2.

DIFERENCIRANA NASTAVA
Diferencirana je nastava jedan od socijalnih oblika nastave koji podrazumijeva samostalnu aktivnost uˇ cenika. Diferencirana nastava vodi raˇ cuna o konkretnoj cenicima i nastoji da se optimalno ispolje situaciji u razredu, uvaˇ zava razlike medu uˇ matematiˇ cke i druge sposobnosti uˇ cenika. U njoj se uspostavlja jedinstvo nastavne djelatnosti nastavnika i ˇ skolske djelatnosti uˇ cenika. Naime, nastavni proces treba pruˇ zati viˇ se od obiˇ cne informacije i u tu svrhu potrebno je aktivirati sve uˇ cenike u razredu. Oblici diferencirane nastave su: HOMOGENE GRUPE, GRUPNI RAD i INDIVIDUALIZACIJA. U naˇ soj nastavi najˇ ceˇ s´ ce se primjenjuje oblik rada u homogenim grupama, dok je najracionalniji oblik kombinacija grupnog i individualnog rada.

2.1.

Homogene grupe

Ovaj oblik rada naziva se joˇ s i grupiranje po sposobnostima. Sam naziv kaˇ ze kakav je to oblik. Nastavnik fiktivno dijeli ˇ citav razred na grupe prema predznanju i matematiˇ ckim sposobnostima tako da razlike unutar grupe budu svedene na najmanju mogu´ cu mjeru. Obiˇ cno se radi o tri grupe: u prvoj grupi su slabiji uˇ cenici, u drugoj dobri, a u tre´ coj vrlodobri i izvrsni uˇ cenici. U toku nastavnog procesa nastavnik postavlja pred uˇ cenike svake od ovih grupa zadatke primjerene upravo njihovom predznanju i sposobnostima. Budu´ ci da pri obradi nekog matematiˇ ckog sadrˇ zaja uvijek ima i lakˇ sih i teˇ zih dijelova, mogu´ ce je na svakom satu primijeniti rad s homogenim grupama. Cilj nastavnika je POMICANJE uˇ cenika iz niˇ ze u viˇ su grupu. Prednosti: aktivnost svih uˇ cenika, razvijanje interesa za matematiku, uˇ cenje na satu, zadrˇ zavanje paˇ znje i koncentracije svih uˇ cenika, mogu´ cnost pra´ cenja napredovanja uˇ cenika, pove´ canje efikasnosti nastave, optimalna brzina uˇ cenja.

5 ax2 = −c c x2 = − a c c x1. Za provedbu ovog oblika rada pretpostavlja se da nastavnik dobro poznaje sve uˇ cenike u pogledu nivoa znanja. zatim jednadˇ zbu s op´ cim brojevima.2 = ±i a a Grupa izvrsnih uˇ cenika dobiva zadatak da rijeˇ si najop´ cenitiji oblik kvadratne . tijekom sata se komunicira s oko 20% uˇ cenika. ako je − ≤ 0. II razred SS. interesa i sposobnosti. Naime. x1. Nastavnik definira kvadratnu jednadˇ zbu i pojam rjeˇ senja. tj. u nekim ˇ skolama s ve´ cim brojem uˇ cenika formiraju se razredi u koje se ukljuˇ cuju uˇ cenici s natprosjeˇ cnim sposobnostima. x2 − 8x = 0 x(x − 8) = 0 x1 = 0 ili x2 = 8. a a c c . Medutim ponekad se ta podjela radi i stvarno.2 = ± − . ax2 + bx = 0 x(ax + b) = 0 b x1 = 0 ili x2 = − . Ovo je opis fiktivne podjele na grupe. Kriteriji za ovakvo diferenciranje su obiˇ cno testovi inteligencije nadopunjeni s ranijim ocjenama iz specifiˇ cnih predmeta uz nastavnikovu procjenu uspjeha u sljede´ cem razdoblju i naravno.2 Diferencirana nastava 18 Nedostaci su to ˇ sto se ta fiktivna podjela otkriva i kod slabijih uˇ cenika pojaˇ cava osje´ caj inferiornosti.2 = ± . ovise ioˇ zelji uˇ cenika i roditelja o sudjelovanju u takvom razredu. Takvi razredi imaju pojaˇ can program rada bilo samo iz nekih predmeta bilo iz svih. ˇ Primjer 2. a Druga grupa rjeˇ sava sluˇ caj kad je b = 0 uz diskusiju o pozitivnosti −c/a. Rjeˇ savanje kvadratne jednadˇ zbe. nemogu´ cnost komuniciranja s ve´ cim brojem uˇ cenika. Prva grupa rjeˇ sava posebni sluˇ caj kad je c = 0 i to prvo primjer. ako je − ≥ 0. Cilj ove nastavne cjeline je izvodenje formule za rjeˇ senja kvadratne jednadˇ zbe.1. ax2 + c = 0 25x2 − 16 = 0 25x2 = 16 16 x2 = 25 4 x1.

