SADRAJ

SADRAJ .............................................................................................................................1 1. GEOGRAFSKI POLOAJ.............................................................................................2

Granice .....................................................................................................................................................................2 Povrina, oblik i veliina ..........................................................................................................................................3 Poloaj ......................................................................................................................................................................3

2. POVIJESNI RAZVOJ.....................................................................................................3
Otkria Latinske Amerike ........................................................................................................................................3 Naseljavanje i povijest..............................................................................................................................................4

3. PRIRODNO-GEOGRAFSKE OSOBINE.....................................................................8
Klima ........................................................................................................................................................................8 Tipovi klime ...........................................................................................................................................................11 Klimatski pojasevi ..................................................................................................................................................14 Vegetacija ...............................................................................................................................................................15

4. STANOVNITVO..........................................................................................................16
4.1. Indijanci...........................................................................................................................................................16 4.2. Crnci ................................................................................................................................................................26 4.3. Suvremene demografske karakteristike Latinske Amerike .............................................................................27

5. REGIONALNI PREGLED ...........................................................................................29

Srednja Amerika .....................................................................................................................................................29 MEXICO ...............................................................................................................................................................32 PROSTOR PREVLAKE ........................................................................................................................................38 PANAMA...............................................................................................................................................................40 VELIKI I MALI ANTILI, BAHAMI ...............................................................................................................43 KUBA .....................................................................................................................................................................44 Juna Amerika ........................................................................................................................................................46 BRAZIL .................................................................................................................................................................50 ARGENTINA .......................................................................................................................................................60

1. GEOGRAFSKI POLOAJ
Granice
Najee se za granicu izmeu Latinske Amerike i Angloamerike uzima rijeka Rio Grande. No postoji vie kriterija za odreivanje granica izmeu Sjeverne, Srednje i June Amerike te su se te granice mijenjale kroz povijest. Po prirodno-geografskom kriteriju granica izmeu Sjeverne i June Amerike je rjeica Atrato na sjeveru Kolumbije jer ona dijeli prevlaku (kopneni most) od Anda. Kasnije se uzeo u obzir drutveno-ekonomski kriterij po kojem se granica smjeta na Darijenski zaljev (granica Paname i Kolumbije), zatim i na Panamski zaljev, te na Tehuantepeku zavalu u srednjem Meksiku (irine 210 km i visine 207 m). Sve su ove granice formalno odreene u razdoblju prvih geografskih upoznavanja tj. starijeg su datuma (16-19.st.). U najnovije vrijeme granica se smjeta na rasjednu liniju juno od Ciudad de Mexica. To je prostor u kojem se mijenjaju mnoge prirodne osobine. Tu je rasjedna linija koja odvaja planine Sierra Madre Occidental i Sierra Madre Oriental na sjeveru od planine Sierra Madre del Sur juno. Planinski lanac presjeen je rijekom Balzas (Rio Balsas o Mezcala). To je takoer tektonski nestabilan prostor s nizom aktivnih (i ugaslih) vulkana (Popocatepetl, Nevado de Colima). U blizini tihooceanska (pacifika) tektonska ploa podilazi pod kontinentalnu (subdukcija) pa je to najnestabilniji dio Srednje Amerike (klizita, potresi). Rasjedna linija koja se prua u smjeru istok-zapad uzrokovala je i promjene u hidrologiji tog prostora: rijeke ne teku u smjeru sjever-jug ve prema Pacifiku ili Meksikom zaljevu, a ovdje postoje i zone visokoplaninskih bazena (endoreiki prostori). Po fiziko-geografskom kriteriju izdvajamo tri cjeline: Sjeverna Amerika sjeverno od rasjedne linije u Meksiku Srednja Amerika od rasjedne linije do Darijenskog zaljeva Juna Amerika juno od Darijenskog zaljeva. Po socijalnom kriteriju nema vrstih granica, a kao granica uzima se rijeka Rio Grande juno je Latinska Amerika, a sjeverno Angloamerika. Ta granica je fiktivna jer je to prijelazni prostor. Prostor sjeverno od rijeke Rio Grande pripadao je sve do 1848. Meksiku (Texas, Nevada, New Mexico, Arizona, California), a danas je to prostor ivih migracija radne snage. I sjeverno od rijeke dominira panjolski jezik i kultura (1/4 stanovnika govori panjolski jezik). Po sociolokom kriteriju Juna i Srednja Amerika pripadaju Latinskoj Americi. Po istom kriteriju otoni prostor (Antili) pripada Latinskoj, a po fizikogeografskom Sjevernoj Americi. Prostor Latinske Amerike obiljeen je panjolskom, portugalskom i francuskom kulturom.
Podjela Latinske Amerike

Latinska se Amerika dijeli na: 1) SREDNJA AMERIKA AMERIKO SREDOZEMLJE (Veliki i Mali Antili i Bahami) KOPNENI MOST 2) JUNA AMERIKA

Povrina Latinske Amerike 20 533 000 km2 Povrina June Amerike 18 900 000 km2 (etvrti kontinent po veliini) Povrina Srednje Amerike 2 480 000 km2 Povrina otonog dijela 238 000 km2 Juna Amerika ima oblik trokuta iji su vrhovi rt Branco u Brazilu, rt Horn na jugu i Darijenski zaljev na sjeveru. Udaljenost krajnji jug krajnji sjever iznosi 7 645 km (7 600 km World Book), a istok zapad u najirem dijelu 5 150 km. Od granice sa Sjevernom Amerikom do Darijenske prevlake udaljenost je 2 000 km.

Povrina, oblik i veliina

Poloaj
Ovo je (relativno) osamljen, izoliran kontinent. Od rta Branco do Dakra ima 3 000 km, a do Libervilla 6 475 km. Od Buenos Airesa do Cape Towna udaljenost je 6 700 km (6 860 km). Najblii dio Azije su Moluki otoci, udaljeni 18 100 km.

Poloaj Latinske Amerike

2. POVIJESNI RAZVOJ
Do dolaska Europljana na prostoru Latinske Amerike ivjelo je oko 45 mil stanovnika (po nekim podacima 30 35 mil). Krajem 15.st. poinje razdoblje istraivanja tog prostora od strane Europljanja. Prostor Latinske Amerike najprije su naseljavali panjolci i Portugalci. panjolci su prvo naselili pacifiku obalu pa smjer prodora nije bio istok zapad ve obrnuto (preko Anda u unutranjost). Portugalci su naselili istok pa su panjolci plovili oko rta Horn ili su ili do Paname gdje su brodovi kopnom prenoeni do Pacifika. Ovaj raspored posljedica je sporazuma iz Tordesillasa kojim je papa Aleksandar VI. 1493.1 odredio sfere utjecaja panjolaca i Portugalaca. Granica je ila meridijanom 49 ZGD. Prvi panjolski prodori s istoka bili su 1580., na prostoru Argentine. Crnci su u ovaj prostor doli na dva naina: prvo kao robovi, a zatim kao slobodni radnici nakon to je prestala trgovina robljem. Azijati, u prvom redu Kinezi i Japanci, dolaze kao rudari na pacifiku obalu (Peru). Kasnije dolaze i Indijci i Javanci (u Gvajanu).

Otkria Latinske Amerike

1492. s tri broda (Santa Maria, Pinta, Nia) Kristof Kolumbo dolazi do otoka Votlinga (nazvao ga je San Salvador). On je u svoja etiri putovanja (1492., 1494., 1498. i 1501.) istraio vei dio otonog prostora Srednje Amerike i sjeverni dio Venezuele do ua rijeke Orinoco. Na treem putovanju (1498.) otkrio je Trinidad i obalu Venezuele, a na etvrtom (1502-04.) obale Hondurasa, Nikaragve i panamske prevlake. 1499-1500. Ojeda [oheda] i Amerigo Vespucci istrauju sjeverni dio June Amerike, dolaze do Gvajane i donose prve vijesti o uu Amazone.
1

Sporazum je potpisan 1494., godinu dana nakon papina prijedloga.

1500. Pedro Cabral krenuo je rutama Vasca da Game, prema rtu Dobre Nade i Indiji, no ekvatorska ga je struja bacila na zapad pa dolazi do istone obale Brazila. 1501. Coelho i Vespucci pristaju na rtu Sao Agostinho na 35JG. Vespucci je svoja izvjea sa putovanja slao Lorenzu de Mediciju, a ona su dola i do njemakog kartografa Martina Waldsemllera te je on ustvrdio da Vespucci nije doao do Indije ve do novog kontinenta te ve 1507. daje obrise novog kontinenta kojeg je nazvao Amerika. 1501/02. Bastoides i La Casa dolaze do zaljeva Maracaibo i zaljeva Uraba. 1508. Pinzos i Solis trae prolaz za Indiju te dolaze do istone obale Yucatana. 1510. Vasco Nunez de Balboa utemeljuje na Darijenskoj prevlaci prvu koloniju: Santa Maria la Antigua del Darien. 1512/13. Ponce de Leon istrauje Yucatan. 1513. Balboa prelazi praumski prostor Darienske prevlake i dolazi do Pacifika.2 1515-16. Juan Diaz de Solis trai vodeni put do Pacifika te otkriva ue Rio de la Plate. 1516. De Cordobia plovi s otoka Kube, istrauje zapadnu i sjevernu obalu Yucatana te donosi prve vijesti o Mayama. 1517. Grialva istrauje Meksiki zaljev i dolazi do rijeke Panuco. 1519-22. Magellan i Juan Sebastin de Elcano prva plovidba oko svijeta. 1519. Hernan Cortez iskrcava se u Meksiku i osvaja carstvo Asteka.3 1532. Francisco Pizzaro osvaja carstvo Inka. 1541-42. Orellana i Francisco su prvi Europljani koji plove Amazonom i nakon est mjeseci dolaze do njena ua. 1535-37. Mendoza te 1540-44. Cobez de Voce istrauju Argentinu tokovima Parane i Paragvaja i dolaze do jezera Gaiba u sredinjem brazilskom visoju.

Naseljavanje i povijest
1493. panjolci grade svoje prve postaje s namjerom da iskoriste leita zlata i srebra, ali i da nau trgovaki put prema Indiji i Kini. Jae naseljavanje panjolaca poinje 1510. 1519. sagraen je grad Panama iz kojega se ilo dalje prema Peruu i prema Meksiku. Meksiko i Peru bili su najvea uporita panjolaca tu su ih privlaili srebro i zlato. Iz Santa Marie i Cartagene irio se panjolski utjecaj, te iz Lime u unutranjost. panjolci 1540. poinju eksploatirati srebro. San Louis Potosi, u sredinjem Meksiku, bio je tada najvei rudnik srebra na svijetu. U njemu su prvo radili Indijanci, a zatim crnci. Do 1560. zlato i srebro bili su glavni izvozni artikli panjolaca iz Latinske Amerike. U Europu su otpremani transatlantskim konvojima uz pratnju vojnih brodova. 1560ih na sjever dolaze Francuzi, a tada i Portugalci poinju jae naseljavati sjeveroistoni Brazil. Oni 1567/68. poinju saditi kavu i eernu trsku na plantaama na kojima rade crnci iz Angole. Crnci su dovoeni samo iz Angole jer su panjolci do 1580. Naseljavanje Latinske Amerike kupovali crnce od Portugalaca. Te godine se te dvije sile udruuju (Sebastijan i Filip II.). 1641-1880. ovdje je ivjelo 25 mil crnaca. 1588. engleska flota kojom su zapovijedali Lord Howard i Francis Drake porazila je panjolsku nepobjedivu armadu. panjolska je izgubila nekoliko otoka npr. Jamajku s koje su naseljavali Meksiko Nosioci ekspanzije u novom svijetu bili su HIDALGOSI vitezovi avanturisti koji su imali konje, puke i oklope pa im se domoroci nisu mogli suprostaviti. Pojava bijelca na konju, u oklopu, s orujem bila je psiholoki
2 3

Drugi put do Pacifika otkrili su Magellan i Juan Sebastin de Elcano 1520. Kralj Montezuma II. pustio ga je u grad jer je mislio da je boanstvo.

ok za domoroce nad kojima je izvren masakr. Preivjeli domoroci povukli su se u nepristupanije prostore u kojima su se sauvali do danas kao INDIOSI u Andama od Meksika do Perua te u praumskim prostorima. Oni danas ine veinu stanovnitva u Boliviji, Peruu i Ekvatoru. U otonom prostoru prevladavaju potomci doseljenih robova tj. crnci. U cijeloj Srednjoj Americi veinu ine mestici mjeanci bijelaca i indiosa. Poslije panjolaca i Portugalaca dolaze Francuzi, Talijani i Nijemci koji naseljavaju prostor Argentine, junog Brazila i ile. U tom prostoru dominiraju bijelci. panjolci i Portugalci su, po svom dolasku, imali iskljuivo dva cilja: maksimalno iskoristiti prirodna bogatstva (zlato, srebro) maksimalno iskoristiti domoroce (indiose). panjolci u Novom svijetu formiraju tri skupine ljudi na kojima temelje vlast: aristokracija (svjetovna vlast, ona upravlja novoosnovanim kolonijama) vojska (dri indiose u pokornosti) crkva (psiholoki djeluje na stanovnitvo da razbije ideje o pobuni). Indijanci su prihvaali odreene ideje jer se nisu protivile njihovoj religiji pa Indijanci 250 godina nisu ni pomiljali na pobunu. Na ovom prostoru srednji se vijek produljio u odnosu na Europu. Dva stoljea panjolci su na umjetan nain odravali feudalnu strukturu. 1492. u panjolskoj je zavrena reconquista kojom su protjerani su Arapi i idovi (Serafi), a panjolci su nastojali katoliku vjeru i svijest prenijeti u Novi svijet pa je na podruju panjolske vlasti bilo zabranjeno naseljavanje idova i protestanata. Osim katolianstva panjolci su prenijeli i mediteranski tip gradnje gradova grad utvren bedemima, s pravokutnim rasterom ulica, a u centru je trg s katedralom i upravom. Temelj feudalne strukture bile su HACIENDE plantae tropskih kultura (eerna trska, kakaovac, kava). Na njima su do dolaska crnaca, 1621., radili indiosi. Crnci su bili prilagodljiviji. U Brazilu je etniko mijeanje bilo izraenije dok su na Haitiju, Portoriku, u Dominikanskoj Republici crnci potpuno potisnuli domoroce. panjolci su formirali potkraljevstva (vicekraljevstva): 1) NOVA PANJOLSKA s centrom u Ciudad de Mexicu4 2) PERU s centrom u Limi, a zatim, i: 3) LA PLATTA s centrom u Buenos Airesu 4) NOVA GRENADA sa sreditem u Bogoti. Ovaj tip vlasti odrao se do 1588. Portugalci su sredite imali u Salvadoru (Bahia), a kasnije je to bio Rio de Janeiro (do 1961. glavni grad Brazila). Vrlo vana bila je veza s matinom zemljom koja se ostvarivala morskim putem do Cartagene (Kolumbija) i Vera Cruza (Meksiko), a zatim je kopnom ila do Pacifika. panjolci su tek kasnije poeli uviati (nakon pobjede Velike Britanije) da bogatstvo poiva na novim kulturama, na kakaovcu, kauukovcu, krumpiru, kukuruzu i duhanu. Ove kulture su preporodile panjolsku (a dovoenjem krumpira u Europu prestaje glad). Samo se dvije kulture nisu smjele saditi vinova loza i maslina jer su panjolci eljeli zadrati trite za izvoz vina i maslinova ulja iz panjolske. Do 19.st. u Americi nema masline i vinove loze ve se dopremalo gotovo maslinovo ulje i vino. Tek u 19.st. vinsku kartu Latinske Amerike oblikuju Hrvati, Maari Prva polovica 19.st. je i poetak oslobodilake borbe Latinoamerikanaca od panjolske vlasti. Drutvo je tada bilo podijeljeno u nekoliko stalea: 1. Najviu vlast u Latinskoj Americi su imali PENINSULARESI (poluotoani). To su panjolci koji su roeni i ivjeli u Europi (na Iberskom poluotoku), a u Latinsku Ameriku su doli s iskljuivim ciljem da upravljaju. Obavljali su vodee funkcije (guverneri, biskupi). Oni imaju pravo na veleposjed (hacienda). 2. Tek potom dolaze stanovnici koji su roeni u tim kolonijama KREOLI koji su uglavnom bili trgovci, plantaeri, obrtnici 3. Zatim dolaze MESTICI, INDIOSI, MULATI i na dnu CRNCI.
4

Grad je izgradio Hernan Cortes po mediteranskom principu.

Najnapredniji sloj stanovnitva bili su kreoli jer su oni, kad su se poeli bogatiti, svoju djecu slali u Sjevernu Ameriku i Europu na kolovanje. Bili su jedino zakinuti u napredovanju. Oni su doli u Europu u doba prosvjetiteljstva (Rousseau, Voltaire), vrijeme amerike i francuske revolucije Posebno poetkom 19.st. pribliili su se idejama sjevernoamerike graanske revolucije (Jefferson). Iste te ideje kreoli su nastojali prenijeti u Novu panjolsku, Peru, Argentinu te su tako postali nosioci ideje nacionalnog osloboenja. Toj tenji za ukidanjem panjolske vlasti povod je pruio Napoleon koji je 1806. i 1807. zavladao panjolskom te je svog brata Josepha postavio za panjolskog kralja (1809.). Peninsularesi su se bojali za svoj poloaj te su podrali Napoleona, ali kreoli su se suprostavili. Smatrali su da nemaju nikakve obveze priznati Francuza za panjolskog kralja te su proglasili nezavisnost vicekraljevstava. Vicekraljevstva se oslobaaju i postaju samostalni teritoriji. Simon Bolivar Indiosi se dugo nisu bunili jer nisu imali vou, ali sada se i oni bune. Tupac Amaru5 je 1783. u Peruu pokuao osloboditi Indiose od ropstva. Borio se za politiku samostalnost Indiosa, ali ustanak nije uspio. Indiosi se okreu novom voi kreola Simonu Bolivaru.6 Simon Bolivar je 1821. pokrenuo kreole na pobunu protiv panjolske vlasti. Pokrenuo je niz oruanih akcija protiv panjolske, od Kolumbije do Gvajane. 9. prosinca 1824. uspio je u Boliviji do nogu poraziti panjolsku vojsku i to je formalno bio kraj panjolske vlasti u Latinskoj Americi. Do II.svjetskog rata smjenjivale su se razne (vojne) diktature koje su na vlast dolazile vojnim udarima. Drugi svjetski rat i razdoblje 1930ih doveli su na prostoru Latinske Amerike do jaanja razliitih komunistikih pokreta to je bilo vezano uz pobjedu socijalizma u Rusiji te uz zaotravanje socijalnih sukoba izmeu peona (bezemljaa) i latifundista (veleposjednika). Prvi komunistiki pokret formiran je 1935. u Brazilu, kada Brazilska komunistika partija rui reim generala Vargasa, a zatim 1944. i u Gvatemali. 1951. novi je gvatemalski predsjednik Jacob Arbenzo Guzman (1951.-54.) uz podrku komunista uspio provesti agrarnu reformu. Meutim tada se upliu SAD koje potiu revoluciju i rue Arbenza. Amerika je vlada u strahu od komunizma poduprla oruani otpor protiv predsjednika Guzmana iz susjednog Hondurasa (1954.). Uslijedilo je novo razdoblje vojne vladavine, politikih nereda i djelovanja ljeviarskih i desniarskih teroristikih skupina, koje su podupirale Kuba i SAD. Amerikanci su svuda intervenirali. Popis njihovih intervencija jako je dug: Meksiko 1846., 1905., 1914., 1917., Nikaragva 1850., 1853., 1854., 1855., 1857., 1909., 1910., 1912., 1926., 1929., 1933., 1934., 1981., 1983., Kuba 1903., 1906., 1912., 1917., 1923., 1933., 1953., 1961., 1996., Haiti 1911., 1915., 1921., El Salvadoru 1931., 1944., 1960., 1968., 1972., 1984., Dominikanska republika 1904., 1916-24., 1930., 1963., 1965., Gvatemala 1921., 1954., 1960., 1963., 1966., 1982., 1983., Panama 1856., 1903., 1908., 1918., 1925., 1941., 1981., 1989., Honduras 1905., 1907., 1911., 1943., 1980., ile 1970., 1973., Bolivija 1952., 1967., Kostarika 1948., Ekvador 1961., Brazil 1962., 1964., Urugvaj 1973., Grenada 1983 Slino kao i u Gvatemali, dogodilo se 1952. i u Boliviji kada je lijeva struja zapoela nacionalizaciju rudnika, banaka, agrarnu reformu i davanje politikih prava indiosima. I ovaj pokuaj zavrio je neuspjeno zbog upletanja SAD-a. 1970. u ileu je na izborima pobijedila ljeviarska narodna fronta Salvadora Allendea. On je planirao izvriti nacionalizaciju eljeznica, pote, rudnika, ali Amerikanci (koji su uloili ogromna sredstva u tu dravu) dravnim udarom na vlast dovode generala Augusta Pinocheta 1973. On je uveo vojnu diktaturu, ubijen je Allende, otvoreni su koncentracioni logori na stadionima...
5 6

Tupakamaru, potomak Inka. Danas je to ime teroristike organizacije. Simon Bolivar je bio kreol iz Venezuele.

Slian sistem bio je u Argentini koja se tek u vrijeme demokracije poela oslobaati nacista. Populistiki pokret u Argentini (Peron) oslanjao se na radnike i sindikate davao im je zdravstveno i socijalno osiguranje. To je bio klasini populistiki pokret na povrini je dobar vladar koji titi siromane, prava radnika, sindikate (samo one koji pristaju na zahtjeve vlasti), ali svime zapravo upravlja vojska. Ona doputa predsjedniku da ojaa do odreene granice koju ona odredi, a tada ga sklanja. Tako je 1955. vojska zbacila Perona s vlasti iako ga je sama dovela na vlast 1944. Peron je bio oduevljen faizmom (naruito Mussolinijevim populistikim pokretom). Nakon to je zbaen, otiao je u panjolsku. Na vlasti je sve do 1972/73. bila vojska, a tada se Peron vratio zajedno s drugom enom Izabelom (1974.). 1976. u Argentini je ukinut populistiki reim i uspostavljena je vojna hunta. Poraz Argentine u Falklandskom ratu doveo je do pada vojne hunte.

Kubanska revolucija

10.3.1952. uspostavljena je na Kubi vojna hunta kada Batista uz pomo SAD-a dolazi na vlast. Skupina vojnih asnika na elu s Fidelom Castrom 26.7.1953. napala je vojarnu u gradu Santiago de Cuba. Pokret je nazvan Pokret 26.srpnja te je doivio neuspjeh. Pobunjenici na elu s Fidelom Castrom su uhvaeni i zatvoreni. Castro je u sklopu ope amnestije dobio pomilovanje te prelazi u Meksiko gdje okuplja novu skupinu. 1956. skupina od 82 ovjeka iskrcala se na Kubi. Batista je znao za to pa ih je doekao te je 70 ljudi poginulo. Preostali su pobjegli u planine. Oni su bili jezgra komunizma na Kubi te su poeli gerilski rat. Dobili su podrku velikog dijela stanovnitva. Amerikanci se odmiu od Batiste, pa Castro kree u ofenzivu. 1959. na Novu godinu Batista je izgubio vlast. Castro je zapoeo agranu reformu. U to vrijeme presjednik SAD-a bio je D.Eisenhower koji je mrzio Ruse. On umjesto da prui podrku Castru u razvoju gospodarstva odbija pruiti pomo to koriste Rusi. Zamjenik predsjednika SSSR-a doao je na Kubu 1959. i obeao pomo u svemu. Uspostavljeni su diplomatski odnosi to je iznerviralo SAD pa je predsjednik uveo eerni embargo na Kubu, a kako je 85% eera Kuba izvozila u SAD time je prekinut jedini Kubanska djeca sa izvor prihoda za kubansku dravu. Rusi to slikom Che Guevare koriste za daljnje jaanje odnosa. U sve se umijeala i CIA koja je organizirala iskrcavanje Castrovih protivnika u Zaljev svinja 17. travnja 1961. No Castro ih je sve likvidirao ili uhitio. 2. prosinca 1961. Castro Kubu proglaava socijalistikom republikom. U meuvremenu u SAD-u predsjednik postaje J.F.Kennedy, a u SSSR-u na 7

elo partije dolazi Nikita Hruov. Dolazi do situacije u kojoj hladni rat postaje sve vrui. Naime, Kuba je bila glavni uzronik mogueg izbijanja III.sv.rata zbog instaliranja ruskih raketa na Kubi. Sukob je 1962. zavrio povlaenjem raketa s Kube. Fidel Castro je nastojao proiriti komunizam i izvan granica Kube, u Junu Ameriku. Pod tim izgovorom, Ernesto Che Guevara je otiao u Boliviju gdje je poginuo 1967.7 Iza diktatura po kojima je Latinska Amerika poznata ostaju tisue nestalih i ubijenih (uglavnom mladih). S druge strane u Latinskoj se Americi javljaju brojni gerilski pokreti Tupac Amaru u Boliviji, u Gvatemali, u Meksiku u regiji Chiapas, a nosioci tih pokreta su Indijanci. Postoje i masovna krenja ljudskih prava u zemljama Latinske Amerike, osobito prava djece (Kolumbija).

