8. POGLAVLJE TRZISTA NOVCA Novcem se ne trguje na trzistu novca, no buduci da su vrijednosni papiri kojima se trguje kratkoro ni i izuzetno !

ikvidni, b!izu su toga da budu novac" Vrijednosnice trzista novca imaju tri zajednicke karakteristike# $" ug!avnom se prodaju u ve!ikim apoenima %" imaju nizak rizik nep!acanja &" dospijevaju unutar godine dana od datuma nji'ovovg izdavanja Transakcije na trzistu novca ne odvijaju se na nekom odre(enom mjestu" Vrijednosnice trzista novca obicno imaju aktivno sekundarno trziste) cini vrijednosnice vr!o *!eksibi!nim instrumentima" +ruga karakteristika trzista novca jeste da su to trzista na veliko. To znaci da je vecina transakcija vr!o ve!ika"

Svrha trzista novca +obro razvijeno sekundarno trziste za instrumente trzista novca cini trziste idea!nim mjestom da preduzece sk!adisti ,-visak sredstava-- u kratkim razdob!jima dok se ne pokaze potreba za njima" .ednako tako, trzista novca nude je*tin izvor sredstava preduzecima i!i drzavite posrednicima kojima je potrebna in*uzija kratkorocni' sredstava" Vecina u!aga a na trzistu novca, koji privremeno sk!adiste sredstva novca kao privremeno u!aganja ne pokusavaju ostvariti neobicno visok prinos na svoja sredstva" /oriste trziste kao privremena u!aganja koja im osiguravaju veci prinos nego drzanje gotovine" Neangazirana gotovina predstav!ja oportunitetni trosak u smis!u izgub!jenog do'otka od kamata" Na trzistu novca uestvuju !inistarstvo "inansija SA#)a je jedinstveno jer uvijek trazi sredstva trzista novca, a nikad i' ne pruza" 0inistarstvo *inansija SA+)a je najveci od svi' duznika tr1ista novca na svijetu" Siste$ "ederalnih rezervi) agent drzavne riznice za distribuciju svi' drzavni' vrijednosnica" Ima ogromne ko!icine vrijednosnica 0inistarstva *inansija koje prodaje uko!iko ze!i smanjiti ponudu novca I obrnuto" %o$ercijalne &anke) drze veci postotak vrijednosnica americke v!ade, nego bi!o koja druga grupa *inansijski' institucija" 2anke su I najveci izdavate!ji prenosivi' depozitni' certi*ikata, *edera!ni' sredstava I repo ugovora" Preduzeca'mnoga preduze a kupuju I prodaju vrijednosnice na trzistima novca" Takvim aktivnostima se bave ug!avnom ve!ike korporacije" (nvesticijska )reduzeca ( &rokerske kuce' ve!ike I devirzi*icirane brokerske kuce aktivne su na trzistima novca (NS*+,!EN*( *+-(S*A NOV.A 3ostoje razni instrumenti trzista novac cija je svr'a udovo!jiti raz!icitim potrebama ucesnika na trzistu" +izicni za)isi) Najzastup!jenija !ikvidna vrijednosnica jeste rizicni zapis" V!ada u biti ne p!aca kamate na rizicne zapise" 4mjesto toga izdaju se podiskontiranoj cijeni u odnosu na
1

nomina!nu vrijednost" /ada se daju ko$)etitivne )onude, u!agaci navode I iznos vrijednosnica koje ze!e kupiti I cijenu koju su za nji' vo!jne p!atiti" Nasuprot tome, u nekompetitivnoj !icitaciji dostav!ja se samo brojvrijednosni' papira koje investitor ze!i kupiti" Rizi ni zapisi su vr!o b!izu da postanu bezrizi ni" /ao sto se I ocekuje, za bezrizi ne vrijednosne papire, nji'ova kamatna stopa je me(u najnizim u privredi" /ederalna sredstva su kratkorocna sredstva prebacena iz jedne *inansijske institucije u drugu, najcesce na period od jednog dana" 5edera!na sredstva nemaju uistinu nista sa saveznom v!adom" 5edera!ne reserve su postavi!e minima!nu obaveznu rezervu koju sve banke moraju imati kako bi se osigura!a nji'ova dovo!jna !ikvidnost" 2anke moraju drzati odre(eni postotak svoji' ukupni' sredstava kod 5edera!ni' rezervi" 2anke mogu direktno posu(ivati od 5edera!ni' rezervi, no mnogo vise vo!e posu(ivati od drugi' banaka" 5edera!ne reserve su ug!avnom prekonocni p!asmani" Si!e ponude I potraznje odre(uju kamatnu stopu na *edera!na sredstva" 56+ ne moze direktno kontro!irati kamatne stope na *edera!na sredstva" Namjeru povecanja i!i smanjenja kamatni' stopa na *edera!na sredstva 56+ cesto najavi unaprijed" Sporazumi o )ovratnoj ku)ovini *unkcioniraju vr!o s!icno kao I *edera!na sredstva osim sto u tim sporazumima mogu sudje!ovati I nebankarske ustanove" 3reduzece moze prodati rizicne vrijednosne papire po sporazumu o povratnoj kupovini, cime pristaje na otkup vrijednosnica na odre(eni buduci datum" Vecina repo ugovora su kratkorocni & do $7 dana" No postoje I sa rokom od $ do & mjeseca" Repo ugovori predstav!jaju u!aganja niskog rizika, te stoga imaju I niske kamatne stope" Prenosivi de)ozitni certi"ikat je vrijednosni papir koji izdaje banka a koji dokumentira deposit, te odre(uje kamatnu stopu I datum dospijeca" 4g!avnom ima dospijece od $ do 7 mjeseca" Stope koje se p!acaju ne prenosive depozitne certi*icate dogovaraju se izmedju banaka I k!ijenata" %ratkorocne trzisne vrijednosnice . %o$ercijalni za)isi su neosigurane zaduznice koje izdaju preduzeca I koje dospijevaju za najvise %89 dana" 2uduci da su ti zapisi neosigurani, Samo najveca preduzeca najveceg kredibi!iteta izdaju komercija!ne zapise" Neki od veci' izdavate!ja komercija!ni' zapisa biraju distribuciju svoji' vrijednosnica direktni$ )las$ani$a. , direktnom p!asmanu izdavate!j zaobi!azi trgovca I prodaje izravno krajnjem investitoru" 4 s!u aju da izdavate!j ne moze p!atiti vrijednosnicu koja dospijeva banka ceposuditi sredstva preduzecu u tu svr'u" 0ankovni akce)ti su na!ozi za p!acanje odre(enog novcanog iznosa nosite!ju na dati datum" /!jucni su za medjunarodnu tgovinu" 2ez nji' se mnoge transakcije ne bi dogodi!e jer se uk!jucene strane ne bi osjeca!e adekvatno zasticenim od gubitka" 3rednosti su# Izvozniku se p!aca odma') to je vazno kada je rok p!acanja mnogo vremena nakon isporuke" Izvoznik je zasticen od va!utnog rizika jer !oka!na banka p!aca u domacoj va!uti" Izvoznik ne mora procijenjivati kredibi!itet uvoznika jer uvoznikova banka garantira p!acanje" /amatne stope na bankovne akcepte su niske jer je rizik nep!acanja vr!o nizak"
2

Eurodolari' u mnogim ugovorima sirom svijeta ugovara se p!acanje u americkim do!arima zbog njegove stabi!nosti" Trziste eurodo!ara nastavi!o je brzo rasti jer deponenti primaju vise prinose u vidu kam"stopa na do!arske u!oge na eurodo!arskom trzistu, nego na domacem" 3remada vrijednosnice trzista novca dije!e mnoge karakteristike kao sto su !ikvidnost, sigurnost I kratak rok dospijeca, sve se raz!ikuju prema nekim karakteristikama" Svi imaju duboka trzista I konkurentne cijene" Sekundarno trziste za riznicne zapise siroko je I vr!o razvijeno" Zbog toga se mogu brzo konvertirati u gotovinu" +ok npr" Za komercija!ne zapise ne postoji razvijeno sekundarno trziste", jer vecinom i' v!asnici drze do dospijeca" +ubina sekundarnog trzista nije to!iko bitna za vrijednosnice papira trzista novca, ko!iko je za za dugorocne vrijednosnice, poput dionica i obveznica"

(NVES*(.(JS%( /ON#OV( *+-(1*A NOV.A ) su *ondovi koji prikup!jaju novac od grupe ma!i' u!agaca te ga investiraju u instrumente trzista novca" Investicijski *ondovi trzista novca su otvoreni investicijski *ondovi koji u!azu jedino u vrijednosnice trzi:ta novca" Otvoreni "ond je onaj koji u!aze u vrijednosnice i prodaje investitorima izravna potrazivanja na vrijednosnice"Vazno obi!jezje I5 je sto mnogi odobravaju pogodnosti za ispisivanje cekova" Cesto ne nap!acuju naknadu niti imaju minima!ni iznos po ceku sve dok je sa!do racuna iznad propisane razine" Investitori su povuk!i novac iz banaka osigurani' od drzave i stavi!i ga u zajednicke neosigurane I5"Raz!og tome je sto je dodatni rizik vr!o ma!en" Iz tog raz!oga su I5 trzista novca posta!i omi!jeni me(u u!agacima" POGLAVLJE 2 TR;I<TA /A3ITA=A >"$" SVR?A TR;I<TA /A3ITA=A 0otivi tvrtki koje izdaju vrijednosnice tr@ita kapita!a i u!aga a koji i' kupuju vr!o se raz!ikuju od motiva aktera na tr@i:tima novca" Tvrtke i pojedinci primarno koriste tr@i:ta novca da bi sk!adi:ti!i sredstva tokom kratki' vremenski' razdob!ja sve dok se ne pojavi va@nija potreba i!i produktivniji na in upotrebe ti' sredstava" Suprotno tome, tvrtke i pojedinci koriste tr@i:ta kapita!a za dugoro na u!aganja" Tr@i:ta kapita!a su a!ternativa u!aganjima u imovinu kao :to je nekretnina i!i z!ato" Osnovni raz!og odabira pojedinca i preduzeAa dugoro ne posudbe jeste smanjiti rizik promjene kamatni' stopa prije nego :to otp!ate svoj dug" 0e(utim, redukcija rizika ima svoju cijenu" VeAina dugoro ni' kamatni' stopa je vi:a od kratkotrajni' zbog premije rizika" 4nato potrebi p!aAanja vi:i' kamata da bi se posudi!o na tr@i:tu kapita!a, ova tr@i:ta su i da!je vr!o aktivna" >"%" S4+IONICI NA TR;I<T4 /A3ITA=A

3rimarni izdavate!j vrijednosnica tr@i:ta kapita!a su savezne, !oka!ne v!asti i korporacije" Savezna v!ada izdaje dugoro ne obveznice da bi *inansira!a naciona!ni dug" +r@avne i gradske v!asti tako(e izdaju dugoro ne obveznice da bi *inansira!i investicijske projekte" V!ade nikada ne izdaju dionice jer ne mogu prodati pravo v!asni:tva" /orporacije izdaju i obveznice i dionice" .edna od najte@i' od!uka s kojim se suo ava neka tvrtka jeste treba !ki *inansirati svoj rast zadu@ivanjem i!i emisijom kapita!a" Raspored kapita!a tvrtke izme(u duga i teme!jnog kapita!a je njena struktura kapita!a" /orporacije mogu uAi na tr@i:te kapita!a jer nemaju dovo!jno kapita!a da *inansiraju svoje pri!ike za u!aganje" /ao a!ternativu tvrtke mogu odabrati u!azak na tr@i:te kapita!a jer @e!e sauvati svoj kapita! za podmirenje neo ekivani' potreba" 4 oba s!u aja dostupnost e*ikasnim tr@i:tima kapita!a k!ju na je za kontinuirano zdrav!je pos!ovnog sektora" NajveAi kupci vrijednosnica tr@i:ta kapita!a su domaAinstva" Besto pojedinci i domaAinstva po!a@u sredstva u *inansijske institucije Cinvesticijski i penzioni *ondoviD" >"&" TREOVAN.6 NA TR;I<TI0A /A3ITA=A Trgovanje na tr@i:tima kapita!a se odvija na primarnom i!i sekundarnom tr@i:tu" 3rimarno tr@i:te je ono na koje se uvode nove dionice i obveznice" Investicijski *ondovi, korporacije i u!aga i pojedinci mogu kupovati vrijednosnice ponu(ene na primarnom tr@i:tu" O primarnoj tr@i:noj transakciji mo@e se razmi:!jati kao o transakciji u kojoj izdavate!j vrijednosnice dobiva utr@ak od prodaje" /ada tvrtke prodaju vrijednosnice prvi put, izdavanje se zove inicija!na javna ponuda CI3OD" Svaka s!ijedeAa prodaja novi' dionica i!i obveznica javnosti jednostavno je primarna tr@i:na transakcija Cnasuprot inicija!nojD" Tr@i:ta kapita!a imaju dobro razvijena sekundarna tr@i:ta" Na sekundarnom tr@i:tu se odvija prodaja pret'odno izdani' vrijednosnica" Va@no je jer veAina investitora p!anira prodati dugoro ne obveznice prije nji'ovog dospijeAa, i kona no, prodati svoje v!asni:tvo na dionicama" 3ostoje dva tipa berzi na sekundarnom tr@i:tu za kapita!ne vrijednosnice# organizirane berze i izvanburzovna tr@i:ta COTCD" +ok veAina transakcija tr@i:ta novca nastaje putem te!e*ona, g!avnina transakcija tr@i:ta kapita!a mjereno prema vo!umenu doga(a se putem organizovani' berzi" >"&"$" OREANIZIRAN6 26RZ6 VRI.6+NOSNI? 3A3IRA Organizirana berza na!azi se u zgradi u kojoj se trguje vrijednosnim papirima" 3ravi!a berze uprav!jaju trgovanjem osiguravajuAi e*ikasno i zakonito *unkcionisanje berze, a uprava berze kontinuirano razmatra pravi!a da bi osigura!a nji'ove rezu!tate u konkretnom trgovanju" Organizirane berze obu'vataju preko 8%F ukupnog do!arskog vo!umena trgovanja domaAim dionicama" Organizirane berze tako(e podupiru trgovanje obveznicama" NajveAa od organizirani' berzi u SA+ je Njujor:ka berza vrijednposni' papira" Tako(e, postoje ve!ike organizirane berze :irom svijeta" Najaktivnija berza na svijetu je Nikkei u Tokiju" Osta!e ve!ike berze uk!ju uju =ondonsku berzu u 6ng!eskoj, +AG u Njema koj i Toronto u /anadi" ;e!i !i imati dionicu za trgovanje na jednoj od organizirani' berzi, tvrtka mora predati prijavnicu te ispunjavati odre(ene kriterije koje odre(uje berza u svr'u bo!jeg trgovanja" 3rimjerice, NHS6 poti e samo ve!ike tvrtke na upis tako da bi vo!umen transakcija bio visok" >"&"%" IZVAN24RZOVNO TR;I<T6
4

