Professional Documents
Culture Documents
NARKOMANIJA
Seminarski rad iz Socijalne patologije
Nis,Decembar,2013.
SADRAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. POJAM I VREME NASTANKA .........................................................................................2 3. VRSTE DROGE ................................................................................................................... 3 4. NAJEI RAZLOZI (UZROCI) UZIMANJA DROGE ............................................... 4 4.1. SREDINA ............................................................................................................................. 5 4.2. LINOST ............................................................................................................................. 5 4.3. DROGA ................................................................................................................................ 6 5. RAZVOJ I DIMENZIJE ..................................................................................................... 7 6. ODNOS OVEK - DROGA ............................................................................................... 7 7. NARKOMANSKA GRUPA ................................................................................................. 8 8. SOCIJALNA IZOLACIJA .................................................................................................. 9 9. PORODICA I NARKOMANIJA ....................................................................................... 9 9.1. PRVA REAKCIJA DECE NA SAZNANJE RODITELJA DA IM DETE UZIMA DROGU .. 9 9.2. REAKCIJA RODITELJA NA SAZNANJE DA IM DECA UZIMAJU DROGU ....................10 10. PROBLEMI SA KOLOM ............................................................................................. 11 10.1. ODNOS KOLE PREMA NARKOMANIMA ................................. ........................................ 11 11. STAVOVI ADOLESCENATA PREMA DROGI ......................................................... 11 12. RAZLIKE IZMEU DELINKVENATA I NARKOMANA ....................................... 12 13. PROBLEMI NA POSLU ................................................................................................ 13 14. DROGE I ROK MUZIKA .............................................................................................. 13 15. NARKOMANIJA I VOJNI KOLEKTIV ......................................................................14 16. DROGA I ZAKON ...........................................................................................................15 17. PREVENCIJA ..................................................................................................................15 18. ZAKLJUAK ................................................................................................................. 17 LITERATURA ................................................................................................................. 18 1
1. UVOD
Narkomanija je re grkog porekla i oznava po definiciji strast za uivanjem u opojnim drogama, a narkoman je samim tim onaj ko drogu uiva. Meutim, definicija narkomanije kao "strasti za uivanjem" u drogama je davno prevaziena, jer je narkomanija evoluirajui poprimila mnogo ire dimenzije i prerasla opseg obine strasti, i razvijajui se, na negativnu stranu po ljude postala obeleje jedne cele kulture i jednog novog principa i naina ivota, postala bolest!!! Postala je trend, odgovor na svakodnevnu monotonost ili disfunkcionalnost drutva u kome ivimo, inat prema svemu to je normalno i razumno, ulaznica u drutvo, nain da se prekrati vreme ili neistraeno prostranstvo bez kojeg se ivot ne smatra kompletnim. Nekada je "kontrolisana" narkomanija tj. ona koja se kretala u obimu odreenih kultura kao sastavni deo njihovih rituala, bila normalna pojava i nije imala pogrdni prizvuk niti u nazivu ni u samoj svojoj biti. Meutim ovek je, kao najinteligentnije bie na planeti, naao nain da zarad sopstvene koristi i stalne potrebe za brzim i efikasnim zadovoljenjem ula razvije pojam narkomanije do ogromnih razmera, pritom unitavajui ivote miliona zarad svog jo veeg bogaenja. Prodaja, tj. dilovanje droge je u dananje vreme biznis na kome se zgru bogatstva, razvijaju drave i podiu mala kraljevstva na privatnim posedima irom sveta, a uivanje istih je pojava koja od normalnih ljudi pravi sloj na samoj donjoj margini drutva, rastura porodice i ubija naalost stotine hiljada, pa moda ak i milione godinje. Danas se droga, osim na nekim mestima gde se zadrala kao neizbean deo kulture ili paganskih rituala (Bolivija, Peru, Kamboda, Meksiko, Turska, pojedine afrike zemlje itd.) uzima iz mnogo razloga. Najosnovniji od njih su, kao sto je ve navedeno: trend, potreba za pronalaenjem sebe unutar sebe sto je posebno izraeno kod adolescenata kao jedna od faza u krizi identiteta, potreba za lakim pronalaenjem sebe unutar sredine, to je opet karakteristino za adolescente ije je psihiko stanje u tom periodu ivota veoma krhko i komplikovano, i koji tee ka tome da se po svaku cenu uklope u neku veu i samim time stabilniju sredinu; inat i bunt protiv sveta, poistoveivanje sa lanim idolima i onaj najopasniji faktor od svih ovekovih najprevrtljivijih osobina koja je kroz istoriju bila izvor najveeg uspeha i najgorih propasti radoznalost. Gotovo je nemogue dopreti do svih onih koji su u kontaktu sa drogom. S obzirom na injenicu da ju je masovna proizvodnja uinila neverovatnom jeftinom, droga i samim time narkomanija je postala globalna pojava. Ona nije vie razonoda najbogatijih, ve i "bogatstvo siromanih".