3. PRIRODNO-GEOGRAFSKE OSOBINE
Klima
Prostor Latinske Amerike najveim se dijelom nalazi u toplom (arkom) pojasu (osim krajnjeg junog dijela). Tijekom godine nema mjeseca s prosjenom temperaturom manjom od 10C, a u Srednjoj Americi temperature tijekom cijele godine nisu nie od 20C, osim u najviim dijelovima Anda. Razlog visokim temperaturama je tropsko toplo Karipsko more i Meksiki zaljev tj. stalni dotok tople ekvatorske vode topla morska struja i topli vlani sjeveroistoni pasati. Golfska morska struja ulazi u Karipsko more te dodatno zagrijava obalni prostor ime se intenzivira koliina padalina8. Uz Kalifornijski zaljev i poluotok Baja California tee Kalifornijska struja koja sprijeava isparavanje pa je ovo vru, pustinjski i polupustinjski kraj s 500-200 mm padalina godinje.9 Prema jugu Kalifornijska struja slabi, ekvator je blie te se more zbog toga vie zagrijava i isparavanje je vee. Od Kostarike i Paname koliina padalina se poveava na 500-1500 mm/god. Hladna Kalifornijska struja takoer sui zrak i time stvara maglu. Vaan klimatski modifikator je i reljef. Za odreivanje klime vano je pruanje planinskih lanaca. Yucatan prima 1500-5000 mm/god, a sjeverni i zapadni dio Meksike visoravni manje od 500 mm padalina godinje emu je razlog planinska barijera Sierra Madre Oriental bedem koji onemoguava prodor vlanog zraka u unutranjost pa unutranjost ima vruu i suhu klimu. Planinski lanaci predstavljaju granicu izmeu privjetrine i zavjetrine. Sjeverne strane otoka Velikih i Malih Antila su u privjetrini i pod djelovanjem pasata primaju vie padalina, a june strane primaju manje padalina. Srednja godinja Padaline Najveu koliinu padalina ima prostor Amazone gdje padaju stalne ekvatorske kie, zatim primorje Brazila i to sredinji dio oko Salvadora 4000-5000 mm/god te primorje Kolumbije i do 7000 mm/god. Jedina suna podruja su sjeverni ile i Peru tj. prostor uz koji prolazi hladna Humboldtova struja i prostor Patagonije uz koji prolazi hladna Falklandska struja.
koliina padalina

Tlak zraka
U Junoj Americi u ljetnim mjesecima (sijeanj) je polje niskog tlaka, a nad okolnim morima (Karipsko more, Pacifik, Atlantik) je polje visokog tlaka pa se zrane struje kreu s Atlantika, Pacifika i Karipskog mora prema kontinentalnoj unutranjosti. Sjeverni dio ima obilne padaline, prosjena izoterma od 20C ide na jug gotovo do Rio Negra.10 Samo krajnji jug Patagonija i Ognjena zemlja ima prosjene temperature od 10C.

Pretpostavlja se da ga je Castro svjesno poslao u smrt jer je Che Guevara bio omiljeniji u narodu. 8 Topla morska struja omoguava veliko isparavanje to dovodi do vee vlanosti. 9 Koliina padalina Baja Californie je manja od 200 mm/god. Za usporedbu moemo rei da je biljni svijet uz atlantsku obalu Meksika bogat gotovo kao u Amazoni. 10 Argentina, 40JG. Zimi Rio Negro ima izotermu od 10C.

Zimi je slino stanje nad kontinentom je opet podruje niskog tlaka11 pa unutranjost prima zrane mase sa Atlantika, Pacifika, ali manje je padalina12, a izoterma od 20C se povlai na sjever. Izoterma od 20C je oko Rio de Janeira, od izoterma od 10C do Rio Negra. Nema temperatura niih od 0C (osim u Andama). Patagonija i planinski lanci Anda imaju E klimu pa predstavljaju najhladniji dio kontinenta.

Raspodjela tlaka u Latinskoj Americi

Bujice u Srednjoj Americi

11 12

I na Karibima je niski tlak. Juni dijelovi imaju manje padalina zimi zbog hladnih morskih struja (Humboldtova, Falklandska).

Temperature
Na prostoru Srednje Amerike (unutar i junije od sjeverne obratnice) sunce je u zenitu dva puta godinje to znai da su temperature tijekom godine jednoline pa je godinja amplituda temperatura 8C, a prema ekvatoru samo 3-4C.

Temperature u Latinskoj Americi

Najvie temperature su u ljetnim mjesecima, a kako je tada i isparavanje najvee, najvee su i koliine padalina. Razlog je i djelovanje prostrane vodene mase koja u Karipsko more ulazi kroz prostor Malih Antila i donosi toplu vodu karipskom moru i dalje Meksikom zaljevu te izlazi u ocean kroz Floridski prolaz. To je Golfska morska struja koja dodatno zagrijava obalni prostor, a temperatura mora je 25-29C. Mora Srednje Amerike imaju temperaturu 25-27C. Na Karipskom prostoru postoji velika razlika izmeu otoka koji su u privjetrini i otoka koji su u zavjetrini. Otoci koji se nalaze u privjetrini dobiju i do 2 000 mm padalina godinje sjeverna i sjeveroistona strana Haitija prima do 2 000 mm/god, a juna do 1 500 mm/god. Sjeverni dijelovi Kube primaju do 2 000 mm padalina, a juni 500700 mm/god. Juna strana zavjetrinskih otoka prima 500-1 000 mm/god. Tako sjeverne strane s oko 2 000 mm padalina godinje imaju ekvatorsku klimu, a junije stepsko-savansku klimu. Pasati13 imaju najveu ulogu od svih vjetrova14. Pasati puu sa sjeveroistoka na podruje srednjeg i sjevernog dijela June Amerike i donose obilje padalina 2 000-5 000 mm/god Velikim i Malim Antilima, Srednjoj Americi i sjevernom dijelu June Amerike. Izuzetak su Meksika visoravan i prostor uz koji tee hladna Kalifornijska struja. Pored pasata za cijeli prostor Srednje Amerike vaan je i vjetar norder (nordes), vjetar sa sjevera. Hladi se u Hudsonovu zaljevu te prodire prema Meksikom zaljevu, gdje se navlai pa postaje hladan i kiovit vjetar. Antili i Meksiki zaljev takoer su prostor hurricana [harikena].

Vjetrovi

Kako je u ekvatorijalnom prostoru uvijek niski tlak, a u suptropskom visoki pa iz suptropskog prostora u ekvatorijalni puu slabi, ali stalni vjetrovi PASATI. Zbog rotacije oni skreu na zapad. Antipasati puu na 4 km visine od ekvatora prema sjeveru i jugu te skreu na istok i sputaju se obratno. 14 Odreuju klimu Srednje Amerike.

13

10

Tipovi klime
Klima uglavnom ovisi o dva elementa: 1. planinski lanci (nadmorska visina) 2. geografska irina Na istonom dijelu Latinske Amerike vana je geografska irina, a na zapadu nadmorska visina. Prema Kppenovoj klasifikaciji u Latinskoj Americi postoji svih pet tipova klime (A-E). 1. EKVATORSKA KLIMA Niska primorja srednjoamerike prevlake i velika prostranstva na sjeveru June Amerike imaju tropske kine klime (A). Prostor uz tok i ue Amazone, srednjoamerika prevlaka, uski primorski pojas Kolumbije i Ekvadora, sjeveroistona obala June Amerike uz Atlantik Gvajana do sjevernog dijela Brazila i sjeverozapadnog dijela Brazilskog visoja imaju pravu ekvatorijalnu tj. praumsku klimu (tip Af). To je topla i vlana klima s najmanje 2 000 mm/god. Temperature su stalno visoke temperature, preko 25C. Koliina padalina je velika, a uzrok im je razliit (pasati, morske struje). Prostor rijeke Orinoco prima zbog svog poloaja do 4 000 mm padalina, a prostor ua Amazone je pod utjecajem vlanih sjeveroistonih pasata pa prima dodatne koliine. Primorje Kolumbije i Ekvadora su pod utjecajem vlanih pacifikih vjetrova jer sjevernije prestaje djelovanje hladne Kalifornijske struje pa je koliina padalina do 7 000 mm/god. Najvei prostor Af klime je porjeje Amazone, a prauma se iri u priobalje Brazila (oko Bahie i Salvadora) i obuhvaa istono podnoje Anda. U tom zapadnom dijelu je Amazonska prauma najgua. Dijelovi Af klime obuhvaaju i gornje tokove rijeka Orinoco i Parana. Po Kppenu Af klima obuhvaa cijelo podruje srednjoamerike prevlake, istono primorje Anda, podgorje Anda, gornji tok Amazone, sjeveroistoni dio Brazila, brazilsku obalu od Salvadora do Recifea i granini pojas prema Boliviji Vegetacija je tropska prauma selvas15, stepenasta je i, za razliku od Srednje Amerike, ovisi o poloaju prema toku rijeke i vrstoi zemlje. Igapo je stalno plavljena uma. Nalazi se uz samu rijeku i slii na mangrove ume. Tlo je odneeno u vrijeme povlaenja rijeke. Ete je povieni dio ume koji se nalazi iznad zone poplavnih voda i tu postoje dva kata. Prvi kat je varzea uma na prijelazu iznad vie razine poplavnih voda, povremeno izloena utjecaju poplava. To je najkvalitetniji dio ume jer u njemu rastu kauukovac i mahagonij. Drugi kat ini terra firma dio ume van dosega poplavnih voda (nikad nije pod utjecajem rijeke).
Klimatska podruja Latinske Amerike i morske struje

15

Junoameriki tip prauma.

11

2. SUBEKVATORSKA KLIMA Subekvatorska klima zauzima prostor uz tok rijeke Orinoco, Gvajansko gorje, najvei dio Brazilskog visoja, prema unutranjosti, Brazilsko primorje do planina Serra do Mar, istoni dio unutranjosti Kolumbije. Temperature su visoke, koliina padalina varira. Veliku koliinu padalina ima prostor Serra do Mar s 4 000 mm/god. Manju koliinu padalina ima prostor Orinoca 1 000-1 500 mm/god. 3. SAVANSKA KLIMA U klasinoj klasifikaciji postoje razlike izmeu subekvatorske i savanske klime. Savansku klimu (Aw) ima prostor junije od praumske klime vei dio Brazila (Brazilsko visoje), Paragvaja i Bolivije. Tu raste biljna zajednica savana koja se naziva campos. Sjevernije od porjeja Amazone Venezuela, Ekvador, Kolumbija rastu savane koje se nazivaju llanosi [ljanosi]. Razlike se oituju u koliini padalina od 1 000 do 2 000 mm/god.16 Tamo gdje je najvei utjecaj pasata koliina padalina je najvea 2 000-4 000 mm/god. Ve smo spomenuli kako u sjevernom dijelu rastu llanosi. To je biljna zajednica visokih trava. Na prostoru savanske klime u Brazilu rastu camposi. To je takoer biljna zajednica visokih trava odnosno neto nie savane, esto mijeane s listopadnim umama (galerijske listopadne ume). U sjevernom dijelu, prijelaz izmeu praume i llanosa je direktniji, a junije od Amazone nije direktan ve postoji prijelazan prostor izmeu selvasa i camposa catingas ili campos cerrados, niska bodljikava stabla koja u sunom periodu gube lie, degradirana dungla. Prostor catingasa je prostor sinijske klime s vruim ljetima (Cwa). 4. HLADNA SUHA KLIMA Suhe klime (B) mogu biti pustinjske (Bw) i stepske (Bs). Suhe klime na prostoru Latinske Amerike zastupljene su pustinjskom vegetacijom uz Pacifiku obalu i suhom stepom Bajom Californije. Patagonija ima Bsh klimu,17 suhu hladnu klimu s manje od 200 mm padalina. Amplituda izmeu najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca iznosi do 5C. 5. SUHA KONTINENTSKA KLIMA Juni dijelovi Brazila, Paragvaj i sjeverni dio Argentine su prostor Gran Chaca niski plato sa specifinom umskom vegetacijom. To su guste niske ume monte koje su vezane uz smjenu kinih i sunih razdoblja. Sastoje se od vrste skupocjenog drva quebracho [kebrao]. To se drvo dugo koristilo za izradu eljeznikih pragova, a danas se destilacijom njegove kore dobija vei dio svjetske proizvodnje tanina (za kemijsku industriju).
Klima June Amerike
16 17

Venezuelsko primorje (< 500 mm/god). Po nekim drugim klasifikacijama ova klima (Bsh klima) predstavlja suhu umjerenu klimu.

12

6. PUSTINJSKA KLIMA Ekvatorska klima na Pacifikoj obali naglo od Guayaquilskog zaljeva (Ekvador) prelazi u pustinjsku klimu (Bwh). Razlog je hladna Humboldtova struja zbog koje taj prostor ima manje od 150 mm padalina godinje18. U pustinji Atacama je naselje Iquique [ikike] sa samo 2 mm padalina godinje. Postoji period od nekoliko godine bez padalina. Ova se klima protee do 30JG, kada poinje sredozemna klima.
Desierto de Atacama

7. SINIJSKA KLIMA (Cwa, vlana kontinentalna klima) Prijelaz izmeu A i B klima u Junoj Americi ine C klime umjereno tople kine klime. U Srednjoj su Americi C klime vezane za nadmorsku visinu vii dijelovi Tiera Templade i nii dijelovi Tierra Frie. Najizrazitija C klima je sinijska klima s vruim ljetima Cwa. Najtopliji mjesec je esto prije kinog razdoblja. Klima ima veliku koliinu padalina (1 000-2 000 mm/god), razlika izmeu najsueg i najkiovitijeg mjeseca je velika. U Junoj Americi na prostoru ove klime rastu dijelom camposi, dijelom catingas. 8. UMJERENO TOPLA KLIMA S VRUIM LJETIMA (Cfa, vlana kontinentalna klima) Umjereno topla vlana klima sa suhim i vruim ljetima protee se od Bahia Blance u Argentini preko La Plate, Urugvaja, Paragvaja do Sao Paula. Dominira listopadna uma i na veim visinama mijeana uma. Temperaturne amplitude se smanjuju zime su hladne, a ljeta svjea. Temperature u sijenju su oko 24C, a koliina padalina iznosi 700-1 500 mm/god (umjereno vlana). U sunijim dijelovima tople klime sa suhom zimom Cw i u umjereno toploj vlanoj klimi Cf rairene su travne stepe (biljna zajednica niskih trava) koje se zovu pampe. 9. SREDOZEMNA KLIMA Izmeu 33 i 39 JG je prostor sredozemne klime Csa etezijska mediteranska klima. To je klima maslina na podruju srednjeg ilea, oko Santiaga. Ljetne temperature su 18-20C, a zimske 10-11C. Kako ljetne temperature nisu previsoke, suhi ljetni period nije jako izraen. 10. HLADNA VLANA OCEANSKA KLIMA Sredozemna klima zbog vlanih vjetrova junije prelazi u vlanu i hladnu oceansku klimu D klima (snjenoumske klime). To je prostor junog ilea i dijelom Patagonije, gdje s Pacifika djeluju hladni i vlani vjetrovi pa je klima vrlo vlana (preko 5 000 mm/god). 11. PLANINSKA KLIMA Na prostoru Latinske Amerike razlikujemo dva tipa planinske klime: hladna planinska klima tropska planinska klima. Na prostoru Anda klima se mijenja od sjevera prema jugu. Sjeverni dio Anda ima ekvatorijalnu klimu s temperaturama od 13 do 15C, ujednaenim tijekom cijele godine. U prigorju i priobalnom pojasu je praumska vegetacija selvas. U sredinjem dijelu vegetacija je paranos visoke trave. Granica snijega je na 4500 m nadmorske visine. Sredinji dio Anda ima klimu slinu klimi Meksike visoravni. To je prostor manje koliine padalina, slanih stepa i savane. Najsui dio June Amerike su unutranje visoravni Bolivije i Perua.

18

Hladna morska struja onemoguava isparavanje. Iz dubine oceana die se hladna voda koja hladi zrak i isuuje ga.

13

June su Ande pod utjecajem stalnih vlanih vjetrova. To je prostor stepa i zaslanjenih kotlina, a rastu i guste etinarske ume, dok je snjena granica na 700 m nadmorske visine. Uz Magellanov prolaz ta je granica na razini mora.

Slana kotlina Salar de Uyuni u Boliviji Vulkan Parinacotta u ileu

Klimatski pojasevi
Ovisno o klimi rasprostranjena je i vegetacija pa imamo ove klimatske pojaseve Anda: Sjeverni dio Anda sredinje Ande Meksika visoravan Temperature u Meksiku Tierra caliente 800 m 500 m do 1000 m 25C Tierra templada 2000 m 2400 m 1000-3000 m 18-13C Tierra fria 2100 m 2400 m 3000-4500 m 13-9C Tierra helada > 4500 m 3300 m (<10C) 4000 m (<6C) < 9C Visinska raspodjela temeratura u Latinskoj Americi Visinske zone Tierra helada Tierra fria Tierra templada Tierra caliente Granica snijega Granica drvea Sjeverni dio Latinske Amerike V T preko 3 300 ispod 10 1 800-3 300 10-17 (2 200) 800-1 800 17-22 (2 000) ispod 800 4 950 4 200 preko 22 Sjeverne Ande V T preko 3 500 ispod 6 1 900-3 500 6-18 (2 100) 500-1 900 18-24 (2 100) ispod 500 4 800 4 300 preko 24 Srednje Ande V T preko 4 000 ispod 6 2 000-4 000 6-18 (2 400) 500-2 000 18-24 (2 4000) ispod 500 4 800-5 300 4 300-4 700 preko 24

V visina u metrima (na mokrim planinskim stranama je vii broj, a na suhim je nii broj) T srednja godinja temperatura u C Kod klimatskih pojaseva postoje i razlike izmeu atlantske i pacifike obale.

14

TIERRA CALIENTE (ili calida, vrua zemlja) U Srednjoj Americi atlantska obala ima velike koliine padalina i visoke temperature. Vegetacija je praumska, a uz samu obalu su ume mangrova. Na pacifikoj obali izmjenjuje se vegetacija listopadnih uma, savana, stepa i polupustinja.
Klimatsko-visinska agrarna proizvodnja u Srednjoj Americi

Koliina padalina je do 500 mm/god, a na poluotoku Baja California 150-200 mm/god. Ovo je zona uzgoja kultiviranih biljaka. Uzgajaju se kakaovac, kauukovac, eerna trska, duhan, banane, a iznad 300 m kava. TIERRA TEMPLADA (umjerena zemlja) Na atlantskoj strani je prostor pod direktnim utjecajem sjeveroistonih pasata. Koliina padalina je vea nego u prostoru tierre caliente. I prauma je gua i bujnija. Ovdje dominira uzgoj pamuka (na viim visinama), eerne trske (na niem prostoru), kave (600-1200 m). Glavna kultura, uz ostale itarice, je kukuruz. TIERRA FRIA (hladna zemlja) Tierra fria je prijelaz prema planinskim umama i njeni nii dijelovi predstavljaju glavnu zonu naseljenosti (prostor oko Ciudad de Mexica). To je prostor Cf klime (do 4500 m). U nioj zoni (2000 m) uglavnom raste suptropska uma koja prelazi u listopadne ume, a one u panjake tierra helade. Ovo je ujedno i glavna zona ratarske proizvodnje, glavno podruje uzgoja kukuruza (na 3000 m nadmorske visine), a uzgaja se i voe. Tu raste degradirana crnogorica, hrast, bukovina i klekovina, a iznad 4000 m visokoplaninski panjaci. To je prostor ekstenzivnog stoarstva. TIERRA HELADA Tierra helada je prostor suhe kontinentalne hladne klime iznad 4500 m nadmorske visine.

Vegetacija
Najvei dio teritorija Latinske Amerike 40% prekrivaju ume i to tropske ume praume. Najvei prostor prauma u Latinskoj Americi je prostor selvasa. Praume su najgue u zapadnom dijelu porjeja Amazone, a obuhvaaju i prigorje Anda (do 1500 m), Brazilsko visoje, jug Gvajanskog visoja, priobalje Gvatemale, Hondurasa, Kolumbije i dio Bolivije. U Amazoniji do sada je registrirano oko 20 000 vrsta razliitih biljaka od ega samo 600 vrsta razliitih paprati, niz orhideja, dijaneda (biljke ljudoderke), kauukovca, bambusa, palmi, viktorija regis... Na sjeveru selvas prelazi u llanos, a na jugu u catingas. Junije je campos biljna zajednica neto niih trava i galerijskih listopadnih uma uz tokove rijeka. Krajnji sjeveroistoni dio Brazila prostor je kserofitne vegetacije sertao, a u zoni Gran Chaca rastu ume monte. Junije su pampe koje ovisno o strujanju pasata mogu biti vlane, polusune i sune.
Biljni pokriva June Amerike

15

4. STANOVNITVO
4.1. Indijanci
Prema jednoj teoriji prvi stanovnici Amerike doli su na prostor Amerike prije 12 000 godina iz Azije preko Beringova tjesnaca, no u suprotnosti s tim je nalaz kopaice stare 12 500 godina na nalazitu Monte Verde u junoj Argentini na temelju ega se smatra da su Indijanci trebali doi tisuu godina ranije. Kopaica je naena 1988., a do tada se najstarijom kulturom smatrala kultura naroda ili plemena Clovis u sredinjem dijelu Meksike visoravni Monte Albano iji su nalazi petstotinjak godina mlai. Pretpostavlja se da su dva nalazita otkrivena 19881997. jo starija pa se dri da su prvi Indijanci doli prije 13 00014 000 godina. To su nalazita Goya u sjeveroistonom Brazilu i Taima-Taima u Venezueli. Na prostoru Srednje Amerike obitavala su brojna plemena: Asteci, Maje, Mixteci, Olmeci, Tolteci , a na podruju Anda skupine: Atakama, Aimara, imu, Inke, Tarapaka Indijansko drutvo Srednje Amerike i zapadne obale June Amerike prolo je faze pretklasinog, klasinog i postklasinog perioda. U Srednjoj Americi prva skupina Indijanaca za koje postoje dokazi o postojanju su Olmeci iz oko 1300.pr.Kr. Njihova kultura traje do oko 600.pr.Kr. i predstavlja predklasino doba. Klasino doba poinje s Majama, a postklasini period poinje provalom toltekih plemena i zavrava 1500. s Astecima. Plemena Karipskih otoka su istrijebljena dolaskom crnaca. Indijanci tropskog podneblja sauvali su se od Razmjetaj indiosa i najznaajniji Europljana povlaenjem u praume, a Indijanci u smjerovi naseljavanja Andama su se uspjeli ouvati do danas. Oko 1500.pr.Kr. neke od plemenskih zajednica Amerike prelaze na sjedilaki nain ivota te su se poeli formirati prvi vei gradski centri sjedinjavanjem iz manjih sela a glavno zanimanje postaje poljoprivreda. U Srednjoj Americi to su Olmeci Meksiki zaljev, oko La Vente, San Lorenza i Zapoteci Monte Alban a u Junoj to je kultura Chavin.

INDIJANCI SREDNJE AMERIKE

OLMECI Olmeci su prva matina, izvorna civilizacija dananjeg Meksika (1300.pr.Kr.-400.pr.Kr.19). Ime im dolazi od rijei olmek to je naziv koji su ovom plemenu dali Asteci u znaenju ljudi iz zemlje guma. To se odnosi na prostor uz Meksiki zaljev, kraj iz domovine Chico Zapote. Tu raste kauukovac. Kultura im je bila vezana uz obalu Meksikog zaljeva, zapadno od Yucatana, na prostoru dananjih drava Vera Cruz i Tabasco.
Olmeka glava
19

Microsoft Encarta: 1500-900.pr.Kr.

16

Sjedita su bila San Lorenzo, Tres Zapotes Grad San Lorenzo je najraniji poznati centar. Razruen je oko 900.pr.Kr. i zamijenio ga je grad La Venta. Kulturu karakteriziraju monumentalne granitne i bazaltne glave do 2,5 m visine koje prikazuju zbijeni tip ovjeka s ispupenim ustima i rairenim nosom. Takav tip lica je poput lica jaguara (ovjek-jaguar) i naziva se tigerface ili babyface. Te su glave napravljene iz jednog komada kamena i u prosjeku su teke nekoliko tona ili desetaka tona. Glava iz nalazita San Lorenzo visoka je 2,75 m. Kako Olmeci nisu poznavali kola i kota jo se ne zna kako su te kamene gromade dopremali iz udaljenih kamenoloma. Pismo im jo nije uvijek odgonetnuto. Olmeci su bili vjerski narod koji je esto obiavao prinositi ljudske rtve. Bili su politeisti prirodne sile kao bogovi. Bog Xipe Totec oguljeni bio je glavni bog, bog ratara (bili su poljoprivredna kultura) i zapada. Njemu su se prinosile rtve mladih djevojaka. Noem od opsidijana im je u jednom potezu, dok su ive, skidana koa koju je zatim na sebe oblaila sveenica. To je bila ast za svakoga ija je ker bila rtvovana. Obred ima svrhu obnavljanja ivota svakog proljetnog solsticija. Olmeci su znaajni i po najstarijem pronaenom datumu Amerike koji je sauvan uklesan u stijeni: 2.9.31.pr.Kr. MAJE20 Olmeke je nasljedila kultura Maja ime zapoinje klasino i najdulje razdoblje. Postojale su ravniarske Maje, Maje na Meksikoj visoravni i Maje na Yucatanu (oko 800-700.). I sama civilizacija Maja prolazi tri faze: predklasinu, klasinu i postklasinu. Maje i do danas velikim dijelom nisu poznate. Izmeu 100. i 300.po.Kr. dogodila se erupcija vulkana Ilopanjo to je dovelo do migracije 30 000 Maja. Maje su imale nekoliko sredita, jer su se sredita civilizacije Maja mijenjala od sredinjeg Meksika gdje poinje pretklasina kultura Maja, preko prauma Gvatemale i Hondurasa u klasinom periodu do postklasine kulture na Yucatanu. U prvoj fazi Maje su se razvijale pod utjecajem Olmeca u blizini grada Teotihuacana. Taj je grad u pretklasinom periodu najvee vjersko i upravno sredite s preko 250 000 stanovnika (vie od Atene i Rima). Pismo nije u potpunosti odgonetnuto (kombinacija govornog pisma i simbola). Poznavali nulu prije Europljana21, izraunali su mitoloki datum od 90 milijuna godina unatrag.
Hram Sunca u Teotihuacanu
20 21

Gradovi Maja

Danas ivi oko 2 milijuna Maya i govore 24 narjeja. Europljani su nulu upoznali tek posredstvom Arapa.