Vrijednosnicama koje nisu upisane ni na jednoj berzi trguje se na izvanberzovnom tr@i:tu" To tr@i:te nije organizovano u smis!u postojanja odre(ene zgrade gdje se odvija trgovina" 4mjesto toga, ostvaruje se putem so*isticirane komunikacijske mre@e pod nazivom Automatski sustav kotacija naciona!nog udru@enja trgovaca vrijednosnim papirima CNAS+AID" Sustav je uveden $>8$" I prikazuje trenuta ne cijene ponude i potra@nje za oko 7999 vrijednosnica kojima se aktivno trguje" +i!eri Jstvaraju tr@i:teK ovi' dionica kupujuAi zLa za!i'u kada investitori @e!e prodati, i prodajuAi iz za!i'e kada u!aga i @e!e kupiti" +i!eri nude i dionice ma!i' kompanija s !ikvidno:Au koja je presudna da bi bi!e pri'vaAene na tr@i:tu" Vrijednosnicama kojima se trguje vr!o neredovito i!i primarno u nekom odre(enom dije!u zem!je ug!avnom se bave regiona!ni uredi razni' brokerski' kuAa" 4redi esto odr@avaju ma!e za!i'e regiona!no popu!arni' vrijednosnica" +i!eri koji stvaraju tr@i:te za dionice kojima se trguje u ma!im obimima vr!o su va@ne za uspje' izvanburzovni' tr@i:ta" 2ez di!era koji su u pripravnosti kupiti i!i prodati dionice, investitori ne bi bi!i vo!jni kupovati dionice u regiona!nim i!i nepoznatim tvrtkama i boi!o bi vr!o te:ko novim preduzeAima skupiti potreban kapita!" OsiguravajuAi !ikvidnost di!eri poveAavaju potra@nju za vrijednosnicama kojima se ma!o trguje" >"7" VRI.6+NOSNIC6 T/# O2V6ZNIC6 Obveznice su vrijednosnice koje predstav!jaju dug izdavate!ja u!aga u" Obveznice obavezuju izdavate!ja da p!ati odre(eni iznos na odre(eni datum ug!avnom s periodi nom isp!atom kamata" Nomina!na vrijednost obveznice je iznos koji izdavate!j mora p!atiti po dospijeAu" /uponska stopa je kamatna stopa koju izdavate!j mora p!atiti" Stopa se ug!avnom *iksira za trajanje obveznice i ne *!uktuira s kamatnim stopama na tr@i:tu" Ako se udovo!ji uvjetima iz obveznice, v!asnik obveznice stje e prava na imovinu izdavate!ja" +ugoro ne obveznice kojima se trguje na tr@i:tu kapita!a uk!ju uju dugoro ne dr@avne obveznice, municipa!ne obveznice i korporacijske obveznice" >"7"$" O2V6ZNIC6 +R;AVN6 RIZNIC6 0inistarstvo *inansija SA+ izdaje zapise i obveznice da bi se *inansirao naciona!ni dug" Raz!ika izme(u zapisa i obveznice jeste da zapisi imaju izvorno dospijeAe od $ do $9 godina, dok je izvorno dospijeAe obveznica od $9 do %9 godina" >"7"$"$" /A0ATN6 STO36 NA +R;AVN6 O2V6ZNIC6 RIZNIC6 SA+ +r@avne obveznice imaju vr!o niske kamatne stope jer nemaju rizik nep!aAanja" Iako u!aga i ponekad zara(uju manje od stope in*!acije, ug!avnom je kamatna stopa na dr@avne obveznice iznad one na vrijednosnice tr@i:ta novca zbog rizika kamatni' stopa" Na kratkoro ne stope vi:e utje e trenuta na stopa in*!acije" Investitori u dugoro ne vrijednosnice o ekuju da se izuzetno visoke i!i niske stope in*!acije vrate na norma!nije vrijednosti, tako da se dugoro ne stope ne mijenjaju to!iko kao kratkoro ne stope" >"7"$"%" IN5=ACI.S/I IN+6/SIRAN6 O2V6ZNIC6 +R;AVN6 RIZNIC6 Nove obveznice indeksirane in*!acijom imaju kamatnu stopu koja se mijenja tokom @ivota vrijednosnica" 0e(utim, iznos g!avnice kori:ten za izra un p!aAanja kamate mijenja se ovisno
5

o indeksu potro:a ki' cijena" 3o dospijeAu te se vrijednosnice otkup!juju po cijeni vi:oj od nji'ove g!avnice pri!ago(ene in*!aciji i!i od paritetnog iznosa izvornog izdanja" 3rednost in*!acijski indeksirani' vrijednosnica je davanje pojedincima i instituciona!nim u!aga ima pri!iku kupovanja vrijednosnice ija vrijednost neAe pasti s in*!acijom" Te vrijednosnice mogu koristiti umirov!jenici koje @e!e dr@ati vr!o niskorizi an port*e!j" >"7"$"&" RIZIBN6 TRA/6 M STRI3S STRI3 odvaja periodi ne isp!ate kamata od kona ne otp!ate g!avnice" /ada se rizi ni zapisi i!i in*!acijski indeksirana obveznica Jraspara na trakeK svako p!aAanje kamata i g!avnice postaje odvojena vrijednosnica bez kupona" Svaka komponenta CJtrakaKD ima svoj identi*ikacijski broj i mo@e je se dr@ati i!i njome trgovati odvojeno" STRI3S se jo: nazivaju i vrijednosnicama bez kupona, buduAi da je jedini puta kada u!aga prima p!aAanje tokom @ivota STRI3S)a po nji'ovom dospijeAu" >"7"$"7" O2V6ZNIC6 +R;AVNI? AE6NCI.A /ongres je ov!astio odre(eni broj ameri ki' dr@avni' agencija da izdaju obveznice" +r@ava ne garantira eksp!icitno za obveznice agencija, iako veAina investitora ima osjeAaj da v!ada ne bi dopusti!a agencijama da ne ispune obaveze" Rizik obveznica dr@avni' agencija ustvari je vr!o nizak" One se ug!avnom osiguravaju kreditima koji se ostvaruju sredstvima skup!jenima prodajom ti' obveznica" Tako(er, savezne agencije mogu koristiti svoje kreditne !inije s ministarstvom *inansija u s!u aju prob!ema ispunjavanja svoji' obaveza" /ona no, ma!o je vjerovatno da bi savezna v!ada dopusti!a da njene agencije ne ispune svoje obaveze" 4nato toj niskoj razini rizika, vrijednosnice nude kamatne stope zna ajno vi:e od oni' koje nude rizi ne vrijednosnice" Iako sekundarno tr@i:te agencijski' vrijednosnica postoji, ono nije tako dobro razvijeno, niti tako duboko kao tr@i:te za dr@avne vrijednosnice" 0nogui u!aga i osjeAaju da agencijske obveznice predstav!jaju a!ternativu rizni nima s niskom kamatnom stopom" >"7"%" 04NICI3A=N6 O2V6ZNIC6 M O2V6ZNIC6 =O/A=NI? V=ASTI 0unicipa!ne obveznice su vrijednosnice koje izdaju !oka!ne v!asti CopAinske, @upanijskeD" 4tr@ak od ovi' obveznica koristi se za *inansiranje projekata od javni' interesa kao :to su :ko!e, komuna!ije, i sustav za transport" 0unicipa!ne obveznice koje se izdaju da se p!ate nu@ni javni projekti izuzete su od savezni' poreza" 3ostoje dvije vrste minicipa!ni' obveznica# opAe obveznice i pri'odne obveznice" OpAe obveznice nemaju neka odre(ena sredstva kao osiguranje, niti je neki izvor pri'oda odre(en za nji'ovu otp!atu" 4mjesto toga, nji' podupire dobra vjera i bonitet izdavate!ja" To zna i da izdavate!j obeAava da Ae iskoristiti svaki moguAi izvor da bi otp!atio obveznicu kako je obeAano" Ve inu izdanja opAi' osigurani' obveznica moraju odobriti porezni obveznici, buduAi da su se porezni organi v!asti za!o@i!i za nji'ovu otp!atu" 3ri'odne obveznice podupire nov ani tok odre(enog projekta koji stvara pri'ode" 3rimjerice, pri'odne obveznice se mogu izdati da bi se izgradio most, s mostarinom kao jamstvom otp!ate" Ako pri'odi ne bi bi!i dovo!jni da otp!ate obveznice, mog!o bi se dogoditi da ne ispune ugovorne obveze, a investitori bi mog!i pretrpjeti gubitke" 3ri'odne obveznice izdaju se e:Ae od op:ti' obveznica" 0unicipa!ne obveznice nisu izuzete od rizika nep!aAanja"
6

>"7"&" /OR3ORACI.S/6 O2V6ZNIC6 /ada ve!ike korporacije trebaju posuditi sredstva na du@i vremenski period mogu izdati obveznice" Obvezni ki ugovor je ugovor koji obja:njava da prava i pov!astice pripadaju kreditoru a obveze du@niku" 2i!o koji ko!atera! ponu(en za osiguranje v!asniku obveznice tako(e Ae biti opisan u obvezni kom ugovoru" Stepen rizika dosta varira od izdanja do izdanja" 2uduAi da rizik nep!aAanja ovisi o zdrav!ju tvrtke na koje mo@e utjecati niz varijab!i" /amatna stopa na korporacijske obveznice mijenja se sa razinom rizika"

>"7"&"$" /ARA/T6RISTI/6 /OR3ORACI.S/I? O2V6ZNICA Ograni avajuAa odredba# 5inansijske menad@ere korporacija zapo:!javaju, otpu:taju i p!aAaju prema uputama nadzornog odbora koji predstav!ja dioni are korporacije" 3oredak imp!icira da na to Ae menad@eri biti vi:e zainteresirani :tititi dioni are nego :to su zainteresirani :tititi dr@ate!je obveznica" 0enad@eri mo@da neAe iskoristiti sredstva prikup!jenja emisijom obveznica onako kako bi to v!asnici obveznica najvi:e 'tje!i" 2uduAi da se v!asnici obveznica ne mogu okrenuti mena@erima da i' za:tite kada se tvrtka na(e u prob!emima, moraju se uk!ju iti pravi!a i ograni enja za mend@ere kako bi se za:titi!i interesi v!asnika obveznica" 3ravi!a i ograni enja zovemo ograni avajuAim odredbama" One ug!avnom ograni avaju iznos dividendi koje tvrtka mo@e isp!atiti i sposobnost tvrtke da izdaje novi dug" 4k!ju enost tvrtke u spajanja poduzeAa mogu se tako(e ograni iti" Ograni avajuAa odredba uk!ju uje se i u obvezni ki ugovor" Odredba o opozivu# VeAina obvezni ki' ugovora sadr@i odredbu o opozivu, prema kojoj izdavate!ja ima pravo prisi!iti v!asnika da mu natrag proda obveznicu" Odredba o opozivu ug!avnom za'tijeva razdob!je ekanja od vremena kada je ovbezbica inicija!no izdana i vremena kada se mo@e opozvati" Cijena isp!aAena v!asniku obveznica ug!avnom je odre(ena kao nomina!na cijena obveznice i!i ma!o iznad nje" +rugi raz!og za:to izdavate!j obveznica uk!ju uje odredbe o opozivu je da im omoguAe otkup obveznica prema uvjetima amortizacijskog *onda" Amortizacijski *ond je za'tjev u obvezni kom ugovoru da tvrtka u cje!osti otp!ati dio izdanja obveznica svake godine" TreAi raz!og tvrtkini' izdavanja uz opoziv obveznice jest :to Ae mo@da morati otkupiti izdanje obveznica, ako ograni avajuAe odredbe ograni e tvrtku u nekoj aktivnosti za koju ona smatra da je u najbo!jem interesu dioni ara" /ona no, poduzeAe mo@e odabrati da opozove obveznice @e!i !i promijeniti svoju strukturu kapita!a" Zre!o preduzeAe s vi:kom nov anog tijeka mo@e po@e!jeti smanjiti svoj teret dugovanja ako postoji ma!o priv!a ni' pri!ika za u!aganje" 2uduAi da v!asnici obveznica opAenito ne vo!e pravi!a opoziva, opozivi obveznice moraju davati veAi prinos od usporedivi' neopozivni' obveznica" 4nato vi:im tro:kovima tvrtke jo: uvijek izdaju opozive obveznice zbog *!eksibi!nosti koju daju tvrtke" /onverzija# Neke obveznice se mogu pretvoriti u dionice" To obi!je@je omoguAava v!asnicima obveznica posjedovanje udje!a u dobroj buduAnosti tvrtke poraste !i cijena dionica" Na veAini konvertibi!ni' obveznica stoji da se obveznica mo@e promijeniti u odre(eni broj obi ni' dionica prema na'o(enju v!asnika obveznice" Te aj konverzije bit Ae takav da cijena dionice
7

svakako mora znatno porasti prije nego :to bi se treba!a dogoditi konverzija" Izdavanje konvertibi!ni' obveznica jedan je od na ina na koji tvrtke nastoje izbjeAi s!anje negativnog signa!a na tr@i:te" V!asnici obveznica vo!e svojstvo konverzije" Vr!o je s!i no kupnji obveznice uz opciju na obveznice i opciju na dionice" Cijena obveznice Ae odr@avati vrijednost opcije i ta!ko Ae biti vi:a od cijene uporedivi' obvenica" Vi:a cijena obveznice koju posti@e tvrtka imp!icira ni@u kamatnu stopu"