http://www.zcbor.org.yu
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA popularan meu beogradskim narkomanima. Korisnici ove droge imali su utisak da lebde, bili su slobodniji u ophoenju sa drugima, bili su stalno u pokretu,... Ovaj doivljaj je bio krajnje primamljiv za osobe koje su do tada ispoljavale pasivnost i odsustvo bilo kakvih inicijativa, a i uzimanje preludina nije bilo pod udarom vlasti, pa nije bilo bojazni od zakonskih kazni. Iz godine u godinu su se pojavljivale novije droge i sve vei broj korisnika istih.2
3. VRSTE DROGA
AMFETAMINI Ubrzavaju fizike i duevne procese i izazivaju oseaj uzbuenja i vika energije. Kao spoljni znakovi javljaju se mravljenje, irenje zenica, nesanica, drhtavica Posledica dugotrajnog konzumiranja su paranoja i nasilnitvo. BARBITURATI Izazivaju jaku letargiju i pospanost. Spoljni simptomi su nejasan i smeten govor, nedostatak fizike koordinacije i ravnotee. Dugotrajno konzumiranje barbiturata ima posledicu poremeaja spavanja tzv. dvostruki vid. U kombinaciji sa alkoholom konzumiranje moe biti smrtonosno. MARIHUANA I HAI Izazivaju fiziko i psihiko oputanje ali i promene raspoloenja. Spoljni znakovi su crvenilo oiju, rairene zenice, nekoordiniranost pokreta, letargiju i povremene munine. Dugotrajno korienje vodi ka fizikim i psihikim oteenjima. KOKAIN Stimulie ivani sistem, pojaava ula i ponekad dovodi do halucinacija. Spoljni simptomi su rairene zenice, drhtavica, halucinacije i nesanica. Kao posledice dugog konzumiranja javljaju se oteenja sluzokoe nosa, svraba i pojava otvorenih rana. OPIJATI (opijum, morfijum, heroin, metadon i petidin) Smanjuju fiziki i psihiki bol, izazivaju privremenu euforiju. Spoljni simpto mi su mravljenje, letargija, promena raspoloenja, znojenje, nejasan govor, bol u oima i bledilo. Javlja se gubitak apetita, neuhranjenost i osetljivost na infekcije. Prevelika doza izaziva smrt. PSIHODELINE DROGE (LSD, meskalin) Deluju nepredvidljivo. Izazivaju halucinacije koje mogu biti ugodne ali i zastraujue. Vidljivi znakovi su rairene zenice, znojenje, drhtanje, groznica, promene ponaanja. Uzimanje LSD-a i meskalina za posledicu moe imati neodgovorno ponaanje. Iako sporije izazivaju zavisnost jedna doza moe izazvati ozbiljne psihike poremeaje.
2
DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA LEPKOVI, SREDSTVA ZA IENJE I SREDSTVA SA ISPARENJIMA Izazivaju halucinacije, vrtoglavicu, euforiju, a ponekada i nesvesticu. Spoljni simptomi su crvenilo u licu, irenje zenica. Konzumiranje moe biti izuzetno tetno po mozak, jetru i bubrege a postoji opasnost od guenja.3
" NARKOMANIJA " - Seminarski rad iz Sociologije " DROGA STOP HOU DA IVIM " Vukosavljevi Bojana; Legenda; aak, 2006
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA opinjavajue, i gotovo uvek se loe zavri. Droga vremenom podmuklo pokriva duevno i fiziko zdravlje, tako da osoba ulazi u stanje psihike, fizike ili i psihike i fizike zavisnosti. Poto mnogi hronini uivaoci droga donekle znaju ta ih oekuje u blioj ili daljoj budunosti, na osnovu tuih i delimino svojih iskustava, mogu da zaele da ponovo probaju drogu ili da donesu odluku da to vie nikada ne ine. Meutim, ar zabranjenog je neodoljivo privlana, i nakon izvesnog vremena osoba dobija elju da ponovo proba drogu, "ali ovog puta zaista poslednji put i nikad vie". Interesantne su neke studije koje se odnose na pokuaj objanjavanja razloga dolaenja u stanje zavisnosti od droga kod jedne vee grupe ispitanika: najvei broj je izjavio da to ini iz radoznalosti (61,33%), zatim "pod uticajem drugih" (33,33%) i da bi pobegli u manje traumatske "realnosti" (2%). Pogreno je razloge nalaziti iskljuivo u linosti ili, sa druge strane drutva, razloge uvek posmatramo u trouglu: SREDINA - LINOST - DROGA.5
4.1. SREDINA
