You are on page 1of 23

2. REGIONALNE INTEGRACIJE 2.1.

Opti i teorijski pristup regionalnim integra ijama Regionalne ekonomske integracije su razliiti oblici fuzija nacionalnog, regionalnog i meunarodnog nivoa. Ekonomske integracije se stvaraju izmeu drava ili njihovih dijelova (regiona). ne se dalje mogu integrisati na dravnom ili meudravnom nivou. !otivi za integracije nacionalnih "rivreda se nalaze u realizaciji mnogiih ciljeva, kao #to su otklanjanje carinskih i necarinskih barijera, eliminacija drugih ogranienja koja ograniavaju meunarodnu trgovinu itd. $ntegracije obezbjeuju slobodu kretanja ljudi i ka"itala, ali i ostalih "roizvodnih faktora. %akle, su#tina ekonomskih integracija je uglavnom, una"rjeenje trgovine kroz "aralelne "rocese ogranienja i liberalizacije. &olazna "ozicija za izuavanje ovih fenomena je liberalizacija izmeu lanica integracije, dok u odnosu na tre'e zemlje "ostoje ili se uvode nove trgovinske barijere. (avremene regionalne integracije su funkcionalni oblici organizacije izmeu razliitih drava. &ostoje i integracije koje nastaju iz vojno)bezbjednosnih, "olitikih, ekolo#kih i drugih razloga, ali i njihovih kombinacija. %akle, regionalne integracije su s"ecifian vid udruivanja razliitih ekonomskih, "olitikih ili geografskih "rostora. *unkcionisanje regionalnih integracija je vremenom do"rinijelo stvaranju mnogih teorija, od federalista, konfederalista, nacionalista, funkcionalista itd. + Razlike su u dostignutom nivou "olitikih, demokratskih ili ekonomskih odnosa. , !jere na "lanu regionalnih integracija imaju cilj eliminaciju "re"reka integracijama. %alje, "rimjenjuju se i mjere harmonizacije, onda kada su integracioni "rocesi ve' u zavr#nim fazama. (trategijske ekonomske integracije su udruivanja drava (obino susjednih) u cilju za#tite od nelojalnog uvoza, dok se druge mogu odnositi na integracije radi "ove'anja trgovinske razmjene geografski ili "olitiki bliskih zemalja u odnosu na ostale zemlje. -a stvaranje strategijskih ekonomskih blokova snano utiu i globalni ekonomski "rocesi. *ederalne oblike integracija karakteri#e "ostojanje nadnacionalnih institucija, gdje god "ostoji mogu'nost efikasnijeg funkcionisanja centralnog (federalnog) nivoa. .ako i "olitika mo' "relazi sa nacionalnog na nadnacionalni nivo. ( druge strane, funkcionalisti se zalau za institucije koje 'e biti zajedniki voene od strane zemalja i u kojima 'e se reforme ka snanim integracijama de#avati /korak "o korak./ vaj vid integracija "odrazumijeva visok ste"en komunitarnosti, tolerancije i "rava na veto lanica integrisane zajednice. *unkcionalistima i federalistima su su"rostavljeni nacionalisti. ni "referiraju integracije uz zadravanje visokog ste"ena suvereniteta i nacionalnog identiteta lanica zajednice, "a stoga u "luralnim "olitikim dru#tvima esto o"strui#u federaliste i funkcionaliste. .eorijski, "ostoji nekoliko osnovnih oblika ekonomskih integracija. 0alasa 1 je +23+. god. "ostavio konce"t koji se sastoji od "et faza (oblika regionalnog udruivanja) kroz
1

O problemima evropskog konstitucionalizma vidjeti u Lenaerts, K., Constitutionalism and the Many aces o! ederalism, "merican #ournal o! Comparative La$ %&, 1''(, p. )(*.+ Koleman, ,-., .avest /vrope, 0/1", 2ovi .ad, )((%.+ Mancini, ., 3he Making o! a Constitution o! the /urope, Common Market La$ 4evie$ )5, 1'&', p. *'* ili u #oerges, C. "nd 2eyer, Multi6Level 1overnance, ,eliberative 7olitics and the 4ole o! La$, /uropean 8niversity 9nstitute, :orking 7aper 4.C, 1'';. i dr. ) O teoriji konstitucionalnih i postkonstitucionalnih ugovora i osnovama dru<tvenih sloboda vidjeti u =jukenen ,-ejms, 1ranice slobode, ,/4/3", =eograd, )((). god. str. %161(%. i dr. % =alassa je ugledni ekonomista koji se bavio izu>avanjem makroekonomskih problema i e!ektima integracija.

koje "rolaze i u kojima se mogu na'i regionalne integracije. 0alasine faze integracija su iz sada#nje "ers"ektive zastarjele, ali su jo# uvijek aktuelne zbog izuavanja doktrinarnih, istorijskih, ekonomskih i "olitikih "ogleda, razloga i motiva nastajanja velikih integracija.4 &ored 0alase za razvoj teorije evro"skih integracija najzasluniji su !id (!eade) i .imbergen sa radovima objavljenim +251. i +254. god. (u#tina tih i ostalih "ogleda na oblike organizovanja regionalnih ekonomskih integracija se moe sumirati u sljede'im strukturama6 Zona slobodne trgovine je "referencijalni s"orazum izmeu drava. n se odnosi na uklanjanje svih carinskih i kvantitativnih (necarinskih) ogranienja u trgovini izmeu lanica zone. vaj oblik udruivanja "odrazumijeva da svaka drava zadri carinsku tarifu i trgovinske "ro"ise "rema tre'im zemljama. -ajve'i nedostatak ovog oblika ekonomske integracije je "ojava tzv. skretanja trgovine (trade deflection). 7voz iz tre'ih zemalja u zonu slobodne trgovine je voen tri#nim "rinci"ima i neminovno se obavlja "reko zemlje sa najmanjim carinskim o"tere'enjem. &oslije "rocedure uvoza, zemlja lanica zone slobodne trgovine autonomno formira cijenu robe. .o joj omogu'ava najkonkurentniju "oziciju na cijelom "odruju zone slobodne trgovine, ak i bez rasta "roduktivnosti rada. 8ako trgovinska razmjena sa lanicama zone nema ogranienja takav oblik trgovine sa tre'im zemljama moe dovesti do "ovla#'enog "oloaja i naru#iti tri#ne odnose u zoni slobodne trgovine. 9ato je kljuni "roblem funkcionisanja zone slobodne trgovine nain regulisanja "ravila o "orijeklu koja se "rimjenjuju na cjeloku"an uvoz u zonu slobodne trgovine. .akoe, jedan od ve'ih "roblema koji se mogu desiti u zoni slobodne trgovine je elaboriran u sljede'em "rimjeru. &ret"ostavimo da tri zemlje odlue da formiraju zonu slobodne trgovine. (vaka od njih razliito formira nivo carina na uvoz "oljo"rivrednih "roizvoda iz tre'ih zemalja na sljede'i nain6 zemlja : 5;, zemlja 0 +<; i zemlja = 1<;. &ret"ostavimo da zemlja = eli za#titu doma'ih "roizvoaa "oljo"rivrednih "roizvoda, "a je zbog toga formirala visok nivo carina. -akon odreenog vremena zemlja = je odluila da joj ciljno tri#te za izvoz njenih "oljo"rivrednih "roizvoda bude zemlja :, u"ravo zbog niih uvoznih carina "oljo"rivrednih "roizvoda. &roblem se javlja kod "onovnog uvoza ovih roba u zemlju =, jer se sada njihova "olitika za#tite doma'e "oljo"rivrede tretira kao "rotekcionistika, #to u savremenim trgovinskim odnosima nije dozvoljeno. &ored "oljo"rivrede, konkretni "roblemi su esto "risutni u trgovini motornim vozilima, saobra'aju, elektronskim ureajima i sl. >rafikon ,.+. "rikazuje funkcionisanje zone slobodne trgovine. -a njemu se analizira situacija stvaranja zone slobodne trgovine izmeu samo dvije zemlje, i to referentne zemlje (zemlje doma'ina) i zemlje "artnera koja je odluila da sa referentnom zemljom ue u ovu integraciju. -aravno, ovo je sim"lificirani "rimjer koji "ret"ostavlja brojna ogranienja i "ret"ostavke.

O liberalizaciji tr-i<ta =alassa pi<e <ezdesetih godina pro<log vijeka u@ =alassa =., 3rade liberalization and ArevaledA comparative advantage, Manchester .chol o! /conomics and .ocial .tudies, 1'5*. i =alassa =., 3rade liberalization among industrial countries, Mc. 1ra$6Bill, 2e$ Cork, 1'5;.

>rafikon ,.+.6 9ona slobodne trgovine na "rimjeru dvije zemlje 7 zoni slobodne trgovine zemlje lanice ukidaju meusobne carine, ali mogu zadrati zateene carinske sto"e za vanjsko tri#te. 9ona slobodne trgovine us"ostavlja novu situaciju u kojoj zemlja sa vi#im cijenama &ma? uvozi robe bez carinskog o"tere'enja iz zemlje "artnera u slobodnoj trgovinskoj zoni, "o nioj cijeni &. -ajve'a mogu'nost je uvoz cjeloku"ne "roizvodnje iz zemlje "artnera. va situacija je znaajna sa as"ekta veliine zemalja. 9bog toga, ako je "artnerska zemlja relativno manja od referentne zemlje, ona 'e mo'i ostvariti dodatni rast koji generi#e rast izvoza u drugu (ili druge) zemlje zone. =ijene u referentnoj zemlji 'e se us"ostaviti na nivou svjetskih cijena, uve'anih za iznos carine u zemlji "artneru. .ako dolazi do stvaranja efekta /trade deflection/ koji je rezultat novonastale situacije u kojoj zemlja "artner obezbjeuje tranju u referentnoj zemlji, a istovremeno vr#i uvoz sa svjetskog tri#ta. 7ku"ni efekti stvaranja zone slobodne trgovine izmeu zemalja zavise od odnosa "onude i tranje meu njima. :li, vratimo se na formiranje cijena u zoni. 8ada se ova dva tri#ta fuzioni#u, djelovanjem tri#nih zakona 'e neminovno do'i do tzv. s"illover efekata u sektoru cijena. .ako 'e cijene u referentnoj zemlji "asti na nivo &@, dok 'e cijene u zemlji "artneru "orasti sa nivoa & na nivo &@. %akle, ujednai'e se cijene u obe zemlje, jer se "oslije "ot"isivanja s"orazuma nalaze u istom tri#nom sistemu. &oslije tog "rilagoavanja "roizvoai iz zemlje "artnera 'e "ove'ati "roizvodnju sa <A5 na <A3. .o 'e "ovoljno uticati na "rivredu ove lanice zone i "o"raviti njenu makroekonomsku "oziciju (osnovna makroekonomska "ret"ostavka je, da eksterni rast "roizvodnje djeluje na rast out"uta, "ad sto"e neza"oslenosti, rast akumulacije i stabilnost u sektoru cijena). !eutim, "roizvoai iz zemlje "artnera 'e i dalje ku"ovati koliine roba <A 5, jer 'e ta lanica zone nastaviti uvoziti robe "o svjetskim cijenama uve'anim za carinu. Brafirani "ravougaonik "rikazuje efekte od carina (za zemlju "artnera) od realizacije uvoza sa svjetskog tri#ta. -eto efekti referentne zemlje su u suficitu koji izaziva efekat trade creation (zbir "ovr#na dva #rafirana trougla) i gubitak zbog "ojave efekta trade diversion ("ovr#ina %