>"7"&"%" VRST6 /OR3ORACI.S/I? O2V6ZNICA Osigurane obveznice# su one sa pridru@enim ko!atera!nom" ?ipotekarne obveznice se koriste za *inansiranje odre(eni' projekata" Certi*ikati uz za!og opreme su obveznice osigurane materija!nom opremom koja nije nekretnina, ve!iki' postrojenja i!i aviona" 4 pravi!u ko!atera!no za!e(e za ove se obveznice !ak:e utr@uje nego 'ipotekarne obveznice sa za!ogom nekretnina" /ao i sa 'ipotekarnim obveznicama prisutnost za!oga smanjuje rizik obveznica i tako smanjuje nji'ove kamatnme stope" Neosigurane obveznice# i!i zadu@nice su dugoro ne neosigurane obveznice koje garantira opAi bonitet izdavate!ja" Ne postoji odre(eni ko!atera! koji se za!a@e za otp!atu dugovanja" 4 s!u aju neispunjenja obveza v!anici obveznica moraju sudski is'oditi sredstva" /o!atera! koji je za!o@en drugim du@nicima pri tom nije dostupan v!asnicima zadu@nica" Zadu@nice ug!avnom imaju pridru@en ugovor koji nabraja uvjete obveznice i odgovornost menad@menta" Zadu@nice imaju ni@i prioritet isp!ate od osigurani' obveznica ako preduzeAa ne ispunjava obvezu" Rezu!tat Ae biti vi:a kamatna stopa, nego usporedive osigurane obveznice" Subordinirani dug je s!i an zadu@nicama osim :to ima jo: ni@e pravo prednosti isp!ate" Obveznice s promjenjivom stopom su *inansijska novost koju je pokrenu!a poveAana varijabi!nost kamatni' stopa u $>N9)ima i $>>9)tima" /amatna stopa na obveznice Ae se s vremenom promijeniti mijenjaju !i se stope na tr@i:tu" <peku!ativne obveznice# Obveznice :peku!ativnog rejtinga esto se nazivaju smeAe" 3rob!em s tr@i:tem :peku!ativni' obveznica bio je taj da je postoja!a vr!o rea!na :ansa da tvrtke koje izdaju obveznice neAe ispuniti svoje obveze p!aAanjem" Tr@i:te :peku!ativni' obveznica sada dopu:ta srednje ve!ikim tvrtkama nabavu sredstva druga ije nedostupni' zbog re!ativno visokog rizika" >"7"7" 5INANSI.S/6 EARANCI.6 ZA O2V6ZNIC6 5inansijski s!abiji izdavate!ji obveznica esto kupuju *inansijske garancije da bi smanji!i rizik svoji' obveznica" 5inansijska garancija osigurava da Ae se kreditoru isp!atiti i g!avnica i kamate u s!u aju neispunjenja izdavate!jevi' obaveza" Ve!ike poznate osiguravate!jske kompanije ispisuju po!ice osiguranja da bi podupr!i izdanja obveznica" S takvom *inansijskom garancijom kupci obveznica ne moraju vi:e brinuti o *inansijskom zdrav!ju izdavate!ja obveznica" 3os!jedi no smanjenje rizika sni@ava kamatnu stopu koju za'tjevaju kupci obveznica" Naravno, izdavate!ji moraju p!atiti osiguravate!jskoj kuAi premiju za garanciju"
8

5inansijske garancije imaju smis!a jedino kad je tro:ak osiguranja manji od u:teda na kamatama" 5inansijske garancije razvi!e su se rani' $>89)ti' kao osiguranje za municipa!ne obveznice" Nedavno je nji'ovo kori:tenje pro:ireno pa obu'vata tako(er i razne korporacijske obveznice" >"7"O" /R6TAN.6 NA TR;I<T4 O2V6ZNICA Tokom prve po!ovine $>N9)ti' kamatne stope bi!e su vr!o visoke i tvrtke nisu vo!je!e posu(ivati na dugoro nom tr@i:tu" 4 drugoj po!ovini $>N9)ti', opadajuAe kamatne stope u kombinaciji sa zdravomprivredom, potaknu!e su izdavanje obveznica" Izdavanje se opet smanji!o $>>9", kada je gospodarstvo u:!o u recesiju, a kamatne stope poras!e" OpadajuAe kamatne stope i oporav!jena ekonomija doprinje!e su rekordnim vo!umenima na tr@i:tu obveznica kasni' $>>9)ti'" >"O" VRI.6+NOSNIC6 TR;I<TA /A3ITA=A# +IONIC6 4dje! u dioni kom kapita!u tvrtke predstav!ja v!asni:tvo" +ioni ar posjeduje postotak udje!a u preduzeAu, u sk!adu sa postotkom dr@ani' dionica" To v!asni:tvo je raz!i ito od v!asni:tva obveznice koja ne daje nikakav udio u v!asni:tvu, veA potvr(uje da je v!asnik kreditor preduzeAa" Investitori mogu zaraditi povrat od dionica na dva na ina" I!i cijena dionice poraste tokom vremena i!i tvrtka isp!aAuje dioni arima dividende" Besto u!aga i ostvare prinos iz oba izvora" +ionice su riskantnije od obveznica, buduAi da dioni ari imaju ni@i prioritet od v!asnika obveznica kade je preduzeAe u nepri!ikama" 3ovrati su manje sigurni buduAi da se dividende mogu !ako promjeniti, a nitko ne jam i poveAanje cijena dionica" 4nato rizicima, moguAe je zaraditi mnogo novca u!aganjem u dionice, dok je to vr!o ma!o vjerovatno kada se u!a@e u obveznice" .o: jedna raz!ika izme(u dionica i obveznica jest da dionice ne dospjevaju" V!asni:tvo dionica daje dioni arima prava rezidua!ni' vjerovnika" +ioni ari imaju pravo na sva sredstva i zaradu preosta!u nakon :to su namireni osta!i vjerovnici" Ako ni:ta ne preostane, ni:ta i ne dobiju" 0e(utim, kao :to je re eno, kao dioni ar moguAe je obogatiti se ako je preduzeAe uspje:no" VeAina dioni ara ima pravo g!asati za direktore i o odre(enim stvarima" >"O"$" O2IBNA +IONICA NAS3RA0 3R656R6NCI.A=N6 +IONIC6 3ostoje dvije vrste dionica, obi ne i!i redovne i pre*erencija!ne" 4dje! obi ni' dionica u preduzeAu predstav!ja v!asni ki udje! u tom preduzeAu" Obi ni dioni ari g!asaju, primaju dividende i nadaju se da Ae cijena nji'ovi' dionica porasti" 3ostoje raz!i iti razredi obi ni' dionica" Obi no i' se obi!je@ava kao tip A, tip 2 i tako da!je" Na@a!ost, tip ne predstav!ja standardizirano zna enje koje bi vrijedi!o u svim tvrtkama" Raz!ike me(u tipovima ug!avnom uk!ju uju i!i distribuciju dividendi i!i g!asa ka prava" Va@no je da u!aga u dionice zna ta no koja prava idu uz udje! u dionice o kojemu razmi:!ja" 3re*erencija!ne dionice su ob!ik teme!jnog kapita!a u pravnom i poreznom smis!u" 0e(utim, one se raz!ikuju od obi ni' dionica u neko!iko bitni' obi!je@ja" 3rvo, pre*erencija!ni dioni ari primaju *iksnu dividendu koja se nikada ne mijenja pa je pre*erencija!na dionica s!i na obveznici, kao :to je s!i na i obi noj dionici" +rugo, zbog ne mijenjanja dividende cijena pov!a:teni' dionica re!ativno je stabi!na" TreAe, pov!a:teni dioni ari ug!avnom ne g!asaju, osim u s!u aju kada preduzeAe nije
9

isp!ati!o obeAanu dividendu" /ona no, pov!a:teni dioni ari imaju takvo pravo na sredstva s predno:Au pred obi nim dioni arima a!i je i to pravo u redos!ijedu isp!ata pozicionirano tek nakon prava drugi' vjerovnika, kao :to su v!asnici obveznica" >"O"%" VRI.6+NOST +IONICA Cijena udje!a u dioni kom kapita!u je sada:nja vrijednost o ekivani' buduAi' nov ani' tokova koji se sastoje od dividendi i kona ne prodajne cijene dionice" Investitori su vo!jni p!atiti cijenu dionice koja odra@ava zbroj svi' buduAi' nov ani' tokova koje Ae vrijednosnica generirati, nakon pri!ago(avanja za vremensku vrijednost novca" 3rob!em je naravno predvidjeti buduAe nov ane tokove preduzeAa" Ako je tvrtka uspije:na preosta!i nov ani tokovi na raspo!aganju za isp!atu dividendi mogu biti ve!iki a visoka cijena dionica je opravdana" Ako je pak tvrtka neuspje:na mo@da neAe uopAe biti tijeka novca iz kojeg bi se mog!a isp!atiti ikakva dividenda" >"O"&" 24RZOVNI IN+6/SI 2urzovni indeks se koristi za praAenje pona:anja grupe dionica" 3reg!edom prosje nog pona:anja grupe dionica u!aga i mogu dobiti odre(eni uvid ko!iko> je uspje:na bi!a veAa skupina dionica" Raz!i iti burzovni indeksi objav!juju se da bi u!aga ima da!i predod@bu o uspje:nosti raz!i iti' grupa dionica" Naj e:Ae spominjani indeks je +oP .onesov industrijski prosjek, indeks koji se teme!ji na uspje:nosti dionica &9 ve!iki' kompanija" Osta!i s!i ni indeksi kao :to su Standard and 3oorQs O99 IndeR, NAS+AI kompozitni indeks i NHS6 kompozitni indeks mogu biti od veAe koristi za praAenje uspje:nosti raz!i iti' skupina dionica" Sa!! Street .ourna! izvje:tava o %& raz!i ita indeksa u svojem pri!ogu JStock 0arket +ai!1 +ata 2ankK" >"O"7" /43OVAN.6 INOZ60NI? +IONICA 3os!jednji' godina u!aga i su s'vati!i da se neki rizici mogu tako(er e!iminirati diverzi*ikacijom kroz razne zem!je" /ada jedna zem!ja trpi recesiju druge mogu biti u procvatu" Ako in*!acijske brige u SA+)u prouzro e pad cijene dionica, pad in*!acije u .apanu mogao bi uzrokovati rast japanski' dionica" 3rob!em pri kupnji inozemni' dionica jest da veAina strani' kompanija ne kotira ni na jednoj od ameri ki' berzi pa je te:ko kupiti te dionice" 3osrednici su prona:!i na in da rije:e prob!em prodajuAi ameri ke potvrde o skrbni:tvu" Trgovanje inozemnim dionicama raste ubrzano" Od $>8>" 3rekograni na trgovina dionicama ras!a je po stopi od %NF godi:nje i sada prema:uje % mi!ijardi do!ara godi:nje" Zanimanje je posebno izra@eno za dionice tvrtki iz zema!ja u razvoju s tr@i:tima u nastajanju kao :to su 0eksiko, 2razi! i .u@na /oreja" POGLAVLJE 34 TR;I<T6 +IONICA I ?I3OT6ZA O 65I/ASNO0 TR;I<T4 $9"$" IZRAB4NAVAN.6 CI.6N6 O2IBNI? +IONICA

