Arhivska sluba u RH (I) razvoj i osnovna obiljeja do 1990.

godine Arhivi Ustanove specijalizirane za uvanje, zatitu, obradu i koritenje arhivskog gradiva uvari pisanog naslijea (gradivo dravne uprave i drutvenih elita) Dravni arhivi, batinske ustanove, stvaratelji i imatelji arhivskog gradiva Povijesni razvoj 13. stoljede: poeci razvoja sustava zatite i uvanja pisanih isprava Podvojenost utjecaja i prakse: - Istra i Dalmacija: notarijati, komune - sjeverna Hrvatska: kaptoli, slobodni kraljevski gradovi 19. stoljede: postupna institucionalizacija arhiva 20. stoljede: moderna mrea arhivskih ustanova Istra i Dalmacija Izvori: - Korulanski statut (1265.) - Statut grada Dubrovnika (1272.) - Zadarski statut (1305.) - Lastovski statut (1310.) - Statut grada Splita (1312.) - Statut grada Trogira (1322.) - Rapski statut (1326.) - Hvarski statut (1331.) - Mljetski statut (1345.) - Krki (Vrbanski) statut (1388.) - Statut grada Rijeke (1530.) Razvoj dalmatinskih komuna od 12. stoljeda (1181. godina, communitas ragusina) - utjecaj talijanskih komuna - kodifikacija statutarnih odredbi - dokazivanje prava i povlastica: sustavna briga za spise prikladna organizacija gradske uprave i sudstva Statuti Odredbe o notarskoj i kancelarijskoj djelatnosti Uvjeti uvanja gradiva (mjesto i nain) Odabir spisa i isprava za trajno uvanje Vremensko ogranienje pravne valjanosti isprava

Inventarizacija isprava i spisa Zatita vjerodostojnosti i spreavanje krivotvorenja Dostupnost i koritenje

Notarijati (pisarnice, kancelarije) sastavljanje isprava o odreenim pravima i obvezama osiguravanje njihove vjerodostojnosti i pravne valjanosti zatita od eventualnih zlouporaba Notari: osobe javne vjere fides publica (1172. prvi poznati zadarski notar Matej, 1176. godine u Splitu komunalni notari notarii communis, 1184. godine poznat je notar Gvalterije u Splitu, ) O svakoj prodaji vinograda, kude i bilo kakvu posjedu u vrijednosti od deset libara i vie ima se sastaviti javna isprava...O svakom darovanju od deset libara i vie ima se sastaviti javna isprava...O svakom zalogu posjeda od deset libara ili vie biljenik mora vlastoruno sastaviti javnu ispravu...O svakoj diobi u vrijednosti vedoj od deset libara neka se sastavi javna isprava.... (Zadarski statut) Mjesto i nain uvanja gradiva spisi i notarske knjige uvaju u krinji, kasi ili ormaru, a koje su smjetene u komunalnoj blagajni ili uredu dunosnika komune (ured kancelara ili ured kneza), u komunalnoj riznici, u gradskoj kuli (npr. Split) Splitski statut, 1312. god. Najstariji propis o uvanju spisa Te knjige (notarske) treba spremiti i uvati u kuli splitske komune. Ta kula, odnosno vrata te kule moraju imati dva razliita kljua s razliitim bravama tako da se jednim kljuem ne mogu otvoriti obje brave A ako bi kome iz grada Splita trebala koja isprava na temelju notarskih knjiga koje se nalaze u spomenutoj kuli, neka otie do naelnika odnosno upravitelja grada. Neka naelnik odnosno upravitelj poalje svog pomodnika ili notara sa spomenutim blagajnicima i sucem, pa neka se u prisutnosti svih njih otvori navedena kula i neka ne izlaze iz kule dok ta isprava ne bude sastavljena. (Pri tom) neka briljivo paze i bdiju da ne bi tko neto krivotvorio u spomenutim knjigama. I dok su isto tako (jo) svi skupa, neka se vrata te (kule) zakljuaju i neka se tu ispravu predoi naelniku i Kuriji splitske komune da bi marljivo ispitali ne radi li se o ispravi koja bi mogla dovesti do neke tete za splitsku komunu Statut grada ibenika da se svi koncepti bilo kakvih ugovora svih notara i kancelara smjeste u uredu kancelara na slijededi nain, naime: koncepti svih opdinskih kancelara neka se smjeste u opdinskom uredu kancelara u ormare koji se imaju odmah pripremiti u opdinskom uredu kancelara; koncepti kancelara gospode knezova neka se smjeste u uredu gospodina kneza; koncepti ostalih notara neka se pak smjeste i pohrane na uobiajenom mjestu. Takoer, svaka osoba, bez obzira na stale i poloaj, koja ima koncepte bilo notara bilo kancelara, mora ih u roku od petnaest slijededih dana od dana uinjene objave ovog zakljuka predati gospodinu knezu i njegovoj kuriji, da ih pohrane tamo gdje im se bude inilo da je dobro, pod prijetnjom kazne od dvadeset i pet libara (malih) denara, od koje polovica neka bude Opdini, a druga zakonitom tuitelju