#rafiranog "ravougaonika), jer sav uvoz (A ,A+) "oslije ulaska u zonu dolazi iz zemlje "artnera, a ne kao "rije sa svjetskog tri#ta. 7 stvari, zbog uloge zemlje "artnera u zoni dolazi do uku"nog rasta uvoza u zonu slobodne trgovine za koliine <A 5)A,A+. va razlika "redstavlja efekat trade creation koji se u zoni javlja zbog uticaja "artnerske zemlje. Ce' na "rvi "ogled je vidljivo da je zona slobodne trgovine sloena integraciona struktura. &rethodni "rimjer obuhvata zonu od samo dvije zemlje. 8od zona sa vi#e zemalja "roblemi "oslije integracija se dodatno kom"likuju, "osebno ukoliko je rije o zemljama koje nemaju modernu i efikasnu izvr#nu vlast i institucije (vlade, carinske slube, granine slube, organe bezbjednosti, komore i sl.). 7 tim sluajevima se dogaaju velike #"ekulativne "reras"odjele izmeu lanica zone koje nisu rezultat dogovorene "olitike. Carinska unija je oblik ekonomske integracije koji "redstavlja sloeniju varijantu zone slobodne trgovine.5 Razlika se ogleda u "rimjeni carinske "olitike. 7 okviru carinske unije, lanice "rema nelanicama unije formiraju zajedniku carinsku tarifu. vaj oblik integracija "rimjenjuje jedinstvenu uvoznu tarifnu "olitiku, zadravaju'i karakteristike zone slobodne trgovine u odnosu na njihovu unutra#nju razmjenu. 8ljuna "rednost carinske unije nad zonom slobodne trgovine je u tome #to nema skretanja trgovine. .ako se uvoznici iz carinske unije i "roizvoai iz tre'ih zemalja s"reavaju da za uvoz koriste zemlju sa najniim carinskim sto"ama. %ruga "rednost carinske unije je ostvarenje /velikog tri#ta/ i njegova konkurentnost. %okazano je da eliminacija meusobnih carinskih tro#kova i harmonizacija "rema ostatku svijeta obezbjeuje nie tro#kove, rast eksterne konkurentnosti i "rofita, te "obolj#ava "oloaj u meunarodnoj razmjeni roba i usluga. Zajedniko trite je karakteristino "o uklanjanju "reostalih trgovinskih barijera koje "ostoje u trgovini meu lanicama ove integracone strukture. (vi tri#ni akteri na zajednikom tri#tu imaju jednaka "rava i obaveze, bez obzira na zemlju "orijekla ili mjesta gde je registrovano sjedi#te. *aktori "roizvodnje imaju slobodu kretanja, isto kao i sami "roizvodi kojima se trguje unutar zajednikog tri#ta, "a je kretanje ljudi, ka"itala, roba i usluga bre i efikasnije. 9ajedniko tri#te "redstavlja veliki izazov i grandiozno dru#tveno dostignu'e moderne e"ohe. Ekonomska i monetarna unija "redstavlja najkom"leksniju integracionu strukturu koja sa moe formirati u savremenom svijetu. 8arakteristina je "o tome #to sve lanice "rihvataju jedinstvenu valutu, a samim tim, i voenje zajednike monetarne "olitike. $sto tako, monetarna unija "odrazumijeva saradnju zemalja lanica "reko raznovrsnih "olitika koje se im"lementiraju na zajednikom tri#tu. .ako n"r. u E7, kao najve'oj i najkom"leksnijoj ekonomskoj integraciji ima dvadesetak zajednikih (komunitarnih) "olitika. ne se usagla#avaju na niim ili vi#im instancama odluivanja. vaj "ristu" zahtijeva visok ste"en harmonizacije, "osebno kod usagla#avanja fiskalne i kreditne "olitike. 7 ovakvim unijama centralne bankarske institucije su odgovorne za kretanja u monetarnoj sferi i kreiranje monetarne "olitike. &ored drugih "oslova, one vr#e i kontinuiranu koordinaciju sa monetarnim vlastima zemalja lanica unije.

O e!ektima carinskih integracija na blagostanje vidjeti u radu@ #ohn Mc Millan and /$en McCann, :el!are /!!ects in Customs 8nions, 3he /conomic #ournal, vol. '1, 2o. %5%, 1'&1.

Ekonomska i monetarna unija obino nastaje kao nastavak integracionih "rocesa u onim zemljama i zajednicama gdje je ve' stvoreno zajedniko tri#te "a se na njemu kroz uvoenje jedinstvene valute ostvaruju dodatni sinergiki efekti. Ekonomska i politika unija "redstavlja sveobuhvatniju integraciju federacije i njenih lanica (n"r. (:%). Ekonomske i "olitike unije kao najsloeniji oblici regionalnih integracija konstitui#u zajednike (centralne) "olitike i demokratske institucije. ne vr#e funkciju u"ravljanja zajednicom i rje#avaju nadnacionalna "itanja. (uverenitet zemalja lanica je u ovakvom obliku organizovanja marginalizovan (uzmimo "rimjer uticaja drave hajo na (:%) &ored osnovnih, mogu'e su i modifikacije meunarodnih ekonomskih integracija, kao #to su6 Sporazum o preferencijalnoj carinskoj tarifi , koji "odrazumijeva nie carinske sto"e u meusobnoj trgovini meu zemljama "ot"isnicama u odnosu na sto"e "rimjenjene za ostale zemlje. &referencijali se mogu odnositi na uku"nu robnu razmjenu ili samo na odreene "roizvode. .ako n"r. drava : koja "redstavlja veliko svjetsko tri#te ukida carine na uvoz roba koje su "orijeklom iz drave 0 zbog geo"olitikih ili ekonomskih razloga. .ada drava 0 stie "ovoljniju "oziciju na tri#tu zemlje :, bez obzira na rast "roduktivnosti rada. Djelimina carinska unija se javlja u ranim fazama evolucije carinske ili ekonomske unije kada zemlje lanice zadravaju "ostoje'e sto"e carinskih tarifa na meusobnu trgovinu, a "rihvataju zajedniku tarifnu "olitiku u odnosu na tre'e zemlje. vakav oblik carinske unije je nesavr#en i sluio je, uglavnom, kao "relazni "eriod do stvaranja "ot"une carinske unije. -a osnovu "rethodno izloenog vidljivo je da u ekonomskoj "raksi "ostoje raznovrsne mogu'nosti udruivanja meu dravama, koje imaju volju da dio svojih ingerencija i suvereniteta "renesu na su"ranacionalni nivo. &ostoji veliki teorijski i "raktini fundus iz ove oblasti dru#tvenog ivota. -o, "ro#irena verzija mogu'ih integracionih nivoa "rema 0alassi je reka"itulacija dogaanja u ovoj oblasti (tabela ,.,.) .abela ,.,.6 -ivoi ekonomskih integracija "rema 0alassi Ni!o Opis "arakteristike < : 0 = 0ilateralni trgovinski ("orazum (lobodna trgovinska zona =arine i kvote uklonjene ali zadrane za tre'e zemlje =arinska unija =arine i kvote interno uklonjene ali su zadrane carine "rema tre'im zemljama 9ajedniko tri#te (loboda kretanja faktora "roiz) vodnje, roba i usluga Regionalna autarkija #rimjer Da"an "ri ulasku u :(E:-:*.:, E*.: !ercosur 3)"oku#aj integracije zemalja Dune :merike E7 ("rije E!7)

Latinoameri>ka integracija kojoj pripadaju "rgentina, =razil, Dile, 7aragvaj i 8rugvaj.

% E * >

Ekonomska unija !onetarna unija *iskalna unija &olitika unija

Earmonizacija nacionalnih "olitika i "renos ingerencija na nadnacionalni nivo Dedinstvena valuta i jedna centralna banka Earmonizacija "oreskog sektoraF fiskalni suverenitet &olitike i demokratske institucije na nadnacional) nom nivou

9ajednike "olitikeF n"r. u E7 "olitika konkurencije E!7 i E=0 u E7 &ojedine faze razvoja E7 (:%, 8anada, Bvajcarska

$zvor6 &atrick !, =roGeleH, 0efore and 0eHond E!7, Rantledge, Iondon, ,<<,. god.

2.2. $o%eli regionalni& integra ija 2.2.1. 'tati(ki mo%el regionalni& integra ija .eorijski as"ekti carinske unije su u najve'oj mjeri vezani za Cajnera J (Ciner, +25<.). n je "rezentovao svoju teoriju u vremenu kada su u Evro"i "ostojali razliiti interesi i "ogledi u vezi evro"skih integracija. (matrao je da nediskriminatorska trgovinska "olitika bez barijera meu zemljama donosi korist za sve lanice integrisanog tri#ta. &rema Cajneru, ovaj "ut je mnogo korisniji od akce"tiranja bilateralnih trgovinskih ugovora ili s"orazuma. Cajnerove teorije su zasnovane na dva zasebna konce"ta6 trade creation i trade diversion. Efekat stvaranja trgovine (trade creation) je "ozitivni efekat integracija na dru#tveno blagostanje u granicama integrisanog "rostora koji je rezultanta zamjene "roizvodnje nekog dobra i njegove nabavke iz zemlje "artnera koja ga efikasnije (i jeftinije) "roizvodi. Efekat skretanje trgovine (trade diversion) se odnosi na realokaciju trgovine od tre'ih, ka zemljama carinske unije (sku"lji "roizvoai nekog dobra). vaj efekat djeluje na "ogor#anje "oloaja tre'ih zemalja. Cajnerova teorija tvrdi da efekat stvaranja trgovine "odie nivo blagostanja. (u"rotno tome, skretanje trgovine smanjuje nivo blagostanja.K %akle, efeketi trade creation ili stvaranje trgovine su "ozitivni efekti ekonomskih integracija na blagostanje u integrisanoj zoni, nastali zbog efikasnijeg kori#'enja "roizvodnih faktora. Efekti "odrazumijevaju da zemlja : ku"uje "roizvod iz zemlje 0, (lanice carinske unije) u kojoj je "roizvod najjeftiniji jer je najefikasnije "roizveden. Efekti trade diversion (odvra'enje trgovine) su negativne "osljedice integracija na blagostanje u integrisanoj zoni, jer se faktori "roizvodnje koriste sa umanjenom efikasnosti u odnosu na stanje "rije integracije. Efekat trade diversion u carinskoj uniji "ostoji kada dvije zemlje lanice unije ne ku"uju najkvalitetniji "roizvod od tre'ih zemalja, ve' najjeftiniji (bez carinskih ogranienja) iz zemlje unije, koji nije "roizveden na najefikasniji nain (tj. najefikasnijom u"otrebom faktora "roizvodnje). Cajner u svojoj teoriji "ret"ostavlja da je tranja neelastina, da "ostoji konstantnost tro#kova "roizvodnje i zanemaruje efekte carinske "olitike na "otro#nju. &onuda je

0ajner je jedan od velikih ekonomista dvadesetog vijeka. O teorijskim aspektima carinske unije vidjeti u@ 0iner, 3he Customs 8nion 9ssue, .teven and .ons, London, 1'*(. & O e!ektima 3rade diversion i 3rade creation vidjeti u@ Kandogan Cener, 3rade creation and ,iversion /!!ects o! /uropeEs 4egionalLiberalisation "greements, 3he :illiam ,avidson 9nstitute o! the Michigan =usiness .chool, :orking 7aper, 2umber ;?5, )((*.