10

Obi ne dionice su osnovno sredstvo putem kojeg korporacije prikup!jaju v!astiti kapita!" V!asnici obi ni' dionica posjeduju udio u korporaciji u sk!adu s postotkom v!astiti' dionica u nji'ovom v!asni:tvu" +ioni ar prima sve :to ostane nakon :to namire druga potra@ivanja iz sredstava tvrtke" +ioni arima se isp!aAuje dividende iz neto pri'oda korporacije" +ividende su p!aAanja koja se dioni arima vr:e periodi no, ug!avnom svaki kvarta!" 4prava tvrtke odre(uje razinu dividende, ug!avnom prema preporuci nadzornog odbora" Tako(er, dioni ar ima pravo prodati dionice" $9"$"$" 0O+6= VR6+NOVAN.A 4 .6+NO0 RAZ+O2=.4 +a biste vrednova!i dionicu na dana:nji dan, trebate odrediti sada:nju diskontiranu vrijednost o ekivani' nov ani' tokova" Nov ani tokovi se sastoje od jednog p!aAanja dividende i kona ne prodajne cijene :to kada se diskontira natrag u sada:nje vrijeme, dovodi do s!jedeAe jedna ine kojom izra unavamo trenuta nu vrijednost dionice" 39T+iv$UC$VkeDV3$UC$VkeD gdje je 39 M trenuta na cijena dionice" Nu!a u supskriptu se odnosi na vremenski period nu!a i!i sada:njost" +iv$ M dividenda koja se p!aAa na kraju prve godine" /e M za'tjevani prinos od u!aganja u kapita!" 3$ M cijene na kraju prvog perioda" To je pretpostav!jena prodajna cijena dionice" $9"$"%" 4O3W6NI 0O+6= VR6+NOVAN.A +IVI+6N+I 0ode! vrednovanja dividendi u jednom razdob!ju mo@e se produ@iti na bi!o koji broj razdob!ja" 3rincip ostaje isti" Vrijednost dionice je sada:nja vrijednost svi' buduAi' nov ani' tokova" .edini nov ani tokovi koje Ae u!aga dobiti su dividende i kona na prodajna cijena dionica" 4opAena *ormu!a za dionicu mo@e se zapisati kao u s!ijedeAoj jedna ini# 39T+$U C$VkeDna $V+%UC$VkeDna %V"""V+nUC$VkeDna nV3nUC$VkeDna n" 0orate odrediti vrijednost dionica u nekom trenutku u buduAnosti prije nego :to mo@ete odrediti njenu vrijednost na dana:nji dan" 4opAeni mode! dividende je preina en u s!ijedeAoj jedna ini# 39TS40 +tU C$VkeDna t" 3o opAem mode!u dividende cijena dionice odre(uje se jedino prema sada:njoj vrijednosti dividendi i ni:ta drugo nije bitno" 4opAeni mode! vrednovanja dividendi za'tijeva izra unavanje sada:nje vrijednosti beskrajnog toka dividendi, a taj bi proces mogao biti, u najmanju ruku, te@ak" $9"$"&" EOR+ONOV 0O+6= RASTA Ovaj je mode! koristan za izra un vrijednosti dionice uz neko!iko pretpostavki# $" 3retpostav!ja se da Ae dividende nastaviti rasti po sta!noj stopi zauvijek" 4 stvari, dok!e god se o ekuje da dividende rastu po sta!noj stopi kroz du@e vremensko razdob!je, mode! bi trebao davati razumne rezu!tate" To je zato :to gre:ke u procjenama tokova novca koji Ae se dogoditi u da!ekoj buduAnosti, postaju ma!e kada i' se svede na sada:nju vrijednost" %" %" 3retpostav!ja se da Ae stopa rasta biti manja od @e!jenog povrata na kapita! ke" 01ron Eordon je u svom izvo(enju mode!a, prikazao da je ovo razumna pretpostavka" 4 teoriji ako bi stopa rasta bi!a veAa od stope povrata koju za'tijevaju v!asnici kapita!a, tvrtka bi dugoro no posta!a nemoguAe ve!ika"
11

$9"$"7" 06TO+A VR6+NOVAN.A O0.6RO0 CI.6N6 I ZARA+6 Omjer cijene i zarade C36D je na:iroko praAena mjera koja pokazuje ko!iko je tr@i:te vo!jno p!atiti za $ do!ar zarade od tvrtke" Visok 36 ima dvije interpretacije# $" 36 vi:i od prosjeka mo@e zna iti da tr@i:te o ekuje rast zarade u buduAnosti" To bi vrati!o 36 na norma!niju razinu" %" Visok 36 mo@e u drugu ruku ukazivati na osjeAaj tr@i:te da su zarade vr!o niskoga rizika i stoga je vo!jno p!aAati za nji' premiju" Omjer cijene i zarade mo@e se koristiti za odre(ivanje vrijednosti dionica odre(ene tvrtke" Vrijedi primijetiti da je a!gebarski, umno@ak omjera cijene, zarade i o ekivane dobiti jednak cijeni dionica tvrtke" 3U6X6T3" $9"%" /A/O TR;I<T6 O+R6Y4.6 CI.6N6 VRI.6+NOSNICA Igra i natr@i:tu !icitirajuAi jedan protiv drugoga odre(uju tr@i:nu cijenu" /ada se objavi nova in*ormacija o tvrtki o ekivanja se mijenjaju a s njima i cijene" Nove in*ormacije mogu promijeniti o ekivanja o razini buduAi' dividendi i!i riziku ti' dividendi" 2uduAi da sudionici na tr@i:tu sta!no primaju nove in*ormacije i sta!no revidiraju svoja o ekivanja, razumno je da se i cijene dionica sta!no mijenjaju" $9"&" 3OER6</6 4 VR6+NOVAN.4 3rob!emi procjene rasta# 0ode! sta!nog rasta za'tijeva od ana!iti ara procjenu sta!ne stope rasta koju Ae do@ivjeti kompanija" 0o@ete procijeniti buduAi rast izra unom povijesne stope rasta u dividendama, prodaji i!i neto pro*itu" 3ristup ne razmatra nikakve promjene u tvrtci i!i gospodarstvu koje bi mog!e utjecati na stopu rasta" 3rob!emi procjene rizika# 0ode! procjene dividende za'tijeva od ana!iti ara procjenu @e!jenog povrata na kapita! tvrtke" Cijena dionice vr!o je ovisna o @e!jenom povratu unato na:oj nesigurnosti kako se odre(uje" 3rob!em s prognozom dividendi# Bak i ako mo@emo ta no procijeniti stopu rasta odre(ene tvrtke te njezin @e!jeni povrat na kapita! jo: uvijek se suo avamo s prob!emom odre(ivanja dije!a zarade tvrtke koji Ae biti isp!aAen u vidu dividende" O ito je da mnogi *aktori mogu utjecati na omjer isp!ate dividendi" To Ae uk!ju ivati pri!ike za buduAi rast tvrtke i zabrinutost menad@menta oko buduAi' tokova novca" $9"7" ?I3OT6ZA O 65I/ASNO0 TR;I<T4 ?ipoteza o e*ikasnom tr@i:tu promatra o ekivanja kao optima!ne prognoze koje koriste sve dostupne in*ormacije" <ta to ta no zna iZ Optima!na prognoza je najta nije naga(anje o buduAnosti zasnovano na kori:tenju svi' dostupni' in*ormacija" To ne zna i da je prognoza savr:eno ta na, nego samo da je najbo!ja moguAa u okviru dostupni' in*ormacija"

12

Argumentacija 'ipoteze o e*ikasnom tr@i:tu# .edan od na ina izra@avanja uvjeta e*ikasnog tr@i:ta je ovaj# Na e*ikasnom tr@i:tu sve neiskori:tene pri!ike za pro*it bit Ae e!iminisane" Vr!o va@an *aktor ovoga na ina razmi:!janja je da svaki sudionik na *inansijskom tr@i:tu ne mora biti dobro in*ormisan o vrijednosnici i ne mora imati raciona!na o ekivanja cijene razvijena do mjere kad vrijedi uvjet e*ikasnog tr@i:ta" 5inansijsko tr@i:te mora biti dobro in*ormisano o vrijednosnici i!i imati razumna o ekivanja :to se ti e cijene da bi do:!o do ta ke na kojoj je uvjet e*ikasnog tr@i:ta odr@iv" 5inansijska tr@i:ta su strukturirana tako da mogu sudje!ovati mnogi" Sve dok neko!icina dr@i otvorene o i za neiskori:tene pri!ike za pro*it e!iminirat Ae pri!ike za dobit jer time stvaraju dobit" ?ipoteza e*ikasnog tr@i:ta ima smis!a jer ne za'tijeva da svi na tr@i:tu znaju :to se doga(a sa svakom vrijednosnicom" .a a verzija 'ipoteze o e*ikasnom tr@i:tu# Bvr:Ai stav o e*ikasnosti tr@i:ta ima neko!iko va@ni' imp!ikacija u akademskom podru ju *inansija" 3rvenstveno, imp!icira da je na e*ikasnom tr@i:tu kapita!a svaka investicija jednako dobra buduAi da su cijene svi' vrijednosnica ta ne" /ao drugo, imp!icira da cijena odre(ene dionice odra@ava sve dostupne podatke o *undamenta!noj vrijednosti vrijednosnice" TreAe, imp!icira da cijene vrijednosnica mogu koristiti menad@eri *inansijski' i ne*inansijski' tvrtki da bi ta no odredi!i svoj tro:ak kapita!a i da se stoga cijena vrijednosnica mo@e koristiti da im pomogne donijeti ispravne od!uke je !i odre(ena investicija vrijedna i!i ne" .a a verzija e*ikasnosti tr@i:ta je osnovna postavka veAine ana!iza u *inansijskom podru ju" $9"O" +O/AZI ZA ?I3OT6Z4 O 65I/ASNO0 TR;I<T4 Rani dokazi za 'ipotezu o e*ikasnom tr@i:tu bi!i su pri!i no povo!jni no pos!jednji' godina dub!ja ana!iza dokaza sugerira da 'ipoteza ne mora uvijek biti u potpunosti ta na" $9"O"$" +O/AZI /O.I EOVOR6 4 /ORIST 65I/ASNOSTI TR;I<TA +okazi koji podupiru e*ikasnost tr@i:ta teme!ji!i su se na ispitivanju uspje:nosti investicijski' ana!iti ara i *ondova, istra@ivanju odra@avaju !i cijene javnosti dostupne in*ormacije, usporedbi pona:anja cijena dionica s mode!om s!u ajnog 'oda te na ana!izi uspje:nosti takozvane te'ni ke ana!ize" 4spje:nost investicijski' ana!iti ara i investicijski' *ondova# jedna od pos!jedica 'ipoteze o e*ikasnom tr@i:tu je da se ne mo@e o ekivati izuzetno visoka zarada, veAa od ravnote@nog povrata kada se kupuje vrijednosnica" To imp!icira da je nemoguAe pobijediti tr@i:te" Zak!ju ak istra@ivanja uspje:nosti investicijski' savjetnika i investicijski' *ondova je s!ijedeAi# +obro pos!ovanje u pro:!osti ne zna i da Ae dobro pos!ovati u buduAnosti" Sacjetnicima za u!aganja nije ugodna vijest, no to je upravo ono :to 'ipoteza o e*ikasnosti tr@i:ta predvi(a" 3rema njoj Ae neki savjetnici biti sretne ruke a neki ne" To :to ima sreAe ne zna i da prognozer u stvarnosti ima sposobnost da pobijedi tr@i:te" Odra@avaju !i cijene dionica javnosti dostupne in*ormacije# 'ipoteza o e*ikasnom tr@i:tu predvi(a da Ae cijene dionica odra@avati javno dostupne podatke" Stoga, ako je in*ormacija veA dostupna javnosti, pozitivna objava o kompaniji neAe u prosjeku podiAi
13

cijenu njeni' dionica, buduAi da se ta in*ormacija veA odra@ava u cijeni dionica" Rani empirijski dokazi su tako(er potvrdi!i vezu iz 'ipoteze o e*ikasnom tr@i:tu" S!u ajni 'od cijena# 3ojam s!u ajnog 'oda cijena opisuje kretanja varijab!e kojoj se buduAe promjene ne mogu predvidjeti jer varijab!a mo@e pasti jednako kao :to mo@e i porasti u odnosu na trenuta nu vrijednost" Va@na imp!ikacija 'ipoteze o e*ikasnom tr@i:tu jeste da bi cijene dionica treba!e prib!i@no s!ijediti s!u ajni 'od tj" 2uduAe promjene u cijeni dionica treba!e bi, u prakti ne svr'e biti nepredvidive" Imp!ikacija s!u ajnog 'oda za 'ipotezu o e*ikasnom tr@i:tu se naj e:Ae spominje u medijima jer je naj!ak:e s'vat!jiva javnosti" Te'ni ka ana!iza# Omi!jena te'nika za predvi(anje cijena dionica je te'ni ka ana!iza" 3rou e se podaci o pro:!im cijenama i potra@e uzorci u kretanju cijena kao :to su trendovi i cik!i ne pravi!nosti" 3ravi!a kada kupovati i prodavati dionice utvr(uju se na teme!ju uzoraka koji iz toga proizi!aze" +vije vrste testova se izravno odnose na vrijednost te'ni ke ana!ize" 3rva vrsta izvodi empirijsku ana!izu opisanu ranije za procjenu uspje:nosti vbi!o kojega *inansijskog ana!iti ara" +rugi tip testa uzima pravi!a nasta!a u te'ni koj ana!izi za odre(ivanje vremena kupovanja i prodaje dionica te i' primjenjuje na nove podatke" $9"O"%" +O/AZI 3ROTIV 65I/ASNOSTI TR;I<TA 6*ekt ma!og preduzeAa# .edna od ranije anoma!ija u kojoj se ispostavi!o da tr@i:te dionica nije e*ikasno naziva se e*ekat ma!og preduzeAa" 0noge empirijske studije pokaza!e su da su ma!a preduzeAa zara(iva!a izuzetno visoke prinose kroz duga vremenska razdob!ja ak i kada se u obzir uzeo veAi rizik za tvrtke" 6*ekt sije nja# 4 dugim vremenskim razdob!jima cijene dionica ima!e su tendenciju izuzetnog' rasta od prosinca do sije nja :to je predvidivo i nedos!jedno prema pona:anju na teme!ju mode!a s!u ajnog 'oda" Bini se da se tzv" 6*ekt sije nja smanjio pos!ijednji' godina za dionice ve!iki' kompanija a!i se jo: uvijek pojav!juje za dionice ma!i' kompanija" Investitori imaju motiv za prodaju dionica prije kraja prosinca jer onda mogu iskoristiti kapita!ni gubitak kao porezni odbitak i tako smanjiti svoju poreznu obavezu" Zatim, kada u sije nju zapo ne nova godina, mogu otkupiti dionice, tjerajuAi nji'ovu cijenu da raste i proizvodeAi izuzetno visoke prinose" 3retjerana reakcija tr@i:ta# Nedavna istra@ivanja pokazuju da cijene dionica mogu pretjerano reagirati na objave u vijestima te da se pogre:ke u odre(ivanju cijena jedino po!ako mogu ispraviti" Objave !i korporacije ve!iku promjenu u zaradi, recimo ve!iki pad, cijene dionica mogu pretjerano reagovati, te nakon prvotnog zna ajnog opadanja mogu porasti natrag na norma!nu razinu kroz razdob!je od neko!iko tjedana" To naru:ava 'ipotezu o e*ikasnom tr@i:tu" 3retjerana ko!eb!jivost# 5enomen usko povezan s pretjeranom reakcijom tr@i:ta jest da tr@i:te dionica pokazuje pretjeranu ko!eb!jivost tj" 5!uktuacije cijena dionica mogu biti
14

puno veAe nego :to bi se mog!o o ekivati na teme!ju *!uktuacija u nji'ovoj osnovnoj vrijednosti" 3ovratak prema prosje noj vrijednosti# Neki istra@iva i su tako(er otkri!i da povrati od u!aganja u dionice pokazuju tendenciju povratka prema prosje noj vrijednosti# dionice sa trenuta no niskim povratima imaju tendenciju ostvariti visoke povrate u buduAnosti i obrnuto" Stoga je vjerojatnije da Ae dionice !o:e u pro:!osti biti dobre u buduAnosti jer povratak prema prosje noj vrijednosti ukazuje da Ae se dogoditi predvidiva pozitivna promjena buduAe cijene :to sugerira da se cijene dionica ne pona:aju prema mode!u s!u ajnog 'oda" Nove in*ormacije se ne ugra(uju uvijek odma' u cijene dionica# Iako se opAenito smatra da se cijene dionica brzo pri!ago(avaju novim podacima kao :to to sugerira 'ipoteza o e*ikasnom tr@i:tu noviji dokazi pokazuju da se suprotno 'ipotezi o e*ikasnom tr@i:tu cijene dionica ne pri!ago(avaju odma' objavama o dobiti" 4mjesto toga, cijene dionica u prosjeku nastave rasti jo: neko vrijeme nakon objave neo ekivano visoki' pro*ita a nastave padati nakon objava iznena(ujuAe niski' dobiti"