Dubrovaka Republika Rizniko uvanje isprava 1278.g.: dravi notar Tomazino de Savera notarska i kancelarijska sluba 1428.g.: Ordo cancellariae izriiti propisi o uvanju knjiga i spisa 1557. g.: prostorije za uvanje spisa 1559.g.: odluka o formiraju arhiva (pro conficiendo archivio) 1783.g.: spominje se prvi arhivist KONTINUITET SAUVANOG GRADIVA od 13. st. do 1808. godine Zadar 1624. godina: arhiv generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju Jezgra za sakupljanje gradiva za povijest Dalmacije Od 1814. god.: Arhiv starih spisa pri Predsjednitvu pokrajinske uprave Banska Hrvatska Tradicija kaptola u uvanju isprava: vjerodostojna mjesta - loca credibilia Najznaajnije isprave javnih ustanova u pologu kod kaptola ili crkvi, ostale spise uvaju prabiljenici i banovi - Poeki kaptol, 1305., krinja za isprave u sakristiji - statuti Zagrebakog kaptola (1334.): kanonik uvar bdije nad povjerenim ispravama azmanski kaptol 1232. osnovao zagrebaki biskup Stjepan II. Zborni kaptol, do sredine 16. st. sjedite zagrebakih biskupa azmanski kanonici sele u Zagreb, a njihov arhiv u Zelinu (do 1601. godine) 1806.g.: pavlinski samostan u Lepoglavi: azmansko-varadinski kaptol Loca credibilia Depozit Zagrebake nadbiskupije Poeci HDA Odluka Sabora o zatiti i uvanju isprava znaajnih za Kraljevinu (1629.) - krinja povlastica Kraljevine: protonotar Ivan Zakmardi de Diankovec (1643.) Povijest HDA (2) 1744. g.: prvi zemaljski arhivist (Ladislav Kiraly) 1764. g.: krinja povlastica iz sakristije Zagrebake katedrale preseljena u sabornicu 1800.g.: Ivan Zrnid, prvi stalni arhivist Kraljevinskog arhiva

Ivan Kukuljevid Sakcinski Zemaljski arhivar 1848.-1860. Restitucija gradiva iz Budimpete Sreivanje gradiva Zemaljskog arhiva Sustavno izdavanje isprava za hrvatsku povijest Prerastanje Kraljevinskog arhiva u samostalnu ustanovu za uvanje i obradu gradiva Zemaljski arhiv 1868.g.: pomodni ured Kr. Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade 1870.g.: Zakon o ureenju Zemaljskog arhiva - koritenje gradiva u slubene svrhe, znanstvena istraivanja i potrebe graana - arhiv u djelokrugu uprave, pod nadzorom Sabora i bana 1899. g.: Vjestnik kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskog arkiva Postepena koncentracija arhivskog gradiva u Zemaljskom arhivu: fondovi pojedinih upanija, krajikih pukovnija i general-komandi, spisi imovnih opdina, vlastelinstava, pojedinih obitelji i osoba 1913. dovrena je zgrada namjenski graena za Sveuilinu knjinicu i Zemaljski arhiv 1923. pod nazivom Kr. Dravni arhiv odvaja se od uprave Obiljeja arhivske slube do po. 20. st. B. Bonifacio: - Koparski biskup 50-ih godina 17. stoljeda - 1632. godine objavio je poznati traktat o arhivima, De archivis ...To vrijedi i za spise bilo koje vrste: ako su pobrkani i ispremijeani, od njih ti nema nikakve koristi. Naprotiv, rasporedi li ih kako treba po ormarima, ne samo da de manje biti izloeni praini i moljcima, nego de ti se, osim toga, zgodno i lako nadi svaki od njih pri ruci, bez ikakva muna traenja Marija Terezija i Josip II.: razvoj moderne dravne uprave Od 1765. g.: sustavno odvajanje tekudeg kancelarijskog gradiva od onog koje ima povijesni znaaj; upanije i gradovi sreuju arhive i uvode registraturne sustave u pisarnicama (sreivanje upanijskih, gradskih i kaptolskih arhiva) U Dalmaciji i Istri za druge austrijske uprave (1814.-1918.) Proces sustavnog odvajanja tekudeg od arhivskog gradiva, osamostaljivanje ustanova koje uvaju stare spise, koncentracija gradiva raznih stvaratelja na jednom mjestu Druga pol. 19.st.: Rasprava u Beu o arhivima i njihovom ureenju: koncentracija gradiva u sredinje beke arhive i osnivanje pokrajinskih arhiva u sjeditima krunovinaZemaljski arhiv u Zagrebu 1894. g., Arhivski savjet: temelji suvremene arhivske slube u Monarhiji Arhivska sluba do poetka 20. st. Novi pristupi arhivskom gradivu: - gradivo kao integralni dio narodne kulturne batine: restitucije gradiva iz stranih zemalja - gradivo kao prvorazredni izvor za povijesne znanosti (Kukuljevid Sakcinski, Smiiklas, Raki)