relativno elastina i ne "ostoji mogu'nosti robnih su"stitucija. %akle, u ovom modelu "ostoje znaajna ogranienja koja i"ak nisu umanjila kredibilnost teorije. 2 !id (!eade)+< u svoju teoriju uvodi analizu efekata carinske unije na "otro#nju, #to znaajno "ove'ava njenu u"otrebnu vrijednost i nauni kredibilitet. n novostvorenu trgovinu mjeri "adom tro#kova "o jedinici "roizvoda. ( druge strane, odvra'anje trgovine mjeri rastom tro#kova "o jedinici "roizvoda. .akav "ristu" je doveo do sljede'ih zakljuaka6 a) skretanje trgovine moe biti korisnije od stvaranja trgovine za "otro#nju u dravi : koja daje "referencijalni tretman izabranim ("referiranim) dobavljaima. b) ukoliko ne "ove'a izvoz "rema "artnerima, drava uesnica integracije ne'e imati korist od trade creation (u odnosu na stanje "rije integracije). .akva situacija sa stanovi#ta "artnera moe "redstavljati skretanje trgovine. :ko "ret"ostavimo da drave : i 0 formiraju carinsku uniju, tada se trgovina izmeu drava :, 0 i = moe odvijati "rema sljede'im varijantama6 &rvo, u sluaju da ni drava :, ni drava 0 ne "roizvode dobro, tada nema skretanja trgovine, a carinska unija se logikom tri#ta snabdijeva od najjeftinijeg uvoznika. %rugo, ako drava : sama "roizvodi referentno dobro (i to ini neefikasno) izbor izmeu doma'e "roizvodnje i uvoza iz drave = 'e zavisiti od visine carinske tarife carinske unije. 7 tre'em sluaju, referentno dobro se "roizvodi u jednoj dravi carinske unije i to na najefikasniji nain. .a drava is"oruuje "roizvod na zajedniko tri#te carinske unije i bez s"oljnotrgovinske za#tite. 8onano, kada obe drave koje su lanice carinske unije "roizvode "roizvod, ali na neefikasan nain, tada 'e drava sa najniom ekonomskom efikasno#'u snabdijevati cjeloku"no tri#te unije (#to 'e zavisiti od nivoa za#tite zajednikom s"oljnom tarifom). !ogu'e su jo# neke nedovoljno re"rezentativne kombinacije "roizvodnje i carinske "olitike. $z ovog najjednostavnijeg modela se vidi da se i mjerama carinske "olitike ("rije svega visinama tarifnih sto"a) moe izvr#iti realokacija tri#nih tokova odreenih "roizvoda. 7 tri#noj "rivredi carinska o"tere'enja kao klasine "rotekcionistike mjere mogu stimulisati ili destimulisati doma'u "roizvodnju. (line "osljedice su mogu'e i na tri#tima nelanica carinske unije. %akle, moe se zakljuiti da se "reko visina carinskih sto"a za "ojedine "roizvode mogu realocirati gotovo svi "roizvodni faktori, "rije svega ka"ital i radna snaga, #to carinskoj "olitici daje izuzetno vanu ulogu u sklo"u mjera ekonomske "olitike. 7 cilju obja#njenja statike teorije carinske unije esto se koristi "rimjer evro"skih integracija. &rema njoj, efekti skretanja i stvaranja trgovine se esto "oni#tavaju #to onemogu'ava dominaciju jednog u odnosu na drugi efekat. $"ak, u brojnim naunim radovima dokazano je da su evro"ske intergacije uticale na stvaranje mnogo vi#eg nivoa trgovine zemalja lanica, u odnosu na efekte skretanja. Cajnerova teorija se uglavnom odnosila na statike momente analize carinske unije. &ored Cajnera i drugi ugledni ekonomisti su dali svoj do"rinos u rje#avanju "roblema iz domena carinske unije i mjerenju njenih efekata u odnosu na kretanja drugih ekonomskih "arametara.
'

7ored brojnih 0ajnerovih radova, vidjeti@ 0iner #akob, 3he customs 8nion 9ssue, Carnegue /ndo$ment !or 9nternational 7eace, 1'*(. 1( Meade je jedan od najpoznatijih ekonomista svoga doba koji se bavio i !unkcionisanjem carinske unije u@ Meade, #./., 3he 3heory o! Customs 8nion, 2orth Boland, "msterdam, 1'**. god. ili Meade, #./., 3he =alance o! 7ayments 7roblems o! a /uropean ree 3rade "rea, /conomic #ournal, vol. 5;, 1'*;. god., str. %;'6%'5.

.im "roblemom su se bavili i .imbergen (+23,), 0alassa (+2K3), 0aldGin (+224), Egger (,<<<) ali i mnogi drugi, #to jasno govori o trajnoj aktuelnosti analiza uticaja carinske "olitike na ekonomsku "olitiku. &ored analiza carinske unije !eade (+255) i Ii"seH++ (+25J) su "referirali istraivanje "roblematike skretanja i stvaranja trgovine. Cajner je +235. god. izloio teoriju "o kojoj efekti stvaranja i efekti skretanje trgovine donose dobit zemljama lanicama carinske unije. !eutim, Cajner i drugi ekonomisti su smatrali da skla"anje s"orazuma o carinskoj uniji umanjuje trgovinske barijere na globalnom nivou i do"rinosi blagostanju svih svjetskih tri#nih aktera. 2.2.2. )inami(ki mo%el regionalni& integra ija %inamiki efekti ekonomskih integarcija su znaajni za integracije na svjetskom nivou. &osmatrano strukturno, ovaj model je sloeniji u odnosu na statiki. %inamika teorija carinske unije na evro"skom "rostoru je karakteristina "o manifestaciji razliitih ekonomskih efekata. Ce'ina je konsekventna evro"skim integracionim "rocesima. E7 se suoava sa naru#avanjem svoje makroekonomske stabilnosti, recesijama, naftnim #okovima+, i svjetskim "olitikim krizama. na se u kontinuitetu zalae za uvanje i razvoj konkurentnosti kao temelja o"stanka, rje#avanje "roblema trgovinskih barijera kroz standarde u trgovini itd. 9ato se u analizama efekata evro"skih integracija kroz mnoge "rimjere ukazuje na stvarne efekte skretanja i stvaranja trgovine. +1 %inamiki model determoni#e odnose "rema kljunim subkom"onentama razmjene, kao #to su6 ekonomija obima, efekti odnosa razmjene i rast konkurencije. Ekonomija obima. $ntegracije obezbjeuju rast tri#ta, a ve'e tri#te ima vi#e #ansi da bude ekonomski efikasnije i da bolje alocira "roizvodnih faktora. .ako n"r. velika tri#ta omogu'avaju kom"anijama kori#'enje kom"arativnih "rednosti. .e "rednosti "roistiu iz efekata s"ecijalizacije velikih tri#nih aglomeracija. .o neminovno dovodi do rasta agregatne tranje i investicija, utie na "ad fiksnih tro#kova koji zavise od veliine "roizvodnih "ostrojenja. %jelovanje velikog tri#ta "ozitivno utie i na varijabilne tro#kove. 9naajni efekti se mogu aktivirati koncentracijom istraivanja i razvoja.+4 9emlje lanice integrisanog tri#nog "rostora vr#e s"ecijalizaciju svojih "rivrednih aktivnosti na osnovu dostu"nih kom"arativnih "rednosti. igledno je da i volumen carinske unije utie na stvaranje kom"arativnih "rednosti. .o dodatno multi"licira s"ecijalizacije, stvaraju'i "ovoljne efekte ekonomije obima i "rivrede integrisanih zemalja generalno dovodi u bolju "oziciju "rema tre'im zemljama. %akle, ekonomija obima je usko vezana za integracione "rocese. Ci#e od jednog vijeka, "osebno na evro"skom tlu, ekonomisti istrauju "rednosti velikog tri#ta, +5 "rivredu velikog "rostora i "rednosti velikih "ostrojenja. +3
11

Lipsey je u svojim radovima istra-ivao sistem op<te ravnote-e i A7areto optimumA, posebno u radu Lipsey 4. 1. and Lancester K., 3he 1eneral 3heory o! .econd =est, 4evie$ o! /conomic .tudies, vol. )?, 1'*5., p. 116%). 1) =urda Majkl i Darls 0iplo<, Makroekonomija, CL,., =eograd, )((?. god., pored ostalog, vidi )'?6)'* str. 1% .apir npr. F1'')G koristi metod Atrostrukog izvoraA i teoriju di!erencirane potro<nje hrane, piHa i cigareta. 4ast izvoza prve grupe daje pozitivne e!ekte stvaranja trgovine. 7iHa i cigareta nisu imale taj trend. 7ojavu obja<njava uticajem zajedni>ke poljoprivredne politike FC"7G, <to dokazuje vezu regionalnih integracija i stvaranja trgovine. 1? .", u poslednjih stotinu godina imaju najveHa ulaganja u nauku, istra-ivanje i razvoj. 1* 2oviju istoriju evropskog prostora obilje-avaju ratovi, koji su se uglavnom temeljili na ekspanzionizmu >iji je krajnji cilj bio stvaranje velikog ekonomskog prostora u >emu je prednja>ila 2jema>ka. 3ako je u toku 7rvog svjetskog rata njema>ki politi>ar ridrih 2auman F riedrich 2aumannG iza<ao sa programom stvaranja velikog ekonomskog prostora sa 2jema>kom kao jezgrom te zajednice. 2auman srednjoevropsku ekonomsku zajednicu naziva AMitteleuropaA. 0idi u@ 4einhard Opitz, /uropastrategien des deutchen Kapitals, 1'((61'?*., =onn, 1''?. 15 7ored mnogih, navedimo neke savremene istra-iva>e ove problematike@ .ilberston, 7elkmans, 7ratten i drugi.

&

Cano obiljeje ekonomije obima je u tome #to investiranjem u ve'i obim "roizvodnih ka"aciteta "adaju "rosjeni tro#kovi i "reduze'a "ove'avaju svoj out"ut. .akvo stanje "obolj#ava makroekonomsku ravnoteu i eksternu konkurentnost. %akle, ekonomija obima je "ovezana sa veliinama "roizvodnih ka"aciteta. -o, za "otro#nju uve'anog obima "roizvodnje neo"hodno je da raste i nivo agregatne tranje. Dedno od rje#enja za "ove'anje "lasmana mogu'e je "rona'i u stvaranju ve'ih tri#nih "rostora, "reko ekonomskih regionalnih integracija. .ako se dolazi do uzrono)"osljedine veze meudravnih integracionih "rocesa i ekonomije obima. ( jedne strane, integracije utiu na smanjenje cijena, rast out"uta i ku"ovne mo'i, dok s druge strane djeluju na rast tri#nog "otencijala koji moe da a"sorbuje uve'anu "roizvodnju. -a ekonomiju obima djeluju tro#kovi dravne administracije. (vaka integracija na meudravnom nivou dugorono donosi konkurentsku "rednost i korist za sve drave integracije. -ii "rosjeni tro#kovi administracije "o jedinici out"uta ine "roizvodnju na integrisanom "rostoru konkurentnijom. 8ada je rije o razvoju, "osebno /visokih tehnologija/ nes"orno je da rast out"uta utie na "ad ue#'a istraivako)razvojnih tro#kova "o jedinici "roizvodnje. -avedene ekonomske zakonitosti djeluju na kretanja ka"italnih tro#kova "o jedinici out"uta. -a mikroekonomskom "lanu ekonomija "reduze'a se kontinuirano bavi efektima efikasnosti i "roduktivnosti, s jedne, i rasta out"uta zbog investiranja u ve'e ka"acitete, s druge strane. &rinci"i ekonomije obima vrijede za svaki geografski "rostor. -a bilo kojoj lokaciji u svijetu vrijedi zakonomjernost da tro#kovi ka"itala rastu s"orije od ka"aciteta i out"uta "ostrojenja. Der, n"r. "ostrojenja koja imaju tri "uta ve'i ka"acitet u odnosu na neka druga, ko#taju manje od tri "uta u odnosu na u"oredni manji ka"acitet. (ve navedeno ukazuje na izuzetan znaaj stvaranja velikih tri#ta na kojima se mogu valorizovati efekti ekonomije obima. %rugo, uloga ekonomije obima u ekonomskim integracijama je multifunkcionalna, jer zavisi od heterogenih kategorija (ka"acitet "roizvodnje, tro#kovi administracije itd.). &osebno je interesantno, kako formiranje carinske unije dovodi do "ozitivnih efekata ekonomije obima. +J ( druge strane, ekonomiste "osebno interesuju bilansi "rihoda i tro#kova meu lanicama carinske unije "oslije njenog us"ostavljanja i njihove re"erkusije na robne "lasmane izmeu drava, te uku"ne efekte na ekonomiju obima. Rast konkurentnosti $ntegracioni "rocesi "rouzrokuju rast konkurencije, koju "rate odgovornost u "olitici cijena, "roduktivnosti rada i tehnikim una"reenjima, aktivniji odnos "rema "otro#aima itd. (amo ovakav "ristu" moe donijeti us"jeh i o"stanak na novom integrisanom tri#tu. &ozitivne efekte od jaanja konkurencije na velikim tri#tima mogu osje'ati i zemlje izvan integrisane zone, "osebno zbog efekta na sniavanje izvoznih cijena.