POGLAVLJE 33 ?I3OT6/ARNA TR;I<TA E!edano sa jednog aspekta, 'ipotekarna tr@i:ta predstav!jaju podkategoriju tr@i:ta kapita!a buduAi da 'ipoteke uk!ju uju dugoro na sredstva" 0e(utim, 'ipotekarna tr@i:ta se raz!ikuju od tr@i:ta dionica i obveznica u nekim va@nim crtama" 3rvenstveno, g!avni zajmoprimci na tr@i:tima kapita!a su v!adina tije!a i preduzeAa, dok su du@nici na 'ipotekarnim tr@i:tima pojedinci" +rugo, 'ipotekarni krediti se daju za raz!i ite iznose i na raz!i ite datume dospjeAa, ovisno o potrebama du@nika, ije karakteristike stvaraju prob!eme za razvoj sekundarnog tr@i:ta" 1ta su hi)otekarni krediti5 ?ipotekarni kredit je dugoro ni kredit osiguran nekretninom" %redit se a$ortizira# du@nik ga otp!aAuje tokom vremena u nekoj kombinaciji otp!ate g!avnice i kamata, :to rezu!tira potpunom otp!atom duga do datuma dospjeAa" +u@nici po 'ipotekarnim kreditima p!aAaju mjese ni iznos g!avnice kamata koji Ae u potpunosti amortizirati kredit do njegovog dospjeAa" J4 potpunosti amortiziratiK zna i da Ae p!aAanje otp!atiti dugovanje do vremena dospjeAa kredita" O0(LJE6JA S*A!0EN(7 7(PO*E%A+N(7 %+E#(*A ?ipotekarno tr@i:te je posta!o veoma konkurentno pos!jednji' godina" /ao rezu!tat natjecanja za 'ipotekarne kredite, zajmoprimci mogu izabrati izme(u raz!i iti' uvjeta i moguAnosti" %a$atne sto)e na hi)otekarne kredite /amatne stope koje du@nici p!aAaju su najvjerovatnije najva@niji *aktor u nji'ovoj od!uci ko!iko Ae i od koga Ae posuditi" /amatna stopa na kredit odre(ena je sa tri *aktora#
15

trenuta ne stope dugoro ni' tr@i:ta, razdob!je 'ipoteke, i broj diskontni' bodova"

$" *r8i9ne sto)e. +ugoro ne tr@i:ne stope su odre(ene ponudom i potra@njom za dugoro nim sredstvima" 3od utjecajem su odre(eni' g!oba!ni', naciona!ni' i regiona!ni' *aktora" %" +ok dos)ije:a" +ugoro niji 'ipotekarni krediti imaju vi:e kamatne stope nego kratkoro ni, buduAi da kamatni rizik opada kako se smanjuje period do dospjeAa" &" #iskontni &odovi. +iskontni bodovi su p!aAanja kamate na po etku @ivotnog vijeka kredita" /redit s jednim diskontnim bodom zna i da du@nik p!aAa $F iznosa kredita po sk!apanju ugovora, u trenutku kada du@nik potpi:e kreditnu dokumentaciju i kredit bude isp!aAen" 4 zamjenu za bodove, kreditor smanjuje kamatnu stopu na kredit" ,vjeti kreditiranja 4govori 'ipotekarni' kredita uk!ju uju mnoge pravne i *inansijske uvjete, od koji' veAina :titi kreditora od *inansijskog gubitka" $" Sredstva osi;uranja" .edno svojstvo uobi ajeno kod 'ipotekarni' kredita je za'tjev da se ko!atera!, ug!avnom *insnirana nekretnina, za!o@i kao osiguranje" Institucija koja daje kredit upisuje za!o@no )ravo na imovinu i ono ostaje na snazi sve dok se kredit ne otp!ati" Za!o@no pravo je javna isprava koja se uspisuje na nas!ov imovine, pokazujuAi da je imovina osiguranje za kredit, :to kreditoru daje pravo da proda imovinu ako se ne ispunjavaju obaveze po doti nom kreditu" Niko ne mo@e kupiti tu imovinu i dobiti isto v!asni:tvo, bez da otp!ati za!o@no pravo" %" ,e9:e" +a bi se odobrio 'ipotekarni kredit, kreditor od zajmoprimca tako(er za'tijeva uAe:Ae za nekretninu, tj" da p!ati minima!ni dio od kupovne cijene" 3reosta!i iznos kupovne cijene p!aAa se iz kredita" &" Privatno hi)otekarno osi;uranje" +rugi na in za:tite kreditora od neispunjenja ugovorni' obaveza jest tra@enje od du@nika da kupi privatno 'ipotekarno osiguranje Cprivate mortgage insurance M 30ID" 30I je po!ica osiguranja koja garantira podmirivanje bi!o kojeg iznosa raz!ike izme(u vrijednosti nekretnine i iznosa kredita u s!u aju da do(e do neispunjenja ugovorni' obaveza" 7" %reditna s)oso&nost du8nika " 3rije nego :to se odobri kredit kreditor Ae odrediti ispunjava !i du@nik uvjete koji ga kva!i*iciraju za to"

16

3ravi!a za kva!i*ikaciju du@nika su s!o@ena i sta!no se mijenjaju, me(utim, pravi!o u praksi je da otp!ata kredita, uk!ju ujuAi poreze i osiguranje, ne smije preAi %OF bruto mjese nog pri'oda" V+S*E 7(PO*E%A+N(7 %+E#(*A Na tr@i:tu postoji niz 'ipotekarni' kredita" Raz!i itim zajmoprimcima odgovaraju raz!i iti 'ipotekarni krediti"

Osi;urani i u;ovorni hi)otekarni krediti Osigurane 'ipotekarne kredite izdaju banke i!i drugi 'ipotekarni kreditori a garancije za nji' izdaju bi!o Savezna uprava za stambena pitanja i!i 4prava za potporu veteranima" Agencija jam i da Ae otp!atiti 'ipotekarni kredit u s!u aju da du@nik ne ispuni obveze" 4govorene 'ipotekarne kredite odobravaju isti posrednici kao i osigurane kredite, no kod prvi' nema garancija" 3rivatne 'ipotekarne kompanije sada osiguravaju ugovorne 'ipotekarne kredite za s!u aj neispunjenja ugovorni' obveza" 7i)otekarni krediti )o "iksnoj i )o )ro$jenjivoj sto)i /amatna stopa znatno uti e na mjese ni iznos anuiteta" /od 'ipotekarni' kredita uz *iksnu stopu kamatna stopa i mjese na otp!ata se ne mijenjaju tijekom @ivota 'ipotekarnog kredita" /amatna stopa na 'ipotekarne kredite uz promjenjivu stopu CAR0sD vezana je uz neke tr@i:ne kamatne stope i stoga se mijenja kroz vrijeme" /rediti uz promjenjivu stopu ug!avnom imaju ograni enja M na ko!iko visoko i!i nisko se mo@e kretati kamatna stopa unutar godine dana i tijekom @ivota kredita" Zajmoprimci vi:e vo!e kredite po *iksnoj stopi" /reditori su sk!oniji AR0s)u jer AR0s smanjuju kamatni rizik" #+,GE V+S*E 7(PO*E%A+N(7 %+E#(*A /ako tr@i:te 'ipotekarni' kredita postaje sve konkurentnije, kreditori nude sve intentzivnije 'ipotekarne ugovore nastojeAi privuAi zajmoprimce" 7i)otekarni krediti s rastu:o$ ot)lato$'GP!s ' E30 ima ni@e otp!atne rate u prvi' neko!iko godina, a zatim iznosi rata rastu"/ako vrijeme pro!azi,du@nik o ekuje porast do'otka tako da mu vi:e otp!ate neAe predstav!jati prob!em" 7i)otekarni krediti s rastu:o$ ;lavnico$ ' /reditori su kreira!i 'ipotekarni kredit s rastuAom g!avnicom kako bi pomog!i zajmoprimcu otp!atiti kredit u kraAem vremenskom razdob!ju" Tijekom vremena otp!atna rata Ae se poveAati" Rast Ae smanjiti g!avnicu br@e nego
17

sto bi se to dogodi!o u konvenciona!nom otp!atnom tijeku" Rezu!tat je da se smanjuje zivotni vijek kredita" 7i)otekarni krediti sa )odjelo$ ka)italno; do&itka ' /reditor snizava kamatnu stopu na 'ipotekarni kredit u zamjenu za udio u svakoj aprecijaciji nekretnine Cako se nekretnina proda po cijeni visoj od navedene, kreditor ima pravo na dio dobitiD" 7i)otekarni krediti sa sudjelovanje$ u ;lavnici ' 4 s!ucaju 'ipotekarni' kredita sa sudje!ovanjem u g!avnici, vanjski investitor, a ne kreditor, ima udje!a u aprecijaciji imovine" #ru;e hi)oteke ' +ruge 'ipoteke su krediti koji su osigurani nekretninom koja se koristi kao osiguranje za prvi 'ipotekarni kredit" +ruga 'ipoteka je novija od prvobitnog kredita" 7i)otekarni krediti s o&rnuti$ redoslijedo$ ot)lata ' Ovo je inovativna metoda koja umirov!jenicima omogucava da zive od vrijednosti po'ranjeni' u svojim domovima" 2anka mjesecno isp!acuje sredstva" /redit je osiguran nekretninom, a zajmoprimac ne p!aca nista po kreditu" /ada zajmoprimac premine, upravite!j stana duznika prodaje nekretninu kako bi se namirio dug" SE%,N#A+NO *+6(1*E 7(PO*E%A+N(7 %+E#(*A Savezna v!ada je osnova!a sekundarno trziste 'ipotekarni' kredita nakon Ve!ike krize, da bi potaknu!a ekonomsku aktivnost nacije, ustanovi!a je neko!iko agencija da kupuju 'ipotekarne kredite" Savezno naciona!no 'ipotekarno udruzenje 5ANNI6 0A6 bio je osnovan da kupuje 'ipotekarne kredite od stedionica, tako da bi te institucije mog!e odobriti vise 'ipotekarni' kredita" 3osto se sekundarno trziste 'ipotekarni' kredista sve vise ob!ikova!o, pojavio se novi posrednik)'ipotekarna banka" ?ipotekarne banke ima!e su neko!iko prednosti" Zbog svoje ve!icine mog!e su zaraditi na ekonomiji obujma pri odobravanju i servisiranju kredita" SE%J,+(*(-A.(JA 7(PO*E%A+N(7 %+E#(*A 3osrednici su se susreta!i s jos neko!iko prob!ema u svojim pokusajima da prodaju 'ipotekarne kredite" 3rvi je bio sto su se 'ipotekarni krediti u pravi!u prema!i da bi *igurira!i kao instrumenti za ve!eprodaju" +rugi prob!em je sto nisu bi!i standardizirani"imaju raz!icita razdob!ja do datuma dospijeca,kamatne stope i ugovorene uvjete" Trece ,'ipotekarni krediti su re!ativno skupi za servisiranje" Rizik od gubitka g!avnice nije izvjestan za 'ipotekarne kredite a u!agaci u 'ipotekarne kredite ne ze!e potrositi mnogo vremena na procjenu kredibi!iteta zajmoprimaca" Ti prob!emi su nada'nu!i stvaranje hi)otekarnih vrijednosnica. A!ternativa prodaju 'ipotekarni' kredita direktno u!agacima jest stvaranje nove vrijednosnice,osigurane ve!ikim brojem 'ipotekarni' kredita sakup!jeni' u ono sto se naziva 'ipotekarni put koji s!uzi kao ko!atera! za novu vrijednosnicu"ovaj se proces naziva sekuritizacija"najcesci tip vrijednosnice poduprte 'ipotekarnim kreditom je 'ipotekarni prijenost,vrijednosnica kod koje duznikovo otp!acivanje 'ipotekarnog kredita pro!azi preko vjerovnika prije nego sto se isp!ati u!agacima u 'ipotekarni prijenos"
18