17

Glavnu ulogu u prouavanju svemirskih tijela imaju piramide. Najpoznatije piramide su Suneva i Mjeseeva piramida u Teotihuacanu. Raene su kao i sve graevine Maja, od opeke i premazane crvenom bojom. Suneva piramida bila je opservatorij, a baza je bila skladite za itarice. Visoka je 65 m. Organizacija Maja je nepoznata. Do Bog Tlaloc 600.pr.Kr. Maje imaju dva odvojena vladara svjetovnog i vjerskog. Vlast sveenika i kneeva dobro funkcionira, ali u postklasino doba jaa svjetovna funkcija. Maje su na svim stelama urezivali datume. Kalendar Maja ima 365 dana i imao je vanu ulogu u vjerskom i svakodnevnom ivotu. Godina se dijelila na 18 mjeseci po 20 dana i konani period od 5 dana. Vanu ulogu imala je i igra loptom koja bi se mogla smatrati preteom koarke, ali je imala daleko okrutnije znaenje jer je predstavljala borbu dobra i zla, dana i noi, ivota i smrti. Bila je pod nadzorom sveenika, a cilj je bio ubaciti loptu u ko kukom. Lopta se nije smjela dotaknuti rukom, a igrae koji je izgube ekala je smrt. Poraena momad je takoer smaknuta. Igralite je bilo okrenuto prema sjeveru i predstavljalo je svemir, a lopta ollin je predstavljala Sunce tj. put Sunca u svemiru. Tako se proricala budunost. Lopta znai i potres. Pronaeno je oko 50 takvih igralita, a najvee je u Copanu, na granici Hondurasa i Gvatemale. No u poetku je kultura Maja Jaguar bog noi bila miroljubljiva. Glavna boanstva ravniarskih Maja bila su dva boga (politeisti): Tlaloc bog kie i Chalchiuhtlicue boginja vode (dama s ogrtaem od nefrita). I u poetku su im prinoene samo biljne i ivotinjske rtve. Maje su vjerovale da je svijet trg na ijim kutevima stoje Bacabi bogovi. U podzemlju stoje etiri Pahuatuna koji nadziru Zemlju. Smjerovi i bogovi su obojani. Crveno je istok (najvaniji smjer), crno zapad, bijelo sjever, a uto jug. U centru svijeta je Drvo ivota ije je korijenje u podzemlju, a kronja na nebu. Nebo ima 13 razina, a podzemlje osam. U njemu vlada Jaguar bog noi. U razdoblju klasine civilizacije sredite se seli na podruje Chiapasa, Hondurasa i Gvatemale Tikal, Copan i Bonampak. Tikal je znanstveno sredite za prouavanje astronomskih pojava s najveim piramidama Maja.22 Najvea piramida je Hram 4 s opservatorijem na vrhu. On je glavno sredite i najvei grad. Nalazi se u pokrajini Peten. Copan je kulturno sredite. Bonampak je grad s oslikanim zidovima. Otkriven je 1950ih u Chiapasu kao nalazite s najveim brojem fresaka na oba amerika kontinenta. Vlast Maja se iri prema sjeveru pa je u treoj fazi sredite Maja na Yucatanu. Ovdje poinje renesansa ili postklasina kultura Maja koja je vezana uz nekoliko sredita. To su Uxmal23, Labna i Chichen Itza mijeani gradovi Maya i Tolteca.24
22 23

Urezan je datum 6.VII.292. Uxmal su Maje itale [ooshMahl]. Drugi primjeri su: Chemax [chay MAHSH] i Ahau [ajan] to znai gospodin. 24 Tolteci su pokorili Maje, ali su ih Maje apsorbirali jer su bili brojniji.

18

Ispred zapadne obale Yucatana na otoku Jaina otok mrtvih otkrivena je najvea nekropola Maja. Naeni su grobovi istaknutijih Maja, uglavnom sveenika iji su oi i usta bili prekriveni zlatnim ploicama. Oko 600. svjetovni vladari preuzimaju vlast i tada pored hramova poinje gradnja palaa. Uxmal je grad renesansnih palaa. Postklasino doba zavrava s kulturom u gradu Chichen Itza [ien ica] na sjeveru Yucatana. Kultura Maja je tada ve pod utjecajem Tolteca, plemena koje je dolo sa sredinje Meksike visoravni. Oni su dali ratniku fazu samim Majama. U ovom razdoblju poinje rtvovanje ljudi, i to djevojaka. U gradu Chichen Itzi nalazio se sveti bunar, ispunjen ivim vapnom. U njega bi se ujutro s darovima bacale i mlade djevojke. Ako je djevojka preivjela do zalaska sunca izvlai se iz bunara i ona prenosi poruku bogova. U bunaru su pronaena 42 kostura. Oko 1200. Chichen Itza je naputena.

Chichn Itza na Yucatanu

est je prikaz boanstva Quetzalcoatl pernata zmija. On nije pravi bog, ve je to postao tijekom vremena. On je najstarija poznata stvarna linost Amerike. Bio je peti kralj Tolteca kojeg su njegovi nezadovoljni podanici zbacili, a on je obeao da e se vratiti s istoka kao bijeli bog.25 Maje i Tolteci su izraunali da e se to dogoditi 1519.26, a upravo te godine u Meksiku se pojavio Hernan Cortes.

Bog Quetzalcoatl

Povijest Maja do Totoneka, Tolteka, Chichimeka, Olmeca, Zapoteca zapisana je na latinskom u knjizi Kodeks Vindononesis ili Chilam Balama, jednog panjolskog misionara. Prema toj knjizi poznate su dvije osobe: Poglavica etiri aligatora iz 692. prvi tolteki vladar za kojeg nije sigurno je li bio stvarna osoba. Drugi je Quetzalcoatl koji je 998. protjeran iz grada Tula. On je prva potvrna stvarna linost Amerike. 26 Maje na Yucatanu panjolci su pokorili 9.11.1546. No prije, sa 8. na 9.11. bila je no punog mjeseca, u majanskom kalendaru 5 CIMI 19 XUL dan Smrti i noi, a kako su Maje bili fatalisti jednostavno se nisu ni borili jer su vjerovali da se ne mogu oduprijeti sudbini.

25

19

TOLTECI, ZAPOTECI, MIXTECI, TOTONACI Tolteci27 su putovali Meksikom visoravni sa sjevera i sjeverozapada, te su osvojili sredinji dio visoravni, a oko 900. proirili su se na Yucatan, pokorili Maje i formirali svoje najvee sredite Chiche Itza28. Sa sjevera su oko 1000. provalila plemena Zapoteca29 koja se naseljavaju na mjesto Tolteca. Oni su se razvijali paralelno s drugim plemenima koja su provalila u to vrijeme sa sjevera i sjeverozapada Totoneci, Mixteci i Chichimeci. Zapoteci su veliku panju posveivali tovanju predaka pa su najljepa ostvarenja ostavili u materijalnoj kulturi vezanoj uz grobove i tovanje preminulih urne, grobovi Zapoteke su pokorili Mixteci iz zemlje Montenegro koji su preuzeli vlast na sredinjem dijelu Meksike visoravni. Ostali su samostalni sve do dolaska panjolaca usprkos jakoj dravi Asteka u susjedstvu. Totonaci30 su se naselili uz obalu gdje su sagradili grad El Tajin munja. U njemu je sagraena sedmerokutna piramida sa 365 nia. Neki dre da je to simbol kalendara, a svaki kat predstavlja jedno nebesko tijelo. Posljednji na ovaj prostor dolaze Chitimeci31 [iimeci] koji su se naselili na jezeru Texcoco, oko grada Tule (rogozov grad) koji je postao najvee znanstveno i intelektualno sredite posebno nakon to su sa sjevera doli Asteci sedmo, posljednje pleme Chitimeka.
Asteki piktogram

ASTECI Asteci su posljednje, sedmo pleme Chitimeca Indijanaca i pripadaju skupini Nahuatl Indijanaca. Naziv Asteci dobili su od drugih plemena, a sami su sebe nazivali Mexica Indijanci [mehika]. Oni su sa sobom nosili drveni kip koji im je predstavljao vrhovnog boga, te su se naselili tamo gdje im je taj bog rata i sunca Uitzilopochtli ([uiilopotli], ljevoruki kolibri) to naredio rijeima: Kad vidite na jezeru otok, na otoku kaktus, na katusu orla koji dri zmiju, tu trebate izgradite va centar32. Asteci su bili okrueni monijim narodima, no s vremenom su rasli i uspostavili superiornu vojnu i civilnu organizaciju. 1325. sagradili su na mjestu dananjeg Ciudad de Mexica Tenochtitlan najvei grad. Asteci su bili pleme koje se iri. Nisu sklapali savez sa slabima protiv jaih, ve sa jaima da bi svladali slabije, a zatim su zajedno sa svladanim, slabijim napadali jake. Bili su okrutni ratnici. Po legendi njihovog boga sunca i rata, Uitzilopochtlia, rodila je stara ena koja je uvala sveti hram. Ona je na podu nala jednu lopticu od perja te ju je podigla i spremila u prsa. Ostala je trudna, a imala je mnogo sinova i jednu ker koji su je tada htjeli ubiti. Ali iz trbuha je iskoio bog. Kako je on imao gubu odluio se rtvovati i kao bog sunca utopio se u jezeru, ali kako se morao stalno raati za to mu je trebala hrana mladii. Zarobljenici su rtvovani u manje vanim rizualima, a kod vanih ratnici su se dobrovoljno javljali za rtvovanje jer je to uz pogibiju u borbi bila najvea ast. Godinje se rtvovalo i do 5 000 mladia. Pri tome im se jelo srce, a ponekad i
Na astekom jeziku koji se naziva i nahuatl to znai veliki graditelji. Tada su Majama prenijeli svoje boanstvo Quetzalcoatl. 29 Kultura Zapoteka se nekad naziva i Monte Alban kultura po njihovom najznaajnijem sreditu. 30 Kultura Totonaka se nekad naziva i Vera Cruz kultura po dravi Vera Cruz koja se u grubo poklapa s prostorom njihove drave. 31 Ime Chitimecs znai pasji narod. 32 Njihovo naseljavanje zapravo je posljedica injenice da su doli kao posljednji narod sa sjevera u migracijama koje su nastale nakon nestanka kulture Tolteca ime su bili prisiljeni zauzeti movarni dio zapadno od jezera Texcoco.
28 27

20

tijelo. Vjerovalo se da se mukarci poslije smrti reinkarniraju tj. odlaze u raj kao kolibrii sveta ptica za Asteke. Seljaci su odlazili u raj, a loi, zarobljenici i potlaeni u podzemni svijet. Ti su okrutni ratnici tovali cvijee i ptice. Vana je bila vjetina mirisanja cvijea koja se posebno uila (to je bila vjetina mukaraca). Odgoj Asteka. Obrazovanje je bilo obavezno za sve Asteke. Uili su praktine vjetine, ali i plemenitost, ljubaznost, mirisanje cvijea, hodanje i pjevanje. Nou su odlazili sami na planine. Razlikovalo se nekoliko stupnjeva odgoja: telpochcalli priprema mladia za rat (ratne vjetine) za obian puk calmecac vie obrazovanje za elitu cuicacali centar za glazbu, ples i obrede. Bez obzira na vrstu kole djeaci su obavezno radili na polju, odravali vatru u hramovima. Strogo su se kanjavali i za najmanji prekraj. Po zavretku kole slijedila je enidba. Plemii su mogli imati vie ena. Kad dijete umre zakopa ga se pored kukuruznog polja kako bi titilo polje. Sam porod je borba ime ena postaje ratnica. ena koja umre pri porodu postaje besmrtna. Ona je ratnica ubijena u boju i odlazi u kuu Sunca. Drutvena struktura. U Astekom drutvu postojalo je nekoliko skupina stanovnika: Robovi kanjenici za ratne zloine ili ljudi koji su se sami prodali u roblje. Oni mogu postati slobodni kada otplate dugove, ako rodbina zauzme njihovo mjesto ili kad vlasnik umre. Djeca robova su slobodna. Seljaci bezemljai tlalmaitl ruke zemlje. Radnici, seljaci, obrtnici macehualtin (glavnina stanovnika). Gospodari, upravitelji gradova, generali teculi ive u palai, ne plaaju porez. Jezik Asteka je nahuatl. Glas c prije a i o prelazi u k, a prije e i i u qu. Ch se ita , a x kao sh. Primjeri: mexica se ita [may SHEE-kah], huitzilopochtli [weets-eel-oh-pohch-tlee], a tenohtitlan [tay-nohchTEE-tlahn]. Asteci su odravali ciklus velike vatre. Svake 52 godine, kada se zvijee Plejada nalo na sredini neba, na vulkanskoj kupi palila se velika Nova vatra. Time se odravala mo Asteka i nastojao odgoditi povratak protjeranog boga Quetzalcoatla. Vrhovna boanstva su jo Gospodar i Gospodarica dvojnosti koji ive na trinaestom nebu i stvorili su sve bogove, boice, Sunce, Mjesec odnosno vjeno svjetlo.33 Quetzalcoatl se po legendi trebao vratiti s istoka 1519. Asteci su imali nesreu to se tada s pojavio Hernan Cortes pa je vladar Asteka Montezuma II. gnjevni vladar 8. studenog 1519. otvorio vrata Tenochtitlana mislei da je doao sam bog34. Cortez je tako uetao u grad i potpuno ga unitio. Time prestaje period Asteka i poinje vladavina bijelaca.

Rekonstrukcija Tenochtitlana

Najvaniji dnevni bogovi su Uitzilopochtli, Coyolxauhqui (boica mjeseca) i Tlaloc (bog kie). Bijeli ovjek s bijelom bradom, na konju, u oklopu, a doao je s Istoka preko mora tono kako je stajalo u legendi na toan datum iz legende.
34

33

21

INDIJANCI JUNE AMERIKE

Velike kulture Indijanaca u junoj Americi su kulture Chavin, Paracas, Moche35, Tiahuanacu, Huari36, Chimu37, kultura Inka Poeci poljodjeljstva datiraju se u Junoj Americi oko 8000.pr.Kr., a prelazak na sjedilaki nain ivota u 4.tis.pr.Kr. ujedno je i poetak metalnog doba. Prva visoka civilizacija nastaje u 1.tis.pr.Kr. i tada zapravo poinje urbani razvoj June Amerike. To je kultura Chavin.
Artefakt kulture Chavin

KULTURA CHAVIN Kultura Chavin38 nastala je kao i kulture Srednje Amerike te i u njoj vanu ulogu ima prikaz ovjeka-jaguara. Ova kultura osim nekih materijalnih ostataka nije ostavila nita pa je poprilino nepoznata. Kultura je poznata po ostacima trokutastog hrama, reljefnim prikazima ovjeka-jaguara, naseljima s vodovodom i sl. Keramika pokazuje slinost s kulturama zapada. U poetku je jednobojna, a poslije crvena i crna. Iznenada nestaje krajem 1.tis.pr.Kr. KULTURA PARACAS Kultura Paracas39 se razvijala junije od kulture Chavin. Ime je dobila po poluotoku koji je bio glavno pokapalite istaknutih lanova drutva. Grobovi su bili usjecani u kamen. Specifinost te kulture je mumificiranje. Pokapanje se vrilo u dvije faze. U prvoj su svi pokojnici bili obueni40 i u zgrenom poloaju. U tkaninama koje su nam se, u suhoj klimi, izvanredno sauvale pronaene su nijanse 190 razliitih boja. U drugoj fazi tijelo se umatalo u nekoliko slojeva platna41. Usta i oi bili su pokriveni zlatnim ploicama, zubi i prsti povezani, a lice je bilo premazano bojama tamnocrvenom i deformirano osobito donja vilica. Kultura Paracas ima tri faze koje su dobile imena prema dolinama u kojima su nastala: Paracas Nazca,42 Paracas Ica i Paracas Pisco. KULTURA NAZCA Za kulturu Nazca karakteristine su cik-cak graevine i veliki reljefni oblici u prostoru koji se vide iz zraka likovi ptica, pauka KULTURA CHAN CHAN Chan Chan je glavni grad drave naroda Chimu na podruju Kolumbije. On u 10.st. predstavlja najvee trgovako sredite June Amerike kao Teotichuacan u Srednjoj Americi s vie od 250 000 stanovnika na 15-18km2 povrine. KULTURA SAN AUGUSTIN Kultura San Augustin razvijala se na prostoru Kolumbije od 1000.pr.Kr. do 800.po.Kr. Do danas je nepoznata i relativno mrana. Na cijelom prostoru Kolumbije sauvani su veliki kipovi ljudi, ivotinja (ovjek-jaguar) i demona (do 4 m visine). Postavljeni su na breuljcima ili u podzemnim kultnim prostorijama. Okrenuti su prema istoku (Suncu). Kultura je, kao i junija kultura Tiahuanacu, naglo nestala pred dolazak Inka.
35

Reljefni oblici karakteristini za kulturu Nazca

Kultura Moche je kultura klasinog perioda sredinjih Anda ija je vojna drava egzistirala uz sjevernu peruansku obalu od 200.pr.Kr. do 700.po.Kr. Ime je dobila po svom ceremonijalnom i upravnom centru. 36 Huari su vojno drutvo koje je egzistiralo od 750. do 1000. u Peruu i sa kulturom Tiahuanacu dijeli religiju i ikonografiju. 37 Ova se kultura nekad naziva i kultura Chan Chan po njihovom glavnom gradu. 38 Kultura Chavin je kultura pretklasinog doba June Amerike i traje od 1200. do 200.pr.Kr. 39 Kultura Paracas je takoer pretklasina kultura koje je egzistirala uz obalu junog Perua od 1100. do 200.pr.Kr. 40 Mukarci su bili obueni u kaputi, imali su maramu oko pasa i turbane na glavi. 41 Umotani su u vie razliitih ovoja, a na vrhu je mantas. 42 Kultura Nazca se u literaturi obino navodi kao posebna kultura.

22

KULTURA TIAHUANACU Kultura Tiahuanacu je najvea kultura June Amerike u vremenu prije Inka. Ta je kultura poznata po monolitnim Sunevim vratima. To je ritualno mjesto posveeno bogu sunca (najvee boanstvo). Visoka su 3 m i napravljena su od jednog komada kamena andezita. Kultura je postojala od 300. do 600., a nakon toga je naglo nestala. Egzistirala je na prostoru oko jezera Titicaca. INKE Inke su dole na prostor dananjeg Perua i Ekvadora u 14.st. Ime Inka je zapravo naziv za vrhovni sloj drutva sloj koji potjee od praoca Manco Capac. Ta rije na quetchua jeziku znai princ ili kralj. Inke su stvorile dravu koju neki dre izvornom demokracijom, neki feudalnom dravom, neki socijalistiko-komunistikom dravom tog perioda, a neki diktaturom. U svakom sluaju razvili su jednu od najveih svjetskih civilizacija i kultura. Po legendi Inke je vodio Manco Capac sin sunca kojeg je poslao bog sunca Inti da naui ljude. Kad je to uinio pretvorio se u kameni kip koji je uvan u glavnom hramu Coricancha u Cuzcu. Manco Capac roen je, po legendi, u peini zajedno s tri brata i deset klanova Inka. Inti mu je rekao da osnuje grad tamo gdje uspije ugurati zlatni tap u zemlju dok tap ne nestane. Na tom mjestu osnovan je Cuzco. Mama Ceste i prostiranje carstva Inka Kilya je Intijeva ena i sestra i pramajka Inka. Do 14.st. Inke su beznaajno malo pleme. Prva ekspanzija poinje za vrijeme 8. kralja Viracoche [virakoa] i njegova sina Pachacutia. Viracocha je carstvo proirio na oko 40 km oko Cuzca s ime je Pachacuti nastavio. Pachacutia mnogi povjesniari smatraju najveom linosti obje Amerike, jednim od najveih osvajaa i vladara svijeta. On je osvajao, ali je i proveo velike promjene u drutvu. On je prvi veliki reformator. Podijelio je godinu na 12 mjeseci, a ljude na 12 ivotnih doba tj. klasa. Izvrio je prve popise uroda i uveo je porez. Odredio je da 1/3 uroda dobivaju Inke, 1/3 sveenstvo, a 1/3 ide u zajednika skladita. On uvodi kult Viracoche, boga stvoritelja svijeta. Viracocha je prvi svijet napuio kamenim divovima, a uniten je velikom poplavom. Zatim je Viracocha od gline napravio ljude i poslao ih na Zemlju, a zatim je stvorio Sunce, Mjesec i zvijezde. Pachacutijev brat, Topa Inca Yupanqui, bio je jednako sposoban vladar za kojeg dolazi do nove ekspanzije. On 1471. osvaja sjevernu Argentinu i ile. On centar drave postavlja u Cuzcu. Carstvo je najvei opseg doseglo za Cuzco njegova sina i nasljednika, Huayna Capac (1493-1525). Carstvo se tada protezalo od june Kolumbije43, preko Ekvadora, Perua, Bolivije do sjeverne Argentine i ilea44. To je zlatno doba carstva. Nakon njegove smrti dolo je do borbe izmeu njegova dva sina to je oslabilo carstvo45.
43 44

On osvaja dravu naroda Chimu u Kolumbiji. Carstvo se protezalo u duini od 3 500 km i imalo je izmeu 3,5 i 16 mil stanovnika razliitog plemenskog porijekla. 45 Borba je zavrila 1532. kada je Atahualpa zarobio Huascara.

23

15.11.1532. dolazi Francisco Pizzaro sa oko 180 ljudi. On je Atahualpu, koji ga je drao polubogom, napravio zatoenikom u vlastitoj kui. Da bi se otkupio Atahualpa je naredio da se cijela jedna soba napuni zlatom te je preao na kranstvo. Pizzaro mu je stoga ukazao milost tako to ga je ubio davljenjem. Pizzaro je za novi glavni centar 1535. odredio Limu. Dopustio je da Manco Capac, Huascarov brat, preuzme vlast, a on je nakon nekoliko godina digao ustanak protiv panjolaca. Kako je bio poraen morao se povui u planine gdje su ga ubili vlastiti ljudi. Posljednji pretendent na prijestolje Inka bio je njegov najmlai sin, Tupac Amaru, kojem su panjolci odrubili glavu. Inke su bili nenadmani graditelji46. Njihovi zidovi su graeni od nepravilnih oblika kamena bez vezivnog materijala, utiskivanjem jednog kamena u drugi. Kamenje se tako uklapa jedan uz drugog da izmeu njih nije mogue uvui ilet. Gradili su ogromne palae, a izgradili su i ogromni sistem cesta koji se protezao kroz cijelo carstvo. Takoer su imali najrazvijeniji sistem pote bez pisma. Mogli su od sjevera carstva do juga prenijeti poiljku u roku od 24 sata. Nisu poznavali ni glasovno ni slikovno pismo. Postojali su samo quiposi vezice s voriima na pagu. Svaka vezica je predstavljala simbole za odreene rijei. Poruke su iitavane prema ornamentici, boji, veliini i razmjetaju voria. Inke su bili i vrsni tkalci i umjetnici47. Machu Picchu Jedan od njihovih najveih gradova bio je Machu Picchu [mau piu]. Njega je tek 1911. otkrio ameriki istraiva Hiram Bingham. Nalazi se 80 km sjeverozapadno od Cuzca, na hrptu izmeu dva planinska vrha, a 600 m iznad kanjona rijeke Urubambe. Mislilo se da je to izgubljeni grad Inka, njihovo posljednje utoite, ali utvreno je da je to bilo vrhovno svetite posveeno bogu sunca (hramovi, palae, fontane). Krajem 1980ih u praumama zapadne Amazone pronaen je grad Vitkabamba kojeg su Inke naselili nakon dolaska panjolaca. Pravili su kruh od dvije itarice: kukuruza, lobode i avoljeg brana. Nisu bili stoari. ivotinje im nisu sluile kao hrana ve su bile teglee ivotinje te su se koristile za dobivanje vune ili koe, a njihov izmet kao ogrjev (alpake i ljame).

