P. 1
NEOLITIK Nova Skripta

NEOLITIK Nova Skripta

|Views: 112|Likes:
Published by Don Vito Di Lussino
neolitik
neolitik

More info:

Published by: Don Vito Di Lussino on Mar 17, 2014
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/01/2014

pdf

text

original

Sections

  • 1. NEOLITIK I NEOLITIZACIJA
  • 2. POSLIJEDICE NEOLITIČKE REVOLUCIJE
  • 3. OSNOVNE ZNAČAJKE NEOLITIKA
  • 4. NEOLITIK BLISKOG ISTOKA
  • 5. PRETKERAMIČKI NEOLITIK ANATOLIJE
  • 6. KERAMIČKI NEOLITIK ANATOLIJE
  • 7. NEOLITIK CIPRA
  • 8. NEOLITIK EGEJE
  • 8.2. EGEJSKI OTOCI – KIKLADI
  • 8.4. SREDIŠNJA TRAKIJA I ISTOČNA MAKEDONIJA
  • 9. NEOLITIK MAKEDONIJE
  • 10. NEOLITIK BUGARSKE
  • 11. NEOLITIK RUMUNJSKE
  • 12. NEOLITIK PANONSKOG I PERIPANONSKOG PODRUČJA (MAĐARSKA)
  • 13. NEOLITIK SRBIJE
  • 14. NEOLITIK BOSNE I HERCEGOVINE
  • 15. NEOLITIK HRVATSKE
  • 15.1. JADRANSKA ZONA
  • 15.2. KONTINENTALNA ZONA
  • 16. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA – PJZ II
  • 17. GUDNJA – VIŠESLOJNO PRAPOVIJESNO NALAZIŠTE
  • 18. IZGOVORI POJEDINIH LOKALITETA I KULTURA
  • 19. POPIS LITERATURE

SVEUČILIŠTE U ZADRU – ODJEL ZA ARHEOLOGIJU

Neolitik
skripta za studente
-mitar-

2013

1.

IZDANJE

Sadržaj
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. NEOLITIK I NEOLITIZACIJA ................................................................................................... 3 POSLIJEDICE NEOLITIČKE REVOLUCIJE ................................................................................ 9 OSNOVNE ZNAČAJKE NEOLITIKA....................................................................................... 12 NEOLITIK BLISKOG ISTOKA ................................................................................................ 16 PRETKERAMIČKI NEOLITIK ANATOLIJE .............................................................................. 30 KERAMIČKI NEOLITIK ANATOLIJE ...................................................................................... 36 NEOLITIK CIPRA ................................................................................................................. 42 NEOLITIK EGEJE ................................................................................................................. 47 8.1. 8.2. 8.3. 8.4. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. KRETA ......................................................................................................................... 55 EGEJSKI OTOCI – KIKLADI ........................................................................................... 56 PELOPONEZ ................................................................................................................ 58 SREDIŠNJA TRAKIJA I ISTOČNA MAKEDONIJA ............................................................ 61

NEOLITIK MAKEDONIJE ..................................................................................................... 63 NEOLITIK BUGARSKE ....................................................................................................... 70 NEOLITIK RUMUNJSKE .................................................................................................... 75 NEOLITIK PANONSKOG I PERIPANONSKOG PODRUČJA (MAĐARSKA) ........................... 79 NEOLITIK SRBIJE .............................................................................................................. 87 NEOLITIK BOSNE I HERCEGOVINE ................................................................................... 98 NEOLITIK HRVATSKE ..................................................................................................... 112 JADRANSKA ZONA .................................................................................................. 112 KONTINENTALNA ZONA ......................................................................................... 129

15.1. 15.2. 16. 17. 18. 19.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA – PJZ II .............................................................................. 142 GUDNJA – VIŠESLOJNO PRAPOVIJESNO NALAZIŠTE ..................................................... 146 IZGOVORI POJEDINIH LOKALITETA I KULTURA ............................................................. 148 POPIS LITERATURE ........................................................................................................ 149

2

1. NEOLITIK I NEOLITIZACIJA

Neolitička revolucija – izraz je prvi uveo Vere Gordon Childe (1892 – 1957); sintetizirao je sva znanja prikupljena do polovice prošlog stoljeća; prekretnica u ekonomskom smislu. Djela V.G. Childea: - ''The dawn of european civilization'' ''Man makes himself'' ''Progress and archaeology'' ''What happened in history''

Neolitička revolucija je dugotrajan proces sveukupne povijesti, a revolucionarnost procesa se očituje u mijenjanju stotinama godina procesa – fraza ''ruke u usta''. Napuštanje nomadskog načina života temeljenog na lovu i sakupljanju jestivih plodova i početak osnivanja dugotrajnih naselja u kojima počinje domestifikacija životinja i kultiviranje biljaka.

V.G. Childe

njegovo djelo

kasni neolitik srednji neolitik rani neolitik pretkeramički (PKN) neolitik (A,B,C) protoneolitik Zapadna Europa (4500. – 4000. BC) Bliski Istok (C14) – inicijalno ishodište neolitičke revolucije (10 000. – 9 000.)

3

5000 godina je bilo potrebno da se neolitička revolucija prenese iz Bliskog Istoka do Zapadne Europe. Nema jednog središta neolitizacije, čak ni unutar samog p lodnog polumjeseca. Tu se mogu izdvojiti najmanje 3 središta: zapadni obronci i doline Zagroz planine (Kurdistan) – Karim Shahir kultura brežuljkasti dio turske Mezopotamije i južni anatolski plato Levant – od južnih obronaka Taurusa na sjeveru do Sinajskog poluotoka na jugu Kraj plejstocena (gornji holocen) – 22 000 – 14 000 BC; - smjene međuledenih i ledenih doba, velike temperaturne razlike, ledeni pokrov je na sjeveru Europe, Alpama, Dinari, Velebitu, a suha stepa u južnoj Europi, životinje su krupne. Rani holocen – 8 000 BC; - globalno zatopljenje, promjene biljnog i životinjskog svijeta, javljaju se termofilne vrste, mijenjanjem ambijenta paleolitičke zajednice našle su se u problemima. – Zbog krupne i brze divljači, dolazi do promjene litičke industrije – mikroliti (sitna mikrolitska industrija), pravilnih i nepravilnih

geometrijskih oblika. -na krajnjem jugu, npr. Mala Azija, nema jakih dramatičnih promjena u biljnoj i životinjskoj strukturi, znatno su manja dramatična događanja, mezolitik počinje 10 00 – 2000 godina ranije. Protoneolitik – mezolitičke zajednice; trajnije zadržavanje na pojedinim mjestima . Pretkeramički neolitik – jedan vremenski okvir u kojem do određene mjere koje karakteriziraju neolitik u cjelosti osim jedne – keramika. – 3 stupnja koji se obilježavaju – A, B, C. Prostor plodnog polumjeseca (Libija, Palestina, Izrael, Sirija, Irak).

4

Teorija o širenju neolita na europsko tlo.

Krajem 11 i 10 tisuća počinju koristiti rasplodne biljne resurse, TRITICUM, jednogodišnje biljke. Javlja se 20 uzgojnih vrsta, uzgaja se u svim djelovima svijeta. 3 su osnovne skupine koje se razlikuju prema kromosonskoj strukturi: diploidna – triticum monococcum (jednozrna pšenica, sitni pir, Einkorn) tetraploidna – triticum dicoccum (dvozrna/dvoredna,

Emmer, ozirni pir) heksaplodina – triticum vulgaris (obična pšenica, grozdača)

5

T. dicoccum

T. monococcum

T. vulgaris

Triticum monococcum (Einkorn) – obilježava mutacija bez koje nema kultivacije, opna (pljevica) na zrnu se otvara i pada na zemlju i dalje raste. –Koriste je Zawi Chemi – Shanidar i Natufijen kultura i to istresanjem iz košare (1/3 dolazi do stanovništva). Bit planske proizvodnje je u spriječavanju otvaranja pljevice, ako se zrno sačuva kod čovjeka iz takve biljke su zrna veća. – Spontano mutiranje po ljudskim suvislim djelovanjem – dovelo do nalaza na arheološkim lokalitetima (ta dicoccum je srodna s divljom dicoccoides). Plodni polumjesec obuhvaća Natufijensku i Zawi Chemi Shanidar zajednicu. Pridonjele su u planskom iskorištavanju i planskom zasijavanju razvoja porodice dicoccoides u porodicu dicoccum. – Protoneolitička i ranoneolitička nalazišta – dicoccum. – Mutacija i hibridizacija s monococcumom (južni Balkan), monococcum ima ishodište u Triticum aegipodes (Mala Azija). Bliski Istok – jedini prostor u kojem imamo Emmer i T. dicoccoides.

6

uspjeva na područjima gdje pšenica ne može. Divlji triticumi nisu jedini. sve osim svinje imaju svog predvodnika nomadske i nenomadske su sve osim svinje Bitan preduvjet za uzgajanje na stalnim naseljima je povoljan izbor u strukturi životinjskih vrsta na određenom prostoru. Dokumentiran metodom C14. ANATOLICA (muflon). Pas je prije pripitomljen (mezolitik). AREMNIA i ORIENTALIS – iz koje je aries aries.Hordeum vulgaris – ječam. Sve 3 vrste su u ishodištima vezane za Bliski Istok s međurječjem. CAPRA DOMESTICA – koza. Između ovce i koze nema razlike osim skočnog zgloba. Proces preobrazbe uključuje i domestifikaciju (pripitomljavanje životinja kao ovca. pomiču se kao i cerealije prema kikladima. –Dolazi do domestifikacije na istom prostoru. kao i grašak (pisum sativatum). mutacijskim procesom dolazi do kultiviranog oblika ječma. tu je i leća (lens osculenta) koja se i danas koristi. SI Irak. –Razlozi pripitomljavanja baš tih životinja su: biljojedi (herbivori) nisu opasni za čovjeka društvene su životinje. 7 . OVIS ARIES ARIES – ovca (Zawi Chemi – Shanidar. v. Zagros). donje čeljusti i kosti u očnoj zoni. koza. svinja i govedo). IBEX – kozorog Ovca i koza su prve domestificirane ali ne zna se koja je prva. faba maior danas jedemo. te bob (vicia faba minor – divlja). za Južnu Ameriku je važna ljama. MUSIMON (ammon).

Shanidar B2 . Zajedničko svima je da se daju kontrolirati. štedeći ženke – radi daljenjeg razmnožavanja vrste – to podrazumjeva dobro poznavanje etnologije. Selektivni lov – ubijaju starije životinje ili mlade mužjake. mogranj (šipak). orah. badem. divlja maslina. Proces domestifikacije i kultivacije nije bio ubrzan pa je prehrana i dalje uključivala sakupljanje i lov. 8 . zajednički žive s ljudima. BOS TAURUS. divlja jabuka. Provode i selektivnu berbu.nalazi divljih vrsta pšenica korištene na početku protoneolitika. Sakupljanje: tršlja (pistacija). biologije i fiziologije plijena. najstariji primjer udomaćenog goveda pronađena su na Bliskom Istoku. BOS PRIMIGENIUS TAURUS – govedo i divlji tur. domestifikacija svinje nije nužno vezana za Bliski Istok.SUS SCROFA SCROFA – svinja. inače je raširena od Kine do Zapadne Europe.

-proces odmaranja zemlje bez agrotehnike dovodi do zasićenja zemlje. a na sjeveru je u pitanju srugi materijal (kućni lijep). obnavljanje ciklus a proizvodnje. posljedica promjenjenog načina života. odijeljene građevine kaotično podizane (Aşikli Höyük.neolitičke zajednice ako nemaju zemlje za sukcesivno mijenjanje ipak moraju mijenjati mjesto boravka.2. -NASTAMBEProtoneolitičke rane zajednice grade nastambe od jednostavnih materijala. Egeju. amorfni kameni temelji. Stočarstvo nomadskog i polunomadskog oblika – boravak na jednom mjestu zbog održavanja procesa proizvodnje. . počele su dizati složene cjeline gotovo monolitno oblika. . izravna su posljedica domestifikacije i kultivacije. Potom su četvrtaste. komunikacije su preko krovova.Razvija se nova tehnika  sušenje glinenih blokova (čerpića). Najranija naselja su okarakterizirana kružnim i ovalnim oblikom. manjih dimenzija. vidljivi su sjajni dijelovi kojima se kosilo (Sickle – gloss). Prijelaz na trajnija naselja – prijeka potreba. -UTILITARNI ARTEFAKTIKompozitni artefakti – učvršćeni u drške rogovlja. slažu se na krov i doljepljuju blatom. . PKN. čak u ruralnim zajednicama JI Europe i dan danas.Tehnika se prenosi tek u Grčku. Jerihon). . osiromašenja. a tamni su na mjestima gdje su bili uglavljeni.Pljevica (opna) se dodaje glini radi čvrstoće. . Çatal Höyük.Slama od žetve. . – Koriste se za rezanje čvrstih vlakana žitarica. šatorasti oblik nastambe – protoneolitik. POSLIJEDICE NEOLITIČKE REVOLUCIJE -NASELJAOna naselja koja su u protoneolitiku namjenjena za kratko zadržavanje sada postaju trajnija. trska i dr. kremenih oblika. sickle gloss 9 . minijaturne.Nema potrebe braniti se od zime.

tehnika glačanja (varira od jednog područja do drugog). Nađen prsten od opsidijana. Pojava novih vrsta alata i tehnika njihove izrade – KAMENE SJEKIRE. Mokri pjesak. Artefakti vezani za lov. u ženskom grobu. Çatal Höyük – nađeno zrcalo od opsidijana (vulkansko staklo) tamnog. komadi različitih vrsta kamena. jednostavne deltoidne strelice (vršci). SJEKIRA ČEKIĆ. grubim okresivanjem za osnovnu formu a zatim dugotrajno glačanje. kasnije se javlja kombinirano. a druga zaobljena). Svi radovi vezani za zemljoradnju (uzgoj pšenice) zahtjevali su razne alatke. KALUPASTE SJEKIRE. Neolitičke kamene sjekire: JEZIČASTE. Opterećenje na zglobovima zbog mljevenja žita. Spatula – pribor za jelo. 10 .uporabni (niz sitnih oštećenja do kojih dolazi zbog učestale upotrebe. pletene košare za odjeljivanje zrna od plijevice (opne). KALUPASTE. bez krilaca. Koštana industrija: šila i probojci – funkcija probijanja rupa. . npr. JEZIČASTE SJEKIRE (jedna strana ravna.Sjaj – nastao je kao poslijedica iskorištavanja stabljike (fitoliti – kod žetve dovode do mikrolitskih oštećenja na rubu kamena). Vrste retuša: .tehnološki (nastao namjerno).

Pršljenci – čine donji dio vretena. realistički. Stočarstvo – vuna. runo se iskorištava za izradbu vune. Okomiti tkalački stanovi. Instrumentarij –u najvećoj mjeri predočen uz prikaze ženskih likova (većih ili manjih. stavljena je još nepečena na košaru pa se preslikao otisak na dnu posude  isprepletena slama. Krv – simbolizira život.Ulomak dna jedne keramičke posude. 39). služi u procesu predenja. Niti: potka i osnova  vise okomito da se niti zategnu.). izvlačenja iz vune niti. -DUHOVNA KULTURAÇatal Höyük – bukraniji (poglavlje o Çatal Höyüku – slika. 11 . Žrtvenici – recipijent u kojemu se nešto žrtvuje ili prinosi božanstvu. Jerihon – ostatak lubanje obložene glinom (poglavlje o Jerihonu – slika). Lavaleta – najpoznatiji po svojoj monumentalnosti – hram koji svjedoči o kultu. Izjednačavale su se uz Magnu Mater. Kurotrofne figurice – ženske figure koje u naručju drže dijete. str. hipertrofiranim dijelovima tjela koje simboliziraju plodnost). riton na 4 noge (Danilska k.

9) Razvoj kulta mrtvih s pokapanjem mrtvih unutar naselja. 4) Upotreba kremenih oruđa uz primjenu tradicionalnih tehnika izradbe i funkcionalna prilagodba. Bliski Istok – plodni polumjesec i Kina nemaju nikakvih dodirnih točaka. zapadu do zapadne Europe stiglo tek oko 3500 g. Iz plodnog polumjeseca širenje prema istoku. 7) Uoptreba kamenih i drvenih posuda s prvim primjerima izradbe i uoptrebe primitivne keramike. 12 . 5) Uoptreba masivnih kamenih oruđa i razvoj tehnike glačanja kamena.k. 6) Razvoj tehnike predenja i tkanja s razvojem odgovarajućeg pribora.3. 2) Početna domestifikacija životinja s početkom razvoja stočarstva. OSNOVNE ZNAČAJKE NEOLITIKA NEOLITIČKI PAKET – skupina posljedica koje proizlaze iz promjene strategije preživljavanja.a. -ŠIRENJE NEOLITIČKOG PAKETAPrvi pomak je ostvaren na području Istočne Turske (4800 g) te na području Konya ravnice (a. 1) Početna kultivacija cerealija s početkom razvoja zemljoradnje i pratećih alata. 3) Osnivanje prvih trajnih naselja. 8) Razvoj neolitičkih kultova s početkom izradbe antropomorfnih figurina. dolina Konya).

– Raspon od 5000 godina. 13 . Egejska Makedonija. AUTOHTONISTIČKE TEORIJE -Autohtonističke teorijeProces usvajanja produktivne privrede se odvija unutar lokalnih zajednica (domesticiranje raspoloživih životinja. -Difuzionističke teorijePostupno demografsko širenje (demire diffusion).BC. Kontroliranje protoka dobara (Elite dominance – model osvajanja i zaposjedanja tuđih prostora). Preseljavanje čitavih zajednica (Folk migration). Trakija. produkcija hrane i sve ostalo povezano s neolitikom. dalje se širi neolitički način života. Podunavski prostor (bio idealan za prihvaćanje produktivne privrede). Prva u pravcu širenja je JI Europa – Grčka. DIFUZIONISTIČKE TEORIJE 2. Difuzionističke teorije inzistiraju na pokretljivosti stanovništva. Širenje išlo iz Anatolije (most između europskog i bliskoistočnog prostora). Selektivna kolonizacija brzim skokovima (Leap frog colonisation). Autohtonističke teorije inzistiraju na kontinuitetu.  Zajedničko ovim teorijama jesta činjenica da ni jedna zajednica ne postoji i ne može opstati kao zatvoren fenomen bez kontakta s drugim zajednicama u blizini. prema panonskoj nizini a jedan krak preko jadranskog mora. Moguće širenje neolitika pomoću: vlastita kultivacija prenošenje znanja kroz međusobne kontakte sa zajednicama koje nisu u neolitiku putem demografskog širenja zajednica prema JI ili Europi 1. JI Europa je most između Istoka i europskog područja. kultiviranje biljaka). Tesalija. Drugi krak prema Bugarskoj i Rumunjskoj.

Karanovo I i II (od ranog do srednjeg n. Krajnje JI Europa – Porodin kultura –Velušina (Pelagonija). širenje znanja sa superiornijih na inferiornije. -Rani neolitik– Bugarska (Čavdar. drukčije neolitičke kulture. lokalitet Schela Cladovei – Lepenski vir. Sesklo – razvio se iz protoseskla.) – ukrašavanje bijelom bojom na tamnoj osnovi – karakteristično i za Anatoliju.(5500 BC) Velušina. JI Europa je prva spoznala znanje prošireno sa Bliskog Istoka. Donja Branjevina (Vojvodina). Lepenski vir (proto ili ranoneolitička kultura)  karakterizira ih ukrasni sustav bijelih kapljičastih motiva (ima ih i na JI Europe i u Anatoliji – utjecaji). drukčiji tipovi posuda i tehnike. Prema zapadu tih pojava nema. Zapadnije područje – drukčije i neovisne kulture – Vinčanska (središnji Balkan). vjeruje se da je ovo područje pod izravnim tujecajem Anatolije). -Razvijeni neolitik. Gura Baciului (Transilvanija). 14 . -Kasni mezolitikTardonoisianska kultura (Istok i JI dio Europe). Ovisi o mnogo čimbenika koji utječu na vrstu dinamike. ornamentalni sustav. brzinu i krajnji rezultat. Kremikovci.Neki oblik kontakta koji otvara mogućnost međusobnog informiranja. Srednja Europa – linearnotrakasta keramika – urezani linearni trakasti motivi. Karanovo III (poslijedica unutarnje revolucije). Danilska. Anzabegovo – Vršnik (I Makedonija)  slični ukrasni sustav – bijela boja na tamnoj crvenkastoj podlozi. Modeli koji vrijede za jedan prostor ne moraju vrijediti i za druge. Važno pitanje je u kojem je opsegu to kretanje bilo i jesu li ta kretanja jednosmjerna i jednoznačna. Kakanjska (BiH).

Tesalija (u kratkom vremenskom razdoblju). U arheološkom smislu nema potvrda o širenju Impressa iz unutrašnjosti. S Afrika.Körös (I Mađarska). Hvarsko – lisičićka k. (utjecaji Tesalije i južne Italije). Starčevačka kultura – utiskivanje prsta i nokta – pseudoimpresso (utjecaj na jadransku impresso kulturu). Dobruđa – Hamangia kultura. Criş (Transilvanija) – dugo su se gledale kao varijanta Starčevačke kulture – u nekim značajkama slične sa Starčevačkom – ali nestale kao razvoj lokalnih zajednica. Na istoku Bugarske – Dnjest. Dnepr. spiraloidni motivi. J Francuska. J Italija. Rumunjska. Z Španjolska. Linearnotrakasta dolazi iz Srednje Europe. Vadaştra. -Kasni neolitikVinčanska kultura. Donest (poviše Crnog Mora) Jadran – Impresso kultura (tehnika utiskivanja). 15 . Bojan kultura. Bugarska – nastavak razvoja Karanovo IV (Marica). Butmirska kultura. I Jadran. Tesalija – Dimini kultura (Grčka) – razvijena višebojna keramika.

koriste divlje vrste žitarica. Palestina – Kebarh kultura – Natufijen kultura. OHALO II – sjeverni Izrael. 16 . ognjišta. Epipaleolitik – naselje iz tog vremena je trajno. Neve David  naselje. Na tim kulturama se temelji neolitička kultura.  Pogodna klima. ostaci nastambi. Gorje iraka – Zarzian kultura. – 10. Dani Nadal – napravio rekonstrukciju nastambe. oružje. Anatolsko područje – Beldibi kultura. dobri uvijeti za kultivaciju i taj proces traje nekoliko tisuća godina. otkriven slučajno za vrijeme suša. zajednica iz gornjeg paleolitika. alatke za rad.  Izrael. st. Jordan.4. NEOLITIK BLISKOG ISTOKA Kasnomezolitičke kulture sa svojim zajednicama koje u 11. Sirija.