1;

O tome kako carinska unija mo-e dovesti do veHeg kori<tenja ekonomije obima istra-ivali su Meade 1'5& i Corden, preko stati>kog modela 3, a model nesavr<ene konkurencije, tzv. model M, razvijaju .mith i 0enables.

'

Efekti odnosa razmjene dnos razmjene+K "redstavlja relaciju izmeu uvoznih i izvoznih cijena. 8ada n"r. zemlja "ove'a svoje izvozne cijene, odnosi razmjene 'e se "obolj#ati. $sti sluaj 'e se desiti kod smanjenja uvoznih cijena. =arinski sistem moe izvr#iti "ritisak na aktere u "ravcu smanjenja cijena, a u cilju jaanja konkurentnosti na integrisanom tri#tu. Bto je regionalna integracija #ira, to su ve'e mogu'nosti da se "ostigne us"jeh, a "ostie se i snaniji uticaji na dobrobit "otro#aa. Efekti bliske me!udravne saradnje. !nogobrojne su "rednosti i koristi koje od bliske meudravne saradnje mogu ostvariti drave lanice regionalnih integracija. (inergija ovih efekata stvara konkurantsku "rednost i otvara mogu'nosti brojnih inicijativa za integrisane drave nakon us"ostavljenih regionalnih integracija. .ako se n"r. otvaraju "ers"ektive za intenzivnije i efikasnije investiranje, zajednika ulaganja, istraivanje i razvoj i sl. 0olji rezultati se "ostiu i na "olju razvoja novih tehnologija, mobilnosti radne snage i brzini transfera ostalih "roizvodnih faktora. (ve ovo "ovoljno djeluje na eksternu konkurentnost, #to lanicama integracije omogu'ava da teritorijalno manje ili slabije razvijene zemlje dovedu u "odreen "oloaj. ve teorije i "rimjeri jasno ukazuju na osnove teorije i "raktine ekonomske "ostavke "rimjenjene u razvoju E7, najsnanije, najdinaminije i najkom"leksnije ekonomske integracije na svijetu. 2.*. Teorijske osno!e arinske unije 2.*.1 Anali+a arinske ra!note,e =arinska o"tere'enja snano djeluju na ekonomske "arametre, "a i na "ojedinanu, gransku i agregatnu konkurentnost tri#ta i realokaciju nacionalnih "rivrednih resursa. vo se "osebno manifestuje kada se uvode "romjene "ostoje'ih carinskih reima, koji u "raksi mogu biti manje ili vi#e liberalizovani, ili su"rotno tome, dolazi do uvoenja carinskih "rotekcionistikih mjera. %a bi se mogao utvrditi uticaj ukidanja ili uvoenja carinkih o"tere'enja neo"hodno je determinisati ravnotenu situaciju, sa ili bez carina, ali i druge efekte koji "rate takve situacije. 7koliko se "osmatra dijagram ,.1., vidi se da doma'u "onudu ( "redstavlja linija (krivulja+2) koja se kre'e u desno i "rema gore, dok je tranja "rikazana silaznom linijom %. &onuda iz ostatka svijeta (+ je beskonano elastina zbog toga #to ("ret"ostavka) "ostoji ogromna koliina roba u svijetu koje se nude za referentno tri#te i to "o cijeni &+. 7koliko tri#te funkcioni#e u sistemu slobodne trgovine, #to znai da u njemu nema carinskih o"tere'enja, cijena na doma'em tri#tu 'e biti izjednaena sa svjetskom cijenom. 7 takvoj situaciji doma'a "otro#nja 'e iznositi <A + od ega je "roizvodnja doma'ih firmi <A ,, dok je sa A,A+ "redstavljena koliina uvezene robe. $z dijagrama je vidljivo da se uvoenjem carina na uvoz inostrana "onuda formira na novom nivou (,. va fundamentalna "romjena djeluje na smanjenje "otro#nje i "ove'anje "roizvodnje na doma'em tri#tu. 9bog ega se ovo de#avaL -ovo stanje na strani tranje "rouzrokovano je "otro#akim gubicima koji nastaju radi "ove'anja cijena. Der, u sluaju zadravanja istog nivoa agregatne tranje, dodatne
1&

8slovi razmjene ili 3erms o! trade su odnosi izmeIu promjena izvoznih cijena i promjena uvoznih cijena roba koje su predmet meIunarodnog poslovanja. O meIunarodnoj razmjeni vidi u@ 7ertot 0ladimir, /konomika meIunarodne razmjene u uslovima intervencionizma, 9n!ormator, Jagreb, 1'5;. god. i "damoviH Ljubi<a, MeIunarodni ekonomski odnosi6.avremene tendencije, 9nstitut za ekonomska istra-ivanja, =eograd, 1';(. god. 1' 8 makroekonomiji ih, zbog lak<eg analiti>kog o>itavanja, iako se prikazuju kao prave, nazivamo krivuljama. 3o je zato <to one u stvarnosti nemaju obilje-ja prave linije, ali ih zbog jednostavnijeg o>itavnja na gra!ikonima prikazujemo njihovim linijama trenda Fpravim linijamaG.

1(

tro#kove "roizvoda, odnosno njihove vi#e cijene na doma'em tri#tu nastale kao "osljedica uvoenja carina, "la'aju krajnji "otro#ai. 7 ovom sluaju "otro#nja 'e se smanjiti na A1 jer 'e "otro#ai za istu vrijednost dohotka ("ojedinanog, granskog ili agregatnog) mo'i ku"iti manju koliinu "roizvoda. -a strani "onude (u #irem smislu "onuda izraava stanje "roizvodnih ka"aciteta ,<) nastaje tzv. "roizvoaev vi#ak, zato #to su cijene "roizvoda iz inostranstva uve'ene za iznos carinskih dabina i u novim okolnostima iznose &,. -ova situacija utie na rast konkurentnosti doma'ih "roizvoaa jer su njihovi "roizvodi sada jeftiniji u odnosu na uvozne. (ve ovo utie na "omak linije (krivulje) "onude koja se "omjera udesno "rema gore, #to "ove'ava doma'u "roizvodnju za A,A4, diu'i je na nivo <A4.

>rafikon ,.1.6 (im"lificirana analiza carinske ravnotee %akle, vidljivo je da 'e "roizvoai "ove'ati doma'u "roizvodnju a doma'i "otro#ai smanjiti dotada#nju "otro#nju. 7voenje carina 'e smanjiti uvoz "roizvoda koji 'e sa nivoa A,A+ "asti na A4A1. Razlog ove makroekonomske "romjene je injenica da je na tri#tu do#lo do "ada doma'e "otro#nje i rasta doma'e "roizvodnje. >ubitak "otro#aevog vi#ka je "ovr#ina & +&,=0, dok se redistribucijom dolazi do efekata u korist "roizvodnje (jer raste "roizvoaev vi#ak) "redstavljen "ovr#inom & +&,%:. $ konano, dolazi do dobitka budetskih "rihoda "riku"ljenih od carinskih dabina koji je "redstavljen "ovr#inom %=*E. =arinski "rihodi se "reko dravnih transfera mogu "reras"odijeliti i u "otro#nju (ojaati agregatnu tranju) i amortizovati "otro#aeve gubitke zbog uvoenja carina. -aravno, ovdje ne ulazimo u vanekonomske sfere ove "roblematike, ali treba re'i da ovaj "ristu" (i u sluaju da su "otro#ai kom"enzovani) vodi "rema etatistikom u"litanju drave u ekonomiju. -eto gubici su "redstavljeni trouglovima :%E $ 0=*. &ovr#ina "rvog "redstavlja dodatno na"rezanje "rivrede u
)(

/konomiju ponude, sa akcentom na tr-i<nu e!ikasnost, ravnote-ni output i pobolj<anje e!ikasnosti robnog tr-i<ta, elaborira se u@ Majkl =urda i Darls 0iplo<, Makroekonomija, evropski ud-benik, CL,., =eograd, )((?. god., str. ?1%6?)%.