INDIJANSKO TOVANJE
Indijanci su tovali svetost stabla, vjetra, kria, broja 4 i sna i to je zadrano do danas. Povezani su i sa tovanjem biljaka. Svaka biljka po njima ima etiri moi. One su sadrane u liu, lukovicama, plodovima i sjemenkama. Sve imaju funkciju da ljude hrane i napajaju, da ih lijee, ali i truju, a mogu im posluiti kao zaini ili kao sredstvo za uivanje. Biljke takoer pruaju vizije. Plemena uz rijeke Purus i Jurua poznaju tri takve biljke koje tako djeluju: paticuni (prua vizije), chupa (ini ljude agresivnima) i Yura Yuti (smrtonosna biljka koja slui za neprijatelje). Indijanci posebno tuju stabla. Stablo je simbol broja etiri, doziva vjetar, kiu, ono je ivo bie. Stabla su vrijedna kao i ljudi, i vrijednija. Drvo je po njima os svijeta jer kronjom dodiruje nebo, a korijenom zemlju i tako ujedinjuje kozmike sile. Biljka kukuruz se tovala kao majka, posebno kod Inka. Kukuruzno brano i crvena glina bili su najvei darovi koji su se mogli rtvovati moru. tovali su i ivotinje. ivotinje su dane ljudima na uivanje, ali pod uvjetom da ne ubiju ivotinju majku. U tijelu ivotinja nalaze se duhovi koji odreuju smisao ovjekova ivota na Zemlji. Vladar duha ivotinja odreuje svakom ovjeku broj ivotinja koje smije ubiti. Prekomjerno ubijanje ivotinja je smrtni grijeh.

46 47

Najzagonetniji graditelji do danas. Najvei dio umjetnosti i blaga Inka je nestao jer su panjolci odvezli zlato, a jedan dio je potopljen.

24

Neke su ivotinje Indijanci vidjeli tek s dolaskom Europljana npr. koko. Indijanci nisu mogli shvatiti da postoji neka toliko glupa ivotinja koja ovjeku slui i nosi mu jaja pa su neka plemena npr. Coniba u Boliviji odbijala koko. Koko je za Indijance bila opasna. Smatrali su da e oslijepiti ako pojedu jaje. Plemena oko rijeke Purus bojala su se goveda jer je dolazak goveda znaio bijes duhova vode, a to znai smrt. Vjerovali su da su ljudi potekli od ivotinja. Sve to se rodi ivo proizlazi iz duha ivotinje. Plemena iz Amazonije su vjerovala da su ljudi nastali iz liinki koje se nalaze u tijelu divova to su potopljeni u velikom potopu. Grand Chaco Indijanci su smatrali da su mali kukci stvoritelji svijeta48. Kornjaa je bila simbol mudrosti. Maye i Asteci su posebno tovali pernate ivotinje: papige, prepelice, purana, kolibria, orla. Kod Asteka mukarci su bili obueni u bogove ptica. Zajedno s pernatim ivotinjama veliku vanost imala je zmija. Maye su tovale boga Kukulcana u obliku zmije sa zelenim perjem. Tog su boga kasnije preuzeli Asteci kao Quetzalcoatla. Indijanci su posebno tovali jaguara od Olmeca do Inka. Postojalo je vjerovanje da su se mrtvaci ponovno pojavljivali na svijetu kao jaguarov duh kako bi se mogli osvetiti. Jaguar odabire amana (vraa). aman49 moe biti samo onaj ovjek kojeg je u djetinjstvu dotakao ili ogrebao jaguar. On se smatra posveenim. Sam aman je u obredu mogao poprimiti oblik jaguara. Izobrazba amana bila je dugotrajna i stroga. amani i danas imaju sposobnost komunikacije s duhom prirode i sposobnost da koriste razne opijate (kaktus pejotl). aman se mogao postavljati i generacijski (nasljedno)50. aman moe komunicirati s duhovima, mora poznavati sve vrste opojnih sredstava, zna istiti selo od zla, lijeiti ljude, tjerati uroke, pomrine Sunca i Mjeseca, ublaiti djelovanje potresa zbog svega toga naobrazba je duga i poinje se dok je osoba jo dijete. Broj 4 je mistini broj. Proizlazi iz snage vjetra, donosi plodonosnu kiu, a dolazi sa etiri strane svijeta. Ljubiti vjetar za Indijance je molitva svim bogovima. Iz slavljenja tog broja i vjetra proizlazi sveti simbol kria. Kri su poznavali i prije dolaska Europljana. Kri se tovao i kod Maya. I Maye i Asteci i drugi Indijanci u svojim su hramovima imali prikaze bogova na zidovima, a oni su u ruci nosili kri. Asteci su imali obiaj u vrijeme proljetnog ekvinocija mlade ratnike pribijati na kri kao rtvu bogova. Veliko znaenje imao je i san. Vjerovali su u snove i morali su se ravnati po njima. San ih je mogao potaknuti na izuzetno velika, nadnaravna djela, ali ih je mogao dovesti i u potpuni fatalizam gdje im je bilo lake trpjeti veliku patnju nego se boriti. San je bio vrijednost kojoj se sve moralo rtvovati. On je objanjavao ponaanje u svakodnevnom ivotu. Tumaenje snova tako je prisililo Indijance na povlaenje pred bijelcima umjesto na borbu jer su smatrali da je svaka borba uzaludna kako su i sanjali. Sa snom je povezano i vjerovanje da ovjek ima dvije due. Jednu ovjek dobiva kad se raa, a druga se razvija s vremenom. Prva je biljna dua, miroljubljiva dua dobrote ili dua leptira, a druga ivotinjska dua, okrutna dua zloe ili dua jaguara. Obje se due nalaze u istom tijelu. Kada ovjek umre, due se razdvajaju. Dua leptira ide na jug, istok i/ili zapad, a dua jaguara odlazi na sjever.

JEZINE SKUPINE
Postoji nekoliko skupina Indijanaca to je posljedica migracija i irenja Indijanaca. Skupine se izdvajaju po jezicima (jezine skupine). Najznaajnije su: Chon (juna Argentina) Ges (istoni Brazil) Tupi-Guarani (ratrkani su po cijeloj Junoj Americi u osam skupina) Araukijska skupina (od Kube do Bahama i od ua Amazone do Urugvaja) Karipska skupina (Antili Mato Grosso Peru jug Amazonije) Chiheba (prevlaka) Aymara (jezik prije Inka) Quechua (jezik Inka)

Slino vjerovanje postojalo je i na Tibetu, kod Sumerana Rije aman dolazi od rijei shraman to je sanskrtska rije za budistikog sveenika ili, to je vjerojatnije, od manurske rijei saman u znaenju uzbueni ovjek. 50 amani Azije i June Amerike na poloaj dolaze nadnaravnim putem (rjee generacijski).
49

48

25

4.2. Crnci
CRNAKA VJEROVANJA
Crnci koje su panjolci doselili na Karipske otoke potpuno su potisnuli Indijance. Oni su sa sobom iz Afrike donijeli svoja vjerovanja. Crnci koji su doli s prostora dananjeg Benina (pleme Joruba51, nekadanji Dahomej) donijeli su svoje religije Voodoon [vudun], Orisha [oria] i Santeria. Aida Vedo je bog duge, Baku je zao duh, Inkubi je duh koji dolazi nou opsjeda ljude, Baja Samedi titi grobove, a Dombala je bog zmija. Ezuli je boica ljubavi, Maniza bog kreacija, Ogun bog rata, Leiba muko-enski bog, Emanja boica vode, a Lebi boica ljubavi. Orisha je religija bogova i polubogova. To je oznaka za bogove. tuje polubogove i glavnog boga Orishu. Prinose se rtve u obliku hrane. Voodoon je religija bijele magije za rtvu se prinosi hrana. Naziv dolazi od dahomejske rijei vudun to znai duh. Najrairenija je na Haitiju, a prakticira se i na Kubi, Trinidadu, u Brazilu i na jugu SAD posebno New Orleans. U obredima se koristi glazba bubnjevi ples. U transu houngani [hungan] inicira vjernika. Santeria je religija crne magije rtve su ive ivotinje. Santeria je sinkretistika religija koja se posebno prakticira na Kubi i Puerto Ricu te SAD-u. Uz santeriju se vee pojam zombi. To je tijelo bez due. Houngan, vra ga ili uzdie iz mrtvih ili ivog ovjeka liava due kako bi ga pretvorio u zombija koji e mu sluiti kao rob.52 Crnci su u ovaj prostor doli sluajno53. U Latinskoj Americi provodio se sistem encomiendosa u kojem su panjolci zajedno sa zemljom dobijali i Indijance koji su im postajali robovi. Sveenik Bartolome de Las Casas54 (1474-1566.) je za pomo u nekoliko ekspedicija dobio jednu encomiendu.55 Vidjevi iz prve ruke kako bijelci postupaju s Indijancima, uasnut time Las Casas se poeo boriti za ukinue ropstva i poboljanje uvjeta u kojima ive. 1515. trai od kralja da se dovezu crnci kako bi zamijenili Indiose. U pismu Karlu V. on navodi da je sistem encomiendosa nepravedan i da Indijanci ne mogu izdrati velike napore te predlae da se ponu dovoziti crnci iz Afrike koji su izdrljiviji. 1517. kralj potpisuje odluku da se na podruja pod panjolskom upravom ponu dovoziti crnci. Prvo su crnci bili samo sluge vezane ugovorom. Oni su tada zajedno s bijelcima sudjelovali u osvajanjima i istrebljivanju Indijanaca. Od 1661. oni postaju doivotne sluge, da bi na kraju postali robovi56. 1817. ukinuto je ropstvo u panjolskim posjedima, 1823. ukinuto je Junoj Americi, osim u portugalskim posjedima (Brazilu) gdje je ukinuto 1888. Rasno mijeanje stanovnitva u Latinskoj Americi bilo je slobodnije nego u SAD-u. Udio mijeanog stanovnitva znatno je vei nego u Sjevernoj Americi. U Sjevernu Ameriku uglavnom su se doseljavale obitelji i to iz konzervativnih dijelova Europe, a u Latinsku Ameriku uglavnom su dolazili samo mukarci, vojnici te robovi iz Afrike. Danas mulati (mjeavina crnaca i bijelaca) i zambosi (cabodos, cafuso; mjeavina crnaca i Indijanaca) ine veinu na srednjoamerikim otocima57. Crnci nisu samo populacijski ve su i kulturoloki odredili prostor Srednje Amerike.
Dovoenje robova Pleme Joruba uspostavilo je u 17.st. jako kraljevstvo Oyo izmeu Dahomeya (dananjeg Benina) i rijeke Niger. Osoba je u transu, pada u kliniku smrt te je sveenik zakopa. Nad grobom pravi krugove ime doziva duhove koji kroz zemlju ulaze u osobu. Kada se grob iskopa osoba se budi iz transa i postaje posluna. 53 Prvi crnci u Novi svijet doli su jo s Kolumbom. Pedro Alonso Nio bio je navigator na Kolumbovu brodu. Crni kolonisti pomogli su Nicolasu de Ovandu da osnuje prvo panjolsko naselje na Hispanioli 1502. Juan Valiente vodio je panjolce u vie bitaka protiv naroda Araucanian na sjeveru ilea izmeu 1540. i 1546. zbog ega je, iako rob, nagraen imanjem sjeverno od Santiaga. Crnci su zajedno sa panjolcima poetkom 16.st. osvojili Gvatemalu, 1527. pruili su glavnu pomo kad su panjolci osvajali Floridu. panjolci su od 1502. do 1518. slali u Novi svijet kao radnike na stotine crnaca, Afrikanaca roenih u panjolskoj koji su se nazivali Ladinosi. 54 Napisao je knjigu Historio de los Indios (1528). 55 Encomienda je imanje s robovima koje daruje kralj. 56 U tim novim odnosima dolazi do zbliavanja crnaca i Indijanaca, a tako dolazi i do pribliavanja vjera. Crnci su sa sobom donijeli hai i koku.
52 51

DOLAZAK CRNACA

26

4.3. Suvremene demografske karakteristike Latinske Amerike

BROJ STANOVNIKA Broj stanovnika Latinske Amerike se brzo mijenja, a kao i kod drugih zemalja u razvoju smanjuje se i natalitet i mortalitet. Latinska Amerika je, pored Afrike, kontinent s najbrim porastom broja stanovnika. Nakon II.sv.rata (1950.) Latinska je Amerika imala 166 mil stanovnika, a 1995. 482 mil. Najvei broj stanovnika imaju Brazil (152 mil), Meksiko (93 mil), Argentina (34,38 mil) i Kuba (11 mil). GODINJI PORAST STANOVNIKA Godinji porast stanovnika je iznad svjetskog prosjeka (1,6%) i iznosi 1,8%. No, stopa rasta nije jednaka u svim dijelovima. Najvei je rast ostvaren u kopnenom dijelu Srednje Amerike sa stopom od 2,2% (Meksiko, Panama; poveanje sa 37 mil stanovnika na 129 mil). Najmanji porast imaju Karipski otoci (1,3%, sa 17 mil na 36 mil stanovnika). U Junoj Americi broj stanovnika poveao se sa 112 mil na 324 mil. NATALITET I MORTALITET Stopa nataliteta June Amerike je 26 , a u Srednjoj Americi natalitet iznosi 29 . Najnii natalitet je na Karibima (22 ), a tu je najvea stopa mortaliteta (8 ). Mortalitet je tipian za nerazvijene zemlje (1995. je u Junoj Americi iznosio 5 , Meksiko 7 ). Prosjena stopa infantilnog mortaliteta u Junoj Americi iznosi 40 (Urugvaj 18 , Bolivija do 71 ). GUSTOA NASELJENOSTI Latinska Amerika je vrlo rijetko naseljen kontinent, samo 23 st/km2. To je posljedica niza prirodnih faktora kao to su ogromni praumski prostori (Amazona, Honduras, Chiapas, Gvatemala), pustinjski prostori (Atacama58, Baja California, sjeverni Meksiko59), hladni prostori (Patagonija). Najmanju gustou naseljenosti ima Juna Amerika sa 18 st/km2, a najveu Karipski otoci sa 152 st/km2.

Gustoa naseljenosti u Junoj Americi

Na Kubi ima neto vei udio bijelaca jer je to bila prva baza za naseljavanje Europljana u Latinsku Ameriku. Zbog pustinja uz Pacifik veina gradova i stanovnitva je na samoj obali ili na visoravnima u unutranjosti. U pustinjama su naseljene samo rijetke oaze. 59 Stanovnitvo je uglavnom vezano uz sredinji dio, Meksiku visoravan.
58

57

27

PROSJENA IVOTNA DOB Prosjena ivotna dob je 68,5 godina dosta velika za nerazvijeni kontinent. Mukarci u prosjeku ive 65 godina, a ene 71,8 godina60. Prosjena ivotna dob mukarci ene 68 74 65 72 67 71

Srednja Amerika (kopneni dio) Juna Amerika Karibi

UDIO URBANOG I SEOSKOG STANOVNITVA Koncentracija stanovnika je uglavnom vezana za gradove. Vrlo je velik udio gradskog stanovnitva u ukupnom broju stanovnika. Urbano stanovnitvo na Haitiju i u Gvatemali ini oko 32% ukupnog broja stanovnika, na Porto Ricu 71%, u Brazilu i na Kubi 75%, u ileu i Venezueli 84%, Urugvaju 90% (3 mil stanovnika). Velik broj stanovnika ivi u glavnom gradu. U Urugvaju je to 50% stanovnitva. Na Bahamima, oko Nassaua koncentrirano je 65% stanovnika. To ne odgovara potrebama jer je gospodarstvo nerazvijeno i grad nema snage da prihvati sve ovo stanovnitvo koje uglavnom ine mladi. Najvei dio stanovnitva unutar gradskih naselja ivi oko sredita i u metropolitanskim regijama (64%). Posljedica toga je da se brojni junoameriki gradovi suoavaju s problemima doseljavanja stanovnitva iz ruralnih podruja koji se naseljavaju u rubne etvrti grada.
Nova poboljana struktura latinoamerikih gradova

URBANIZACIJA U LATINSKOJ AMERICI Proces urbanizacije Latinske Amerike traje od razdoblja starih kultura. Za suvremena urbana obiljeja Latinske Amerike vaan je dolazak panjolaca i panjolskog naina gradnje poetkom 16.st. panjolci su tada formirali jezgru gradova koji, za razliku od indijanskih gradova, postoje i danas. Prvo naselje koje su panjolci osnovali je Santo Domingo na Haitiju. On je osnovan 1520. i bio je baza za osvajanje kontinenta. 1521. osnovan je Ciudad de Mexico, 1529. Maracaibo, 1535. San Salvador, 1536. Lima, 1535. Caleo, 1545. Habana, 1546. Monterrey Gradovi Indijanaca su bili otvoreni prema okolnom, ruralnom prostoru i stanovnitvu, dok su panjolski gradovi bili zatvoreni, utvreni zidinama. Portugalci se naseljavaju kasnije kad se pojavila opasnost da njihove posjede zauzmu Francuzi. 1555. na mjestu dananjeg Rio de Janeira Francuzi su podigli naselje, a 1567. otjerali su ih Portugalci koji su tu zatim uspostavili svoje naselje. Gradovi Latinske Amerike imaju veliku stopu imigracije. Stanovnitvo koje doseljava je uglavnom ruralnog porijekla i ini ga siromana, nekvalificirana radna snaga. Ono se doseljava u rubne dijelove grada pa nastaju favele, divlja naselja (villa miseria). To je osobina svih latinoamerikih gradova. Stanovnitvo se ponaa kao i u razvijenijim zemljama sredinje zone naputa visoka klasa, a tu se otvaraju banke i drugi poslovni prostori. Na periferiji ivi sirotinja, a bogati sele van grada. U novije vrijeme nastoji se promijeniti unutranja struktura grada. U dijelove sredita koje naputa visoka klasa naseljava se ruralno stanovnitvo koje dolazi (dok se ne konsolidira), a zatim se ono seli u rubne zone.
60

Francuska Gijana: mukarci ak 73 godine, ene 79 godina.

28

U sreditu grada je CBD. Industrija je suburbanizacijom doivjela promjenu. Ona se koncentrira u vanjskim zonama, na periferiji podijeljenoj na trgovaki (banke, hoteli, trgovine) i poslovni dio. Oko uskog poslovnog dijela je stambena zona koju je napustilo bogato stanovnitvo zona slamova. Iz centra idu tri osovine razvoja prema periferiji gdje su zone industrijskih parkova povezane brojnim brzim cestama, autoputevima... vezano uz glavne eljeznike i cestovne pravce. Ovakav tip grada karakteristian je za gradove koji su nastali dolaskom panjolaca. OSOBINE FAVELA Ilegalno sagraene, naseljene stanovnitvom nie socio-ekonomske kategorije Gusto izgraene, obitelji imaju esto samo jednu prostoriju Izgraene od kartona, lima, starog eljeza, betonskih cijevi U naselju manjkaju osnovne ivotne potrebe pitka voda, kanalizacija, struja, plin, rasvjeta este su bolesti kolera, dijareja veina stanovnitva loeg je zdravstvenog stanja Izvori pitke vode i kanalizacija neadekvatno su odjeljeni Javne pumpe koriste se vie tisua puta dnevno Zbog blizine smetlita esti su glodavci Javni promet je lo svega nekoliko autobusa dnevno prevozi putnike na posao Ceste su neasfaltirane, nema ni pota, ni telefona Velika je nezaposlenost, obrazovanje je nedovoljno, manjak je lijenika, ivotni vijek je za treinu krai nego u ostatku grada POZITIVNO Domovi ruralnih doseljenika Jeftino stanovanje za siromane Jednostavna gradnja Velik izvor radne snage za grad NEGATIVNO Izgraene ilegalno Nezdravi uvjeti stanovanja Visoka nezaposlenost, sredite masovnog siromatva Sredite kriminala, nasilja, droge

5. REGIONALNI PREGLED
Srednja Amerika je prostor izmeu 9 SG i 32 SG. Najveim dijelom nalazi se u tropskom klimatskom pojasu. Reljefno je nastavak Sjeverne Amerike, a klimatski je vie vezan za Junu Ameriku. Ovo je nestabilni teren. Lanci sjeveroamerikih planina se sputaju paralelno prema Junoj Americi. Na prostoru Srednje Amerike, u junom Meksiku planinski lanac mijenja smjer pruanja te se sada prua u smjeru istok-zapad. On se dijeli na vie krakova. Jedan krak ide preko junog Meksika, Gvatemale, Belizea te preko podmorskog grebena na Kubu. Drugi niz ide preko Hondurasa i podmorskih grebena na Jamajku, Haiti i Puerto Rico. Izmeu ova dva kraka nalazi se Bartletov jarak (7 680 m dubine). Trei se niz prua kroz uski dio prevlake, te na sjeveru June Amerike skree prema istoku na Venezuelu (jezero Maracaibo) i otoke Trinidad i Tobago. Posljedica ovakvih tektonskih odnosa su potresi i erupcije vulkana. Reljef Srednje Amerike s tri tektonska kraka Meksiko, Honduras, Gvatemala su nestabilna tektonska zona to se vidi u estim erupcijama vulkana kao to su Mont Pele, Montserat 29

Srednja Amerika

Od potresa samo emo spomenuti neke 1930. na podruju Maraque dogodio se veliki potres, 1985. dogodila se serija potresa s katastrofalnim potresom u Ciudad de Mexicu, 1997. dogodio se potres na otoku Montserat. Razlozi potresa su sukobi dviju strukturnih osobnosti jedna dolazi iz smjera sjever-jug, a druga iz smjera istok-zapad. To su zone najvee tektonske nestabilnosti i obuhvaaju juni dio Meksike visoravani. Ovaj reljef je nastao tercijarnim nabiranjem u periodu alpske orogeneze. Kasnije sedimentacijom dolazi do stvaranja jedinstvenog reljefa (nizinski reljef): Yucatan zapadni dio Kube Bahami. To je zaravnjena vapnenaka ploa nastala sedimentacijom nakon morskih transgresija. To je prostor izrazitog krkog reljefa s krkom cirkulacijom i crvenicom. Prostor Srednje Amerike se s obzirom na reljef dijeli na tri strukturne jedinice: 1. Meksika visoravan 2. Amerika prevlaka meumorski pojas izmeu Atlantika i Pacifika odnosno zemlje prevlake 3. Antilski otoci
Tektonika June Amerike

1. MEKSIKA VISORAVAN Lanac planina sa sjevera Stjenjak ovdje se rava na dva planinska niza: na zapadu je planinski lanac Sierra Madre Occidental, na istoku Sierra Madre Oriental. Sierra Madre Occidental je nii, zatvoreniji i sui lanac koji se strmo obruava prema Meksikoj visoravni, a Sierra Madre Oriental je vii i otvoreniji zranim strujanjima sa zapada te se blago sputa prema nizini uz more. Na sjeveru je iri lanac. Baja California je nastavak Primorskih planina sa sjevera (Coast Range, zapadni planinski niz Pacifikog obalnog niza). Nizine u ovom prostoru su iz kenozoika i ispunjene su tercijarno-kvartarnim nanosima pa je prostor bogat naftom i zemnim plinom. U ovom prostor prevladavaju visoravni s udolinama na 1 000 m nadmorske visine. Posljedica suavanja planinskih lanaca prema unutranjosti je podjela visoravni na dva dijela Messa del Norte (Sjeverna visoravan) i Messa del Central (Sredinja visoravan). Messa del Norte je, zbog hladne Kalifornijske struje uz obalu i planinskih lanaca, uglavnom suha i rijetko naseljena. To je niski prostor stepa, polupustinja i pustinja. Messa del Central je vlanija, via, tektonski je nestabilna to je glavna vulkanska zona s paralelnim nizom vulkana: Orizaba, Popocatepetl Ovo je glavno podruje naseljenosti. 2. AMERIKA PREVLAKA (meumorski pojas) Ovo je uski pojas izmeu Atlantika i Pacifika te Tehuantepekog zaljeva do Kolumbije. Prostor se sastoji od dvije cjeline: SJEVERNI ili ZAPADNI dio je vii, iri i tektonski je nestabilan (aktivan). Stepenasto se sputa na Yucatan, zapadnu Kubu i junu Floridu. JUNI ili ISTONI dio poinje u Nikaragvi. Ui je i to je pojas stabilnih stijena (tektonski stabilan). Od Atlantika do Pacifika ovo podruje se sastoji od niza visoravni i udolina. Na zapadu su velike udoline izmeu planinskih lanaca Jezerska udolina u Nikaragvi (najnia toka je na 50 m nadmorske visine), Panamska prevlaka (83 m nadmorske visine). Najvie visine su u sjevernom dijelu, u Hondurasu s oko 1000 m nadmorske visine.

30

3. ANTILSKI OTOCI Antilski otoci (Veliki Antili, Mali Antili, Bahami) se dijele na tri cjeline: Vanjski antilski luk ine Bahami, privjetrinska (zapadna) strana Kube, sjeverna strana Velikih Antila koja je okrenuta prema Atlantiku i Mali Antili. Srednjoantilski luk ine istoni dio Puerto Rica (tj. nastavak vapnenakog niza Floride), dio Kube i Haitija te Jamajka. Unutranji antilski luk je ulaz u Ameriko sredozemlje i usmjeren je prema Karibima. ini ga istoni dio Kube, istoni dio Haitija i Jamajke.