- Matija Mesid: arhiv (je) pravi i vjerni pomaga u znanosti i uitelju i sluatelju, pa njegovo ureenje spada meu prve i najglavnije potrebe naroda Zakon o ureenju Zemaljskog arhiva (1870.): poloaj ustanove, naela upotrebe gradiva shranite svih na javno pravo Kraljevine ove, ter na povjestnicu i sve grane javne uprave odnosedih se isprava, kano i napose i svih saborskih spisa - razvoj koncepta o osnivanju i drugih ustanova za uvanje i zatitu gradiva, mimo Zemaljskog arhiva Arhivske ustanove 1918.-1945. Dubrovnik - odvaja se od uprave 1920. Zemaljski arhiv u Zagrebu (1923.) Rijeka - 1926.g. Kraljevski dravni arhiv Zadar - Arhiv vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korulanske otoke (1918.-1920.) - od 1928. g. djeluje kao samostalna ustanova, Dravni arhiv u Zadru Josip Nagy Pokrede pitanja znaajna za razvoj arhivske slube - organizacija arhiva i njegovanje pomodnih povijesnih znanosti - potreba preuzimanja registraturnog gradiva i privatnih fondova u arhive - donoenje arhivskog zakonodavstva - organiziranje kola za arhivske djelatnike Razvoj arhivske slube nakon 1945. Stvaranje moderne mree arhiva Upravna, struna, znanstvena i kulturno-prosvjetna funkcija arhiva: arhivi kao nositelji dokumentacijsko-informacijskog sustava u suvremenom drutvu (arhivsko+registraturno-gradivo u nastajanju) 1948.g.: arhivska sluba u NRH stavljena je pod nadzor Dravnog arhiva u Zagrebu (Naredna vlade FNRJ o privremenom osiguranju arhiva, 12.oujka 1948.) 1950.g.: Opdi zakon o dravnim arhivima (prvi jugoslavenski arhivski zakon uopde) Osnivanje novih arhiva Arhiv grada Zagreba (1947., poeci 1907.) Arhiv grada Osijeka (1947. kao spremite zagrebakog arhiva, od 1956. samostalna ustanova) Arhiv grada Varadina (1950.) Historijski arhiv hvarske komune (1950.) Arhiv grada Splita (1952.)

1956.-1962. 1956. Arhivski savjet NRH 1962. Zakon o zatiti arhivske grae i arhivima Nastavak stvaranja mree arhivskih ustanova u Hrvatskoj: Pazin (1958.), Slavonski Brod (1959.), Karlovac (1960.), Bjelovar (1961.), Sisak (1962.) Republiko zakonodavstvo Organizirana sluba nadzora nad registraturama Oblikovanje moderne arhivske slube Bernard Stulli Mrea arhiva: republiki (dravni) arhiv, podruni (historijski) arhivi, sabirni centri Mrea arhiva 1963. Arhiv Hrvatske 1923. (1643.): Bjelovar 1961., Dubrovnik 1891.(16.st.), Karlovac 1960., Osijek 1947., Pazin 1958., Rijeka 1926., Sisak 1962., Slavonki Brod 1959., Split 1952., Varadin 1950., Zadar 1928.(1624.), Zagreb 1907. Razvoj slube do 1990. Rad arhiva usklaivan s programima znanstveno-istraivakog rada na podruju nacionalne povijesti Izrada inventara pojedinih fondova i vodia Objavljivanje arhivskog gradiva Laboratoriji za sigurnosno snimanje (foto-laboratorij u AH 1962.), te restauraciju i konzervaciju (u AH 1964.) Kinoteka Hrvatske (1979.) Arhivska sluba u RH (II) Razvoj i osnovna obiljeja od 1990. godine imbenici Uspostava suverene RH: promjena drutvenog i politikog sustava Institucionalne, zakonske i organizacijske prilagodbe u arhivskoj slubi: matina funkcija HDA, dravni arhivi Ubrzani tehnoloki razvoj i uspostava informacijskog drutva: ira djelatnost arhiva Propisi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 64/00) Provedbeni propisi (pravilnici) Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) Meunarodne konvencije: - Europska kulturna konvencija Pariz, 19. prosinca 1954. - Konvencija o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba Haag, 14. svibnja 1954. s pripadajudim Pravilnikom i Protokolima - Konvencija o mjerama zabrane i sprjeavanja nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosa vlasnitva kulturnih dobara Pariz, 14. studenoga 1970.

- Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine Pariz, 23. studenoga 1972. - UNIDROIT-ova Konvencija o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima, Rim 24. lipnja 1995. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima ureuje: - zatitu i uvjete koritenja, uvanja, uporabe i obrade arhivskoga gradiva - javnu arhivsku slubu, te nadlenosti i zadade arhiva Arhivska sluba obavlja se kao javna sluba obvezno na cijelom podruju RH Arhivsku slubu obavljaju, kao javne ustanove: Hrvatski dravni arhiv, podruni dravni arhivi, arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave Odreene poslove arhivske slube mogu, kao ustanove, obavljati specijalizirani arhivi i privatni arhivi Ministarstvo kulture: obavlja upravne i druge strune poslove u odnosu na arhivsku djelatnost Hrvatsko arhivsko vijede: savjetodavno tijelo ministra kulture koje obavlja savjetodavne i odreene strune poslove u arhivskoj djelatnosti Hrvatski dravni arhiv sredinji i matini dravni arhiv obavlja arhivsku slubu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo dravnih tijela, dravnih i javnih ustanova i poduzeda, te pravnih osoba, obitelji i pojedinaca, ija se djelatnost prostirala ili se prostire na itavom ili vedem dijelu RH, odnosno koja ima znaenje za RH Podruni dravni arhivi obavljaju arhivsku slubu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo dravnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih slubi koje obavljaju djelatnost na podruju jedne ili vie jedinica lokalne samouprave i uprave i u odnosu na gradivo koje nastaje na podruju djelovanja toga arhiva. Arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave uvaju, zatiduju, obrauju i koriste javno arhivsko gradivo tijela lokalne samouprave i uprave i njihovih javnih slubi Specijalizirani i privatni arhivi sveuilini arhivi, gospodarski arhivi, arhivi vjerskih zajednica, arhivi banaka i dr.: mogu prikupljati i uvati arhivsko i registraturno gradivo nastalo radom svojih osnivaa i drugih domadih pravnih i fizikih osoba.