11

vidu dodatnih tro#kova zbog rasta out"uta za A,A4, dok "ovr#ina drugog trougla "redstavlja gubitak "otro#aevog vi#ka ("od "ret"ostavkom da 'e svi "rihodi od carina biti "reras"odijeljeni u "otro#nju) koji se javlja zbog smanjenja "otro#nje A +A1. 7 ovom "rimjeru se radi o najjednostavnijem obliku "reras"odjele. !eutim, u "raksi nije realno oekivati da se svi carinski "rihodi usmjere na jaanje agregatne tranje jer drave uvode carine radi stimulacije doma'e "roizvodnje i "ove'enja budetskih "rihoda. Realnije je "ret"ostaviti da 'e se dio carinskih "rihoda usmjeriti i u druge namjene, ak i subvencioniranje doma'e "roizvodnje (ukoliko je to mogu'e realizovati zbog s"orazuma sa M. ). $z ovog "rimjera se uoava kako se "rotekcionistikim mjerama moe "ove'avati doma'a "roizvodnja, "reko ivotnog standarda graana. %alje, na dijagramu je "redstavljena jedna varijanta nagiba krive "onude i tranje. :ko je "onuda vi#e nagnuta "rema gore lijevo a tranja nagnutija "rema gore desno, tada su "otrebna mnogo ve'a carinska o"tere'enja za "ostizanje manjih "romjena u "roizvodnji, "otro#nji i "rihodima od carina. $ konano, udaljenost linija "onude i tranje od a"scise ili ordinate odreuje status tri#ta u meunarodnoj razmjeni. :ko bi do#lo do translacije dijagrama u desno od "rezentovane "ozicije, tada 'e "rivreda imati manju uvoznu zavisnost jer 'e doma'a "roizvodnja <A , ili <A4 relativno "orasti u odnosu na uvoz A4A1 ili u odnosu na uku"nu "otro#nju <A+ ili <A1. 2.*.2. #romjene koje %onose spora+umi o slo-o%noj trgo!ini Cajner,+ je meu "rvima uoio razliku na tri#tu, "rije i "oslije s"orazuma o slobodnoj trgovini. .a razlika se uglavnom odnosi na lanice ekonomske integracije i nelanice integracije koje sa njom imaju trgovinske veze. (ljede'e #to Cajner uoava je da se "roizvodnja neminovno dislocira sa "odruja vi#ih tro#kova na "odruja koja mogu obezbijediti nie tro#kove "roizvodnje. Rije je o zemljama "artnerima, tako da je efekat koji nastaje /de facto/ efekat stvaranja trgovine (trade creation). 9bog toga dolazi do rasta is"oruka sa "odruja niskih, "rema "odrujima vi#ih tro#kova "roizvodnje. vo Cajnerovo stanovi#te se moe kom"arirati sa aktuelnom situacijom u E7. -aime, sto"e rasta u novo"rimljenim zemljama 9ajednice su znatno vi#e nego kod /starosjedilaca/. 8ada se tome doda injenica da su u novo"rimljenim zemljama faktori "roizvodnje nii nego u starim razvijenijim lanicama, onda se moemo sloiti sa Cajnerom koji kae da nii tro#kovi "roizvodnje utiu na efekte stvaranja "roizvodnje i efekte stvaranja trgovine. -o, vratimo se na analizu osnovnih kontura Cajnerove teorije. 7 tom modelu se obino radi o "rimjeru uvoza iz nelanice u zemlju lanicu integracije. 7 takvoj situaciji "oslije ukidanja meusobnih carina "roizvodi zemlje uvoznice "ostaju konkurentniji, #to oigledno "redstavlja skretanje trgovine (trade diversion). Efekti na uvoz roba iz zemlje koja je "ot"isala ugovor o zoni slobodne trgovine ili carinske unije,, "rikazan je na grafikonu ,.4. &ored nekih drugih ogranienja, model "odrazumijeva indiferentnost "otro#aa na zemlju "orijekla "roizvoda. &ored svjetske "onude "roizvoda "rikazane krivom ("ravom) ( + koja je beskonano elastina,
)1

O 0ajnerovim stavovima vidjeti u@ 0iner, #., 3he Customs 8nion 9ssue 2e$ Cork, Carnegie /ndo$ment !or 9nternational 7eace., 1'*(., Fobjavljeno i u /conomic Bistory /evie$, 1'*1.G, ili u 0iner, #., 9nternational 3rade and /conomic ,evelopment 1lencoe, ree 7ress., 1'*). )) 7ored 0inera i =alasse razmatranjem ovih pojava su se bavili i Meade F1'**G, Lipsey F1'5;G, #ohnson F1'5*G i posebno, Kindleberger F1';%G.

1)

"ret"ostavimo da je i "onuda "roizvoda drave lanice integracije ("artnera, lana unije) "rikazana krivom ("ravom) (, isto tako beskonano elastina. &onuda "artnera u sluaju carinskog o"tere'enja je "rikazana kao ( 1. 7 tom sluaju svjetske cijene se formiraju na nivou &+, a cijene "artnerske drave na nivou & ,. 7 sluaju "ostojanja carine (&1&,), "artner nudi robu "o cijeni & 1, dok se njegova "onuda formira na nivou (1.

>rafikon ,.4.6 Efekti stvaranja i skretanja trgovine %ok se nije us"ostavila carinska unija uvoz je dolazio iz najjeftinijeg izvora, a cijene na doma'em tri#tu su bile formirane "rema svjetskim cijenama & , koje su bile uve'ane za iznos carina. 7 toj situaciji "otro#ai ku"uju koliine roba u iznosu <A 1 a doma'i "roizvoai "roizvode out"ut u iznosu koji "redstavlja du <A 4. vo zahtijeva da se uvoz na doma'em tri#tu kre'e u nivou A 1A4. 8onano, ova tri#na situacija budetu zemlje doma'ina donosi "rihode od carina u vrijednosti koja je "rikazana "ovr#inom 0=E*. %akle, "ri formiranju carinske unije ili zone slobodne trgovine dolazi do eliminacije carina izmeu zemalja lanica unije ili zone, ali se zadravaju carine "rema tre'im zemljama. 7 takvoj situaciji neminovno dolazi do smanjivanja cijena za robe koje dolaze iz "artnerskih zemalja. (a nivoom <& , oni su jeftiniji u odnosu na cijene <& 1, odnosno, ako je <&, manje od <&1, cijene imaju trend "ada. 7 tom sluaju se cjeloku"an uvoz obezbjeuje od "artnera unije)zone. 8oliina uvoza raste na A 5A3, #to "redstavlja efekat skretanja uvoza u koliinama A 4A1 (uvoz sa svjetskog tri#ta za "artnere unije)zone). :li, dolazi i do stvaranja trgovine za koliinu A 3A4, jer se roba ku"uje u "artnerskim zemljama.,1 $stovremeno, raste "otro#nje za A1A5 i stvara se "otro#aev vi#ak "redstavljen "ovr#inom & ,&1=%. $"ak, "romjena nije mogu'a bez gubitaka "roizvoaevog vi#ka koji je "redstavljen "ovr#inom & ,&10:. vaj oblik
)%

=alassa u radovima o e!ektima integracija u /J komparira period 1'*%61'*'. sa periodom 1'*'61';(. god. i zaklju>uje da se elasti>nost tra-nje za uvozom poveHala sa 1,& na ),1. Jaklju>ak ukazuje na postojanje e!ekta stvaranja trgovine. ,rugo, zemlje koje nisu bile >lanice /J su zadr-ale isti koe!icijent elasti>nosti uvoza, <to ukazuje da nije bilo skretanja trgovine.

1%

integracije utie na gubitak carinskih "rihoda koji je "redstavljen "ravougaonikom 0=E*. (a "rethodnog grafikona se lako uoava da su efekti "roizvodnje i dobit "otro#aa omeeni trouglom :0>, dok oblast trougla =%E "redstavlja efekat "otro#nje koji je nastaje stvaranjem trgovine. >ubitak carinskih "rihoda ("ravougaonik 0=E*) se dijeli na "ovr#inu "ravougaonika 0=E> koja "redstavlja gubitak "rihoda od carina koji gubi referentna zemlja (zemlja doma'in) koja je "rihvatila "artici"aciju u carinskoj uniji (stvara se "otro#aki vi#ak zbog "ada cijena), i na drugi dio, "ovr#inu "ravougaonika >EE*. va oblast je gubitak "rihoda od carina koji nema uticaja na "otro#ae, iako "redstavlja efekat skretanja trgovine sa konkurentnijih "roizvoaa iz ostatka svijeta. 9emlja "artner je sada takoe odgovorna i za stvaranje trgovine koje je "redstavljeno koliinom A4A+ koja se stvara "od "ovoljnijim uslovima nego #to to mogu uiniti doma'i "roizvoai u referentnoj zemlji. (ve ovo o"redjeljuje doma'e "roizvoae na "roizvodnju onih "roizvoda za koje "osjeduju tzv. konkurentske "rednosti. %a rezimiramo, efekti "romjena "ojeftinjuju "roizvodnju iz zone (unije), jer "roizvodi zemalja "artnera "ostaju jeftiniji i konkurentniji. Raniji uvoz se kom"enzira od zemlje "artnera. $stovremeno se smanjuje doma'a "roizvodnja, dok "otro#nja na doma'em tri#tu raste. vo je rezultat niih cijena (uz "ret"ostavku da je na tri#tu zadrana ista ku"ovna mo'). .ako rastu "otro#aev vi#ak ("otro#nja), "roizvoaev gubitak i gubitak "rihoda od carina ("ret"ostavka da se integracijom "ot"uno ukidaju carine). igledno je, u ovom "rimjeru "adaju cijene na doma'em tri#tu, ali dolazi do "ada doma'e "roizvodnje i "ada budetskih "rihoda (u stabilnoj "rivredi se situacija mora stabilizovati). Cidljivo je da su efekti carinske unije ve'i ako su "rije integracija carinske sto"e na uvoz bile ve'e. $sto tako, gubici zbog skretanja trgovine su direktno "ro"orcionalni razlikama u "roizvodnim tro#kovima zemalja "artnera i ostatka svijeta. !ogu'e je izvlaiti i druge, manje relevantne zakljuke. 7glavnom, u svim situacijama kada se drave odlue na integraciju carinskog sistema, "rije i "oslije formiranja carinske unije moraju se seriozno analizirati sve relevantne injenice i utvrditi efekti stvaranja i skretanja trgovine. 8onano, kakvi su efekti od formiranja carinske unijeL dgovor je u analizi sljede'eg grafikona. 7 ovom sluaju 'emo analizirati stanje drava koje "o#tuju "ravila >:.., odnosno M. . 7 takvoj situaciji nema "ove'anja "ostoje'eg nivoa carinske za#tite. :ko u ovom "rimjeru analiziramo zemlju lanicu E7, tada moemo "ret"ostaviti nivo carine kao aritmetiku sredinu dotada#njih carinskih sto"a.

1?

>rafikon ,.56 >rafiki "rikaz funkcionisanja carinske unije 7 referentnoj zemlji (doma'inu) na desnom "anelu je do#lo do "ada cijena sa &ma? na =E..,4 .akva situacija "rouzrokuje rast uvoza sa A ,A+ na A4A1 i efekta trade creation u oblasti #rafiranih trouglova. $sto tako, "ojavljuje se i efekat na blagostanje koji oznaava "ovr#ina #rafiranog "ravougaonika, zbog skretanja "roizvodnje sa svjetskog tri#ta na "roizvode iz "artnerske zemlje. 7 zemlji "artneru na lijevom "anelu rastu cijene zbog "ove'anja nivoa za#tite. .o 'e dovesti do smanjenja "otro#aevog vi#ka kojeg "redstavlja "ovr#ina "ravougaonika =E.0:& i "orasta "roizvoaevog vi#ka =E.=:&, odnosno, novonastala situacija odgovara zemlji "artneru jer ona izvozi svoje "roizvode u zemlju. 7koliko se ovaj model "osmatra u kontekstu evro"skih integracija, treba re'i da su u njega une#ene neke "ret"ostavke, organizaciona i druga ogranienja. -o, bez obzira na to, model je dovoljno relevantan za "rosuivanje o "ostignutim integracionim efektima. $"ak, za detaljne analize se koriste ekonometrija i modeli. 8om"arativne analize istrauju "ozitivne efekte evro"skog tri#ta. 8om"leksne makroekonomske analize ukljuuju i druge faktore, kao #to su n"r. kretanja monetarne sfere i cijena, "romjene nivoa dohotka, "roduktivnosti rada itd. $ na kraju, ne moe se zanemariti da "rocesi evro"skih integracija, koliko god za neu"u'ene "redstavljaju rezultat velikih "olitikih odluka, i"ak imaju snanu naunu i teorijsku "odlogu, snaniju nego #to to javnost "oznaje. -esumnjivo, veliki ekonomisti su ovim "rocesima dali mnogo, ali je nes"orno i to da su integracioni "rocesi za njih bili veliki izazov i #ansa za "rofesionalnu afirmaciju. &raktini i teorijski as"ekti ove "roblematike su aktuelni i danas, "osebno u valorizaciji efekata "rovoenja "olitke "ro#irenja E7. 2... Istorija e!ropski& i %rugi& integra ija Evro"ska zajednica je nastala +25J. god. kao carinska unija, da bi "oslije carinske sto"e, kvantitativna ogranienja i druge necarinske barijere meu lanicama fazno smanjivane i ukidane. &rema tre'im zemljama je us"ostavljena zajednika tarifna
)?