– Kamene posude za kuhanje. Jerihon. – Prikaz glave na kamenom oblutku (kao u Lepenskom Viru). Libanon.-ProtoneolitikMezolitičke osnove 10 000 – 8 000 BC  kultura NATUFIJEN (Palestina. Abu Hureyra. Beidha. inteligenciju. – Ognjište. Nalazišta: Wadi et Natuf. Kružne i polukružne građevine s ukopima (mrtvi i dalje članovi obitelji i društva). Jordan. 17 . – Ljudi (lovci na glave) uzimaju tuđe glave jer misle da dobivaju tako njegovu moć. Kebarh. Sirija). Ain Mallaha (Eynan). El – Wad. Glavni prijelaz prema neolitiku. – Položaj pokojnika = položaj spavača  jer život ne završava nego samo nestaje u vidljivom smislu. Nahal Oran. Rosh Zin. Ima 2 faze: starija (klasična) i protoneolitska. – Kamen s urezom (ne zna se čemu je to služilo). pećina Hayonim. Izrael. – Ime je dala Dorothy Garrad – profesorica na Oxbridgeu.

U 11. gusto raspoređene nastambe s međuprostorima i komunikacijama. kružno koncipirano. Pokopi: izvan kuća ili u napuštenim kućama. Srpasti sikl – dokaz da su sjeckali žitarice. žrvanj 18 . Mljevenje žita na koljenima. Posude su kamene (jedan dio sa Sinaja. Primarni i sekundarni ukop Kult mrtvih: ritualna pojava – odvojila bi se glava i ukrašavala glinom i koštanim cjevčicama. bazalt i opsidijan). tisućljeću. Najranije naselje u kojem vidimo pokšaj domestifikacije žitarica.-Abu HureyraIstraživao Andrew Moore. Naselje veliko.

Osnova društva  obitelj Grobovi su vezani za kuću i naselje. Sinonim za nalazišta dugitrajnog života. -Jerihon.(Tell es Sultan) Najvažniji primjer PKN aglomeracije. Lovci na glave. kamene posude.-Eynan (Ain Mallaha)Nastambe oblika od su kružnog amorfnog kamena + drveni stupovi.  Tell = graditeljske i druge 19 . podudarne s natufijenskim (10 000 – 8000 BC).antropomorfan – glavas nosom i očima. zato nastaje niz stratuma. Ručni žrvnjevi. položaj spavača. Pustinja s oazom na kojoj je najstariji grad na svijetu. kultni predmeti – plitko Oblutak ugravirane crte. minimalističke obrade .

dolina rijeke Jordan. 20 . Nalazi rubu blizini mora.aktivnosti zbog kojih dolazi do nagomilavanja otpada. Jerihon izdužen ima oblik umjesto ovalan. bazalt). mramor. školjke. komunikacija između Anatolije i Crnog mora (put kojim su išli važni resursi – opsidijan. Istraživači Jerihona  se oaze na u Mrtvog Jerihon važnom je na trgovačkom pravcu. bitumen (asfalt).

21 . Ono je tijekom neolitika dobilo monumentalne građevine tj. objekte. Natufijensko naselje – najstarije u središnjem dijelu.STRATIGRAFIJA JERIHONA: 2) Keramički neolitik B A 5 000 – 3 100 BC 5 850 – 5 000 BC 7 220 – 5 850 BC 8 350 – 7 370 BC 10 800 – 8 500 BC 1) Predkeramički neolitik B A  Natufijensko 'svetište' Na sredini je presjek – najbolje istraženi dio. s vrelom.

Kuće su ovalno ili kružno građene od čerpića (sušena glina) na kamenim temeljima. oko 2 m dubok. Zidovi (obojeni crvenom) i podovi (crvena. tek od 4.6 m). jedan je totem vjerovanje da su potekli od biljne/životinjske vrste. rov širok 8 metara – povećao tako visinu kule. Nije odmah bilo utvrđeno. Ulaz sa hodnikom i unutarnjim skalama (stepenicama) kojima se dolazi do vrha kule. Od amfornog kamena. Prvi je podignut kameni zid (1. postoji više kultova. Podovi su duboko ukopani. oker.5 m širok). izgrađena tijekom PKN. 22 . Služila je neko vrijeme kao spremište pa kao pokapalište. dobiva svoj ovalni oblik. inicijalni obrmabeni zid. ispred zida je ukopan rov (8. -Jerihon PKN A22 građevinska stratuma (22 puta je obnavljano). unutrašnje Kula s strane a kamenog gore od (zapečena bedema. podnica sa kružnim udubljenjima za koje smatraju da su ležišta stupaca za totemske zastave. horizonta (stambenog).  Najstariji oblik kultnih vjerovanja. Spušta se stepenicama. Bedem okružuje cijeli grad.U PKN A već izgleda kao pravi grad. kružna form. NATUFIJENSKO SVETIŠTE – polukružna građevina (slika – prethodna stranica) sa kružnim udubljenjima. bijela) ožbukani. dograđeni zidovi. građevine su kružnog tlocrta od temelja čerpića glina).

U 7. odnosno portret pokojnika. Nastamba prostorija – + 1 velika dodatne pravokutni oblici manje. Pokapanje – sekundarno. tj. sve je više slojeva. 23 . -Jerihon PKN BMlađe naselje. slično megaronu što je kasnije tipično za grčku umjetnost. Na kraju PKN B opet se koriste čerpića. Ima malo i antropomorfne plastike. hemat (ruda za dobivanje oker boje). Malo dokaza o zemljoradnji i stočarstvu. na lubanju je dodan realan lik osobe. Imaju sol iz Mrtvog mora = glavni resurs. 26 stambenih horizonata. opsidijanom iz Anatolije. Trguju školjkama. Kamen – još bitan za posude.Kasnije uz zid dižu kule koje su sačuvane u visini od 8 metara. Oči – umeću se kauri školjke iz Crvenog mora da izgleda kao da ima zatvorene oči. na kamenim temeljima od čerpića između kojih je vezivno sredstvo  novost u gradnji. lubanja popunjena nečim kao gips. Dokumentirano stočarstvo i zemljoradnja. Objekti imaju pravokutnu formu. tisućljeću razrušeno. Pravokutno ognjište u sredini prostorije. Lubanja – kult predaka. Zid dižu jer i naselje raste u visinu.

Poznat je po figuricama od prvih božica. Upotreba čerpića (suha glina). Prva se sastoji od 2 prostorije bez vrata. povećava se broj sječiva. 2 i 3 PKN A. Jerf el Ahmar – u Siriji 2 građevine se nalaze u sredini naselja za koje se tvrdi da seu kultnog karaktera. načina prije Pronađeni su žetoni. glačana oružja. . U PKN B dobro dokumentirana oba aspekta. Opada broj mikrolita. smatra se da je riječ o silosima. 4 je PKN B). ima kozjih i ovčjih kostiju ali su rijetke i ne može se dokazati stočarstvo. 24 . pojava bedema. Mureybet – ima 4 faze (1. Javljaju se prikazi ženskih likova. 1 komunikacije pronalaska pisma. -PKN AKhiamian – Sultanian kultura. stočarstvo i ratarstvo. Naselja dobivaju obrambene dijelove.U PKN A nema dokaza o zemljoradnji i produktivnoj privredi.

25 . Razlika između ognjišta i peći: ognjište je otvreno. -PKN BOpće karakteristike: one pojave iz PKN A se razvijaju i nastavljaju. s prvim loženjem se ta glina ispeče. Pronađeno 160 ukopa. Jerihon i Nahal Hemar – pronađeni su glineni kalupi lica pokojnika. Ognjišta i peći imaju svoju podlogu koja se premaže starijim ili debljim slojem gline. B i C. također na otvorenom prostoru. a peć ima svoju kalotu. Građevina je spaljena. Tlocrt je kvadratni.Drugi dio je prazan. preko njih rade konstrukciju – često pod. Mughara – PKN A. u očne duplje stavljaju se kauri školjke. Novost – domestifikacija životinja. koridor kuće (sa ćelijama). Objekti imaju djelomično ukopana ognjišta. Ostaci ognjišta. Brojne male nastambe. međuprostori ne služe za ništa praktično.  Grobovi – pojedniačni i dvojni (rijeđi). Zid od isprepletenog pruća (u njemu čuvaju namirnice). megaron kuće. gusto postavljeni. Ukrašavanje lubanja. Položaj spavača – na bok savijenih nogu. na određenoj visini od amfornog kamenja. glineni zid. Abu Hureyra – najveće naselje PKN i neolitika. Ta prostorija je očišćena i na tlo je stavljeno obezglavljeno tjelo muškarca a glava je stavljena u nišu. Objekti roštiljastog oblika. U donjem dijelu zida nema čvrstih materijala. trajalo je preko 2000 godina i živjelo preko 1000 ljudi.

pojasne kopče od ko sti. Pripada PKN A i B. glačano oruđe i oružje. krov naslanja na bočne strane. bez stupova. na obali Crvenog mora. ali je mlađe od Jerihona. Postoji mala komunikacija koja ovdi od naselja do vrela. Antropomorfne figurice s nedefiniranom formom  često liče na stupove na kojima su možda bili totemi.  Nije isključeno postojanje u isto vrijeme i kružnih i pravokutnih. U oblutku jednim potezom saželi misao o kultu plodnosti. Artefakti – neolitičko sječivo dodatno retuširano u funkciju pile. 26 . ovalne forme (A). strelice od opsidijana. Najstarija freska na svijetu (Mughara) -BeidhaNalazi se pokraj Petre. Brojne građevine. Tehnika ispuna. Mlađe strukture – kamen u suhozidu. koštani artefakti. pravokutne (B) Naselje suhozida u vrijeme bez razvoja – kružne nose strukture sa stupovima nosačima. Nosači konstrukciju od trske.

ukrašen stelama – 2 reda po 3 stele (6 stela). stupovi i čerpići – terasasta koncepcija. -Ain GhazalPodignuto na strmom prostoru. Vađenje dijela terase. 27 . a pravokutne još jednu. Neke nastambe su bile ograđene zidom – zbog stoke da je zadrže unutar naselja te čuva od grabežljivaca. Zemljani trg. Zaštitna iskopavanja – Gary Rollefson. Primjeri antropomorfne plastike – stilizirana i bez detalja. figurine violinskog tipa. ukopi u kućama. PKN B. Pokapanje izvan naselja.Kružne nastambe imaju samo jednu prostoriju. naznaka spola  nema povezanosti s kultom plodnosti. podizanje kamene konstrukcije. Djelomično ukapanje u padine tella. lomljeni kamen bez uporabe čerpića. Kuća sa apsidom i brojne građevine. Najvažniji dio života se zbiva izvan kuća. KASKADNI KVARTOVI. Te nastambe nemaju razloga biti velike.

antropomorfni ostaci. Oko 16 građevinskih horizonata. Robert Braidwood Tu je prvi primjetio tehniku izoliranih kvadrata. nekoliko -JarmoIrak. četvrtasta koncepcija. tehnika ista. Minijaturne prostorije. (Indiana Iskopavao Jones). crveno – oltar. obojano ognjište okruženo s kamena. kamen i glina. 28 .Svetište pravokutna građevina.

PERIODIZACIJA Predkeramički neolitik A B C Keramički neolitik – Rani A Kasni B 9 000. Quatifian. postaje nepropusna kada se u nju uvuče mast. – 6000. figuralna plastika) 6 500. Ain Ghazal). privreda. 29 . Keramika nije pečena nego je sušena. Ghassulian. PKN A – nastambe kružnog ovalnog oblika. Besorian. . alati. prelazi se na stočarstvo. Wadi Araba. -PKN CNađen na par lokaliteta. Naglo povećanje životinjskih kostiju. Ain Ghazal – naselje slabi pa se povećava. Mureybet. Lodian. PKN B – nastambe pravokutnog oblika (Jerihon. – 6 500. Mashe Stekelis je identična kulturi Yarmoukian – 6400. -Keramički neolitikYarmoukian kultura – po rijeci Yarmouk (Sha'ar HaGolan) nalazišta: Jerihon IX. – 5 400. Božica Sha'ar HaGolan. 5 700. BC (stalna naselja. upotreba posuda od gline koja postaje medij umjetničkog izražavanja PKN nema keramiku a keramički ima pečenu keramiku. Beidha. BC.5 700. ispečena posuda.

5. 30 . PRETKERAMIČKI NEOLITIK ANATOLIJE Hacilar Suberde Asikli Höyük Can Hasan Cafer Höyük Cayönü Hallan Çemi Nevali Çori Göbekli Tepe Cilicija Središnji plato Dolina Konya JZ Anatolija Kružni objekti kopiraju prve nastambe horizonta PKN A. kao i tehnologije gradnje.

Većina materijala je od opsidijana. Objekti tzv. čerpić. Bio je naseljen pred kraj 11. ručke od tučaka kamena su stilizirane kamene biljaka. Niše u zidu – zidni 'ormari'. Javlja se opsidijan koji se donosi. Nalaz glave buzdovana što upućuje da je bilo sukoba. grumenja bakra su nađena u toj građevini. Todd. (životinjski posude za motivi). mlijevenje 31 . Građevine okruglog tlocrta od kamena. tisućljeća. građene oko zajedničkog prostora.  Podnice – pod se pokriva gustim komadima amorfnog kamena – ploče koje su poredane i daju čvrstu površinu. crvena boja žbuke. Istraživao Ian A. nije izoliran već povezan. ''roštilj'' tipa. Poznata su najmanje 4 akeramička sloja građevina. -Hallan ÇemiNajstarije trajno naselje napodručju Turske (Istočna Anatolija). Nasuprot ulaza se uvijek nalazi otvoreno ognjište.-HacilarMalo naselje tipa tell. Kuće četvrtastog tlocrta. građeni su kao sastavni dio stambenog objekta. -Asikli HöyükNajstariji otkriveni lokalitet središnje Anatolije. Tlocrt podsjeća na megarone.

Nakit od kristala i minerala. Alatke za tkanje. -Nevali ÇoriPotopljen izgradnje je zbog brane. kauri školjke s Crvenog mora. koštani artefakti. polumjesečasti). građene od čerpića. Bakar za izradu perlica. 32 . školjke. Nova oruđa  tehnika glačanja. imaju oblik mezolitskog oruđa (okrugli. Dva osnovna tipa sjekira: JEZIČASTE i KALUPASTE. prilagođeni novoj produktivnoj privredi. PKN B. Pokop: muškarac i žena s djetetom. Istraženo je 29 kuća. na ženi je izvedena trepanacija (bušenje lubanje). Probojci  zbog uporabe kože za izradu obuće i odjeće. Artefakti: crni opsidijan.Nalazi bogatim se na su području četvrtastog opsidijanom. Nastambe tlocrta. opsidijan. rogovlje. Planirano naselje.

Zidovi od vapnenca s premazom od blata. svetšte. PKN djelimo po tipu načina gradnje na: PKN A – ovalne građevine PKN A – B – roštiljasti tlocrt rani PKN B – građevine s kanalima srednji PKN B – građevine opločene s oblutcima kasni PKN B – građevine s ćelijama finalni PKN B (C) – sa velikom sobom izumrlih vrsta goveda. Male figurine – vjerojatno kao zavjetni darovi.Osnovni plan kuća – samostojeći pravokutni objekt s unutarnjom podjelom prostora. C. 3) srednji vjek. Rupe okolo zgrada. 2) keramički period do brončanog doba. ima kultne građevine. 3 glavne faze okupacije naselja: 1) PKN A. Totem – 2 žene simboliziraju plodnost i lešinar kao njihov čuvar. pronađeno je preko 90 komada lubanja. rogovi 33 . B. -CayönüIma slojeve od PKN A do srednjeg vjeka. veliki kremeni nož u kojemu su bili ostaci ljudske i  Kuća lubanja – tzv.

-Göbekli TepeTrbušasto brdo. Lokalitet se sastoji od niza kompleksa/objekata s velikim reljefno monolitnim ukrašenim ''T'' stupovima (ljudsko obličje). Nema dokaza o stanovanju. hramski kompleks. Najstariji poznatiji kompleks svetišta na svijetu monumentalno religijske arhitekture. Istraživao: Klaus Schmidt. Komad tkanine od lana (9000 BC). U njenim prostorijama su pronađene hrpe kostiju sa posebno odjeljenim kostima – sekundarni ukop. Za štovanje kulta mrtvih.životinjske krvi. nema naselja. na području turske URFA region. 34 . reljefi životinja na stupovima su služili za zaštitu mrtvih. Nije pronađen ni jedan grob niti grobnica (slično na Malti). pa su strukture interpretirane kao hramovi.

a ističu se 3 glavne faze: 1) građevine su kvadratnog tlocrta s temeljima od kamena 2) građevine su podjeljene na više soba postavljenih u 2 reda. ispred kuće je dvorište 3) povećanje kuća 35 .-Cafer HöyükStratigrafija naselja ističe 13 slojeva.

6. KERAMIČKI NEOLITIK ANATOLIJE RANI – Mersin (32 – 25) Çatal Höyük (14 – 2) KASNI – Mersin (27 – 25) Çatal Höyük (1 – 0) Can Hassan (7 – 4) Hacilar (9 – 6) Neolitik središnjeg platoa (ravnica Konya) Çatal Höyük 1 – 0 kasni neolitik 14 – 2 rani neolitik Can Hassan 2a – 1 kasni halkolitik 3 – 2b rani halkolitik 7 – 4 kasni neolitik Neolitik JZ Anatolije Hacilar 5 – 1 rani halkolitik 9 – 6 kasni neolitik rani neolitik 1 – 7 PKN Beycesultan 40 – 20 kasni halkolitik 5 400 – 4 700 5 700 – 5 400 6 500 – 5 700 hijatus 7 000 5 700 – 5 400 6 500 – 5 700 5 000 – 4 200 5 400 – 5 000 5 700 – 5 400 36 .

ulazi se kroz krov ljestvama. Većina kuća su prizemnice – podjeljene u 2 glavna dijela – ognjište i peć (za kuhanje). Kuće su podjeljene na spremišta. West: rani halkolitik 5 400 – 4 700 C. istočni (neolitik) i zapadni (eneolitik). Niša služi kao svetište. naselje zbijenog tipa. East: kasni neolitik (1 – 0) 5 700 – 5 400 rani neolitik (12 – 2) 6 500 – 5 700 Postoje 2 brijega. četvrtastog tlocrta. od čerpića.H. Na južnom dijelu kuće nalaze se ognjišta (neka su bila ukrašena). James Mellart – prvi istraživao 1968. nema vrata.Neolitik Cilicije Mersin 19 – 16 24 – 20 27 – 25 32 – 28 kasni halkolitik rani halkolitik kasni neolitik rani neolitik 4 800 – 4 000 5 400 – 4 800 5 700 – 5 400 6 500 – 5 700 U Europi neolitik počinje oko 500 godina kasnije. Temelji od kamena. iza skala (stepenica) je krov koji je služio i za ventilaciju. Kuće su građene jedna iznad druge. na periferiji lokaliteta. zidovi od čerpića. radionice. -ÇATAL HÖYÜKC. Objekti su imali ravne krovove.H. imaju polukat. Sve 37 . Sjeverni dio – niša za kultne svrhe.

ogledalo od opsidijana a muškima lovno oruđe. školjke. procesije. oružje od 38 . svakodnevni život. Leopardi su simbol ženskog a bik muškog božanstva. lice pokojnika gleda prema unutra jer je pokojnik i dalje član obitelji. apstraktni motivi. otisci dlanova. bukranije. perlice. Prilozi su brojni: nakit. Karta grada naslikana na zidu jedne kuće. Žene su bojane crvenom. a muške nisu bojali. Rupe u podnici mrtvih. U niše su se stavljali predmeti za štovanje – kućne kapelice s antropomorfnim figurama. udice. lov. pejzažima. POKOP – zgrčeni. plavom ili zelenom bojom. U pozadini je vulkan što nam govori da je bilo potresa.kuće su bojane – zidovi uz sjeverni dio ukrašeni crtežima. – za pokapanje ispod klupa na kojima živi sjede ili spavaju. licem prema unutrašnjosti prostorije.

Leopardi – žensko božanstvo Ukrašavanje lubanje – u Çatal Höyüku najmlađi primjerak – lubanja muškarca obojana u crveno i položena u grob neke žene. Nekada ne postoje niše već su samo izvedene volovske glave pokrivene masom ili bukranije  aplicirane modelima od gline. Drška u obliku zmije. 39 . preuzeto od natufijenske kulture.opsidijana. opsidijan.

vezane uz kuću.PLASTIKA – gotovo uvijek vezana uz plodnost. Magna Mater. 6 u sjedećem ili klečećem položaju (naglašene obline. statue  nešto veće. jednostavne. a 7. ovaj pečat je dokazao suprotno. Priikaz životinje. leoparda Nađena u spremištu. svima otkinute glave. kao potpis. Muških figura ima malo – kult bika. bez puno ukrasa. KERAMIKA – monokromne posude. u centru. Boginja iz Çatal Höyüka  Magna Mater. gotovo uvijek se nalazi u muškim grobovima. Djeli se na: grube figurine i statue  instrumenti kulta. 7 ženskih statua. zavjetni darovi. PINTADERA – pečat. gole). 40 . – Prikazuje Veliku Majku koja sjedi na fotelji a ručke su u obliku (pantea). Pečat u obliku medvjeda – u gradu su česti takvi prikazi ali bez glave i šapa. najčešće u nišama ili spremištima da čuvaju hranu. ne postoje 2 ista. zato se smatralo da je to Magna Mater. Božica. gruba izrada – češće korištene kamene i drvene posude.

