Davor Raji Saa Niki UVOD U GRAEVINSKO PRAVO

Recenzenti doc. dr. sc. MARKO BARETI prof. dr. sc. VLADO BELAJ prof. dr. sc. PETAR UKAN prof. dr. sc. IVICA ZAVRKI

Urednica ANITA IKI

Tehnika i graka urednica SANJA BABI

Lektor i korektor IVAN MARTINI

Likovna oprema DUBRAVKA ZGLAVNIK HORVAT

HRVATSKA SVEUILINA NAKLADA, Zagreb, 2008.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem __________________.

Otisnuto u prosincu 2008. godine

Davor Raji Saa Niki

UVOD U GRAEVINSKO PRAVO

HRVATSKA SVEUILINA NAKLADA ZAGORA-ZAGORJE Zagreb, 2008.

SADRAJ
Predgovor............................................................................................................................. 13 I. UVOD U GRAEVINSKO PRAVO............................................................................ 15 1. Pojam graevinskoga prava......................................................................................... 15 2. Graevinsko pravo kao dio pravnoga sustava ........................................................... 16 2.1. Objektivno pravo i subjektivno pravo ......................................................................16 2.2. Pravno pravilo, pravni institut, pravna grana ...........................................................17 2.3. Pravni izvori .............................................................................................................18 2.4. Pravni subjekti ..........................................................................................................19 2.4.1. Fizike osobe .......................................................................................................20 2.4.2. Pravne osobe .......................................................................................................20 2.5. Pravni odnos .............................................................................................................22 2.6. Osnove postupovnoga prava ostvarivanje prava ...................................................23 II. GRAEVINSKO JAVNO PRAVO ............................................................................ 25 1. Pojam graevinskog javnoga prava ............................................................................ 25 2. Pravno ureenje prostornog ureenja i gradnje........................................................ 27 2.1. Naela prostornog ureenja ......................................................................................27 2.2. Subjekti prostornog ureenja ....................................................................................28 2.2.1. Obveza osiguranja prostornog ureenja ..............................................................28 2.2.2. Savjet prostornog ureenja Republike Hrvatske .................................................29 2.2.3. Obavljanje djelatnosti prostornog ureenja za Dravu, upanije i Grad Zagreb ...29 2.2.4. Hrvatski zavod za prostorni razvoj......................................................................30 2.2.5. Zavodi za prostorno ureenje upanija i Grada Zagreba ....................................30 2.2.6. Pravne osobe i ovlateni arhitekti koji obavljaju strune poslove prostornog ureenja ...............................................................................................................31 2.2.7. Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog ureenja ....31 3. Informacijski sustav prostornog ureenja ................................................................. 32 3.1. Predmet i svrha informacijskoga sustava .................................................................32 3.2. Sadraj, uspostava voenja i odravanje informacijskoga sustava ..........................32 4. Dokumenti praenja stanja u prostoru ....................................................................... 33 5. Dokumenti prostornog ureenja ................................................................................. 34 5.1. Dravna razina ..........................................................................................................34 5.1.1. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske..............................................34 5.1.2. Program prostornog ureenja Republike Hrvatske .............................................35 5.1.3. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja .........................................................35 5.2. Dokumenti prostornog ureenja u nadlenosti upanija i Grada Zagreba ...............36 5.3. Dokumenti prostornog ureenja u nadlenosti velikoga grada, grada ili opine .....38 5.3.1. Prostorni plan ureenja velikoga grada, grada ili opine ....................................38 5.3.2. Urbanistiki plan ureenja ..................................................................................39 5.3.3. Detaljni plan ureenja .........................................................................................39 5

6. Postupak izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja .............................. 40 6.1. Odluka o izradi prostornoga plana ...........................................................................40 6.2. Zahtjevi za izradu prostornoga plana .......................................................................41 6.3. Nain pribavljanja strunih rjeenja .........................................................................41 6.4. Prijedlog za izradu prostornoga plana ......................................................................42 6.5. Sudjelovanje u izradi prostornoga plana ..................................................................42 6.6. Prethodna rasprava ...................................................................................................42 6.7. Nacrt i prijedlog prostornoga plana ..........................................................................43 6.8. Javna rasprava ..........................................................................................................43 6.9. Objava javne rasprave ..............................................................................................43 6.10. Posebna obavijest o javnoj raspravi .......................................................................44 6.11. Javni uvid ................................................................................................................44 6.12. Javno izlaganje .......................................................................................................44 6.13. Nain sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi .....................................................45 6.14. Izvjee o javnoj raspravi .......................................................................................46 6.15. Sadraj izvjea o javnoj raspravi ..........................................................................46 6.16. Ponovna javna rasprava ..........................................................................................46 6.17. Izrada konanoga prijedloga prostornoga plana i miljenja nadlenih tijela..........47 6.18. Konani prijedlog prostornoga plana .....................................................................47 6.19. Obavijest sudionicima javne rasprave i vlasnicima nekretnina ..............................48 6.20. Suglasnost Ministarstva ..........................................................................................48 6.21. Suglasnost upana na prostorne planove lokalne razine ........................................49 6.22. Ponovno izdavanje suglasnosti na konani prijedlog prostornoga plana ...............50 6.23. Donoenje dokumenata prostornog ureenja .........................................................50 6.24. Objava i sadraj odluke o donoenju dokumenata prostornog ureenja ................51 6.25. Izmjene i dopune dokumenata prostornog ureenja ...............................................51 7. Provoenje dokumenata prostornog ureenja........................................................... 52 7.1. Lokacijska dozvola ...................................................................................................52 7.2. Nadlenost za izdavanje lokacijske dozvole ............................................................52 7.3. Sadraj lokacijske dozvole .......................................................................................53 7.4. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole ..................................................................54 7.5. Postupak izdavanja lokacijske dozvole ....................................................................54 7.6. Stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole ....................................................55 7.7. Poziv za uvid u idejni projekt ...................................................................................55 7.8. Odbijanje zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole ................................................56 7.9. Dostava lokacijske dozvole i rjeenja o odbijanju zahtjeva .....................................57 7.10. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole .....................................................................57 7.11. Rok za izdavanje lokacijske dozvole ......................................................................58 7.12. Pravo na albu ........................................................................................................58 7.13. Vaenje lokacijske dozvole .....................................................................................58

8. Sudionici u gradnji........................................................................................................ 59 8.1. Investitor ...................................................................................................................59 8.2. Projektant ..................................................................................................................59 8.3. Izvoa .....................................................................................................................60 8.4. Nadzorni inenjer .....................................................................................................61 8.5. Revident ....................................................................................................................62 9. Projekti........................................................................................................................... 63 9.1. Vrste projekata ..........................................................................................................63 9.2. Idejni projekt ............................................................................................................64 9.3. Glavni projekt ...........................................................................................................64 9.4. Izvedbeni projekt ......................................................................................................66 9.5. Opremanje i oznaavanje projekta ...........................................................................66 9.6. Kontrola projekata ....................................................................................................67 9.7. Utvrivanje usklaenosti (nostrikacija) projekta ...................................................67 9.8. Usklaivanje idejnog i glavnoga projekta s posebnim propisima ............................68 10. Bitni zahtjevi za graevinu ........................................................................................ 69 10.1. Opi zahtjevi ...........................................................................................................69 10.2. Energetska svojstva zgrada .....................................................................................70 10.3. Odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu ...........................................................71 10.4. Nesmetan pristup i kretanje u graevini .................................................................71 10.5. Graevni i drugi proizvodi .....................................................................................72 10.6. Tehniki propisi ......................................................................................................72 10.7. Ispitivanje i istraivanje graevine .........................................................................72 10.8. Odbor za graditeljstvo ............................................................................................73 10.9. Donoenje podzakonskih propisa na temelju posebnih zakona .............................73 11. Graenje graevina .................................................................................................... 73 11.1. Opi uvjeti koji se moraju ispuniti u postupku graenja graevina .......................73 11.2. Rjeenje o uvjetima graenja ..................................................................................75 11.3. Potvrda glavnoga projekta ......................................................................................78 11.4. Graevinska dozvola ..............................................................................................80 11.4.1. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole ........................................................80 11.4.2. Dokaz da investitor ima pravo graditi graevinu ..............................................81 11.4.3. Ishoenje graevinske dozvole .........................................................................81 11.5. Izmjene tijekom graenja .......................................................................................82 11.5.1. Graevina za koju se izdaje rjeenje o uvjetima graenja.................................82 11.5.2. Graevina za koju se izdaje potvrda glavnoga projekta ....................................82 11.5.3. Graevina za koju se izdaje graevinska dozvola .............................................82 11.5.4. Promjena investitora ..........................................................................................83 11.6. Posebni sluajevi graenja......................................................................................83 11.6.1. Graenje u sluaju neposredne opasnosti ..........................................................83 11.6.2. Obnavljanje oteenih graevina.......................................................................84

11.7. Ostali posebni sluajevi ..........................................................................................84 11.7.1. Rjeenje o izvedenom stanju .............................................................................84 11.7.2. Potvrda izvedenoga stanja .................................................................................85 11.8. Prijava poetka graenja i gradilite .......................................................................86 11.8.1. Prijava poetka ili nastavka graenja ................................................................86 11.8.2. Ureenje gradilita ............................................................................................87 11.8.3. Dokumentacija na gradilitu ..............................................................................88 11.8.4. Uporaba graevina ............................................................................................90 11.8.5. Uporabna dozvola..............................................................................................90 11.8.6. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole ............................................................91 11.8.7. Tehniki pregled ................................................................................................91 11.8.8. Dunost investitora u postupku tehnikoga pregleda ........................................92 11.8.9. Izdavanje uporabne dozvole ..............................................................................92 11.8.10. Pokusni rad ......................................................................................................93 11.8.11. Uporabna dozvola za dio graevine ................................................................94 11.8.12. Uporabna dozvola za sloenu graevinu .........................................................94 11.8.13. Trokovi postupka ...........................................................................................95 11.8.14. Evidentiranje graevine u katastarskom operatu.............................................95 11.8.15. Uporaba i odravanje graevine ......................................................................95 11.9. Uklanjanje graevina ..............................................................................................96 11.9.1. Dozvola za uklanjanje .......................................................................................96 11.9.2. Zahtjev i postupak za izdavanje dozvole za uklanjanje ....................................97 11.9.3. Projekt uklanjanja ..............................................................................................97 12. Nadzor .......................................................................................................................... 98 12.1. Upravni nadzor .......................................................................................................98 12.1.1. Ope odredbe.....................................................................................................98 12.1.2. Ponitenje i ukidanje po pravu nadzora.............................................................98 12.2. Inspekcijski nadzor .................................................................................................99 12.2.1. Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora .......................................................99 12.2.2. Uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora.........................................99 12.2.3. Slubena iskaznica i znak ................................................................................100 12.2.4. Ovlasti inspektora............................................................................................100 12.2.5. Obveze nadziranih osoba ................................................................................102 12.2.6. Stranke u inspekcijskom postupku ..................................................................102 12.2.7. Inspekcijski postupak ......................................................................................103 12.2.8. Inspekcijsko rjeenje .......................................................................................103 12.2.9. Hitne mjere ......................................................................................................104 12.2.10. Zatvaranje gradilita i peaenje sredstava za rad ........................................104 12.2.11. Zakljuak o obustavi postupka izvrenja.......................................................105 12.2.12. Pravo na albu i upravni spor ........................................................................105 12.2.13. Nadzor urbanistike inspekcije .....................................................................105 12.2.14. Nadzor graevinske inspekcije......................................................................107 12.2.15. Zabrana ugradbe graevnoga proizvoda .......................................................107 12.2.16. Otklanjanje oteenja na postojeoj graevini ..............................................108 12.2.17. Obustava graenja .........................................................................................109 12.2.18. Uklanjanje graevine.....................................................................................110 8

12.2.19. Zabrana uklanjanja graevine .......................................................................112 12.2.20. Izvrenje inspekcijskog rjeenja ....................................................................112 12.2.21. Ponitenje i ukidanje akata po pravu nadzora ...............................................113 III. GRAEVINSKO PRIVATNO PRAVO ................................................................. 115 1. Uvod ............................................................................................................................. 115 2. Stvarnopravni odnosi.................................................................................................. 116 2.1. Stvar ........................................................................................................................116 2.2. Posjed .....................................................................................................................118 2.3. Zemljine knjige .....................................................................................................119 2.4. Stvarna prava ..........................................................................................................121 2.4.1. Vlasnitvo ..........................................................................................................122 2.4.1.1. Pojam i objekt.................................................................................................122 2.4.1.2. Oblici sudjelovanja vie osoba u pravu vlasnitva .........................................123 2.4.1.2.1. Suvlasnitvo i zajedniko vlasnitvo ...........................................................123 2.4.1.2.2. Etano vlasnitvo.........................................................................................123 2.4.1.2.2.1. Pojam i objekt etanog vlasnitva ............................................................123 2.4.1.2.2.2. Osnivanje etanog vlasnitva ...................................................................124 2.4.1.2.2.3. Prava i obveze etanih vlasnika ...............................................................125 2.4.1.2.2.4. Raspolaganje etanim vlasnitvom ..........................................................126 2.4.1.3. Stjecanje prava vlasnitva ..............................................................................126 2.4.1.3.1. Stjecanje na temelju pravnoga posla ...........................................................127 2.4.1.3.2. Stjecanje na temelju odluke suda ili drugoga tijela nadlene vlasti ............127 2.4.1.3.3. Stjecanje na temelju nasljeivanja ..............................................................128 2.4.1.3.4. Stjecanje na temelju zakona ........................................................................128 2.4.1.4. Zatita prava vlasnitva ..................................................................................130 2.4.2. Pravo graenja ...................................................................................................130 2.4.3. Zalono pravo....................................................................................................131 2.4.3.1. Pojam i objekti zalonoga prava ....................................................................131 2.4.3.2. Podvrste zalonoga prava i stjecanje zalonoga prava...................................132 Ostvarivanje zalonoga prava .......................................................................................133 2.4.4. Slunosti ............................................................................................................133 2.4.4.1. Pojam i vrste ...................................................................................................133 2.4.4.2. Osnivanje slunosti ........................................................................................134 2.4.5. Pravo iz stvarnoga tereta ...................................................................................135 3. Obveznopravni odnosi ................................................................................................ 135 3.1. Opi dio obveznoga prava ......................................................................................136 3.1.1. inidba ..............................................................................................................136 3.1.2. Osobna odgovornost dunika ............................................................................137 3.1.3. Zastara ...............................................................................................................138 3.1.4. Vrste obveza ......................................................................................................138 3.1.5. Promjene u obveznopravnom odnosu ...............................................................140 3.1.5.1. Cesija ..............................................................................................................140 3.1.5.2. Personalna subrogacija ...................................................................................140 3.1.5.3. Preuzimanje duga ...........................................................................................141 3.1.5.4. Preuzimanje ispunjenja ..................................................................................141 9