Common /Kternal 3ari!!e ili C/3 FskraHenica engleskih re>i@ common eKternal tari!!G.

1*

"olitika (=E.). 8ada je +22,. god. do#lo do us"ostavljanja jedinstvenog evro"skog tri#ta ukidanja svih necarniskih barijera i s"rijeavanja favorizovanja doma'e "roizvodnje u odnosu na druge zemlje. 7glavnom, "ot"uno je jasno da su regionalne ekonomske integracije "oslije %rugog svjetskog rata "ostale osovina sistema meunarodne trgovine i jedan od kljunih stubova globalizacije. Evro"ska zajednica +2J1. god. zajedno sa drugim lanicama Evro"ske zone slobodne trgovine N E*.: ,5 formira zonu slobodne trgovine *.:. ,3 7kidaju se sve trgovinske barijere za "roizvode izmeu lanica ove asocijacije. $"ak, lanice E*.: su zadrale uvozne carinske sto"e "rema tre'im zemljama. 9ato je, u cilju s"reavanja uvoza roba u E9 "reko zemlje sa najniom carinskom sto"om, *.: bila "rimorana da trgovinsku liberalizaciju limitira na "roizvode lanica asocijacije. 9adravanje carinskih sto"a od strane E*.: je bila velika "re"reka "unoj liberalizaciji s"oljnotrgovinskih odnosa E9 i svijeta. $nae, evro"ska zona slobodne trgovine je nastala "ot"isivanjem akta na 8onferenciji u Btokholmu +23<. god. i "rihva'ena od Celike 0ritanije, :ustrije, %anske, -orve#ke, Bvedske, &ortugala, Bvicarska i Iihten#tajna. =iljevi E*.: su bili manje ambiciozni u odnosu na EE9. ("orazum se, uglavnom, odnosio na robe koje su lanice "roizvodile i razmjenjivale. E*.:)i kasnije "ristu"aju *inska i $sland. (ve ovo dovodi do stavljanja u "rvi "lan s"ecifinosti i razliitosti meu zemljama lanicama, jer su mnoge od njih geografski udaljene a "ostojale su i razlike u teritorijalnoj veliini, heterogenoj strukturi "rivrede itd. Oak su razlike u razvijenosti i strukturi instalirane industrije bile izraenije nego meu zemljama EE9. $"ak, najve'e razlike su bile u tome #to je sastav EE9 bio homogeniji u odnosu na lanice E*.: (funkcionisala /"o volji/ Celike 0ritanije). be integracije su meusobno bile najve'i trgovinski "artneri o emu svjedoe brojni s"orazumi o zajednikoj ekonomskoj i trgovinskoj saradnji. 8ako je vrijeme "rolazilo EE9 i E*.: ("onekad i na su"rostavljenim "ozicijama) su sve vi#e "ostajale strate#ki ekonomski "artneri. 9ato je bilo neizbeno da, kada Celika 0ritanija, $rska i %anska zatrae "rijem u E9, 9ajednica sa ostalim lanicama E*.: "ot"i#e razliite trgovinske s"orazume. -a toj osnovi i radi kasnijeg usagla#avanja, +2JJ. god. dolazi do ukidanja carina na industrijske robe u meusobnoj trgovini izmeu E*.: i EE9. Best godina kasnije su uklonjene carine na "oljo"rivredne "roizvode, #to je ojaalo evro"sku "oljo"rivredu u uvr#tilo =:&. (ljede'e godine se odravaju sastanci izmeu lanica E*.: i EE9 u Iuksemburgu na kojima se ras"ravlja o modalitetima nastavka budu'e saradnje. %vije evro"ske megaintegracije #ire saradnju na infrastrukturu, "rojekte iz "rivrede, zajednike "olitike, razvoj novih tehnologija, tehniku i drugu standardizaciju itd. &oslije "rijema u 9ajednicu :ustrije, *inske i Bvedske +225. god. u E*.: ostaje svega nekoliko zemalja6 -orve#ka, $sland, Bvicarska i Iihten#tajn. ,J %alji razvoj E*.: se nije mogao "redvidjeti jer je bio "od snanim ekonomskim, "a ak i "olitikim uticajem E7. 7 stvari, moglo se "ret"ostaviti da 'e 9ajednica imati dominantan uticaj na obim, strukturu i dinamiku odnosa sa E*.:, #to su budu'i dogaaji i "otvrdili. 9naajno mjesto u evro"skim integracijama ima formiranje Evro"skog ekonomskog "rostora koji je dodatno "rodubio odnose meu zemljama 9ajednice i E*.:. &oslije
)*

3he /uropean ree 3rade "ssociation F/vropska zona slobodne trgovineG. / 3" je osnovana 1'5(. god. Osniva>i su 0elika =ritanija, "ustrija, ,anska, 2orve<ka, 7ortugalija, Lvedska i Lvajcarska. 7oslije godinu dana u / 3" ulazi inska, dok se 9sland priklju>uje 1';(. god. a Lihten<tajn 1''1. god. .edamdesetih godina pro<log vijeka sve >lanice / 3" sa /J sklapaju sporazume o slobodnoj trgovini, a .porazum o evropskom ekonomskom prostoru 1''). god. Mnoge zemlje /J su napustile / 3". ,anas su >lanice ove integracije 2orve<ka, Lvajcarska, 9sland i Lihten<tajn. )5 .kraHenica od engleskih rije>i@ !ree trade area. ); 7oznato je da se 1''?. god. 2orve<ka izjasnila protiv pridru-ivanja //J. Ova zemlja je ostala u / 3".

15

njegovog "ot"isivanja, otvoren je "rostor jaanja ekonomske saradnje ovih evro"skih asocijacija. .ako su svi mogli na'i interese6 zemlje koje su u E*.: a ele u'i u 7niju i zemlje koje nisu zainteresovane za lanstvo. ( druge strane, zadovoljene su lanice 7nije koje nisu i ne ele biti lanice E*.:. &raktino, slobodna trgovina je najvi#e odgovarala zemljama E*.: koje nisu eljele lanstvo u 7niji. vaj s"orazum je "ot"isalo dvanaest lanica 7nije i sedam lanica E*.:. ,K -o, fokusirajmo se sada na istorijski razvoj evro"skih regionalnih integracija. 8ako su tekli dogaaji vezani za integracije i kako ih moemo sistematino razvrstatiL :ko se "rihvati najo"#tija "odjela od "oetnih ideja do danas, razvoj evro"skih integracija "rolazi kroz nekoliko karakteristinih i istorijski homogenih "erioda6 P &eriod do &rvog svjetskog rata. P &eriod do +245. godine. P &eriod "oslije %rugog svjetskog rata. P !oderna e"oha razvoja E7 i njena globalna uloga. "eriod razvoja do #$%& godine Celiki dio teritorije E7 je "rostor koji je nekada "ri"adao Rimskom carstvu. Rimski novac se moe na'i na velikom broju arheolo#kih lokaliteta na "odruju 9ajednice. $ "rostori budu'ih "ro#irenja su bogati istorijskim s"omenicima iz vremena starog Rima. !oe li se zato E7 u"oreivati sa Rimskim carstvomL !ogu li se kom"arirati rimski novac i evroL %a li izmeu njih "reovladavaju razlike ili slinostiL ve i druge dileme govore da ideje evro"skih integracija nisu nove (kao #to to tvrde neki "olitiari) i da bi, ako bi detaljno analizirali istoriju Evro"e na#li mno#tvo argumenata o "ostojanju milenijumske evro"ske ideje. 7glavnom, kroz istoriju, ideje integracija su lansirane iz Rima, &ariza, 0ea, 0erlina i na"okon 0risela. (nani motivi ujedinjenja evro"skih ekonomskih "otencijala su "ostojali jo# u vrijeme *rancuske buroaske revolucije, "erioda industrijske revolucije itd. va druga je dovela do e"ohalnih tehnikih "ronalazaka, dovela do "rve s"ecijalizacije rada i uticala na rast "roduktivnosti rada. .e dru#tvene "romjene su ve' tada zahtijevale zajedni#tvo "rilikom u"otrebe faktora "roizvodnje na nacionalnom i kontinentalnom nivou. *rancuska revolucija mijenja svijest o evro"skom zajedni#tvu, ru#i "redrasude na "utu boljeg funkcionisanja "artnerskih nacionalnih ekonomija. &ostrevolucionarne reforme donose ve'e slobode kretanja ljudi i "roizvoda, ubrzavaju izgradnju infrastrukture itd. (ve to stvara nove meunacionalna zanimanja. Celika 0ritanija koristi dostignu'a industrijske revolucije i jaa saradnju sa najrazvijenijim evro"skim ekonomijama. .ako trgovinska razmjena izmeu -jemake, *rancuske, Celike 0ritanije i drugih zemalja ra"idno raste. $"ak, bilo je i /traginih istorijskih "rimjera evro"ejstva/ kao onaj iz vremena vladavine -a"oleona,2 koji "riziva integrisani kontinentalni sistem, karakteristian "o uvoenju izolacije britanske trgovine. -a"oleonovi ratovi, koliko god bi se /umotavali/ u floskule o evro"ejstvu, bar "rimarno nisu bili voeni idejama ekonomske emanci"acije. $"ak, treba naglasiti da je "oslije njih na evro"skom tlu do#lo do us"ostavljanja ekonomske
)&

.porazum je imao 1)' >lanova i tretiran je kao akt mje<ovitog karaktera. On je imao devet cjelina u kojima sa razraIenim pravilima slobode kretanja roba, ljudi, usluga i kapitala, konkurencije i dr. 8 njemu su elaborirana i institucionalna, !inansijska i op<ta pitanja F"greement /stablishing the /uropean /conomic "rea, O# L%M1''?.G )' /konomska strana 2apoleonovih ratova i motivi stvaranje velikog tr-i<ta se uo>avaju u slijedeHoj literaturi@ "sprey 4obert, 3he 4ise o! 2apoleon =onaparta, =asic =ooks, 2e$ Cork, )(((. ili 7ol ,-onson, 2apoleon, Laguna, =eograd, )((;. god. i ,urant :ill and ,urant "riel, 3he "dge o! 2apoleon, .imon and .chuster, 2e$ Cork, 1';*. i drugi.