Keramika je ukrašena. neolitički slojevi 9 – 6. 41 . Pronađeno je 10-ak kuća. svaka kuća ima ognjište. linearni obuhvaćaju posudu. kuće su sa nizom pregrada. loptaste forme. Figurine u stavu mislioca. uz kuću – mala vanjska kuhinja.-Hacilar VIJZ Anatolija. -Can HasanTell naselje. Ima slojeve u PKN (1 – 5). 3 brežuljka. Keramika: najlijepše oblikovana i ukrašena. od čerpića. istraženo 10 – 15 objekata. zbijeni tip naselja. kvadratne nastambe od kamena i čerpića. figure sa naglašenom steatopigijom. tamno motivi koji cijelu na svijetloj podlozi. tamno na svijetloj pozadini.

42 . mjesto Akrotiri Nađene kosti patuljastih vodenkonja.prijelazna faza od 1000 godina . *B – vrijeme kada to nastaje na Cipru odgovara okolnim područjima Anatolije -Aetokremnos – pećina.akeramički neolitik = kultura Khirokitia (7 000 – 5 000) . Epipaleolitički lovci su istrjebili te životinje. NEOLITIK CIPRA Glavni istraživač  Porphyrios Dikaios . te spaljene kosti s urezima.Pod utjecajem Anatolije i Bliskog Istoka Stara periodizacija: Neolitik I Neolitik Ib Neolitik II . (Troulli)  Sotira kultura Neolitik I *smatra se da je neolitik na Cipar došao prije 6000 godina već u razbijenoj formi.keramički neolitik = kultura Sotira Nova periodizacija: Akrotiri (Aetokremnos) Rani PKN B Srednji PKN B Kasni PKN B Khirokitia Neolitik Ib Neolitik II prijelazna faza od 1000 god.7. Prvi ljudi su došli prije oko 10 000 godina.

-Shillourokambos8 200 – 7 500 BC. Najstarije istraženo naselje u neolitiku. Kroz cijelo naselje ide komunikacija na povišenom dijelu – prvobitno bedem koji se nakon proširenja pretvorio u cestu. Pokop čovjeka i mačke  pripitomljavanje. Nađene su veće količine opsidijana (opsidijana nema na Cipru  naseljavanje iz Anatolije – kolonizacija). Ravni krovovi građeni od pruća. Od 6. gline. jelena tlocrtima na Nađene lopatara. -Khirokitia1956. lišća. tis. ne zna se čemu su služili. Mali obluci s urezima. Pojedine kuće imaju stupove. položaju. Drvene kuće na kružnim kamena. BC. Dikaios. od kosti Nađeni otvorenom dokazi stočarske privrede. Pokopi unutar naselja u kućama. Nema 43 . iskopavao P.

Kuće su grupirane oko dvorišta. Urezane pločice od kamena i gline. Nema puno priloga. neodređen spol. pletenja u glinu. Na Cipru nema mezolitika. gline. od oštrice kamena. temelji nisu ukopani. 44 . centar je naselja. ovalne jame. podnica ognjište.keramike. Nađeni kameni rađene su rezači. gornji dio od čerpića. 2 monumentalna stupa. Na pokojnika se stavlja kamen – da se ne digne iz groba. Khirokitia kultura prestaje 5 500/5 000 BC. Plastika: 5 – 6 figurina. ostaci tkanja. sikl. klupice. Datira se pomoću materijala. Kuće – okrugle na kamenoj platformi. više apstraktni. deformirane lubanje. Imale su polukat na kojem se spava. bez Stilizirane ljudske figurine su naznaka spola. od blata. Tolos I – najveća građevina u naselju. Uzgajali su stoku i žito. Inhumacija u kući.

-TroulliJedino mjesto na kojemu se život nastavlja i tako punih 1000 godina (Neolitik Ib). između tuneli. kamenje na pokojniku). nema dvorišta. Nađena je keramika koja ne odgovara Sotira kulturi. -VrysyPoluukopane kuće od kamena. -SotiraJavlja se prava kultura nakon 1000 godina. KN – Sotira kultura Kružne kuće na zaštićenom. zgrčeni položaj bez priloga. Akeramički i keramički neolitik. slikana crvenom bojom na bijeloj pozadini. Keramika sa češljastim ukrasom. Keramika je crvenoslikana kvadratnih motiva. PKN – kultura Khirokitia 2. 2 faze: 1. loptaste forme. Pokojnici nisu kao u Khirokitiji (možda su doseljenici. fizički se razlikuju). ukopani prolazi. Kružne kuće na četvrtastom tlocrtu ali nisu grupirane kao u Khirokitiji. Pokopi u nekropoli izvan naselja (inhumacija. Drugi val kolonizatora (Anatolija)  trgovina (opsidijan). 45 . pa je Dikaios napravio poseban stupanj koji odgovara tom nalazištu (Neolitik Ib).

bista žene. prije Khirokitia kulture. ljudske lubanje (sekundarni ukopi). prsteni sa šiljkom od opsidijana. obluci s urezima. Itifalična statua  -MylouthkiaNalazi iz eneolitika. Ni fizički nisu bili slični. Prije se mislilo da su kolibe kupolaste (kao košnice). danas se zna da su valjkaste sa ravnim krovom  glina + lišće od palme + pijesak sa glinom. Plastika: shematizirana. Slično – stavljanje kamena na pokojnika. keramika slična Hacilaru. 46 . 9000. BC počinje neolitik.Razlika između Sotire i Khirokitije je pokapanje  pokapanje se iz mjesta prebacuje u nekropole.

Istočna i središnja Makedonija. zapadna Makedonija. Sesklo.Egejski otoci PKN Europe: Argissa Mogula.8. Khirokitia. 47 . Trakija . Souphli Mogula.Peloponez . Troulli.Kreta . NEOLITIK EGEJE Teritorijalna podjela: . Sporadi . središnja Grčka.Tesalija.

-Tesalija.predsesklo Srednji neolitik (5800/5600 – 5400/5300) . središnja Grčka. istraživao D. PERIODIZACIJA: (Vladimir Milojčić) Rani neolitik (6700/6500 – 5800/5600) . Nema debeli sloj ali je potvrdio razvojni stupanj.protosesklo .Dimini Finalni neolitik = eneolitik (4700/4500 – 3300/3100) -Rachmani kultura -PKNArgissa Magula  Vladimir Milojčić istraživao lokalitet. SporadiChristos Tsountas je podjelio neolitik u Tesaliji u 2 faze – rani i kasni ili A i B.frühkeramikum .Sesklo Kasni neolitik (5400/5300 – 4700/4500) . zapadna Makedonija. Souphli Magula – PKN. istraživao Theocharis. Theocharis. već jednostavne poluukopane zemunice s primitivnim plitkim jamama sa šatorastom konstrukcijom. Sesklo – dio nekropole se urušio u potresu. 48 . Demetrios Theocharis i Vladimir Milojčić su dali osnovu za novu periodizaciju . do tada se neolitik promatra u okviru Tsountasove periodizacije. podjela je trajala 30ak godina. nađen je PKN. Nisu otkrivene fine nastambe.

tek pred kraj u protosesklo stupnju razvija se tamnom bojom na svijetloj pozadini. Postoji i kućna keramika  grublja. naznake frizure. slabo oslikavanje 49 . linearni motivi. Zatvorene loptaste forme. primjeren je potrebama lokalnih zajednica. Idući prema kraju razvijaju se u posude na postoljima. Monokromna keramika fine ojačane površine. bez ukrasa. od tamno – smeđe – crne boje.  Stav – položaj ruku. bez usta. (keramičko i ukrašavanje cardium urezivanjem). Nema ukrasa. Impresionizam – bez crta lica.-Rani neolitikPojava keramike. Površina keramike je fina pa se vidi kontrast. Geometrijski motivi. svjedoči o Rani svjesti neolitik Magne nosi Mater. bez realizma. dovesti će do keramike koja se ukrašava. izdvaja im se vrat te nastaju plitke posude. lice je shematizirano. Naturalističko. samo oči i nos. tamni tonovi. istaknuta stražnjica. antropomorfnu pastiku. Protosesklo  dovesti će do kulture srednjeg neolitika ali će biti prekinut.  Do barbotinskog ukrašavanja i pseudoimpresso utiskivanjem školjkom. jednostavnija. Naturalizam.

Funkcija je zagonetna jer je to vrijeme stabilnog života koji je sjedilački. Theocharis. krov na 2 vode na kamenim temeljima.Ruke spuštene na trbuh. D. drveni stupovi (u Srevii. unutar zida 1 metar debelog od lomljenog kamena. spavača.crvenom bojom. Organizacija prostora: Akropola – okružena je donjim gradom. Nema nalaza koji bi govorili o potrebi fortifikacije. bez sukoba i kretanja. nadzemne. od čerpića. bez stroge orijentacije. 50 . Elitni dio nase lja – iako nema socijalne diferencijacije. Wace. Megaron – blizu središta (iz Dimni faze).položaj fetusa. Nea Nikomedeia – najbogatije nalazište protoseskla. Tlocrt je -Srednji neolitikSesklo – eponimni lokalitet. SZ Makedonija. M. nema jasnog odnosa o pokapanju tijela. bez darova. tipa tell  velika stratigrafija. Iskopavanja: Christos Tsountas. i Prekrivena je kvadratnim pravokutnim kućama. postoji samo 1 sloj. Thompson. Građevina u kojoj se obavljaju religiozne potrebe. Nea Makri od slame). Pravokutna građevina sa trijemom i vratima na drugoj kraćoj strani. Pokapanje . Ima i skupnih grobova – odraslih i djece. pravokutan. A.

skupine linija.Nea Makri Objekti – nisu pravilnog četvrtastog oblika već su blago zaokrenuti. 51 . Naselja uz more i vodu. Frizura jedino zapravo plastično i stvarno. Osim dvoslivnih ima i četveroslivnih. obično ženski lik koji ima zaštitnu funkciju. Žrtvenici – sastavni dio inventara koji ilustrira vjeru. probojci i žice. koriste se pri obradi površin a. Ukrašava se i vanjski i unutarnji dio posude. loptasta posuda s cilindričnim vratom. O kućama svjedoče modeli koji govore o obliku i tehnici. na 4 noge. plamenasti motiv. Stepenasti motiv  SOLID STIL. Keramika – raznovrsnija i bogatija. ptičje glave. Razvijenija plastika. Krov – jednostavan. Tsangli Model neolitičkog plovila iako ne postoje pravi nalazi. Koštana industrija – jednostavni i potrebni alati. Temelji od lomljenog kamena. posude koničnog oblika. Oči u obliku zrna kave. Građenje – otvor za dimnjak s modeliranim likom. Velika nastamba s više prostorija od čerpića koji je grublji od bliskoistočnog. nekada i odstupanja. rombovi. cik – cak. Nea Nikomedeia Tipično srednjeneolitsko naselje (bez zidova. nema realizma već naturalizma. Antiparos). Crvena boja na svjetloj pozadini s geometrijskim oblicima. okomite jednostavne stijenke. snopovi trske ili slame povezani u krugove. akropola). igle. Mali modeli kuća s dimnjacima. oni se slažu i povezuju te učvršćuju s kamenim utezima. trokuti. nos kljunast. Obiluje opsidijanom (Melos. Trokuti ili zrakasti motiv tzv.

ognjište – možda za glavne ljude u naselju. Otzaki A (Agia Sophia) 4. Dimini je naglo prekinuo Sesklo. Vanjska arhitektura: 52 . Egzistirali su zajedno u 4. 4800 BC – nađena je keramika iz Diminija što dokazuje da su Sesklo i Dimini skupa živjeli bez nasilja. Zarkai. Otzaki B (Otzaki) 3. Tsangli. Argissa. za obranu. možda zato da drže zemlju unutar naselja. Tsangli Nova: 1. Otzaki C (klasični Dimini) 2. Tsangli Zarko (prijelazna faza) -Dimini2 faze: neolitsko i mikensko doba. Dimini. imala je trijem (ostali su stupovi). Rachman. Sesklo. 2 u sredini. st. U središte se ulazilo kroz 3 ulaza na glavni ulaz. Otzaki. 4500 BC. na brežuljku oko kojega su plodne ravnice. klsični Dimini 2. Zapadna Makedonija – Nea Nikomedeia. Nalazišta: Tesalija – Agia Sophia. Srednja Grčka – Cheranea. Elatea. Bedemi kao labirinti.-Kasni neolitikDimini (kultura) Sinonim za kasni neolitik Tesalije. Arapi. 6 bedema (3 unutar. 1 vani) dijele grad na 4 dijela. Souphli. PERIODIZACIJA: Stara: 1. Arapi 4. Servia. U vrijeme kada je nastao mora je bilo samo 1 km od njega. Pefkakia. Varka. Orchomenos. Otzaki 3. Na platou megaron (središte) – najveća građevina u naselju. Stanovnici Diminija i Seskla bili su 2 entiteta.

Kuća – prostorija s 5 ostacima karboniziranog žita i smokvi. 1. faza – jednobojne posude. klupom višedjelne. Bedem iz Dimini faze. crna pozadina 2. s – Suhozid + čerpić. meandrima i šahovskim poljem. 53 . Servia – drukčija arhitektura: kuće od pruća i kućnog lijepa (gline).kvadratne ognjišta i građevine. ima nešto grobova unutar naselja uz ognjište – rijetko. Sesklo – akropola iz kasnog neolitika. faza – promjena – slikanje tamnom bojom na svijetloj pozadini sa spiralama. Keramika Novost – spirale i meandri. Slikanje mat bojom. 2) Platea Magula Zargo – rodovsko grupiranje uglavnom. Kuće i megaron – 2 prostorije. ante koje tvore trijem. 2 nekropole: 1) Souphli – incineracija u keramičkoj posudi u nekropoli van naselja. faza – slikanje svijetlom bojom na tamnijoj posudi 3. Vasviki – megaron Dimini faze s više prostorija i ognjištem te stupovima od trijema. rupe za stupove koji su držali krov.

Sve više slikanja nakon pečenja keramike (crusted slikanje).Ukrašava se i urezivanjem. Dijelom neolitska kultura. ovaj model je bio kraj ognjišta zbog napretka kuće. donji dio – glina. PLASTIKA – shematiziranje. Markova spilja – utjecaj Dimini kulture. 8 figurina – obitelj. Gudnja – utjecaj Tsangli kulture. tipa košarice. oslikano. Posude životinjskih oblika – askosi.  Platea Magula Zargo (Zarku?) – prikaz kuće s interijerom. Figurine – shematizirane. 54 . model se stavlja u zemlju prije gradnje kuće. Pan. ali se boja lako skida. Gornji dio – drvo + slikanje. Oblici – posude na visokoj nozi. Bijela boja na tamnijoj pozadini ili crvena na crnoj + urezivanje. -Finalni neolitikRachmani kultura Hagi Sophia. rogolika izbočenja (klasična faza). žuto. Figura iz Larisse – majka koja drži dijete. dvojne figure ženskih likova (sijamke – slične vinčanskoj). kult plodnosti.

 svi kriju neolitičke ostatke ispod egejskih. – 1. rani neolitik I 10. U prvom dijelu otoka povoljniji uvijeti. -KnossosNaselje s jezgrom iz pretkeramičkog neolitika i 2 naselja iz ranog neolitika I i II. Palaikastro. Vasiliki. rani neolitik II 9. Stratigrafija (10 slojeva): 2.8. PKN 3500 – 2800 3700 – 3500 4000 – 3700 5700 – 4000 6500 – 5700 55 . KRETA Nalazišta: Knossos. kontinuiran život. srednji neolitik 4. Phaistos.1. Malia. Kamares. Trgovina Bliski Istok – Sredozemlje. – 5. taj dio upućuje na egejske otoke preko kojih se kretalo i šitilo prema zapadu i istoku. kasni neolitik 3.

kultura Saliagos i kultura 56 . Tigani (Samos). geometrijski motivi – skladni. Naksos. Piksida  kružnice koje su pravilno ucrtane. tamne osnove.. Dijele se na 2 kulture nazvane prema lokalitetima: Kefala.2. Tehnika urezivanja. slikanje u crusted tehnici (slikanje nakon pečenja). poput šestara. Ogrlica – od koštanih perlica – spondylus. motiv trokuta ispunjen točkastim ubodima. monokromne. uglačane. Kasni neollitik – antropomorfne figurine  izrađene od alabastera ili mramora. Saliagos. crne perle – opsidijan – Melos – bogat opsidijanom  dolazi na Kretu. složena aglomeracija. Emporio (Chios). EGEJSKI OTOCI – KIKLADI Nalazišta: Keafala (Kea). Novo: objekti s većim brojem prostorija u jednoj građevini. bez posebnog oblika – poput pehara. Poluloptaste. Idoli kikladskog tipa  položaj prekriženih ruku. Uske i visoke posude s trokutastom drškom.Naseobinski ostaci iz srednjeg i kasnog neolitika su složene strukture. 8. Keramika Početni neolitik (rani) – nema razlike s ostalim dijelovima. bijela inkrustacija. Srednji neolitik – diferencijacija u oblicima i ukrasima.

Inhumacija – zgrčeni položaj. vodoravnim linijama  motiv šahovskog polja. Kefala – malo naselje u blizini obale. Figure shematizirane. Keramika – poluloptaste i loptaste forme. jedna iz ranog a druga iz kasnog neolitika. složene nastambe koje su činile veći broj prostorija na temeljima od lomljenog kamena – zidovi nešto čvršći. četvrtasti likovi s okomitim. U unutrašnjosti kuća  ognjišta i peći – vijenac kružne forme.Saliagos – naselje na obali. Grobovi tipa ciste od lomljenog kamena. Keramika – tehnika urezivanja. 2 nekropole na rubovima naselja. ptičje lice. 57 . askosi. samo naglašen nos. Unutrašnjost od amnjih komada kamenja preko kojih je premaz gline. Od ranog neolitika slikanje crvenom bojom na bijeloj pozadini.

Korint. malo nepravilnog oblika. Nea Makri. Klasičan stav ruku kod figurina.Emporio – naseobinske strukture od lomljenog kamena. Phlionte. Asea. Malthi. Hagiogritika. (Kikladski idoli nemaju naglašenu steatopigiju dok ovi imaju).3. naglašen spol  kult plodnosti. Alepotrypa. nisu baš pravokutne. STRATIGRAFIJA: paleolitik mezolitik rani neolitik srednji neolitik kasni neolitik finalni neolitik 58 20000 – 8300 8300 – 6000 6000 – 5000 5000 – 4500 4500 – 4000 4000 – 3000 . -FranchtiSlijed u prijelazu iz mezolitika u neolitik. Lerna. Sparta. karakteristične drške – rogolike drške. niz rožnatih ukrasa na drškama. Chaeronea. 8. Keramika – jednostavne poluloptaste forme. PELOPONEZ Nalazišta: Franchti. Gonia. Nemee.

Crvenkasta keramika s perforacijama i crtama koje se kombiniraju te nastaju apstraktni motivi. s nedefiniranim 59 . dolazi jedino keramika. Srednji neolitik – iako je učestala monokromnost nastaju razvijeniji oblici s ukrasima. U smislu srednjeeuropske periodizacije živi do eneolitika. Jednostavna gruba keramika loptastih oblika bez ukrasa. redovito ukrašavanje figurina. prikaz odjeće. Omiljeni motiv – romb. slikanje se teško tumači. pokriva gornji dio posude te se često kombinira. Nema kolonizacija – razvoj neolitika se odvija autohtono. Keramika – mat slikana. Shematizirani prikazi figura. Kombinacija pećinskog zdanja i predpećinskog dijela u kojem živi drugi dio populacije. Slikanje motiva tamnom bojom na svijetloj pozadini.Pećina uz more. URFIRNIS  FIRNIS – rijetka smeđa boja poput bakra na svijetloj pozadini. noge na bok u zgrčeni položaj  to nije tipičan mezolitski položaj na bok sa zgrčenim nogama. drugi položaj – na leđima s prekriženim rukama na prsima. Rani neolitik – ne postoji nikakva promjena iz mezolitika. standardni položaj na bok u zgrčen položaj. čak i ispred mora. monokromna. s laganijim konstrukcijama. Koristi se isti pokop kao u mezolitiku. neuredne kompozicije motivima. Mezolitik – pokapanje unutar pećine. Ispred pećine – kuće s kamenim temeljima. ženski likovi. nema slojeva samo unutar pećine već i izvan. Posuda od alabastera što je karakteristično za PKN. žene ukrašene. Kasni neolitik – plastika  jasna ljudska tjela. Postoje i višestruki ukopi.

Lerna Srednji neolitik (4 sloja  1-2 neolitik. (nema Realistična antropomorfna plastika koja Alepotrypa Finalni upoterbe neolitik. Početak  metala narukvice. 3-4 brončano doba) Osnova od krupnog lomljenog kamena. se žensko čitava tjelo površina. Keramika – motiv romba. Inhumacija s posudama ili incineracija u žarama. privjesci. Drugačiji ukrasi na keramici. 60 . Urfirnis  premazuje prikazuje uvećavanja).

Promjena socijalne organizacije  patrijarhalnost. glava stupaste forme. Uglavnom srednji i kasni neolitik. Servia Rani neolitik – plastika – sličan stav ruku.Servia. prvi puta muške figurice. Kasni neolitik – podnica od nabijene zemlje + stupovi nosači. gustih stupova. Olynthos. Paradimi. mali prostor među njima. Sitagroi. Nea Nikomedeia. Keramika – vrčevi s bogatim crvenim ukrasima na svijetloj pozadini  križ. karakteristična za balkanske kultove. kuće s apsidalnim završetk om. Korint Antropomorfna plastika. enterijer gotovo jednak. Srednji neolitik – tehnika građenja kuća – niz poredanih.4. rani neolitik je veoma rijedak.naselje tipa tell. Paradimi – srednji neolitik – bikonični vrčevi.Sparta. 61 . totemistička vjerovanja. zoomorfne figure. ujednačene su tehnike. Dugi kontinuitet života – obnavljaju se kuće. Sitagroi. SREDIŠNJA TRAKIJA I ISTOČNA MAKEDONIJA Nalazišta: Dikli (Dikili) Tash. sparta sparta korint  8.