KLIMA
Na prostoru Srednje Amerike sunce je dva puta godinje u zenitu. Godinje temperaturne amplitude su male. Postoji kratko i ugodno zimsko razdoblje i dugo, vrue ljeto. Zbog injenice da se nalazi unutar tropskog i suptropskog pojasa, vode cijelog prostora zagrijane su tijekom cijele godine. Golfska struja donosi masu tople vode i time dodatno zagrijava vodu Karipskog mora i Meksikog zaljeva. Temperatura mora iznosi 26-27C. Ogromna koliina tople vode omoguuje konstantno, veliko isparavanje, a to dovodi do obilja padalina u velikom dijelu prostora. Pacifika obala je sua od atlantske, a na njenom sjeveru postoje i pustinjska podruja Baje Californie i sjevernog Meksika s koliinom padalina manjom od 150 mm/god. Uzrok tome je hladna Kalifornijska struja koja tee uz pacifiku obalu. Uz samu obalu je pojas vrue zemlje ili tierra calida. Idui prema jugu utjecaj Kalifornijske struje slabi pa se poveava koliina padalina, a poveava se i djelovanje ljetnih pasata posebno na prostoru od Kostarike do Paname. Taj je prostor topliji i ima i do 1500 mm padalina godinje.
Padaline i zrana strujanja Srednje Amerike

Zbog pruanja planinskih lanaca, unutranjost ima znatno manje padalina od obalnih prostora. Sierra Madre Oriental ima koliinu padalina od 1500-2000 mm/god, a unutranjost oko 250 mm/god. Pasati imaju dominantno znaenje u sistemu vjetrova. Javljaju se i vjetrovi northes, ali oni ovdje nisu suhi kao u Sjevernoj Americi. Vrlo esti su i tropski uragani ili hurricani61. Oni se javljaju od lipnja do studenog, a najintenzivniji su u kolovozu i rujnu. Ljetni hurricani vezani su za prostor Kube i Jamajke, a jesenski za vanjski antilski luk. S obzirom na poloaj prema dominantnim pravcima vjetra razlikuju se otoci privjetrine i zavjetrine. Otoci zavjetrine (Leeward Islands) su otoci koji su u zaklonu od prevladavajuih zapadnih vjetrova. To su: Djevianski otoci (Virgin Islands), Anguilla, St Martin, Antigua, St. Kitts, Nevis, Montserrat i Guadeloupe. Otoci privjetrine
61

Hurricane je vrtlona oluja. Ima izvorite nad toplim podrujem Karipskog mora. Idu prema kopnu, mijenjaju smjer. Brzina mu je manja od brzine tornada, 200 km/h, ali im je promjer i do 500 km. 1996. huriccan Andrew je proao jugom Floride i napravio tetu od preko 3 mrd dolara. 1998. u huriccanu George poginulo je preko 400 ljudi. Huriccan se ne javlja uvijek sam, ponekad je to lanac huriccana koji se javljaju od manjeg prema veeg huriccan George se javio u nizu nakon tri manja promjera 300-400 km.

31

(Winward Islands) nisu zatieni od prevladavajuih vjetrova. To su: Dominica, Martinique, St. Lucia, Grenada i Grenadini.62 Baja California, sjeverni dio Meksika i Messa del Central imaju tropsko-suptropsku aridnu klimu. Po KppenTrevoru to je klima 320 (Bwh, tropsko-suptropska pustinjska klima). Meksika visoravan ima tropsko-suptropsku klimu. Po Kppen-Trevoru to je tropsko-suptropska suha klima (Av). Obala Meksikog zaljeva, prevlaka i Antili imaju tropsku vlanu ili praumsku klimu (Ar ili M 420).

STANOVNITVO
Bijelci u ovom prostoru predstavljaju manjinu. U neto veim brojevima javljaju se na Kubi, Puerto Ricu i u Kostariki. Na prostoru prevlake dominiraju mestici odnosno Indiosi, a na otonom prostoru najbrojnije stanovnitvo ine crnci i mulati.

GOSPODARSTVO I GEOPOLITIKA
Za gospodarstvo Srednje Amerike vaan je Panamski kanal, nafta i poljoprivredni proizvodi. Glavni poljoprivredni proizvodi su kava, kauukovac, sisal, eerna trska, banane, a najvie nafte eksploatira se u Meksiku (u Junoj Americi to je Venezuela). Tri su velika politika imbenika imala utjecaj na ovaj prostor. U ovom prostoru izmeu Atlantika i Pacifika prvo su svoje interese ostvarivali panjolci, zatim Britanci te SAD. panjolci su donijeli jezik i kulturu.63 Britanci su najvee znaenje imali od 18.st. do po.20.st. Od tada, pa i danas, najvei utjecaj imaju SAD koje kontroliraju gospodarski ivot Srednje Amerike zbog sirovina koje zemlje Srednje Amerike izvoze uglavnom u SAD (kava, eerna trska, banane, nafta, zemni plin). Amerikanci su u gospodarstvo tog prostora investirali ogromna sredstva 90% plantaa je u vlasnitvu Amerikanaca. Cjelokupni zrani prijevoz ovog prostora, takoer, je u rukama amerikih kompanija (Pan-American Airways). Glavnu osnovu razvoja, uz naftu u Meksiku, za regiju predstavlja Panamski kanal. On je veliki geostrateki interes Amerike koja je cijeli pojas oko kanala okruila sistemom zranih baza: Key West, Guantanamo na Kubi, na Jamajci, Grenadi, Trinidadu Panamski kanal zavren je i otvoren 1914. Dug je neto vie od 64 km. SAD su vlast nad kanalom i kanalskom zonom64 31. prosinca 1999. predale Panami. 1981. male drave Antila stvorile su organizaciju drava istonih Kariba. To je organizacija za zajedniko nastupanje na tritu. Uvedena je zajednika valuta (East Caribbean Dollar). U tu asocijaciju ule su: Antigua i Barbuda, Dominica, Grenada, St. Kitts i Nevis, St. Lucia i St. Vincent i Grenadini te Montserrat. Najznaajnija drava Srednje Amerike je Meksiko.

MEXICO

Povrina: 1 973 000 km2 Broj stanovnika: 95 mil (1996.)

Reljef Meksika

POLOAJ I PRIRODNE KARAKTERISTIKE

Meksiko se nalazi na prijelaznom prostoru izmeu dva pola razvoja izmeu najrazvijenije zemlje (SAD-a) na sjeveru te Belizea i Gvatemale na jugu i jugoistoku. Na zapadu je Pacifik, a na istoku Meksiki zaljev. Na istoku je topla Golfska struja, bujna praumska vegetacija, a na zapadu i jugozapadu Pacifik i hladna Kalifornijska struja koja uvjetuje pustinje. Meksiko reljefno predstavlja nastavak Sjeverne Amerike. Sredinji dio Meksika je Meksika visoravan koja je nastavak sjevernoamerikih kordiljera i protee se do Tehuantepeke prevlake. S istoka Meksiku visoravan okruuje Sierra Madre Oriental, a sa zapada Sierra Madre
62

Grenadini su skupina od oko 600 malih otoka izmeu St. Vincenta i Grenade. Barbados istono od St. Vincenta i Trinidad i Tobago na jugu ne smatraju se dijelom otoka privjetrine. 63 Veina drava Srednje Amerike stekla je nezavisnost od panjolske 1921. 64 Kanalska zona ima povrinu od 1 676 km2.

32

Occidental, u junom dijelu zavrava planinskim lancem Sierra Madre del Sur (istok-zapad). Meksiku pripadaju dva poluotoka Yucatan na jugu (tropsko-praumski prostor) i Baja California na sjeveru (stepsko-pustinjski prostor). Na Tehuantepekoj visoravni nalazi se aktivni vulkan Popocatepetl, a najvii vrh Meksika je Pico de Orizaba s 5 747 m nadmorske visine.

POVIJEST I DRUTVENO UREENJE

Meksika zastava na glavnom trgu u Ciudad de Mexicu

Po ureenju65 Meksiko je federativna drava sastavljena od 31 savezne drave (estadosi) i distrikta glavnog grada. Do 1810. Meksiko je bio u sastavu podkraljevstva Nova panjolska. Tada je izbila pobuna pod vodstvom sveenika Miguela Hidalga. 1821. Meksiko postaje nezavisan i 1824. dobiva ustav. 1833. na vlast dolazi Antonio Lopez de Santa Anna koji je vladao do 1855. kada ga na vlasti zamjenjuje Benito Juarez. Nakon graanskog rata 1858-60. smjenjuju se razliite diktature (vlast lokalnih monika, vojnih dikatatora). Od 1876. do 1880. i od 1884. do 1911. na vlasti je Porfirio Diaz. U vrijeme Diaza diktatura je dosegla vrhunac, a istodobno je sredinja vlast bila najslabija jer je hacienda predstavljala malu feudalnu dravu. Vlasnici su imali ogromne, utvrene kue i malu privatnu vojsku koja je uvala haciendu. U tom razdoblju dolazi do masovnog upliva amerikog i britanskog kapitala koji se koncentrira u eljeznice, banke i rudnike. Do po.19.st. Europljane je privlailo srebro i zlato, od po.19.st. to je nafta. Tako je masovno rasprodano bogatstvo drave. U razdoblju 1896-1911. potpuno je izraena suprotnost izmeu ogromne mase mestika i Indiosa (seljaci bezemljai, peoni) i manjine kreola (vladajui sloj). Vlasnici haciendi bili su bijela manjina. Tako je u Meksiku 1911. dolo do specijalne revolucije ne samo protiv panjolske vlasti, ve i protiv bijelih veleposjednika. Ta je revolucija, dakle, imala socijalni karakter. Pobuna je zavrila 1917. Prvo je imala vojni karakter, a zatim se pretvorila u iri narodni ustanak. Veliku su ulogu imali Pancho Villa i Emiliano Zapata. 5. veljae 1917. formira se nezavisna drava Meksiko i donesen je Ustav kojim su prvi put na svijetu regulirana osnovna socijalna prava radnika66. Nacionalizirane su banke, zemljite, rudnici, provedena je agrarna reforma (prva drava na svijetu). Stvoren je sistem eidosa zajedniko vlasnitvo nad zemljom jednog sela ili opine, a svako gospodarstvo individualno obrauje zemlju (ovo je preuzeto od Asteka). To razdoblje obiljeeno je nesreenim stanjem u zemlji i kaosom. Red je ponovno uveden za presjednika Eliasa Callesa, a due razdoblje konsolidacije bilo je pod generalom Lazarom Cardenasom u drugoj polovici 1930ih (1934-40)67. Cardenas je u cjelosti nacionalizirao sve eljeznice, rudnike, a to mnogima nije bilo po volji pa 1940. nije ponovno izabran. U politikom ureenju na elu drave je demokratska stranka Partido revolucionario institutional (PRI), koja je na vlasti od 1929. 1994. u dravi Chiapas izbila je pobuna Zapatistike Nacionalne Oslobodilake Armije koja se pobunila protiv nepravednog postupanja prema indijanskom stanovnitvu i centralizacije vlasti. U Meksiku se 16. prosinca slavi kao Dan nezavisnosti (16.12.1810.), a 2. prosinca slavi se praznik Marije od Guadalupe68.

STANOVNITVO
Meksiko ima brz porast stanovnika. 1970ih bilo je 67 mil stanovnika, danas ih je 95 mil. Prirodni prirast je visok. Iznosi 2,1% ili 21. Natalitet je 27, a mortalitet 6 (1995). Po demografskim mjerilima Meksiko je relativno mlada drava jer ima velik udio stanovnitva mlaeg od 15 godina, a mali udio stanovnitva starijeg od 64 godine (6%) Velik je udio urbanog stanovnitva (75%). Meksiko predstavlja veliki konglomerat razliitih indijanskih plemena. U strukturi stanovnika dominiraju mestici, a slijede Indiosi i bijelci. Udio bijelog stanovnitva se smanjuje.
65 66

Po ustavu iz 1917. Pravo na sindikalno udruivanje, pravo na trajk i osmosatni radni dan. 67 Poznat je kao meksiki Roosewelt jer je napravio neki tip New Deala. Pruio je utoite Trockom. 68 Gospe od Guadalupe je izvrila pomirbu izmeu Novog i Starog svijeta (spojila je bjelaku kulturu s kreolskom).

33

Etnika struktura stanovnika Meksika (%) 1982. 1997. Mestici 55 60 Indiosi 29 30 Bijelci s kreolima 15 10
Gustoa stanovnitva u Meksiku

Raspodjela stanovnika je nejednolika. Najnaseljenija je meksika visoravan Anahuac. Prema periferiji koncentracija stanovnitva je sve manja. Najrjee su naseljeni Yucatan i Baja California. Slabija neseljenost je i u Chiapasu jer je to praumski, neprivlaan prostor i veinu stanovnitva tu ine indijanska plemena ostaci Maja.

GOSPODARSTVO
Poljoprivreda U gospodarstvu je najvanija poljoprivreda. Meksiko ima 26 mil ha obradivog tla. 75% stanovnitva se bavi poljoprivredom. Meksiko ima oko 3,5 mil ha navodnjavanih povrina69 i to najvie u sjevernom dijelu Mese del Norte, oko gradova Mexicali i Ciudad Juarez. Tu se za navodnjavanje koriste otpadne industrijske i gradske vode. Od 26 mil ha obradivog tla 68% je pod itaricama 59% pod kukuruzom, a 9% pod penicom. Preostali dio ine plantae eerne trske, kave, banana i ananasa (uz priobalje Sierra Madre Oriental). Veliku vanost imaju kaktus, agava i konoplja. Rudno bogatstvo Meksiko je srebrom najbogatija zemlja svijeta. Najvei dio izvozi se u SAD i Francusku. Druga je zemlja svijeta po proizvodnji sumpora, a trea u proizvodnji olova (poslije SAD-a i Australije). Do 19.st. glavno rudno bogatstvo bilo je srebro, a danas je to nafta i to u pojasu uz Meksiki zaljev. 1905. pronaena su prva naftna polja uz Meksiki zaljev, te je poela je s radom prva naftna rafinerija u Tampicu. Tu se prerauje nafta s najveeg polja Poza Rica. Veracruz je najvea luka za izvoz nafte.
Gospodarstvo Meksika

Industrija Domaa industrija je vezana za proizvodnju stakla, tekstila i keramike. Vana industrijska biljka je kaktus (hrana, graevni materijal, sok, ealj), posebno u sjevernom pustinjskom dijelu. Destilacijom ijeg soka agave Maguey dobija se tekila i vino, a kaktus heneken se koristi za brodsku uad. Trgovina U vanjskoj trgovini Meksiko ovisi o SAD-u 70% uvoza potjee iz SAD-a, a 65% izvoza ide u SAD. 1994. sklopljen je pakt izmeu SAD-a, Kanade i Meksika NAFTA. Njime su zapravo neke prljave industrije i otpaci prebaeni u Meksiko. Po amerikim zakonima, drava koja je vlasnik tvornice mora sama skloniti svoj otpad. Tako se u Meksiku uz ameriki i kanadski kapital razvija metalna, kemijska, petrokemijska i sline industrije. 61% svih investicija u Meksiko ini ameriki kapital.
69

Za usporedbu, Hrvatska ima 5 000 ha navodnjavanog tla.

34

REGIONALNI PREGLED
Meksiko se dijeli u tri cjeline koje su pune kontradiktivnih prirodnih i drutvenih odnosa. To su: 1. sjeverni Meksiko, 2. srednji Meksiko i 3. juni Meksiko. 1. SJEVERNI MEXICO Sjeverni se Meksiko protee od granice sa SAD-om do 22 SG. Ovo je planinski kraj omeen Sierrom Madre Occidental sa zapada i Sierrom Madre Oriental s istoka. Visine su do 1 000 m, osim na krajnjem sjeveru lanca Sierra Madre Occidental gdje vrhovi prelaze 2 000 m nadmorske visine. Klimatski to je pustinjsko-stepski aridni kraj sa balsanima bunjevita vegetacija. Naseljenost je sporadina i vezana uz pojedine rudnike (uglavnom srebra), manje oaze obradivog tla, podruja za poljoprivredu uz navodnjavanje i panjake povrine. Zbog ovoga tri glavna zanimanja stanovnitva su ratarstvo, stoarstvo i rudarstvo. Stanovnitvo je periferno smjeteno na dodiru planinskih lanaca i nizina ili uz granicu sa SAD-om. Na samom sjeveru najvaniji gradovi su Mexicali, nedaleko od ua Colorada u Zaljev Baja California i Ciudad Juarez. Ratarstvo je vezano za sjeverni dio, uz ue rijeke Colorado, tok Rio Grande. To je prostor uzgoja pamuka koji se izvozi u SAD. Junije je vea mogunost navodnjavanja, naruito oko grada Torreona, prvog grada u Meksiku gdje je navodnjavanje vezano uz otpadne gradske vode (fekalne i industrijske). Tu je ratarstvo proireno na itarice kukuruz, penicu (manje), te stoarske proizvode. Najvee znaenje u sjevernom dijelu ima grad Monterrey na istonoj strani, na vanom prometnom pravcu od Pacifika preko sredinje visoravni u priobalni pojas SAD-a. Monterrey je najvei centar crne metalurgije. Industrija je vezana uz lokalne izvore ugljena70. Sa 3 mil stanovnika trei je grad Meksika po veliini71. Ovaj sjeverni prostor je glavni prostor eksloatacije srebra jo od po.16.st. kada su panjolci poeli eksploataciju. Meksiko je prvi na svijetu po proizvodnji srebra. Prvi vei rudnik bio je San Louis Potosi. Sjever je takoer glavni prostor uzgoja kaktusa. U Meksiku postoji preko 850 vrsta kaktusa. Kaktus se koristi u razliite svrhe: kao graevinski materijal, za hranu, sok, eljeve Kaktus tipa pejotl72 slui kao vrsta droge za prelazak u duhovne sfere. Destilacijom soke agave Maguey dobivaju se dva nacionalna pia Meksika: Pulke (vino) i Tequila (rakija). Istona obala je praumska (tierra calida), a pacifika je jedan od najnenaseljenijih krajeva Meksika. Baja California je mlado kopno koje se od ostatka kopna odijelilo prije 5 mil godina. Ta periferna regija Meksika je bezvodan kraj, u kojem se razvija turizam. Uz zapadnu obalu (rt Magdalena) su kolonije kitova pa je tu razvijeno Kaktusi na sjeveru Meksika prouavanje kitova (San Ignazio i Santa Magdalena). U junom dijelu zaljeva73 uzgajaju se tune pa je tu razvijen sportski ribolov na tune.
70 71

Nastao je u blizini rudnika kamenog ugljena te se razvio u asteki Ruhr ili meksiki Pittsburg. Prvi je Ciudad de Mexico sa 16 mil stanovnika, a slijedi Guadalaraja koja ima takoer 3 mil stanovnika. 72 Plaviaste boje, bez bodlji. 73 Kalifornijski se zaljev naziva i Cortesovo more.

35

1970ih na podruju Sierra Madre Occidental i u dolini rijeke San Miguel (Sonora) pronaeno je pleme Tarahumara. Oni su se u 16.st. povukli pred panjolcima, te su sauvali jezik i nain ivota Maya. Odralo ih se preko 70 000. Planine Sierra Madre Occidental su isprekidane nizom dubokih, usjeenih kanjona to je reljefna i demografska zagonetka Meksika. U junom dijelu sjevernog Meksika nalazi se Barranca del Cobre74 jedan od najdubljih kanjona Srednje Amerike, istraen do 1 600 m dubine.
Indijanci Tarahumara

2. SREDNJI MEXICO Srednji Meksiko se protee od 22 do 18 SG. Povijesna granica izmeu sjevernog i sredinjeg Meksika tj. sjevernog dijela Messe Central i junog dijela Messe del Norte je linija koja povezuje Tampico, San Luis Potosi, Guadalajaru i Pacifik75. U sredinjem Meksiku Sierra Madre Occidental i Sierra Madre Oriental se sniavaju i stvara se nova tektonska jedinica, smjera istok zapad. Mesa Central je najgue naseljeni dio Meksika sa preko 50% ukupnog stanovnitva. Glavna koncentracija je uz visoravan Anahuac. Tu je glavni grad Ciudad de Mexico koji se razvio na mjestu asteke prijestolnice koju je Cortez 1521. obnovio po uzoru na europske gradove. Ima 16 mil stanovnika, a svake godine u Ciudad de Mexico useljava se 400 000 novih stanovnika, uglavnom iz ruralnih junih predjela. Predvia se da e do 2010. imati preko 30 mil stanovnika. Grad ima preko 30 000 tvornica, a industrija i automobili isputaju 12000 t dima, ugljinog monoksida i sumpornih spojeva pa se grad esto naziva Smogopolis. Zagaenje atmosfere je vrlo veliko. Ciudad de Mexico je glavno sredite industrije. Veinom je to lakopreraivaka, tekstilna i prehrambena industrija te prerada zlata, srebra, keramike i stakla (Mexico i Guadalajara). Juno od glavnog grada je grad Puebla, na Transamerikoj autocesti (na putu iz Gvatemale prema sjeveru) sa tekom metalurgijom. Sjevernije od glavnog grada je Pachuca, vano prometno sredite. Jugoistono od Ciudad de Mexica je grad Toluca koji je glavno itno sredite s glavnom burzom za penicu i kukuruz. Na istonoj su obali Veracruz i Tampico. Veracruz je najvea izvozna luka za Europu i za transport nafte. Tampico je prvo sredite prerade nafte u kojem su ve 1905. Amerikanci postavili postrojenja petrokemijske industrije. Tu se preraivala nafta iz najveeg nalazita Poza Rica.
74 75

Kanjon bakra. Tierra del Guera je na sjeveru, a Tierra del Pas na jugu.

36

Na zapadu je Guadalajara. Po veliini to je drugi grad Meksika sa 3 mil stanovnika. Oko njega su veliki rudnici srebra pa se razvio u vodee sredite prerade srebra. Jaka je i industrija keramike. Zacatecas, sjeverno od Guadalajare je, takoer, sredite za preradu srebra, a grad Quero glavni je centar za izvoz srebra i danas najvea burza srebra u Meksiku. Srebro se izvozi iskljuivo u Francusku i SAD. Guadalajara vano prometno sredite jer se nalazi na pravcu koji povezuje pacifiku obalu s unutranjou (povezuje Manzanillo sa Monterreyem), a zatim i SAD-om (prema Californiji i prema Texasu). Puerto Vallarta je danas jedno od vodeih turistikih sredita. Vanu ulogu odigrao je film No iguane koji je tu sniman76. Prije toga tu je bilo samo malo ribarsko selo. Manzanillo je glavna luka na Pacifiku. Guadalajara U junom prostoru nalazi se podru je najjae Pico de Orizaba vulkanske i tektonske aktivnosti Kordiljeri Neovulcanica. Tu su etiri velika aktivna vulkana: Orizaba (5 747 m nadmorske visine, najvii vrh Meksika, i trei vrh Sjeverne Amerike), Toluca (4 558 m), Popocatepetl (5 490 m) i Colima (3 960 m). Plodno vulkansko tlo omoguilo je uzgoj kukuruza to je glavna hrana 70-80% stanovnika Meksika. U ovom prostoru poinjala je i kulturna granica koja danas vie ne postoji izmeu stoara i ratara. Protezala se od Tampica preko San Luis Potosia do Guadalajare. Sjeverno je prostor ratnika-stoara i pobunjenika, Tierra de guerra ratnika zemlja. Junije je ivjelo miroljubljivo stanovnitvo, Tierra del Pas. 3. JUNI MEXICO Juni Meksiko se prua junije od 18 SG. Tu poinje prijelazni prostor. Tu je Tehuantepeka prevlaka. Vei je utjecaj pasata, vea je koliina padalina. Pacifika obala razvija se u junom dijelu. To je turistiko podruje, posebno oko Acapulca vea koliina padalina, manja nadmorska visina. Yucatan je suh i nedostataju mu povrinski tokovi iako je to prostor tropske klime. Yucatan je nastavak vapnenake ploe koja se protee od Floride. To je nisko podruje, do 200 m visine. Sjeverozapadani dio Yucatana je sui i rijetko je naseljen osim na obali pa su naselja smjetena periferno Merida. Na sjeveru poluotoka je Cancun, turistiko sredite jet-seta. Juni, istoni i jugoistoni dio Yucatana je pod plantaama tropskih kultura (konoplja, banane) jer su tu vlani pasati. Glavno sredite je grad Campeche (turizam).
Cancun

Glavni centri u sjevernom dijelu junog Meksika su Oaxaca i Salina Cruz (u sredinjoj zavali). U dravi Chiapaas to je grad Tuxtla Gutierrez, a u dravi Tabasco grad Villahermosa. U regiji Chiapas raste gusta prauma. Regije Chiapasa i Tabasca su najopasnije zone. Glavnina populacije su Indiosi. Junije od prevlake je tropske regija Chiapas gdje su se najveim dijelom zadrali potomci Maya. Danas je to jedna od najproblematinijih zona Meksika i jedino tu nije provedena agrarna reforma. To je podruje podalje od glavnog grada, dosta nepristupano, u vlasti kreola i indiosa. 1994. zapatisti su podigli oruanu akciju protiv sredinje vlasti. Voa im je Marcos (zvan i ovjek bez budunosti, ovjek noi). U
76

Film legendarnog Johna Houstona sa Richardom Burtonom, Avom Gardner, Deborah Kerr..

37

cijelom Meksiku katolika crkva ima jak utjecaj, a kako crkva nije stala na njihovu stranu stanovnitvo ovog podruja je masovno odbacilo crkvu te je preko 50% stanovnitva prelo na protestantizam.

PROSTOR PREVLAKE
Na prostoru prevlake nalazi se niz relativno malih drava: Belize, Gvatemala, Honduras, El Salvador, Nikaragva, Kostarika i Panama. Ove se drave nazivaju i banana drave jer su im je izvoz banana glavni izvor prihoda. Banane se uzgajaju na plantaama iji su vlasnici uglavnom Amerikanci (vlasnici 90% plantaa prevlake i Antilskih otoka). Gospodarstvo Srednje Amerike U poljoprivredi ovih zemalja uz banane prevladavaju eerna trska i kava. Sjeverni dio prevlake je prostor jake tektonske aktivnosti. Na prostor Gvatemale, Salvadora, Hondurasa je niz aktivnih vulkana (3 000 m). U unutranjosti Gvatemale uzdie se gorski lanac s vie od 30 vulkanskih stoaca od kojih je sedam aktivnih Tajumulco, Santa Maria (snana erupcija 1902.), Atitlan, Fuego (erupcija 1957.), Acatenango Zemlju esto pogaaju i katastrofalni potresi potres u glavnom gradu 1976. U Nikaragvi, izmeu udoline i Tihog oceana je 240 km dugako vulkansko gorje s 11 aktivnih i 30 ugaslih vulkana Cosiguina, Momotombo, El Rincon de la Vieja esti su katastrofalni potresi Managuu su unitili potresi 1931. i 1972. U Kostariki je vulkan Iraz. Juni dio je stabilniji. To je prostor visoravni s 1 000-1 500 m nadmorske visine.