Sredina u kojoj je linost odrastala, razvija se i u kojoj ivi, je snaan faktor koji utie na uzimanje droge. Porodica ima veoma vanu ulogu, odnosi i komunikacija u porodici koji se esto prekidaju, konfliktni su, manipulativni, lani. Roditelji esto nemaju vremena za svoju decu, ime su deca nezadovoljna. Blum i saradnici opisuju neka negativna svojstva porodica ija se deca drogiraju: odsustvo autoriteta, neproduktivne komunikacije i isticanje linih ciljeva. Shodno tome, deca utehu trae van svojih porodica. Veoma veliki uticaj na drogu ima i kola. Predavanja koja se odravaju u onim kolama gde je droga uveliko uzela maha su od velike koristi. kola se zalae za to da se najpre informiu nastavnici, roditelji, pa zatim uenici. Na taj nain kola je postala aktivan uesnik u lancu preventivnih aktivnosti, a ne samo pasivni receptor. U krugu vrnjaka razvijaju se odnosi privrenosti, prihvatanja, solidarnosti, ali se ti odnosi stvaraju samo oko jednog motiva - droge. Zimberg je pokazao da mladi prema vrnjacima ostvaruju odnos poverenja, razumevanja i poputanja. Sa tema o drogama spontano se prelazi na sutinske probleme mladih, kao oseaj otuenosti u bezoseajnom i neprijateljskom svetu. "Normalni" vrnjaci ne odbacuju uvek narkomane. Oni mogu sa mnogo upornosti, snage, ljubavi i strpljenja i pomoi drugovima da se izlee od te opake bolesti zavisnosti. U grupu "normalnih" vrnjaka spadaju zdravi vrnjaci koji imaju veoma snaan uticaj na motivaciju za leenje obolelih pacijenata. Naroito u fazi rehabilitacije, njihova pomo je veoma dragocena.6
4.2. LINOST
Niko nije zatien od toga da postane narkoman. Ne postaje zavisnik ko to hoe. Tu postoje neke duboke i primarne promene u organizaciji linosti koje utiu da linost drogu otkrije kao sredstvo da smanji ili potpuno eliminie napetost, strepnju, nezadovoljstvo, depresiju, koji su sastavni deo ivota. One druge promene nastaju zbog uticaja droge na nervni sistem i oni remete socijalno funkcionisanje - odnose sa porodicom, vrnjacima, partnerima, ciljevima. No, kako u ivotu ne uspevaju da ree sve te probleme, bar ne na nain koji bi ih zadovoljio, trae alternativne puteve, tj. trae lek. "Pogreno izabran lek" postaje za tu linost droga ili opojno sredstvo koje putem navike vodi do stalnog uzimanja droge.
5 6
" DROGA STOP HOU DA IVIM " Vukosavljevi Bojana; Legenda; aak, 2006 " DROGA STOP HOU DA IVIM " Vukosavljevi Bojana; Legenda; aak, 2006
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA Ve na samom poetku narkomanije, upadljive promene se zapaaju u sferi raspoloenja. Osnovno raspoloenje karakteriu oscilacije, koje mogu ii od stanja ushienosti do duboko depresivnih epizoda. Dolazi do odsustva samokontrole, naglih skokova i padova raspoloenja. Osoba se esto povlai u osamu svojih soba, a izbegava bilo kakav kontakt sa drutvom, a naroito roditeljima. Za narkomane je karakteristina i inverzija sna i budnog stanja. Oni obino danju spavaju, a nou su aktivni. "Idu u ivot" pred pono, kada ostali ljudi idu na poinak. Vreme izlaska najee provode u kafiima ili privatnim stanovima. Oni tada, izolovani od ostalog sveta imaju potpunu slobodu za svoje aktivnosti. Iskoriavaju je tako to pue "travu", dogovaraju se oko nabavke droge, pripremaju drogu za konzumiranje, i za sam in konzumiranja. Najee "uraeni" vraaju se kui u rane jutarnje asove i leu u krevet. Bude se kasno, oko podneva, obino mrzovoljni, esto nenaspavani i nezainteresovani za bilo kakvu aktivnost. Prvi znak karakteristian za izmenjenost linosti je sklonost ka laganju. Narkoman poinje da lae u svim prilikama i situacijama, sa razlozma i bez razloga. Lae roditelje, prijatelje, nastavnike, lekare, predstavnike zakona,... Posle izvesnog vremena narkoman i sam poinje da veruje u svoje lai. Narkomani sedamdesetih godina u naoj sredini pokuavali su da oponaaju hipike i hipi stil ivota, u emu su uspevali i zbog ega su bili upadljivi. Mukarci su nosili dugu kosu, esto i bradu. Bili su posebno neuredni i zaputeni. Kosa im je bila sa tipinim masnim pramenovima, oputena ili vezana u perin, a nokti dugi i neisti. Samo mali broj je vodio rauna o