Kasni neolitik – ukrasi bijele boje. Kulturni kompleks – skupina kultura s djelomično zajedničkim elementima (npr.Dikli Tash – srednji neolitik – vrčevi trbušasti. Promahona – kasni neolitik. Ime dobiva po značajnom nalazištu (eponim). tj. inkrustacija. svijetle pozadine. Pela – uporaba metala. dakle. Kulturni tip je varijanta ili inačica. starčevački kulturni kompleks). tamni motivi. vjerovanja. materijalne stvari. brezovljanski tip sopotske kulture). a rjeđe prema nekim bitnim obilježjima (kultura linearnotrakaste keramike). može uključivati ponašanje.  Kultura (u arheološkom smislu) – način života koji je izgradila jedna skupina ili zajednica ljudi. a kojeg prenose s generacije na generaciju. zlata. institucije. Plastika – dominiraju muški prikazi. 62 . Kultura. lokalna podgrupa s nekim specifičnim obilježjima ili otklonom od opće slike (npr. običaje. Ta zajednica živi na određenom području čije je granice moguće više ili manje odrediti pouzdano. ideje.

NEOLITIK MAKEDONIJE PERIODIZACIJA: Rani neolitik: skupina Vršnik – Anzabegovo skupina Velušina – Porodin Srednji neolitik: skupina Vršnik – Anzabegovo skupina Velušina – Porodin Kasni neolitik: skupina Zelenikovo 1a – c 1–2 2 -4 3–4 Kasni s obzirom na egejski prostor. Više je zastupljen rani i srednji neolitik. Razvoj nije podudaran u svim dijelovima. Govrlevo. Ovčje polje). Vršnik. Rug – Bair (kod grada Sv. Tipologija i ornament se razlikuju.9. Nikole. Nalazišta: Barutnica u Anzabegovu. Slična Sesklo kulturi  u tehnici – bijela boja na tamnoj osnovi – stepenasta kompozicija i kruškolike posude s većim obodom. kasni je slabo poznat  Skopska kotlina. Stratigrafska iskopavanja u Vršniku omogućila su podjelu grupe u 4 osnovne faze: 1a – c = rani neolitik 2 – 4 = srednji neolitik 63 . razlikuju se istočna i zapadna Makedonija. Slatina u Zelenikovu (Skopska kotlina). -Skupina Anzabegovo – VršnikRasprostranjenost: Istočna Makedonija – Ovčje polje. Skupina svojim počecima pripada starijem neolitiku dok se njena dalja evolucija odvija u periodu srednjeg neolitika.

U sredini kuća se nalazila po jedna prostrana jama – vjerojatno kultni objekt zbog nalaza pepela i kosti. Posude zaobljenog recipijenta s kraćim cilindričnim vratom. 4 i 6 – Veluška tumba. forme s izrazitim vratom (kruškolik oblik). Sahranjivanje – pokopi u naselju. Grob iz 1c face – sahranjene su 2 odrasle individue. zgrčeni stav. U Anzabegovu je nađena kuća čiji su zidovi rađeni od čerpića ali je jako oštećena. 2 mala četvrtasta objekta iz Anzabegova. floralni ornament koji prikazuje stilizirani cvijet. pod od nabijene gline a zidovi od gline bez drvene konstrukcije (1b i 1c faza)  analogija u Otzaki Magula. iznad riječnih tokova ili na blagim padinama u blizini potoka.Naselja – na riječnim terasama. Nađene su peći sa kalotom. Bijelo oslikani ornament trokuta. crveno – smeđa. položaj na desnom ili lijevom boku. 5 – Porodin. nisu tipa tell ali su višeslojna – četvrtaste nadzemne kuće. s glavam na suprotnim stranama groba. 1 Uokvirena slika: 1 – 3 Anzabegovo. 64 . vertikalni. 1 Keramika – osnovnu vrstu keramike čini crvena i Loptaste tamna (mrka) monokromna keramika. cik – cak motivi. nađene su još 2 koje su bile na temelju od nabijene gline. Boje: dominiraju smeđa. u zgrčenom stavu. zajedno s njima se nalazio i dječji skelet u amfori. Ukras je izveden bijelom bojom. paralelni.

bitan je zbog plastike koja se razlikuje od ostalih lokaliteta. 65 . Zapadnije od Skopske kotline  srednjebalkanska manifestacija – Starčevačka kultura.Kapljičasti motivi okomite dispozicije. Slična tehnika izrade statueta i u Nea Nikomedei. rebra. više drški – za nošenje vode. Tumba Madzari (Mađari) kod Skopja – klasični spiralni ukrasi. Slično u Tesaliji u okviru protosesklo grupe. kalotasti oblik s prstenastom stolicom. na kraju se svode na prikaz ženskih nogu – 2 spojena dijela. Adam – realističan prikaz muškarca – pupak. kralježnica. U isto vrijeme razvija se Starčevačka kultura u Skopskoj kotlini. Motivi Dimini kulture što pokazuje koliko ovaj dio zaostaje. Dokaz fizičke prisutnosti zajednica prema unutrašnjosti. Plastika Minijaturne. očima i ustima – najstariji portret na svijetu. na jednom dijelu je stjenka ravna. Motivi kao u protosesklu (spirale) i Sesklu + okomiti kapljičasti motivi  najviše crvene keramike. sjedeće. Prikaz Velike Majke – stoji na modelu kuće (čuva je). Portret sa prikazanim obrvama. Govrlevo – akos – zaobljena sfera. Govrlevo – lokalitet otkriven u novije vrijeme. Shematizirane ženske figure. naglašeni atributi. steatopigne figure sa povećanim vratom.

Veluška tumba. – V. Anzabegovo kod Štipa su istraživali: Paola i Josip Korošec.GENEZA. Dobromirska tumba. bitolski dio Makedonije (plodan dio s naseljima tipa tell). – V. II – IV – srednji neolitik (klasični Porodin). A. 4 osnovne faze  Veluška tumba I – IV I – rani neolitik. Optičarska tumba. Milutin i Draga Garašanin. A. zapadnomediteranski (cirkummediteranski – PJZ) kompleks. solid stil Sesklo grupe. KRONOLOGIJA I KULTURNI ODNOSI A. otiska školjke ili njegovom imitacijom što je tipično za najmlađe slojeve predsesklo grupe o Otzaki Maguli. – V. -Skupina Velušina – PorodinRasprostranjenost: područje Pelagonije. A. A. Karanovo – Čavdar  spirale i motivi kapljica. Stepenasto raspoređivanje trokutnih motiva na starijoj slikanoj keramici tog lokaliteta podsjeća na tzv. 66 . A. 1c – 2 2 2 2–4 3 4 = Karanovo I = Čavdar = Velušina . južnopanonski – sjeverobalkanski kompleks. Anzabegovo – Vršnik I  vremenski pripada samom kraju predsesklo grupe. – V. Nalazišta: Grgur tumba.Porodin I – II = Karanovo II = Velušina – Porodin III – IV = Sesklo = Karanovo II – III = Starčevo Iib =Starčevo III = Karanovo III (Veselinovo) U ovom dijelu se pojavljuju 3 velika kulturna kopmleksa: balkansko – anadolski kompleks starijeg neolitika. – V. – V. Vlake. U grupi Anzabegovo – Vršnik pojavljuju se od samog početka ornamenti izvedeni pomoću instrumenata.

Plastika – statuete sa velikim vratom i sjedeća steatopigna statueta. rogovi jer postoje stilizirani. Porodin  otkrivena nadzemna kuća s trapezastom osnovom. Diminija). Keramika – Veluška tumba  istraživali Dragica Simoska i Vojislav Sanev. Drške su bradavičaste. Porodin je istraživao Miodrag Grbić. Zidovi od drva sa nanosom blata.Naselja – višeslojna i pripadaju tipu tell (tumba).5 m a širina 5 m. primjeri s jelenima gdje je glava Žrtvenici u obliku kuća – na dimnjacima su modelirani cilindrični produžeci s glavama – ''duhovi zaštitnici kuća''. Tamna. nekada dvojne ili trojne. crvena i siva keramika. Velike posude loptastog oblika s cilindričnim višim ili nižim ili slabo izdvojenim vratom. motiv (utjecaj Motivi epsilona trokuta.  Žrtvenici s produženim vratovima – prikazi zmija obična ili a jelena. O krovnoj konstrukciji nam daju podatke modeli kuća krova – rekonstruirani se model iz Porodina – na sredini dvoslivnog nalazio šuplji cilindar ukrašen licem. Izuzetak su Vlake. dugmaste i trakaste. 67 . Slikanje bijelom bojom na crvenoj Ʃ pozadini. najduža strana 6.

Veluška tumba Porodin 68 .

69 . Slične pojave i u: Albanija. Okvirno pripada fazi Vinča – Tordoš II (Vinča B1). Ornamentalne pojave bliske Danilskoj kulturi  spirale. Ta varijanta je vezana za skopsku kotlinu. sa ruševinama četvrtastih kuća od blata i kamenja. slično koncipirani trokuti – zbog toga se taj dio gleda kao posljedica širenja Danilske kulture. Pehar na šupljoj koničnoj nozi (kosovska i južnomoravska varijanta vinčanske grupe). – P. Steatopigne statuete – u oblicima lica je naglašen nos bez očiju – ''ptičje lice''. Dominantan motiv kanelura. kalupaste i trapezoidne sjekire.Kronologija i geneza grupe: V. Ic – II III – IV (klasični Porodin) = A. Ustanovljeni su ostaci jednog horizonta stanovanja. Pronađena je sjajno crna polirana keramika koja podsjeća na tesalsku (crna monokromna Dimini vrsta). Gruba keramika. Grčka. Glave statueta sa bočno postavljenim volutama (ovnova glava ili posebna vrsta frizure). V. Sredozemlje  bliski kontakti zajednica – ujednačen ornamentalni stil. Italija. Sličnosti s vinčanskom kulturom. Postojale su plosnate. – P. Jedini lokalitet ove grupe je Zelenikovo. V. ogranak kasnoneolitičke vinčanske kulture iz Srbije. II Neolitik ohridskog područja Malo istraženo. Zelenikovo su istraživali Radoslav Galović i Milutin Garašanin. V. loptastog oblika. -Skupina ZelenikovoPripada skupini Anzabegovo – Vršnik. uglavnom srednji neolitik. svijetlotamne i sive boje. I – II = A.

Posude na 4 noge. Ib. zbijena. Lokaliteti  Karanovo. S. G. V. Najstarija neolitička manifestacija u dolini rijeke Marice. Mikov. Jasa – tepe. monokromna keramika s urezivanjem.I. Mala sela. Naselja su tipa tell. Karanovo istraživali: V. Georgijev. Nikolov. Hiller. a podizana su u plodnim ravnicama.10. Rakitovo.Trakija i dolina rijeke Marice. na terenima zaštićenima od poplava. Kazanlak. zoomorfne ručke. bijeli 70 . Faze: Ia. NEOLITIK BUGARSKE Kulture ranog neolitika: Karanovo I i II Ovčarovo Conevo Zapadnobugarska slikana keramika (Čavdar – Kremikovci) Kulture srednjeg i kasnog neolitika: Karanovo III – Veselinovo Kurilo Karanovo IV – Kalojanovec Hotnica Usoe Topolnica – Akropotamos Hamangia -Karanovo I i II. IIa. Iib. Azmašk. kuće uglavnom rađene od pruća i blata.

SI Bugarska. – 71 . -Conevo. Kremikovci. Lokaliteti  Borjana. Samovodene. -Ovčarovo. tisućljeća BC. Čavdar. Dalgopol. gornji i srednji tok Marice.Priobalni dio Bugarske. Faze: 1 – 4. Angelova.motivi na crvenkastoj osnovi. Goljamo. Faze. Ovčarovo gorata. Conevo. Delčevo. Lokaliteti  Ovčarovo – plato. -Zapadnobugarska slikana keramika ZBSK. Slatino.SZ dio Bugarske. Galabnik. Istraživala: Henrietta Todorova. Karanovo kultura se razvija usporedno sa starčevačkom i Sesklo kulturom tijekom 6. 1 – 4. Gradešnica Lukanovo. Lokaliteti  Kurilo.

Karasura. Kirilovo.Trakija. Sofijsko polje. -Kurilo.sjeverna i srednja Bugarska. Nova Zagora. Lokaliteti  Kurilo. Nova Zagora  -Hotnica. Kalojanovec. 3. 2. bazen rijeke Marice i Tundže. čepasti završeci na posudama. Lokaliteti  Hotnica – Orlovska.SZ Bugarska. Faze: 1. Faze: 1. Brenica I. B1. Faze: A. Lokaliteti  Veselinovo. Aldomirovci. bazen rijeke Marice. Vrč – monokromna keramika sa stiliziranom drškom. Todorova. Kačica – Samovodene. Jasa – tepe. 3. -Karanovo IV – Kalojanovec. 2. Lokaliteti  Karanovo IV. Istraživala: H. Kazanlak. B2. 72 .Trakija.-Karanovo III – Veselinovo. Karanovo III.

Techirghiol 5.SI Bugarska do Crnog mora. Spiralni i složeniji ukrasi  kontrast tamno svijetlo. Durankulak. Blatnica 2. Draganovo. -Hamangia. Baia Hamangia 3. Faze: 1. Varna Keramika – monokromna. 2. Cernavoda.priobalje Bugarske. Faze: 1.  Mislioc prikaz unutarnjeg stanja. 73 . Odarci. poluloptaste i loptaste posude. Topolnica – Akropotamos. Lokaliteti  Blatnica. Ženska figura je opuštena – suprotnost. ''Venere'' tj. svijetliji i tamniji motivi. 3. Faze: 1.-Usoe. Kragulevo. Podgorica. delta Dunava i Burgasa. 2. Sitagroi II. ''An sambl'' – muška i ženska figura iz groba. Magna Mater sa ukrašenim tjelom. Dalgopol. Lokaliteti  Usoe (Asparuhovo). Borjana. Balgarčevo. Ceamurlia de Jos 4. -Topolnica – Akropotamos. Lokaliteti  Paradimi. Dikli Tash I. Draganovo. ''Tulipani'' sa spiralama.srednji i gornji tok rijeke Strume (JZ Bugarska i S Grčka).

Istraživali su ga: V. 74 . G. S.). U sloju 4 otkriveni su keramički proizvodi osebujnog oblika i ukrasa koji pripadaju posebnoj kulturi (Kalojanovec kultura). U stratumu debljine 12. Hiller i V. To je ključni lokalitet za razumijevanje razvoja neolitika i eneolitika u Trakiji. – 1957. Prema sadržaju iz 5. iz sloja 3 mlađa neolitička kultura (Veselinovo kultura). Arheološka građa iz sloja 7 se veže za početke brončanog doba. Georgijev (1947.). Nikolov (od 1981.Karanovo – lokalitet Karanovo je veliki tell kod Stare Zagore (Bugarska).I.4 metra uočeno je 7 slojeva i to sa po nekoliko horizonata stanovanja. a nalazi iz 6.). Mikov (1936. sloja omogućuju praćenje razvoja Gumelnita kulture. sloja izdvojena je Marica kultura. Iz dva najstarija sloja definirana je starija neolitička kultura Trakije (Karanovo kultura).

šatorasta konstrukcija. Moldavija.Oltenija. NEOLITIK RUMUNJSKE Kulture ranog neolitika: Circea – Gura Baciului Criş Dudeşti Kulture srednjeg i kasnog neolitika: Vadaştra Boian Petreşti Hamangia -Circea – Gura Baciului. Kuće – poluzemunice.Oltenija i zapadna Transilvanija. Locuşteni. Copacelu. Boroşteni. poluloptaste posude slične Starčevu I. usporediva sa starčevačkom (protostarčevo i početak Starčevo I). kapljičasti motivi. Lokaliteti  Circea. uz tokove rijeka. Keramika – loptaste. jednostavni linearni 75 . Kulturni utjecaji i prodor zajednica s juga Balkana i Anatolije  slikanje bijelom bojom. Početna faza neolitika u Rumunjskoj. linearni motivi. Ukrasi: bijela boja na tamnoj motivi. na boku u zgrčencu u plitkim jamama. Ostrovul Banului. -Criş. Verbita. Verbicioara. S i SI Vlaška. Naselja – tipična neolitska kratkotrajna. Gradinele. Gura Baciului. Transilvanija. Lokaliteti  Circea – La Hanuai. Salcuta.11. pozadini (crvenkasta). Pokopi – inhumacijski.

Malu Rosu 2. tamno na svijetloj osnovi. Zemunice i poluzemunice. Radovano. urezi poput žljebova. -Dudeşti.Linear Starčevo. Lokaliteti  Dudeşti. žigosani ukrasi. Plastika je shematizirana. svijetlo na tamnoj osnovi. krivocrtni ukrasi. -Vadaştra.JI Oltenija. oblikovanje keramike i način ukrašavanja. 2. Fundeni. Antropomorfna posude – prikazi ruku i naglašen trbuh. Konični i bikonični oblici. Lokaliteti  Vadaştra. Na prvi pogled poput tehnike urezivanja. Stilizirana antropomorfna plastika s ptičjim licem  meandroidni motiv sličan spirali. počinju dugotrajnija naselja (tell).Vlaška ravnica. Hotorani. JZ Vlaška. Malu Rosu. Faze: 1. 76 . obilna bijela inkrustacija. Cernica Dominantno urezivanje. Celei. Ukrašena slikanjem: 1. Orlea. Osnovni ukras + bijela boja + bijela inkrustacija + pečatiranje. Fundeni 3. većinom nadzemne građevine. Keramika – monokromna neukrašena. Cernica. raščlanjene posude s nogom. Promjene – gradnja naselja. Dragiceano.

naselju nego Bikonizirane posude (oštro u nekropolama (najpoznatija Cernica). Lokaliteti  Spantov. Cernica. Gruba tehnika ukrašavanja  bijela inkrustacija se bolje veže uz nju. J Moldavija.-Boian. potreban stalak ili podloga. Giulesti. Ritus inhumacije u zgrčenom i ispruženom prelamanje pod kutom). Spantov Naselja tipa tell. Giulesti (Đulešti) 3. JI Transilvanija. Faze: 1. Vidra. antropomorfna plastika – shematizirana.Vlaška. Posude karakterističnog oblika sa stalkom – ritualno posuđe. Pokapanje više nije u položaju s bogatim prilozima. Žrtvenici na 4 noge. Vidra 4. Radovanu. Bolintineanu 2. 77 . Bolintineanu. Poklopci – konični s visokim nogama.

Središnja Transilvanija. Lokaliteti  Petreşti. Grobni inventar – ''mislilac'' i ženski lik. Dobrovoda. tamna boja na svijetloj pozadini. ruke izbačene van. Cernavoda. Profiliran vrat i trbuh keramike.-Petreşti. Antropomorfna plastika . -HamangiaBugarska/Rumunjska.  Baia Hamangia. 78 . Dominira tehnika ubadanja. Pauca. B (kasna). shematizirana. Lokaliteti Ceamurlia de Jos. Izdužene posude poput vrata boce. AB. slikani ukrasi. Faze: 1 – 4. (Cernavoda). Pianu de Jos. Faze: A (rana).

Biserna obala. Ludoš. Szoldos. Sudvar. Istraživači: James Banner. NEOLITIK PANONSKOG I PERIPANONSKOG PODRUČJA (MAĐARSKA) PERIODIZACIJA: Stariji neolitik: Körös kultura Kultura linearne keramike Srednji neolitik: Mlađi neolitik: Kultura linearne keramike (istočna i zapadna varijanta) Lengyelska kultura Potiska kultura Herpaly – Csöszhalom kultura Moravska slikana keramika -Körös kultura. II. U bivšoj Jugi se lokaliteti Körös kulture nalaze u Vojvodini.12. Kolaepart. Stojan Dimitrijevič odvaja Körös od starčevačke.Područje oko rijeke Tisze. Ludvar. Lokaliteti  Kopancs. Bogdan Brukner: rani Körös – Starčevo IIa – Vršnik I. Jannos Makkay. Kotacpart. Otto Trogmayer. Körös. utvrđen je stambeni horizont. Moros. Nandor Kalicz. a u bivšoj YU – Stojan Dimitrijević. Bognar – Kutzian. III + protokörös Početak Körös = linear A (Starčevo IIa ili II po Milojčiću) Kraj Körös = spiraloid B (Starčevo III ili IV po Milojčiću) Alojz Benac odobrava njen početak kasniji u odnosu na starčevačku. 3 faze: Körös I. Milutin i Draga Garašanin. 79 . Na osnovi vertikalne stratigrafije u Vinči  Körös je starija od Potiske. SI Bačka – Biserna obala i Ludoš (blizu Subotice). I. JZ Bačka – Donja Branjevina.

Naselja – pored rijeka. Kraj Protoseskla. Pseudo – impresso  štipanje stijenke. Protokörös – faza izdvajanja Körös kulture. Grupa Gura Baciului sa svojom monokromnom keramikom je utjecala u genezi Körös grupe. Körös II – srednja faza. slikanje bijelom bojom na tamnoj osnovi na finijoj keramici. bez priloga. početak Predseskla. stambenim objektima i jamama za otpatke. Pokop – sahranjuju se u zgrčenom položaju u kulturnom sloju naselja. jednoslojna staništa. poluzemunice sa trapezoidnom osnovom i četvrtaste nadzemne kuće raznih dimenzija. Kapljičasti motivi. Biserna obala – četvrtaste kuće s drvenim stupovima. Impresso i pseudo – impresso – nema doticaja ali tehnički slične. Starčevo Iib Körös III – kasn faza. Ukrasni sustav karakterističan za Panoniju i srednji Balkan  Barbotinsko ukrašavanje – na površinu stijenke se prska glina i lagano se formira pa može biti kanelirani utiskivanje barbotin ili i kanelirani vlažne preplet. antropomorfni i zoomorfni motivi. 80 . Donja Branjevina III.Kraj Körös grupe bi odgovarao periodu između Starčevo III i razvijene vinčansko – tordoške (B1) faze. odnosno monokromnoj i linearnoj fazi. Körös I – rana faza. javljaju se bikonične posude. odgovara fazama Starčevo I i Ia. povezuje se sa Lepenski Vir IIIa. Keramika – loptasti i poluloptasti oblici.

Moravska. Bükk. Istočni kompleks LK (kultura linearne keramike Alfölda) i Zapadni kompleks LK. stupanj: Skupina Szatmar (protolinearna keramika) II. Periodizacija i regionalne skupine: I. I Slovačka. Szakalhat. Češka. Transdanubija (Z Mađarska). stupanj: Skupina Tiszadob (Raškovce.-Kultura linearne keramikeOd ranog do srednjeg neolitika. Istočni kompleks -Alföld. stupanj: Skupina Szakalhat (Szatmar. Szilemeg. Slovačka. Tiszadob. – Alföld. S Austrija. Bükk) III. Szatmär. Lokaliteti  Velke Raškovce. Szakalhat) 81 . Njemačka. Poljska. Transilvanija. Tiszadob.