3.1.5.5. Pristupanje dugu .............................................................................................141 3.1.5.6. Prijenos ugovora.............................................................................................142 3.1.5.7. Novacija (obnova) ..........................................................................................142 3.1.5.8. Nagodba .........................................................................................................142 3.1.6. Prestanak obveznopravnog odnosa ...................................................................143 3.1.6.1. Ispunjenje .......................................................................................................143 3.1.6.2. Prijeboj (kompenzacija) .................................................................................144 3.1.6.3. Raskid ugovora...............................................................................................144 3.1.6.4. Otpust duga ....................................................................................................145 3.1.6.5. Sjedinjenje ......................................................................................................145 3.1.6.6. Nemogunost ispunjenja ................................................................................145 3.1.6.7. Protek vremena, otkaz ....................................................................................145 3.1.6.8. Smrt ................................................................................................................146 3.2. Ugovorno pravo ......................................................................................................146 3.2.1. Pojam i sklapanje ugovora ................................................................................146 3.2.1.1. Ponuda ............................................................................................................147 3.2.1.2. Prihvat ............................................................................................................148 3.2.1.3. Trenutak sklapanja ugovora ...........................................................................149 3.2.1.4. Opi uvjeti ugovora (opi uvjeti poslovanja) .................................................149 3.2.1.5. Predugovor .....................................................................................................150 3.2.1.6. Valjanost i nevaljanost ugovora......................................................................150 3.2.2. Ugovor o kupoprodaji .......................................................................................151 3.2.2.1. Pojam..............................................................................................................151 3.2.2.2. Oblik ugovora.................................................................................................151 3.2.2.3. Prava i obveze ................................................................................................152 3.2.3. Ugovor o zajmu .................................................................................................153 3.2.4. Ugovor o zakupu ...............................................................................................154 3.2.5. Ugovor o najmu.................................................................................................156 3.2.6. Ugovor o djelu...................................................................................................160 3.2.6.1. Pojam..............................................................................................................160 3.2.6.2. Sklapanje ugovora nadmetanjem ...................................................................160 3.2.6.3. Prava i obveze ugovornih strana ....................................................................161 3.2.7. Ugovor o graenju.............................................................................................163 3.2.7.1. Pojam..............................................................................................................163 3.2.7.2. Oblik ...............................................................................................................163 3.2.7.3. Cijena .............................................................................................................164 3.2.7.4. Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke ..................................................165 3.2.7.5. Odgovornost za nedostatke ............................................................................166 3.2.7.5.1. Odgovornost za bitne zahtjeve za graevinu...............................................166 3.2.7.5.2. Regresi.........................................................................................................167 3.2.8. Ugovor o ortatvu ..............................................................................................169 3.2.8.1. Pojam..............................................................................................................169 3.2.8.2. Prava i obveze ................................................................................................169 3.2.8.3. Prestanak ortatva...........................................................................................170 3.2.9. Ugovor o javnoj nabavi .....................................................................................172

10

3.3. Odgovornost za tetu ..............................................................................................173 3.3.1. Openito ............................................................................................................173 3.3.2. Pretpostavke odgovornosti za tetu ...................................................................174 3.3.2.1. Openito .........................................................................................................174 3.3.2.2. Subjekti...........................................................................................................175 3.3.2.3. teta ................................................................................................................176 3.3.2.4. tetna radnja ...................................................................................................178 3.3.2.5. Uzrona veza ..................................................................................................179 3.3.2.6. Protupravnost i krivnja ...................................................................................180 3.3.3. Sustavi odgovornosti za tetu ............................................................................181 3.3.3.1. Subjektivna i objektivna odgovornost ............................................................181 3.3.3.2. Vlastita odgovornost i odgovornost za drugoga .............................................184 3.3.3.3. Ugovorna, izvanugovorna i predugovorna odgovornost ................................185 3.3.3.4. Odgovornost vie osoba za istu tetu .............................................................185 3.3.4. Popravljanje tete ..............................................................................................186 3.3.4.1. Uspostava prijanjega stanja ..........................................................................187 3.3.4.2. Naknada tete .................................................................................................187 3.3.4.3. Satisfakcija .....................................................................................................188 Stvarno kazalo..................................................................................................................... 189

11

Predgovor
Uvod u graevinsko pravo udbenik je za predmet Osnove prava za graevinare na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Predmet je izborni na prvoj godini preddiplomskog studija. Toj svrsi prilagoen je sadraj ovog udbenika i metodologija izlaganja. Stoga su u prikazu pravnog sustava koji se odnosi na graditeljstvo izlaganja i primjeri uglavnom povezani s upravnim i graanskim pravom, a tek su u osnovnim crtama spomenuti sadraji kaznenoga prava. U sklopu izlaganja o graevinskom privatnom pravu materija graanskoga prava obraena je opirnije nego to je uobiajeno u literaraturi s podruja graevinskoga prava jer studenti graevinarstva nemaju predznanje o graanskom pravu. Stoga su radi boljeg razumijevanja graanskopravnih instituta, koji su izvor graevinskoga privatnoga prava, prikazani i opi instituti graanskoga prava. Knjiga je sveuilini udbenik, ali njezin sadraj namijenjen je i praktiarima, dakle svima onima koji se susreu s materijom graevinskoga prava. U knjizi je prikazano odgovarajue zakonodavstvo Republike Hrvatske koje je bilo na snazi 1. rujna 2008. Autori

13

POPIS KRATICA l. lanak st. stavak VSRH Vrhovni sud Republike Hrvatske ZOO Zakon o obveznim odnosima ZPUG Zakona o prostornom ureenju i gradnji ZV Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ZZK Zakon o zemljinim knjigama

14

I. UVOD U GRAEVINSKO PRAVO

1. Pojam graevinskoga prava

Graevinsko pravo1 skup je pravnih pravila koja ureuju djelatnost graevinarstva. Dijeli se na graevinsko javno pravo i graevinsko privatno pravo. Podjela na graevinsko javno pravo i graevinsko privatno pravo nije iskljuivo teorijske naravi, nego ima niz praktinih posljedica. Najuoljivija je razlika u vrsti postupaka u kojima se ostvaruju prava i obveze izmeu pravnih subjekata u graditeljstvu i nadlenosti tijela koja odluuju o sporovima izmeu tih subjekata. O pravima i obvezama u podruju graevinskog javnoga prava odluuje se u upravnim postupcima, a nadlena su upravna tijela. O graevinskom privatnom pravu odluuje se u pravilu u graanskim parninim postupcima, a za odluivanje su nadleni sudovi. Graevinsko javno pravo obuhvaa onaj dio graevinskoga prava koje ureuje javnopravnu materiju u podruju graevinarstva, dakle odnose izmeu zikih i pravnih osoba, s jedne strane, te drave, dravnih tijela i pravnih subjekata s javnim ovlastima, s druge strane, u kojima drava i njezina tijela djeluju s poloaja vlasti (odnos podreenosti i nadreenosti). Graevinsko javno pravo obuhvaa propise koji ureuju gradnju te pravo prostornog ureenja. Graevinsko javno pravo zapravo je graevinsko upravno pravo. Inae izmeu pojmova javno pravo i upravno pravo postoje znatne razlike. Meutim u izrazima graevinsko javno pravo i graevinsko upravno pravo nazivi javno i upravno pravo istoznanice su. Na podruju graevinskog javnoga prava odluuje se u upravnim postupcima. Graevinsko privatno pravo obuhvaa onaj dio graevinskoga prava koji ureuje privatnopravne odnose u graevinarstvu, tj. one odnose u kojima sudjeluju zike i pravne osobe u skladu s naelom ravnopravnosti. Graevinsko privatno pravo obuhvaa materiju ugovora, odgovornosti za tetu, vlasnitva, zemljinih knjiga itd. Dakle, graevinsko privatno pravo obuhvaa graanskopravne institute koji se primjenjuju u graditeljstvu, a takoer obuhvaa i trgovako pravo. Graevinsko privatno pravo primjenjuje se i na odnose u kojima je drava naruitelj graevinskih
U nastavi na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu materija graevinskoga prava obrauje se u sklopu predmeta Osnove prava za graevinare. Osnove graevinskog prava sadre saetu materiju graevinskoga prava i slue upoznavanju studenata preddiplomskoga studija s pravnim aspektima graevinske djelatnosti.
1

15

radova (investitor) jer tada drava ne djeluje kao vlast, nego kao bilo koji drugi naruitelj graevinskih radova, dakle u skladu s pravima i obvezama koja proizlaze iz ugovora. Graevinsko privatno pravo poiva na naelima stranake autonomije, ravnopravnosti, imovinske sankcije i prometnosti prava. Graevinsko pravo ini dio ukupnoga pravnoga poretka Republike Hrvatske. S tim u vezi bitno je istaknuti da se na graevinarstvo pored propisa koji izriito ureuju tu djelatnost (npr. ZPUG) primjenjuje i veliki broj drugih propisa. Stoga je za razumijevanje materije graevinskoga prava prijeko potrebno razumijevanje pravnoga sustava openito.

2. Graevinsko pravo kao dio pravnoga sustava

2.1. Objektivno pravo i subjektivno pravo
Pravo se moe promatrati u objektivnom i subjektivnom smislu. Objektivno pravo ine pravni propisi (ustav, zakoni, podzakonski akti itd.) i drugi pravni izvori. Subjektivno pravo jest pravo koje pripada odreenom pravnom subjektu. Kada se kae da je neka osoba vlasnik odreene stvari, to znai da je nositelj subjektivnoga prava prava vlasnitva. Subjektivno pravo najee proizlazi iz objektivnoga prava. Tako npr. pravila ZV-a koja ureuju institut prava vlasnitva jesu objektivno pravo. Graevinsko pravo objektivno je pravo jer se sastoji od pravnih propisa koji ureuju djelatnost graditeljstva. Pravni propisi koji ureuju graditeljstvo, kao i bilo koji drugi pravni propisi, sastoje se od pravnih pravila. Pravna pravila tvore pravne institute, a pravni instituti pravnu granu. Graevinsko pravo zapravo je pravna grana. U nastavku su prikazani osnovni elementi koji tvore svaku pravnu granu, pa tako i graevinsko pravo, te pojam pravne grane koji je primjenjiv i na graevinsko pravo.

16

2.2. Pravno pravilo, pravni institut, pravna grana

Pravno pravilo. Pravno pravilo jest pravilo koje sadri zahtjev upuen pravnim subjektima da se ponaaju na odreeni nain (dispozicija) i posljedicu za sluaj da se pravni subjekti ne pridravaju toga zahtjeva (sankcija, kazna). Pravno pravilo moe sadrati i hipotezu koja opisuje ponaanje na koje se nadovezuju dispozicija i sankcija. Za razliku od drugih pravila, za pravna pravila karakteristino je da ih stvara drava i drugi javnopravni subjekti u posebnom postupku. Pravni subjekti moraju se pridravati pravnih pravila ako su ta pravila tzv. stroga pravila ili prisilni propisi. U drugim sluajevima pravna pravila nisu prisilna. Ako nisu prisilna, pravna su pravila disjunktivna pravila, a unutar njih posebno mjesto imaju dispozitivni propisi. Dispozitivni propisi sadre rjeenje za neku situaciju ako sami pravni subjekti nisu predvidjeli neto drugo. Primjer za dispozitivno pravilo jest odredba l. 396. ZOO prema kojoj trokove predaje stvari, kod ugovora o kupoprodaji, snosi prodavatelj, a trokove odnoenja stvari snosi kupac, ako nije to drugo ugovoreno. Kupac i prodavatelj mogu ugovoriti odstupanje od toga pravila. Pravni institut. Institut je pojam koji ima vie znaenja. U ovoj knjizi rije institut (pravni institut) oznauje skup pravnih pravila koji se odnose na isti pravni pojam. Tako npr. vlasnitvo kao institut obuhvaa sva pravna pravila koja se odnose na pravo vlasnitva (pravila o jednovrsnosti prava vlasnitva, pravila o stjecanju prava vlasnitva, pravila o sadraju prava vlasnitva, pravila o prestanku prava vlasnitva). Pravna grana. Pravna grana sastoji se od vie pravnih instituta koji se odnose na isto pravno podruje. Primjeri za pravne grane jesu kazneno pravo, graansko pravo i upravno pravo. U novije vrijeme zbog specijalizacije prava pojavljuju se nove pravne grane, meu kojima se moe navesti i graevinsko pravo. Pravne grane dijele se na pravne grane privatnoga prava i pravne grane javnoga prava. Graansko je pravo pravna grana privatnoga prava, a kazneno pravo i upravno pravo grane su javnoga prava. No, u nekim sluajevima u jednoj pravnoj grani postoje obje komponente, i privatnopravna i javnopravna. Dobar primjer za to jest graevinsko pravo koje se dijeli na graevinsko javno pravo i graevinsko privatno pravo. Razgranienje izmeu graevinskog javnog i graevinskoga privatnoga prava ne moe se provesti dosljedno bez odreenih odstupanja. Stoga se u propisima graevinskog javnoga prava pojavljuju pojedina pravila graevinskoga privatnoga prava, a i obrnuto. Tako npr. ZPUG (glavni propis graevinskog javnoga prava) u svojim pravilima spominje odgovornost za tetu koja je institut graevinskoga privatnoga prava, a ZOO (najvaniji izvor graevinskoga privatnoga prava) spominje bitne zahtjeve za graevinu institut graevinskog javnoga prava.
17

2.3. Pravni izvori

Da bi pravni subjekti mogli postupati u skladu s pravom moraju znati sadraj pravnih pravila. Podjela pravnih izvora prema materijalnom kriteriju ne slui toj svrsi.2 Pravni subjekti mogu saznati za sadraj pravnih pravila u pravnim izvorima u formalnom smislu. Pravni izvori u formalnom smislu dijele se na pravne propise i obiaje. Pravni propisi jesu ustav, zakoni, podzakonski akti3 i drugi pravni izvori. Pravni propisi sadre pravna pravila, a budui da pravna pravila sadrana u pravnim izvorima u formalnom smislu djeluju tek nakon to su pravni izvori objavljeni u javnosti (u Narodnim novinama odnosno drugim slubenim glasilima pojedinih gradova i upanija), pravni subjekti mogu saznati za sadraj pravnih pravila prije njihova stupanja na snagu i uskladiti svoje ponaanje s tim pravilima. Meu pravnim propisima postoji hijerarhija. Pravni izvori u formalnom smislu u odnosu su viega i niega pravnog izvora. Nii pravni izvor ne smije biti u suprotnosti s viim izvorom. Ako nastane takva suprotnost, nii se pravni izvor nee primijeniti. Najvii pravni izvor u Republici Hrvatskoj jest Ustav Republike Hrvatske, zatim slijede meunarodni ugovori, pa zakoni te na kraju podzakonski akti (npr. pravilnici). Ako je zakon u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, on je protuustavni propis. Podzakonski akt mora biti i u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i u skladu sa zakonom na temelju kojeg je donesen. O usklaenosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske te podzakonskih akata s Ustavom i zakonom odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Propisi kao pravni izvori katkad sadre pravila koja upuuju na druge izvore. Tako npr. ZOO, kao jedan od najvanijih pravnih izvora graevinskoga privatnoga prava, propisuje da je sudionik u obveznom odnosu duan u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobroga strunjaka).4 To znai da su pravila struke takoer pravni izvor, dodue posredna. Ta injenica osobito je vana u sklopu graevinskoga privatnoga prava. Kada se prosuuje je li sudionik u gradnji odgovoran za tetu, vano mjesto zauzimaju pravila graevinske struke, odnosno druge struke koja djeluje u graditeljstvu. Ako je sudionik u gradnji postupao suprotno pravilima svoje struke i pri tome nastane teta, tada e sudionik u gradnji odgovarati za nastalu tetu (naravno, ako se ispune sve zakonom predviene pretpostavke). Vano mjesto u sklopu pravnih izvora graevinskoga prava pripada i obiajima. Obiaji nastaju dugotrajnim ponaanjem pravnih subjekata koji smatraju da je
2 Pravni se izvori inae dijele na pravne izvore u materijalnom i pravne izvore u formalnom smislu. U ovoj knjizi obraeni su samo pravni izvori u formalnom smislu. 3 Primjeri za podzakonske akte u podruju graditeljstva jesu tehniki propisi koje donosi ministar nadlean za poslove graditeljstva. 4 l. 10. st. 2. ZOO-a.