elementarnim higijenskim navikama. Nosili su vezane trake oko glave. Bili su odeveni u arene koulje bizarnih krojeva. Devojke su pored ve navedenih detalja neurednosti i zaputenosti, nosile duge arene haljine. I devojke i mukarci bili su ukraeni perlama, minuama, arenim erdanima i brojnim narukvicama. Poslednjih 10 - 15 godina narkomani se odevaju tako to se ne razlikuju od "normalnog" oveka i ne upadaju u oi obinom prolazniku. Prihvatili su modu ugraivanja metalnog nakita u kou tela (pirsing). Prihvatili su i modu tetovaa. Narkomanija dovodi do formiranja "negativnog" identiteta linosti. Deca koja su dotle bila posluna, lepo vaspitana, potovala starije i osobe od autoriteta, bila odgovorna prema kunim i drugim obavezama, koja su vodila rauna o odevanju i higijenskim navikama, pokazivala razliite zdrave afinitete interesovanja, bila drueljubiva, zainteresovana za igru i sport, razne oblike zdravog fizikog nadmetanja, ili intelektualnog nadigravanja, imala dobar apetit i zdrav san i napredovala u svom psihofizikom razvoju, pridravala se porodinih pravila igre, sa prvim svojim kontaktom sa drogom, poinju da postepeno zakazuju na gotovo svim napred navedenim planovima, nekim bre, nekim sporije, ali sa razvojem zavisnosti, promena u ponaanju poinju da bivaju sve uoljivije. Istovremeno, sa promenama u ponaanju poinju da se uoavaju i prvi znaci fizikog propadanja usled gubitka apetita i toksikih efekata droge: pad telesne teine, bledo lice, upali obrazi, promene na koi lica, mutan pogled i tamni podonjaci, pad fizike kondicije, pojaana fizika zamorljivost,...7
4.3. DROGA
Bilo da vodi poreklo od francuske reci drogue - lek, arija, ili engleske rei drug - opojno sredstvo, droga kao kolokvijalan pojam, koristi se da oznai hemijsku supstancu, koja uneta u organizam menja jednu ili vie njegovih funkcija. (Fizioloke - rad unutranjih organa i sistema, i psihike - svest, miljenje, opaanje, ponaanje...). Svi lekovi su droge koje se koriste da bi ublaili smetnje razliitih vrsta, da bi otklonili simptome razliitih oboljenja (bolovi, poremeaj
7
" DROGA STOP HOU DA IVIM " Vukosavljevi Bojana; Legenda; aak, 2006
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA spavanja, preterana napetost i sl.) ali nisu sve droge lekovi, tako da ne znai da svi moraju da postanu narkomani. Nakon ponavljanja upotrebe, droga dovodi do psihike i fizike zavisnosti.8
5. RAZVOJ I DIMENZIJE
Prema podacima Ujedinjenih Nacija, oko 180 miliona ljudi na svetu konzumira droge, Kanabis - oko 144 miliona ljudi, amfetaminske stimulanse - oko 20 miliona, Kokain - oko 14 miliona i opijate - oko 13,5 miliona od kojih 9 miliona konzumira najraspostranjeniju i najopasniju drogu Heroin. Iako se u svetu drogira oko 180 miliona ljudi, broj zemalja u kojima se proizvode ove supstance nikada nije bio manji nego u ovom veku, a glavne zemlje su i dalje Avganistan, Mianmar i Kolumbija. Samo Avganistan i Mianmar ostvaruju oko 90 % ukupne ilegalne proizvodnje opijuma dok je Kolumbija sama odgovorna za dve treine proizvodnje listova koke. U Sjedinjenim Amerikim Drzavama skoro 15 miliona ljudi starijih od 12 godina konzumira opojne droge a 2004. godine je uhapeno oko 1,5 miliona ljudi zbog neovlaenog konzumiranja, prodaje i stavljanja u promet opojnih droga. U Srbiji i Crnoj Gori ima oko 100.000 narkomana, to nije mali broj obzirom na broj stanovnika.9 Evolucija zloupotrebe psihoaktivnih droga imala je karakteristicne faze: 1. faza 1951 do 1980 brojala je 20.000.000 zavisnika (100%) 2. faza 1981 do 1990. brojala je 58.000.000 zavisnika (290%) i 3. faza 1991 do 2005. brojala je 200.000.000 zavisnika (1000%)10
" DROGA STOP HOU DA IVIM " Vukosavljevi Bojana; Legenda; aak, 2006 " NARKOMANIJA " - Seminarski rad iz Sociologije 10 http://www.svedok.co.yu