Velika naselja. Češka. kratkotrajne. SZ Hrvatska. S Austrija. Slovačka. vezane uz jednoslojna naselja. Njemačka.Urezivanje bikonična posude. Zapadni kompleks . neki imaju rupe (visile su negdje). prisutna shematizacija. Keszthely. Želiezovce. u njoj su bila zrna žita – kult. Ukrašeni su kao i keramika urezivanjem. Kuće s više rodovski povezanih obitelji. ali pojavljuje se i oslikavanje crvenom bojom.Transdanubija. Lokaliteti  Malo Korenovo. velike kuće s nekoliko prostorija. konična i raščlanjene plastika Antropomorfna nađena je u velikom broju. Poljska. motiva na keramičkim posudama. linearnih forma. Notenkopfkeramik (motiv glazbenih nota ♫). prepoznatljive po 82 . Moravska. Posuda s 2 otvora.

s jednom prostorijom. Rani eneolitik Kasni neolitik 83 . podjeljene na 3 sobe. zgrčenac.Transdanubija. Hidas. Lokaliteti  Lengyel. Jednostavni s 1 – 2 linije. Moravska. slične Potiskoj kulturi.nizovima kuća. JZ Poljska. Z Slovačka.Brodzany Ludanice Ludanice Kuće velike. Prvi nalazi bakra. -Lengyelska kultura. Zengövarkony. Brodzany Nitra. Periodizacija: Lengyel: I II III IV V Lužianky Lužianky Nitra . I Austra. Posude – prisutno slikanje crvenom bojom. Bačka (osim Njemačke). Bicske. Pokopi u naseljima ili nekropolama. Loptaste posude s urezanim spiraloidnim ili krivocrtnim motivima. Nitriansky Hrödok. Izmeny. Varijante: transdanubijska i slovačko – moravska.

Bačka. Szegvar – Tuzköves. Sijedeća božanstva –muško božanstvo na višljem tronu sa srpom zemljoradnja. Posude – bikonične. ali ima i unutar naselja.Tok rijek Tisze (I Mađarska). Velike kuće kao u Lengyelskoj + peći u svakoj sobi + kat za čuvanje namirnica i spavanje (potkrovlje). ukrasi. tj.-Potiska kultura. Žensko božanstvo promjena). kruškolike forme. Model nastambe ili hraman koji služi kao žrtvenik – pravokutni ili trokutasti. meandar. Pravokutne kuće sa stupovima nosačima  ostave. Pokopi  u nekropoli. Crna Bara. priložena keramika. Kremenjak. oružje. Iđoš. masivne i aplicirane trake modelirane kratkim zarezima. Posude na nozi – nerazmjerne. nakit – perlice oko kukova. Četvrtaste posude s ljudskim prikazom  2 trokuta. Szakolhat. sanduci. Csoka. cik – cak. radijalni raspored. (nagovještaj 84 . zgrčeni na boku. na nižem (plosnato tronu lice). Tamo gdje je veći utjecaj Balkana javljaju se naselja tipa tell. Lokaliteti  Leböm Kökenyelomb.

dugovrate antropomorfne statue. Zoomorfna plastika  realizam u načinu izvođenja. Urezivanje i bojanje crvenom bojom. -Moravska slikana keramika. Kuće na kat za obredem prizemlje služilo za svakodnevni rad. bogatiji sustav ukrašavanja. Dokumentirani simbolički prikazi kuća  dvoslivni krov. Izdužene amfore. Tešetice. modeliranja. bikonizirane. istočno. poprečna greda. pravocrtni uzorci. Velešovice.Moravska (razvija se zapadno od Lengyelske). Lokaliteti  Strelice.-Herpály – CsöszhalomRazvija se krajem neolitika iz Potiske kulture. Antropomorfna plastika – 2 ekstremiteta. 85 . Poslijednja faza Potiske. izduženog vrata s rogolikim drškama. ukopi u nekropolama – naznaka diferencijacije po spolu  žene na desnom. rebra (stupovi slame). najčešće na nozi ukrašene linearnim motivima. muški na lijevom boku. ima i slikanja. Žrtvenik s recipijentom u sredini. Kasnije shematizacija – oblik violine (sličan Badenskoj kulturi). Klobuček. boginja – na tronu. Posude – konični oblici. geometriziran s pravilnošću izvođenja. Šlapice. Ukrasi: slikanje crvenom i bijelom bojom. Sjedeća odjevena.

86 .

Gura Baciului  ova nalazišta predstavljaju izdvojenu grupu vezanu za balkansko – anadolski kompleks starijeg neolitika sa protezanjem monokromne. Slikanje bijelom crvenom bojom. Okomite linije. Divastin. Donja Branjevina. Glavnina: monokromne posude loptastih oblika.13. Vinča – Turdaş I – II) U ranijim peroidizacijama nije bilo protostarčevačke kulture. ukrašene barbotinom i pseudoimpressom  najbrojnije. Oltenija. osobito crvene i tamne boje i bijele slikane keramike. smeđe površine. Četvrtasti oblik – plastični spiraloidni ukras  rijetki prikazi. Protostarčevo = Anzabegovo – Vršnik Ic = Starčevo I Keramika – Barbotin. Vojvodina. ili 87 . Transilvanija. Lepenski Vir. linearni motivi. bijelo oslikana keramika. bijela boja na tamnoj pozadini. NEOLITIK SRBIJE PERIODIZACIJA: Rani neolitik: Srednji neolitik: Kasni neolitik: Protostarčevačka (Donja Branjevina – Gura Baciului) Starčevačka kultura Vinčanska kultura (Vinča A – B. Circea. posude grubljih faktura i debljih stijenki. Pseudo – impresso.Sjeverna Srbija. kapljičasti ukrasi. -Protostarčevačka kultura. Lokaliteti  Grivac.

na jamskim objektima. Goldman: Starčevo  Körös  Çris  Dudeşti.Crvenokosa boginja iz Donje Branjevine – prikaz kose. -Starčevačka kultura. zapadni Srijem. niz ureza. Lokaliteti  Pavlovac kod Vranja (Gumnište. JZ Mađarska. PERIODIZACIJA: Draga Aranđelović – Garašanin Faza I IIa IIb III Zasnovana na izdvajanju zatvorenih nalaza. Lepenski Vir. 88 . Vladimir Milojčić Faza I II III IV Zasnovana na tipološkim i stilskim obilježjima keramike. Crnokalačka Bara. SI Bosna. Padina. Bubanj kod Niša. Sesklo. Starčevo (Grad). Karanovo. Kosovo. Transilvanija. Čukar). lice relativno dobro prikazano. Kozluk kod Vršca. Vinča. Makedonija (Skopska kotlina). nedostaju usta. istočna i srednja Slavonija. Vojvodina. Mala Kopašnica kod Leskovca.Srbija. Madžari kod Skopja.

mrežasti motivi. Gruba keramika s barbotinskim ukrasom (glina se cjedi). postavljeni horizontalno.Naselja – podignuta su na rječnim terasama. Crnokalačak Bara – veća zemunica s 3 odaje. Keramika – rađena je na grubljoj. spatule saa proširenim loptastim završetkom. Ornamenti – gruba  barbotin. Pokop – bez pravila o strani ili orijentaciji. Kremena industrija – oruđe od glačanog kamena. nema priloga. Pojavljuje se cilindrična niža noga zatim niska prstenasta i konična. Žrtvenici – postavljeni na 4 noge. plitki i široki kružni recipijent. blagim padinama. običnoj i finoj fakturi. šila. fina  impresso. loptaste i poluloptaste posude. 89 . blago izdvojen obod a kod poluloptastih je obod ravan. korijeni u protostarčevačkoj  ko kora drveta. pintadere. Drške se zamjenjuju bradavičastim ispupčenjima. Zemunice ili poluzemunice i četvrtaste nadzemne kuće. zgrčeni. pršljeni za vreteno. noktom (štipanje  motiv klasa) – nema razlike od impresso cardium  ali ne podrazumijeva kulturnu sličnost. Slikanje: 1) bijelo na crvenoj pozadini 2) tamno na svijetloj pozadini 3) polikromno – rijetko. Pseudoimpresso – otiskivanje prstom. položeni na trbuh ili odbačeni na smetlište ili u jame. igle. Kos loptastih se javlja cilindričan vrat. ili pored potoka. Girlandi. u 2 groba nađene posude.

kasnije sa elementom bijele slikane. monokromna. Čoka – Kremenjak. unutrašnjost mrežasti ukrasi. izvedeni mrežasti motivi. Rast. Pločnik. trokuti u visećem položaju. I Makedonija. ''Venera iz Starčeva'' – naglašene grudi. statuete sa konično ili zvonoliko proširenim donjim dijelom tjela. Gradac. Plastika – stubaste figurice. Divostin. 2) sjevernobalkansko – panonski kompleks sa grubom impresso i barbotin keramikom. Kalač. Parta.Srbija. 1) Grupa Gura Baciului – karakteristična fina polirana. Fafos. Jakovo – Kormadin.cik – cak linije. Kosovo. Transilvanija. SI Bosna. Geneza – na formiranje su utjecale 2 komponente: 1) balkansko – anadolskog kompleksa starijeg neolitika. oči su izvedene urezima. Crnokalačka bara. Bačka. Lokaliteti  Vinča. 90 . Grivac. -Vinčanska kultura. Nastanak Starčevačke kulture kao sažimanje 2 komponenti – jedne vezane za S Balkan i J Panoniju a druge čiji elementi dolaze sa juga iz balkansko – anadolskog kompleksa starijeg neolitika. pretežito crvena keramika. naglašene grudi i steatopigne valjkaste statuete. Predionica. 2) U fazama Starčevo IIa – III barbotin se pojavljuje potpuno formiran i primjenjen u raznim formama. I Srijem. oči se često prikazuju mala sa 2 sa rebra obje strane nosa. Beletinci. ukrasi poput traka. (I Srijem). površina je oslikana bijelom bojom. I Slavo nija. Oltenija. Pavlovac. Plastično oblikovani nos. Sa Anazabegovo – Vršnik Ic – motivi bijelih kapljica.

Naselja – tipa tell. Predionica – kuća elipsastog oblika sa peći (Vinča – Turdaş 1 faza). Zemjnica sa pristupnim hodnikom (dromosom) tj. blagim padinama u blizini potoka. na riječnim terasama. 11 metara kulturni sloj koji počinje sa Starčevom. Istraživao Miloje Vasić (1908. Vinča – Srbija. dvoslivni krov. na niskim i duguljastim uzvišenjima (gredama). Oblik megarona (Vinča i Banjica). 91 . ''zemunica Z'' u Vinči se ne može pripisati vinčanskoj kulturi pošto je sahranjeno više skeleta pa se pripisuje starčevačkoj kulturi. učvršćeni kamenjem i glinom. višeslojna.Regionalne varijante: srbijanska (klasična) moravsko – kosovska istočnobosanska transilvanijska oltenijska PERIODIZACIJA: Vladimir Milojčić:  Vinča A B (1 – 2) kasni neolitik Milutin Garašanin: Vinča – Turdaş 1 Vinča – Turdaş 2 Faza Gradac  prijelazna faza C D (1 – 2) rani eneolitik Vinča – Pločnik 1 Vinča – Pločnik 2a-b Vinčanska – Sopotska – Anzabegovo – Kurilo – Sitagroi – Karanovo – Vadaştra – Hotnica – Hamangia – Dimini. Zemunice i nadzemne kuće. ukopani stupovi. Nadzemne – pravokutne kuće.) – Belo Brdo kod Vinče. – 1913. desna obala Dunava. podjelio je na 6 faza.

92 . glačana i polirana površina (M. Sječiva manjih dimen zija. u srednjoj prostoriji se nalazila peć. nađene su poznate tablice sa urezanim pismima. Zgrčeni položaj. Žarkovo – nađen silos (jama). Početak rudarstva – bakar je u upotrebi počevši od gradačke faze i tokom cijele Vinča – Pločnik 1 faze. Bojanje zidova (Vinča – Turdaş 2) – Vinča. Vinča . Rjeđa je crvena keramika. Litička industrija – Borislav Jovanović. U Vinči nađen monumentalni pitos. Keramika sa žigosanim ubodima. Vasić  buccchero keramika).Jakovo – Kormadin (Vinča – Pločnik 2) – sastojala se od 3 odaje. Vinča – Turdaş 1. istraživao Borislav Jovanović. 26 idola kikladskog tipa. glačani kamen  sjekire kalupastog tipa i sjekire čekići. opsidijani Bükk gorja. Pokop – grobovi unutar naselja (Vinča) ali ima i nekropola (Botoš kraj Zrenjanina i Gomoglava). jama a iznad peći bukranij. primjer ritualnog sahranjivanja. Dragoslav Srejović. Rudna glava – rudnik. Keramika redukcijsko temperature – crna pečenje monokromna daje niže  i crnu boju. industrija cinabarita (sulfidni mineral čiji je sastav živa – za dobivanje žive). Grivac. Tartaria u Rumunjskoj – jama. Posebnu varijantu čini svijetlosiva umjereno polirana i sjajna keramika koju Vasić naziva ''Minijska''. U Vinčki također pronađen bukranij.

Ukrasi: kaneluri (vertikalni i kosi). Ukrasi: vezani za crnoglačanu keramiku – kaneliranje. amfore – velike dimenzije s naglašenim ramenom i ljevkastim vratom. karakterisitka: zoomorfna vaza sa predstavom glave iznad koje se nalazi otvor recipijenta. urezane paralelne linije nekad raspoređene u snopove – amfore sa nizom uboda. promjena profila.Black – topped tehnika – zastupljena je na peharima. 93 . Ubodnovrpčasti stil. amfore – bikonična profilacija sa široke s izdvojenim vratom. pehari na nozi u black – topped tehnici. ima importa i imitacije iz Potiske kulture. tehnika tamnih mrlja koje se dobivaju nanošenjem oksidacijskog pečenja. strallucido – ukras izveden glačanjem pojedinačnih motiva. okomiti/kosi kaneluri. ta masa spriječava dotok kisika na stijenku. Trakasta ornamentika koja je ispunjena točkama  slični ukrasi u Potiskoj kulturi. crusted tehnika – na žrtvenicima i plastici. žrtvenici – na 4 noge. fina intenzivno glačana prevlaka. iz zaobljenih formi se prelazi u oštrije prijelome – bikoniziranje. prosopomorfni poklopci  vezani za amfore. Vinčansko – Tordoška (Turdaş) faza Vinča – Turdaş 1 Osnovni oblik: bikonična zdjela. Bikonične zdjele su niske i uglatom (carinated) profilacijom. uz zdjele sa zaobljenim profilom i koničnog oblika. urezani i ubodeni trokuti. glačani (strallucido) ukras – prekriva trbuh zdjele.

Plastika – valjkaste i plosnate statuete. Hyde vaza – zoomorfna. kanelurama po trbuhu. Javljaju se sjekire sa simetričnim oštricama. Bikonične posude. Gradačka faza Sloj 6. kombinacija ljudskog i životninjskog. trapezaste i trokutaste.5 – 6 m je izdvojen kao posebna faza. Vinča – Turdaş 2 Materijal slojeva 8 – 6. plastične oči. amforice sa ukrašene rebrastim cilindričnim vratom i visokim ramenom. cilindričan vrat. 94 . Rađeni u Minijskoj tehnici (svijtlo sivoj). Vidovdanka – poligonalno lice. zasječen nos – kurotrofne figure. zaobljeno rame. kikladski tip s trokutastim licem. Ukras: urezane trokutaste i meandraste bockane trake. Sjedeća statueta iz Supske.5 m u Vinči. oštre profilacije. Amfore – kruškolike profilacije. steatopigija. ptičje lice.

1 m) Bikonične zdjele. Nisu rađeni u black – topped tehnici. Motivi: duguljasti meandri. spirale. glačanim Karatkteristike: trake ispunjene žigosanim ubodima. postoji varijanta sa zdepastom. zaobljenim na vertikalnim rožastim drškama prosopomorfnom polopcu s velikim očima.Vinčansko – Pločnička faza Vinča – Pločnik 1 (6 – 4. trokuti ili rombovi. U tehnici uglačanih ukrasa javljaju se polja ograničena širim tanjim trakama i ispunjena linijama. Amfore – kruškastog oblika te amfore s koničnim trbuhom ili i blago razgrnutim vratom. Krivocrtni i spirlani ukras – često urezan sa točkastim trakama. 95 . češće niski i široki tipovi zdjela čiji obod može biti konkavno izvijen + pehati na nozi – noge kraće i zdepaste. masivnom nogom koja se na niže sužava.

gornji dio tijela na pruge. položena na trbuh. ''Lady of Vinča'' – desna ruka savijena. veliki kruškasti pitosi. Crusted tehnika. steatopigne figure. Vinča – Pločnik 2b Posude sa blago uvučenim obodom. plosnate. tehnika uglačanih motiva. ostalo slično kao u prošloj fazi. ukrašena po cijelom tijelu.Vinča – Pločnik 2 Ovom periodu se pripisuju nalazi nađeni u 2 zgrade raznih nivoa u Vinči – podfaze 2a i 2b. Vinča – Pločnik 2a Javlja se koštano oruđe sa trnom i 2 rupice. posuda na 3 visoke cilindrične noge. ptičje lice. lijeve nema. U regionalnim varijantama – srbijanskoj i kosovskoj javljau se ''kentauri''. 96 . ''Sijamke''. Ukrasi: kanelure.

teorija o sukcesivnoj (M. izvršila analizu na biljnim ostacima.Ekonomija – Maria Kopf. Geneza – mladi balkansko – anadolski kompleks. postepeno širenje novih elemenata selenjem primitivnih zemljoradnika na nova područja. tisućljeća BC. tj. 97 . Garašanin) ili gradacijskoj migraciji (B. Propast vinčanske kulture prouzrokovao je prodor novih zajednica iz pravca Bugarske i Rumunjske tijekom prvih vjekova 4. Jovanović).

PERIODIZACIJA: Sjeveroistočna Bosna: rani neolitik: srednji neolitik: kasni neolitik: Starčevačka kultura Vinčanska kultura Vinčanska kultura Srednja Bosna: rani neolitik: srednji neolitik: kasni neolitik: Starčevačka – impresso kultura Kakanjska kultura Butmirska kultura Hercegovina: rani neolitik: srednij neolitik: kasni neolitik: Impresso kultura Danilska kultura Lisičićka/Hvarska kultura Središnja Bosna oko toka rijeke Bosne (gornji pritok) ulijeva se u Savu što omogućava komunikaciju sa Panonijom i putem toka rijeke Neretve omogućava komunikaciju sa Jadranom – most između Panonije i Jadrana te prima utjecaje i oblikuje ih u svoje autohtone kulture. -Starčevačka – Impresso kultura.Gornji tok rijeke Bosne. Hercegovina. Lokalitet  Obre I (donja 2 stratuma). 98 .14. Radi geografskih uvijeta (brda) odnosno položaja i sam proces neolitizacije započinje kasnije. srednja Bosna. NEOLITIK BOSNE I HERCEGOVINE .Istočna. – 1968. Alojz Benac – 1967.

Naselje ima izdužen ovalni oblik. Na tom lokalitetu se pojavljuju 4 osnovne stratuma od kojih samo 2 starija (faza I. i II.) ulaze u okvir ove kulture a 2 mlađa stratuma označavaju početke i razvoj kakanjske kulture. Naselja – nisu ustanovljeni nikakvi sigurniji tragovi nastambi, slabije nastambe, otkriveni ostaci 3 ognjišta i 2 žrvnjištva(?); Ognjišta su kružnog oblika, supstrukcija od kamenih oblutaka. Pokopi – u jamama, zgrčenac te razbacane kosti + prilozi. Keramika – 1) Barbotinska keramika tipa Starčevo – glina je miješana sa plijevom, trbušasti lonci s malim ili nešto višim koničnim vratom ili prstenastim dnom. Drške rijetke a radi se uglavnom o trakastim horizontalnim drškama. Ukrasi: okomite kanelure, prskani barbotin te tzv. granulirani barbotin i barbotin s naljepcima. 2) Ostala gruba keramika tipa Starčevo – slična barbotinskoj keramici, nalazi posuda ukrašenih urezanim i udubljenim, kosim ili isprepletenim linijama. Žrtvenici na 4 noge: - noge su trokutastog presjeka, gornja platforma je četvrtasta, - recipijent kružnog oblika.

Ukras: vani – niz udubljenih trokuta; preko nogu – okomite, udubljene linije; - trokuti i linije su ispunjeni crvenom inkrustacijom. 3) Obična gruba keramika – prstenaste zvonolike noge. Ukrasi: plastične trake modelirane prstom, ukras tzv. ružice. 4) Bojana keramika tipa Starčevo – crveni premaz, motivi: snopovi okomitih linija uokvireni u okvir debelih linija i prepleti tanjih linija u istom okviru. 5) Impresso keramika jadranskog tipa – konični oblik, slabije naglašeni središnji dio i
99

dno; trbušaste vaze sa blago izvijenim obodom. Ukras: ATREMOLO. 6) Monokromna keramika – prenosi se u protokakanjsku fazu centralne Bosne; nema nikakve veze sa keramikom starčevačke ni vinčanske kulture, vezuje se za jadransko more.  2 faze naselja Obre I  faza I. i II.

Keramika s crvenim trakastim motivima koji su izvedeni poslije pečenja. II. faza – koristio se prskani i granulirani barbotin, kao i onaj s naljepcima, razvijeniji žrtvenici.

Poznavali su pšenicu (triticum dicoccum, monococcum i compactum). Pisum sativum, lens esculenta. Bavili su se stočarstvom, slaba zemljoradnja. Razmjena dobara i trgovina. Duhovni život – kult mrtvih, heliolatrijski kult, upotreba posebnih žrtvenika, plastične i nakitne izrađevine. Nađen je disk od pečene zemlje i drugi od kamena  kult sunca (heliolatrija). Crvena boja – simbol života (žrtvenici ukrašeni crveno inkrustiranim motivima). Geneza – stariji neolitik u Obrima I nastao je spajanjem 2 kulturnih komponenti – starčevačke iz centralnog balkana i impresso iz jadranske zone. Kronologija – Alojz Benac: Obre I (faze I, II) – Starčevo IIb/III – Impresso cardium III na Jadranu.