18

takvo ponaanje pravno obvezujue. Obiaji su prihvaeni u irokom krugu pravnih subjekata. Obiaji mogu biti nekodicirani ili kodicirani. Kodicirani obiaji jesu obiaji koji su zapisani, esto u obliku pravnoga propisa, iako nisu doneseni u zakonodavnom postupku. U odnosima izmeu trgovaca5 primjenjuju se trgovaki obiaji, a u ostalim odnosima obiaji se primjenjuju samo ako na primjenu obiaja upuuju pravni propisi. Katkad se u smislu pravnog izvora spominje i sudska praksa. Sudska praksa u Republici Hrvatskoj nema znaenje neposrednoga pravnog izvora, kao u pravnim sustavima koji se temelje na presedanima, u kojima su suci vezani ranijim sudskim odlukama, pa u tim sustavima pravna praksa zauzima istaknuto mjesto u tumaenju prava. To se odnosi i na graevinsko pravo, pa tako npr. ZOO propisuje da ugovor o graenju mora biti sklopljen u pisanom obliku, a u sudskoj je praksi protumaeno da je valjan ugovor o graenju kod kojeg je stavljena pisana ponuda za izvoenje graevinskih radova u kojoj su navedeni svi bitni elementi o graenju, a tu je ponudu druga strana prihvatila plaanjem predviene cijene putem pisanog naloga danog banci.6 Kao to u podruju graevinskoga privatnoga prava istaknuto mjesto prilikom tumaenja pravnih izvora pripada sudovima i sudskoj praksi, tako u podruju graevinskog javnoga prava vano mjesto zauzima praksa upravnih tijela koja odluuju u predmetima s toga dijela graevinskog prava. Svojstva pravnog izvora moe imati i praksa razvijena izmeu konkretnih pravnih subjekata. Za razliku od obiaja koji su prihvaeni u irem krugu pravnih subjekata, praksu razvijaju pojedini pravni subjekti u konkretnom odnosu.7

2.4. Pravni subjekti

Pravna pravila odreuju kako se pravni subjekti moraju ponaati. Pravni subjekti dijele se na dvije kategorije zike i pravne osobe. Pravni subjekti takoer su bitni za nastanak pravnog odnosa (odnos u kojem postoje prava i obveze) jer pravni odnosi mogu jedino postojati izmeu pravnih subjekata.

Za objanjenje pojma trgovca vidi poglavlje III.1. pojam graevinskoga privatnoga prava. Vs, Rev-1866/85 od 7. sijenja 1980. I. CRNI: Zakon o obveznim odnosima, tree izdanje, Organizator, Zagreb, 2006., str. 515. 7 O odnosu trgovakih obiaja i prakse v. A. GOLDTAJN: Trgovako ugovorno pravo, Meunarodno i komparativno, 4. izdanje, Narodne novine, Zagreb, 1991., str. 89.-90., 94.
6

19

2.4.1. Fizike osobe

Fizika je osoba ivi ovjek. Fizika osoba nastaje roenjem, a prestaje smru, odnosno iznimno proglaenjem nestale osobe umrlom. im se rodi, ovjek postaje pravni subjekt i stjee pravnu sposobnost. Pravna sposobnost jest sposobnost da pravni subjekt bude nositelj prava i obveza. Pravna sposobnost zike osobe nije uvjetovana godinama ivota ili psihozikim sposobnostima ovjeka, pa jednaku pravnu sposobnost imaju punoljetne osobe, maloljetne osobe te osobe koje su nesposobne za rasuivanje. Stoga npr. i tek roena djeca mogu biti vlasnici i nositelji drugih prava, iako je oito da nisu sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima. Od pravne sposobnosti treba razlikovati poslovnu sposobnost. Poslovna sposobnost svojstvo je pravnoga subjekta da vlastitim izjavama volje proizvodi pravne posljedice (npr. samostalno sklopiti ugovor, odrei se prava vlasnitva itd.). Budui da osoba koja vlastitim izjavama volje proizvodi pravne posljedice moe ugroziti svoje interese, pa i egzistenciju, poslovnu sposobnost zika osoba ne stjee u trenutku roenja, nego tek nakon to navri odreeni uzrast, u pravilu s navrenih 18 godina. Zbog zatite punoljetnih osoba koje se zbog odreenih razloga nisu u stanju brinuti o svojim interesima, zikim osobama poslovna sposobnost moe biti oduzeta potpuno ili djelomino. Budui da pravni poredak osobama koje nemaju poslovnu sposobnost ili im je ona ograniena ne doputa da svojim izjavama volje proizvode pravne uinke umjesto njih izjave daju njihovi zakonski zastupnici (npr. roditelji za svoju maloljetnu djecu). Poslovna sposobnost pretpostavka je valjanosti izjava volje usmjerenih na sklapanje ugovora i sl., a takoer se zahtijeva da bi pravni subjekti mogli samostalno sudjelovati u postupcima pred sudom, upravnim i drugim tijelima. Pored pravne i poslovne sposobnosti postoji i deliktna sposobnost, a to je svojstvo pravnog subjekta da odgovara za svoje protupravne radnje na podruju graanskoga prava, to drugim rijeima znai sposobnost da odgovara za tetu. Deliktna sposobnost stjee se sa 14 godina pod pretpostavkom da je osoba sposobna za rasuivanje, a iznimno moe postojati i ranije. Sposobnost da se odgovara za protupravna djela na podruju kaznenog i prekrajnoga prava takoer se stjee nakon to zika osoba navri odreene godine ivota, pod pretpostavkom da je sposobna za rasuivanje.

2.4.2. Pravne osobe

Pravne osobe jesu organizacije kojima je pravni poredak priznao pravnu osobnost. Od pravne osobe treba razlikovati tijela pravne osobe (organi). Pravna je osoba
20

pravni subjekt, a tijelo pravne osobe to nije. Tijelo pravne osobe ini jedna ili vie zikih osoba koje izraavaju volju pravne osobe. Tako npr. kada trgovako drutvo sklapa ugovor, za trgovako drutvo ugovor sklapa uprava ili druga osoba koja je ovlatena za zastupanje trgovakoga drutva. Pravne osobe mogu imati razliite organizacijske oblike te se pravne osobe meusobno razlikuju znatno vie nego to se meusobno razlikuju zike osobe. Naime, pravne osobe jesu drava, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (opine, gradovi, upanije), trgovaka drutva, javne ustanove, udruge, politike stranke, neke zaklade itd. Ministarstva, dravne upravne organizacije, tijela dravne uprave te tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave nisu pravne osobe nego tijela pravnih osoba. Pravna osoba ima ista svojstva kao i zika osoba pravnu sposobnost poslovnu sposobnost te deliktnu sposobnost. Razlika izmeu zike i pravne osobe glede pravne, poslovne te deliktne sposobnosti oituje se jedino u trenutku stjecanja. Pravna osoba u trenutku nastanka stjee sva tri svojstva. Pregled pojedinih vanijih vrsta pravnih osoba: 1. Republika Hrvatska pravna je osoba javnoga prava. 2. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave upanije, gradovi i opine pravne su osobe javnoga prava na lokalnoj i podrunoj razini. Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima specian pravni poloaj jer je izjednaen sa upanijom. 3. Ustanove su pravne osobe koje se osnivaju za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, porta, tjelesne kulture, tehnike kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i drugih djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Njihovo ustrojstvo i rad ureeni su Zakonom o ustanovama. Posebna vrsta ustanova jesu javne ustanove. 4. Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruivanja vie zikih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za zatitu ljudskih prava i sloboda, te ekoloka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, portska, tehnika, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja ureuju ustroj i djelovanje tog oblika udruivanja. Udruge ne moraju uvijek imati svojstvo pravnoga subjekta. 5. Zaklade su pravne osobe ako su samostalne zaklade. Nesamostalne zaklada nisu pravne osobe. 6. Trgovaka drutva jesu pravne osobe ureene Zakonom o trgovakim drutvima. Vrste trgovakih drutava jesu: dioniko drutvo, drutvo s ogranienom odgovornou, javno trgovako drutvo, komanditno drutvo i gospodarsko interesno udruenje.
21

Za graevinsko privatno pravo vana je razlika izmeu trgovakih drutava s jedne strane i ostalih pravnih subjekata, s druge strane. Trgovaka drutva zajedno s tzv. trgovcima pojedincima ine kategoriju trgovaca. Kada dva trgovca sklope ugovor, uz ispunjenje odgovarajuih pretpostavaka, takav je ugovor trgovaki ugovor. Kao to je spomenuto na poetku ovoga poglavlja, pravne osobe djeluju u pravnom prometu preko svojih tijela (organa) koji ih zastupaju (sklapaju ugovore, podnose tube, prijedloge itd.). Tijela pravne osobe ine jedna ili vie zikih osoba. Tijela pravne osobe javljaju se pod razliitim nazivima, to ovisi o vrsti pravnih osoba. Tako postoje ravnatelji, uprave, nadzorni odbori, upravni odbori, upravna vijea, skuptine, itd. Od pravne osobe treba razlikovati osnivae pravne osobe. Osnivai pravne osobe jesu zike ili pravne osobe koje su osnovale pravnu osobu. Osniva pravne osobe i pravna osoba dva su razliita pravna subjekta. Razlikovanje osnivaa pravne osobe od pravne osobe vano je jer u nekim sluajevima za dugove pravne osobe njihovi osnivai ne odgovoraju, a u drugim sluajevima odgovoraju.

2.5. Pravni odnos

Pravni odnos moe postojati iskljuivo izmeu dvaju ili vie pravnih subjekata. Da bi netko mogao sudjelovati u pravnim odnosima, mora imati pravni subjektivitet, tj. mora biti zika ili pravna osoba. Pravni odnos ne moe postojati izmeu pravnoga subjekta i objekta (npr. izmeu vlasnika i stvari koja mu pripada). U pravnom odnosu postoje odreena prava i obveze. Ako jedan pravni subjekt u odreenom pravnom odnosu ima pravo, drugi pravni subjekt u tom odnosu ima obvezu. Tako npr. u pravnom odnosu izmeu kupca i prodavatelja, prodavatelj ima pravo zahtijevati isplatu kupovne cijene, to je ujedno obveza kupca. S druge strane kupac ima pravo zahtijevati predaju stvari koju je kupio, pa je u tom sluaju predaja stvari obveza prodavatelja. Pravni odnos postoji i izmeu vlasnika, s jedne strane, i svih drugih subjekata, s druge strane. Naime, svi su subjekti obvezni potivati pravo vlasnitva vlasnika, pa i u tome postoji pravni odnos u kojem postoje prava i obveze. Do sada navedeni primjeri jesu primjeri za graanskopravne odnose. Osim graanskopravnih odnosa postoje i upravnopravni odnosi. I u upravnopravnim odnosima postoji odnos prava i obveza.

22

2.6. Osnove postupovnoga prava ostvarivanje prava

Pravni subjekti mogu dobrovoljno ispunjavati svoje obveze. Kupac moe dobrovoljno isplatiti cijenu, a prodavatelj moe dobrovoljno predati stvar. U najveem broju sluajeva pravni subjekti dobrovoljno ispunjavaju svoje obveze pa stoga nema potrebe da pravni subjekt koji ima pravo to pravo prisilno ostvaruje protiv subjekta koji ima obvezu. No, ako pravni subjekt, koji je obvezan neto dati, uiniti, trpjeti ili proputati, ne postupi u skladu sa svojom obvezom, pravni subjekt koji ima pravo nije ovlaten ostvariti svoje pravo samovlasno. Tako npr. kupac koji je platio stvar koju je kupio nije ovlaten silom, potajno ili na drugi nain oduzeti stvar koju je kupio, nego se mora obratiti sudu i zahtijevati od suda da osudi prodavatelja da mu preda stvar. U graanskopravnim odnosima prava i obveze ostvaruju se u postupku pred sudom. Postupak pred sudom u graanskopravnim stvarima moe biti parnini ili izvanparnini. Graanskopravna prava i obveze u naelu se ostvaruju u parninom postupku, u skladu s pravilima Zakona o parninom postupku. Zakon o parninom postupku ureuje pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odluuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka i graanina, o osobnim i obiteljskim odnosima graana te u radnim, trgovakim, imovinskim i drugim graanskopravnim sporovima. Graanskopravna prava i obveze u pravilu se ostvaruju u parninom postupku pred sudom. No, isto je tako mogue da sudionici graanskopravnih odnosa svoja prava ostvaruju u postupku pred arbitraom. U arbitranom postupku o sporovima odluuju arbitri koje imenuju ili same stranke ili institucije koje organiziraju arbitrau (npr. u Republici Hrvatskoj postoji organizirana arbitraa pod nazivom Stalno izbrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori). U upravnopravnim odnosima prava i obveze ostvaruju se u upravnom postupku odnosno u postupku pred Upravnim sudom Republike Hrvatske (upravni spor). Prava i obveze ostvaruju se u upravnom postupku i u situaciji kada jedan pravni subjekt ne odbija dobrovoljno svoju obvezu. Stoga, kada npr. neki pravni subjekt zatrai izdavanje graevinske dozvole, ta dozvola izdaje se u upravnom postupku iako ne postoji nikakav spor izmeu pravnog subjekta koji je zatraio izdavanje graevinske dozvole i tijela koja je nadleno za izdavanje graevinske dozvole. U upravnom postupku primjenjuju se pravila Zakona o opem upravnom postupku. Taj Zakon primjenjuju tijela dravne uprave i druga dravna tijela, kad u upravnim sporovima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima graana, odnosno pravnih obveza ili druge stranke. Isto tako, Zakon o opem upravnom postupku dune su primjenjivati i druge pravne osobe, kad u obavljanju javnih ovlasti rjeavaju u upravnim stvarima. U upravnom postupku odluuje se upravnim aktom. Na upravni postupak moe se nadovezati upravni spor
23

pa se u tom sluaju primjenjuju odredbe Zakona o upravnim sporovima. U upravnom sporu ispituje se zakonitost upravnog akta donesenog u upravnom postupku. Osim graanskoga parninog i izvanparninoga postupka, te upravnoga postupka i upravnoga spora postoji i trea vrsta postupka. To je kazneni postupak. Kazneno pravo nije toliko vano za graevinsko pravo kao upravno i graansko pravo, ali ipak se pojavljuje i u vezi s graditeljstvom. To se posebno odnosi na pravnu granu koja je srodna kaznenom pravu, a to je prekrajno pravo. ZPUG-om predvien je niz prekraja koji se utvruju u prekrajnom postupku. Pravni izvori na podruju graanskog postupovnog prava i upravnog postupovnog prava jesu: Zakon o parninom postupku, Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05. i 02/07. Zakon o opem upravnom postupku, Narodne novine br. 53/91. i 103/96. Zakon o upravnim sporovima, Narodne novine br. 53/91., 9/92. i 77/92.