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA puenjem haia ili pijui veu koliinu estokog pia pomeanog sa raznim sedativima. Kada ne nau nita od svega toga, spremni su da se bodu praznim pricevima, ili da vade krv iz jedne vene i da je ubrizgavaju u drugu venu. Ovakav varijetet narkomanije, gde se odreeno zadovoljstvo postie kroz bol izazvan iglom, meu uivaocima droge naziva se iglomanija i uvek govori za tei poremeaj linosti.11
7. NARKOMANSKA GRUPA
Veze jednog hroninog i zavisnog narkomana sa drutvenom zajednicom uglavnom se svode na kontakte sa osobama koje se nalaze u istom problemu. Po svojoj psihikoj strukturi narkoman spada u linosti koje pokazuju vrlo nisku toleranciju na bol i emocionalni stres. Kada nije u bliem kontaktu sa istomiljenicima i prijateljima, gubi oseanje prividne sigurnosti, a spoljna fasada se lako rui. Zbog svog defektnog socijalnog razvoja najee pokuava da izbegne bilo koju vrstu socijalne odgovornosti, zbog ega postaje neprijateljski raspoloen i nepoverljiv prema onima koje smatra za deo legitimnog sveta, a koji doivljava kao ugroavajui. Zato je udruivanje narkomana sa grupom istomiljenika jedna od njegovih realnih socijalnih potreba. Iz tih razloga savremeni narkomani retko uivaju drogu izolovani, izuzev shizoidno strukturisanih linosti. Najvei broj narkomana ivi svoj ivot u okviru manjih neformalnih grupa, veernjih skupova po stanovima ili se povremeno sreu u veem broju na rok koncertima ili rejv hepeninzima, tako da je narkomanska grupa u sutini jedno od najznaajnijih obeleja moderne narkomanije. Narkomani su u veem broju sluajeva ve premorbidno obeleeni i nesigurni kao pojedinci, prinueni da se sakupljaju i sigurnost stiu kroz grupni identitet. Nije iskljueno da narkomanska grupa nosi u sebi zaista i elemente jednog neuspelog pokuaja socijalno nesigurnih i emocionalno nezrelih linosti da nau svoje mesto pod suncem. Motivi sakupljanja oigledno nisu zdravi, veze unutar grupe su labave, ali uprkos svemu tome narkomanska grupa egzistira, pogotovu kada se oseti ugroena spolja. lanovi narkomanske grupe povezani su delom zbog snabdevanja drogama, a delom zbog zajednikog naina ivota, kolektivnog uzimanja droga, lenarenja, ispraznih kvaziintelektualnih nadmetanja i beskorisnog traenja vremena. Narkomanska grupa nije hijerarhijski slojevita i u njoj svi lanovi imaju ista prava i istovremeno svi su bez obaveza. Potuju pojam slobode. Ponekad grupi moe da se nametne snagom svoje linosti jedna osoba, koju tada svi doivljavaju kao duhovnog i idejnog vou i bezrezervno je sluaju, verujui da je ona inkarnacija svih njihovih potreba. U takvim sluajevima grupa dela po uputstvima lidera i slepo se pokorava njegovim nareenjima, ak i kada nisu u saglasnosti sa njihovim ranijim moralnim i etikim normama ( arls Menson i njegova porodica ). U grupi trae nesputane senzualne doivljaje. No, kako ih izazivaju pomou droge, senzualnost se iskrivljuje i najee javlja u izopaenoj formi. Narkomanska grupa ne mora uvek da bude miroljubiva. Adolescentna narkomanska grupa umesto da prizna otvoreno svoju tenju za slobodom, ljubavlju i odbacivanjem kompromisa prema obavezama, moe da reaguje u vidu iskazivanja mrnje, gneva ili otvoreno agresivnog ponaanja. Svoju agresivnost ne ispoljavaju uvek otvoreno, ve maskiranim ili simbolinim oblikom ponaanja, kao, na primer, kroz odevanje koje je krajnje nekonvencionalno, upadljivo i izazovno. Ovakvo ponaanje samo je nastavak nerazumevanja i
11
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA daljeg zaotravanja odnosa izmeu narkomana i njihovih porodica, koje je zapoelo jo pre uzimanja droge. Stav drutva prema drogi jo vie produbljuje jaz izmeu zajednice i adolescentnih narkomana, jer je zasnovan na predrasudama, strahu, tradicije i moi, a ne na naunim i logiki opravdanim razlozima. Branei sebe, drutvo zapravo odbacuje jedan svoj segment koji je oboleo, a u ijem obolevanju i samo ima znaajan udeo. Ne elei da prizna krivicu, odluu je se za laku i jednostavniju soluciju - odbacivanje. Tu negde lei osnovni uzrok za nastanak narkomanije i njeno teko leenje.