100

Stojan Dimitrijević: Obre I (I, II) – Starčevo linear B (Starčevo IIa – Starčevo II).

-Kakanjska kulturaLokaliteti  Obre I, Kakanj, Arnautovići, Tuk, Papratnica. uz obalu rijeke Bosne Kakanjska kultura je imala 3 faze razvoja: Starija faza – Obre I, faza III (najstariji slojevi u Kaknju) Srednja faza – Obre I, faza IV, Kakanj Mlađa faza – Arnautovići Naselja – 3 načina gradnje: zemunički; sa kamenim temeljima (bez jama za stupove); sa stupovima ukopanim u jame. Kakanj  zemunice, skupne kuće sa ljevkastim jamama. Obre I  otkriveni su ostaci sa 5 stambenih objekata, nema tragova zemunicama, sve su na površinama zemlje, četvrtasog oblika, temelji od kamena, unutarnje dvorište, 8 vanjskih ognjišta nađeno, kružnog oblika. Keramika – Starija faza (protokakanjska ili Kakanj I) Barbotina keramika, trbušaste posude sa izvijenim vratom i cilindričnim vratom . Karakteristika: prskani barbotin. Monokromna keramika  smeđa, sivkastosmeđa boja, ponekad firnis, poluloptaste posude s ravnim dnom, tanjuri s uvijenim obodom, bikonične zdjele, ritoni. Krajem faze dolaze do izražaja zvonolike noge. Ukrai: plastični i urezani motivi. Plastični – okrugla ispupčenja; urezani – šrafirane trake, trokuti i rombovi (plitko urezani). Ritoni – ukrašeni šrafiranim trakama, trokutima, snopovima urezanih linija.

101

Korošec je donio tezu da su služili kultu vode. u razvitku izumire barbotinska kultura te se sad govori o novoj kulturnoj grupi. kultni ritoni. niske zvonolike noge. tulipanske kupe. . Kronologija Kakanj I (protokakanj.Srednja faza (Kakanj II) Nestaje barbotin. Visoke i niske zaobljene posude tzv. Crvena boja ukrašavanja (nakon pečenja). Monokromna keramika  crvenkastosmeđe i sivosmeđe površine. Duhovni život – nema baš nalaza pokapanja. urezani ornamenti.Mlađa faza (Kakanj III) Samo u Arnautovićima. J. slabo keramike. Arnautovići) = Vinča B1/B2 102 . gruba keramika prevladava. plastična rebra (okomita. Jednostavni urezani motivi su bliži danilskom ornamentalnom stilu te ih vežu kultni ritoni. Geneza – u formiranju Kakanjske kulture veliku ulogu je imala autohtona starčevačka baza.. loptaste vaze sa cilindričnim vratom. Riton iz Kaknja – motiv 2 koncentrična kruga tehnikom bodljikave žice  predstavljaju simbol sunčeva diska – heliolatrijski kult. Motiv bodljikave žice  urezane linije ispresjecane gustim redom crtica. kosa u vidu girlandi i cik – cak). Obre I – faza 4) = Vinča A2/B1 Kakanj III (kasni. Nema nikakvih dodira sa vinčansko kulturom i Vinčom. Obre I – faza 3) = Starčevo III = Vinča A1 Kakanj II (klasični.

Nebo – otkriveno je 6 zemuničkih jama. Obre II. Kraljevine. Razvijala se u 3 osnovne kronološke faze: Starija – Butmir I: Obre II/faza I. bez priloga. vanjska ognjišta od ilovače. hlađenje. Radionice – izrada kamenog i kremenog alata. nadzemne kuće – samo u Nebu i Obre II. Pravokutni tlocrt . rezači i retuširani noževi. unutra pregrada djeli 2 približno iste prostorije. Nađeni samo ukopi djece. Mujevine (Alihodže). kuće podignute u redovima. skupljanje pepela – za čišćenje. Brdo Naselja – 2 tipa: zemunički (ili poluzemunički) i nadzemni. – Butmir. 1. Brdo u Kiseljaku. Obre II – neolitsko naselje zbijenog tipa. istraživao Alojz Benac. Obre II – zemunički objekti su imali zid od drvenog pletera. žrvnjište. Obre II – kod Kaknja. Okolište. Okolište. Najveći broj zemunica je otkriven u Butmiru (90) te veći broj ognjišta koja su služila za vanjsku upotrebu. Pod ispred peći je bio prekriven – drvenim daskama  za prostor za sjedenje. neki su pokriveni kamenom pločom. Nebo. pod od nabijene zemlje. neki u jamama a neki na poravnatom tlu. Mujevine Mlađa – Butmir III: Obre II/faza III. Nebo. Crkvina. jednostruki i dvostruki strugači. – Kraljevine (starije) Srednja – Butmir II: Obre II/faza II.-Butmirska kulturaLokaliteti  Butmir. – Nebo. 103 čuvanje posude – ukopavanje . Pokopi – zgrčeni na lijevom boku. Kraljevine. prostorija  kalotna peć. prostorija zaliha. Crkvine (Selo Turbet). 2.

Obre II. danilske. Lengyelsko – panonska  2 poluloptaste zdjele sa žutocrvenom ornamentikom izvedenom poslije pečenja. strelica bez krilaca i slično. kakanjeske. širim nozi. . cilindrične vaze s izvijenim obodom i kruškolike odnosno pirimorfne. faza – Nebo i Obre II). cik – cak. Kraljevine. III.samo nalazi u Obre II. lengyelsko – panonske. svijetlo smeđe i žućkastosive površine sa ornamentima izvedenim prije pečenja. šrafirani trokuti – bijela inkrustacija.vrhovi strelica: širi trup sa krilcima prema dolje. spiraloidni motivi. Butmiroidna  loptaste vaze. starija fazaGruba keramika – konične i loptaste posude većih dimenzija. Jezičaste. 104 . crnoglačane noge koje i butmiroidne. Kakanjski elementi  valjkaste pripadaju na koničnim zdjelama Danilski elementi  u bojenoj keramici. kalupaste sjekire i sjekire čekići s rupom Nakit za od nasađivanje. bijelkastosive. fina keramika se sastoji od 5 stilskih komponenata. II. Okolište. Ripoli stil. spondylusa (import). trapeziodni oblik. faza – Butmir. Nebo. -Butmir I. Keramika – 3 razvojne faze (I. keramika sa crvenkasto bojenim ornamentima.

spiralnotrakasta i keramika hvarsko – lisičićkog tipa. neravna površina među spiralama je prekrivena crvenom bojom i obrnuto. -Butmir III. motivi u vidu meandra. Degeneracija butmirskog stila. Oblici: posude cilindričnim bikonične sa vratom. klasična fazaKonične posude sa blago uvijenim gornjim dijelom. Spiralni motivi se izvode na loptastim posudama te loptastim posudama sa visokim cilindričnim vratom. -Butmir II. posude sa valjkastim i zašiljenim nogama (vjerojatno je riječ o 105 . trake ispunjene ubodima. izostali spiraloidni motivi a umjesto njih su porasli nalazi keramike jadranskog stila. tzv. Spiraloidni motivi se u ovoj fazi izvode pomoću traka. Crnoglačana. girlandi. ''vučjih zubi''. cik – cak. trakasta keramika i keramika jadranskog tipa. Fina keramika  crno i sivo glačana.Krivolinijski i pravolinijski motivi. S i C motivi. Bijela inkrustacija. frizovi šrafiranih polukrugova. loptaste. mlađa fazaGrube veće posude sa šiljastim dnom i plitke posude sa valovitim obodom (vezani za varijantu vinčanske kulture u sjevernoj Bosni). Plastični S i C motivi u frizu. kruškolike/kanape. vaze na nozi i plitke grube zdjele. vegetabilni spiraloidni ornament kod kojeg krajevi spirale završavaju trokutom u obliku lista. i u vidu slova K.

Figure su nađene u crnoglačanoj tehnici sa urezanim detaljima. 106 . kosa linija glave. visoko čelo i jako istaknut nos. kraj traka su tu još jedino i trokutasti motivi. Alpski tip – pravilne crte lica.armenoid. Većina nalaza pla stike iz Butmira pripada II. 3) alpski tip – europeid. U sačuvanim glavama se nadziru 3 rasna tipa: 1) anatolski . Negroid tip – kovrčava kosa. fazi. široko čelo. ukrašeni nadočnjaci. Obre II i Nebo. širok nos. Ukras: okomito kaneliranje.poklopcima). lijepo zaobljeno tjeme. Plastika – nađena u Butmiru. Anatolski tip – koso. većinom su se izrađivale ženske figure sa naglašenim oblinama. Kanope – trake su ispunjene neuredno razbacanim ubodima. 2) negroid.

Teza H. 2 Slika – sunčev kolut od pečene zemlje iz Obre II sa crveno obojenim rombovima. kasnije se taj ritus napušta. Iz kakanjske kulture je naslijedila ritone na 4 noge i kult Sunca2. Još 2 vrste kulta: kult crvene boje i kult sjekire.Figura nazvana plastičnih ''crnkinja'' tako rebara – zbog na leđima – ožiljci po tijelu. Adoranti  Duhovni život – Obre II. – pokop djece. Vezano je samo za početne stadije naselja – da se poboljša plodnost zemlje i stoke. Dumitrescu za ovaj fenomen u Cucuteni – Tripolieu: to je posljedica žrtvovanja djece radi izazivanja plodnosti. 107 .

Korošec. Prvo nalazište na kojem je istražen sloj ranog neolitika (sloj 3) i utvrđen njegov odnos prema onom mezolitičkom koji je ispod njega (stratum 4a – b). srednji neolitik – Crvena stijena II.Geneza – teze o razvoju su dali: M. Vukove njive. D. Jejinovača. Benac. jadranska komponenta. Čairi I (Stolac). Zukovička pećina. Srejović. Istraživao: Alojz Benac. Stariji neolitik – Crvena stijena III. U genezi su sudjelovali: jaka autohtona baza. Benac – osim keramičkih nalaza nema nikakvih razlika. Crvena stijena: . A. Moritz Hoernes Kraljevine – Tomo Dragičević Nebo.nalazi se kod sela Petrović na granici CG prema Hercegovini. Š. M. 108 . JI komponenta s crnopoliranom keramikom i kontinentalna komponenta. Grbić. Butmirska kultura je prošla kroz 3 faze razvoja i sam Butmir je obuhvaćao jedino srednju fazu ove kulturne grupe. Ilčinova lazina – Hercegovina. J. Garašanin. Zelena pećina I. nađene su kosti divljih životinja – lovci. Okolište – Alojz Benac Brdo – Pavao Anđelić -Impresso kulturaLokaliteti  Hateljska pećina I. Kronologija: iz PJZ Butmir I – Kakanj III – Danilo III – Hvar I – Vinča B2 (Obre II/faza I) Butmir II – Lisičići I – Hvar II – Vinča C (Obre II/faza II) Butmir III – Lisičići II – Hvar III – Vinča C/D1 (Obre II/faza III) Istraživači: Butmir – Franjo Filiala. prava pećina. kasni neolitik – Crvena stijena I do brončanog doba. Batović. Vaclav Radimsky. Ravlića pećina. Kultura je vezana i za Crnu Goru  Crvena Stijena i pećina Odmut u dolini rijeke Pive.

Keramika – gruba: loša zemlja + krupno kamenje. Pećina. štipanje. nema ognjišta samo vatrišta. Istraživali: D. kosti djeteta. tzv. Nađeni su ostaci ljudskih kostiju. Marković. urezi sa kremenom kosti. nađen je kremeni nožić. 109 . impresso tehnika prije pečenja na mekoj površini. Oblici: stožaste zdjele i jajolike posude s ravnim dnom. iza njega slijedi sloj ranog neolitika = stratum IIa – b. Zelena pećina – JI od Mostara. kremena kresana oruđa – noževi i strugala. jajolike posude sa zaravnjenim dnom. u fazi III nema izgrađenih ognjišta (tek u 2. polukružni. Neke posude su glačane a neke su sa premazom. Stratum Ia – b = mezolitik.Otkriveno je mnogo vatrišta. istraživao Alojz Benac. tehnika utiskivanja ili žigosanja. Branko Gavela. Motivi: slovo V ili motiv klasa. glačana kamena jezičasta sjekira. koštano oruđe. Ima mezolitički sloj na koji se nastavlja neolitik. Motivi: izvedeni rubom školjaka ili puževa te noktom i predmetima. Gruba keramika ubodima pečena u i ukrašena žigosanjem. Srejović. osnovni stratigrafski slijed u Odmutu podudaran je sa stratifikacijom Crvene stijene. više je u unutrašnjosti. utiskivanjem. koštana šila. Pećina Odmut – u geografskom smislu ne pripada jadranskom području. Č. Školjka cardium (čančica). sloju). školjkom. odnosno Keramika smeđim i tamnim tonovima.

Lokaliteti  Lisičići. Popov dol. – zastupljen u Crvenoj stijeni. – u Smilčiću. Sredozemlja ili egejskog područja. Gradac. Ravlića pećina II. shematizirana.U primorju stariji neolitik razvijao se u 3 stupnja: I. – u Gudnji. Jedno veliko zajedničko ognjište za spremanje jela izrađeno od većih riječnih oblutaka. Pojedinačni likovi životinja (ptice. dijelom sa zapada s dijelom sa sr. bodeži. kalupaste i jezičaste sjekire (183 komada). otkriveni su ostaci ljudskih kostiju. -Danilska kulturaLokaliteti  Zelena pećina II. ali ima tipičnih oblika i tehnike urezivanja. ustanovljena su 3 građevinska sloja ili faze. Benac njen postanak tumači dužim doseljavanjem stanovništva na početak mlađeg neolitika. Lisičići – istraživao Alojz Benac. Plastika – zvonoliki poklopci. nađena su torza dviju figura. nakit od kostiju. Čairi II (Stolac) – Hercegovina. Crvena stijena i pećina Odmut. životinj ske glave na posudama. nema slikanja ni ritona. Nađeno je 16 zemunica. Crvena stijena – Crna Gora. harpuni. Geneza – A. Hateljska pećina. III. Zelena pećina. II. -Hvarska – Lisičićka kultura-Hercegovina. polumjesečasti i kružni motivi. Datacija srednjeg neolitika = 6000 – 4600 BC. Od njih donji dio sadrži zemunice a gornja 2 nadzemne pravokutne kuće. Nalazi: strelice. Keramika – inkrustacija i premazivanje crvenom bojom. 4 vanjska ognjišta na otvorenom. 2 jame za pečenje keramike. Kult mrtvih. dlijeta. južni dio istočne Bosne. koštana šila. dugmad. znakovi sunca i mjeseca koji vise sa ukrasne vrpce. Nema sliikane keramike. 110 . Hvarska kultura je naslijedila danilsku ali nije proizašla iz nje. medvjed).

slikana keramika tamnom bojom na svijetloj pozadini. Gornja Tuzla V – Varoš IV Gornja Tuzla IV – Varoš III Varoš III – Varoš II Gornja Tuzla – Varoš II Gornja Tuzla II – Varoš I = = = = = Vinča – Turdaş I Vinča – Turdaş II Vinča – Pločnik I Vinča – Pločnik IIa Vinča – Pločnik Iib Gornja Tuzla V – Varoš IV faza: bikonične zdjele. 111 . ponekad crvenom gdje se motivi uokviruju bijelom bojom. Ukrasi: meandroidnog tipa – jedinstven fenomen unutar starčevačke kulture. Vinogradine. -Vinčanska kulturaLokaliteti  Gornja Tuzla V. pseudo impresso starčevačkog tipa. Krivolinijski motivi. šuplje noge pehara Gornja Tuzla IV – Varoš III: isto što u fazi Vinča – Turdaş II Varoš III – II: zdjela s konkavnim obodom. Donja Tuzla.Lisičići I = Ravlića pećina IIa Lisičići II = Ravlića pećina Iib Lisičići III = Ravlića pećina IIIc (eneolitik) Butmir II = Hvar II (Lisičići I) urezivanje Butmir III = Hvar III (Lisičići II) -Starčevačka kulturaLokaliteti  Gornja Tuzla VI a i VI b = Starčevo Iib naselje je pri dnu tella. Gradina. perifernu kulturu vinčanske grupe. vertikalni kaneluri. spiralni. barbotino starčevačkog tipa. Istočnobosanska varijanta predstavlja osiromašenu. Grbača. nema plastike. Varoš kod Koraja. Matić. Lug.

Impresso kultura srednji neolitik – Danilska kultura kasni neolitik – Hvarska kutura KONTINENTALNA ZONA: rani neolitik – Starčevačka kultura srednji neolitik – Kultura Malo Korenovo kasni neolitik – Sopotska kultura 15. ISTRAŽIVAČI: Zdenko Brusić – Pokrovnik Brunislav Marijanović – Crno Vrilo Grga Novak – Markova spilja Alojz Benac – Crvena Stijena Šime Batović – Barica kod Smilčića. Vrsi. JZ Istra. NEOLITIK HRVATSKE JADRANSKA ZONA: rani neolitik . Gudnja na Pelješcu. Markova spilja na Hvaru. – J Istra  Vrčin.15. otoci i zaleđe. – Kvarnersko otočje  Vela spilja na Lošinju. Verudica. Ižula kod Medulina. Nin Spomenka Petrak – Gudnja Branko Bačić – Verudica. pećina Škarin Samograd. Jami na Sredi na Cresu. Smilčić. Vrsi. dio Hercegovine – uzduž jadranske obale. JADRANSKA ZONA -IMPRESSO kultura Kvarnerski otoci. peći na Tradanj kod Zatona (šibenskog). Pelješac.1. Danilo. Ižula Josip Korošec – Krivače 112 . Pokrovnik. Barice u Benkovcu. Hvar. Ravni kotari. Dalmacija  Nin. Vorganska peć na Krku. Oporovina. Crno Vrilo. Šandalja. Brač. Krivače kod Bribira.

NASELJA 1) Pećine. Jami na Sredi na Cresu. zastupljen je u Crvenoj Stijeni i Zelenoj pećini. Crvena Stijena II. Gudnja i Škarin Samograd. rov je korišten kao otpadna jama. 2) Na otvorenome: .Mezolitičke slojeve na koje se nastavlja stariji neolitik imaju: Crvena Stijena. rov je izgubio prvotnu namjenu. Smilčić – polukružno oblikovano naselje. pećina Odmut. možda zbog širenja te je iskopan. međusobno udaljene 10ak metara. lubanja malo dalje pokrivena pločom. Oporovina. 2. faza. Ižuli – kuće su bile od šiblja i obljepljene zemljom. Šime Batović je pretpostavio razvoj starijeg neolitika na nasšem primorju kroz 2 stupnja: I. polupećine: . Nadzemne kuće u Smilčiću. Treći stupanj je prijelazni. 1. Medulinu i Zelenoj pećini.neke su bile trajno naseljene a neke privremeno i sezonski. stariji. zastupljen u Smilčiću. faze starijeg neolitika jer je njihovo osnivanje vezano uz širenje zemljoradnje i trajno naseljavanje. ognjišta. U zgrčenom položaju na desnom boku bez lubanje. granja i šiblja. Ninu. 2 cijela kostura i djelovi 3 lubanje. Vela spilja na Lošinju. na kamenu vatrišta. kuće su kružnog tlocrta. Ižula: II. kostur odrasle osobe u ispruženom položaju na leđima. 113 . Smilčić III. POKOP Ostaci ljudskih kostiju su nađeni samo u Smilčiću.obično su smještena uz obradivo zemljište ili blizini vode. Smilčić: . iz starijeg u srednji. Pokapi u blizini rova. –Pojedine pećine se napuštaju razvojem zemljoradnje. Gudnja Prvi stupanj.II. građene od drva. naselje je okruživao zaštitni rov. jednostavnija svojstva. Glavna naselja na otvorenome potječu iz II. mlađi. Drugi stupanj. s razvijenim i složenijim svojstvima. oko izvora poluotoka. faza.

koja se izbodila utiskivanjem/žigosanjem. Crno Vrilo  cardium školjka Jami na sredi Markova špilja Smilčić. Često se ukras rubom izvodio narebrenih i drugim školjaka Cardium. stupanj – oblici: loptastojajolike posude i stožaste.-KeramikaII. Fina keramika: monokromna. premaz i glačana površina. pretežno poluloptaste visoke zdjele s ravnim dnom ili pojačanom ravnom nogom.atremolo ukras 114 . Ukras: ukrašavale su se prije pečenja impresso tehnikom. te raznih puževa i školjaka sa glatkim predmetima. ATREMOLO (drhtavi ukras) – crvena inkrustacija. rubom.

stočarstvo. stupanj ili tip Smilčić III. Geneza – stariji neolitik na istočnom jadranskom području se razvijao samostalno iz mezolitskih osnova. sakupljanjem. Duhovni život – kult lubanje. Korijeni nastanka impresso kulture = autohtoni. stupanj ili tip Crvena Stijena II. Razmjena i trgovina. stupanj ili tip Gudnja = Obre I (Starčevo Ib) 6 000. kasnije se širi na zaleđe. Dolaskom do srednje Bosne mješa se sa Starčevačkom. – 4 500.Zelena pećina Gospodarstvo – bavili su se zemljoradnjom. BC 115 . Prvo se razvija na obali. lovom i ribolovom.  po Batoviću: I.

POKOP Ostaci iz danilske faze nađeni su u Smilčiću i Danilu. U blizini vode. Vrsi.  JI Istra – Javorika na Brijunu  Kvarnerski otoci – Vela Spilja na Lošinju. Kuće su bile ublizini jama ali nisu otkrivene. Smilčić – 3 koncentrična kružna rova. Rovovi oko naselja. bez grobne konstrukcije uz rov. ISTRAŽIVAČI: Grga Novak – Pokrivenik Duje Rendić Miočević – Danilo Josip Korošec – Krivače Šime Batović – PJZ II. Pokrivenik na Hvaru. Islam Grčki. Gudnja.-DANILSKA kulturaEponimni lokalitet: Danilo kod Šibenika. U Smilčiću – 116 . Benkovac. Cijeli kosturi i izdvojene lubanje. Jami na Sredi na Cresu  Dalmacija – Privlaka. zgrčeni položaj na boku. prema ostalima vjerojatno pravokutne nadzemne kuće. U Danilu – zemunice. Jadranska zona Vladimir Milosavljević – Jami na sredi Spomenka Petrak – Gudnja Zdenko Brusić – Privlaka NASELJA Pretežno se živjelo u naseljima na otovorenom a u pećine su samo navraćali i privremeno boravili. Krivače (Bribir). Smilčić. Danilo. Jame su služile kao ostave. Škarin Samograd. Vela spilja na Korčuli.

nađeni kosturi i lubanje odraslih, vezani u rov. U Danilu – samo djeca, vezani uz zemunice, jame. J. Korošec je smatrao da je u Danilu postojala nekropola izvan naselja. A. Benac – da su to ostaci kulta lubanje i obreda žrtvovanja djece. Izrađevnie od školjaka i puževa. Najčešći su predmeti od školjke Spondylus, pojedine školjke su se premazivale crvenom bojom.  narukvice, prestenje, ogrlice.