Mrea javnih arhivskih ustanova Hrvatski dravni arhiv Podruni dravni arhivi Sabirni centri Sustav dravnih arhiva 2006. Dravni arhiv u Gospidu, 1999. Arhivsko gradivo u nearhivskim ustanovama Djelatnost suvremenih arhiva Struna, znanstvena, upravna i usluna djelatnost Evidentiranje, zatita, obrada i omogudavanje koritenja arhivskog gradiva Preuzimanje javnog i prikupljanje privatnog gradiva Struni nadzor nad stvarateljima i imateljima arhivskoga gradiva Objedinjavanje tradicionalne zadade uvara memorije s informacijskom ulogom i aktivnim servisiranjem javne uprave Utjecaj globalnih trendova: integracija upravljanja historijskim i tekudim zapisima, jedinstveni pristup kulturnom sektoru (povezivanje batinskih ustanova), isticanje informacijske uloge arhiva Drutveno pozicioniranje arhivske slube nije adekvatno njezinom znaenju Presudan odnos drave: osiguranje optimalnog zakonskog okvira, te materijalna i financijska sredstva za sustavni razvoj arhivske djelatnosti Poticanje jedinica lokalne samouprave i privatnih stvaratelja na aktivniju skrb za gradiv Djelatnost suvremenih arhiva (4) Tekudi razvojni projekt HDA: nacionalni arhivski evidencijsko-informacijski sustav ARHiNET ARHiNET arhivski informacijski sistem

Arhivsko gradivo Zapisi ili dokumenti su: spisi, isprave, pomodne uredske i poslovne knjige, kartoteke,karte, nacrti, crtei, plakati, tiskovnice, slikopisi, pokretne slike (filmovi i videozapisi), zvuni zapisi,mikrooblici, strojnoitljivi zapisi, datoteke, ukljuujudi i programe i pomagala za njihovo koritenje. Dokumenti nastali u slubenoj, odnosno poslovnoj djelatnosti ustanova u najirem smislu rijei, dokumenti o javnopravnim i privatnopravnim sudskim, upravnim, politikim i ostalim pravnim poslovima, dokumenti koji redovito vie ne slue tekudem poslovanju, ali zasluuju da se trajno uvaju zbog svoje historijske i dokazne vrijednosti (Prirunik iz arhivistike, ur. Bernard Stulli, 1977.) Arhivsko su gradivo zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem pravnih ili fizikih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od trajnog su znaenja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira na mjesto i vrijeme njihova nastanka, neovisno o obliku i tvarnom nosau na kojem su sauvani. (Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, NN 105/97) zapisi nastali u obavljanju odreene djelatnosti ili aktivnosti koji se smatraju vrijednima uvanja kao trag ili podsjetnik na te aktivnosti i njihov kontekst (Ivanovid, Prirunik iz arhivistike, 2010.) Arhivsko gradivo Zapisi ili dokumenti su: spisi, isprave, pomodne uredske i poslovne knjige, kartoteke,karte, nacrti, crtei, plakati, tiskovnice, slikopisi, pokretne slike (filmovi i videozapisi), zvuni zapisi,mikrooblici, strojnoitljivi zapisi, datoteke, ukljuujudi i programe i pomagala za njihovo koritenje. Stvaratelji arhivskog gradiva Fizike osobe: pojedinci, obitelji Pravne osobe: tijela dravne uprave, javne ustanove i poduzeda, pravosudne institucije, politike stranke, gospodarski subjekti, vjerske zajednice, akademske i znanstvene ustanove, nevladine organizacije, privatne organizacije Javno arhivsko gradivo gradivo nastalo djelovanjem i radom tijela dravne vlasti, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih poduzeda, trgovakih drutava koja su nastala iz bivih javnih poduzeda, javnih biljenika i drugih osoba koje obavljaju javnu slubu ili imaju javne ovlasti Privatno arhivsko gradivo arhivsko gradivo nastalo djelovanjem privatnih pravnih i fizikih osoba, ukoliko nije nastalo u obavljanju javnih ovlasti ili u obavljanju javne slube i ako nije u dravnom vlasnitvu. Znaaj/svrha uvanja Dokaz o postojanju i radu Znaenje za kulturu, povijest i druge znanosti to uvati? Registraturno gradivo=arhivsko gradivo u nastajanju