24

II. GRAEVINSKO JAVNO PRAVO

1. Pojam graevinskog javnoga prava

Pojam javnoga graevinskoga prava obuhvaa skup propisa kojima je ureeno prostorno ureenje na razini Republike Hrvatske, regionalno planiranje, urbanistiko i krajobrazno planiranje na razini jedinica lokalne samouprave, ureenje graevinskoga zemljita, nanciranje gradnje tehnike urbanistike infrastrukture, gradnja i strukovni odnosi. Prostorno ureenje i gradnju ureuje ZPUG, nanciranje gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture ureeno je Zakonom o komunalnom gospodarstvu, a strukovni odnosi ureeni su Zakonom o komori hrvatskih arhitekata i inenjera u graditeljstvu. ZPUG-om ureeni su temeljni ciljevi prostornog ureenja, subjekti prostornog ureenja, njihova prava i obveze te sustav dokumenata prostornog ureenja, njihove razine, namjena, sadraj, znaaj, nanciranje izrade, meusobna usklaenost, postupak izrade i donoenja te nain sudjelovanja javnosti nositelja javnih interesa. Cilj ZPUG-a jest: interaktivno prostorno planiranje i procjena moguih utjecaja na prostor, ostvarivanje jednolikog razvitka cijeloga podruja Republike Hrvatske usklaenog s gospodarskim, drutvenim i okolinim datostima, i uravnoteenje regionalnih razvojnih programa. Ostvarenjem toga cilja osigurava se: prostorna odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju radi uinkovite zatite prostora; povezivanje teritorija Drave s europskim prostornim sustavima; njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti; meusobno usklaen razvitak gospodarske drutvene infrastrukture; razumno koritenje i zatita prirodnih dobara, ouvanje bioloke raznolikosti, zatita okolia i prevencija od rizika oneienja; zatita kulturnih dobara i vrijednosti; dobro organizirana raspodjela i ureenje graevinskog zemljita; kvalitetan i human razvitak gradskih i ruralnih naselja, te siguran, zdrav, drutveno funkcionalan ivotni radni okoli;
25

 cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoa mora za kupanje i rekreaciju; kvaliteta i ljepota izgraenog okolia, osobito u obalnom podruju, uz zatitu ueg obalnoga podruja od graenja; odgovarajui prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet; opskrba, funkcionalna pristupanost i uporaba usluga i graevina za potrebe razliitih skupina stanovnitva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti; kvaliteta ureenja ugostiteljsko-turistikih podruja na obalnom i kopnenom podruju; pogodni poslovni uvjeti za razvitak gospodarstva, i nacionalna sigurnost i obrana Drave te zatita od prirodnih i drugih nesrea. Zakonom o komunalnom gospodarstvu, izmeu ostalog, ureeno je nanciranje gradnje objekta i ureaja komunalne infrastrukture, vrste objekata za koje se moe ubirati komunalni doprinos te nain i mjerila utvrivanja komunalnoga doprinosa. Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu ureen je temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i lanstvo. U komoru se obvezno udruuju: ovlateni arhitekti i ovlateni inenjeri koji obavljaju strune poslove prostornog ureenja, poslove projektiranja, strunog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima, a radi zastupanja i usklaivanja zajednikih interesa i zatite interesa treih. Arhitekt, sukladno odredbama Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu, jest osoba koja je diplomirala na odgovarajuem tehnikom fakultetu u Republici Hrvatskoj i stekla zvanje diplomiranog inenjera arhitekture. Inenjer, sukladno Zakonu o Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu, jest osoba koja je diplomirala na odgovarajuem tehnikom fakultetu u Republici Hrvatskoj i stekla zvanje: diplomiranog inenjera graditeljstva, diplomiranog inenjera geodezije, diplomiranog inenjera strojarstva i diplomiranog inenjera elektrotehnike. Komora je institucija javnog prava, ima svojstvo pravne osobe, a njezino je sjedite u Zagrebu.

26

2. Pravno ureenje prostornog ureenja i gradnje

2.1. Naela prostornog ureenja
Prostorno ureenje temelji se na sveobuhvatnoj prirodi prostornoga planiranja u odnosu na planiranje pojedinih gospodarskih podruja, na uvaavanju ope prihvaenih naela zatite prostora, znanstvenih i strunih spoznaja i najbolje prakse te na potivanju meunarodnih smjernica i dokumenata u podruju prostornog ureenja. U ZPUG-u je ureeno pet naela na kojima se temelji sustav prostornoga planiranja: 1. Naelom prostorne odrivosti razvitka prvi se put uvodi pojam prostorne odrivosti razvitka, to znai da se prostornim ureenjem podrava odrivi razvitak osiguranjem kvaliteta ivotnog i radnog okolia, ujednaenou standarda ureenja pojedinih podruja, uinkovitou gospodarenja energijom, zemljita i prirodnih dobara, ouvanjem prostorne osobitosti te potrebom da se zatiti prostor kao osnova zajednike dobrobiti. To naelo ostvaruje se dobro organiziranom raspodjelom ljudskih aktivnosti koje e na uinkovit nain koristiti resurse i uz to uvati okoli i osigurati odrivi razvitak. 2. Naelom horizontalne integracije u zatiti prostora odreena je nunost integralnoga pristupa zatiti prostora u prihvaanju temeljnih odrednica strategija, planova, programa, propisa, izdavanja dozvola i suglasnosti, odnosno postupak usuglaavanja i ujednaenosti mjera izmeu razliitih gospodarskih podruja koja utjeu na prostorni razvitak, osobito radi postizanja prostorne odrivosti u procesima kojima se utjee na preobrazbu naselja, koritenje prirodnih dobara, zatitu prirode i okolia te prometne i energetske infrastrukture. Takoer je odreeno da se u postupku izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja mora posebna panja usredotoiti na osjetljivost prostora, odnos prema krajobraznim vrijednostima, neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i kulturnoj batini te meusobnim utjecajima postojeih i planiranih zahvata u prostoru. 3. U naelu vertikalne integracije i usuglaavanju interesa ureena je nunost i obveza meusobne suradnje razliitih institucionalnih razina i stupnjeva (Drava, jedinice lokalne i podrune/regionalne samouprave, osobe s javnim ovlastima) u procesu prostornog ureenja, odnosno pri utvrivanju ciljeva i donoenja dokumenata prostornog ureenja i drugih razvojnih dokumenata (strategije, planovi, programi i sl.) kojima se utjee na prostorni razvoj, zatitu prostora, graditeljsku i urbanu obnovu te obavljanje drugih aktivnosti u izvravanju obveza prostornog ureenja.
27

4. Naelom sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i podacima osigurano je pravo sudjelovanja javnosti tijekom postupka izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja kao i obveza Drave i tijela jedinica lokalne (podrune) samouprave da moraju obavjeivati javnost o stanju u prostoru te omoguiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem drutvene povezanosti i jaanjem svijesti o potrebi zatite prostora te upravljanjem sudjelovanja (prikupljanje i organizacija prijedloga, pribavljanje strunih miljenja o javnim stajalitima itd.). 5. Naelom ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa osigurano je da u obavljanju poslova prostornog ureenja nadlena tijela dravne uprave, tijela i osobe odreene posebnim propisima i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, u skladu s ciljevima prostornog ureenja, meusobno prosuuju javni interes i pojedinane interese pri emu pojedinani interesi ne smiju tetiti javnom interesu. Tim naelom nedvojbeno je ureeno da se javni interes zatiuje razgranienjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajuih normi i prostornih standarda.

2.2. Subjekti prostornog ureenja

2.2.1. Obveza osiguranja prostornog ureenja
Uinkovitost prostornog ureenja Drave osiguravaju: Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te predstavnika i izvrna tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave donoenjem dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata ureenih ZPUG-om. Strunu utemeljenost dokumenata prostornog ureenja osiguravaju nadlena tijela dravne uprave i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ustrojena odnosno osnovana za obavljanje strunih poslova prostornoga planiranja, te pravne osobe osnovane i registrirane za izradu tih dokumenata i ovlateni arhitekti koji samostalno obavljaju poslove prostornoga planiranja. Uinkovitost prostornog ureenja Republike Hrvatske obuhvaa: odreivanje ciljeva, polazita i smjernica prostornog razvoja Drave, donoenje dokumenata prostornog ureenja dravne razine, razmatranje izvjea o stanju u prostoru Drave, propisivanje opih pravila i mjerila kojima se odreuju uvjeti za namjenu prostora i razmjetaj graevina u prostoru u odnosu na ouvanje i koritenje
28

prirode te prirodnih i kulturnih vrijednosti; dobara od dravnoga znaenja, zatitu okolia te na zatitu od drugih prirodnih nesrea i potreba obrane, planiranje zahvata u prostoru od dravnoga znaenja, uspostavu informacijskoga sustava sukladno odredbama ZPUG-a; provoenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog ureenja dravne razine, provoenje aktivne zemljine politike, razvijanje i poticanje strunih sastavnica prostornoga planiranja, sudjelovanje u meunarodnim zadaama iz podruja prostornog ureenja.

2.2.2. Savjet prostornog ureenja Republike Hrvatske

Radi osiguranja uvjeta za ravnomjerniji prostorni razvitak Drave, te strune i znanstvene utemeljenosti dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata u podruju prostornog ureenja Vlada je ustrojila Savjet prostornog ureenja Republike Hrvatske. Savjet ima 9 lanova, ukljuujui i predsjednika Savjeta. lanove i predsjednika Savjeta imenuje Vlada iz redova znanstvenih, strunih, javnih i drugih djelatnika predstavnika sredinjih tijela dravne uprave nadlenih za pojedina podruja od utjecaja na prostorno ureenje. Savjet daje miljenja, prijedloge i ocjene o prijedlozima dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata odreenih ZPUG-om dravne i podrune (regionalne) razine, preporuke o pojedinim pitanjima iz podruja prostornog ureenja, te obavlja i druge poslove odreene ZPUG-om.

2.2.3. Obavljanje djelatnosti prostornog ureenja za Dravu, upanije i Grad Zagreb

Djelatnost prostornog ureenja za Dravu obavlja Hrvatski zavod za prostorni razvoj. Djelatnost prostornog ureenja za upanije i Grad Zagreb obavljaju upanijski zavodi za prostorno ureenje odnosno Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba. Osnivai zavoda jesu: Drava, upanije odnosno Grad Zagreb, a osnivaka prava ostvaruje Vlada, upanijsko odnosno gradsko poglavarstvo. Hrvatski zavod za prostorni razvoj i zavodi za prostorno ureenje imaju svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima ureenim ZPUG-om.

29

2.2.4. Hrvatski zavod za prostorni razvoj

Radi izrade zakonom propisanih dokumenata prostornog ureenja, te pripremu podataka, informacija i druge dokumentacije kojom se osigurava prostorni razvitak Drave i provoenje mjera zatite prostora osnovan je Hrvatski zavod za prostorni razvoj. Djelatnost Zavoda izmeu ostalog obuhvaa: izradu i praenje provoenja Strategije prostornog razvoja i programa prostornog ureenja Drave i drugih dokumenata prostornog ureenja koje donosi Hrvatski sabor; izradu i suradnju u izradi drugih dokumenata od vanosti za prostorno ureenje i zatitu prostora Drave; voenje, koordinaciju i razvoj informacijskog sustava prostornog ureenja Drave; prikupljanje, objedinjavanje i redovito objavljivanje (elektroniki i pisano) podataka i informacija o prostoru; pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru; izradu etverogodinjeg izvjea o stanju u prostoru Drave; obavljanje strunih poslova za odreivanje sadraja i metodologije prostornoga planiranja u izradi dokumenata prostornog ureenja i praenja stanja u prostoru; suradnju s osobama, meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa iz podruja prostornog ureenja; sudjelovanje u provoenju meunarodnih obveza iz podruja prostornog ureenja; osiguranje uvjeta za pristup informacijama o prostoru, kojima raspolae.

2.2.5. Zavodi za prostorno ureenje upanija i Grada Zagreba

Zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba izrauje i prati provedbu dokumenata prostornog ureenja podrune (regionalne) razine, odnosno razine Grada Zagreba, izrauje izvjee o stanju u prostoru, vodi registre podataka u sklopu informacijskoga sustava prostornog ureenja, priprema polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova uih podruja, izdaje miljenja u postupku izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja u skladu s ZPUG-om te izrauje prostorne planove gradova i opina i urbanistike planove ureenja i obavlja struno analitike poslove iz podruja prostornog ureenja
30

ako mu izradu tih planova, odnosno obavljanje poslova povjeri Ministarstvo ili upanijsko poglavarstvo. Zavodi za prostorno ureenje upanije mogu izraivati i prostorni plan ureenja velikoga grada, grada, odnosno opine, ako im izradu tih planova povjeri Ministarstvo ili upanijsko poglavarstvo. Dvije ili vie upanija, odnosno Grad Zagreb mogu osnovati zajedniki zavod za prostorno ureenje. Zavodi za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba i zavod za prostorno ureenje, koji moe osnovati veliki grad, moraju ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti prostornog ureenja, koje propisuje ministar pravilnikom. Zavod za prostorno ureenje velikog grada izrauje prostorni plan ureenja velikog grada i prati provedbu dokumenata prostornog ureenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog grada, izrauje izvjee o stanju u prostoru, priprema polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova uih podruja te izrauje urbanistike planove ureenja i obavlja druge poslove prostornog ureenja ako mu izradu tih planova odnosno obavljanje poslova povjeri gradsko poglavarstvo.