8. SOCIJALNA IZOLACIJA
Proces socijalizacije zaustavljen je, ili usporen onoga trenutka kada se uspostavi zavisnost. Slaba i povrna socijalizacija onemoguava stvaranje prisnijih kontakata sa linostima izvan narkomanske subkulture. Narkoman ima poverenja samo u narkomane, pa ak i onda kada se ovaj ogrei o njega, to govori o oteanom korienju socijalnih iskustava. Prema svim ostalim osobama, koje narkomani u svom argonu nazivaju "the straight persons" (eng. ispravne osobe), imaju podozriv stav koji ponekad moe da ide ak do paranoidne odbojnosti. Na ovaj nain narkomani ive u socijalnoj izolaciji, u okviru svoje subkulture, ili kao izolovani pojedinci. Svoju socijalnu neprilagoenost mogu da ispoljavaju kroz defanzivne oblike ponaanja, ili kroz impulsivnost i otvorenu agresuju. U narkomanskoj subkulturi gotovo da ne postoji potreba za odravanjem zajednice i ivljenjem u njoj, kao ni oseanje dunosti i elja za prestiem. Oseanje pripadnosti narkomanskoj subkulturi proizilazi iz potrebe da se pripada nekom bez obaveza, sa neogranienom slobodom ponaanja u okviru grupe, kao i iz potrebe da se uz neformalno lanstvo nabavlja droga kad god to postane neophodno. vrsta povezanost unutar grupe ne postoji. Jasne ideoloke koncepcije, takoe, ne postoje. Grupa se ponaa u skladu sa trenutnom situacijom i potrebama. Razmiljanja i zakljuivanja zavise od aktuelnih raspoloenja i vrste droge.12
9. PORODICA I NARKOMANIJA
9.1. PRVA REAKCIJA DECE NA SAZNANJE RODITELJA DA IM DETE UZIMA DROGU
Ukoliko roditelji otkriju neki karakteristian kompromitujui materijal u kui, kao, na primer, pric, iglu, smotuljak vate, limuntus, mrki prah u staniolskoj foliji, iskrivljenu nagorelu kaiku, papir za cigarete sa natpisom Rizla, izmrvljeno zeleno lie zamotano u providan papir od kutije za cigarete i sl., ili otkriju u kupatilu na pekiru ili na podu krvave mrlje, deca iznenaeno odgovaraju, u poetku, da nemaju pojma kako se to nalo u kui. Ponekad kau da je to pribor iz nekog biveg vremena, na koji su odavno zaboravili, ili da pripada nekom njihovom drugu koji ih je zamolio da pric ili paketi droge za neko vreme ostavi kod njih na uvanje. Ipak, vrlo esto, pritenjeni neoborivim dokazima, priznaju da to pripada njima ali u poetku jo
12
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
10
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA uvek su oni ti koji se oseaju povreeni i napadaju roditelje, sa gotovo tipinom zamenom teza s kojim pravom oni upadaju u njihove sobe i preturaju po njihovim krevetima i linim stvarima. Pritom ispoljavaju u znaajnoj meri izraenu nekritinost. Kao da ne umeju da razlue ta je opravdanje - uzimanje droge sa svim rizicima po ivot i zdravlje, ili preturanje zabrinutih roditelja po njihovim stvarima, za koje su, pre svega, oni sami krivi...Ovo otkrie esto predstavlja prelomnu taku u razvoju narkomanije deteta i njegovo prvo, istina nevoljno, priznanje da je u nevolji i posredan vapaj za pomo. Ovo predstavlja najtei trenutak, kako za roditelje tako i za samog narkomana.13
13 14
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003. http://www.psihologijanis.org
11
http://www.psihologijanis.org http://blog.b92.net
12
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA 3. Treu grupu ine oni koji se emocionalno poistoveuju sa narkomanima, a i sami uzimaju drogu. Za veinu od njih, uivanje droge je vie vid javnog demonstriranja svoje opredeljenosti, nego li znak neodoljive unutranje potrebe za drogom. 4. etvrtu grupu ine mladi ljudi koji su se identifikovali sa narkomanima u pogledu stavova, obiaja, ponaanja i odnosa prema drogi. Ipak, predstavnici ove grupe, bilo zbog kratkog staa, ili faktora linosti, zadravaju izvesnu distancu prema drogi, ne podleui joj nikada potpuno. 5. Jo uvek se relativno najmanje brojni oni koji su potpuno osiromaili svoje relacije i uobiajene socijalne odnose, a psihiki i fiziki su zavisni od droge i tako poprimili potpuno narkomansko ponaanje i obeleja. Daleko vei broj adolescenata pripada prvoj, i delimino, drugoj grupi. Pripadnici etvrte i pete grupe su dugo predstavljali ekstrmnu manjinu ali poslednjih desetak godina njihov broj se rapidno uveao.17