Keramika 5 osnovnih vrsta: a) gruba keramika ukrašena uglavnom urezivanjem; b) bolje obrađena keramikaa, pretežno udubljivanjem; c) fina slikana keramika; d) gruba slikana keramika; e) keramika tipa Malo Korenovo, ukrašena urezivanjem. a) oblici: - veće loptaste i jajolike posude, stožaste noge; - ukras: - niz iscrtkanih ili mrežasto ispunjeni trokuti ispod oboda. b) pečene su u jednom tonu – tamnosmeđem ili crnom. Oblici: - poluloptaste zdjele sa zaobljenim dnom, loptaste posude s prstenastim iglama, zvonolike čaše, posude na 4 noge, tanjuri. Česta su bradavičasta ispupčenja. Tehnike: - udubljivanje i crvena inkrustacija, premazivanje crvenom bojom, ubodi ili žigosanje, pri kraju ove faze – bijela inkrustacija, reljefni motivi i slikanje tamnosmeđom bojom. Ukrašavanje se izvodilo prije pečenja, osim možda bojenja i inkrustacije (boja se dobivala drobljenjem željeznog oksida).

117

Motivi: - Stroga geometrizacija, spirale i trokuti (S i C spirale), pravocrtni motivi složeni u raznim meandroidnim, cik – cak, romb, u obliku šahovske ploče, mreže... c) pretežno je pečena u žutom i

ciglastocrvenom jednoličnom tonu. Pekla se u zatvorenim pećima. Zvonaste posude (terine) i jajolike velike posude koje se produžuju u koničan vrat, zdjele. Ukrašene su slikanjem. Ukrasni motivi: - sivom, bijelom i crnom bojom. Spirale, cik – cak, nizovi trokuta, šahovska ploča. Najsličnija je keramici Ripoli stila.

sve slike su sa Smilčića.

118

Plastika – nađene su u Smilčiću, Bribiru i Danilu. – Ljudski zvonoliki ili ljevkasti likovi. Gornji puni valjkasti dio opstupno se širi u zvonasti donji dio. U Smilčiću su nađeni koji na gornjem dijelu završavaju ljudskim likom dok neki imaju bradavičasta ispupčenja, prikaz živ. glava.

Neki imaju oblik FALUSA. Ukrašene su udubljivanjem, crvenom inkrustacijom i premazane crvenom bojom. Motivi: spirale, trokuti, cik – cak. Ljudski realistični likovi – glava i vrat su prikazani pomoću dugog valjkastog stupića i očni lukovi u reljefu. Istaknuti zaobljeni bokovi. Lice je premazano bijelom bojom. Ljudski udovi – je

prikazano

stopalo i donji dio potkoljenice. Stopalo je ukrašeno

udubljenim crtama Životinjski neke likovi –

figure

imaju

pravokutnu pločicu sa uzdužnim kanalom i oni sa posudicom.

119

Govedo ili svinja i medvjed. oko vezan uz plodnosti Smilčić Smilčić Bribir 120 . odnosno kult plodnosti koji je povezan s kultnim posudama i s dječjim žrtvama – Batović se ne slaže baš s time. Korošec: . A. ptice.5 primjeraka iz Smilčića. DUHOVNI ŽIVOT Kult mrtvih. Lovili su: jelena. srnu. nakit. mišljenje da su to svjetiljke – lojanice. Ritoni – posude na 4 noge s kosim recipijentom. Čini se da goveda i svinje imaju pločicu a medvjedi posudicu. upotreba crvene boje.kult falusa i muškog božanstva. J. Vjerojatno obrede stoke. J. 2 iz ove kulture a 3 iz hvarske. goveda. Proizvodnja odjeće tkanjem.  Plastične izrađevine se nisu razvile iz ranije faze. divlje svinje. lisice. plastika. S područja Korenvske kulture u Slavoniji uvezena je u Smilčić manja količina keramike. GOSPODARSTVO Uzgajali su koze. Izvozili školjke. ovce. Korošec ih je vezao uz kult vode. Trgovali s Bosnom. svinje i pse. one su se razvile u toku danilske faze. Benac smatra toteme kultom predaka.

Veze sa Cakran kulturom u Albaniji. T. Korošec.  J. Temeljnu ulogu u postanku i razvoju danilske kulture imala je domaća kultura koja se neprekidno razvijala a ne strani migracijski elementi.GENEZA Postoje 2 osnovna mišljenja: 1) Nastala je migracijskim pokretima. Pojedini elementi danilske kulture nastali su ili su se razvili dodirima i vezama sa susjednim kulturama. – 3 900. Š. BC) 121 . Batović zastupaju tezu o autohtonom porijeklu. Danilska kultura u odnosu na Kakanjsku ima dijelom zajedničku osnovu u kulturi s impresso keramikom – najčešću vezu imaju posude na 4 noge. U danilsku kulturu su uvezene posude iz linearne keramike tipa Malo Korenovo. Bregant. 2) razvila se postupno na domaćem tlu. Danilska kultura – Kakanjska kultura – Malo Korenovo – Cakran – Sesklo (4 500.

Javorika Šime Batović – Smilčić Brunislav Marijanović afirmirali hvarsku kulturu Naselja Pretežno ista svojstva iz ranije faze. Grapčeva špilja: . Grapčevoj šplilji. lončarske peći u obliku jama. Škarin Samograd. posebno za sahranjivanje. Jami na Sredi (Cres) Dalmacija  Privlaka. ISTRAŽIVAČI: Grga Novak – Hvar. u pećini Pokrivenik na Hvaru i Lisičićima. Tinj. Vrčin. Vela spilja na Korčuli Dinko Radić Alojz Benac – Lisičići Branko Bačić – Cingarela. Novak je na osnovu nalaza zaključio da je služila za obredne svrhe a ne za stanovanje. Danilo. opkopi/rovovi. Vela spilja na Korčuli (otkrio tu kulturu) Božidar Čečuk – Hvar. Markova špilja. – Ognjišta.ukopane kružne kolibe (Danilo i Lisičići) ili nadzemne kružne kolibe (Smilčić). POKOP Ostaci nađeni samo u Smilčiću. Kuće od pletera i granja samo ponekad obljepljene glinom. Pokrivenik. Cingorela Kvarnerski otoci  Vela spilja na Lošinju. Islam Grčki. Vela spilja na Hvaru. Krivače (Birbir). pa pravokutne s podovima od gline (Bribir) ili bez podova (Lisičići). Smilčić. Gradile su se 2 vrste kuća: . Gudnja i Lisičići. nije se moglo ustanoviti kakvi su običaji i obredi.razbacane kosti.-HVARSKA kulturaJ Istra  Javorika na Brijunu. Grapčeva špilja. 122 . Jakasova spilja i Vela spilja na Korčuli.

reljefni ukras. reljefni ukrasi. bikonične čaše. Keramika Nije jedinstvena na cijelom prostoru te skupine. stupanj: . pojedini motivi su slikani smeđom a ispunjeni crvenom bojom. Smilčić: I. ukras tehnike izrezivanja i udubljivanja. monokromija. do potpunog izražaja dolazi gruba slikana keramika. girlande ili polukrugovi. Oblici: stožaste. ravne ili cik – cak linije. poneki ukrasni motivi se izbličuju. S motivi. stupanj: . češće se javlja bijela inkrustacija. imaju rupu za dršku.ARTEFAKTI Strelice. II. neki urezani motivi. polukružni motivi. lučni. III. ukrasne igle. valoviti. stupanj: . 123 . posebno spiralnog. kremeni noževim koštana šila i šiljci. jajolike i loptaste zdjele i posude bez prstenastog vrata. ritoni.nestaju izraziti danilski elementi. poluloptaste zdjele. monokromija tamnim bojama koje se ne otiru. prevladavaju krivocrtni motivi.poluloptaste – kalotaste čaše ili zdjele. predmeti od školjke Spondylus. Nestaje slikana keramika. kalupaste i jezične sjekire.pojačava se količina reljefnog ukrasa.

ukrašena urezivanjem 5) fina slikana keramika 124 . redovno glačana. često jednobojno premazana i ukrašena udubljivanjem 3) gruba slikana keramika 4) keramika tipa Malo Korenovo.Keramika hvarske faze s područja Dalmacije dijeli se na 5 osnovnih vrsta: 1) gruba. redovito neukrašena ili rijeđe ukrašena urezivanjem 2) bolje izrađena.

ritoni. lučnih crta i polukrugova. obrubljenim urezivanjem ili udubljivanjem. .motiv girlanda.Osnovna svojstva keramike na srednjedalmatinskim otocima:  poluloptaste zdjele. spiraloidni i meadroidni. 125 . Ukrasi: . premazivanje vrata zdjela bojom koja se otire. izvođenje motiva slikanjem. CRUSTED – pastozni namaz crvenom bojom.

126 .

Ljudski likovi s realno oblikovanim tjelom – tjelo je spljošteno i četvrtasto oblikovano. 1 sa pločicom na leđima. nastavljaju se iz prethodne faze. zmije. glava bez sačuvanog tjela. Životinjska glava (ovna) iz Markove špilje – predstavlja zbiljski prikazanu glavu ovna sa stožastom osnovom.Plastika Ljudski zvonoliki likovi – najbrojniji su u Smilčiću. premazana je crvenom bojom. glava i vrat prikazani pomoću dugog valjkastog stupića Životinjski likovi – 1 figura s posudom na leđima. 127 . pojedini primjeci imaju na vrhu stiliiziranu glavu ptice.

privjesci. ukrasne igle. migracijskim pokretima 2) razvila se postupno na domaćem tlu iz prethodne danilske kulture. DUHOVNI ŽIVOT Nema redovan ukop mrtvih nego pojedinačne dijelove kostura. puževi. Probušene sjekire. ili u postupnom širenju ili s eobi s JI ili JZ.GOSPODARSTVO Stočarstvo. Hvarska kultura među okolnim kulturama je imala najšire veze i sličnosti s Butmirskom kulturom u Bosni. Bijelom bojom se premazivalo lice na figurama s ljudskim likom a na zvonastima je bila premazana crvenom bojom. Kuglice od Spondylusa obojane crvenom bojom. Stilizirane reljefne glave životinja na mjestu ručki na posudama. 128 . Keramička maketa kuće iz Smilčića sa stiliziranom goveđom glavom (bukranij) na pročelju. Razvijeni astralni kultovi – motivi mjeseca i sunčanog koluta na keramici. GENEZA 2 su osnovna mišljenja o postanku: 1) nastala je pod utjecajem vanjskih činitelja. školjke. Markova špilja – samostalna keramička glava ovna. Nađeni su razni probušeni zubi. Ukrasna igla s ptičjom glavom iz Grapčeve špilje. Iz južne Italije se vjerojatno uvozio opsidijan. Zbog kretanja razmjene dolinom Une keramika Korenovskog tipa nalazi se samo u sjevernoj Dalmaciji. tj. Izvozili su posude u Butmirsku kulturu. Posude na 4 noge. pretežno lubanje u vezi s određenim obredima. Ukrasne igle s glavicom u obliku životinjiskog lika.

Aleksandar Durman – Cernička Šagovina Stojan Dimitrijević Kornelija Minichreiter – Galovo Jesenka Miškiv – Igrač Podjela S.Monokrom stupanj . Tržnica. Stara Rača i Ždralovi kod Bjelovara.) s točnom atribucijom.Spiraloid A stupanj . osim starčevačke kulture u užem smislu.2. Istraživači:      Richard Rudolf Schmidt – objelodanio prve nalaze starčevačke kulture sjeverne Hrvatske (1945. Galovo (SB). Vinkovci (Ervenica. Hotel). 129 .Spiraloid B stupanj Integralni je dio starčevačkog kulturnog kompleksa koji. Čavdar – Kremikovci – Karanovo u Bugarskoj i još 3 regionalna tipa Körös kulture u Mađarskoj i većem dijelu Rumunjske. Cernička Šagovina kraj Nove Gradiške. Dimitrijevića: PRETKLASIČNA FAZA: .15. Anzabegovo – Vršnik u Makedoniji.Linear A stupanj (svijetli) RANOKLASIČNA FAZA: .Girlandoid stupanj KASNOKLAIČNA FAZA: .Linear B stupanj (tamni) . Igrač kod Slavonskog Broda.Zapadni Srijem. Sarvaš (Vlastelinski brijeg). Nama. istočna i središnja Slavonija. Gradac i Vlastelinski brijeg. Protosesklo u sjevernoj Grčkoj. Lipovac. obuhvaća Tesalsku monokromnu keramiku. Lokaliteti Vučedol (Gradac). KONTINENTALNA ZONA -Starčevačka kultura. Zvijezda.

Unutar naselja: više ognjišta. Obično su grupirana u nizu duž važnih prapovijesnih komunikacija. tkalački stan. u blizini potoka. Dio ovih jama je služio kao sezonsko stanište i ujedno kao jama za otpatke. Zemunice – 'Tržnica' – trapezoidni. peći za kruh. pokapali su se unutar naselja blizu nastambi. Naselja – Najčešće na povišenim riječnim obalama. odnosno poljodjelskog i keramičkog neolitika na tlu većeg dijela Eponim: kontinentalne Hrvatske. Starčevo kod Pančeva u Vojvodini. Dublje jame – za otpatke. Vinkovci: nađena je potkovičasta peć. padinama blagih brežuljaka. spremišta hrane. Unutra ima niz rupa od kolaca (dokaz da su zemunice). 130 . za proizvodnju lončarije. lučno nadsvođena. višećelijski oblik. relativno duboko ukopane (1m). ovalne rake. Pokopi – Zgrčeni na desnom ili lijevom boku.Prvi je izraziti predstavnik klasičnog. bunar. Jamski stambeni objekti – manje okrugle i ovalne jame. Pliće jame – dnevni boravak.

Oblici: jednostavne kuglaste i polukuglaste zdjele. Barbotin ukrašavanje: na osušenu . kanelirani barbotin – preko mase se prelazi prstima. bubuljičasti barbotin – oblikovan u bradavičaste nakupine. još nepečenu posudu nabacivala se rijetka. Sve je posuđe slikano tzv.Keramika – dijeli se na grubu (svakodnevnu) i finu slikana. uz snažnu cirkulaciju zraka u peći – posljedica su oker. Impresso ukras – gruba keramika se ukrašavala utiskivanjem. tj. crvena boja. konične zdjele. oksidacijskim postupkom. 131 . polutekuća glinena masa: (pravi) barbotin.

Motivi: linearni. tamne oker površine. Motivi su linearni i geometrijski izvedeni nizom točkica ili ravnih crta. Girlandoid – upotreba bijele boje. zaobljenog S profila. Linear A – pojava slikane keramike bijelom bojom. 132 . Garašaninu ova 2 stupnja predstavljaju jednu izdvojenu. Slikanje je izvedeno crvenosmeđom i tamnosmeđom bojom bilo u pastoznim ili prozračnim bojama. te utiskivanja nokta ili prsta. Srejovića. klinaste trake ispunjene šrafniranjem ili mrežom ili uske klinaste trake koje dolaze u malom broju. RANOKLASIČNA FAZA Pojava i vrlo česta upotreba barbotinskog ukrašavanja. regionalnu grupu Gura – Baciului. Ta faza je identična Protostarčevu I i II D. Linear B – tamni linearni stil. složene linearne kompozicije. Monokrom – nedostatak oslikane keramike.PRETKLASIČNA FAZA Predbarbotinsko razdoblje. Fina jednobojna crvena keramika bez ukrasa ili grubo posuđe hrapave površine ukrašeno povlačenjem snopa grančica. a po M. posude trbušastog oblika s vertikalno probušenom ušicom. Ovoj fazi pripada lokalitet Igrač. Oblici: zdjele na nozi. girlande i lukovi.

Srejović Starčevo II III Spiraloid A dosada nije zastupljen ni u jednom poznatom nalazištu. pa je o njemu nemoguće reći bilo što određenije iz ove perspektive. Žrtvenik iz Zadubravlja – ima 4 zoomorfno oblikovane noge. motivi spirala. Javlja se meandar. Slikane su vrpcama bojom na crvenoj ili oker osnovi. Prevladavaju širokim tamnom tamni tonovi. Dominira kanelirani barbotin te dekorirani barbotin. Javljaju se bikonične zdjele. Plastika Sarvaš – ulomak ukrašen keramičke reljefom posude ženskog lika u stavu oranta. Spiraloid B – u to vrijeme starčevačka kultura napušta matična područja u Srbiji i širi se u prekosavske i prekodunavske regije – uzrok tim pomicanjima je nastajanje vinčanske kulture. Žrtvenici – četvrtasto postolje na 4 noge s 133 .KASNOKLASIČNA FAZA V. Prisutna je polikromija – uokvirivanje tamnog motiva tankim bijelim obrubom. Milojčić Spiraloid A Spiraloid B III IV D.

134 .niskim okruglim recipijentom razgrnutog oboda u sredini (za žrtve ljevanice). primjesa pljeve u glini. Regionalna manifestacija (Starčevo final) Tip Ždralovi – eponim: Ždralovi kod Bjelovara. Tip Ždralovi starčevačke kulture supstrat je linearnotrakastoj korenovskoj kulturi. bikonično posuđe. Kanelirani barobotin. tankim urezima označeni detalji. možda drvo uzor. Stara Rača i Cernička Šagovina. Vinkovci : stupasti tip – jednostavni likovi. plastično istaknuti nos i ruke. *Žrtvenik iz Kaniške Ive – ukrašen je životinjskim glavama.

terase ili padine u blizini vode. Fino posuđe – S profila.Sjeverna Hrvatska: Bjelovarsko područje i Moslavina. Takvo je posuđe izvana sivo ili crno a česta je i neujednačena mrljasta boja površine. Keramika – veći dio posuđa je pečen u osnovi oksidacijskim postupkom. bombasti lonci. Fino posuđe – S profil i bombasti lonci. pretežno lijepo oblikovano s vrlo tankim stjenkama. crne. Kaniška Iva. Malo Korenovo (Bj). Tomašica (Moslavina). Istraživači: Stjepan Vuković – Malo Korenovo Dragica Iveković – Ravnice u Tomašici Vesna Klikić – Kaniška Iva Đuro Jakšeković (arheolog amater) – Drljanovac Naselja – prirodna uzvišenja. bikonično. Pripada kulturama linearnotrakastog kompleksa. Grobovi nisu poznati. Pod utjecajem je starčevačke i Körös kulture. Nastala je na kasnostarčevačkom supstratu. Lokaliteti  Drljanovac. tek u završnoj fazi samog procesa primjenjuje se redukcijsko pečenje. Ukrašeno otiscima prsta ispod oboda. Fino posuđe je sive. Dautan (Bj). ukrašeno je urezivanjem.-Korenovska kultura. tamnosive vanjske površine. bombasti i kalotasti oblici na pojačanom dnu ili niskoj nozi. Stupanj B: (klasični) – grubo posuđe je sivo i oker boje. 135 Motivi: . Zemunice – Malo Korenovo se slično kao i Kaniška Iva iskazuje kao sklop različitih jamskih sistema. trbušaste amfore s cilindričnim vratom. na zapadu – Turopolje. Stupanj A: (rana faza) – grubo posuđe je oksidacijski pečeno.

Otok. Datacija: 4600 – 4200 BC.trokutaste girlande. Donja Mahala blizu Brčkog. Sopot. A U crte. Istraživači: Vjekoslav Celestin – Hermanov vinograd Richard Rudolf Schmidt Katarina Petrović – Gornja Berbina Brane Belić Ćiro Truhelka – Donji Klakar Đuro Basler – Viskoko brdo u Ljupljanici Jozo Petrović – Donja Mahala Vladimir Milojčić 136 . od Srijema pa do Križevaca. Samatovci. Klokočevik. GENEZA Rana faza Korenovske kulture nastala je na starčevačkom supstratu ždralovskog tipa. Lokaliteti  Hermanov vinograd u Osijeku. Bapska. -Sopotska klutura. Save i Drave. rasprostire se u međurječju Dunava. Donji Klakar kod Bosanskog Broda. Malo Korenovo = Vinča B1/B2 = B1 faza Sopotske kulture. Bogdanovci. veći dio bosanske Posavine. Stupanj B2: (kasni) – bikonični i blagi profil S. Gornja Bebrina.Veći dio sjeverne Hrvatske. Sarvaš. protobrezovljansko mrljasto ukrašavanje.