2.2.6. Pravne osobe i ovlateni arhitekti koji obavljaju strune poslove prostornog ureenja
Nacrte prijedloga dokumenata prostornog ureenja moe izraivati pravna osoba, odnosno ovlateni arhitekt koji samostalno obavlja strune poslove prostornog ureenja ako ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti prostornog ureenja propisane posebnim zakonom. Pravna osoba, odnosno ovlateni arhitekt moe zapoeti obavljati strune poslove prostornog ureenja samo ako prethodno pribavi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih poslova prema posebnim propisima.

2.2.7. Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog ureenja

Pravna osoba, koja izrauje nacrt prijedloga dokumenta prostornog ureenja, mora prije poetka njegove izrade imenovati odgovornog voditelja.
31

Odgovorni je voditelj osoba koja ima status ovlatenog arhitekta, odnosno ovlatenog arhitekta urbanista. Odgovorni voditelj odgovoran je za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog ureenja, kao i za to da su propisane dijelove, odnosno sadraj toga dokumenta izradili strunjaci odgovarajuih struka. Odgovorni voditelj mora za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog ureenja potvrditi svojim potpisom da je taj dio prijedloga izraen u skladu s ZPUGom i propisima donesenim na temelju toga Zakona.

3. Informacijski sustav prostornog ureenja

3.1. Predmet i svrha informacijskoga sustava
Za potrebe trajnoga praenja stanja u podruju prostornog ureenja i izrade izvjea o stanju u prostoru, Drava, Grad Zagreb i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave vode informacijski sustav prostornog ureenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav). Informacijski sustav uspostavlja se radi cjelovitog upravljanja zatitom prostora te radi izrade i praenja provedbe Strategije prostornog razvoja i Programa prostornog ureenja i drugih dokumenata prostornog ureenja. Informacijski sustav temelji se na meusobno usklaenim i povezanim registrima geodetskih, evidencijskih i drugih podataka, usklaenih sa statistikim podacima.

3.2. Sadraj, uspostava voenja i odravanje informacijskoga sustava

Informacijski sustav sadri registre podataka o prostoru i druge registre podataka i informacija u vezi s prostornim ureenjem odreenim u skladu s ZPUG-om. Informacijski sustav sadri osobito podatke i informacije o:
32

 stvarnom koritenju zemljita, prikupljene i obraene u skladu s ZPUG-om i posebnim propisima, te listom prostornih pokazatelja, osnovnoj namjeni prostora/povrina odreenoj u dokumentima prostornog ureenja, uvjetima i ogranienjima koritenja prostora utvrenih prostornim planovima, javnoj, komunalnoj i drugoj infrastrukturi, upravnim i drugim aktima nadlenih tijela donesenim radi provedbe dokumenata prostornog ureenja, planovima i programima u izradi ili donesenim radi zatite prostora. Informacijski sustav razvija, vodi i odrava Zavod, a provodi se prema Programu razvoja informacijskog sustava prostornog ureenja. Informacijski sustav vodi se kao distributivni informacijski sustav sastavljen od veeg broja dislociranih, meusobno usklaenih i povezanih informacijskih sustava tematskih podruja i potpodruja. Za potrebe tematskih podruja i podruja nieg ranga informacijskog sustava imenuju se referentni centri. Program razvoja informacijskoga sustava prostornog ureenja, koji donosi Vlada, odreuje strukturu, sadraj, nain rada i oblik informacijskoga sustava, metodologiju, obveze, nain i rokove dostavljanja podataka i informacija o prostoru te nain upravljanja podacima i informacijama.

4. Dokumenti praenja stanja u prostoru

Hrvatski sabor, odnosno predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave razmatraju etverogodinje izvjee o stanju u prostoru. etverogodinje izvjee o stanju u prostoru sadri analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provoenja dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapreenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za idue razdoblje. Izvjee se objavljuje u Narodnim novinama, odnosno u slubenom glasilu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
33

Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave duna su Ministarstvu i Zavodu dostaviti izvjee u roku od petnaest dana od dana objave u slubenom glasilu. Sadraj izvjea, obvezne prostorne pokazatelje na dravnoj i lokalnoj razini i druge zahtjeve u vezi s praenjem stanja na podruju prostornog ureenja propisuje ministar pravilnikom.

5. Dokumenti prostornog ureenja

5.1. Dravna razina
5.1.1. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske
Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) temeljni je dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru. Strategija na temelju ciljeva prostornog razvoja utvrenih ZPUG-om i u skladu s ukupnim gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem, te u vezi s drugim temeljnim dravnim razvojnim i stratekim dokumentima odreuje: dugorone zadae prostornog razvoja, strateka usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru, i polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru. Razvojni dokumenti pojedinih sektorskih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom. Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije, a njezine se izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donose obvezno svakih osam godina na temelju analize uinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrenog u Izvjeu, a prema potrebi i prije, kada to odredi ministar. Strategija sadri osobito: polazita prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih, kulturnih te okolinih uvjeta, osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zatite prostora, ouvanja i unapreenja okolia,
34

 razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, javne infrastrukture i zatitu krajobraznih vrijednosti, objedinjene uvjete zatite okolia radi promicanja odrivog razvitka odreene na temelju strateke procjene utjecaja na okoli prema posebnim propisima, planske cjeline zajednikih prostornih i razvojnih obiljeja koje e se detaljnije razmatrati u prostornim planovima podruja posebnih obiljeja.

5.1.2. Program prostornog ureenja Republike Hrvatske

Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program) utvruje mjere i aktivnosti za provoenje Strategije i odreuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog ureenja na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam godina. Ministarstvo je odgovorno za izradu Programa, a izmjene i dopune, odnosno novi Program moe se donijeti za etverogodinje razdoblje na temelju analize uinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrenog u Izvjeu, a prema potrebi i ranije, kada to odredi ministar. Program sadri osobito: prioritete za ostvarivanje zadaa prostornog ureenja, detaljnija pravila za ureenje pojedinih prostornih cjelina radi jedinstvene provedbe ZPUG-a za itavo podruje Drave, odnosno pojedina podruja, zahtjeve u vezi s prostornim planiranjem te arhitektonskim i krajobraznim oblikovanjem s obzirom na znaenje i vrijednosti pojedinih podruja Drave, kriterije i uvjete za ouvanje, ureenje i zatitu podruja od interesa za Dravu, kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru dravnoga znaenja, osnovu praenja stanja u prostoru, izvore potrebnih sredstava za provedbu mjera zatite prostora.

5.1.3. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja

Prostorni plan podruja posebnih obiljeja uz potivanje smjernica Strategije i zahtjeva Programa, uvaavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih vrijednosti te uvjeta zatite okolia i prirode, razrauje ciljeve prostornog ureenja
35

na podruju posebnih obiljeja i odreuje organizaciju, zatitu, namjenu i uvjete koritenja prostora. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja, ovisno o zajednikim prirodnim, kulturno povijesnim i krajobraznim vrijednostima ili drugim obiljejima sadri: temeljnu organizaciju i razgranienje prostora prema namjeni, razmjetaj funkcija od vanosti za upravljanje podrujem, sustav javne i druge infrastrukture, mjere koritenja, ureenja i zatite toga podruja s prioritetnim aktivnostima, mjere za unapreenje i zatitu prirode, krajobraznih vrijednosti i okolia, kulturnih dobara i drugih vrijednosti podruja, uvjete gradnje za zahvate u prostoru za podruja za koja se ne donosi detaljniji prostorni plan, obvezu i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelje za elemente detaljnijih prostornih planova uih cjelina. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja donosi se obvezno za podruje nacionalnog parka i parka prirode te za podruja odreena Strategijom ili prostornim planom upanije.

5.2. Dokumenti prostornog ureenja u nadlenosti upanija i Grada Zagreba

Prostorni plan upanije razrauje ciljeve prostornog ureenja i odreuje racionalno koritenje prostora i u najveoj moguoj mjeri u skladu sa susjednim upanijama, prostorni razvoj i zatitu prostora, uz potivanje ciljeva prostornog ureenja odreenih ZPUG-om, smjernica i zadaa iz Strategije, Programa i drugih razvojnih dokumenata te uvaavanjem specinih potreba koje proizlaze iz regionalnih osobitosti, prirodnih, krajobraznih i kulturno povijesnih vrijednosti i objedinjenih uvjeta zatite okolia iz strateke procjene utjecaja na okoli odreenih prema posebnim propisima. Prostorni plan Grada Zagreba osim sadraja odreenog za prostorni plan upanije sadri i razgranienje prostora na ue cjeline prema namjeni i drugim obiljejima. Sastavni dio prostornoga plana upanije, odnosno Grada Zagreba moe biti i prostorni plan podruja posebnih obiljeja za podruja prirodnih vrijednosti upanijske, odnosno Gradske razine odreene prema posebnom zakonu.
36

Prostorni plan upanije odreuje osobito: sustav sredinjih naselja regionalnoga znaenja, odgovarajuu regionalnu gospodarsku strukturu upanije, osnovu ekoloki odrive namjene prostora s razmjetajem gospodarskih djelatnosti, smjernice za ouvanje i unapreenje krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti, prihvatljivu upotrebljivost podruja pogodnih za rekreaciju, osnovu gospodarski i okolino odrive razvojne prometne, javne i druge infrastrukture i usluga, a osobito odrivo koritenje voda i mineralnih sirovina, osnove prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem mjerilu, objedinjene uvjete zatite okolia odreene na temelju strateke procjene utjecaja na okoli prema posebnim propisima, kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru upanijskoga znaenja, smjernice za izradu dokumenata prostornog ureenja lokalne razine, program mjera za provedbu osnove prostornog razvoja upanije i druge elemente od vanosti za upaniju. U prostornom planu upanije osobito se odreuju podruja ugostiteljsko-turistike namjene izvan naselja (poloaj, vrsta te najvei kapacitet i veliina) i smjernice za utvrivanje izdvojenih graevinskih podruja te namjene, i to: (T1) za hotele sa 70 % i vile s 30 % smjetajnoga kapaciteta, (T2) za turistiko naselje u kojem e hoteli imati 30 % i vile 70 % smjetajnoga kapaciteta, (T3) autokamp i kamp, luke nautikoga turizma, golf igralita, podruja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu. U prostornom planu upanije mogu se odrediti nova izdvojena graevinska podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene samo ako su postojea podruja te namjene izgraena 80 % i vie svoje povrine. Ugostiteljsko-turistike graevine namijenjene smjetaju i prateim sadrajima trgovake, uslune, ugostiteljske, portske, rekreacijske, zabavne i sline namjene u izdvojenim graevinskim podrujima ugostiteljsko-turistike namjene izvan naselja ne mogu se etairati. Na sadraj Prostornog plana Grada Zagreba odgovarajue se primjenjuje sadraj odreen za prostorni plan upanije, odnosno prostorni plan ureenja velikoga grada, grada ili opine.
37

5.3. Dokumenti prostornog ureenja u nadlenosti velikoga grada, grada ili opine
5.3.1. Prostorni plan ureenja velikoga grada, grada ili opine
Prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine odreuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu povrina te uvjete za odrivi i uravnoteeni razvitak na podruju velikoga grada, grada ili opine. Prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine odreuje osobito: osnovu naseljenosti, ukljuivo povrine naselja, urbanu obnovu postojeih izgraenih podruja te sanaciju degradiranih urbanih i ruralnih podruja, razmjetaj djelatnosti u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog ureenja, osnovu s prikazom poljoprivrednih i umskih zemljita, vodnih izvora i vodno gospodarskih sustava, podruja mineralnih sirovina, prirodnih i kulturno povijesnih i krajobraznih vrijednosti te ugroenih podruja, osnovu prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture, zahvate u prostoru lokalnoga znaenja, uvjete za provedbu prostornoga plana s granicama graevinskih podruja. Prostorni plan ureenja velikoga grada, grada ili opine u odredbama za provoenje plana odreuje u skladu s namjenom prostora osobito: osnovne pokazatelje namjene povrina, uvjete za gradnju u graevinskim podrujima naselja i u izdvojenim graevinskim podrujima izvan naselja, a osobito uvjete za odreivanje graevnih estica, izgraenost i iskoritenost zemljita za zgrade i druge graevine, uvjete za gradnju izvan graevinskih podruja, ope uvjete i standarde opremanja zemljita i obvezno prikljuivanje graevina na komunalnu i drugu infrastrukturu, uvjete za gradnju jednostavnih graevina, mjere za zatitu okolia te ouvanje prirodnih, kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti u vezi s planiranjem pojedinih zahvata u prostoru, obveznu izradu prostornih planova uih podruja i njihov obuhvat s pripadajuim prometnim povrinama koje ih povezuju sa irim podrujem, popis i obuhvat vaeih detaljnijih prostornih planova koji ostaju na snazi, mjere za zatitu od prirodnih i drugih nesrea.

38

5.3.2. Urbanistiki plan ureenja

Urbanistiki plan ureenja detaljnije odreuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rjeenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja. Urbanistiki plan ureenja donosi se obvezno za neizgraene dijelove graevinskoga podruja naselja i neizgraena izdvojena graevinska podruja izvan naselja te za dijelove tih podruja planiranih za urbanu obnovu. Urbanistiki plan ureenja odreuje osobito: podjelu podruja na posebne prostorne cjeline te podruja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja, osnovu namjene povrina i prikaz povrina javne namjene, razmjetaj djelatnosti u prostoru, osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture, mjere za zatitu okolia, ouvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, ureenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih povrina, zahvate u prostoru vane za prostorno ureenje naselja i izradu detaljnih planova ureenja, uvjete ureenja i koritenja povrina i graevina, i zahvate u prostoru u vezi sa zatitom od prirodnih i drugih nesrea.

5.3.3. Detaljni plan ureenja

Detaljni plan ureenja, u skladu s prostornim planom ureenja velikoga grada, grada ili opine, odnosno urbanistikim planom ureenja, detaljno razrauje uvjete za gradnju i ureenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, poloaj, veliinu, ope smjernice oblikovanja i nain prikljuivanja na komunalnu infrastrukturu te odreuje mjere za zatitu okolia, prirodnih, krajobraznih, kulturno povijesnih i drugih vrijednosti propisanih ZPUG-om. Detaljni plan ureenja donosi se obvezno za dijelove naselja na kojima je odreeno provoditi urbanu komasaciju. Detaljni plan ureenja, koji je donesen za dijelove naselja na kojima je odreeno provoditi urbanu komasaciju, izrauje se na nain da se omogui dodjela graevnih estica, to je mogue veem broju sudionika komasacije ako ispunjavaju propisane uvjete ZPUG-a.