Organizacija arhivskog gradiva Fondovi i zbirke Fond: zasebna cjelina gradiva nastala djelovanjem jednoga stvaratelja Zbirka: skupina dokumenata nastala prema interesima sabiratelja ili prema zajednikim karakteristikama dotinoga gradiva (karte, planovi, fotografije, grafike, peati, grbovi i sl.). Sreivanje arhivskog gradiva Naelo provenijencije Naelo prvobitnog reda Preispitivanje naela: funkcionalni pristup Naelo provenijencije Gradivo nastalo djelovanjem razliitih stvaratelja ne moe se mijeati, tj. gradivo svakog pojedinog stvaratelja treba initi zaseban arhivski fond Naelo prvobitnog reda Gradivo unutar fonda, a ne samo fond kao cjelina, moe imati odreenu izvornu strukturu odnosno red ovisan o kontekstu nastanka Gubitak ove strukture takoer utjee na mogudnost pronalaenja i razumijevanja dokumenata Preispitivanje naela: funkcionalni pristup Promijeni se status stvaratelja, a on nastavlja obavljati istu djelatnost i stvarati istu dokumentaciju kao prije? Prvobitni red: onaj u kojem je arhiv preuzeo gradivo ili moda neki drugi, razliit od njega, u kojem se gradivo ranije nalazilo? Razliiti sustavi unutar istog fonda Fond nije stvar, arhivska jedinica, nego skup odreene vrste odnosa izmeu osobe ili funkcije s jedne i arhivske jedinice s druge strane Pravo mjesto fondu nije u spremitu, nego u opisnom informacijskom sustavu u kojemu podatke o stvarima u spremitu povezujemo s podacima i funkcijama koje su u odreenom odnosu Preispitivanje naela: funkcionalni pristup - primjer Savjet za narodno zdravlje NRH 1956.-1963. Savjet za socijalnu zatitu NRH 1956.-1963. Republiki sekretarijat za narodno zdravlje SRH 1963.-1965. Republiki sekretarijat za socijalnu zatitu 1963.-1965. Republiki sekretarijat za narodno zdravlje i socijalnu zatitu SRH 1965.-1979. Republiki komitet za zdravstvenu i socijalnu zatitu SRH 1979.-1990. Naelo provenijencije: 6 fondova? (stvaratelji) Funkcionalni pristup: 1 fond? (funkcija: poslovi zdravstvene i socijalne zatite; nije vano tko, ved to?)

Razine sreivanja arhivskog fonda Razine arhivskog fonda Podfond: dio fonda koji je nastao djelovanjem jednog organizacijskog entiteta odnosno ustrojstvene jedinice stvaratelja fonda, za koji je procijenjeno da nije dovoljno autonoman da bi bio zaseban fond, a ipak je naglaenije odvojen od ostatka dokumentacije tog stvaratelja (npr. Sanitarni inspektorat u Republikom komitetu za zdravstvenu i socijalnu zatitu) Serija/podserija:najnia razina obuhvada istovrsne jedinice dokumentacije (personalni dosjei, financijska izvjeda, zapisnici sjednica, ) Arhivske zbirke Samostalne cjeline gradiva u arhivu koje kao takve nisu nastale kao neposredan dokumentacijski produkt neijeg poslovanja ili rada, nego su naknadno prikupljene i ureene kao cjelina dokumentacije odreene vrste ili takve koja se odnosi na neku temu ili podruje Osnovno pravilo arhivistikog sreivanja kae da se pojedini dokumenti ili vrste dokumentacije ne bi smjeli izdvajati iz cjelina kojima pripadaju prema provenijenciji radi oblikovanja posebnih zbirki Organizacija fondova i zbirkI u arhivu HR-HDA-1 Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije 1557-1848 HR-HDA-12 Hrvatsko kraljevsko vijede, 1767-1779 HR-HDA-49 Povlatena plemenita opdina Turopolje 1228-1848 HR-HDA-294 Ministarstvo rudarstva NRH 1948-1949 HR-HDA-1596 Vrhovni sud NRH 1945HR-HDA-1525 Klinika za djeje bolesti alata 1925-1962 HR-HDA-580 Osiguravajuda zadruga Croatia, 1905-1959. HR-HDA-725 Obitelj Jelaid Turopolje, Novi Dvori, 1645/1850 HR-HDA-765 Obitelj Rattkay Veliki Tabor, 1519/1790 HR-HDA-995 Adamek, Josip (1933.-1995.), 1954-1994 HR-HDA-804 Krnjavi, Isidor (1845.-1927.), 1788/1947 HR-HDA-877 Zbirka srednjovjekovnih isprava, 1111-1526 HR-HDA-885 Zbirka grbovnica, 1434/1918 HR-HDA-902 Kartografska zbirka, 1560-1997 HR-HDA-1426 Zbirka fotografija iz I. svjetskoga rata, 1914-1919 HR-HDA-994 Zbirka kalendara, 1971-1999 HR-HDA-1375 Zbirka gradiva o masonima, 1848/1982 HR-HDA-1378 Broure o komunistikom pokretu i NOB-i, 1942-1945 Potreba preglednijeg i jasnijeg prikaza cjeline gradiva u arhivu Klasifikacija fondova i zbirki: 1. podruja djelatnosti/kategorije stvaratelja gradiva, 2. povijesna razdoblja, 3. vrste arhivskih zbirki A Uprava i javne slube

B Pravosue C Vojne postrojbe, ustanove i organizacije D

Odgoj i obrazovanje

E Kultura, znanost i informiranje F Zdravstvo i socijalne ustanove G Gospodarstvo i bankarstvo H Politike stranke, drutveno-politike organizacije i sindikati I Drutva, udruge, udruenja J Vjerske ustanove K Vlastelinski, obiteljski i osobni arhivski fondovi L