Milojčić) – osniva se na naseljima tipa tell i ornamentici. Nadzemne kuće. Hermanov su vinograd). Bapsko – Lengyelskom. Sopotska kultura: Ia Ib II III rana faza srednja kasna = = = = Vinča B1 Vinča B2 Vinča C Vinča D Razvija se na temeljima kasne starčevačke kulture no pod utjecajima vinčanske: u početku nositelji starčevačke kulture žive blizu onih vinčanske te polako od njih preuzimaju bikonično profiliranje posuda. Otok. zidovi od šiblja obljepljeni blatom. zanemarivanje slikane keramike (u početku). U Orolik. starčevački starosjedioci se ne asimiliraju kulturno i duhovno već se priklanjaju novim trendovima – tako je nastala sopotska kultura. krajevima brežuljkastim na naselja terasama gorskih izdanaka (Bapska). S vremenom je utjecaj vinčanske kulture sve veći. U redovima su raspoređene pravokutne kuće s jednom ili više prostorija tipične neolitičke građevinske konstrukcije – kostur od greda. 137 . jame su za otpatke. često močvarnim predjelima. Prva nizinska naselja u ovom dijelu Europe koja su utvrđena (Sopot. u blizini rijeke ili većeg potoka. Periodizacija (V. Nazvao ju je Slavonsko – Srijemskom. Opasani su jarkom. Lengyelsko – Slavonskom kulturom. Njen razvoj je odredio 4 stupnja i sinkronizirao ih je s 4 stupnja vinčanske kulture (Vinča A – D).Sopotsku je kulturu kao samostalnu pojavu prvi izdvojio Vladimir Milojčić. Naselja – smještena su u nizinskim. palisadama.

javlja se ubodnovrpčasti stil ukrašavanja. rovašenje. urezivanje. cik – cak. crveno crusted. Otok. notni ukras (notenkopf). Hermanov vinograd. duborez i rovašenje. III) – crusted slikanje. crnopolirana keramika. Osobine tella  Klokočevik. Oštra bikonična profilacija. Ne zna se ništa o ritusu sahranjivanja. Unutrašnjost kuće je podjeljena na 3 lađe. Oslobađanje od vinčanskog kulturnog pritiska i dalji razvoj autohtonog individualiteta. ubadanje. na pročelju je trijem. Rovašeni ukras – zaglađen – inkrustirani smeđom pastom. ovalno perforiranoj nozi. kaneliranje.Otok: otkrivena kuća od horizontalno položenih hrastovih debala koje je pridržavalo niz okomitih drvenih stupaca. stubaste noge. Kaneliranje (utjecaj vinčanske kulture) i efekt glačanja. Ukras: bradavičaste i rogolike aplikacije. Oblici: prepoznatljiv – zdjela na visokoj. Sarvaš. II) – najuočljiviji vinčanski utjecaji – češće kaneliranje i efekt glačanja. Tehnika rovašenja i duboreza (nemak kaneliranja). Keramika I a) – jedna od prvih stvari koje preuzima sopotska kultura je redukcijsko pečenje keramike. I b) – zadržava oblike iz prethodne faze i dolaze bute s rogolikim drščicama. 138 . Ukrašavanje: duborez. Kod zvonastih nogu na kupi dolaze sad i izdužene. šupljoj. Bapska. Sopot.

139

Plastika – nema je puno, poznato je svega 8 statueta. Ulomak jedne vinčanske statuete s ptičjim licem, bez atributa. Amuleti iz Samatovaca, zoomorfna plastika. Primjer iz Otoka – skarabej, ukrašen urezivanjem i dubokim ubadanjem. Protoma s ptičjom glavom iz Sopota,

keramička figura bika – Osijek. Utezi za tkalačke stanove, proizvodi od opsidijana, sjekire sa bušenom rupom, spatule, privjesci od spondylusa, amuleti – četvrtasti i ovalni.

Datacija: 4300 – 3500 BC.

-Brezovljanski tip sopotske kultureLokaliteti  Gornji Brezovljani (Kž), Drljanovac, Staro Čiče, područje oko Virovitice – Jasenac, Špišić Bukovica. Regionalna varijanta nastala mješanjem sopotskih elemenata sa korenovskim supstratom. Naselja – žive u zemunicama, imaju jame za otpatke, radničke jame, nasljeđuju životne navike korenovskog supstrata. Keramika – pseudo impresso – otiskivanje prstom ili noktom, u jednorednim ili dvorednim nizovima otisaka koji tvore traku koja može oponašati ubodnotrakastu dekoraciju (stichband). Individualnost brezovljanskoj keramici osigurava specifičan stil ukrašavanja  posude su osnovi pečene oksidacijski, potom je na pojedinim dijelovima primjenjen redukcijski proces
140

čime

su

na

tim

mjestima

stvorene

tamne

plavkastosive ili crne mrlje – taj je proces svjesno provođen. Prisutnost slikane keramike – motivi izvedeni crvenom bojom nakon pečenja, linijski su jednostavni, uz rub posude (dodir s lengyelskim kulturama).

Plastika – životinjska figura – umjesto glave ima otvor – u taj cilindrični otvor mogla se uglaviti drvena ili koštana glava. Geneza – brezovljanska je manifestacija rezultat sopotizacije korenovskog supstrata u vremenu kada je sopotska kultura započela svoje ekspanzivne metode. Sopotski oblici klasičnog tipa koji se pojavljuju u Brezovljanima imaju arhaičnu formu – to se odnosi na oblike nogu kod posuda na nozi, S profilaciju kod jednog dijela bikoničnih terina i lončića kao i oblika protoma. Brezovljanski tip povezuje s Bieske tipom nekoliko osobina: mrljasta keramika, crveno slikanje. Moravska, JZ Slovačka: import ubodnotrakaste keramike. Klasična sopotska kulturra III. stupnja smjenila je brezovljanski tip iste te kulture. To znači da je došlo do ponovne sopotizacije ovog prostora. Nastupom klasične sopotske kulture u ovaj prostor dolazi do pojave šupljih i punih, ovalno perforiranih nogu od kupa na nozi, apliciranja klasičnog rovašenja, upotrebe vjedra s kljunastim izljevom – te uz ove sopotske i do pojave oblika tipičnih za fazu Vinča D2. Istraživači: Stojan Dimitrijević (1973.) Zorko Marković (2003.)

141

zavisan od unutrašnje ekonomske i kulturne evolucije a ne od utjecaja sa strane. Rani neolitik BALKANSKO – ANADOLSKI KOMPLEKS (Anzabegovo – Vršnik i Gura – Baciului).16. 2) AUTOHTONA TEORIJA (Alojz Benac. Dragoslav Srejović) – nastanak pojedinih kultura u okviru širih kulturnih regija se promatra kao interni proces. Đerdapsko područje (po Srejoviću) . i Protoseskla može se tumačiti kao preuzimanje stranih pojava od strane autohtonog stanovništva. – V. faze A. U ekonomici i materijalnoj kulturi I. – V.tu se već u protoneolitiku pokazuju čimbenici koji vode do formiranja novih oblika ekonomije. 142 . sukcesivnoj migraciji – ovdje se ne radi o masovnim migracijama i brzim kretanjima već sasvim određenih etničkih grupa. u Panoniju. Autohtonost je jače izražena. Osnovna komponenta u formiranju grupa ovog kompleksa i njihovoj genezi bila bi autohtona. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA – PJZ II Problem geneze neolitskih grupa na tlu Jugoslavije: 1) MIGRACIJSKA TEORIJA (Milutin Garašanin) – prodor novih ljudskih grupa na Balkan. Povezanost s impresso keramikom tumači se kao posljedica doticaja pojedinaca grupe a ne migracije. već sporom i postepenom prodiranju primitivnih zemljoradnika u potrazi za novim obradivim zemljištem. Srodnost sa impresso keramikom jadranske regije koja se vidi u oblicima i ornamentici. osobito u Körös kulturi. Kasnije se ispravio i nadopunio svoju teoriju te rekao da je riječ o tzv. Siromaštvo i primitivnost grupe Gura – Baciului u odnosu na A. Kultura balkansko – anadolskog kompleksa u ovoj oblasti nastala je na osnovama tesalskog pretkeramičkog neolitika i u tom smislu se može smatrati sutohtonom. se preklapa sa Protosesklom. SJEVERNOBALKANSKO – PANONSKI KOMPLEKS (starčevačka i Körös kultura). ali je možda došlo do degenercije.

ali je bila otvorena prema utjecajima južnog Balkana. 143 . zapadni dio panonske regije = sopotsko – lengyelska kultura. Vinčanska kultura – prisutna je strana komponenta. Hvarsko – lisičićka kultura  formirala se na autohtonoj osnovi danilske kulture. Kasni neolitik Stvaranja većih i dugotrajnijih naselja pokazuje nam stabilnost ekonomske situacije. – lis. Kakanjska kultura – autohtona evolucija u kojoj se prekidaju veze s istočnom regijom. BALKANSKO – ANADOLSKI KOMPLEKS – istočni dio = vinčanska kultura. objašnjena je migracijom.Srednji neolitik Na osnovama najprije formiranog ranog neolitika dolazi do međusobnog prožimanja raznih elemenata a usporedno s tim i do jasnijeg izdvajanja lokalnih varijanti. unutrašnjosti te jugu Italije. a starčevački elemant je uvijek prisutan.) kultura je jasno njegovala svoju autohtonost. Sopotsko – lengyelska kultura  u njenom razvijanju dominantnu ulogu igraju vinčanski elementi. Srednji neolitik se uglavnom razvijao na autohtonoj bazi. zatvaraju se u sebe ne primajući jake utjecaje sa strane. pri čemu je utjecaj stranih elemenata igrao vidnu ulogu. primanje i lokalno adaptiranje i razvijanje stranih elemenata. Anzabegovo – Vršnik II – IV i Starčevo II – III.  Usporedba sa Karanovo II – III. Danilska kultura – grupno ime za Jadran sa lokalnim varijantama. dok jačaju veze sa srednjim neolitikom jadranske regije. Hvarska (glavni dio Hv. vidljivi su kontakti sa Apeninskim poluotokom. Vinčanska i sopotsko – lengyelska grupa: jednom formirane iz simbioze dominantnog stranog elementa i domaćeg autohtonog elementa.

Padina. Vlasac.Duhovni život Religija i umjetnost neolitske epohe temelje se dijelom i na lokalnim tradicijama. Ikoana i Hajdučka vodenica u Đerdapu a nizvodno od Željeznih vrata – Ostrovul Banului. Lokaliteti  Alibeg. Vlasac. Schela Cladovei i Ostrovul Corbului. Lepenski Vir. Prva nalazišta su otkrivena tek 1965. BC 144 . Lepenski Vir. i 6000. Od ranog holocena se može pratiti kontinuirani razvoj religije i umjetnosti u đerdapskom području (Cuina Turkului. Schela Cladovei). godine. Između 7000. niz Dunav. Razvrata. a dijelom i u dolini rijeke Trebišnjice (Crvena Stijena) i kanjonu rijeke Pive (Odmut). Kultura Lepenskog Vira se širi prema istoku. na stvaralaštvu lovačko – sakupljačkih zajednica koje su u predneolitskom periodu živjele u pojedinim regijama Jugoslavenskih zemalja. PROTONEOLIT – KULTURA LEPENSKOG VIRA Đerdap – kolijevka kulture Lepenskog Vira.

loptaste ili jajolike forme. Inhumacija. Pokopi u okviru naselja. ''trg'' u centru. naselje ima p olukružnu formu. 145 . najčešće oko ognjišta.Protolepenski Vir Lepenski Vir Ia-e Lepenski Vir II Lepenski Vir IIIa-b Padina A. Objekti kulta i kultno magijski instrumenti. Jovanović) Naselja su uz Dunav. spaljivanje i parcijalno sahranjivanje – položeni na leđa. Oblici ukrašeni gravurama te obojeni u crveno. zemunice. Padina B  (B.

Keramika – tehnika urezivanja oštrim predmetom. Jedini prirodni i otvoreni pravac je onaj koji vodi prema Stonskom zaljevu. poravnate ili hrapave površine. pravocrtni motivi. faza rezultat neprekidnog razvoja i da nastaje na starijoj osnovi zbog toga što stratigrafski slijedi iznad sloja s impresso keramikom. Oker. Motivi: urezani trokuti. Nađeni su kremeni i koštani artefakti. Moguće je izdvojiti 7 slojeva: I – rani neolitik II – srednji neolitik III – kasni neolitik IV – rani eneolitik V – razvijeni eneolitik VI a – b – rano i srednje brončano doba I – rani neolitik Najstariji dio kulturnog sloja. 146 .17. Fina keramika: tehnika urezivanja. Ulaz je okren ut prema moru. Pećinu je otkrio Vladimir Milosavljević. GUDNJA – VIŠESLOJNO PRAPOVIJESNO NALAZIŠTE Brunislav Marijanovć Pećina Gudnja na Pelješcu kod Stona (sjeverno od Dubrovnika). instrumenti namjenjeni probadanjima. Duboke zdjele s dužim vratom: blago razgrnutim obodom. pripada impresso kulturi. II – srednji neolitik Nije moguće utvrditi jeli II. Lonac konična recipijenta s diskretno naglašenim ramenom i blago izvijenim vratom i tip poluloptaste zaobljene zdjele s uvećanim gornjim dijelom i kratkim prstenastim vratom. svjetlosive i svjetlosmeđe boje. Vezan je uz dublju unutrašnjost pećine. ukrašena urezanim geometrijskim ukrasom. Zatvoreniji dio u unutrašnjosti pećine. ubadanja. vodoravne i koso položene vrpce ispunjene mrežastim uzorkom. središnji dio je više korišten. U vremenu starijeg neolitika jer ju je koristila kratkotrajno malobrojna zajednica. Svijetla sivosmeđa boja. a iskopavanje je provela Spomenka Petrak.

Može biti i više bojno slikana. Dubrovnik 2005. . – Gudnja. B.Marijanović.unizd.inkrustacija. crna i crvena za ukrašavanje.pdf) 147 . narančasta. Više o Gudnji: .Sažetak . Smeđa.hr/Portals/2/pdf/Gudnja-Sazetak.Gudnja (www.

Vadaştra – Vadaštra 37. Can Hasan – Kan Hasan 13. Körös – Kereš 39. Ain Ghazal – Ajn Gazal 9. Nevali Çori – Nevali Kori 17. Jerf el Ahmar – Džerf el Ahmar 6.18. Hallan Çemi – Halan Čemi 16. triticum dicoccum – tritikum dikokum 3. Otzaki – Ocaki 28. Sickle gloss – Sikl glos 4. Tsangli – Cangli 27. Conevo – Konevo/Čonevo 32. Nea Nikomedeia – Nea Nikomedija/Nikomedeja 26. Mylouthkia – Milutkija 24. Beycesultan – Bejčesultan 19. Khirokitia – Kirokitija 20. Göbekli Tepe – Gebekli Tepe 18. Crusted – Krasted 148 . Hacilar – Haćilar 11. Mughara – Mugara 7. Dikli Tash – Dikli Taš 31. Cayönü – Čajeni 15. triticum monococcum – tritikum monokokum 2. Vrysy – Vrisi/Vrusi 23. Petreşti – Petrešti 38. Hamangia – Hamanđa 33. Asikli Höyük – Ašikli Hik 12. Cafer Höyük – Kafer Hik 14. Souphli Magula – Sufli/Supli Magula 25. Dudeşti – Dudešti 36. Shillourokambos – Šilurokambos 21. IZGOVORI POJEDINIH LOKALITETA I KULTURA 1. Criş – Kriš 35. Circea – Gura Baciului – Ćirćea Gura Baćuluj 34. Franchti – Franhti/Frankti 30. Rachmani – Rahmani/Rakmani 29. Beidha – Bejda 8. Herpaly Csöszhalom – Herpalj Českalom/Česhalom 41. Lengyelska – Lenđelska 40. Zawi Chemi – Zavi Čemi 5. Yarmoukian – Jarmukian/Jarmukien 10. Troulli – Truli 22.

agriculture and art. 1. München. 1/1 Prolegomena and Prehistory. Cambridge 1998. Neolithic Period. Cambridge 1998. Keramički neolitik Anatolije      The Cambridge Ancient History. 1974. Allan H. Stuart Swiny – The earliest prehistory of Cyprus. Cambridge 1998. Ofer Bar – Yosef. 1998. New York 2002. 61. POPIS LITERATURE Neolitik Bliskog Istoka      The Cambridge Ancient History.19. Edward D.com www. London 1967. 1999. 133. Istanbul. Band II. The Natufian culture in the Levant. www. 4. Simmons – Last Hunters & first farmers on Cyprus. 1/1 Prolegomena and Prehistory.catalhoyuk. Boston 2001.. Istanbul 1999. No. Ian Kuijt: Life in Neolithic farming communities.org Neolitik Cipra    The Cambridge Ancient History. Mehmet Ozdogan: Neolithic in Turkey. Cambridge 1998. Encyclopedia of the barbarian world. Mehmet Ozdogan – Neolithic in Turkey. 1/1 Prolegomena and Prehistory. Near Eastern Archaeology. Francois Valla. 1/1 Prolegomena and Prehistory. PKN Anatolije   The Cambridge Ancient History..tayproject. Herman Müller Karpe – Handbuch der Vorgeschichte. 1991. 149 . Vol. Banning. – 237. Triumphs of architecture. James Mellart – Çatal Höyük. Vol.

Cambridge 2001. 150 . The Neolithic. Budapest 1997. Hungarian archaeology at the end of Millenium. Beograd 1968. 1973. Neolitik Srbije    Milutin Garašanin – Centralnobalkanska zona. Cambridge 1998. 1/1 Prolegomena and Prehistory. 2002. Borivoj Čović – Rezultati sondiranja u praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli. 1993. Sarunas Miliauskas – European prehistory. Demetrios Teocharis – Neolithic Greece. Liege. III/1 Prolegomena and Prehistory. Sarajevo 1961.Neolitik egejskog područja i Tesalije     The Cambridge Ancient History. Douglas W. 1993. Liege. Skopje 2005. PJZ II Bogdan Brukner – Neolit Vojvodine. sarajevo 1964. PJZ II Irena Kolištrkoska Nasteva – Prehistoric Macedonian Ladies. PJZ II Alojz Benac – Studije o kamenom i bakarnom dobu u SZ Balkanu. The Cambridge Ancient History. Neolitik Bosne   Alojz Benac – Prelazna zona. Eszter Banffy – Cult objects of the neolithic Lengyel culture. Bailey – Balkan prehistory Neolitik Makedonije   Milutin Garašanin – Centralnobalkanska zona. a survey. Budapest 2003. Cambridge 1998. Catherine Perles – The early neolithic Greece. Neolitik panonskog i peripanonskog područja    Atlas du neolithique Europeen. National Bank of Greece. Springer Books. Neolitik Bugarske i Rumunjske    Atlas du neolithique Europeen.

151 . Sarajevo 1961. Neolitsko naselje butmirske kulture na Gornjem Polju Borivoj Čović – Rezultati sondiranja u praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli. Božidar Čečuk. PJZ II Šime Batović – Stariji neolit u Dalmaciji. 28. Brunisalv Marijanović – Ravlića pećina. Nives Majnarić – Pandžić. Sarajevo Brunislav Marijanović – Crno Vrilo Zdenko Brusić – Pokrovnik Grga Novak – Grapćeva špilja. impresso i kakanjske kulture na Raskršću Alojz Benac – Obre II. Sarajevo 1958. Nives Majnarić – Pandžić. Zadar 1966. Dubrovnik 2005. Koprivnica 1994. Brunisalv Marijanović – Prilog daljnjem poznavanju starijeg neolitika u Dalmaciji. 2. 1992. Izdanje HAD. Grapčeva špilja. Documenta praehistorica. Kornelija Minichreiter – Starčevačka kultura u sjevernoj Hrvatskoj. Kornelija Minichreiter – The architecture od early and middle neolithic settlements of the Starčevo culture in northern Croatia. Hvar višeslojno prapovijesno nalazište. Neolitik kontinentalne Hrvatske        Stojan Dimitrijević. Tihomila Težak – Gregl – Prapovijest Šime Batović – Jadranska zona. Zadar 2000. Dinko Radić – Vela špilja Božidar Čečuk – Markova špilja. PJZ II Stojan Dimitrijević – Neolit u SZ Hrvatskoj. Zagreb 1955. 1978. Brunislav Marijanović – Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale. Brunislav Marijanović – Gudnja. GZM 35. 36. Neolitik istočnog Jadrana i zaleđa               Stojan Dimitrijević.   Alojz Benac – Obre I. Zagreb 1955. Radovi 39 (26). Zorko Marković – Sjeverna Hrvatska od neolita do brončanog doba. Zadar 2001. Neolitsko naselje starčevačke. Tihomila Težak – Gregl – Prapovijest Stojan Dimitrijević – Sjeverna zona. Alojz Benac – Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica. Tihomila Težak – Gregl – Kultura linearnotrakaste keramike u središnjoj Hrvatskoj. Zagreb 1993. Grga Novak – Prehistorijski Hvar.

Zagreb 1998. Vladimir Milojčić – Prakeramisches Neolithikum auf der Balkanhalbnise. Cambridge 2000. London. Exchange systems in prehistory. Izdanja HAD-a 19. 1998. Banning – The neolithic period The Cambridge ancient history Ian Kuijt – Life in neolithic farming communities Mehmet Ozdogan – Neolithic in Turkey James Mellart – Çatal Höyük Kathleen Mary Kenyon – Archaeology in the holy land. Kathleen Mary Kenyon – Excavation at Jericho. agriculture and art. Stuart Swiny – The earliest prehistory of Cyprus Catherine Perles – The early neolithic in Greece Demetrios Teocharis – Neolithic Greece Herman Müller Karpe – Handbuch der Vorgeschichte Neolitizacija JI Europe    Catherine Perles – The early neolithic in Greece T. Europe nad the Nile Valley. Daniel Zohary. Edward D. New York 2002. 61. 1/1 Prolegomena and Prehistory. Near Eastern Archaeology. Triumphs of architecture. Douglas Price – Europe's first farmers: an introduction. Ian Kuijt: Life in Neolithic farming communities.  Marko Menđušić – Neolitička naselja na šibenskodrinskom području. Maria Hopf – Domestification of plant in the old world: The origin and spread of cultivation plant in west Asia. Colin Renfrew – Alternative models for exchange and spatial distribution. 4. Oxford 1993. Britisch school of Archaeology in Jerusalem. Cambridge 1998. Neolithic Period. New York 1977. Academic Press. London 1979.. Banning. Herman Müller Karpe – Handbuch der Vorgeschichte  Neolitički paket             Edward D. Josip Korošec – Danilo Bitinj Neolitička revolucija     The Cambridge Ancient History. 1981. No. 152 . Vol.

looking forward. Marek Zvelebil – Transition to agriculture in eastern Europe. A view from frontier. Cambridge 2000.     Peter Rowley – Conwy: Early domestic animals in Europe. Imported or locally domesticated? The Widening Harvest. Poročilo o razlikovanju paleolitika. Maria Hopf: Domestification of plant in the old world. Europe's first farmers. Europe and the Nille Valley. -mitar- 153 . Ljubljana 1995. MAS 1998. cambridge 2000. The original spread of cultivation plant in west Asia. buffer or mosaic. Oxford 1993. Routh Tringham – Southwestern Europe in transition to agriculture in Europe: bridge. neolitika i eneolitika v Sloveniji. Europe's first farmers. Daniel Zachary. Marek Zvelebil – Neolithisation in eastern Europe. Boston. The neolithic transition in Europe: Lookin back.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->