39

6. Postupak izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja

6.1. Odluka o izradi prostornoga plana
Izrada, odnosno izmjena i dopuna i zasebno stavljanje izvan snage prostornoga plana zapoinje na temelju odluke predstavnikoga tijela jedinice lokalne i regionalne (podrune) samouprave. Odluka o izradi prostornoga plana ovisno o vrsti prostornoga plana i postupka izrade sadri osobito: pravnu osnovu za izradu i donoenje prostornoga plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna i stavljanje izvan snage, razloge za izmjene i/ili dopune prostornoga plana, odnosno njegovo stavljanje izvan snage, obuhvat prostornoga plana, ocjenu stanja u obuhvatu prostornoga plana, ciljeve i programska polazita prostornoga plana, popis potrebnih strunih podloga (socioloko, demografsko, ekonomsko, ekoloko, energetsko, graditeljsko, hortikulturno, estetsko i drugo obiljeje) potrebnih za izradu prostornoga plana, nain pribavljanja strunih rjeenja, vrstu i nain pribavljanja katastarskih planova i odgovarajuih posebnih geodetskih podloga, popis tijela i osoba odreenih posebnim propisima, koja daju zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornoga plana iz podruja svoga djelokruga, te drugih sudionika, koji e sudjelovati u izradi prostornoga plana, rok za izradu prostornoga plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu prostornoga plana tijela i osoba odreenih posebnim propisima, ako je taj rok, ovisno o sloenosti pojedinoga podruja, dui od trideset dana, zabranu i vrijeme trajanja zabrane izdavanja akata kojima se odobravaju zahvati u prostoru, odnosno graenje, tijekom izrade i donoenja prostornoga plana, izvore nanciranja izrade prostornoga plana. Odluka o izradi dokumenta prostornog ureenja objavljuje se u Narodnim novinama, odnosno u slubenom glasilu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, koja je tu odluku donijela.
40

Izrada i donoenje detaljnoga plana ureenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornoga plana irega podruja, moe se provoditi u jedinstvenom postupku, u kojem se donosi zajednika odluka o izradi izmjena i/ili dopuna prostornoga plana irega podruja i izradi detaljnoga plana ureenja.

6.2. Zahtjevi za izradu prostornoga plana

Nositelj izrade dostavlja odluku o izradi prostornoga plana s pozivom, da mu u roku od najvie ezdeset dana, odnosno u roku koji je odreen tom odlukom, dostave zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornoga plana, a ako ih ta tijela i osobe ne dostave u tom roku, smatrat e se da ih nemaju. U tom sluaju moraju se u izradi i donoenju prostornoga plana potivati uvjeti, koje za sadraj prostornoga plana odreuju odgovarajui vaei propisi i dokumenti. Tijela i osobe odreeni posebnim propisima moraju, u svojim zahtjevima, odrediti vaee propise i njihove odredbe te druge strune i ostale dokumente, na kojima temelje svoje zahtjeve u obuhvatu prostornoga plana. Ako to tijela i osobe ne uine, nositelj izrade takve zahtjeve nije duan potivati, ali je to duan posebno obrazloiti. Tijela i osobe odreeni posebnim propisima ne mogu u zahtjevima za provedbeni dokument prostornog ureenja postavljati uvjete, kojima bi se mijenjale smjernice za strateki dokument prostornog ureenja. Tijela i osobe odreeni posebnim propisima duni su nositelju izrade na njegov zahtjev dostaviti bez naknade raspoloive podatke i drugu dokumentaciju iz njihova djelokruga, koji su potrebni za izradu dokumenata prostornog ureenja. Nositelj izrade dostavlja odluku o izradi prostornoga plana urbanistikoj inspekciji.

6.3. Nain pribavljanja strunih rjeenja

Struna rjeenja prostornoga plana mogu se pribaviti izradom vie varijanti, koje moe izraditi jedan ili vie razliitih strunih izraivaa, na nain da se mogu meusobno usporediti.
41

Nositelj izrade moe za struna rjeenja u pravilu provedbenih dokumenata prostornog ureenja, osim za planiranje javne infrastrukture, provesti natjeaj, na temelju kojeg e odabrano struno rjeenje biti podloga za izradu prostornoga plana.

6.4. Prijedlog za izradu prostornoga plana

Prijedlog za izradu prostornoga plana lokalne razine, kao i za njegove izmjene i dopune moe dati svatko. O obrazloenim i dokumentiranim prijedlozima odluuje gradsko, odnosno opinsko vijee na prijedlog gradonaelnika, odnosno naelnika najmanje jednom godinje.

6.5. Sudjelovanje u izradi prostornoga plana

Nositelj izrade obavjetava javnost o izradi prostornoga plana u dnevnom tisku, na web stranici jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i na lokalno uobiajeni nain. O izradi prostornoga plana ureenja velikoga grada, grada, odnosno opine moraju se pisanim putem obavijestiti i susjedni gradovi i opine.

6.6. Prethodna rasprava

Radi pribavljanja miljenja, smjernica i preporuka te usuglaavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva, o ciljevima i moguim rjeenjima vanim za razvoj, ureenje i oblikovanje prostora u obuhvatu prostornoga plana, provodi se jedna ili vie prethodnih rasprava. Nositelj izrade prostornoga plana provodi prethodnu raspravu u tijeku izrade nacrta prijedloga prostornoga plana. Datum, mjesto i vrijeme prethodne rasprave nositelj izrade objavljuje najmanje u dva sredstva javnoga priopavanja i/ili na lokalno uobiajeni nain. U prethodnoj raspravi sudjeluju nadlena tijela i osobe odreene ZPUG-om te drugi sudionici odreeni odlukom o izradi prostornoga plana.
42

Nositelj izrade mora izvjea o prethodnim raspravama priloiti uz konani prijedlog prostornoga plana, kada ga dostavlja na donoenje.

6.7. Nacrt i prijedlog prostornoga plana

Nakon provedene prethodne rasprave nositelj izrade priprema izvjee o prethodnoj raspravi te ga s nacrtom prijedloga prostornoga plana dostavlja izvrnom tijelu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Na temelju nacrta prijedloga prostornoga plana i izvjea o prethodnoj raspravi, izvrno tijelo utvruje prijedlog prostornoga plana za javnu raspravu. Prijedlog prostornoga plana koji se utvruje za javnu raspravu sadri tekstualni i graki dio plana i saetak za javnost.

6.8. Javna rasprava

O prijedlogu prostornoga plana provodi se javna rasprava. U javnoj raspravi nadlena dravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, graani i udruge i vlasnici nekretnina (u daljnjem tekstu: sudionici u javnoj raspravi) daju oitovanja, miljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornoga plana, u roku i na nain propisan ZPUG-om. O prijedlogu prostornoga plana iznimno se ne provodi postupak javne rasprave ako se prostorni plan usklauje s propisima donesenim nakon donoenja toga prostornoga plana i zbog nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklanjanje kojih je nareeno jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave, a utvrenih u rjeenju urbanistikog inspektora.

6.9. Objava javne rasprave

Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu o prijedlogu prostornoga plana u slubenom glasilu i u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobiajen nain javnoga priopavanja, najmanje osam dana prije poetka javne rasprave.
43

Objava javne rasprave sadri mjesto, datum poetka i trajanje javnog uvida u prijedlog prostornoga plana, mjesto i datum jednog ili vie javnih izlaganja te rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju pisana oitovanja, miljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornoga plana.

6.10. Posebna obavijest o javnoj raspravi

Nositelj izrade, osim objave javne rasprave, obvezno dostavlja i posebnu pisanu obavijest o javnoj raspravi: tijelima i osobama odreenim posebnim propisima koja su dala zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornoga plana iz podruja svoga djelokruga, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, na djelokrug kojih mogu utjecati predloena rjeenja prostornoga plana, mjesnim odborima, odnosno gradskim etvrtima za podruje obuhvata prijedloga urbanistikoga plana ureenja i detaljnoga plana ureenja, vlasnicima upisanim u zemljine knjige i katastar na podruju za koje se izrauje detaljni plan ureenja radi provedbe urbane komasacije.

6.11. Javni uvid

Nakon objave javne rasprave, prijedlog prostornoga plana stavlja se na javni uvid. Javni uvid u prijedlog prostornoga plana upanije, odnosno Grada Zagreba, traje ezdeset dana, a javni uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje trideset dana. Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornoga plana, traje najmanje petnaest dana, ali ne dulje od trideset dana.

6.12. Javno izlaganje

Za vrijeme javnog uvida nositelj izrade organizira, ovisno o sloenosti rjeenja prostornoga plana, jedno ili vie javnih izlaganja radi obrazloenja rjeenja, smjer44

nica i mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornoga plana, koje daju nositelj izrade, odgovorni voditelj i prema potrebi drugi strunjaci koji sudjeluju u izradi prostornoga plana. O javnom izlaganju nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba nositelja izrade. Zapisnik o javnom izlaganju sadri pitanja, prijedloge i miljenja sudionika javne rasprave dane za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje su dali: nositelj izrade, odgovorni voditelj i prema potrebi drugi strunjaci koji sudjeluju u izradi prostornoga plana.

6.13. Nain sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi

Ako u roku odreenom u objavi javne rasprave nadlena tijela i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ne dostave pisano oitovanje na prijedlog prostornoga plana, smatra se da nemaju primjedbi. Graani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na nain da: imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog prostornoga plana, postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloenim rjeenjima, na koja odgovaraju: nositelj izrade, odgovorni voditelj i prema potrebi drugi strunjaci koji sudjeluju u izradi prostornoga plana, usmeno ili u pisanom obliku prema zahtjevu sudionika javne rasprave, mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se obvezno nalazi uz prijedlog prostornoga plana o kojem se provodi javna rasprava, daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja, upuuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku odreenom u objavi o javnoj raspravi. Prijedlozi i primjedbe graana i udruga koji sudjeluju u javnoj raspravi, koji nisu dostavljeni u roku i nisu itko napisani, nee se uzeti u obzir u pripremi izvjea o javnoj raspravi.

45

6.14. Izvjee o javnoj raspravi

Odgovorni voditelj obrauje sve prijedloge i primjedbe koje su sudionici u javnoj raspravi dali u roku i s nositeljem izrade priprema izvjee o javnoj raspravi. Rok za pripremu izvjea o javnoj raspravi jest najvie devedeset dana za novi prostorni plan i najvie trideset dana za izmjene i/ili dopune, odnosno stavljanje izvan snage prostornoga plana od proteka roka za davanje pisanih prijedloga i primjedbi.

6.15. Sadraj izvjea o javnoj raspravi

Izvjee o javnoj raspravi sadri osobito: podatke o objavi javne rasprave, popis pozvanih sudionika u javnoj raspravi prema posebnoj obavijesti, popis sudionika u javnoj raspravi ija su oitovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornoga plana prihvaeni, obrazloenja o oitovanjima, prijedlozima i primjedbama sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaeni ili su djelomino prihvaeni, obrazloenja o oitovanjima, prijedlozima i primjedbama vlasnika nekretnina na podruju obuhvata detaljnoga plana ureenja, popis sudionika u javnoj raspravi ija su oitovanja, miljenja, prijedlozi i primjedbe dani izvan odreenog roka. Akti, preslike i drugi dokazi objave javne rasprave, pozivi i posebne obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi i knjiga primjedbi sastavni su dio izvjea o javnoj raspravi.

6.16. Ponovna javna rasprava

Ponovna javna rasprava provodi se: ako se prijedlog prostornoga plana na temelju prihvaenih oitovanja, miljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi tako promijeni da nova rjeenja nisu u skladu s programskim polazitima iz odluke o izradi prostornoga plana, ili
46

 kada se promjeni granica graevinskoga podruja ili kada se promjenom utjee na vlasnike odnose.

6.17. Izrada konanoga prijedloga prostornoga plana i miljenja nadlenih tijela

Nakon javne rasprave nositelj izrade izrauje nacrt konanoga prijedloga prostornoga plana u skladu s prihvaenim oitovanjima, miljenjima, primjedbama i prijedlozima u izvjeu o javnoj raspravi i dostavlja ga tijelima i osobama odreenim posebnim propisima radi davanja miljenja o potivanju zahtjeva za izradu prostornoga plana odnosno oitovanja sudionika u javnoj raspravi, te da su rjeenja u skladu sa zahtjevima posebnih propisa i drugih dokumenata iz njihova djelokruga. Rok za davanje miljenja, tijela i osoba odreenih posebnim propisima trideset je dana. Ako tijelo i/ili osoba odreeni posebnim propisom ne dostavi miljenje u tom roku, smatrat e se da je miljenje dano, odnosno da to tijelo i/ili osoba nema primjedbi na nacrt konanoga prijedloga prostornoga plana. U pisanom miljenju tijela i osoba odreenih posebnim propisom ne mogu se postavljati novi ili drukiji uvjeti od onih koje su dali u zahtjevima za izradu prostornoga plana. Miljenje prema kojemu odreeni dio nacrta konanoga prijedloga prostornoga plana nije u skladu sa zahtjevima tijela ili osobe odreene posebnim propisom mora biti obrazloeno. U suprotnom nositelj izrade nije duan takvo miljenje razmatrati. Miljenje i nain njegova pribavljanja, u smislu ZPUG-a smatraju se miljenja, suglasnosti, odobrenja i drugi akti koje je nositelj izrade obvezan pribaviti prema posebnim propisima.

6.18. Konani prijedlog prostornoga plana

Nacrt konanoga prijedloga prostornoga plana, izvjee o javnoj raspravi i miljenja nadlenih tijela poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba razmatra i utvruje konani prijedlog prostornoga plana. Iznimno, nacrt konanoga prijedloga prostornoga plana upanije, izvjee o javnoj raspravi i miljenja nadlenih tijela, nositelj izrade dostavlja predstavnikim
47

tijelima jedinica lokalne samouprave na podruju upanije radi davanja miljenja o nacrtu konanoga prijedloga tog plana. Nadlena tijela duna su dostaviti miljenje u roku od ezdeset dana od dana dostave propisane dokumentacije nacrta konanoga prijedloga prostornoga plana i izvjea o javnoj raspravi. Ako predstavniko tijelo ne dostavi miljenje u propisanom roku, smatrat e se da to tijelo nema primjedbi na predloeni nacrt konanoga prijedloga upanije. Nositelj izrade duan je najkasnije u roku od devet mjeseci od zavretka javne rasprave donijeti prostorni plan, a nakon proteka tog roka javna se rasprava mora ponoviti.

6.19. Obavijest sudionicima javne rasprave i vlasnicima nekretnina

Prije upuivanja konanoga prijedloga prostornoga plana predstavnikom tijelu na donoenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu obavijest o tome s obrazloenjem o razlozima neprihvaanja, odnosno djelominoga prihvaanja njihovih prijedloga i primjedbi, a vlasnicima nekretnina na podruju za koje se donosi detaljni plan ureenja radi urbane komasacije pisano e odgovoriti na njihove primjedbe i prijedloge.