17
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
13
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA to nije sluaj kod delinkventa. Sva interesovanja i sve elje narkoman postepeno zamenjuje "farmakolokom eljom". Na osnovu ovih istraivanja, moe se zakljuiti da narkomani imaju u linosti dosta neurotskih pa i shizoidnih crta, to nam daje za pravo da na narkomane gledamo kao na grupu devijantnih linosti, kojima je, pre svega, potrebna psiholoka pomo. U odnosu na delinkvente, narkomani predstavljaju ozbiljnije poremeene i u psiholokom smislu tee oteene linosti.
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
14
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA izvodi u najveem broju sluajeva pod delovanjem razliitih droga, pre svega, haia, pa je i to moda jedan od razloga to se najradije slua uz dim ove droge. Za vreme koncerata rok muzike, naroito kada su se ovi izvodili na otvorenom prostoru, obavezno se puio hai ili su se gutali tripovi. Isto tako, privatne narkomanske sedeljke na kojima se kolektivno puio hai, nisu se mogle ni zamisliti bez rok muzike i stereo ozvuenja, koje je grmelo do maksimuma. U sadanjem vremenu, mnogo ta od prvobitne scenografije i kostimografije, pa i vrste muzike, postepeno se povuklo sa narkomanske scene. Sada se pored roka, slua rep, etno dez ili tehno muzika. Masovna okupljanja na rok koncertima, pod vedrim nebom ili u zatvorenim prostorima koji mogu da prime veliki broj publike, za razliku od prolih vremena, izuzetno su retka, ako izuzme rejv hepeninge uz zvuke tehno muzike, energizirane masovnom upotrebom ekstazija, tripova i marihuane, koji su sada u modi. Savremeni narkomani, za razliku od svojih prethodnika iz prethodne dve decenije su sve izolovaniji, uzimaju drogu u parovima ili pojedinano u osami svojih stanova, tek izuzetno na urkama ili drugim vrstama urbanih posela.19
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 20 03.
15
Seminarski rad iz Sociojalne patologije : NARKOMANIJA PRIVREMENO NESPOSOBAN - narkoman koji pokazuje sklonost ka periodinom uzimanju droge i kod koga postoji odreeni stepen psihike zavisnosti. U ovu grupu, takoe, spadaju narkomani sa izraenom psihikom i fizikom zavisnou, ali kod kojih nije dolo do neizleivih telesnih ili teih psihikih oteenja. Kod njih se nakon leenje moe oekivati potpuni psihosomatski oporavak. TRAJNO NESPOSOBAN - narkoman kod koga je, usled neprekidne zloupotrebe droga, dolo do teih psihikih i definitivnih fizikih oteenja. Takva oteenja ozbiljno ugroavaju ovakve linosti u socijalnim komunikacijama i ine ih profesionalno neuspenim. Na ovaj nain, vojni kolektiv je zatien od primanja narkomana u svoju sredinu, a narkomanima je data ansa da se izlee i postanu vojnici. Postoji osnovana nada da znatan broj privremeno onesposobljenih narkomana, moe biti izleen i rehabilitovan u intervalu od 2 - 4 godine, naravno pod pretpostavkom da se obezbede adekvatni uslovi za njihovo izleenje. Vojni kolektiv moe da predstavlja povoljnu socijalnu sredinu za izleenje i rehabilitaciju narkofila i narkomana, pruajui im, pre svega, neophodnu izolaciju iznad komandske sredine i identifikaciju sa novom, zdravom sredinom. Na taj nain, vojni kolektiv moe biti u funkciji tzv. tercijalne prevencije, odnosno rehabilitacije i resocijalizacije. Iskustva Instituta za mentalno zdravlje i zdravstveno vaspitanje Vojno medicinske akademije, idu u prilog ove pretpostavke. Mnogi narkomani su uspeli da se definitivno otrgnu od droge i njenih privrenika ba za vreme boravka u vojnoj sredini. U tom smislu, neophodno je da se ostvari tesna saradnja izmeu vojnih i civilnih institucija, radi svestranijeg reavanja problema narkomanije. To je, istovremeno, nain da i vojska preciznije odredi svoje mesto u lancu mera koje drutvo primenjuje u suzbijanju ove pojave koja, izmeu ostalog, moe negativno da utie i na borbenu spremnost oruanih snaga i ukupnu odbrambenu mo zemlje, poto su najei zatoenici droge tek stasali mladii.20
20
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003.