f (f −1 (x)) = x. bijekcije.2 Diferencirana nastava 19 jednadˇ zbe nadopunom do potpunog kvadrata. b 2a = ± ˇ Primjer 2. da se za dani y0 mora na´ ci odgovaraju´ ci x0 i to ´ ce biti formula za inverznu funkciju . Opet se mogu pojaviti poteˇ sko´ ce na mjestu gdje funkcija djeluje ne na x nego na izraz. pri ˇ cemu izvode i formulu za rjeˇ senja kvadratne jednadˇ zbe. tj. Prva grupa: ponavljanje definicije funkcije. bijekcija. 3 . tj. izvodenje formule inverzne funkcije.2 = 2a Zatim slijedi uvjeˇ zbavanje tih formula gdje sudjeluju sve tri grupe. crtanje grafa. te izvesti vezu grafa inverzne funkcije i poˇ cetne funkcije.2. Druga i tre´ ca grupa: Na primjeru f : R → R. Cilj je ponoviti pojmove: funkcija. 3f −1 (x) − 6 = x. II razred SS.2 = ±2 x1 = 2 − 3 = −1. inverzna funkcija. provjere bijektivnosti. f (x) = 3x − 6 provjeriti bijektivnost. x x f (f −1 (x)) = f ( + 2) = 3( + 2) − 6 = x. Druga grupa provjerava vrijede li formule f ◦ f −1 i f −1 ◦ f za konkretni primjer. Formulu izvodi tre´ ca grupa: f ◦ f −1 = id. 3 3 Prva grupa crta oba grafa i izvodi zakljuˇ cak: Graf inverzne funkcije funkcije f dobiva se iz grafa te funkcije simetrijom s obzirom na simetralu prvog i tre´ ceg kvadranta. x2 + 6x + 5 = 0 x2 + 6x + 9 − 9 + 5 = 0 (x + 3)2 − 4 = 0 (x + 3)2 = 4 (x + 3)1. dok se eventualne logiˇ cke poteˇ sko´ ce oˇ cekuju kod provjere surjektivnosti.2 x2 = −2 − 3 = −5. ax2 + bx + c = 0 c b x2 + x + = 0 a a b b b c x2 + x + ( ) 2 − ( ) 2 + = 0 a 2a 2a a x+ x+ b 2a 2 = b2 c + 2 4a a b2 − 4ac 4a2 1. Graf inverzne funkcije. inverzne funkcije. f −1 (x) = x + 2. √ −b ± b2 − 4ac x1. Kod injekcije nema problema.

52-57. Za izvjeˇ s´ ce o radu ˇ citave grupe nastavnik odreduje jednog ˇ clana grupe. 5. ocjena rjeˇ senja nekog posebnog problema. Postoje nekoliko mogu´ cnosti ocjenjivanja aktivnosti: ocjena nastavnog sata. Drugo vaˇ zno pitanje je ocjena rada uˇ cenika u grupama. Kontrolu rada provodi nastavnik u toku ˇ citavog nastavnog sata. npr. 4. Nastavnik objedinjuje rad svih grupa i daje ocjenu izvrˇ senog rada. Brojˇ cani sastav moˇ ze biti razliˇ cit. . ˇ ciji odgovor moˇ ze ocijeniti. a posebno na informatici. Grupe trebaju raditi pribliˇ zno istim tempom. Vode grupe se mijenjaju na sljede´ cem satu. a takoder i zadaci koji se daju grupama. a takoder i vrijeme koje nastavnik ima na raspologanju. Sastave grupa nije dobro ˇ cesto mijenjati. Grupni rad uˇ cenika pri rjeˇ savanju nekog nastavnog problema ne iskljuˇ cuje individualni rad svakog od njih.2 Diferencirana nastava 20 Nakon toga slijede primjeri. 6. 7. Vaˇ zno pitanje u primjeni grupnog rada uˇ cenika je pitanje kontrole rada uˇ cenika i povratna informacija. 3. Grupni rad1 pretpostavlja dijeljenje razreda na grupe koje mogu imati homogen ili nehomogen sastav uˇ cenika. nastavna sredstva. posebno pri rjeˇ savanju zadataka i problema. U svakoj grupi bira se jedan uˇ cenik kao voda grupe. ocjena samostalnog rada ˇ citave grupe. Matematika i ˇ skola 22(2003). ˇ clanovi jedne grupe ˇ clanovima druge grupe. jer grupni rad je u biti objedinjenje individualnih radova svih ˇ clanova grupe. Grupni rad. Kontrolna pitanja mogu postavljati i sami uˇ cenici. 2. Za grupni rad nuˇ zno je razmotriti i odgovaraju´ ci raspored klupa u razredu. Kurnik.2. Na izbor tog oblika nastave utjeˇ cu karakter rada. Najkorisnije je sastavljati grupe od 4-6 uˇ cenika. Principi organizacije: 1. Ona predstavlja stimulans za razvoj stvaralaˇ cke aktivnosti. On postavlja grupi pitanja o temi koja se prouˇ cava. Grupni rad Ovaj oblik nastave je vrlo star i postojao je joˇ s prije uvodenja razredne nastave. Efikasan oblik kontrole i ocjene grupnog rada jest i izvjeˇ s´ ce uˇ cenika o radu grupe i diskusija. 2. Ovaj oblik nastave pogodan je u osnovnoj ˇ skoli. ocjena kratkog testa o prouˇ cenoj temi. Postoji opasnost naruˇ savanja nas1 Z. Kontrola individualnog rada ˇ clanova grupe ostvaruje se u samoj grupi.