3ostoji neko!iko vrsta prijenosni' vrijednosnica# 3rijenosi v!adinog naciona!nog udruzenja za 'ipotekarne kredite EINNI6 0A6, 3rijenosi savezne korporacije za stambene 'ipotekarne kredite 5R6++I6 0AC, Osiguravana 'ipotekarna obveza C0O, 3rivatni prijenosi 3I3s Cposrednici u privatnom sektoru su ponudi!i privatno izdane prijenosne vrijednosniceD" ?ipotekarni investicijski *ondovi nude individua!nim u!agacima pri!iku da investiraju u 'ipotekarne vrijednosnice unatoc nji'ovim visokim apoenima" 2uduci da 'ipotekarne vrijednosnice donose visi prinos od drzavni' obveznica a smatra i' se samo neznatno riskantnijima, u!agacima su priv!acne" ,<(NA% SE%J,+(*(-(+AN(7 7(PO*E%A+N(7 %+E#(*A NA 7(PO*E%A+NO *+6(1*E ?ipotekarni vrijednosni papiri takoder nazvani sekuritiziranim 'ipotekarnim kreditima,bi!i su vrz!o vazna ppojava na *inansijskim trzistima pos!jednji' godina .edna pogodnost sekuritiziranog 'ipotekarnog kredita jest sto smanjuje poteskoce koje uzrokuje osjet!jivost regiona!ni' kreditni' institucija na !oka!ne ekonomske *!uktuacije" .os jedna dobrobit sekuritizirani' 'ipotekarni' kredita jest sto u!agac moze uzivati nizak rizik i dugorocnost investiranja u 'ipotekarne kredite ,a da ne mora administrirati kredit" Nuspojava razvitka sekurati"'ip"kredita je sto su sada kamate na 'ip"kredite osjet!jive na naciona!ne i internaciona!ne utjecaje pa su stoga i kamate na 'ipote"kredite ko!eb!jivije nego sto su bi!e u pros!osti"" POGLAVLJE 3= 2AN/6 I 43RAV=.AN.6 2AN/A0A +a bismo razumje!i pos!ovanje banaka, prvo moramo prouciti nji'ovu bi!ansu tj !istu aktive i pasive" =ista je uravnote@ena tj njoj je svojstveno da je ukupna akitva jednaka ukupnim obavezama p!us kapita!" 2anke do!aze do sredstava posu(ivanjem i izdavanjem drugi' obaveza kao :to su depoziti" Zatim koriste sredstva da bi do:!e do aktive, kao :to su vrijednosnice i!i krediti" 2anke ostvaruju dobit nap!aAujuAi vi:u kamatu na vrijednosnice i kredite od tro:kova koje imaju na osnovu pasive" 2anke do!aze do sredstava izdavanjem dugovanja koja se jo: nazivaju izvori sredstava" Tako dobivena sredstva koriste se za kupovinu aktive koja ostvaruje pri'od" +epoziti po vi(enju i sredstva s depozitni' ra una tr@i:ta novca isp!aAuje se na za'tjev, :to znaAi da ako se v!asnik depozita pojavi u banci i zatra@i isp!atu, banka mu je duzna odma' isp!atiti njegova sredstva" Ovi depoziti predstav!jaju akitvu v!asnika depozita jer je dio njegove imovine" S druge strane za banku d"po v" predstav!ja pasivu jer v!asnik depozita mo@e u bi!o koje vrijeme po@e!jeti podiAi sredstva s ra una, a banka i' je obavezna isp!atiti" Ovi depoziti su najje*tiniji izvor srdstava banke" Netransakcijski depoziti su primarni izvor sredstava banaka" V!asnici ovi' depozita ne mogu na osnovu ti' depozita ispisivati ekove, no kamate su obi no vi:e nego !i na ra une po vi(enju" 3ostoje dvije vrste ovi' depozita a to su # :tedni ra uni I oro eni depoziti" Aktiva banaka ponekad naziva i upotreba sredstava dok su kamate dobivene na aktivu ono :to omoguAuje banci da ostvari dobit" 2anke izdaju rezerve iz dva raz!oga# prvo neke se rezerve
19

nazivaju obvezne rezerve te i' se izdvaja jer tako na!a@e zakon" 2anke dr@e i dodatne rezerve jer predstav!jaju naj!ikvidnija sredstva te i' banke mogu koristiti pri p!a anju svoje obveze kad nji'ovi k!ijenti povuku svoje depozite, osobno i!i putem eka" 2anke ostvaruju pro*it prije svega odobravajuAi kredite" /rediti predstav!jaju pojedinca i!i korporacije koja i' je dobi!a, dok za banku predstav!jaju aktivu jer donose pri'od" Oni su obi no manje !ikvidni od osta!i' sredstava jer i' nije moguAe pretvoriti u gotovinu prije nji'ova dospijeAa" 2anke ostvaruju dobit prodavajuAi pasivu koja ima jednu vrstu obi!je@ja kako bi od zarade kupi!e aktivu s drugim obi!je@jima" Taj proces se esto naziva trans*ormacija imovine" 4mjesto da jednostvano damo 'ipotekarni kredit direktno svom susjedu, mo@emo po!i@iti svoju :tednju u banku i tako omogu iti banci iskori:tenje sredstava da bi odobri!a kredit na:em susjedu" 4 stvarnosti banka trans*ormira :tednju gra(ana u 'ipotekarni kredit" 3redsjednik uprave neke banke ima 7 g!avna zadatka i to # prvo je pobrinuti se da banka raspo!a@e s dovo!jnom ko!i inom gotovog novca da bi bi!a u stanju isp!atiti sve depozite u s!ucaju od!jeva depozita" drugo da predsjednik mora s!ijediti strategiju ma!e iz!o@enosti riziku, pribav!jajuAi imovinu niskog rizika te diverzi*icirajuAi imovinu u v!asni:tvu banke M uprav!janje aktivom[ treAi zadatak mu je nabav!jenje sredstava uz ma!i tro:ak M uprav!jenje pasivom[ te na ktaju od!uka o ko!i ini kapita!a koji banka mora odr@avati kao i pribav!janje potrebnog kapita!a 4prav!janje aktivom ) banke poku:avaju naAi du@nike koji su vo!jni p!aAati visoke kamatne stope, a za koje istovremeno postoji ma!a vjerovatnost da bi mog!i prestati otp!aAivati svoje kredite" One tako(e poku:avaju kupiti vrijed"papire koji nude visoki povrati i ma!i rizik" 3ri uprav!janju svojom aktivom banke moraju nastojati umanjiti rizik diverzi*ikacije svog port*e!ja" To posti@u kupovinom raz!i ite vrste aktive i odobravanjem raz!i iti' vrsta p!asmana" 4prav!janje pasivom M od L9)ti' godina ve!ike su banke u va@nim *inan"sredi:tima po e!e tragati za na inom da im obveze u nji'ovoj banci mogu osigurati rezerve i !ikvidnost" To je rezu!tira!o ekspanzijom tr@i:ta prekonoAni' kredita kao :to je tr@i:te *edera!ni' sredstava novi' *inans" Instrumenata, kao :to su prenosivi certi*ikati o depozitu" To je omoguAi!o bankama da brzo do!aze do sredstava" 4prav!janje adekvatno:Au kapita!a M svaka banka mora od!u iti o iznosu kapita!a kojeg mora imati iz & raz!oga# prvo kapita! banke sprjeAava ste aj, situaciju u kojoj banka ne mo@e servisirati svoje obveze prema :tedi:ama i drugim vjerovnicima pa propada[ drugo iznos kapita!a utje e na pri'od v!asnika i treAe minima!an iznos kapita!a banke odre(uje zakonodavac" 2anke odrzavaju bankovni kapita! da bi smanji!e rizik neso!ventnosti" 2uduAi da v!asnici banke moraju znati vode !i odgovorne osobe dobro nji'ovu banku, potrebni su im dobri pokazate!ji pro*itabi!nosti banke" Osnovno mjeri!o je povrat na aktivu ROA koja pokazuje odnos neto dobiti pos!ije oporezivanja po svakom do!aru aktive" +rugi va@an pokazate!j uspje:nosti banke se naziva neto kamatna mar@a koja pokazuje raz!iku izme(u kamatnog pri'oda i kamatnog ras'oda kao postotak ukupne imovine" 3ojav!juje se jos pokazeta!ja kao :to je povrat na u!o@eni kapita! RO6 koji pokazuje odnos neto dobiti pos!ije poreza po svakom do!aru v!asni kog kapita!a" 3ostoji direktna veza izme(u ROA i RO6 koja je odre(ena mu!tip!ikatorom g!avnice koja predstav!ja iznos aktive po do!aru v!asni kog kapita!a" S aspekta povrata na aktivu, :to je manji kapita! banke to je vi:i
20

povrat v!asnicima banke " 0inima!ni kapita! banke ) banke posjeduju odre(eni kapita! zato :to je to tako propisano od strane zakonodavca" Zbog visoki' tro:kova dr@anja kapita!a uprave banke esto @e!e dr@ati manje kapita!a nego :to je to propisano" Izvanbi!an ne aktivnosti uk!ju uju trgovanje *inans"instrum" i stvaranje zarade od naknade i prodaje kredita" To su aktivnosti koje uti u na dobit banke, a!i nisu iskazane u njezinoj bi!ansi" .edan od izvanbi!an ni' aktivnosti ija je va@nost poras!a pos!jedni' godina uk!ju uje zaradu od prodaje kredita" 3rodaja kredita koja se jo: naziva sekundarna participacija u zajmu" One zara(uju prodavajuAi kredite po vrijednosti koja je ne:to vi:e od vrijednosti samog kredita" +ruga vrsta ovi' aktivnosti uk!ju uje i ostvarivanje pri'oda od naknada koje banke primaju za pru@anje specija!izirani' us!uga svojim k!ijentima poput trgovina stranom va!utom u ime k!ijenta, garantiranje duznicki' vrijed"papira kao sto su bankovni akcepti i pru@anje za:titni' kreditni' !inija" 3romjene u *inansijskom okru@enju stimu!iraju *inansijske institucije na potragu za inovacijama koje Ae biti pro*itabi!ne" +a bi pre@ivje!e u novom okru@enju, *inansijske institucije mora!e su razviti nove proizvoe i us!uge koje su pro*itabi!ne jer odgovaraju potrebama k!ijenata"taj proces se naziva *inansijski inzinjering" Najva@nija promjena u ekonomskom okru@enju koja je pos!jednji' godina promjeni!a potra@nju za *inan"proizvodima, jest dramati an porast ko!ebi!jvosti kamatni' stopa"

POGLAVLJE 3> <T6+IONIC6 I /R6+ITN6 ZA+R4E6 1tedionice /ongres je odredio da stedno)kreditne zadruge I zadruzne stedionice trebaju osiguravati 'ipotekarne kredite k!ijentima" Tjekom veceg dije!a dvadesetog sto!jeca zadovo!java!e su potrebe k!ijenata I ostvariva!e dobit" 1tedno'kreditne zadru;e /asni' $>89)i' I pocetkom $>N9)i' stedno)kreditne zadruge gubi!e su novac jer je kamata na nji'ove depozite poras!a, dok je povrat nji'ov 'ipotekarni port*e!j ostao isti" Eubitci su u pocetku dove!i do deregu!acije, medjutim, stedno)kreditne zadruge nastav!ja!e su gubiti novac bez obzira na zakonsku re*orm" Zbog ve!iki' gubitaka $>N8 godine ponovo su doneseni strozi zakoni" Od tada do danas stedno)kreditna industrija se oporavi!a I s aspekta pro*itabi!nosti I s aspekta neto vrijednosti" Nastav!jeno je njezino okrupnjavanje, iako je razina ukupne active otpri!ike nepromijenjena" 1tedionice vs 9tedno'kreditne zadru;e Zadruzne stedne banke I stedno)kreditne zadruge u mnogocemu su veoma s!icne" Raz!ika u
21

$" v!asnickoj strukturi" %" Zadruzene stedne banke koncentrirane su na sjeveroistoku Sjedinjeni' drzava stedno kreditne zadruge rasporedene di!jem zem!je" &" Zadruzene stedne banke mogu osigurati svoje depozite kod pojedini' savezni' drzava i!i kod 5S=IC)a" 5edera!ne kooporacije za osiguranje depozita, dok stedno)kreditne zadruge nemaju tu mogucnost" 7" Zadruzne stedne banke nisu se u potpunosti usredotoci!e na odobravanje 'ipoteka te su *!eksibi!nije u investiranju od stedno)kreditni' zadruga" %reditne zadru;e Trecu vrstu stedni' investicija predtsav!jaju kreditne zadruge, *inancijske institucije koje su se usredotoci!e na isponjavanje bankarski' I kreditni' potreba svoji' c!anova" Organizirane kako bi odgovara!e na potrebe gradjana, a ne pos!ovni' subjekata te se od osta!i' institucija raz!ikuju po svojoj v!asnickoj strukturi I obvezi medjusobne povezanosti medju c!anovima" One su jednostavne jer nji'ovi c!anovi moraju biti medjusebno povezani da bi posta!i c!anovi" 3rincim medjusebne povezanosti je e!ement koji je ogranicio rast kreditni' zadruga" Vecina i' je re!ativno ma!a u usporedbi s stedno Mkreditnim zadrugama I pos!ovnim bankama" Zbog svoje re!ativno ma!e ve!icine, kreditne zaruge imaju koristi od udruzivanja u kooperativne organizacije" Takve organizacije, kao sto je C4NA,pruzaju us!uge uprav!janja !ikvidnoscu, odobravaju 'ipoteke, pruzaju us!uge osiguranja kao I te'nicke us!uge koje pojedine kreditne zadruge drugacije ne bi mog!e osigurati" Or;anizacija kreditnih zadru;a Nadzor ( osi;uranje Naciona!nim zakonom o kreditnim zadrugama iz $>89 godine osnovana je Naciona!na uprava za kreditne zadruge" Nezavisna *edera!na agencija ima zadatak nadzora nad kreditnim zadrugama kojima su dozvo!e za rad izda!e savezne v!asti te v!asti pojedini' drzava koje uzivaju savezno osiguranje depozita" $>89 godine osnovn je Naciona!ni *ond osiguranja u!oga u kreditnim zadrugama" Tim su *ondom osigurani depoziti svi' savezni' kreditni' unija I vecine oni' kojima su dozvo!u izda!e v!asti pojedine drzave" Sredisne kredite zadru;e ) kreditne zadruge su ma!e te nediversi*icirane, cesto su osjet!ive sezonske prob!em s !ividnoscu" One pruzajz s!jedece us!uge# 3omagaju institucijama 4!aganje viska sredstava kod Sredisnje americke kreditne zadruge Odrzavanje k!irinskog sa!da N4djenje us!uga obrazovanja Velicina kreditnih zadru;a" /reditne zadruge su ma!e u usporedbu s osta!im depozitnim *inancijskim institucijama"
22