1;

stabilnosti, koju je "ratila i valutna stabilnost najrazvijenijih evro"skih "rivreda toga vremena. .okom +K3<. god. "ot"isan je ("orazum o trgovini u Evro"i (=obden)=hevalier s"orazum) koji *rancuskoj omogu'ava ku"ovina kvalitetnijeg elika iz Celike 0ritnije "o normalnim cijenama. %alje, na 0erlinskom kongresu +KJK. god. :ustrija je dobila "ravo aneksije 0osne i Eercegovine. 0ez obzira na, istorijski gledano, oku"acionu su#tinu odluke, ne moe se zanemariti njena ekonomsko integrativna kom"onenta. Der, tendencije #irenja razvijenih evro"skih sila na istone granice su uvijek bile neu"itne. :li, evro"ska istorija "ro#irenja i integracija bogata je i drugim dogaajima. d kraja devetnaestog vijeka "a do &rvog svjetskog rata raaju se razni "rijedlozi o evro"skim integracijama (iz -jemake, $talije, Bvicarske i dr.). !aarska "redlae osnivanje =entralne evro"ske unije. .okom +KKK. god. *rancuska "oku#ava na"raviti carinsku uniju sa -jemakom. 7 decenijama izmeu dva vijeka u -jemakoj sazrijeva ideja o velikom ekonomskom "rostoru. &obornici su "olitiari, industrijalci i naunici koji zbog "oetka aktivnosti na stvaranju velikog evro"skog ekonomskog "rostora tokom +2<4. god. osnivaju /(rednjoevro"sko "rivredno okruenje./ 1< va asocijacija je usmjerena da, "ored ekonomskih, afirmi#e i njemake nacionalne interese. $ako je to istorijski "eriod u kojem na svjetskoj i evro"skoj sceni dominiraju konflikti globalno) "olitikog i neekonomskog karaktera, i"ak treba "riznati injenicu da se tada#nje ideje i ras"rave o velikom tri#tu, s"ecijalizaciji i stvaranju kom"arativnih "rednosti evro"skih zemalja, veoma malo razlikuju od dana#njih. Ce' je reeno da tokom &rvog svjetskog rata *riedrich -aumann, njemaki "olitiar i lan Rajhstaga "ravi &rogram us"ostavljanja srednjoevro"ske ekonomske zajednice (!itteleuro"a).1+ &rojekat je, iako "o sadrini ekonomski, bio ideolo#ki su"rostavljen britansko)francuskom savezu. &eriod "oslije &rvog svjetskog rata bio je o"tere'en svjetskim krizama, "rije svega ekonomskim, te dogaanjima u -jemakoj koja su o"redjeljivala svjetske tendencije. .okom +2,1. god. grof Riard -ikolaus E. fon 8udenhov)8alergi, osniva &anevro"ski "okret u cilju us"ostavljanja evro"ske savezne drave, bez obzira na "osljedice &rvog svjetskog rata. 7 mnogim zemljama se stvaraju "an)evro"ske "olitike organizacije. ne "romovi#u ideje "olitikog ujedinjenja Evro"e. &anevro"ski manifest iz +2,1. god. "roklamuje udruivanja evro"skog kontinenta u jedinstveno carinsko i "rivredno "odruje. $zmeu dva rata u Evro"i su "romovisane mnoge "an)evro"ske ideje i "okreti. Dedna od njih je i inicijativa "oznata kao /0rianov "lan/ "redloen od francuskog meuratnog ministra s"oljnih "oslova :ristida 0riana (lana &anevro"skog "okreta). -jega je "odrao njemaki "olitiar >ustav Btresman. Btresman je +2,2. god. "rvi dao ideju o zajednikoj evro"skoj valuti. 0rian je iste godine na (ku"#tini Iige naroda izjavio da izmeu naroda Evro"e, ija je geografska situacija takva, kakva je, mora "ostojati federalni savez. -jega ovla#'uje ,J evro"skih dravnika da sastavi "lan, odnosno, memorandum za evro"ske vlade. !emorandum o organizaciji sistema evro"ske federalne unije je "redviao ugovor o osnovnim "rinci"ima, osnivanje Evro"ske konferencije i stalni "olitiki odbor. &rojekat su "odrali Btresman i manje evro"ske drave. Celika 0ritanija i $talija su bile "rotiv inicijative. (vjetska kriza je ubrzala realizaciju konce"ta nacionalnih drava i "rojekat je "ao u zaborav.
%( %1

0idi u@ #ulius :ol!, Materialien betre!!end einen mitteleuropischen :irtcha!tsverein, =erlin, 1'(%. god. O evropskoj strategiji njema>kog kapitala, opet vidjeti u@ 4einhard Opitz, /uropastrategien des deutschen Kapitals 1'((61'?*. god. =onn, 1''?. god., ili u@ riedrich 2aumann, Mitteleuropa, =erlin, 1'1*. god.

1&

Evrointegracije su i dalje fundamentalni cilj najjae evro"ske ekonomske sile. :li, ovoga "uta je njemaka ekonomska ideja bila "odreena mranoj ideologiji. $"ak, iz meuratnog "erioda izdvajaju se mnogi "oku#aji stvaranja ekonomskih integracija. Dedan od njih je tekst Mernera %aitza iz +213. god. vaj industrijalac i #ef odjeljenja za s"oljnu trgovinu u !inistarstvu s"oljnih "oslova nacistike -jemake eks"licitno se zalagao za osnivanje =entralnog organa za evro"sku "rivredu velikog "rostora. 1, 9a evro"ski ekonomski "rostor se tokom +24<. god. zalagao i lan u"rave -jemake banke Eerman Dozef :bs. n je u govoru na -jemakom institutu za bankarstvo i nauku o bankarstvu (,5. +<.+24<.) rekao da evro"ski "rostor "rua velike mogu'nosti za ekonomski is"lative "oslove, da bogati susjedi -jemake imaju velike mogu'nosti za izvoz svog ka"itala i da se samo treba zamisliti nad izgradnjom saobra'ajne infrastrukture "otrebne za is"unjavanje zahtjeva velikog ekonomskog "rostora. 11 $nteresantno je da je ovaj ekonomista ak i "oslije ka"itulacije (iako je tokom rata za -jemaku obavljao funkcije najvi#eg ranga u oblasti finansija) radi na "oslovima obnove a +2J3. god. "ostaje "oasni doivotni "redsjednik -jemake banke. !nogi "oslijeratni istoriari su smatrali da je "onienje -jemake "oslije &rvog svjetskog rata do"rinijelo novim krizama i zastojima u realizaciji ideja ekonomskih integracija u meuratnom "eriodu. %olazilo je do eskalacija ne"rijateljstava izmeu starih i novoformiranih drava, "ao je 9latni standard 14 itd. Oeste recesije su djelovale na rast inflacije i "ove'anje neza"oslenosti. (ve je kulminiralo Celikom ekonomskom krizom +2,2. god. 9ato su kreatori svjetske "olitike "oslije %rugog svjetskog rata "oraenu -jemaku odmah "rigrlile u zajednicu evro"skih naroda. na je odmah "ostala njen ravno"ravan "artner, "artici"iraju'i u !ar#alovom "lanu obnove Evro"e. &oziciju -jemake i mogu'u sudbinu zajednice evro"skih naroda najbolje o"isuje *ridrih fon Eajek kada kae /da je budu'nost Engleske "ovezana sa budu'no#'u Evro"e, i dodaje, do"adalo se to nama ili ne, budu'nost Evro"e 'e se najve'im dijelom odluiti onim #to 'e se dogoditi u -jemakoj./ %obitnik -obelove nagrade za ekonomiju dalje kae da /na#a stremljenja moraju biti u"ravljena "rema "onovnom "ridobijanju -jemake za one vrijednosti na kojima je sagraena evro"ska civilizacija./15 %anas je -jemaka jedna od vode'ih zemalja u E7 i njen najve'i neto finansijski kontributor. "eriod poslije '' svjetskog rata -akon skoro jednog vijeka ne"ovoljnih uslova za odvijanje integracija i dva svjetska rata koja su se dogodila u meuvremenu, evro"ski narodi su bili s"remni za zajedniki korak na"rijed 13. 8rajem $$ svjetskog rata (+244) odrana je finansijska i monetarna konferencija u 0reton Cudsu 1J na kojoj su
%) %%

Opet vidi u@ 4einhard Opitz, /uropastrategien des deutschen Kapitals 1'((61'?*. god. =onn, 1''?. Opet vidi u@ 4einhard Opitz, /uropastrategien des deutschen Kapitals 1'((61&?*., =onn, 1''?. p. ;'&. %? O !unkcionisanju i padu Jlatnog standarda vidjeti u =urda Majkl i Darls 0iplo<, Makroekonomija, CL,., =eograd, )((?. god. i 7redrag #ovanoviH61avriloviH, MeIunarodno poslovno !inansiranje, C9,, /konomski !akultet, =eograd, )((5. god., str. '%6';. %* 2eobjavljeni >lanak koji je pro>itan 7oliti>kom dru<tvu na Kraljevskom koled-u Kembrid- 1''?. god. a nalazi se u ediciji ridrih !on Bajek, .tudije iz !ilozo!ije, ekonomije i politike, 7"9,/9", )((). god. str. *)655. %5 7rocesi evropskih integracija poslije rata po>inju /vropskim kongresom, koji je odr-an 1'?&. god. u Bagu. 2a njemu se okupilo oko ;(( predstavnika. 2jema>ka je imala delegaciju od *16og >lana na >elu sa Konradom "denauerom Fkoji kasnije postaje kancelarG. 1lavni protagonist Kongresa je 0inston Der>il. 2jema>ka je imala korektan status, <to je zna>ajno opredijelilo njenu dalju sudbinu u /vropi. 9z kongresne ideje o parlamentarnoj skup<tini, kasnije je nastao .avjet /vrope.

1'

osnovane globalne finansijske institucije !eunarodni monetarni fond 1K (!!*, $!*) i !eunarodna banka za obnovu i razvoj, kasnije (vjetska banka. 7z 7- i "#ti s"orazum o tarifama >:.. iz +24J. god. koji je kasnije (+225) transformisan u M. , /globalna ekonomija/ je kom"letirala infrastrukturu koja je na cijeloj "laneti mogla realizovati novu svjetsku "olitiku. $z dana#nje istorijske "ers"ektive se moe uoiti da je anglo)ameriki s"orazum o globalnom ekonomskom "oretku istorijska "rekretnica na "lanetarnom nivou. 7ticaj 0reton Cudsa se osje'a i u sada#njoj sloenoj arhitekturi svjetskih odnosa. %akle, 0retonvudski s"orazum je za (:% bio "un "ogodak jer su kao druga su"ersila dobile mo'an i efikasan intervencionistiki instrumentarij koji se mogao koristiti i izvan vlastitih granica.12 7 "eriodu obnove za"adnoevro"ske zemlje su imale indirektnu korist od sreivanja monetarno)kreditnog sistema jer su realizacija !ar#alovog "lana i ("orazum iz 0reton Cudsa dali konvertibilnost za"adnoevro"skim valutama, naravno uz kontrolu (:% nad investicijama realizovanim im"lementacijom !ar#alovog "lana, kreditima (vjetske banke, !!* i sredstvima drugih institucija. -o, vratimo se u vrijeme raanja /novog svjetskog "oretka./ (redinom etrdesetih se formiraju institucije meunarodnog svjetskog "oretka !!*, (vjetska banka, "#ti s"orazum o carinama i trgovini. *ormiraju se 7- i $0R%. ve institucije garantuju svjerski mir, koegzistenciju i stabilan meunarodni ekonomski sistem. .ako su stvorene neo"hodne "ret"ostavke za integrisanje evro"skog "rivrednog "rostora dok su (:% odobrile i hitno krenule u realizaciju !ar#alovog "lana. -a "ri"remljenoj finansijskoj infrastrukturi za"oinje obnova Evro"e, koja se "retvara u unosan biznis, "rije svega za (:%. %alje, ostvaruju se i njihovi geostrategijski i vojno"olitiki interesi. .akvu situaciju je najbolje o"isuje najvi#i ameriki funkcioner ER& (Euro"ean RecoverH &rogram) u Evro"i, &ol >. Eofman, koji je mnogo kasnije, u govoru "red .rgovinskom komorom u -jujorku +232. god. rekao da je novac koji se izdvajao za "rogram "omo'i Evro"i najunosniji ulog koji su (:% ikada uinile. vo je najbolja ilustracija situacije "edesetih i #ezdesetih godina dvadesetog vijeka, izmeu (:% i Evro"e. bnova se odnosi iskljuivo na tzv. /za"adne zemlje/, ratne saveznike (:%. ( druge strane, i (((R se ekonomski i vojno)"olitiki integri#e 4< sa zemljama su"rostavljenog ideolo#kog "redznaka. %rave 0eneluksa +24K. god. stvaraju carinsku uniju. &ot"isivanjem ("orazuma iz &ariza +25+. god. osnovana je E97O, evro"ska integracija najvi#eg nivoa. -ju su inili dijelovi "rivreda *rancuske, -jemake i $talije, te zemalja 0eneluksa. $ntegraciji je "rethodio Bumanov "lan4+ kojim se i -jemakoj "ruila "rva "oslijeratna #ansa za integraciju sa onima sa kojima su donedavno bili u ratu. *rancuzi i ostali 4, su u ovom
%;