Zbirke izvornoga arhivskog gradiva M Zbirke dopunskih preslika arhivskoga gradiva N Filmski zapisi O Zvuni zapisi L.1. Zbirke pojedinih vrsta arhivskog gradiva: isprave, grbovnice i rodoslovlja, matine knjige, karte, planovi i nacrti, rukopisi, fotografije, razglednice, tiskovine, ostalo L.2. Tematske zbirke L.3. Zbirke pojedinih sakupljaa Opis gradiva i pretraivanje obavijesna pomagala: pregledi, vodii, inventari fondova i zbirki, popisi i druga obavijesna pomagala Registraturna pomagala: urudbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka, kazala, Obavijesna pomagala Pregled arhivskih fondova i zbirki: sadrava opde podatke o svim arhivskim fondovima i zbirkama jedne zemlje. Arhivski vodi: opis svih fondova i zbirki jednoga arhiva. U uvodnome dijelu sadrava i historijat arhiva, podatke o koritenju gradiva i bibliografiju. Arhivski inventar/naastar: opis arhivskih jedinica jednoga fonda ili zbirke koji omoguduje pretraivanje, pronalaenje i razumijevanje sadraja i konteksta arhivskih jedinica unutar fonda te pronalaenje pripadajudih tehnikih jedinica Sumarni i analitiki inventar Sumarni arhivski inventar sadrava opis arhivskih jedinica razine podserije i viih razina i popis tehnikih jedinica koje pripadaju pojedinim arhivskim jedinicama najnie opisane razine. Analitiki arhivski inventar sadrava opis arhivskih jedinica na razini predmeta i jedinica viih razina, a moe sadravati i opis pojedinanih dokumenata te popis pripadajudih tehnikih jedinica. Obavijesna pomagala Regesta: opisuje pojedinani dokument s naznakom vremena i mjesta nastanka, sadraja te vanjskih karakteristika dokumenta. Arhivski popis: bez obzira na razinu opisa, obvezno sadrava signaturu, naziv odnosno sadraj, vrijeme nastanka i koliinu popisne jedinice.

Obavijesna pomagala-norme ISAD (G): Opda meunarodna norma za opis arhivskoga gradiva ISAAR (CPF): Meunarodna norma arhivistikoga normiranoga zapisa za pravne i fizike osobe te obitelji (za opis povijesti stvaratelja gradiva) Koritenje arhivskog gradiva u slubene svrhe za znanstveno istraivanje U publicistike svrhe za potrebe nastave za izlobe i objavljivanje radi ostvarenja ili zatite osobnih prava Javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno 30 godina nakon nastanka, a moe biti dostupno i prije isteka navedenoga roka, ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako je to stvaratelj izrijekom naveo u ispravi o predaji gradiva arhivu. Ogranienja u dostupnosti Javno arhivsko gradivo koje sadri podatke to se odnose na obranu, meunarodne odnose, gospodarske probitke drave i na poslove nacionalne sigurnosti, a ijim bi objavljivanjem nastupile tetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske, dostupno je na koritenje po isteku 50 godina od njegova nastanka Javno arhivsko gradivo koje se odnosi na osobne podatke (matice, lijenika dokumentacija, osobni dosjei, sudski, porezni financijski i sl.) dostupno je za koritenje 70 godina nakon svoga nastanka, odnosno 100 godina od roenja osobe na koju se odnosi Koritenje privatnog gradiva Na koritenje privatnoga arhivskog gradiva u arhivima primjenjuju se odredbe o koritenju javnoga arhivskog gradiva, ako zakonom ili drugim propisom nije drukije ureeno ili ako nije drukije utanaeno u ugovoru, odnosno ispravi o predaji gradiva u arhivu. Istraivake teme: genealogija Zbirka matinih knjiga Zbirka grbovnica Zbirka prijepisa grbovnica Zbirka grbova obitelji Hrvatske i Slavonije Dopunski mikrofilmovi Matine knjige Istraivake teme: holokaust Ministarstvo zdravstva i udrube Nezavisne Drave Hrvatske. Glavno ravnateljstvo za udrubu i drutvovnu skrb Ministarstvo unutarnjih poslova Nezavisne Drave Hrvatske Zbirka dokumenata Slube dravne sigurnosti Republikoga sekretarijata za unutarnje poslove

Socijalistike Republike Hrvatske Zbirka tiskovina Arhivsko gradivo o sabirnim logorima Nezavisne Drave Hrvatske Holokaust Ministarstvo zdravstva i udrube Nezavisne Drave Hrvatske. Glavno ravnateljstvo za udrubu i drutvovnu skrb Ministarstvo unutarnjih poslova Nezavisne Drave Hrvatske Zbirka dokumenata Slube dravne sigurnosti Republikoga sekretarijata za unutarnje poslove Socijalistike Republike Hrvatske Zbirka tiskovina Arhivsko gradivo o sabirnim logorima Nezavisne Drave Hrvatske

Strani arhivi Izvori za hrvatsku povijest u stranim arhivima Strani arhivi Arhivi u bivim metropolama dravnih tvorevina koje obuhvadale hrvatski povijesni prostor (Carigrad, Venecija, Be, Budimpeta, Beograd) Gradivo nastalo radom centralnih dravnih i pokrajinskih organa ija se nadlenost prostirala na pojedinim dijelovima hrvatskog teritorija Gradivo ministarstava vanjskih poslova drugih europskih i svjetskih drava Centralni arhivi vjerskih zajednica: Vatikanski arhivi Arhivi meunarodnih organizacija: UN i dr. Strani arhivi Austrijski arhivi: Be Maarski arhivi: Budimpeta Talijanski arhivi: Venecija, Trst Vatikanski arhivi Turski arhivi Arhivi republika u sastavu bive Jugoslavije Ruski arhivi Njemaki arhivi Ameriki arhivi Britanski arhivi Austrijski arhivi Oesterreichisches Staatsarchiv (Austrijski dravni arhiv, 20.srpnja 1945.): centralni arhiv za pohranu gradiva vrhovnih organa i saveznih ministarstava Republike Austrije i povijesni arhiv centralnih vlasti Habsburke Monarhije 1526.-1918., te vrhovnih organa Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine Austrijski dravni arhiv Haus-,Hof-und Staatsarchiv Kudni, dvorski i dravni arhiv