16
17. PREVENCIJA
Okosnica savremenog programa prevencija narkomanije je u sintezi usko strunih i drutvenih aktivnosti i njihovom meusobnom proimanju. Naroito su odgovorni roditelji kako za sebe tako i za svoju decu. Roditelji su duni da unapreuju sebe tj. kvalitet svog ivota i ivota svoje dece, a samim tim da preveniraju nastajanje ponaanja koji e dovesti do zavisnosti od droge. Najefikasnije i jedino specifine mere primarne prevencije se ogledaju u sveobuhvatnoj edukaciji i informisanju pojedinaca i cele drutvene zajednice. Ovome treba dodati i izgraivanje sistema vrednosti i stavova, koji mogu pomoi pojedincima da samostalno i kritiki donose odluke i reavaju probleme svakodnevnog ivljenja. Naravno, efikasne su i represivne mere kao i mere sprovodljive u uoj i iroj drutvenoj zajednici. Naroito veliku ulogu i odgovornost imaju mediji - informativne kue i sredstava masovnog komuniciranja (tampa, radio i TV). Represivne - zakonske i policijske mere takoe su vrlo efikasne i deo su multidisciplinarnog pristupa. Takoe, veoma efikasni su i savetodavni centri u optinama i mesnim zajednicama, kao informativni centri za davanje informacija i podrke putem telefona.21 U Australiji, u Sidneju 2005. godine otvoren je prvi centar gde se moe legalno konzumirati Heroin. Lokal je dobio urednu dozvolu za rad od strane okrunog suda u Sidneju. Centar bi trebalo da prima oko 150 do 200 narkomana dnevno koji e moi da injektiraju heroin pod nadzorom strunih lica dok e moi i da se posavetuju sa njima po svim pitanjima. Prema ovome se vidi da u svetu postoje razni pokuaji da se smanji broj narkomana sa ovom neobinom metodom, dok je bilo estokih protivljenja u svetu od strane UN i Vatikana.22
21 22
17
18. ZAKLJUAK
Uivanje droge tetno deluje na uivaoca, a mogue je i na njihovu okolinu - nevine rtve. Zbog toga svako drutvo treba da regulie i suzbija upotrebu droga i svaki pojedinac mora da shvati da je droga neto to mu nee doneti nita, a odnee mu sve. Jedino izvesno i nesumnjivo je da je droga, nebitno kojoj grupi pripadala, i iza kog se imena krila najvee zlo savremenog drutva. Narkoman je ozbiljan bolesnik, u pravom smislu te rei, tako ga treba i tretirati, jer je to ujedno i jedini nain da mu se pomogne. Mudrost ivota minulih vekova i mudrosti plejade mudraca nude mladima poruku da ne tragaju za iracionalnom lepotom, ve da iznalaze lepotu realnosti. Jer nema traginije stvarnosti, od svakodnevnog begstva od stvarnosti.
18
LITERATURA
" DROGA I LJUDSKO PONAANJE " Peto dopunjeno izdanje; Dr Petrovi P. Stevan; Partenon; Beograd, 2003. " DROGA STOP HOU DA IVIM " Vukosavljevi Bojana; Legenda; aak, 2006. " NARKOMANIJA " - Seminarski rad iz Socijalne patologije INTERNET: - http://www.hhdn.org - http://blog.b92.net - http://www.zcbor.org.yu - http://www.svedok.co.yu - http://www.psihologijanis.org - http://www.narkomanija.org.yu
19