Tektonika Srednje Amerike

Idejni tvorac nastanka ovih dravica su SAD koje su izravno upletene u funkcioniranje njihove vlasti te su kreatori njihove politike. SAD su zainteresirani zbog blizine (Monroeva doktrina) i zbog Panamskog kanala. Politiki ovo je prostor vojnih diktatura (Gvatemala, El Salvador).

38

Primjeri amerikog intervencionizma

Gvatemala Od po.20. st. Gvatemala je postajala sve ovisnija o SAD-u, a vlast je zastupala interese veleposjednika. Veina je predsjednika dola na vlast dravnim udarom ili namjetenim izbornim rezultatom. Za predsjednika Juana Josea Arevaloa (1945.-51.) i Jacoba Arbenza Guzmana (1951.-54.) Gvatemala se okrenula ulijevo. 1952. zapoeta je provedba opsene agrarne reforme, koja je zahvatila i United Fruit Company pa je amerika vlada u strahu od komunizma poduprla oruani otpor protiv predsjednika Guzmana iz susjednog Hondurasa (1954.). Uslijedilo je novo razdoblje vojne vladavine, politikih nereda i djelovanja ljeviarskih i desniarskih teroristikih skupina to je 1960. preraslo u graanski rat. 1992. u Ciudad de Meksiku zapoeli su pregovori o zavretku graanskoga rata. 1995. sklopljen je sporazum o pravima starosjedilaca, a 1996. mirovni sporazum i time okonali 36-godinji graanski rat, koji je odnio vie od 100 000 rtava. Honduras Honduras je zbog svoje slabosti esto bio pod snanim utjecajem susjeda, prije svega Gvatemale, koja je u 19. st. potakla ili potpomogla vie pobuna u Hondurasu. Nakon 1890. ameriko je poduzee United Fruit Company na sjeveru zasadilo prostrane plantae banana, tako da su one postale najvanije vrelo proraunskih prihoda. Izmeu 1904. i 1911. u dravi je buktio graanski rat, a pod izgovorom da e zatititi otplatu stranih zajmova, SAD su vie puta neposredno intervenirale (1905., 1907., 1911., 1912., 1917., 1924.-29.). General Tiburcio Carias Andino (1933.-38.), orue u rukama United Fruit Company, uveo je vojnu diktaturu. Dugotrajno razdoblje vojnih diktatura zavreno je izborima za ustavotvornu skuptinu (1980.), prihvaanjem novog ustava i izborom liberalnog predsjednika Roberta S. Cordove (1982.-86.), no 80-ih godina Honduras se upleo u graanski rat u Nikaragvi. Protivnici sandinistike vlade u Managui (kontrai) uspostavili su uz pomo SAD-a i Hondurasa uporita u Hondurasu te odande izvodili operacije na teritoriju Nikaragve, a nikaragvanska vojska esto je upadala na honduraki teritorij. Nakon izbora predsjednika Rafaela Romera (1990.-94.) u Honduras su dole mirovne snage UN-a kako bi nadzirale razoruavanje kontraa. Za predsjednika Carlosa Reine (1994.-98.), pod pritiskom javnosti, znatno je smanjena mo oruanih snaga, no ni njegov nasljednik Carlos Facusse (od 1998.) nije uspio uspostaviti civilni nadzor nad policijom i oruanim snagama. El Salvador Sve od neovisnosti vlast je bila u rukama veleposjednike oligarhije i s njom povezanim vojnim zapovjednicima, a u salvadorske prilike upletale su se i monije susjedne drave i SAD. Na vlasti su sve vrijeme bili veleposjednici, koji su se obogatili izvozom kave. Zbog svjetske gospodarske krize, njihova se mo smanjila, te je dravnim udarom generala Maximiliana Martineza poelo dugotrajno razdoblje vojnih diktatura. 1970ih godina otpoele su velike demonstracije kojima su siromani stanovnici zahtijevali zemlju i posao. Pridruili su im se i brojni katoliki sveenici. Prilike su se zaotrile nakon ubojstva nadbiskupa Oscara Romera (1980.) koji je podupirao pravednu borbu narodnih masa. Sukobi izmedu vladine vojske (koju su otvoreno pomagale SAD) i ljeviarske Narodnooslobodilake fronte Farabundo Marti prerasli su u krvav graanski rat, u kojem je najvie trpjelo seosko stanovnitvo, ponajprije zbog nasilja ekstremno desniarskih paravojnih eskadrona smrti. 1989. na pregovorima pod pokroviteljstvom UN-a potpisan je sporazum o okonanju rata, no rat se nastavio do 1991. U graanskom ratu palo je vie od 80 000 rtava. Uslijedilo je teko razdoblje demobilizacije svih oruanih skupina te ukljuenje gerilaca u javni ivot. Iduih godina, unato socijalnim nemirima i drugim napetostima, politike su se prilike stabilizirale. 39

Djeca u El Salvadoru

Nikaragva Jo prije osamostaljenja Nikaragva se politiki podijelila na liberalni tabor sa sreditem u Leonu i konzervativni tabor sa sreditem u Granadi. Meu njima su esto izbijali i oruani sukobi. Liberalni predsjednik Jose Zelaya (1894.-1909.) pokuao se otresti monog utjecaja SAD-a, no sruen je uz pomo domaih ustanika kad je postavio neke zahtjeve o predvienoj gradnji kanala izmeu Atlantskog i Tihog oceana. Predsjednik Adolfo Iliaz (1911.-16.) i amerike banke za pomo u borbi protiv protuamerikih snaga 1912. pozvali su amerike marince. Oni su ostali u Nikaragvi do 1933. Anastasio Somoza Garcia je 1936. uveo diktaturu. Za njezina trajanja obitelj Somoza dobila je toliku politiku i financijsku mo da je vladala cijelom dravom sve do revolucije 1989. Izdana pomo SAD-a omoguavala je povoljan gospodarski razvoj, no unato tome 80-ih godina sve je vie jaao otpor protiv diktature obitelji Somoza. Meu ustanicima najsnanija je bila Sandinistika narodnooslobodilaka fronta. Ona je 1979. zauzela Managuu, prognala predsjednika Anastasija Somozu Debayla te na vlast dovela revolucionarnu sandinistiku vojnu huntu. Njezin zapovjednik Daniel Ortega Saavedra kasnije je izabran za predsjednika republike. Hunta je podravila kljune dijelove gospodarstva. lanovi nekadanje Somozine Nacionalne garde (kontrai) su uz pomo SAD-a uspostavili u Hondurasu vojne baze te 1981. zapoeli oruanu borbu protivsandinistike vlade. SAD je 1985. uveo i potpunu gospodarsku blokadu Nikaragve, no kontrai nisu uspjeli sruiti sandinistiku vlast. Uz posredovanje kostarikanskoga predsjednika Oscara Sancheza, predstavnici sandinista i kontraa potpisali su 1988. sporazum o primirju. kojim je postupno okonan graanski rat, u kojem je umrlo vie od 50.000 ljudi. Nikaragva i dalje ostaje politiki rascijepljena izmeu poraenih sandinista i nejedinstvene vladajue koalicije.

PANAMA
Slubeno ime: Republica de Panama (Republika Panama) Dravno ureenje: predsjednika republika Povrina: 75 517 km2 Glavni grad: Panama SMJETAJ I RELJEF Panama ima izdueni poloaj izmeu Karipskog mora i Tihog oceana. Sastoji se od dva dijela: usko primorje uz Karipsko more i uz Pacifik sredinje visoje do 3000 m nadmorske visine. Zbog sastava tla i tropske vlano kine klime (Ar) vegeatacija je preteno prauma. To je jedno od glavnih leita tropskih bolesti, naruito malarije (koja je ometala gradnju Panamskog kanala). POVIJEST Panama je bila sastavni dio Kolumbije sve do 1903. SAD su 1850.-55. izgradile eljezniku prugu preko Panamske prevlake, a 1878. Kolumbija je prodala koncesije za gradnju kanala francuskom poduzetniku, a on poduzeu Ferdinanda Marie de Lessepsa (graditelj Sueskog kanala). Tako su gradnju kanala zapoeli Francuzi 1882. Poduzee je 1889. bankrotiralo zbog problema tropskih bolesti, erozije i korumpcijskog skandala (ekvatorijalna klima s velikom koliinom padalina, planinsko podruje s niim visoravnima) te su radovi potpuno obustavljeni 1894. Francuzi su se povukli, a projekt preuzimaju SAD no Kolumbija 1903. odbija ponudu SAD-a za gradnju kanala. Tada su SAD organizirale revoluciju na Kubi. Revolucija se proirila na Kolumbiju i tada su Amerikanci intervenirali podupirui pobunu Panamaca i odcjepljenje Paname od Kolumbije. SAD su dobile iskljuivo i trajno pravo koritenja i nadzora 16 km irokog pojasa teritorija uzdu kanala, a Panama godinju rentu (250 000$, 1936. poveana na 430 000, 1955. na 1,93 mil.). Amerika je vojska 1904. zaposjela Panamsku zonu i 1906. zapoela gradnju kanala, koji je za promet otvoren 15.8.1914. 40

Panama se kanalom nije obogatila, ali je zbog kanala postala jedna od najveih brodarskih sila. 1977. potpisan je sporazum SAD-a i Paname kojim Panamska zona 1979. prelazi u pravnu nadlenost Paname, a 31.12.1999. Panama je dobila potpunu suverenost nad Panamskom zonom i u cijelosti preuzela upravu nad kanalom. Sporazum o neutralnosti daje SAD-u trajno pravo na obranu Panamskoga kanala.
Panamski kanal

1983. Panama je postala predsjednika republika, no vlast je zadrao vrhovni zapovjednik oruanih snaga general Manuel Antonio Noriega. Njega je 1988. sud u Miamiju optuio za sudjelovanje u meunarodnoj trgovini drogama, pa ga je predsjednik republike Eric Arturo Delvalle (1985.-88.) pokuao smijeniti, no generala je poduprla vojska, a parlament je morao maknuti predsjednika Delvallea. Noriega se proglasio predsjednikom vlade, a SAD su uvele otre gospodarske sankcije protiv Paname. Nakon umorstva amerikog asnika, amerike su jedinice iz Panamske zone 1989. zaposjele grad Panamu. Novim predsjednikom postao je Guillermo Endara Galimany, a general Noriega se 1990. predao amerikoj vojsci. Ustavnim promjenama (1994.) formalno su ukinute oruane snage, no dravu i dalje potresaju socijalni i politiki nemiri. Od 1. 9. 1999. na elu drave je Mireya Moscoso, prva predsjednica republike u povijesti. STANOVNITVO Panama ima oko 3 mil stanovnika. Prirodni prirast je vrlo velik (17,3 promila 1996.). i natalitet i moratalitet je visok. Udio mladog stanovnitva je velik (1995. 33,4% stanovnika 0-15 godina, 7,5 % stanovnitva starijeg od 60 godina). Po rasnoj pripadnosti stanovnici su mestici (64%), crnci i mulati (14%), bijelci (10%), Indijanci (8%) i Kinezi (4%). Mestici ive veinom na zapadu drave, crnci i mulati na karipskoj obali (potomci su robova koje su panjolci dovezli za rad na plantaama). Kinezi su doli prilikom gradnje kanala. Veina Indijanaca ivi na tradicionalan nain na istoku i krajnjem zapadu drave. Po vjeri su katolici (80%), protestanti (10%,veinom evangelici) i muslimani (5%). Vie od polovice puanstva ivi uzdu Panamskoga kanala, od ega treina na podruju glavnoga grada. Ostali preteno ive u podruju juno od gorja Serrana de Tabasar.

Panamka s papigom

41

GOSPODARSTVO Panama nema razvijeno gospodarstvo. Silno je zaduena (1997: 7,49 mrd $). Poljoprivreda donosi 8,5% BDP-a (18,4% radne snage). Oranice zauzimaju 4% povrine, a panjaci 10%. Preostale obradive povrine na prostoru Paname nisu u njenom vlasnitvu, ve su vlasnici Amerikanci. Za izvoz su najznaajnije banane (33% vrijednosti izvoza), eerna trska i kava, a za vlastitu prehranu ria, kukuruz, branaste banane i voe. Iskljuivi vlasnik plantaa je amerika United Fruit Company, a da bi smanjili pretjeranu ovisnost o izvozu banana planski se uvode nove kulture, npr. palme uljarice i kokosove palme, kakao, povre i tropsko voe. Glavna su poljoprivredna podruja u iroj okolici Santiaga i u obalnim ravnicama. Od panamskog kanala ostvaruje 7,5% BDP-a, znaajne su i druge prometne, skladine i telekomunikacijske usluge (18% BDP-a), brodarstvo (najvea trgovaka mornarica na svijetu) i bankarstvo (26%), pa uslune djelatnosti ostvaruju ak 76% BDP-a. Industrija donosi 10% BDP-a (10,5% radne snage). PROMET Prometnice su potpuno nerazvijene. Najvanije su poprena cesta Colon-Panama i Panamerika cesta od kostarikanske granice preko Santiaga i Paname do Yavise. Zbog planina, movara i otpora Indijanaca, odsjek Panamerike ceste prema Kolumbiji nije izgraden. eljeznica je vana za razvoj industrije, ali se ni SAD ni Panama ne trude oko izgradnje pa postoji samo 238 km pruge, a od toga samo 78 km normalnog kolosijeka. 160 km su uskotrane pruge graene za strane interese. Panama ima daleko najveu trgovaku mornaricu na svijetu. U njezinu brodskom registru ima 4579 brodova ukupne nosivosti 120,95 mil. t (1995. 3 526 brodova sa 60 mil brt, uglavnom bulk carrieri, ro-ro brodovi, kontejnerski brodovi, tankeri). Gotovo svi brodovi su u vlasnitvu stranaca, a u Panami su registrirani zbog niskih trokova i slabog nadzora nad poslovanjem. PANAMSKI KANAL Panamski kanal je izgraen 1904.-14. Kanal je dug 65 km, 81 km sa produecima prema Karipskom moru. Putovanje kanalom traje 6-7 sati. Godine 1997. kroza nj je prolo 13 158 trgovakih brodova sa 189,9 mil. tona tereta, vie od 70% pod zastavom SAD-a. kanal veliko znaenje ima za SAD jer se njime bitno skrauje put izmeu industrijskih centara na zapadnoj i istonoj obali SAD-a. Dnevni kapacitet iznosi 42 broda. Kroz kanal mogu ploviti brodovi s gazom do 12 m, irine 32 m i duine 290 m. Za najvee tankere i kontejnerske brodove kanal je premalen, no barem do 2010. nee ga iriti. Na svakoj su strani po tri ustave kojima brod diu do umjetnog Gatunskog jezera (26 m nadmorske visine). Voda tog jezera slui za podizanje i sputanje ustava i za dobivanje hidroenergije. Na kanalu su glavne luke Cristobal na karipskoj strani i Balboa na tihooceanskoj strani. Na zapadu su naftni terminali Puerto Armuelles i Chiriqui Grande, povezani s transkontinentalnim naftovodom (130 km).

Panamski kanal

42

VELIKI I MALI ANTILI, BAHAMI (Otoci Zapadne Indije)

Najvei dio otoka je vulkanskog porijekla, a jedan je dio nastao radom koralja. Otoci imaju privjetrinsku i zavjetrinsku stranu. Zemlje u Karipskom moru imaju veliku gustoa naseljenosti: Barbados 570 st/km2 (kao i najrazvijeniji megalopolisi svijeta poput Tokyja, Londona), Portoriko 350 st/km2, Martinique 329 st/km2 Posljedica toga je veliko emigriranje u SAD (sa Jamajke i Portorika77, posebno na sjeveroistok, u New York, Chicago), u Zapadnu Europu (Francuska, Velika Britanija, Nizozemska, Belgija). Emigracije su vezane za ekonomske razloge, te dijelom politike (Kuba).

Leonardo di Caprio

Slapovi na Jamajci

Stanovnitvo uglavnom ine mulati i crnci. Dio stanovnika su Kinezi. Crnci i mulati su potomci robova koje su dopremali panjolci. Naseljavanje crnaca je u ovom prostor najranije poelo i bilo je najintenzivnije. Tu su bile prve plantae, prve trgovake postaje. Posljedica toga je dominacija crnakog stanovnitva i odsustvo starosjedilakih Indiosa. Prevladava crnaka kultura (vudu, potovanje zloestog duha Vintija u iju se ast svake godine odravaju obredi). Poljoprivreda je slabo razvijena volovi za oranje i drveni plug tipian su nain obrade zemlje. etva rie je siromana. Poljoprivreda je uglavnom vezana uz tri kulture: eernu trsku, kavu i banane. Otoci Zapadne Indije su poslije Rusije (iz eerne repe) najvei proizvoa eera na svijetu. Sekundarne sirovine su: rum, melasa (slatkasti sirup) i celulozna masa. Od ruda malo eljeza i kroma postoji na Kubi, te rezerve nafte na Kubi i Trinidadu. Tropsko, toplo i prozirno more, plae i visoke temperature uvjetuju jaki razvoj turizma. To je visokoelitni turizam (ak i kupnja otoia).

Antigua

77

1998. u Portoriku je odran referendum s prijedlogom da Portoriko postane 51. amerika savezna drava. Prijedlog nije proao.

43

KUBA
Slubeno ime: Republica de Cuba Dravno ureenje: socijalistika republika Povrina: 110 861 km2 Broj stanovnika (1998.): 11 116 000 Gustoa: 100,3 st./ km2 Glavni grad: Havana (la Habana) Slubeni jezik: panjolski Novana jedinica: kubanski peso (CUP) BDP (1995.): 14.353 mil. USD; 1300 USD/st.
Kuba u mom srcu

SMJETAJ, RELJEF i KLIMA Kuba je najvea drava na ovom podruju srednjoamerikog Mediterana te svojim poloajem predstavlja sponu izmeu Floride i Yucatana. Ona je reljefna veza izmeu tih vapnenakih masiva, posebno na srednjem i zapadnom dijelu. Sredinji dio Kube izdueni je hrbat sastavljen od eruptivnih stijena. Prigorja su vapnenaka pa je to prostor jake podzemne cirkulacije vode. Izuzetak je istoni dio Sierra Maestre s visinama do 2 500m. Klima je tropsko-savanska (Am). Ima do 1500 mm padalina, a temperature su konstantno visoke (25C). To dovodi do dodatnog raspadanja vapnenca i formiranja plodne crnice. POVIJEST panjolci su se na Kubu poeli naseljavati 1511., a potkraj 16. st. poeli su uzgajati eernu trsku i duhan. panjolci su ve 1517. dovezli na otok prve robove iz Afrike. U 16. i 17. st. Kuba se vrlo polako razvijala jer su naselja na obali esto pljakali engleski i francuski gusari. U 18. i 19. st. dolo je do brojnih ustanaka robova, koje je vlast guila u krvi. Sredinom 19. st. meu robovlasnicima dolo je do snanog pokreta za prikljuenje Kube SAD-u, jer su bili ugroeni ukinuem ropstva. 1895. buknula je nova buna protiv panjolaca pod vodstvom Josa Martja. Da nemiri na otoku ne bi ugrozili sigurnost SAD-a, Amerikanci su intervenirali. Izbio je panjolsko-ameriki rat koji je zavren porazom panjolske (panjolska je izgubila Kubu, Portoriko i Filipine). Kuba je isprva bila pod neposrednom amerikom vojnom upravom, a zatim postaje neovisna republika. U Ustav su bili ukljueni tzv. Plattovi amandmani, koji su SAD-u doputali neposredno mijeanje u kubanske poslove i vojni nadzor. Amerike su se jedinice povukle s Kube 1902., a ponovno su se vratile kad se oporba oduprla predsjedniku Estradi (1906.-09.). SAD je vojno intervenirao i 1912. za pobune crnakog stanovnitva i 1917. za radnikog ustanka. 1924. general Gerardo Machado Morales je uveo diktaturu (1925.-33.), a sruen je vojnim udarom. Kratkotrajna vlada Ramona San Martina htjela je smanjiti ameriki utjecaj na Kubi te provesti opsene reforme, ali ga je zato uz pomo SAD-a ve 1934. svrgnuo Fulgencio Batista i uveo diktaturu. 1953. Fidel Castro Ruz je sa skupinom pristaa napao vojarnu u Santiagu de Cuba. Sve su ih pohvatali i zatvorili. Kad su Castra pustili iz zatvora, on je u Meksiku osnovao Pokret 26. srpnja te 1956. zapoeo gerilski rat protiv Batistina reima. U tome su ga podupirali prije svega siromaniji slojevi. 1. 1. 1959. ustanici su uli u Havanu.

44

Castro je s pristaama proveo temeljite drutvene i politike promjene te Kubu pretvorio u socijalistiku dravu. Odnosi sa SAD-om zaotrili su se zbog nacionalizacije eerana i posjeda u amerikom vlasnitvu. Zemlja je podijeljena po sovjetskom modelu: 59% je dano individualnim poljoprivrednicima, a 41% je predan poljoprivrednim zadrugama. Amerikanci su tako izgubili velike prihode koje im je donosio eer, izgubili su 160 eerana u koje su investirali svoj kapital, a to je 40% svih kubanskih kapaciteta. Sjedinjene Drave su uvele potpunu gospodarsku blokadu i prekinule diplomatske odnose. Castrovi protivnici pokuali su se 1961. uz ameriku pomo iskrcati u Zaljevu svinja te oboriti Castra, no invazija nije uspjela. Kubanski su voe 1962. za pomo od moebitne amerike invazije zamolili SSSR. Na otoku su razmjetene rakete, kojima su se na SAD lako mogle ispaliti rakete s nuklearnim gIavama. U tzv. kubanskoj krizi odnosi meu velesilama toliko su se zaotrili da je svijetu prijetio opi nukleami rat. Spor je zavren dogovorom Kennedy-Hruov. SSSR je uklonio rakete, a SAD je ukinuo blokadu i zajamio da nee napasti Kubu. Privredno je Kuba postajala sve ovisnija o pomoi SSSR-a i njegovih saveznika. Nakon raspada SSSR-a usahnula je i gospodarska pomo. Fidel Castro je postupno preuzeo sve najvie poloaje u dravi. Zbog ukinua strane gospodarske pomoi i amerikog odbacivanja Kube, gospodarske su se prilike 1990-ih godina vrlo pogorale. Potkraj 1990. proglaena je neka vrsta izvanrednog stanja zbog ope nestaice i katastrofalnih gospodarskih prilika. 1993. ukinut je dravni monopol u poljoprivredi te je omogueno osnivanje privatnih poljoprivrednih posjeda i zadruga, a doputen je i privatni obrt. Poticanjem maloga privatnog poduzetnitva donekle su ublaene teke gospodarske prilike, no Kuba i dalje ustraje na socijalistikom putu.

Havana

STANOVNITVO Kuba je demografski posebna drava. Prirodni prirast iznosi 0,6 promila, a udio starog stanovnitva je mali, oko 10%. Stopa pismenosti je visoka (95,7%)78. U strukturi dominiraju mulati (50%), a slijedi bijelci (37%). Ostatak ine crnci i Kinezi (1%). Kuba je zemlja koja nije bitno promijenila sastav stanovnitva od po.20.st. Zbog politikih uvjeta i oteane komunikacije nije bilo masovnih migracija. Castro je dozvolio odlazak, ali je u avione za Miami poslao kriminalce. GOSPODARSTVO Glavna kubanska kultura je eerna trska. eer je najvei izvozni proizvod Kube (po proizvodnji je poslije Rusije). eerna trska iscrpljuje tlo (uzgaja se kao monokultura), pa se nastoji zamijeniti drugom kulturom. Glavno trite je bilo ameriko, ali od 1960ih vie nije. Prostor La Habane je orijentirano na duhan. Prigorja Sierra Maestre iznad 300 m nadmorske visine su najpogodniji prostor za uzgoj kave (nije nizina, nema magle, ni mraza). U novije vrijeme poveava se uzgoj agruma, konoplje (za proizvodnju uadi, izvozi se i na hrvatsko trite).

Fidel Castro je 1961. godinu proglasio godinom kubanske pismenosti te je poslao studente na selo da naue narod pisati i itati.