Allgemeines Verwaltungsarchiv - Finanz- und Hofkammerarchiv Opdi upravni, financijski i komorski arhiv Kriegsarchiv Ratni arhiv Archiv der Republik Arhiv Republike

Haus-,Hof-und Staatsarchiv Kudni, dvorski i dravni arhiv Osnovala Marija Terezija 1749. godine Nekadanji arhiv sredinje beke kancelarije, kasnijeg Ministarstva vanjskih poslova Haus-,Hof-und Staatsarchiv Kudni, dvorski i dravni arhiv Protokoli Dravne kancelarije 1664.-1860. Spisi tajne austrijske Dravne registrature 1514.-1697., careva kabineta Spisi Dravnog vijeda (Staatsrat) 1760.-1848. Gradivo za Istru 16.-18. st. Spisi o Zrinskim i Frankapanima (Ugarska 1202.-1861.) Spisi austrijskih konzulata u Beogradu, Mostaru, Sarajevu, odjeli Hrvatska i Slavonija, Dalmacija, Ilirija, Koruka, Kranjska, Vojna granica Allgemeines Verwaltungsarchiv - Finanz- und Hofkammerarchiv Opdi upravni, financijski i komorski arhiv Arhivski fondovi i zbirke upravnih i sudskih organa od 16. st. do 1848. (Ujedinjena dvorska kancelarija, Vrhovne policije, Ureda za cenzuru, Vrhovnog sudita, ministarstva unutranjih poslova, pravde, prosvjete, poljoprivrede, trgovine,), te od 1848. godine Registrature povijesnih sredinjih financijskih vlasti Monarhije (1527. osnovane Dvorske komore, od 1848. Ministarstva financija) Gradivo Vrhovnog raunskog dvora 1762.-1920., Zajednikog ministarstva financija A-U 1868.-1918., Ministarstva financija austrijskog dijela H.M. Izvori za povijest Istre i Dalmacije Kriegsarchiv Ratni arhiv Sredinji arhiv vojnih vlasti: 1526. godine osnovanog Dvorskog ratnog vijeda (Hofkriegsrat), od 1848. Ministarstva rata Gradivo centralnih vlasti uglavnom do 1918. Gradivo iz ratova 1848.-1849. i 1866. Okupacija BiH 1878.-1879. Spisi Vojne granice u Hrvatskoj, Slavoniji, Srijemu Spisi o ratovima s Turcima i zemljama u 17. i 18. st. oduzete Turcima Gradivo ratne mornarice: jadranska obala . Archiv der Republik Arhiv Republike Gradivo sredinjih dravnih tijela i institucija od 1918. godine (Prva i Druga Republika) Gradivo nekadanjeg Verkehrsarchiva (Prometnog arhiva): gradivo o gradnji i eksploataciji eljeznica, gradivo o poti, plovidbi i zranom prometu (Generalna inspekcija austrijskih eljeznica 1974.-1918.,

Generalna direkcija austrijskih dravnih eljeznica 1884.-1918., Graevinska direkcija 1901.-1918., zbirke isprava 1842.-1918., zbirke planova i projekata) Maarski arhivi Magyar Orszagos Leveltar (National Archives of Hungary) Osnovan 1756. godine uva najvedi broj povijesnih dokumenata s podruja dananje Maarske, te zemalja u sastavu bive Ugarske Maarski arhivi Arhivski fondovi Ugarske dvorske komore, Ugarske dvorske kancelarije, Ugarskog namjesnikog vijeda i spisi Palatina izvori za povijest Banske Hrvatske i Slavonije Posebne zbirke: Miscellanea slavonica, kartografska zbirka, Restitucija gradiva 1958.-1960.: gradivo pavlina, isusovaca, klarisa i drugih samostana, arhivi hrvatskih banova i obitelji, Zrinsko-Frankapanski spisi, politiki i vojni spisi iz 1848., zbirka dokumenata Ivana Kukuljevida, Talijanski arhivi Archivio di Stato di Venezia (Mletaki dravni arhiv) Osnovan 1815. godine Gradivo nastalo radom tijela Mletake Republike do 1797. god., dravnih organa i ustanova u Veneciji nakon 1797., notarski arhivi, arhivi vjerskih ustanova i bratovtina, arhivi stranih predstavnitava u Veneciji i dr. Mletaki dravni arhiv Gradivo Senata, posebnih organa uprave i gospodarstva, providura, revizora i dr. vaan izvor za povijest Istre i Dalmacije: uprava, gospodarstvo, presude, Archivi Notarili: notari gradova i mjesta Zadar, Rab, Krk, Pula, Umag Spisi Municipaliteta Dalmacije i Levanta Spisi o plemstvu Istre i Dalmacije (Commissione araldica) Spisi i karte mira u karlovcima i Poarevcu (zbirka Stefani) Mjere istarskih i dalmatinskih gradova (zbirka uzoraka mjera) Dravni arhiv u Trstu Archivio di Stato Trieste, 1926. Nadlenost se protezala na Trst, Istru, Rijeku, Goriku i Videm Dravni arhiv u Trstu Thesauri claritas, rukopis iz 14. st., regeste isprava akvilejskih patrijarha koji drali feude i posjede u hrvatskim krajevima Ursariae Monumenta, 14 svezaka: mnogi prijepisi i poneki izvornik od X. st. za Vrsar i Istru C.k. vrhovna trgovaka intendanca za trgovaku provinciju Primorja (Akvileja-Karlobag) 1748.-1776. Gradivo iz II. svj. Rata (STT)

