, pogodna kao objekti istinskog znanja, a ne samo vjerovanja. Univerzalija moe stati na raun ovdje, previe.

esto smo Predikat svojstva pojedinaca. Kada kaemo da su obje trenje i rubinima su crveno, na primjer, mi se ini da kau pojedinci dijele zajednike osobine, te da bi trenjama trenje, te da bi rubinima rubinima, a oni koji bi obje crvene. Predikati su, rekao je mnogim temama, a zatim, ali je li se ita u stvarnosti odgovarati jezini jedan-na-vie? Postoje opdi istine? Ima li zajednitvo u prirodi, u stvarnosti, ili je zajedniko zamisliti i iluzorno, moda samo proizvod jeziku? Ako potonji, kako moemo smjestiti intuiciju da je svijet, a ne naa konvencija, da bi predications istina ili la? Problem univerzalija nastaje kada smo pitati ta pitanja. Pokuaji da se rijei taj problem podijeliti u tri iroke strategije: realizam, nominalizam, i konceptualizma. Mi demo uzeti ove pak, i razmotriti prednosti i nedostatke svakog od njih.

Mi demo poeti ispitujudi verzije realizma, svi koji tvrde da da, tu su i univerzalija, da, postoje istine o cjelini, da, tu je zajednitvo u prirodi. Ako prihvatimo opdenitosti u na pogled na svijet, tvrdi realist, mi demo biti u stanju objasniti temeljna i oito injenicu, naime, da postoji pravi zajednitvo i sustavnost u prirodi. Opet, iskustvo sugerira da su pojedinci susredemo dijeliti svojstva s drugim pojedincima. Neki su crvene, a neki nisu, neki su plave, a neki nisu, neki su smaragdi, a neki nisu. Realisti tvrde ono to ga ini tako da su ti pojedinci ini se da dijele svojstva je da su oni zapravo uiniti. Tu je entitet, univerzalna, prisutna u svakoj od tih pojedinaca odjednom, to pak objanjava nau pravo redi da su kvalitativno istovjetni.

Najstariji i najpoznatiji, varijanta realizma dolazi od Platona. Platonov stav je da bi se objasniti kvalitativno identitet razliitih pojedinaca, moramo prihvatiti da postoji drugi subjekt osim nalik pojedinaca, entitet smo pozvani univerzalni, i koji je Platon nazvao obrazac. Ako dvije jabuke, na primjer, oba su crvena, to je zato to postoji Forma Red koji je u stanju manifestirati u obje te jabuke odjednom.

Stvarno postoje tri razliite komponente u ovoj slici. Tu je pojedinac, posebice jabuka, tu je crvena tog jabuka - koje postoji pravo "u" ili s tom jabukom, a na kraju, tu je oblik Red, koja se manifestira u crvenom ove jabuke (i Naravno, crvena drugih jabuka). to je, dakle, priroda samom obliku, koji predvia malo crvene vidimo u ovom jabukom ili u tome?

Na Platonovom shvadanju, Obrasci su nematerijalni. Oni su takoer izvan prostora i vremena uopce. Oni su potpuno apstraktno, mogli bismo redi. Naravno, za formi Crvena kako bi individualni jabuka crvena, Obrazac mora nekako biti povezan s jabukom. Platon pretpostavlja odnos sudjelovanja u susret ovu potrebu, a govori o stvari "sudjeluje" u obrascima, i dobivanje njihove kvalitete na temelju ovoga odnosu sudjelovanja. Jedna posljednja toka o prirodi oblika dokazuje presudno. Za formi Crvena objasniti ili uzemljenje crvenilo jabuka, oblik Red mora sama biti crvena, ili se barem tako ini. Kako bi Forma napraviti jabuka crvena, ako obrazac nije sama crveni?

Kao to smo naveli, Platonov raun opdenitosti bio prvi, a to je odrao veliki albu otkad. Ali, to je takoer predmet ozbiljne kritike. Zanimljivo, jedan od najrazorniji prigovorima na teoriji oblika dolazi od Platona samoga. Mi demo se vratiti kasnije ovog poznatog prigovor, koji je doao da bude poznat kao tredi ovjek Argument. Zbog snage ovog argumenta, mnogi filozofi simpatikih da realizma sam gledao negdje drugdje za rjeenje problema u univerzalija. Mi demo istraiti jedan alternativu sada.

Iako su poznati srednjovjekovnim filozofima, tropa su relativno novi u suvremenim metafizike, te su pozvani na adresu niz vrlo razliitih filozofskih pitanja, ukljuujudi Problem univerzalija. Trope teorija moe shvatiti, pomalo paradoksalno, kao to svojstva u pojedinosti. Tropa su tip pojedinca. Dok obini pojedinci su kvalitativno kompleks, trop je kvalitativno jednostavna, te je, u stvari, posebno svojstvo instanca. Plava neba je posebno trop brojano razliit od plavo-Trope vaeg T-shirt, ak i ako su dva tropa su kvalitativno identina.

Za tropist, obini pojedini objekti mogu se zamisliti kao snopove ili zbirki tropa, a obini objekt, koji je sloen posebno, ima odreenu kvalitetu u vrlinu da je, kao pripadnik kompleksa, osobito Trope, koja je

da se odreeni lik. Jabuka ime je kompleks tropa-crvenom Trope plus jabuke oblika Trope, plus slatki Trope, plus re Trope, i tako dalje. Ako jabuka je crvena, to je zato to je crveni trop, crvena pojedinac, koji je lan tog snopa ili kompleksa. Crveni nije vlasnitvo trop ima, nego crveno trop je crvena sama. (Umjesto lijeenju obian objekt kao nita vie od bala tropa, druga opcija je lijeiti pojedinca kao tvar koja posjeduje sveanj tropa. Zbog jednostavnosti, mi demo postaviti tu opciju stranu. Bilo je objekt, ili umjesto je, snop tropa, nadolazeda bodova drite.)