,druzenja. 2uduci da su kreditne zadruge obicno veoma ma!e, cesto im nedostaju potrebna ekonomija obujma za pruzanje us!uga k!ijentima po konkurentnim troskovima" 0noge kreditne zadruge ne mogu priustiti odrzavanje v!astite mreze bankomata" .edno od moguci' rjesenja tog prob!ema jest osnivanje udruzenja, grupe udruzeni' kreditni' zadruga" Te zadruge pruzaju us!uge ve!ikom broju kreditni' us!uga" (zvor sredstava O&icni racuni udjela"Obicni racuni udje!a su stedni racuni" /!ijenti putem takvi' racuna ne mogu izdavati cekove" /!ijenti ne dobivaju kamate na sredstva na racunu, umjesto toga dobivaju dividendu" .erti"ikati o udjelu. Certi*ikati o udje!u usporedivi su s certi*ikatima o depozitu koje nude pos!ovne banke" /!ijent se obavezuje deponirati svoja sredstva u kreditnoj zadruzi tijekom odredjenog razdob!ja I za to dobiva visi prinos" #ra"t racuni udjela" .ednaki cekovimakoje ispisuju gradjani pos!ovni' banaka" +onose kamate I omogucavaju k!ijentima da na nji' izdaju mjenice" %a)ital. /apita! kreditni' zadruga ne moze se mjeriti na uobicajan nacin jer racuni udje!a kreditni' zadruga zapravo predstav!jaju racune v!astitog kapita!a" /apita! kao raz!iku izmedju ukupne active I ukupne passive gdje pasiva uk!jucuje sve racune udje!a" Prednosti i nedostaci kredi. -adru;a /reditne zadruge uzivaju u neko!iko prednosti $" "kao nepro*itne organizacije os!obodene su savezni' poreza" %" mnoge uzivaju u podrsci neke pokrovite!jske tvrtke, sto im smanjuje troskove pos!ovanja" &" /oristenje vo!ontera takodjer pridonosi manjim troskovima" E!avni nedostatak) pravoi!o o me(usobnoj povezanosti

Osi;uravaju:a dru9tva OsiguravajuAa dru:tva bave se preuzimanjem rizika u ime svoji' k!ijenata u zamjenu za naknadu koja se naziva )re$ija" veAina !judi nije sk!ona riziku# oni Ae radije p!atiti odre(eni ekvivalent si;urnosti Cpremiju osiguranjaD nego pri'vatiti rizik da izgube svoju kuAu i!i automobi!" 2uduAi da !judi nisu sk!oni riziku oni Ae radije p!atiti osiguranje te biti sigurni ko!ikom imovinom raspo!a@u Cnji'ova trenutna imovina umanjena za premiju osiguranjaD nego preuzeti rizik i iz!o@iti se da se nji'ova imovina smanji" *e$eljna naela osi;uranja Iako postoji mnogo vrsta osiguranja o osiguravajuAi' dru:tava, za sve vrste osiguranja vrijedi neko!iko teme!jni' na e!a#
23

$" 0ora postojati veza izme(u osiguranika i korisnika osiguranja" / tomu, korisnik osiguranja mora biti netko iz!o@en potencija!nom gubitku" %" Osiguranik se obavezuje osiguravajuAem dru:tvu dostaviti potpune i ta ne podatke" &" Osiguranik ne smije pro*itirati od po!ice osiguranja" 7" Ako treAa stranka osiguraniku nadoknadi gubitak, obaveza osiguravajuAeg dru:tva umanjuje se za iznos te naknade" O" OsiguravajuAe dru:tvo mora imati ve!iki broj osiguranika tako da rizik mo@e biti raspore(en na ve!iki broj raz!i iti' po!ica" L" Eubitak mora biti moguAe kvanti*icirati" Npr"na*tna kompanija ne mo@e up!atiti po!icu osiguranja za neistra@eni izvor na*te 8" OsiguravajuAe dru:tvo mora biti u moguAnosti izra unati vjerijatnost spomenutog gubitka" Ci!j primjene ovi' na e!a jest sa uvati integritet procesa osiguranja" Ne;ativna selekcija i $oralni hazard u osi;uravaju:oj industriji ) do s!u aja negativne se!ekcije do!azi kad su osobe koje mogu zaraditi na nekoj transakciji ujedno i osobe koje @e!e aktivno sudje!ovati u toj transakciji, pa postoji ve!ika vjerovatnost da Ae upravo te osobe biti izabrane" Za koga postoji veAa vjerojatnost da Ae ugovoriti zdravstveno osiguranje# osobe koje su rijetko bo!esne i!i osobe sa kroni nim zdravstvenim prob!emimaZ Stranka za koju postoji veAa vjerojatnost da Ae pretrpjeti gubitke je ujedno i stranka koja Ae u veAem broju s!u ajeva up!atiti osiguranje" 3rob!em negativne se!ekcije postav!ja pitanje koje po!ice osiguravajuAe dru:tvo treba pri'vatiti" 2uduAi da postoji veAa vjerovajtnoAa da Ae osoba !o:ijeg zdrav!ja ugovoriti po!icu dopunskog zdravstvenog osiguranja nego netko potpuno zdrav, mo@emo predvidjeti da bi u takvim s!u ajevima osiguravajuAa dru:tva odbi!a svakoga tko se prijavi" S obzirom da se to u stvarnosti ne doga(a, osiguravajuAa dru:tva su sigurno na:!a a!ternativno rije:enje" Npr" VeAina osiguravajuAi' dru:tava za'tjeva zdravstveni preg!ed prije ugovaranja zdravstvenog i!i @ivotnog osiguranja" Ako iza(e na vidje!o da posoji neka bo!est koja za zdrav!je te osobe igra va@nu u!ogu, osiguravajuAa tvrtka mo@e izdati po!icu osiguranja koja ne pokriva dijagnosticiranu bo!est" +o mora!nog 'azarda do!azi kad osiguranik propusti poduzeti potrebne mjere da izbjegne moguAi gubitak jer zna da Ae mu taj gubitak osiguranje nadoknaditi" Npr" mora!no isku:enje mo@e vas navesti da ne zak!ju ate vrata svog automobi!a ako postoji moguAnost da Ae vam osiguranje nadoknaditi :tetu u s!u aju kra(e" .edan od na ina na koji se osiguravajuAa dru:tva bore protiv prob!ema mora!nog 'azarda jeste ugovaranje o&avezne "ran9ize" 5ran:iza je odre(eni udje! u iznosu gubitka koji mora p!atiti osiguranik prije nego :to mu osiguravajuAe dru:tvo pristane p!atiti naknadu :tete" C<teta O999[ *ran:iza $999, a dru:vo nadokna(uje preosta!i' 7999"D Prodaja osi;uranja ' po!ice osiguranja se za raz!iku od mnogi' bankarski' us!uga, ne prodaju se same od sebe" 4mjesto toga, osiguravajuAa dru:tva moraju zapos!iti ve!iki broj prodava a" OsiguravajuAa dru:tva su posebna jer nji'ovi agenti prodaju proizvod koji tvrtku iz!a@e riziku" Neovisni agenti mogu prodavati osiguranje za raz!i ita osiguravajuAa dru:tva" Ne moraju biti !oja!ni odre(enoj tvrtki te im je zadatak jednostavno pronaAi najbo!ji proizvod za k!ijenta" Ekskluzivni agenti prodaju proizvode samo jednog osiguravajuAeg dru:tva" VeAina agenata bi!i oni eksk!uzivni i!i neovisni, p!aAeni su putem provizije" +a bi kontro!ira!i rizik kojem i' iz!a@u nji'ovi agenti, osiguravajuAe tvrtke zapo:!javaju kontrolore,"
24

osiguravajuAa dru:tva mogu biti organizirana kao dioni ko dru:tvo i!i dru:tvo osoba CzadrugaD" V!asnici po!ica dobivaju dividende koje predstav!jaju iznos za koji su premije bi!e veAe od tro:kova" .edinstvena od!ika dividendi zadr@anog osiguranja je da one nisu oporezive kao dividende drugi' tvrtki" Vrste osi;uranja Osiguranje se k!asi*icira suk!adno vrsti ne@e!jenog doga(aja za koji je ugovoreno" Naj e:Ae je @ivotno osiguranje, osigranje imovine te osiguranje od nezgode" 6ivotno osi;uranje Osnovni proizvodi os!iguravajuAi' dru:tava su @ivotna osiguranja u u@em smis!u, inva!idsko osiguranje, rente te zdravstveno osiguranje" @ivotno osiguranje nas!jednicima preminu!e osobe osigurava pri'od" Tro:kovi @ivotnog osiguranja ovise o *aktorima kao :to su starost osiguranika, prosje na o ekivana dob, zdrav!je i na in @ivota osiguranika, te operativnim tro:kovima osigiuravajuAeg dru:tva" iako je te:ko predvidjeti ko!iko Ae neko dugo @ivjeti i!i ko!ika je vjerojatnost da postane nesposoban za rad, kad postoji ve!iki broj osiguranika, ta an iznos koji Ae osiguravajuAe dru:tvo morati p!atiti mo@e se veoma ta no izra unati" OpAenite kategorije @ivotnog osiguranja su riziko osiguranje, osiguranje za s!u aj smrti i univerza!no @ivotno osiguranje" +entno osi;uranje" Ako po!ice riziko osiguranja smatramo osiguranjem koje nas osigurava do smrti, rentno osiguranje mo@emo smatrati osiguranjem koje nas :titi od @ivota" Ako po@ivimo du@e nego :to smo p!anira!i kad smo krenu!i u mirovinu, mo@emo potro:iti sav svoj novac i zavr:iti u siroma:tvu" .edan od na ina kako zaobiAi tu moguAnost jest ugovaranje rentnog osiguranja" Rentno osiguranje veoma je osjet!jivo na prob!em negativne se!ekcije" /ad !judi odu u mirovinu oni mogu bo!je procijeniti svoj o ekivani @ivotni vijek nego osiguravajuAe dru:tvo" +a bi izbjeg!a ovaj prob!em, osiguravajuAa dru:tva imaju obi aj skupo nap!aAivati pojedina na rentna osiguranja" OsiguravajuAa dru:tva koja prodaju @ivotna osiguranja do!aze do sredstva iz dva izvora" 3rvo, putem premija koje predstav!jaju buduAe obveze koje Ae doAi na nap!atu kad osiguranik umre, te drugo, putem premija u mirovinske *ondove kojima uprav!ja osiguravajuAe dru:tvo" Ta su sredstva po svojoj prirodi dugoro na" -dravstveno osi;uranje' 3ojedina no zdravstveno osiguranje veoma je osjet!jivo na prob!em negativne se!ekcije" Osobe koje znaju da postoji moguAnost da obo!e, sk!oniji su ugovaranju po!ice zdravstvenog osiguranja :to poskup!juje zdravstveno osiguranje" VeAina po!ica zdravstvenog osiguranja nudi se putem programa koje *inansiraju pos!odavci u sk!opu koji' oni dje!omi no i!i u potpunosti p!aAaju premije zdravstvenpog osiguranja zapos!enika" Osi;uranje i$ovine i osi;uranje od nez;ode Osiguranje imovine i osiguranje od nezgode je najstariji ob!ik osiguranja")Osiguranje imovine i osiguranje od pos!jedica nesretnog s!u aja :titi osiguranike od vatre, kra(e, o!uja, eksp!ozija pa ak i nemara" Osiguranje od pos!jedica nesretnog s!u aja Ci!i osiguranje od odgovornostiD :titi osiguranike od odgovornosti za :tetu koju je osiguranik mo@da nanio drugoj osobi !o:im proizvodom i!i nesretnim s!u ajem" Osiguranje imovine i osiguranje od nezgode raz!ikuju se od @ivotnog osiguranja" 3rvo, po!ice tog osiguranja obi no su kratkoro ne, ugovorene na razdob!je od godine dana i!i kraAe" +rugo, dok je @ivotno osiguranje ograni eno na pokrivanje jednog doga(aja, ugovaranjem osiguranja imovine i osiguranja od nezgode osiguranik je osiguran od neko!iko raz!i iti' doga(aja" I kona no, iznos moguAe :tete puno je te@e
25

predvidjeti nego kod @ivotnog osiguranja" 4 sk!opu osiguranja imovine mo@e se ugovoriti po!ica osiguranja od imenovani' opasnosti i!i po!ica osiguranja od naimenovani' opasnosti" Police osiguranja od imenovanih opasnosti osiguravaju osiguranika samo od oni' opasnosti koje su izri ito navdene u po!ici, dok police osiguranja od neimenovanih opasnosti osiguravaju osiguranika od svi' opasnosti osim oni' koje su izri ito isk!ju ene iz po!ice osiguranja" +eosi;uranje. .edan od na ina na koji osiguravajuAa dru:tva mogu ograni iti svoju iz!o@enost riziku jest ugovaranje reosiguranja" Reosiguranje prebacuje dio rizika drugoj tvrtki u zamjenu za dio premije" Reosiguranje dozvo!java osiguravajuAim dru:tvima izdavanje veAi' po!ica osiguranja jer jedan dio po!ice dr@i druga tvrtka"Otpri!ike na $9F svi' po!ica osiguranja imovine i osiguranja od nezgode ugovoreno je reosiguranje" 0a!e osiguravajuAe tvrtke e:Ae ugovaraju reosiguranje nego ve!ike tvrtke" 0o@ete to smatrati osiguranjem osiguravajuAi' tvrtki" 2uduAi da ugovarate!j po!ice reosiguranja obi no mo@e vi:e izgubiti nego reosiguravate!j, mora!ni 'azard i negativna se!ekcija ne predstav!jaju ve!iki prob!em"