78

45

Juna Amerika
RELJEF
Juna se Amerika dijeli na tri cjeline: prostor Gvajanskog gorja i Brazilskog visoja Kordiljeri prostor sredinjih nizina. 1. BRAZILSKO I GVAJANSKO VISOJE Brazilsko visoje protee se juno od Amazone. To je stara paleozojska masa, jednolino uravnjena, tektonskim pokretima izdignuta na podruju planinskog lanca Serra do Mar. Erozivni procesi najizraeniji su u istonom primorskom dijelu gdje su rijeke usjekle kanjone. Tu je i najvii vrh Brazilskog visoja: Pico da Bandeira s 2 990 m nadmorske visine. Slinih je osobina i Gvajansko visoje koje se nalazi izmeu Orinoca i Amazone. Najvii vrh je Roaraima s 2 772 m nadmorske visine.
Reljef June Amerike

2. KORDILJERI (ANDE) Poinju se formirati u paleozoiku, a izdizanje je zavrilo u tercijaru (pliocen). Ande se dijele okomito (istone Ande najstarije, sredinje s visoravnima (altiplanosima, Ekvador, Peru) i zapadne Ande) i vodoravno s obzirom na geografsku irinu. Od sjevera prema jugu to su: Sjeverne ili ekvatorijalne Ande u prostoru vlane tropske klime. Nalaze se izmeu 12 SG i 5 JG. Tektonska aktivnost tu je najjaa u Ekvadoru je vulkan Chimborazo s 6272 m nadmorske visine. Srednje Ande se proteu izmeu 5 i 30 JG. Tu je planinski lanac najiri. Na visinama od 4000 do 5000 m su visoravni punasi. To su zone najgue naseljenosti. U sredinjem dijelu su ostaci diluvijalnih jezera: Titicaca, Popo Prostor ima suhu kontinentalnu B klimu. Padalane su rijetke i javljaju se u obliku bujica, pa to izaziva veliku eroziju. June Ande se proteu izmeu 30 i 55 JG. Tu je najvii vrh: Aconcagua. Junije od 40 JG bila je izraena glacijacija pa je to prostor dubokih fjordova i niza otoka. Najvei otok je Ognjena zemlja. 3. SREDINJE NIZINE Izmeu Anda i Gvajanskog te Brazilskog visoja su nizine rijeka. Nizine potjeu iz tercijara, kada se izdiu Ande i dolazi do sputanja sredinjeg dijela. Izmeu Anda i Gvajanskog gorja je rijeka Orinoco koja je granica izmeu sjevernog i junog dijela Venezuele. Junije se nastavlja Amazona (prauma i rijeka). Tok Amazone dug je 6347 km. Nastala je spajanjem dvaju tokova. Po drugoj teoriji izvor joj je 150 km udaljen od Tihog oceana i predstavlja ga rjeica Carhuasanta. Prema jugu slijede Gran Chaco i prostor pampe, a krajnji juni dio zavrava visoravni Patagonije.

46

KLIMA

Klima June Amerike

Osnovni tipovi klime: TROPSKA VLANA KLIMA (Ar ili Af) obuhvaa prostor ua i toka Amazone, usko primorje Gvajane, Kolumbije i primorje Anda. Temperature su visoke (25-28C). Zbog vlanih pasata koliina padalina uz tok Amazone i u primorju Gvajane iznosi oko 4000 mm/god, a u prostoru Anda i 5000 mm/god. Prostor Kolumbije ima preko 7000 mm/god. SUBEKVATORSKU KLIMU (Ad) imaju Gvajansko gorje, sjeveroistoni dio Brazilskog visoja i sjeveroistoni dio Gran Chaca. To je tropska suho-vlana klima. Postoji jedno suno razdoblje. Temperature su preko 25C. SUPTROPSKA SEMIARIDNA KLIMA (Bsh) obuhvaa prostor llanosa na sjeveru i camposa u podruju Brazilskog visoja. Javlja se dui suhi period. Koliina padalina je manja (500-1000 mm/god). SUPTROPSKA VLANA KLIMA (Cf) se prema jugu nadovezuje na semiaridnu klimu i obuhvaa juni Brazil, Urugvaj, Paragvaj i sjeverni dio Argentine. Temperature su oko 20C. Zime su umjerene. Koliina padalina je iymeu 1000 i 2000 mm/god. Na ovu se klimu nadovezuje prostor june i srednje Argentine i Patagonije sa TROPSKO-SUPTROPSKOM ARIDNOM KLIMOM (Bwh) i UMJERENOM ARIDNOM KLIMOM (Bwk). Prema jugu koliina padalina se smanjuje. Na prostoru Bwh klime iznosi oko 500 mm/god, a na prostoru Bwk klime oko 200 mm. Prema jugu se sniavaju i ljetne temperature. Ljeta su kraa i hladnija. Na jugu Patagonije amplituda iymeu najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi 5C. Uz Pacifiku obalu, u podnoju Anda na sjeveru je EKVATORIJALNA KLIMA (Ar) koja naglo prelazi u TROPSKU PUSTINJSKU KLIMU zbog djelovanja hladne Humboldtove struje koja rashlauje zrak i spreava isparavanje. SREDOZEMNU KLIMU (Cs) ima samo uski prostor oko Santiago de Chilea. VLANU OCEANSKU KLIMU (D) ima krajnji jug zbog djelovanja vlanih zranih masa s Pacifika. Koliina padalina iznosi preko 5000 mm/god.

VEGETACIJA
Ovisno o geografskoj irini i planinskim razlikama postoji podjela vegetacijskog perioda koja se podudara s klimatskom podjelom. Prostor A i B i dijelom C klime imaju najdulji vegetacijski period due od 240 dana godinje. Prostor suhe kontinentalne klime ima vegetacijski period od 3 do 4 mjeseca, kao i prostor oceanske klime na jugu.

Altiplanosi

47

BILJNE ZAJEDNICE ANDA U sjevernim Andama prevladava vegetacija TROPSKE VLANE UME drae i savane. Granica snijega je na 5 300 m nadmorske visine. U sredinjim Andama vegetacija se proiruje. Uz samu obalu je PUSTINJSKA ili SUNA STEPA, a u centralnom dijelu je SLANA STEPA. Na nju se prema istoku nastavljaju SAVANE, a na krajnjem istoku je TROPSKA VLANA UMA (prostor Amazone). Granica snijega se sputa na 4600 m nadmorske visine. Granica snijega u junim Andama se sputa na 700 m nadmorske visine. U sjevernom dijelu je najvii vrh Latinske Amerike: Aconcagua (6959 m nadmorske visine). Vegetacija je bujna. U junom dijelu uz obalu su ETINJARSKE UME na koje se prema istoku nastavljaju STEPE, a na njih se nastavljaju ZASLANJENE KOTLINE.
Vode June Amerike

VODE
Vode Latinske Amerike pripadaju dvama slivovima: atlantski sliv pacifiki sliv. RIJEKE Rijeke pacifikog sliva uglavnom su kratke, brze i strme. Imaju veliki hidrografski potencijal koji je slabo iskoriten. Razvoe im je na Andama. Rijeke u sjevernom i junom dijelu uglavnom su bogate vodom (Ar ili Am klima), a u srednjem dijelu je prostor aridne (Bsh) klime, prostor pustinje Atacama pa su tu rijeni tokovi suhi osim za ljetnih bujica koje uzrokuju eroziju. Atlantski sliv je vei. Rijeke atlantskog sliva imaju porjeje od 1 do 7 mil km2. Amazona ima najvee porjeje od 7 mil km2 (tri puta vee od porjeja Nila). Duina samog toka je diskutabilna. Ima udan tok. Duga je 7347 km, a prema novim podacima od najudaljenijeg pritoka duga je 6516 km. Taj pritok predstavlja rijeka Carhuasanta koja izvire samo 150 km od obale Tihog oceana. Ona tee prema sjeveru i spaja se u dulji tok Hornillas. Slijedi rijeka Apurimac koja se ulijeva u rijeku Ene, a ona u rijeku Tambo i Ucayali. Ucayali se spaja s rijekom Maraon u Iquitosu i nastaje Amazona.

Usporedba porjeja Amazone, Nila i Mississippija

Vegetacija u Amazoni

48

Amazona ima godinji protok od 220 000 m3 vode po sekundi. Tom koliinom daje oko 1/4 ukupne svjetske koliine slatke vode oceanima. Protjee kroz trone stijene pa nosi mnogo materijala. Dubina Amazone je do 30 m (na uu Rajne dubina je 22 m). Ta dubina je posljedica poraroce (grmea voda). To je plimni val koji prodire i do 1400 km duboko u unutranjost. Najua je u Iquitosu i tu ima irinu od 2 km. irina se prema uu poveava. Na samom uu iroka je 250/300 km. Neki ue dre deltom, a neki estuarijdeltom. Na uu Detalj s rijeke je otok Ilha de Marajo [marau] s 25 000-30 000 km2. Na Amazoni je mogua plovidba veim brodovima do Manausa, a manji brodovi (do 3000 tona) mogu ploviti do Iquitosa u Peruu. Amazona je bogata rudama. Zbog gradnje brana praume su potapane, a dolazi i do sputanja razine podzemne vode. Amazona je i najstarija umska zajednica na svijetu. Nastala je u tercijaru i ima preko 4000 biljnih vrsta. umski svijet se razlikuje ovisno o utjecaju poplavnih voda: ume koje su uvijek u zoni poplavnih voda (igapo) ume koje su povremeno poplavljene (varzea) ume koje su izvan poplavnih zona (terra firma).

Duga nad Amazonijom

Orinoco ima porjeje od 950 000 km2. Glavni tok je dug oko 2400 km. Rijeka izvire na graninom Anda, u pokrajini Parima, na granici s Brazilom. Plovna je do srednjeg dijela. U Atlantik se se ulijeva prostranom deltom. Predstavlja fiziku granicu u Venezueli: sjeverno je gusto naseljen industrijski prostor Venezuele (velika nalazita nafte), a juno je divlje, nenaseljeno podruje s leitima zlata, dijamanata, ugljena, boksita i eljezne rude (jer je dio starog prekambrijskog gorja) i nizom indijanskih plemena. To je podruje pod zatitom UN-a kao rezervat biosfere i prostor zatienih indijanskih plemena. Tu ivi pleme Yanommami. Osnovna jedinica je abono. abono je selo, mala zajednica (Florinda Doner) u koj ive vani amani, duhovi i due. Ono se 1980ih prvi put susrelo s bijelim ovjekom. ive nomadskim nainom ivota. Tree vano porjeje je porjeje La Plate (Rio de la Plata) s 3 mil km2. ine ga tokovi rijeka Rio Parane s Brazilskog visoja, Rio Uruguay s juga Brazilskog visoja i Rio Paraguay s Gran Chaca. One se sve ulijevaju u prostranu deltu Rio de la Plate (srebrena rijeka) koja predstavlja glavna vrata June Amerike. Preko Mato Grossa porjeje je povezano s porjejem Amazone. Rijeke koje dolaze s Anda prolaze kroz prostor suhe kontinentalne klime i veim dijelom godine presue. Za razliku od njih rijeke s junih Anda imaju vee obilje vode i koriste se za navodnjavanje pamapa. To su rijeke Rio Negro i Colorado.

49

JEZERA U Junoj Americi nema mnogo jezera. Dva vea su Titicaca i Maracaibo. Titicaca je najvie jezero i nalazi se na 3812 m nadmorske visine. Ima povrinu od 8200 km2. iroko je 72 km, a dugo 18 km. Plovno je, a na njemu se i stanuje u ploveim nastambama. Maracaibo se nalazi na krajnjem sjeveru Venezuele. Preko Venezuelskog zaljeva povezano je s Karipskim morem. Otvoreno je prolazom irine 8 km. Ima povrinu od 13 512 km2. Za podruje Venezuele znaajne su i dvije hidrografske turistike atrakcije. To su slapovi Angel Falls (979 m, po nekima najvei na svijetu) i Concueon (610 m). Preko rijeke Casiquiare [kasikjara] porjeja Orinoca i Amazone su povezani procesom bifurkacije (ravanje, rastoke dijeljenje rijeke u dva toka tako da svaki tok pripada drugom slivu).
Detalj s jezera Titicaca

Povrina: 8 512 000 km2 (najvea junoamerika drava, peta po veliini na svijetu) Broj stanovnika: 169 mil (najvea junoamerika drava)

BRAZIL

POLOAJ
Brazil lei uz Atlantski ocean i obuhvaa cijeli istoni dio kontinenta te se veim dijelom nalazi u unutranjosti kontinenta (48% teritorija June Amerike). Cjelokupna koncentracija gospodarstva i stanovnitva (preko 90%) vezana je uz usku priobalnu atlantsku fasadu.

Brazilka

POVIJEST
Pedro Alvarez Cabral prvi je donio u Portugal podatke o Brazilu79. Cabral je 1500. krenuo putem Vasca da Gamme, ali su ga struje skrenule prema zapadu. Ve prije, 1494., Sporazumom iz Tordesillasa dolo je do razgranienja interesnih sfera Portugala i panjolske. Taj sporazum je modificirao demarkacionu liniju koju je objavio papa Aleksandar VI. 1493. Na poetku je linija ila meridijanom od 30 ZG po otoku Ferreu, a to je 474639 po Greenwichu. Meridijan je kasnije promijenjen na 49 ZG. Sve istono pripalo je Portugalu, a sve zapadno panjolskoj. Portugalci se nisu odmah naseljavali. Prvo su iskoritavali domaa plemena (Yanommami, Singu). Za razliku od Sjeverne Amerike, u ovom prostoru u 16.st. dolazi do jakog mijeanja stanovnitva. Najprije se Portugalci mijeaju s Indiosima, a kasnije se Portugalci i ostali Europljani mijeaju sa crncima. Dovoenje crnaca iz Afrike omoguio je Karlo VI. jer je stopa mortalitetima meu Indiosima bila velika (zbog nehumanog postupanja s njima na plantaama). Oni su uglavnom dopremani na plantae eerne trske. Uspon Brazila dogodio se zbog eerne trske, a u 18.st. poelo se iskoritavati zlato, dijamanti, a zatim i kauuk, kakao, i kava.

79

panjolski pomorac Vicente Yez Pinzn bio je prvi poznati Europljanin na prostoru dananjeg Brazila. Iskrcao se blizu dananjeg grada Recife 26. 1. 1500. Portugugalski pomorac Pedro lvarez Cabral (poslan od kralja Emanuel sa 13 brodova 1 000 ljudi) doao je u Brazil tri mjeseca poslije te je nesvjestan da se panjolski istraiva ve iskrcao ondje proglasio zemlju portugalskim posjedom.

50

Brazil je jedna vesela zemlja. Sve to se dogodilo, dogodilo se bez prolijevanja krvi. Od 1822. u Brazilu nije bilo nijednog pokreta ili revolucije koja je poela ili zavrila krvlju. U Rio de Janeiro se, pred Napoleonovom invazijom 1807., sklonio portugalski kralj Ivan VI., pa je Rio de Janeiro 1808.-21. bio prijestolnica cijelog portugalskog kraljevstva. Nakon povratka kralja u Portugal (1821.) upravIjanje dravom preuzeo je kraljev sin Dom Pedro koji je 7. 9. 1822. proglasio je neovisnost Brazila, a sebe carem Petrom I. (1822.-31.). Brazil je tako do Razvoj gospodarstva Brazila 1891. bio carstvo. Vojni su asnici, nakon ukinua ropstva 1888., poduprli pogoene robovlasnike te su dravnim udarom 1889. svrgnuli s prijestolja cara Petra II. te su 1891. donijeli Ustav. Nakon osam godina borbi, 1899. proglaena je ustavna republika. Sve do 1930. SMJENJIVAO se niz diktatora, a tada je Getulio Domeles Vargas, guverner savezne drave Rio Grande do Sul, uz pomo vojske izveo dravni udar i postao predsjednik republike. Banke i rudnici doli su pod vlast stranog kapitala. Vargas je sve do dravnoga udara 1945. vladao kao diktator. Tomu se opiralo sve jae graanstvo i radnitvo. Radnitvo je pridobio naprednim socijalnim zakonodavstvom i ubrzanom industrijalizacijom drave te se 1950. kandidirao na izborima. Pobijedio je na izborima za predsjednika. Pokrenuo je nacionalizaciju banaka i rudnika. Kada je uvidio da vojska prijeti novim dravnim udarom ubio se 1954. Vojska je podravala Vargasa dok je titio njene interese, a zatim je pridonijela njegovu padu. Kada je uz potporu naroda 1950. postao predsjednik, dao je vea prava narodu to vojnom reimu nije odgovaralo. Tada vojska da bi prikazali Brazil kao demokratsku zemlju formira Nacionalni demokratski savez koji je titio interese viih slojeva, ali doputa i formiranje Brazilskog demokratskog pokreta koji je zastupao srednje slojeve. Ni danas ne postoji pokret koji bi zastupao siromano stanovnito. Poetkom 1960ih izgraen je novi glavni grad Brasilija da bi se potaknuo razvoj unutranjosti. Otvaranje Brazila meunarodnom kapitalu i izgradnja nove prijestolnice gurnuli su dravu u inozemne dugove. Dolo je do gospodarske krize. Pod izgovorom opasnosti od ljeviarskog prevrata, vojska je udarom 1964. opet preuzela vlast (do 1985.). Zbog sve veih gospodarskih potekoa, unutranjih napetosti i pritiska stranih zemalja, krajem 1970ih diktatorska vlast slabi. Doputene su politike stranke, a 1988. donesen je novi Ustav. Na izborima 1994. pobijedio je kandidat Brazilske socijaldemokratske stranke (PSDB) Fernando Cardoso. 1995. stupio je na snagu Sporazum o zajednikoj trgovini u junom dijelu Latinske Amerike (Mercosur), potpisan u Asuncionu 1991. Liberalna gospodarska politika predsjednika Cardosa potaknula je Brasilia gospodarski rast, ali su mjere tednje najvie pogodile siromane mase, koje su pokrenule velike protuvladine prosvjede. Prilike je pogorala katastrofalna sua 1998. na SI drave i skandal u bankarstvu, no Cardoso je na predsjednikim izborima 1998. ponovno izabran za predsjednika. 51

Brazil je federativna drava koja se sastoji od 26 saveznih drava (Acre, Alagoas, Amap, Amazonas, Bahia, Cear, Esprito Santo, Gois, Maranho, Mato Grosso, Mato Grosso do Sul, Minas Gerais, Par, Paraba, Paran, Pernambuco, Piau, Rio de Janeiro, Rio Grande do Norte, Rio Grande do Sul, Rondnia, Roraima, Santa Catarina, So Paulo, Sergipe, Tocantins) i saveznog okruga (BrasiIia).
Djevojka na ulici

STANOVNITVO
Paralelno sa stanovnitvom iz Afrike dolazila je masa portugalske sirotinje (obrtnici, rudari, trgovci). Meu njima nije bilo rasne netrpeljivosti. Razlog nepostojanju diskriminacije je injenica to su se uz vojnike doseljavali i obini ljudi, sirotinja, a to je rezultiralo velikim brojem mulata, mestika i zambosa. Pored Portugalaca u 19.st. dolaze Nijemci, Talijani, panjolci, Poljaci, Skandinavci, a sve veu skupinu ine i Japanci i Indijci. Brazil je zemlja u kojoj jo uvijek vladaju polufeudalni i feudalni odnosi. Struktura stanovnitva i drutva nije se bitno promijenila od 19.st. I danas postoje: bezemljai (koloni), maskatesi i favelasi. Svi narodi, bez obzira na rasu nalaze se u ovim skupinama.

Favele i migracije prema gradu

Koloni (seljaci bezemljai) su ljudi na dnu drutvene ljestvice. U tu skupinu spadaju mestici, mulati, crnci, indiosi To je skupina stanovnitva koja radi plantaama, nemaju vlastite zemlje i stalno se sele sa fazende na fazendu (posjedi). Najiskoritavanija su radna snaga Brazila. Najvie ih je posjedima na sjeveroistoku Brazila. Rade uglavnom na planataama eerne trske, duhana i na govedarskim posjedima. Imaju najveu stopu mortaliteta, najloiji ivotni standard i najkrai ivotni vijek. 52

Maskatesi su putujui trgovci. Uglavnom su potomci Talijana i Sirijaca. Oni odlaze i na najnepristupanije dijelove, u praume, do rudnika zlata i dijamanata te prodaju sitne stvari. Trguju svim i svaim. Favelasi su gradska sirotinja, uglavnom rade kao gradska posluga, nosai i istai ulica. esto su prosjaci.

GOSPODARSTVO
U gospodarstvu najvei problemi su dominacija velikih posjeda i veliko uee stranog kapitala. 1920ih bilo je najvie britanskog kapitala koji je vezan za banke i eljeznice. Od 1940ih dominira ameriki kapital. Uz Venezuelu, Brazil je vodea drava po amerikom kapitalu. Poljoprivreda i stoarstvo Brazil danas ima 197,5 mil ha obradivih povrina. Od toga su 175,9 mil veleposjedi iznad 50 ha, a od tih 175,9 mil 117,2 mil su veleposjedi iznad 500 ha koje dri 60 000 ljudi. To je zbog toga to Brazil nije do kraja proveo agrarnu reformu. Najvei dio tih veleposjeda je u regiji sjever gdje je i najvea koncentracija kolona. Brazil je prvenstveno agrarna zemlja (u poljoprivredi je zaposleno 22,8% radne snage, daje 12% BDP-a i 24% vrijednosti izvoza, a u industriji 11,5%, 22% BDP-a) i to zemlja monokultura: velikih plantaa eerne trske i kauukovca. Kava se uzgaja oko Sao Paula i Santosa i tu se dobiva preko 50% cjelokupnih dravnih koliina kave. Drugo podruje uzgoja je sjeverni dio. U 18.st. otkriveni su zlato, dijamanti. Danas su ti rudari preli na stoarsku proizvodnju (oko Ria) ili na ovarstvo (u dravi Gois). umarstvo Brazil ima 3,5 mil km2 prauma, ali je zbog nekvalitete drva i raznolikosti vrsta meu vodeim svjetskim uvoznicima papira. 53

Rudarstvo Brazil ima mnogo rudnoga bogatstva koje je vrlo vano kao izvor sirovina za domau industriju, iako donosi samo 1% BDP-a. Najvanija rudarska drava jest Minas Gerais (glavni rudnici), meu ostalim veliki povrinski kopovi eljezne rude. Po proizvodnji eljezne rude Brazil je drugi na svijetu (18% svjetske proizvodnje). Brazil iskoritava i leita mangana, nikla (Goias), kroma (9. na svijetu, Bahija, Minas Gerais i Goias), bakra, boksita (Minas Gerais i Amazonija na rijeci Trombetas, 4. na svijetu).
Gospodarstvo Brazila

Rudnik u Minas Geraisu

Zlato se poelo dobivati po.18.st. u Minas Geraisu, a velik dio iz rijenih nanosa amazonskih rijeka ispere vie od 200 000 tragaa (garimpeiros). Oni prodiru sve dublje u indijanske prostore te vrlo oneiuju okoli ivinim srebrom. Od ostalih ruda dobiva se jo kositar, volfram, olovo, cink i srebro. Dijamanti (8. na svijetu) dobivaju se u Minas Geraisu i Mato Grossu, a od ostalog dragog kamenja najpoznatiji su turmalini, akvamarini, smaragdi i topazi. Razmjerno su skromna nalazita ugljena. U Brazilskom visoju su relativno velike koliine antracitnog ugljena. Sve do 1974. u Brazilu se dobivalo vrlo malo nafte pa se 1970-ih benzin poeo zamjenjivati etanolom iz eeme trske (50% tekuih goriva). Kad se poveala domaa proizvodnja nafte iz bogatog nalazita Camposa u plitkom moru ispred Rio de Janeira (70% proizvodnje ) i kad je pojeftinila nafta na svjetskom tritu, etanol je postao duplo skuplji od uvozne nafte pa se njegova uporaba brzo smanjuje.

REGIONALNE CJELINE
Brazil se dijeli na dvije cjeline: KONTINENTALNI ZAPAD zauzima 63% teritorija (izolirani nenaseljeni prostor prauma, savana, stepa) i 7% stanovnika. To je podruje unutranjeg kontinentalnog Brazila koje se dijeli na prostor Amazonije i prostor untranjeg Brazila. ATLANTSKI ISTOK zauzima 35% teritorija (od Rio Paranaibe do Porto Alegrea) i 93% stanovnika. Dijeli se na tri cjeline: sjeveroistok, jugoistok i jug (ili sjeveroistok, centar i jug). Granica izmeu ova dva dijela je: ue rijeke Parnaba rijeka Sao Francisco tok rijeke Parane.