Vatikanski arhivi Archivio Segreto Vaticano (Vatikanski arhiv) Originalni dokumenti od 11. st. Sredinji arhiv datira od 1611. godine (Pavao V) Vatikanski arhiv Fondovi ureda Apostolske komore, Apostolske kancelarije, Konzistorijalne kongregacije, fondovi Dravnog tajnitva (Secretaria Status): od sredine 16. stoljeda Registri papinske kancelarije: prijepisi papinskih pisama poslanih crkvenim i svjetovnim ustanovama i osobama Arhiv kongregacije De Propaganda Fide Nalazi se u prostorijama Kongregacije (osnovana 1622.) Glavna serija Acta Sacrae congregationis, 1622.-: zapisnici s mjesenih sastanaka prefekta i kardinala lanova Kongregacije, do 1668. dokumentacija bila sreena geografski i kronoloki: Bosna, Dalmacija, Ilirik, Istra, Pula, Zagreb, Turski arhivi Arhiv Predsjednitva vlade, 1846.: gradivo kancelarija osmanskih centralnih upravnih i financijskih organa (Carski divan, Visoka Porta Arhiv muzeja Topkapi saraj: gradivo koje se uvalo u sultanovom dvoru Podaci o povijesti krajeva pod osmanskom vladu, od sredine 16. st. gradivo o odnosima Porte s Dubrovakom Republikom Arhivi republika u sastavu bive Jugoslavije Dravni arhiv BiH, 1947. Arhiv Makedonije, 1951. Arhiv Republike Slovenije, 1945. (1786.) Arhiv Crne Gore, 1951. Arhiv Jugoslavije, Beograd, 1950.: gradivo sredinjih institucija Kraljevine Jugoslavije, FNRJ, SFRJ (1918.1990.) U tijeku postupak potraivanja gradiva iz Srbije temeljem Ugovora o pitanjima sukcesije Ruski arhivi mrea arhivskih ustanova The Federal Archival Agency (Rosarchiv) The Archival Fond of the Russian Federation The Federal State Archives The State Archive of the Russian Federation (GA RF) The Russian State Archives: of Historical Acts (RGADA), Historical Archive (RGIA), Military History Archive (RGVIA), Archive of Economy (RGAE), Archive of Social and Political History (RGASPI), Archive of Modern History (RGANI), Military Archive (RGVA), Archive of the Navy (PGAVMF), Archive for Literature and Art (RGALI), Archive of Scientific and Technical Documentation (RGANTD),

Ruski arhivi Fondovi diplomacije: izvjetaji ruskih konzularnih predstavnika sa sjeditem u Splitu, Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Zagrebu, Dokumentacija o migracijama stanovnitva iz Slavonije i Dalmacije od sredine 18. st. u fondu Slavjanski stol Dokumentacija o odnosima Rusije s Dubrovnikom (Snoenija Rossii s Raguzoj) 1702.-1800., odnosi Rusije sa Slavonijom (Snoenija Rossii s Slavoniej) Zbirke topografskih, opdih i vojnih karata Dalmacije i Hrvatske Gradivo o formiranju husarskih jedinica od preseljenika iz Vojvodine i Slavonije Gradivo o djelatnosti ruskih pomorskih eskadrila u Mediteranu i Jadranu za vrijeme rusko-francuskih ratova 1798.-1800., 1805.-1807. Izvjetaji ruskih trgovakih agenata o jadranskim lukama (Rijeka, Dubrovnik) Njemaki arhivi Das Bundesarchiv Gradivo Ministarstva vanjskih poslova Gradivo njemakog poslanstva u Zagrebu od 1941., te konzulata u Ljubljani, Mariboru, Zagrebu, Sarajevu, Ostavtina Siegfrieda Kaschea, poslanika u Zgb 1941.-1945. Britanski arhivi The National Archives, nastao spajanjem (2003.-2006.): Public Record Office Royal Commisssion on Historical Manuscripts Her Majestys Stationery Office Office of Public Sector Information Britanski arhivi Gradivo Ministarstva vanjskih poslova (The Records of the Foreign Office 1782.-1946.) Tiskani diplomatski izvjetaji: Confidential Prints Britanska ambasada kod jugoslavenskih vlada od 1941. Gradivo uprave za politiko ratovanje Political Warfare Executive Arhiv ministra vanjskih poslova Edena, tzv. Churchill Papers 1939.-1945., gradivo ministarstva rata (War Office). Ameriki arhivi National Archives and Records Administration (NARA) Osnovan 1934. u Washingtonu (Franklin Roosevelt) uva gradivo federalnih institucija vlasti i ustanova (2-5% trajnog arhivskog gradiva) Najstarije gradivo iz 1775. godine

Ameriki arhivi Gradivo amerike diplomacije: The Foreign Relations of the United States Dokumenti o Jugoslaviji u II. svj. ratu (amerika obavjetajna sluba O.S.S., zaplijenjeni njemaki i talijanski dokumenti, gradivo Saveznikog glavnog stana na Mediteranu, saveznike vojne uprave u Trstu) Predsjedniki arhivi (Presidential Libraries) Franklin D. Roosevelt, Harry S. Truman, Dwight D. Eisenhower (djelatnost jugoslavenske izbjeglike vlade, izvjetaji O.S.S., interesne sfere na Balkanu, odnosi s Jugoslavijom).