6.20. Suglasnost Ministarstva

Prije donoenja prostornoga plana upanije odnosno Grada Zagreba, prostornih planova podruja posebnih obiljeja, svih prostornih planova unutar ZOP-a i prostornih planova kojima se dijelovi nalaze unutar toga podruja, nositelj izrade duan je pribaviti suglasnost Ministarstva. Nositelj izrade dostavlja Ministarstvu zahtjev za suglasnost na prostorni plan uz koji obvezno prilae konani prijedlog prostornoga plana, izvjee o javnoj raspravi, nacrt odluke o donoenju i Zakonom propisane priloge. Ministarstvo provjerava potpunost zahtjeva i ako zahtjev nije potpun, obavjetava o tome nositelja izrade u roku od petnaest dana od prijema zahtjeva, uz poziv da ga u odreenom roku dopuni ili e se nakon proteka tog roka zahtjev za suglasnost odbaciti.
48

U postupku izdavanja suglasnosti Ministarstvo na temelju prethodno pribavljenog miljenja zavoda za prostorno ureenje upanije provjerava usklaenost prostornoga plana s ZPUG-om i propisima donesenim na temelju tog zakona, odnosno s dokumentima prostornog ureenja dravne i podrune (lokalne) razine. Ministarstvo je duno izdati, odnosno odbaciti izdavanje suglasnosti na prostorni plan te navesti razloge za odbijanje i prijedloge za otklanjanje nepravilnosti najkasnije u roku od ezdeset dana od zaprimanja potpunoga zahtjeva. Ako Ministarstvo u navedenom roku ne izda niti ne odbaci izdavanje suglasnosti, smatra se da je suglasnost izdana.

6.21. Suglasnost upana na prostorne planove lokalne razine

Prije donoenja prostornoga plana ureenja velikoga grada, grada i opine, nositelj izrade duan je pribaviti suglasnost upana, odnosno tijela koje on ovlasti (u daljnjem tekstu: upan). Nositelj izrade dostavlja upanu zahtjev za suglasnost na prostorni plan uz koji obvezno prilae konani prijedlog prostornoga plana, izvjee o javnoj raspravi s nacrtom odluke o donoenju i zakonom propisanim prilozima. U postupku izdavanja suglasnosti zavod za prostorno ureenje upanije daje miljenje o usklaenosti prostornoga plana s prostornim planom upanije i prostornim planovima susjednih upanija te s drugim dokumentima prostornog ureenja od utjecaja na prostorni plan. upan je duan izdati, odnosno odbaciti izdavanje suglasnosti na konani prijedlog prostornoga plana, te navesti razloge za odbacivanje i prijedloge za otklanjanje nepravilnosti, najkasnije u roku od trideset dana od zaprimanja potpunoga zahtjeva. Ako upan u navedenom roku ne izda suglasnost niti ne odbaci zahtjev za izdavanje suglasnosti, smatra se da je suglasnost izdana.

49

6.22. Ponovno izdavanje suglasnosti na konani prijedlog prostornoga plana

Ako Ministarstvo, odnosno upan odbaci izdati suglasnost na prostorni plan, nositelj izrade najkasnije u roku od devedeset dana dostavlja Ministarstvu, odnosno upanu ponovni zahtjev za suglasnost i ispravljeni prijedlog konanoga prijedloga prostornoga plana u skladu s razlozima odbacivanja izdavanja suglasnosti. Ako Ministarstvo, odnosno upan najkasnije u roku od trideset dana od dana zaprimanja ponovnoga zahtjeva ne izda ili ne odbaci izdati suglasnost na ispravljeni konani prijedlog prostornoga plana, smatra se da je suglasnost izdana. Ako Ministarstvo, odnosno upan ponovno odbaci izdati suglasnost na prostorni plan, obustavlja se postupak izrade i donoenja takva prostornog plana. Ako se u postupku donoenja prostornoga plana konani prijedlog prostornoga plana dopunjuje i/ili mijenja amandmanima predstavnikoga tijela, donoenju tog prostornoga plana pristupa se nakon to nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva, odnosno upana, koji su je duni izdati u roku od petnaest dana od dana zaprimanja zahtjeva.

6.23. Donoenje dokumenata prostornog ureenja

Strategiju donosi Hrvatski sabor, a Program donosi Vlada. Prostorni plan nacionalnoga parka, parka prirode i podruja posebnih obiljeja odreenih Strategijom i Programom donosi Hrvatski sabor. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja kojima je obveza izrade utvrena prostornim planom upanije, odnosno Grada Zagreba donosi upanijska, odnosno Gradska skuptina. Prostorni plan upanije, odnosno Grada Zagreba donosi upanijska, odnosno Gradska skuptina. Zajedniki prostorni plan upanija donose upanijske skuptine za podruja kojih se takav plan donosi. Prostorni plan ureenja velikoga grada, grada i opine donosi gradsko, odnosno opinsko vijee. Urbanistiki plan ureenja i detaljni urbanistiki plan donosi Gradska skuptina Grada Zagreba te gradsko, odnosno opinsko vijee.
50

Zajedniki dokument prostornog ureenja u jedinstvenom postupku istodobno donose opinska, odnosno gradska vijea za podruje na koje se odnosi obuhvat toga plana.

6.24. Objava i sadraj odluke o donoenju dokumenata prostornog ureenja

Odluka o donoenju, odnosno o donoenju izmjena i/ili dopuna dokumenta prostornog ureenja objavljuje se u Narodnim novinama, odnosno u slubenom glasilu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave koja je donosi. Odluka o donoenju, odnosno o donoenju izmjena i/ili dopuna dokumenta prostornog ureenja sadri njegove sastavne dijelove i popis obveznih priloga, naziv pravne osobe ili ovlatenog arhitekta koji ga je izradio, odredbe za provoenje dokumenta prostornog ureenja, stavljanje izvan snage dokumenta prostornog ureenja koji je bio na snazi do donoenja toga dokumenta, odnosno vaeih dokumenata uih podruja unutar obuhvata dokumenta prostornog ureenja koji se tom odlukom donosi, adrese mjesta na kojima se moe obaviti uvid i vremensko vaenje dokumenta prostornog ureenja (rok u kojem e stupiti na snagu, odnosno od kada e se primjenjivati). Iznimno o stavljanju izvan snage dokumenta prostornog ureenja moe se donijeti odluka o stavljanju izvan snage, ako je odlukom o izradi odreeno da se postupak izrade i donoenja provodi zasebno.

6.25. Izmjene i dopune dokumenata prostornog ureenja

Izmjene i dopune dokumenta prostornog ureenja, odnosno stavljanja izvan snage izrauju se i donose prema postupku koji je propisan za njegovu izradu i donoenje, ako ZPUG-om nije odreeno drukije.

51

7. Provoenje dokumenata prostornog ureenja

7.1. Lokacijska dozvola
Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog ureenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom, ako ZPUG-om nije odreeno drukije. Lokacijska dozvola upravni je akt koji se izdaje na temelju ZPUG-a te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima. U sluaju meusobne neusklaenosti dokumenta prostornog ureenja uega i irega podruja, lokacijska dozvola izdaje se na temelju dokumenta prostornog ureenja irega podruja. U postupku donoenja odluke o koncesiji prema posebnom zakonu na temelju koje e se provesti zahvat u prostoru, mora se pribaviti lokacijska dozvola. Lokacijska dozvola izdaje se za sve graevine osim za zgrade kojima graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti kojima graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 i jednostavne graevine i radove kojima se graenju, odnosno izvoenju moe pristupiti bez akta kojim se odobrava graenje temeljem pravilnika koji donosi ministar.

7.2. Nadlenost za izdavanje lokacijske dozvole

Lokacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo: upanije na ijem se podruju planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan podruja velikoga grada te ako je zahvat u prostoru planiran na podruju dviju ili vie jedinica lokalne samouprave, Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovu podruju, velikoga grada na podruju kojega je planiran zahvat u prostoru. Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada odreuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba.

52

7.3. Sadraj lokacijske dozvole

U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, odreuju se: oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, namjena, veliina i graevinska (bruto) povrina graevine s brojem funkcionalnih jedinica, smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, uvjeti za oblikovanje graevine, uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina, nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, mjere zatite okolia, odnosno uvjeti zatite prirode utvreni procjenom utjecaja na okoli, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno nain sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli, posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima, ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru, uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina, sanacija terena graevne estice, fazno graenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.), uvjeti za gradnju privremene graevine u funkciji organizacije gradilita (asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja gradilita elektrinom energijom te prijenosni spremnik za smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te graevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola. Sastavni dio lokacijske dozvole jesu idejni projekti izraeni u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti.

53

7.4. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole

Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilae se: izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika, tri primjerka idejnoga projekta kojega je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, pisano izvjee i potvrdu o nostrikaciji idejnoga projekta ako je projekt izraen prema stranim propisima, dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole. Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, potrebna privremena graevina, uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole prilau se tri primjerka idejnoga projekta za tu graevinu i drugi Zakonom propisani prilozi.

7.5. Postupak izdavanja lokacijske dozvole

U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvruje se da je: idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima iz lanka 109. ZPUG-a u skladu s kojima se lokacijska dozvola izdaje, uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priloena dokumentacija iz lanka 107. ZPUG-a, osiguran pristup s prometne povrine do graevne estice, i graevna estica ureena (pristup s prometne povrine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkiralinih mjesta). Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, potrebna privremena graevina, u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrdit e se da je idejni projekt za tu graevinu izraen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima iz lanka 109. ZPUG-a u skladu s kojima se lokacijska dozvola izdaje. Nadleno upravno tijelo velikoga grada u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja miljenje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspjenosti idejnoga projekta, osim kad je izraen na temelju prethodno provedenog natjeaja.
54

Nadleno upravno tijelo upanije u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja miljenje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspjenosti idejnoga projekta za smjetajne i pratee graevine ugostiteljsko-turistike namjene planirane u prostornim cjelinama obuhvata s vie od 5 ha, osim kad je izraen na temelju prethodno provedenog natjeaja. Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspjenosti idejnoga projekta imenuje poglavarstvo upanije, odnosno velikoga grada iz redova predstavnika strunih i javnih institucija te drugih osoba armiranih u podruju arhitekture i prostornog ureenja.

7.6. Stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole

Prije izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je stranci pruiti mogunost uvida u idejni projekt radi izjanjenja (u daljnjem tekstu: uvid). Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole jest podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica lokalne samouprave na podruju koje se planira zahvat u prostoru. Iznimno, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade utvreno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, jesu podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na podruju koje se planira zahvat u prostoru.

7.7. Poziv za uvid u idejni projekt

Ako u postupku izdavanja lokacijske dozvole sudjeluje vie od deset stranaka koje su vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju
55

zajednikoga predstavnika ili punomonika, Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo moe zakljukom putem jedne od stranaka, narediti da u roku od deset dana odrede tko e ih predstavljati ili da postave zajednikoga punomonika. Ako stranke ne postupe prema zakljuku, zajednikoga predstavnika odredit e nadleno upravno tijelo. Ako se lokacijska dozvola izdaje za graevinu koja neposredno granii s vie od deset nekretnina, Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo moe pozvati stranke radi uvida putem javnog poziva, koji se objavljuje u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobiajeni nain javnoga priopavanja te na oglasnoj ploi, a nadleno upravno tijelo poziv izlae i na graevnoj estici ili graevini na koju se odnosi zahvat u prostoru. Javni poziv u postupku izdavanja lokacijske dozvole za graevinu koja neposredno granii s vie od deset nekretnina: obvezno sadri naziv Ministarstva, odnosno nadlenog upravnoga tijela, ime, odnosno tvrtku podnositelja zahtjeva, naziv, vrstu i lokaciju graevine, mjesto i vrijeme na kojemu stranka moe izvriti uvid i dati izjanjenje, te obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno nego putem svojeg opunomoenika i da se lokacijska dozvola moe izdati iako se stranka ne odazove pozivu, objavljuje se, odnosno izlae najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu odreen za uvid, izlae se na graevnoj estici, odnosno graevini na koju se odnosi zahvat u prostoru na vidljivom i dostupnom mjestu te na nain da bude zatien od vremenskih prilika, o emu slubenik nadlenog upravnog tijela u spisu predmeta sastavlja slubenu zabiljeku, smatra se dostavljen danom objave u dnevnom tisku i/ili na drugi lokalno uobiajeni nain javnoga priopavanja, ime je ispunjena dunost nadlenog upravnoga tijela.

7.8. Odbijanje zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole

Ako Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole, zakljukom e, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne moe biti dulji od trideset dana. Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo rjeenjem e odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole ako utvrdi da:
56

 idejni projekt nije izradila ovlatena osoba, idejni projekt nije izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, odredbama ZPUG-a i posebnih propisa, idejnim projektom nije rijeeno prikljuenje graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu, graevna estica nije ureena, te ako investitor ne ispuni uvjete odreene zakljukom propisane ZPUG-om.

7.9. Dostava lokacijske dozvole i rjeenja o odbijanju zahtjeva

Lokacijska dozvola, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole dostavlja se: podnositelju zahtjeva s idejnim projektom, strankama koje su se odazvale pozivu nadlenog upravnoga tijela za uvid bez idejnog projekta, strankama koje se nisu odazvale pozivu za uvid izlaganjem na oglasnoj ploi Ministarstva, odnosno nadlenog upravnoga tijela u trajanju od osam dana, urbanistikoj inspekciji bez idejnoga projekta. U sluaju dostave, strankama koje su se odazvale pozivu nadlenog upravnoga tijela za uvid bez idejnoga projekta, prvi dan roka za izjavljivanje albe jest prvi dan izlaganja dozvole, odnosno rjeenja na oglasnoj ploi. Stranka koja se nije odazvala pozivu za uvid ne moe zbog toga traiti obnovu postupka.

7.10. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole

Podnositelj zahtjeva duan je ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole ako tijekom izrade glavnoga projekta, odnosno graenja namjerava na zahvatu u prostoru uiniti promjene kojima se mijenja sadraj lokacijske dozvole, a da se pritom ne mijenja njihova usklaenost s prostornim planom na temelju kojeg je lokacijska dozvola izdana.
57

7.11. Rok za izdavanje lokacijske dozvole

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole Ministarstvo je duno rijeiti u roku od ezdeset dana, a nadleno upravno tijelo u roku od trideset dana od uredno podnesenoga zahtjeva.

7.12. Pravo na albu

Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba Ministarstvu. Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije doputena alba, ali moe se pokrenuti upravni spor.

7.13. Vaenje lokacijske dozvole

Lokacijska dozvola prestaje vaiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnoga projekta odnosno graevinske dozvole ne podnese nadlenom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine od dana pravomonosti lokacijske dozvole. Vaenje lokacijske dozvole produuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za jo dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ZPUG-a i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.

58

8. Sudionici u gradnji
8.1. Investitor
Investitor je pravna ili zika osoba u ije ime se gradi graevina. Projektiranje, kontrolu i nostrikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ZPUG-om nije drukije odreeno. Investitor je duan: osigurati struni nadzor graenja graevine ako ZPUG-om nije drukije odreeno, duan povjeriti projektantu glavnoga projekta projektantski nadzor graenja graevine, ako je takav nadzor predvien glavnim projektom, kad je ujedno i izvoa, struni nadzor graenja, povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja prema posebnom zakonu. Fizika osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 ili jednostavne graevine za svoje potrebe moe jednom u pet godina sama projektirati i obavljati struni nadzor graenja ako je diplomirani inenjer odgovarajue struke ili inenjer odgovarajue struke i ima poloeni struni ispit.