54

1. ATLANTSKI ISTOK 1.1. SJEVEROISTOK Sjeveroistok je prostor koji se protee od ua rijeke Parnaba do grada Salvador (Bahia). Prostor se dijeli na obalni dio i unutranjost koja je ispresijecana rijekama s visoravnima do 2000 m nadmorske visine. Po prirodnim osobinama tu su i druge dvije Vegetacija cjeline. Dijeli ih rt Sao Roque Sjeveroistoka (Cape Sao Roque [roka]). U Brazila sjevernom dijelu obala je paralelna sa smjerom pasata, a u junom dijelu je okomita. Zato je sjeverni dio suan (ispod 300 mm), a juni dio je vlaniji. Oba dijela znaju stradati zbog sue. I unutranjost je suha zbog smjera pruanja obale. Planinska uzvienja uz obalu su prepreka vlanim vjetrovima. Dakle, koliina padalina se smanjuje od istoka prema zapadu. Prostor uz obalu ima 1000 mm padalina godinje, srednji dio oko 500 mm/god, a na zapadu je koliina padalina manja od 500 mm/god. S obzirom na koliinu padalina mijenja se i vegetacija. Uz obalu rastu mangrove ume i kultivirane zone plantae eerne trske koje kasnije zamjenjuju plantae duhana i kakaa. Slijedi prostor agreste sune ume. To je agrarnostoarski prostor. Prema unutranjosti slijede listopadne ume, a zatim sertao vegetacija do sune unutranjosti s manje od 300 mm padalina godinje. Na prostoru catingas (ikara) vegetacije i kamenjara s bodljikavim grmljem prakticira se ekstenzivno stoarstvo. Na sjeveroistoku je najstarija naseljenost. Portugalci su se prvo naselili u ovom prostoru. Tu su nastale prve plantae. Prvo su to bile plantae eerne trske, a kasnije duhana (u istonom dijelu), pamuka (u unutranjosti) i kave (uz obalu, danas dominantna kultura). Ovdje su najvei stoarski veleposjedi. To je i najnerazvijeniji dio atlantskog istoka s najniim ivotnim standardom. Odnosi su polufeudalni. Regija ima najvei broj nepismenih i najvei infantilni mortalitet. Prvi crnci su dopremani u ovo obalno podruje. Ovdje je najvei broj kolona (preko 60% kolona je iz redova crnaca). Recife Ovdje su najstariji brazilski gradovi: Natal, Recife, Salvador ili Bahia. Natal je glavno vorite zranih putova jer se nalazi na najkraem pomorskom i zranom putu prema Africi i Europi (3000 km zrane linije do Afrike). Sva tri grada su u arhitekturi tipini kolonijalni gradovi. Recife je nastao sredinom 16.st. kao najvea luka za izvoz eerne trske, zatim pamuka i duhana. Najvee je pomorsko i industrijsko sredite. Trei je grad po veliini u Brazilu. Nastao je na prostoru brojnih laguna koje su nastale taloenjem sedimenata dviju rijeka: Rio Capiberibe i Rio Beberibe. Dobio je naziv junoamerika Venecija. Salvador (Bahia) je osnovan 1510. kao grad Sv.Spasitelja u zaljevu Svih Svetih (Sao Salvador da Bahia de Todos os Santos). Od 1510. do 1763. bio je glavni grad potkraljevstva Brazil. Do 1888. bio je najvee trite robljem u Salvador 55

cijeloj Junoj Americi. Naziva se jo i junoameriki Rim jer ima najvei broj crkava u Junoj Americi. Da bi bio neovisan od panjolskih posjeda, tu Portugalci uspostavljaju prvu nadbiskupiju (vjerski je centar). Ova je regija privukla i panjolce i Talijane zbog nalazita zlata i dijamanata. Bonfin i Lobata su bili sredita eksploatacije zlata, a danas su znaajna leita nafte i eljezne rude (Lobata je najvee leite eljezne rude na sjeveroistoku). 1.2. CENTAR (JUGOISTOK) Ova se regija protee juno od Salvadora do Santosa i Sao Paula. Obuhvaa 10% povrine i 43% brazilskog stanovnitva. Stanovnitvo je uglavnom koncentrirano u tri velike regije koje ine glavni gospodarski trokut Brazila: rudarsko-industrijska zona Minas Gerais na sjeveru (zlato, dijamanti), industrijsko-poljoprivredna regija Sao Paula (kava) i megalopolis Rio de Janeiro (turizam). Belo Horizonte 1.2.1. MINAS GERAIS Drava Minas Gerais je u povijesti postala poznata kao najvee sredite eksploatacije zlata (18.st.) i dijamanata (eksploatacija poinje 1730.). Do 19.st. ova je drava najvei izvoznik zlata na svijetu. Preko 50% ukupne koliine zlata dolazilo je iz Brazila. Ovdje su nastala naselja Diamantina, Villa Rica (bogati grad) i Ouro Preto (crno zlato). Nedaleko od grada Ouro Preta je rudnik Nova Lima najdublji rudnik zlata u Brazilu (2500 m ispod povrine). Razvojem eljeznikih pruga Ouro Preto ostaje van putova pa je odlueno da se planski sagradi novo naselje na starom karavanskom putu koji je vodio prema pokrajini Goias. Tako je Belo Horizonte izgraen 1895. kao novi glavni grad drave. Belo Horizonte je etvrti grad po veliini u Brazilu. Naselje je i danas vezano uz rudarstvo, ali uz eljeznu rudu. Tu su najvee i najkvalitetnije naslage eljezne rude (40 mrd tona) i najvee naslage niobija (metal koji se dodaje eliku radi kakvoe). Na podruju grada Itabira je najvei rudnik cijelog prostora s najveim zalihama eljezne rude. 1.2.2. RIO DE JANEIRO Na Minas Gerais nastavlja se megalopolis Rio de Janeira. Rio de Janeiro (sijeanjska rijeka) je osnovan 1565. u podnoju brda

Rio de Janeiro-pogled s plae

Rio de Janeiro-pogled na grad

56

Serra do Mara, u zaljevu Guanabara. Od 1763. do 1960. bio je prijestolnica vicekraljevstva Brazil. Druga je po vanosti luka Brazila iako vie nema jako izraenu pomorsku ulogu (do 20.st. vodea brazilska luka). Bio je i najvei industrijski centar, sve dok se nisu izgradile eljezare u Sao Paulu. Od 1950ih vodee je turistiko i kulturno sredite. Glavne turistike atrakcije su: Corcovado (grbavac, na preko 600 m nadmorske visine nalazi se 37 m visoki kip Isusa Krista Spasitelja koji je poklon Francuske brazilskom narodu), eerna glava (Sugarloaf, okomita granitna stijena uz obalu zaljeva), karneval, stadion Marakana te plae Copacabana i Ipanema.
Plan Rio de Janeira

1.2.3. SO PAULO Centar regije So Paulo je istoimeni industrijski grad. On je najvei megalopolis June Amerike. Ima eksplozivan porast broja stanovnika: 2,2 mil 1950ih, 4 mil 1960ih, 16 mil 1990ih (1995. grad je imao 10 mil stanovnika, a aglomeracija 19 mil). Ima dobar poloaj i povoljniju klimu od Santosa. Naime, Sao Paulo nije na samom moru ve je 70 km od mora.Na jugu, uz obalu su obronci planinskog lanca Serra do Mar koji se dodiruje rijeke Rio Tiete na kojoj lei Sao Paulo, a na sjeveru je Serra da Mantiqueira.

57

Poloaj Sao Paula

Sao Paulo

Sao Paulo ima 100 000 tvornica i proizvodi 12 mil tona ispunih plinova. Na obroncima iznad Sao Paula uzgaja se kava. Ovo je najznaajnija regija po proizvodnji kave. 50% brazilske proizvodnje vezano je uz ovu regiju. Kava se ne uzgaja u nizinskim dijelovima zbog magle i mraza. Plantae su se poele razvijati u 2.pol.19.st. dolaskom Nijemaca i Talijana. Kava se izvozi preko Santosa vodee brazilske luke za izvoz. Osnovali su ga Isusovci krajem 16.st. Kava je tetno djelovala na zemljite jer iscrpljuje minerale i dolazi do pojaane erozije pa se sve vie uzgaja pamuk i kakao (Brazil je drugi na svijetu po proizvodnji kakaa, iza Gane). Pamuk su poeli 1930ih uzgajati doseljenici iz Azije, naruito Japanci (Japan je najvei uvoznik brazilskog pamuka). Sjeverno od Sao Paula, blizu Rio de Janeira nastao je novi industrijski centar Volta Redonda koji je izgraen amerikim kapitalom jer su Amerikanci vlasnici veine rudnika eljezne rude u blizini (eljezare, eliane). Zapadno od Sao Paula je jo jedan novi grad: Sorocaba sjedite brazilskih pogona General Motorsa80. 1.3. JUG Regija jug se protee od Sao Paula do granice sa Urugvajem. Granica na zapadu je tok Rio Uruguay. To je prostor suptropske umjerene klime (Cfa klima od Curitibe prema Porto Alegreu). Ovaj su prostor naseljavali Skandinavci, Nijemci, Rusi, Poljaci. Nema klasinih veleposjeda ve je tip proizvodnje drugaiji. Dominiraju mala gospodarstva, male polikulturne farme. Uzgaja se kukuruz (prevladava), duhan, vinova loza, pamuk (Japanci)... Porto Alegre (luka radosti) nije na samom moru ve se razvio na 260 km od mora, na uu rijeke Rio Guaibe u zaljev Lake dos Patos. Osnovali su ga u 17.st. portugalski doseljenici s Kanarskih otoka. Grad je postao luka za izvoz agruma, duhana (Brazil je 3. na svijetu po proizvodnji duhana) i kukuruza. Ovdje se razvila jedna od najveih industrija papira u Junoj Americi. Drvna masa je uglavnom iz uvoza iako Brazil ima vie od 6 mrd ha pod umom. Brazil je najvei svjetski uvoznik drva jer se drvna masa Amazone ne iskoritava zbog sastava praume. U praumi raste mnogo biljnih vrsta, a raznolikost pogoduje tetoinama pa je drvna masa neupotrebljiva, a i najvei dio je u nepristupanim Slapovi Iguau krajevima. Sjeverozapadno od Porto Alegrea, u unutranjosti se nalaze slapovi Iguau. To je 275 slapova koji se sputaju s visine od 50-73 m.
80

Amerikanci prljavu industriju sele u nerazvijene zemlje.

58

Curitiba se razvila na karavanskom putu prema zapadu, Paragvaju i Argenitini. S tih prostora dolazi nova biljka koju su u Argentinu donijeli Indijci. To je aj i to posebna vrsta: zeleni mat aj. U Curitibi je najvea tvornica za preradu papira u Junoj Americi.
Oceanski brod na Amazoni

2. KONTINENTALNI ZAPAD 2.1. PROSTOR AMAZONE (AMAZONIJA) Prostor Amazone je najslabije naseljena regija, ali je znaajana za gospodarstvo. Obuhvaa 3,5 mil km2 povrine i manje od 2 mil stanovnika. Vanjski

utjecaj je najjai uz rijeku Amazonu i njene pritoke. Ostali prostor je na primitivnom stupnju razvoja (lovci i sakupljai). Stanovnitvo je vezano uz ue (Belem) i gradove du rijeke. Glavna naselja su vezana uz rijeku Amazonu i njene pritoke. Na uu Rio Negra u Amazonu nastao je Manaus koji se razvio u vrijeme kad je Brazil posustao sa uzgojem eerne trske i uveo kulturu kauuka

Amazonija

Belem

(groznica kauuka). Manaus je grad usred amazonske praume sa palaama, veleposjedima, operom. Na uu rijeke Tapajos je Santarem. U dolini te rijeke Henry Ford je 1927. zakupio 10 000 km2 praume. On je tu sagradio niz naselja pod imenom Fordlandija. Gradovi na uu rijeke Jari nastali su 1970ih (Monte Durango, Mongaba). Na uu Amazone je Belem. Amazoniju je preporodila Rodovia amazonica 5000 km duga cesta od Recifea do Perua. Izgradnja ceste je uvjetovala geoloka istraivanja. Tako su pronaene najvee zalihe antracita (10 trilijuna tona) te nalazita eljezne rude. Amazona je postala podruje u koje masovno ulau Amerika i Japan. Ovo dovodi do devastacije Amazone jer nakon unitavanja sekundarnih uma dolazi do spiranja zemljita. 1972. ameriki milijarder Donald Ludvig otkupio je 6000 kvadratnih milja zemljita u dolini rijeke Jari. Iskrio je praumu (ako je to teko shvatiti: nije on sam uzeo sjekiru i iskrio praumu) i tu je zasadio drvo guelin (opet ne on sam) koje je sirovina u proizvodnji papira i celuloze. Tu je sagradio hidroelektranu i etiri Ceste u Amazoniji aerodroma. Zatim je u gornjem toku rijeke prema Gvajani zasadio (moda 59

je bio lijen, a bogat je oito bio) eukaliptus, a na jugu je poeo uzgajati goveda. On je stvorio najveu plantau tropskog drvea na svijetu. Sagradio je nove aerodrome, niz novih gradova te je dopremio strunjake iz SAD-a i Japana, a radnici su mu koloni. Taj projekt jo uvijek egzistira. Japanci su u slivu Amazone podigli plantae bibera i jute, a poeli su i s uzgojem krava. One su smjetene u poplavnoj zoni, a za visokih voda povlae se u zgrade sline sojenicama: morombasi (amfibijsko stoarstvo). Goinia 2.2. UNUTRANJI BRAZIL Unutranji Brazil je najizoliraniji prostor koji je zbog toga slabije istraen i rijetko naseljen. Nalazi se na krajnjem zapadu, zapadno od rijeke Parane do granice s Biolivijom i Paragvajem. To je prostor savana, stepa, kamenjara i polupustinja. Zapadni dio zauzima Mato Grosso. To je regija rudara i kopaa zlata. Oni su danas ili iselili ili se bave stoarstvom ekstenzivnog tipa. ivot se odvija ili u oazama ili na karavanskim putovima. Razvijaju se podruja prema istoku, blie utjecaju Atlantika. Tri su vodea sredita: Cuiaba, Goiania i Brasilia. Goinia je glavni grad drave Goias. Nalazi se na karavanskom putu iz doline rijeke Parana. Cuiaba je stoarsko i trgovako sredite. Oko Cuiabe su kopani dijamanti i zlato, a nakon iscrpljivanja leita centar ivota se premjestio u regiju Goias, u grad Goiania. Brasilia je glavni grad Brazila. Planski je sagraena 1960ih 1000 km od Rio de Janeira kako bi se potakao razvoj unutranjosti (1,8 mil stanovnika, 1996.).

ARGENTINA
Dravno ureenje: predsjednika savezna republika Povrina: 2 780 092 km2 (druga drava June Amerike) Gustoa: 13 st./ km2 Glavni grad: Buenos Aires BDP (1996.): 294.687 mil. USD; 8421 USD/st. Prosjeni godinji realni porast BDP (1990.-96.): 4,9% POVIJEST U doba otkria ovo je podruje rijetko naseljeno indijanskim plemenima. Ve je 1526. osnovano panjolsko naselje na La Platti, jezgra Buenos Airesa, ali je zemlja i dalje dugo vremena ostala pusta. panjolci su se uglavnom vezali za Ande, zbog rudnika srebra i zlata, kojeg u pampama nema. Sputajui se iz Perua panjolci su najprije naselili istono podgorje. Odavde je vodio stari put preko Tucumana i Cordobe, do uporita na La Platti. Istonom obalom June Amerike vladali su Portugalci, pa je panjolski monopolizam koji je izbjegavao upotrebu stranih luka u trgovini sa svojim kolonijama u Americi, radije usmjeravao veze sa svojim potkraljevstvom Rio de La Platta na Peru, nego preko Atlantika. Nakon 1778. poele su se razvijati i pomorske veze La Platte s Europom. STANOVNITVO Broj stanovnika:36,7 mil (1999.) Dob: 27% (0-14), 62% (15-64), 11% (65 i vie) Prirodni prirast: 1,29 promila ivotna dob: 74 godine Pritjecanje europskih doseljenika dobilo je velike razmjere tek u 2.pol.19.st., kada u zemlju ulazi i do 90 000 stanovnika godinje. U periodu 1858-1938. u Argentinu se uselilo 3,8 mil stanovnika. Meu useljenicima najvie je Talijana (39%), panjolaca (37%), Rusa, Poljaka i Nijemaca (13%). Starije stanovnitvo uglavnom ine kreoli (i manji broj mestika) koji naseljavaju oaze u podgorju Anda na zapadu zemlje. Starosjedioci su najveim dijelom uniteni. Sauvalo se ih se svega 50 000 u nepristupanim predjelima Gran Chacoa, Patagonije i Ognjene zemlje.

60

GOSPODARSTVO Argentina je jo uvijek zemlja krupnog agrarnog posjeda s prosjenom veliinom posjeda od 500 ha. Veleposjednici imaju i do 85% zemlje. Veinu agrarnog stanovnitva (80%) ine seljaci-zakupnici ili bezemljai. Cjelokupnog agrarnog stanovnitva ima manje od 15%. Pritjecanje kolonista iz June Europe i kapitala iz Zapadne, jaanje pomorskih veza, nova trita u Europi, kao i jaanje unutranjeg trita, glavni su poticaji gospodarskog razvoja zemlje. Argentina se iz zemlje ekstenzivnog stoarstva i slabo razvijenog agrara poela razvijati u zemlju intenzivnog stoarstva i razvijenog agrara na bazi komercijalnih monokultura. Strani kapital najprije se uvukao u poljoprivredu, a potom i u industriju i trgovinu. Glavnu ulogu imao je britanski kapital, koji je i vodio gospodarski razvoj Argentine linijom agrarnog razvoja s osnovnom namjerom da od nje napravi zemlju ija e glavna uloga biti agrarno opskrbljivanje Britanije poljoprivrednim proizvodima. Britanski kapital povezao se sa argentinskim veleposjednicima te je izgradio eljeznice, ali je onemoguavao razvoj industrije. U 20.st. javlja se ameriki kapital koji je osvojio industriju prerade mesa frigoricos, te njemaki kapital koji je gradio metalnu, kemijsku i graevinsku industriju. Pred II.sv.rat strani kapital imao je u svojim rukama najvaniju industriju, prometnice, banke. Jo uvijek glavnu ulogu ima britanski kapital sa 60% udjela. Poslije rata drava je nacionalizirala eljeznice, centralnu banku i uvela zatitne carine za domau industriju. Argentina je konfiscirala sve investicije njemakog kapitala i time je drava postala glavni faktor u gospodarstvu. Komercijalizacija poljoprivrede utjecala je na regionalizaciju u obliku monokultura. Od 34 mil ha obradivog tla najvei dio je pod penicom (6,2 mil ha) i kukuruzom (4,6 mil ha), od ega se 80% izvozi. Po stoarstvu Argentina je meu prvim zemljama u svijetu. U pampama i oazama dominira intenzivno govedarstvo i ovarstvo. U pampama se ovce uzgajaju za potrebe mesne Gospodarstvo Argentine industrije, a u Patagoniji za tekstilnu industriju (vuna). Rudarstvo. Manja leita ugljena pronaena su na dalekom jugu Patagonije (Santa Cruz, Rio Turbio), ali su bez veeg znaenja za domau industriju. Kvalitetan ugljen dovozi se iz ilea. Iz rudnika u Andama dobiva se olovo, cink, mangan. Nafta je jedino rudno bogatstvo koje se obilnije koristi. Glavna leita su u Patagoniji (dolina Rio Negro) i u podgorju Anda (Mendoza, Salta). Za razliku od lake industrije mesne, kone, tekstilne, uljne i industrije tanina, teka industrija je slabije razvijena. 61

REGIONALNA PODJELA Na zapadu Argentina zauzima planine Anda, a na istoku nizine Gran Chaco, pampe i Patagoniju, sa dugim atlantskim primorjem. Na sjeveru dopire do tropskog pojasa, a juni dijelovi su u subarktikoj zoni. S obzirom na prirodno-geografske i demogeografske osobine, Argentina se dijeli na: CENTARPAMPE s primorjem kao najgue naseljeno i gospodarski najrazvijenije podruje, te tri regije: SJEVEROZAPAD SJEVEROISTOK JUG CENTAR Regija se protee izmeu Sierra de Cordobe na zapadu, Atlantskog primorja na istoku, rijeke Parane na sjeveru i rijeke Colorado na jugu. Geografski poloaj odreuje ovom prostoru topla ljeta i blage zime. Padaline se kreu od 900 mm uz obalu do manje od 500 mm u unutranosti. Zapadni vjetrovi donose stalno sitnu prainu sa zapadnih pustinja. Prirodni uvjeti pogodovali su razvoju agrara. Prevladavaju veleposjedi na polufeudalnoj osnovi. Suvremena mehanizacija stvorila je od ove regije najvee podruje intenzivne poljoprivrede. Cijeli prostor pampa dijeli se u etiri gospodarske regije: a) JUGOISTOK orijentiran je na ovarsku proizvodnju namijenjenu klaonicama b) ZAPAD zona mijeane poljoprivrede, uzgoja penice i lucerne, te govedarstva (do Santa Fea) c) ISTOK oko Rosaria itno je podruje uzgoja kukuruza d) SREDINJA REGIJA Buenos Aires orijentirana je na proizvodnju povra, voa, krmnog bilja, mlijene stoke za potrebe 13 milijunske aglomeracije Buenos Airesa. U unutranjosti pampa nema velikih gradova. Manja sredita trita su agrarnih proizvoda. Gusta eljeznika mrea ima namjeru povezati unutranjost sa velikim gradovima na periferiji, posebno s Buenos Airesom. Rosario, na rijeci Parani grad je razvijene prehrambene i koarske industrije. Kroz luku do koje dolaze i morski brodovi odvozi se uglavnom kukuruz, pa je Rosario najvea izvozna luka kukuruza na svijetu. Slinu funkciju ima i uzvodniji Santa Fe. Brodovima se izvozi penica, kukuruz, laneno sjeme, te drvo s prostora Gran Chacoa. 70 km JI od Buenos Airesa na obali je grad La Plata, luka za izvoz mesa i ita, te Bahia Blanca, luka za itarice, meso, vunu i naftu. Odavde kreu eljeznike linije prema poljoprivrednim podrujima i naftnim poljima Patagonije. Uz samu obalu je turistiki centar Mar del Plata. Mar del Plata Buenos Aires Na obali La Platte razvio se najvei grad Buenos Aires, s gotovo 12 mil stanovnika. Ekspanzivan rast grada moe se usporediti s rastom New Yorka ili Chicaga. panjolci su svom uporitu na La Platti Nostra Seora Maria de Buen Aire, dozvolili tek 1778. da izgradi luku i pone dijeliti prometne funkcije s monopoliziranom Limom. Kada je sredinom 19.st. poela kolonizacija pampa grad je imao 90 000 stanovnika, ali se u 30 godina poveao na 440 000 stanovnika. Do I.sv.rata broj stanovnika poveao se na 1,5 mil. Grad je postao regionalna metropola pampa i glavna oceanska luka Argentine, a potom i financijsko, kulturno, politiko i industrijsko arite zemlje.

62

SJEVEROZAPAD Argentini pripada suni dio visoravni Anda. Naseljenost je rijetka (samo u podrujima gdje je mogue navodnjavanje). Omanja naselja povezuje transandska eljeznica koja vodi iz Salte u Antofagastu, penjui se i do 4000 m nadmorske visine. Naseljenije je predgorje Anda i predandska Sierra, gdje su rijeke omoguile umjetno navodnjavanje. Dio oaza nastao je du starog puta, koji je povezivao Limu i Buenos Aires. Dio starih uporita imao je funkciju da prometno opsluuje karavane mazgama, hranom i opremom. Kasnije su od njih nastali gradovi, kao gospodarska sredita oaza (Huhuj, Salta, Cordoba). Junije u podgorju Anda nastao je Mendoza drugi niz oaza - oko Mendoze i San Juana. U sjeverozapadnoj regiji stanovnitvo je gue naseljeno nego drugdje. U njoj ivi 1/4 ukupne populacije zemlje. Poljoprivreda je odreena klimom i potrebama trita. Oaze Huhuj i Salta orijentirane su na uzgoj stoke koja se izvozi u ile. Oaze oko Tucumana zbog svoje vlane suptropske klime specijalizirane su za uzgoj eerne trske, duhana i rie. Oaze oko Cordobe, na podnoju Sierre specijalizirane su za itarice (kukuruz) i vinogradarstvo. Podruja oko Mendoze i San Huana izrazite su zone vinogradarstva i voarstva. Zahvaljujui ovom podruju Argentina je najvei izvaneuropski proizvoa i izvoznik vina. Zbog svog poloaja na pruzi prema Buenos Airesu, Mendoza je trgovaki centar cijelog juga. SJEVEROISTOK Podgorje Anda prelazi na sjeveroistoku zemlje u sunu nizinu Gran Chaco, obraslu rijetkom savanskom umom, koja prema sjeveru postaje gua. Na zapadnom rubu nizine su navodnjavane oaze u kojima se uzgaja pamuk, penica, kukuruz. Glavno bogatstvo je drvo quebracho [kebrao] koje se koristi za dobivanje tanina, za gorivo i telefonske stupove. U meurjeju izmeu Parane i Urugvaja suptropska uma prelazi u pampe i ovdje je naseljenost gua, poljoprivreda je razvijenija. Uzgajaju se ovce, te intenzivno proizvode lan i itarice. Glavni centri su Gualegay, Corientes i Parana. Na krajnjem sjeveroistoku Argentina se prua uskim pojasom Misiones na Brazilsko visoje. Obilnije kie omoguuju bujnu vegetaciju. uma se koristi branjem lia s drveta Yerba mate (aj).
Patagonija

JUG Patagonija se protee juno od rijeke Colorado do Magellanova prolaza. To su visoravni do 1000 m nadmorske visine. Reljef se postepeno sputa s podnoja junih Anda prema Atlantiku, gdje zavrava strmom obalom. Ravnice se pruaju uz samo ue rijeka. Klimatski Patagonija je hladna i suna zemlja. Nepristupana, hladna i vjetrovita obala i hladna klima uinile su je nepristupanom po stanovnitvo. Na 790 000 km2 ivi samo 1 mil stanovnika. Uglavnom su to doseljenici novije kolonizacije iz Britanije koti, Velani i doseljenici iz ilea. Glavno zanimanje im je ovarstvo. Samo na ovom podruju ima 15 mil ovaca koje daju vie od 50% argentinske vune. Ratarstvo je mogue samo uz navodnjavanje uz rijeku Rio Negro. To su velike stoarske farme estancije koje imaju i do 1000 ovaca i zapremaju 300 000 ha panjaka. Na obali oceana manje su su ratarske oaze oko Rosana i Komodoro Rivadavije. Argentini pripada i istoni dio Ognjene zemlje koji predstavlja nastavak Patagonije. Grad Ushuai izvozi vunu na sjever i najjunije je stalno gradsko naselje na svijetu. Argentina polae pravo i na otoke u junom Atlantiku: Falklande, Junu Georgiju, Juno Sandwiko i Juno Orkneysko otoje koji su pod britanskom upravom. 63