B) trokuta i ˇ cetverokuta. Rijeˇ site sustav dviju linearnih jednadˇ zbi s dvije nepoznanice 2x − 3y = 5 x + 2y = −2. Ukupno predvideno vrijeme za ovaj zadatak je 20 minuta.83068 logaritmiranjem. a nisu prozvane kontroliraju rjeˇ senja.3. karakter. Po dvije grupe dobivaju isto pitanje. jedan raˇ cuna log 507. grup C i D metodom supstitucije. 2 Z. Cijeli razred zapisuje odgovore u biljeˇ znice. a grupe E i F metodom suprotnih koeficijenata. a unutar grupa svaki ˇ clan ima svoj dio zadatka. Ovaj problem zadaje se svim grupama. a posebno ove: miˇ sljenje. Sto ze biti presjek: A) dvaju trokuta. Izraˇ cunajte vrijednost izraza √ 507. Primjer 2. 102x + 47y = −2297). Nakon 5 minuta rada voditelji ˇ cetiriju grupa na ploˇ ci zapisuju rjeˇ senja.62 · 3 10. Razred dijelimo u 6 grupa. Kao rezultat razliˇ citosti javljaju se potpuno razliˇ cite individualne brzine usvajanja jednog te istog nastavnog materijala. dok one grupe koje imaju ista pitanja. Individualizacija Razmatraju´ ci nastavu2 kao proces upravljanja dolazimo do zakljuˇ cka da je za ostvarenje efikasnog procesa nastave nuˇ zno uvaˇ zavati osobine uˇ cenika. Grupe A i B rjeˇ savaju metodom komparacije. . ˇ sve moˇ Primjer 2. Matematika i ˇ skola 13(2002). Individualizacija.0924 x= 2. 2. 196-201.62 itd. 121-122. Glasnovi´ c. C) dvaju jednakih kvadrata ? Razred dijelimo na 3 ili 6 grupa.2 Diferencirana nastava 21 tavnog kolektiva. Matematika i ˇ skola 25(2004). Jedan opis primjene grupnog rada moˇ ze se na´ ci u ˇ clanku D. Ovakav rad podrazumijeva ˇ zamor u razredu (u granicama normale). Kurnik. sluh. volja. pam´ cenje.3. vid. Nakon rada u grupi na ploˇ cu se u vertikalne stupce upisuju sva tri naˇ cina rjeˇ savanja.5.4. usporeduje se efikasnost tih metoda i komentira se kada upotrijebiti koju metodu (219x − 47y = 50. Mnogokuti-rad u parovima. Primjer 2. napr.

2 Diferencirana nastava 22 Individualni pristup susre´ ce se s ozbiljnim teˇ sko´ cama. nastavnik nije u stanju voditi raˇ cuna o individualnim brzinama usvajanja. izraduje modele. Pouˇ cavaju´ ci na primjer 30 uˇ cenika. Idealni uvjet bi bio jedan nastavnik-jedan uˇ cenik. samostalno priprema i izvodi dio nastavnog sata (seminar. To dovodi do negativnih posljedica. On se neizbjeˇ zno orijentira na tzv. tj. Slabiji uˇ cenici ne mogu pratiti nastavu. a s druge strane bolji uˇ cenici se poˇ cinju dosadivati. svi dobivaju zadatke za doma´ ci uradak koji moˇ ze biti diferenciran. Taj uvjet je oˇ cito nerealan. predavanje) . slabijima dopunski. . Boljim uˇ cenicima zadaju se i dodatni zadaci. prosjeˇ cnog uˇ cenika. zadaju se zadaci razliˇ citih teˇ zina i uˇ cenik sam bira kojeg ´ ce izraditi. pa treba traˇ ziti puteve ostvarivanja individualizacije u postoje´ coj razrednoj organizaciji nastave. daju se dodatni neobavezni zadaci za doma´ ci rad ili ˇ cak uˇ cenik sam sastavlja zadatke. Neke mogu´ cnosti individualizacije nastave su: programirana nastava dopunska nastava (slabiji uˇ cenici) dodatna nastava ( bolji uˇ cenici) izborna nastava fakultativna nastava ( bolji uˇ cenici) matematiˇ cke i informatiˇ cke grupe grupni rad problemska nastava mentorska nastava.