Trope nominalizam objanjava kvalitativni identitet izmeu dva razliita obinih pojedinaca rekavi da prvi pojedinac ima sastavni Trope da je kvalitativno istovjetan, ali brojano razliku od, trop imao kao sastojkom u drugom pojedinca. Dvije jabuke su crvene, za primjer, jer svaki ima crveni Trope "u" njih, a ovi tropa sami su pojedinci koji tono nalikuju jedni drugima. Vano je, jer je to verzija nominalizma, ne kau tropa nalikuju jedni druge, jer oni dijele univerzalna. Umjesto toga, oni jednostavno nalikuju jedni drugima. Ako mi se svia, moemo proiriti na tvrdnji da crveni tropa nalikuju jedni druge izgradnjom seta nalik pojedinaca. U ovom sluaju, mi bi imali niz crvenih tropa, iji lanovi slie jedni druge u vedoj mjeri nego to nalikuju bilo koje druge tropa. U saetku, onda, po albi na kvalitativno identian, ali brojano razliite figure, moemo objasniti kvalitativne slinosti izmeu obinih predmeta, a sve bez oslanjanja na univerzalija.

Konana strategija za izbjegavanje opdenitosti dolazi tako to opdenitosti ne znaajku stvarnosti, ali umjesto znaajka naih umova i pojmovi ili ideje u glavama. Konceptualizma tako trai tredi put, kako su ga vidjeli, izmeu ekscesima realizma, i unilluminating slinost odnosa u nominalizma. Bududi da mnogi pojedinci mogu pasti pod istim konceptom, konceptualizma se nada da de primiti intuiciju da su kvalitativni identitet i slinost uzemljeni u dijeljenju neto, ali na nain da se ne privudi sumnjive predmete poput univerzalija. Prema tom gleditu, pojedinci i b su crvene jer koncept crvenila se odnosi na oboje. Koncept crvena je opde, a ne zato to oznaava pravi ne pojedinac, ali samo zato to mnogo razliitih pojedinosti spadaju, ili u skladu s, taj koncept.

Kao uredna, jer to ini, to je previe pati od problema. Da biste vidjeli ovaj, moramo shvatiti da se pojmovi mogu biti pogreno, u nekim sluajevima, kao to je kada kaemo od maka koji je pas. I primijenili koncepti objanjavaju nita duboko o opdenitosti. Konceptualizma alba na konceptu primjene mora odnositi samo pravilnu primjenu koncepta. Kao takav, to je poteno pitati: "to ini sluaj da koncept crvena pravom se primjenjuje na oba A i B, ali ne od neke trede osobe, c?" Za lijeenje ovu injenicu kao brutalni i neobjanjiv je vratiti problematino predikata nominalizma. Dakle, ini se konceptualistikim moram redi da je koncept crveni odnosi i b, c, ali ne, jer i b dijele zajedniku znaajku,

znaajka c nedostaje. Inae, primjena crveno je slobodan od strane pojedinaca na koje se odnosi. Ali jednostavno uz napomenu da i b nalikuju jedni druge nede pomodi, jer je to samo je injenica da smo prvobitno traio da objasni, stavili drugaije. Konceptualistikim sada moe redi da je i b udio imovine. No, ako se to ne bi iznositi prepravljanja izvornom podatku, to je sada treba tumaiti kao tvrdnju da je neki entitet je u oba A i B. To, naravno, ukljuuje na trebala konceptualistikim strategija natrag u realizma.

Kritiari kau konceptualizma rjeava bez problema na vlastitu. U pokuaju da zemlju nau pravo na Predikat koncept crvenila A i B, mi smo preao natrag na injenicama o A i B sebe i da ostavlja konceptualizma kao nestabilnu poziciju. To teeters natrag i naprijed izmeu realizma, s jedne strane, i nominalizma, na drugi.

Kao i kod mnogih pitanja u filozofiji, poeli smo s prilino jednostavno pitanje i otkrio da je teko dodi do zadovoljavajudi odgovor. Kvalitativna slinost je naizgled nepobitna je znaajka nae iskustvo svijeta. A ini se da je svaki razlog za oekivati objanjenje za ove zajednike stvari. No, nakon blie inspekcije, mislimo da moramo ili prihvatiti neke prilino neobine stvari u naem svjetonazoru, ili prodi kroz neke prilino raskonim teoretiziranja do odgovora. I to razraditi teoretiziranje sama ini puno problema.

Moda to objanjava zato Problem univerzalija je imao takvu drite na filozofa svih ovih godina. Mi osjedamo da mora postojati adekvatna da se nae rjeenje, ali na neuspjeh pronadi jedan palice na razum i matu. Naravno, mi smo samo obrano povrine ove rasprave u ovom ogledu, a gotovo svaki potez smo razgovarali je raspravljalo, preformulirati, zaloio za i protiv, analizirali, prihvaden kao oito istina i odbacio kao oito lana. Konsenzus ini se da se u nastajanju, iako, kao jedan od glavnih suradnika na raspravi u posljednjih nekoliko desetljeda je artikuliran, da dva pravi kandidati su lijevo: Snaan Realizam i Trope nominalizma. Kao i uvijek, tu je mnogo posla koji treba obaviti po tom pitanju, unato dobrome batine. Nadamo se da je ovo uvod u problem je nadahnuo vas traiti novi put, pronadi manu u naem razmiljanju, imati na umu ono to nije navedeno prije. Moda ispasti da se sljededi Platon.