7ored brojne literature vidjeti u@ 7redrag #ovanoviH 1avriloviH, MeIunarodno poslovno !inansiranje, C9,, /konomski !akultet, =eograd, )((5. god., str. ';61)'. %& 7ored brojne literature vidjeti u@ 4ichard /. einberg, 3he Changing 4elationship =et$en the :orld =ank and the 9nternational Monetary und, 9nternational organization, 2o %, .ummer, 1'&&. god. i u 7redrag #ovanoviH 1avriloviH, MeIunarodno poslovno !inansiranje, C9,, /konomski !akultet, =eograd, )((5. god. %' Kontrola se obezbeIivala kontrolom relativne veHine glasova i specijalnih prava vu>enja. ?( Kao odgovor na ekonomske i vojnopoliti>ke integracije zapadnih saveznika Akomunisti>ki blokA osniva .avjet za meIusobnu ekonomsku pomoH F./0G pod kontrolom ...4. 7rije osnivanja saveza .ovjeti su -eljeli da se inkorporiraju u /vropu. Malo je poznato da je ...4 jo< ). aprila 1'?'. god. tra-io prijem u 2"3O koji je ostao bez odgovora F0idjeti u@ "ndrea Komlosy, ,ie 1renzen Nsterreich zu den 2achbarn im 41:, 1renzen im Ostblock und ihre Ober$indung, =erlin, )((1., p. ?*.G. ?1 4obert Luman, !rancuski ministar inostranih poslova koji je 1'*(. god. kreirao plan o zajedni<tvu rancuske i 2jema>ke u cilju sprje>avanja sukoba i zajedni>ke kontrole nad ratnom opremom. ?) Ovoga puta nije bilo isklju>ivanja pora-enog ratnog partnera kao poslije 7rvog svjetskog rata.

)(

"rocesu vidjeli vlastite interese i #anse za ve'e tri#ta za njihove industrije. 41 7skoro E97O "rerasta u E9. 8ao "rva us"je#na evro"ska integracija, "oslije mnogo "ro"alih "oku#aja i ne"otrebnih ratova, 9ajednica us"ostavlja vlastite institucije i to6 savjet ministara, Evro"ski sud "ravde i Evro"sku komisiju. Ce' tada, a "osebno kasnije, 7nija novim ugovorima jaa ekonomsku dimenziju evro"skih integracija. snovni ciljevi E9 se sublimiraju u elji lanica da eliminacijom unutra#njih carina i kvota do +2J<. god. formiraju carinsku uniju. %vije osnovne oblasti s"orazuma su bile "oljo"rivreda i trans"ort kroz carinsku uniju. -a osnovu njih su formirane "oetne "olitike E9. .okom sedamdesetih, kada svijet "otresaju recesija i ekonomska kriza i ozbiljno "rijete da ugroze globalnu makroekonomsku stabilnost, ni E9 nije ostala ravnodu#na na te dogaaje, bore'i se "rotiv njih razliitim mjerama. -aknadno, %elorovim "aketima mjera je vra'ena vjera u evro"ske integracije i ideju jedinstvenog evro"skog tri#ta. no se definitivno us"ostavlja 7govorom iz !astrihta +22,. god. i od tada za E7 "oinju nove faze integracija koje "ored teritorijalnog "ro#irenja obuhvataju i mnoge druge segmente, kao #to su integracije drava na #to #irem "lanu i #to vi#em nivou. Savremeni period i globalna uloga E( Razvoj E7 je neodvojiv od "rocesa globalizacije i integracija svjetskog nivoa. &rvi zadatak regionalnih integracija je rast "olitike i ekonomske mo'i zemalja koje se dobrovoljno udruuju. 44 &rednosti E7 kao vane regionalne integracije na globalnom nivou se vezuju i za sljede'e argumente6 &rvo, ako regionalnu integraciju ekonomskog karaktera ini vi#e zemalja, tada je ve'a vjerovatno'a da 'e "roizvoai "roizvoditi "roizvode "o niim cijenama a ve'e su i #anse za stvaranje trgovine u odnosu na njeno skretanje. %ruge "rednosti se odnose na blizinu integrisanih zemalja, #to utie na nie tro#kove trans"orta. 8onano, to dovodi do "roizvodnje "o konkurentnijim cijenama. %rugo, iste ili sline "rivredne strukture zemalja utiu da industrijski "rofil lanica do"rinosi ekonomskom "rogresu i diferenciranju industrije u odnosu na globalni nivo. .ako se n"r. E7 s"ecijalizovala za "roizvodnju civilnih aviona, automobila i sl. .re'e, dobrosusjedski odnosi i bliskost zemalja lanica koje su imale ekonomsku saradnju "rije integracije utiu na jaanje veza i rast blagostanja u integraciji. Rast intraindustrijske razmjene utie na rast kom"arativnih "rednosti lanica integracije. 8onano, ako su lanice regionalne integracije ekonomski mo'ne zemlje koje sa integracionim "rocesima dodatno jaaju svoju ekonomiju, tada one dodatno jaaju ve' dovoljno snaan uticaj i na meunarodnoj sceni. .ako je meunarodna "ozicija -jemake kao ekonomski najjae evro"ske zemlje ojaala i zbog snage evro"skih integracija. Regionalne integracije u svijetu . &ored integracija na evro"skom "rostoru i u svijetu "ostoje razliiti oblici regionalnih ekonomskih integracija. Oak bi se moglo re'i da su ekonomske integracije izvan evro"skog "rostora izuzetno dinamine. (misao integracija je stvaranje konkurentskih "rednosti izmeu ekonomskih aglomeracija, "a su zbog toga neke svetske integracije formirane zbog us"ostavljanja ekonomske i s"oljotrgovinske ravnotee sa 7nijom. !eunarodne ekonomske integracije imaju svoj vijek trajanja. -eke od njih su trajale veoma kratko, dok su druge o"stale, ali im se smanjila realna mo'. -o, na svjetskom ekonomskom "rostoru funkcioni#e
?%

??

=ritanija je takoIe bila pozvana, ali nije uzela u>e<He. 0idjeti@ =ald$in, 4., 3o$ards an 9ntegrated /urope, C/74, London, 1''?.

)1

res"ektabilan broj regionalnih integracija. 7z globalizaciju, regionalne integracije "redstavljaju "aradigmu svjetske ekonomije u "eriodu "oslije %rugog svjetskog rata. 7 tom "ogledu 7nija je nes"orno najrazvijenija regionalna integracija koja do"rinosi uku"nom, i "rogresu njenih lanica. 7 E7 "ostoji tehnolo#ko i kolektivno jedinstvo lanica koje vremenom "rerasta u "uno ekonomsko i "olitiko jedinstvo. Regionalne integracije su "ot"orni stub globalizma, svjetskih ekonomskih, ali i "olitikih odnosa. )merike regionalne integracije $ntegracije se dogaaju i na amerikom kontinentu. (jevernoamerika regionalna integracija (:% i 8anade je osnovana +235. god. kada je formirana zona slobodne trgovine u automobilskoj industriji, a +2KK. god. s"orazum je "ro#iren na uku"nu trgovinu formiranjem =7(*.:. 45 va integracija je "rethodnica formiranja (jevernoamerike zone slobodne trgovine +224. god. 7 nju "ored (:% i 8anade, ulazi i !eksiko. .ako nastaje -:*.:. va integracija je znaila okretanje (:% od multilateralne "olitike "rema regionalnom "ristu"u. -aime, (:% nisu bile zadovoljne radom >:.. i M. (nezadovoljstvo sa M. je "osebno izraeno u liberalizaciji trgovine "oljo"rivrednim "roizvodima). &ostojali su i globalno)"olitiki razlozi jer je kontinuirano jaanje E7 stvaralo "robleme amerikom izvozu u E7 "a je -:*.: "redstavljala odgovor jaanju evro"skih integracija. I:*.: 43 je jo# jedna od ekonomskih integracija na "odruju amerikog kontinenta. na koja "redstavlja zonu slobodne trgovine izmeu zemalja Iatinske :merike. )zijske regionalne integracije .okom +23J. god. se osniva asocijacija jugoistonih azijskih zemalja :(E:-. Olanice integracije "ostaju $ndonezija, (inga"ur, !alezija, .ajland, *ili"ini. 7 +2K5. god. integraciji se "rikljuuju 0runeji a +225. god. i Cijetnam. 7 integraciju ulazi i Iaos +22J. god. i 0urma +222. god. Iako se moe uoiti da je rije o slabije razvijenim zemljama sa relativno visokim ue#'em s"oljne razmjene u %0&. (ve ove zemlje su i "oslije ulaska u integraciju zadrale visoka ue#'a s"oljne trgovine u out"utu, "a ak i "ove'ale razmjenu sa inostranstvom. %rugo, :(E:- je nastao i na geo"olitikoj "latformi u "oku#aju odbrane jugoistonih azijskih zemalja od komunistike eks"anzije. !eutim, kasnije su njegove lanice ostvarile znaajne ekonomske interese i "ret"ostavke za rast ekonomsko)socijalnog blagostanja. 8ako je stanje u regionu tradicionalno nestabilno, :(E:- se angaovao i na odravanju mira i jaanju koegzistencije u asocijaciji, ali i #irem regionu. 9ato zemlje :(E:- rade na razvoju demokratskih naela i afirmaciji ljudskih "rava i sloboda, jer je region jo# uvijek o"tere'en nedemokratskim "ojavama i tendencijama. Daanje ekonomskih odnosa je dovelo i do stvaranja :*.: ) :zijske zone slobodne trgovine.4J 9ona je utemeljena na inicijativama o kori#'enju "ovla#tenih tarifa iz +2JJ. god. .okom devedesetih godina "ro#log vijeka inicijative se transformi#u u ozbiljniju asocijaciju :*.: koja smanjuje carinske sto"e na industrijske "roizvode unutar :(E:-)a od <)5; (za "eriod od +5 godina). ve integracije utiu na rast razmjene sa svijetom i "ove'anje direktnih stranih investicija. 9bog toga raste konkurentna s"osobnost zemalja lanica :(E:- i on "ostaje znaajan faktor svjetske trgovine. &osljedino, ovo "odruje "ostaje interesantno za strane investitore #to je o"ravdanje za ovaj vid integracija, a "ozitivni ekonomski trendovi su se zadrali i do danas.
?*

O globalnim ekonomskim i !ilozo!skim aspektima regionalnih integracija te Jajedni>kim sjeverno6ameri>kim slobodnim tr-i<tem C8. 3" vidjeti u@ Jbornik radova, "ntropologija postsocijalizma, .rpski genealo<ki centar, =eograd, )((;. god. ?5 Latinoameri>ka zona slobodne trgovine osnovana u Montevideu 1'5(. god. zbog stvaranja zajedni>kog tr-i<ta. ?; "sean ree 3rade "ssociation6" 3", osnovana 1''). god.

))

)%