POGLAVLJE ?@ ?6+EINE CZA<TITA O+ RIZI/AD 5INANSI.S/I0 +6RIVATI0A /inansijski derivati i!i izvedenice, nude isp!ate koje su povezane sa pret'odno izdanim vrijednosnim papirima i predstav!jaju koristan a!at za umanjivanje rizika" Oni su veoma u inkoviti u smanjivanju rizika zato :to omoguAuju *inansijskim institucijama tzv" 7E#6(NG tj" sudje!ovanje u *inansijskim transakcijama koje smanjuju i!i e!imini:u rizik" /ada *inansijska institucija kupi neki sredstvo, tj" obave@e se da Ae ga kupiti, ka@e se da je zauze!a du;u )oziciju :to je mo@e iz!o@iti riziku ako povrat odnosno zarada nije sigurna" Ako je proda!a sredstvo, tj" obaveza!a se da Ae ga prodati odnosno dostaviti, onda se ka@e da je zauze!a kratku )oziciju :to je tako(e mo@e iz!o@iti riziku" Osnovni )rinci) hed8in;a je da 7ed8iranje Aili za9tita odB rizika ukljuuje sudjelovanje u "inansijskoj transakciji koja neutralizira du;u )oziciju )reuzi$anje$ dodatne kratke )ozicije ili neutralizira kratku )oziciju )reuzi$anje$ dodatne du;e )ozicije. #ru;i$ rijei$a, ako je *inansijska institucija kupi!a vrijednosni papir i zbog toga zauze!a dugu poziciju, ona provodi 'edgiranje Cza:tituD ugovaranjem prodaje tog vrijednosnog papira Ckako bi zauze!a kratku pozicijuD u neko buduAe vrijeme" Isto tako, ako je zauze!a kratku poziciju prodajom vrijednosnog papira Ckako bi zauze!a dugu pozicijuD u neko buduAe vrijeme" Samim tim 7ed8in; mo@e biti de*inisan kao postupak zauzimanja dvije suprotne pozicije tako da potencija!ni gubitak iz jedne pozicije bude neutra!isan pro*itom iz druge pozicije" +rugim rije ima, 'ed@ing podrazumeva ustanov!javanje poravnjavajuAi' dugi' i kratki' pozicija u namjeri da se smanji rizik koji bi mogao proisteAi iz negativni' cjenovni' kretanja" 4 per*ektno uspostav!jenom 'ed@ingu nikakav gubitak Ca!i ni dobitakD ne mo@e biti ostvaren" 3ro*iti i gubici iz suprotni' pozicija daju nu!tu sumu pri postizanju bi!o koje cijene na tr@i:tu" Najva8niji "inansijski derivati koje direktori *inansijski' institucija koriste kako bi umanji!i rizik su#
26

$" *er$inski u;ovori# 3.3. %a$atni "orCard u;ovor, koji predstav!ja ugovor o prodaji du@ni ki' instrumenata u nekom buduAem trenutku" Nji'ova prednost !e@i u nji'ovoj *!eksibi!nosti, dok im je mana to :to su pod!o@ni riziku nepo:tivanja ugovora kao i to da je nji'ovo tr@i:te ne!ikvidno" 3.?. /utures u;ovori C*ju ersiD, koji su s!i ni *orPard ugovorima u tome :to odre(uju da neki du@ni ki instrument mora biti dostav!jen od strane jedne ugovorne strane drugoj na odre(eni datum u buduAnosti po odre(enoj cijeni" 0e(utim, nji'ova prednost !e@i u tome :to nisu iz!o@eni riziku nepo:tivanja ugovora, :to su standardizovani te samim tim i mnogo !ikvidniji, te u manjim transakcionim tro:kovima kao i veAoj brzini transakcija" Investitori koriste *ju erse u ci!ju za:tite odre(enog nivoa prinosa, putem trans*era rizika na druge u esnike u trgovini" Ovaj rizik preuzimaju :peku!anti koji zauzimaju suprotne pozicije od 'ed@era i time ine tr@i:te !ikvidnim" ?ed@eri se trans*erom rizika na druge u esnike C:peku!anteD osiguravaju od gubitka a!i i smanjuju moguAnost poveAanja pro*ita" 3ozicija koja se *ju ersima zauzima u *unkciji trans*era rizika, suprotna je poziciji koju investitor ima u osnovnom instrumentu" Ako investitor posjeduje osnovni *inansijski instrument i!i robu Czauzima dugu pozicijuD, on mora na tr@i:tu *ju ersa zauzeti poziciju prodaje Ckratka pozicijaD, kojom e!imini:e rizik smanjenja cijene osnovnog *inansijskog instrumenta i!i robe" Npr"# uko!iko proizvo(a :eAerne trske uje g!asine da Ae se iz susjedne zem!je p!asirati ve!ike ko!i ine vi:kova :eAera na domaAe tr@i:te, on Ae sk!opiti *ju ers ugovor koji mu omoguAava da izbjegne gubitke od moguAeg pada cijene :eAerne trske" Ova 'ed@ing operacija smanjuje rizik, a!i i zatvara moguAnost ostvarivanja pro*ita uko!iko se g!asine poka@u !a@nim a :eAerna trska dostigne veAu cenu" Ako u esnik na tr@i:tu @e!i da se za:titi od rasta u cijeni *inansijskog instrumenta i!i robe koju ne posjeduje Czauzima kratku pozicijuD, zauzeAe u *ju ers ugovoru dugu poziciju ) poziciju kupovine kojom e!imini:e rizik poveAenja cijena osnovnog *inansijskog instrumenta i!i robe" Npr"# uko!iko je domaAe preduzeAe naru i!o ma:ine iz .apana koje treba da budu p!aAene i isporu ene za :est mjeseci a o ekuje se ja anje jena, kupovinom *ju ersa na jen preduzeAe izvr:ava 'ed@ing operaciju :titeAi se od ne@e!jene promjene kursa" Zauzimanjem suprotne pozicije u *utures ugovorima od one koje imaju u osnovnom instrumenti u esnici na tr@i:tu mani*estuju tipi no pona:anje investitora koji ima averziju prema riziku :titeAi se od gubitka a!i @rtvujuAi pri tom :ansu za ostvarivanje pro*ita" 3.@. /utures u;ovori na indeks dionica, su *utures ugovori kojima je *inansijski instrument u pod!ozi neki indeks tr@i:ta dionica kao :to je S\3 O99 IndeR Cko!i ina novca pomo@ena sa brojem bodova tog indeRaD" Samim tim se ovi ugovori namiruju dostavom novca a ne vrijednosni' papira" Indeks tr@i:ta dionica se mo@e koristiti za 'edgiranje rizika tr@i:ta dionica smanjivanjem sistemskog rizika port*o!ia i!i utvr(ivanjem cijena dionica" OP.(JE ?.3. O)cije daju kupcu pravo kupovine Cca!! opcijaD i!i prodaje Cput opcijaD vrijednosnog papira po izvr:noj cijeni u toku nekog vremenskog perioda" Tu se raz!ikuju dvije vrste opcija, a$erika, koja dopu:ta izvr:enje bi!o kada unutar tog perioda, i evro)ska, koja dopu:ta
27

izvr:enje tek na kraju tog perioda" 5unkcija zarade od opcija nije !inearna, tj" zarada ne raste uvijek za isti iznos kod promjene cijene teme!jnog *inansijskog instrumenta" Nelinearna "unkcija zarade kod o)cija obja:njava za:to je nji'ova vrijednost Ckao :to to pokazuje nji'ova premijaD# $Dne;ativno povezana sa izvr:nom cijenom kod ca!! opcija a pozitivno sa izvr:nom cijenom kod put opcija, %D)ozitivno povezana sa periodom do dospijeAa i kod put i kod ca!! opcija te &D)ozitivno povezana sa ko!eb!jivo:Au cijene *inansijskog instrumenta na kojem se opcija bazira i kod put i kod ca!! opcija" Osiguravanje od ne@e!jenog pada cijena roba i!i vrijednosni' papira je jo: e*ikasnije rea!izirati kori:tenjem opcija, kao savr:enijeg ob!ika derivativni' *inansijski' instrumenata" Naime, priroda opcije kao *inansijskog instrumenta koji daje pravo a!i ne stvara obavezu njenom kupcu da je i rea!izuje otvara moguAnost optiranja, prije svega da !i uop:te rea!izovati opciju, a ako je od!uka o rea!izaciji opcije done:ena onda se postav!ja pitanje vremenskog trenutka u okviru ugovorom predvi(enog perioda kada rea!izirati opciju" Ako se 'ed@er osigurava od rizika pada cijene robe i!i vrijednosnog papira koji ini njegovu aktivu, onda je !ogi no da Ae 'ed@er izabrati kupovinu prava da proda svoju robu i!i vrijednosni papir u buduAem periodu Cugovorom odre(enD po cijeni koja je ugovorena danas" +ak!e, on Ae kupiti prodajnu opciju, koja mu daje pravo a ne stvara obavezu da proda svoju robu i!i vrijednosni papir u buduAnosti po danas ugovorenim cijenama" 2uduAi da za kupovinu ovog prava kompanija mora p!atiti premiju, ekonomski e*ekat od kupovine ovog prava Ae zavisiti od kretanja cijena roba i!i vrijednosni' papira koji ine aktivu kompanije" Ako je pad cijena, izra@en u procentu, veAi od p!aAene premije za prodajnu opciju, izra@ene u procentu od unaprijed ugovorene cijene, onda Ae 'ed@er ostvariti pozitivnu raz!iku" Ako se ova dva procenta podudaraju 'ed@er Ae imati puno pokriAe, a!i neAe ni:ta zaraditi" Ako u ugovornom periodu nije ostvaren o ekivani pad cijene onda Ae kupac opcije ostvariti gubitak u iznosu p!aAene premije na prodajnu opciju" /upovnu opciju kupuju kompanije koje se @e!e osigurati od rizika rasta cijena, prije svega rasta cijena sirovina i repromaterija!a i!i rizika promjena kamatni' stopa i devizni' kurseva za pribav!janje neop'odni' depozita za *inansijske transakcije *inansijski' institucija" +ak!e, kompanije koje ne raspo!a@u za!i'ama sredstava kupuju prava da kupe odre(enu robu, vrijednosne papire i!i iznose novca nekog buduAeg dana u okviru ugovorom predvi(enog perioda po cijenama koje su ugovorom unaprijed utvr(ene" Za to svoje pravo one p!aAaju premiju na kupovnu opciju" ?.?. /utures o)cije se koriste za 'edgiranje kamatnog rizika na s!i an na in kao i terminski ugovori, s tim da su dra@i izbor kod makro 'edgeva jer su povezane sa manjim brojem ra unovdstveni' prob!ema nego *utures ugovori" ?. SCa) u;ovori %a$atni sCa) u;ovori, uk!ju uju promjenu jedne vrste pri'oda od kamata za drugu vrstu pri'oda od kamata te se kod nji' pojav!juju s!i ni prob!emi nepo:tivanja ugovora i smanjene !ikvidnosti kao kod *orPard ugovora" Zbog toga u kamatnim sPap ugovorima esto sudje!uju posrednici kao :to su ve!ike pos!ovne kao i investicijke banke koje stvaraju tr@i:ta sPap ugovora" 4govaranjem kamatnog sPap ugovora odstranjuje se kamatni rizik jer se mijenja jedna vrsta pri'oda koja je osje!jiva na promjene kamatni' stopa za drugu vrstu pri'oda sa *iksnom kamatnom stopom"
28

5inansijske institucije smatraju kamatne sPap ugovore korisnim na inom za:tite od kamatnog rizika jer kamatni sPap ugovori posjeduju jednu ve!iku prednost u odnosu na *utures i opcijske ugovore a to je# mogu se ugovoriti na veoma duga razdob!ja" 3ored toga nji'ove prednosti su i ni@i tro:kovi transakcija" 4 nedostatke spadaju smanjena !ikvidnost kao i rizik od neispunjenja ugovorni' obaveza" D. -akljuak 0o@emo reAi da postoje tri raz!oga za zabrinutost u vezi sa opasnostima koje nosi pos!ovanje *inansijskim derivatima# $Doni omoguAuju *inansijskim institucijama da poveAaju svoju po!ugu i preuzmu na sebe ve!iki rizik Ctako :to im omoguAuju im omoguAuju dr@anje veAe ko!i ine imovine na kojoj se teme!je derivati od iznosa koji su po!o@i!iD, %Doni su previ:e s!o@eni da bi i' svi direktori *inansijski' institucija mog!i razumjeti i &Doni iz!a@u *inansijske institucije ve!ikim kreditnim rizicima jer ve!iki iznos g!avnica ugovora sa derivatima uve!iko pre!azi kapita! ti' institucija"

29