8.2. Projektant
Projektant je zika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. Projektant je odgovoran da projekti koje izrauje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je projektirana graevina usklaena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne zahtjeve za graevinu i da je usklaena s odredbama ZPUG-a i posebnim propisima. Projektant ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini. Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata odgovoran je glavni projektant. Glavnoga projektanta odreuje investitor.
59

8.3. Izvoa
Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini. Graditi ili izvoditi pojedine radove na graevini moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu. Izvoa je duan graditi u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim projektom, odnosno graevinskom dozvolom odreenima ZPUG-om i pri tome: povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanje poslova, radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za graevinu, ugraivati graevne proizvode i opremu u skladu s ZPUG-om, osigurati dokaze o uporabljivosti ugraenih graevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugraene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine bitnim zahtjevima za graevinu i od ovlatenih tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ZPUG-om, posebnim propisom ili projektom, propisno zbrinuti graevinski otpad nastao tijekom graenja na gradilitu, sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine. Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno pojedine radove. Inenjer gradilita, odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu obveza iz lanka 182. ZPUG-a. Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita. Glavni izvoa mora izvoditi najmanje polovicu radova potrebnih za graenje te graevine. Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za meusobnu usklaenost provedbe obveza iz lanka 182. ZPUG-a te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova. Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa, odnosno voditelj radova za odreenu vrstu radova. Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj radova mogu biti osobe koja ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.
60

8.4. Nadzorni inenjer

Nadzorni inenjer zika je osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja ako za to ispunjava uvjete graenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju toga zakona. Nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini. U provedbi strunog nadzora graenja nadzorni inenjer duan je: nadzirati graenje tako da bude u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim projektom, odnosno graevinskom dozvolom, ZPUG-om i posebnim propisima, utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene graevine izraen u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, odnosno lokacijskom dozvolom u sluaju graenja graevina iz lanka 209. stavka 2. i 4. ZPUG-a, utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu, utvrditi ispunjava li izvoa uvjete za obavljanje djelatnosti graenja propisane posebnim zakonom, odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine putem ovlatene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz lanka 182. stavka 1. podstavka 3. ZPUG-a za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku kad je ZPUG-om, propisom donesenim na temelju toga zakona, posebnim propisom ili projektom odreena takva obveza, bez odlaganja upoznati investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoi tijekom graenja, a investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama, sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine. U provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inenjer duan je odrediti nain na koji e se otkloniti nedostaci odnosno nepravilnosti graenja graevine u sluaju ako: izvoa ne osigura dokumentaciju iz lanka 182. stavka 1. podstavka 3. ZPUG-a na propisani nain, dokumentacijom iz lanka 182. stavka 1. podstavka 3. ZPUG-a nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ZPUG-a, propisa donesenih na temelju toga zakona, posebnih propisa ili glavnoga projekta,
61

 izvoa, odnosno odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ZPUG-a ne ispunjavaju uvjete propisane posebnim zakonom, iskolenje graevine nije obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. Nain otklanjanja utvrenih nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje se u graevinski dnevnik. Struni nadzor graenja zgrade kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivredne djelatnosti kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti te utede energije i toplinske zatite. Struni nadzor graenja ne provodi se za jednostavne graevine i radove graenju kojih se, odnosno izvoenju kojih se moe pristupiti bez akta kojim se odobrava graenje na temelju pravilnika koji donosi ministar. Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega, struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke. U tom sluaju investitor ili osoba koju on odredi duna je imenovati glavnoga nadzornog inenjera. Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee. Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu radova.

8.5. Revident
Revident je zika osoba ovlatena za kontrolu projekata. Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u podruju kontrole projekta, koja je diplomirani inenjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe graevine osobite inenjerske sloenosti i koja je na drugi nain unaprijedila tehniku struku u podruju kontrole projekta. Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata nakon prethodno pribavljena miljenja povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar. Detaljnije uvjete u odnosu na radno i struno iskustvo za davanje, produenje vaenja i oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno naina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.
62

Iznimno, detaljnije uvjete za kontrolu bitnoga zahtjeva higijene, zdravlja i zatite okolia, u dijelu zatite okolia za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia prema posebnom zakonu, odreeni su tim zakonom. Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u izradi kojega je u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili nostriciran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee da udovoljava zahtjevima iz ZPUG-a, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehnikih specikacija i pravila struke glede kontroliranoga svojstva. Na revidenta se na odgovarajui nain primjenjuju i odredbe ZPUG-a i posebnoga zakona o odgovornosti projektanta.

9. Projekti
9.1. Vrste projekata
Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na: idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu. Izvedbeni projekt infrastrukturnih i industrijskih graevina moe se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra itljivost projekta i odgovarajui prikaz smjetaja graevine u prostoru. Projekt, ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadravati sve propisane dijelove te mora biti izraen tako da graevina izgraena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz lanka 14. stavka 1. i lanka 106. ZPUG-a.

63

9.2. Idejni projekt

Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnoga projekta ili je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine (idejno-tehniko rjeenje) te smjetaj graevine na graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi. Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje graevinska dozvola, ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine, sadri i idejno-tehniko-tehnoloko rjeenje u skladu s objedinjenim uvjetima zatite okolia te druge nacrte i dokumente ako su oni vani za izradu glavnoga projekta. Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja duan je investitor, odnosno njegov pravni slijednik trajno uvati. Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja mora sadravati podatke za obraun komunalnog i vodnoga doprinosa u skladu s posebnim propisima.

9.3. Glavni projekt

Glavni projekt skup je meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovom zakonu i posebnih propisa te tehnikih specikacija. Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. U sluaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnoga projekta, investitor je duan projektantu idejnoga projekta prije podnoenja zahtjeva za potvrdu glavnoga projekta odnosno graevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti glavnoga projekta s idejnim projektom. U sluaju neusklaenosti idejnog i glavnoga projekta, projektant idejnoga projekta duan je miljenje dostaviti i nadlenom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnoga projekta odnosno graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu. Glavni projekt zajedno s graevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnoga projekta duan je investitor, odnosno njegov pravni slijednik trajno uvati. Glavni projekt ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri:
64

 arhitektonski projekt, graevinski projekt, elektrotehniki projekt, strojarski projekt, trokovnik projektiranih radova. Glavni projekt za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia prema posebnim propisima, sadri i tehniko tehnoloko rjeenje. Ovisno o vrsti graevine glavni projekt sadri i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.). Projekti, koji su sastavni dijelovi glavnoga projekta, moraju sadravati i podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino odravanje. Graevinski projekt, koji je sastavni dio glavnoga projekta, mora sadravati i geotehniki projekt za graevine za koje je potreban dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na meusobno djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu, a za koje je propisana revizija ovlatenog revidenta. Projektant moe, posebnim odredbama u glavnom projektu, zahtijevati pregled radova u odreenoj fazi graenja. U tom sluaju investitor je duan projektantu pravodobno omoguiti pregled radova, a projektant potvruje provedbu pregleda radova upisom u graevinski dnevnik. Za graevine, odnosno za odreene vrste graevina, uvjete za graenje i odravanje te potrebne projekte i sadraj projekata odreuje odnosno propisuje ministar pravilnikom. Za predgotovljene dijelove graevine i opreme koji imaju certikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani nain dokazano da su proizvedeni prema odredbama ZPUG-a (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Tipski projekt moe biti sastavni dio: idejnoga projekta, glavnog ili izvedbenoga projekta. Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnoga projekta odgovoran je za cijeli projekt.

65

9.4. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom. Na temelju izvedbenoga projekta gradi se graevina ako ZPUG-om ili propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukije odreeno. Izvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 i jednostavnih graevina odreenih pravilnikom iz lanka 209. stavka 5. ZPUG-a. Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenoga stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik za sve vrijeme dok graevina postoji. U sluaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnoga projekta, investitor je duan projektantu glavnoga projekta prije poetka graenja, odnosno izvoenja odreenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti izvedbenoga projekta s glavnim projektom. U sluaju neusklaenosti glavnog i izvedbenoga projekta, projektant glavnog projekta duan je dostaviti miljenje i Ministarstvu odnosno nadlenom tijelu dravne uprave koje je izdalo graevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnoga projekta, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu.

9.5. Opremanje i oznaavanje projekta

Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrauju se na papiru, drugom odgovarajuem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je onemoguena promjena njihova sadraja, osim u sluaju i na nain propisan pravilnikom iz lanka 201. ZPUG-a, te da je onemoguena zamjena njihovih sastavnih dijelova. Obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja, oznaavanja projekta, nain i znaenje ovjere projekta od odgovornih osoba kao i nain razmjene elektronikih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.
66

9.6. Kontrola projekata

Kontrola glavnoga projekta, ovisno o obiljejima graevine, odnosno radova mora se provesti s obzirom na: mehaniku otpornost i stabilnost, zatitu od buke, utedu energije i toplinsku zatitu, higijenu, zdravlje i zatitu okolia, u dijelu zatite okolia prema posebnom zakonu. Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i ovjeriti dijelove projekta na propisani nain. U izvjeu o obavljenoj kontroli revident moe zahtijevati da: prije poetka izvoenja odreenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenoga projekta koji se odnosi na te radove, obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja. Investitor je duan revidentu pravodobno omoguiti provedbu kontrole dijela izvedbenoga projekta odnosno pregled radova. Revident potvruje provedbu pregleda radova upisom u graevinski dnevnik, a nakon pregleda izvedbenoga projekta izrauje dodatak izvjea o kontroli projekta. Sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranoga projekta od revidenta, nain izrauna naknade za obavljenu kontrolu, te popis graevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verikacije podataka vanih za kontrolu tih graevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.

9.7. Utvrivanje usklaenosti (nostrikacija) projekta

Utvrivanje usklaenosti idejnoga projekta, glavnoga projekta i izvedbenoga projekta izraenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrikacija) mora se provesti neovisno o obiljejima graevine. Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrikacije osim u sluaju propisanom pravilnikom iz lanka 206. ZPUG-a. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom jeziku.
67

Obveza nostrikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izraeni prema propisima zemalja lanica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklaeni s hrvatskim propisima i prevedeni na hrvatski jezik. Nostrikaciju projekta provodi ovlatena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja. Pravna osoba ovlatena za nostrikaciju koja obavi nostrikaciju duna je o tome na propisani nain sastaviti pisano izvjee, ovjeriti projekt i izdati potvrdu. Ako projektu koji se nostricira nedostaju dijelovi propisani ZPUG-om, pravna osoba ovlatena za nostrikaciju moe izraditi te dijelove projekta. Ovlatenje za nostrikaciju nakon prethodno pribavljenog miljenja povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar. Postupak nostrikacije, sadraj pisanog izvjea i potvrde, sluajeve u kojima dijelovi projekta ne moraju biti prevedeni, nain i znaenje ovjere projekta od odgovornih osoba, nain izrauna naknade za nostrikaciju, uvjete glede broja, radnog i strunog iskustva zaposlenika za davanje, produenje vaenja i oduzimanje ovlatenja pravnoj osobi za nostrikaciju te sredstva, odnosno nain kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom. Odredbe posebnoga zakona koje ureuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na odgovarajui se nain primjenjuju na pravnu osobu ovlatenu za nostrikaciju. Odredbe ZPUG-a i posebnoga zakona koje ureuju odgovornost projektanta na odgovarajui se nain primjenjuju na ovlatenog arhitekta ili ovlatenog inenjera koji je sudjelovao u nostrikaciji projekta.

9.8. Usklaivanje idejnog i glavnoga projekta s posebnim propisima

Idejni, odnosno glavni projekt prije podnoenja zahtjeva za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnoga projekta, odnosno graevinske dozvole, mora biti usklaen s prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ZPUG-a i propisa donesenih na temelju toga zakona te posebnih propisa, za to je odgovoran projektant. Nadleno upravno tijelo, ovisno o vrsti graevine, u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja pribavlja od tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisima uvjete, suglasnosti ili miljenja (u daljnjem tekstu: potvrde) o usklaenosti idejnoga projekta s posebnim propisima.
68

Ministarstvo, ovisno o vrsti graevine i na nain propisan ZPUG-om, u postupku izdavanja graevinske dozvole pribavlja potvrde tijela i/ili osoba iz stavka 2. ovoga lanka o usklaenosti glavnoga projekta s posebnim propisima.

10. Bitni zahtjevi za graevinu

10.1. Opi zahtjevi
Svaka graevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za graevinu i druge uvjete propisane ZPUG-om, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ZPUG-a, lokacijskim uvjetima utvrenim na temelju toga zakona te drugim uvjetima propisanim posebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za graevinu. Graevinsko-tehnike uvjete za graenje i uporabu graevnih proizvoda koji se smatraju povoljnijim za okoli i za koje je zbog toga prema posebnom zakonu predviena mogunost smanjenja prihoda Dravnog prorauna od prometa roba i usluga, uz suglasnost Ministarstva nancija, propisuje ministar pravilnikom. Bitni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju u projektiranju i graenju graevine su: mehanika otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom graenja i uporabe ne prouzroe: ruenje graevine ili njezina dijela, deformacije nedoputena stupnja, oteenja graevnoga sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije, nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala, zatita od poara tako da se u sluaju poara: ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim propisom, sprijei irenje vatre i dima unutar graevine, sprijei irenje vatre na susjedne graevine, omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo spaavanje, omogui zatita spaavatelja; higijena, zdravlje i zatita okolia tako da ih posebice ne ugroava: oslobaanje opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (oneienje zraka i sl.), opasno zraenje, oneienje voda i tla, neodgovarajue odvoenje otpadnih
69

i oborinskih voda, dima, plinova te tekueg otpada, nepropisno postupanje s krutim otpadom, skupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine; sigurnost u koritenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje mogu nastati zbog poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i eksplozije, zatita od buke tako da zvuk to ga zamjeuju osobe koje borave u graevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugroava zdravlje i osigurava noni mir i zadovoljavajue uvjete za odmor i rad, uteda energije i toplinska zatita tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja energije prilikom koritenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.

10.2. Energetska svojstva zgrada

Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva. Prije izdavanja uporabne dozvole, odnosno prije promjene vlasnitva ili iznajmljivanja zgrade ili njezina dijela, mora se pribaviti certikat o energetskim svojstvima zgrade, koji izdaje ovlatena osoba. Ovlatenje osobi za izdavanje certikata o energetskim svojstvima zgrade izdaje Ministarstvo. U certikat o energetskim svojstvima zgrade kupac ili unajmljiva zgrade ili njezina dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu. Energetska svojstva i nain izrauna toplinskih svojstava zgrade, energetske zahtjeve za nove i postojee zgrade s izuzeima od propisanih zahtjeva, te uvjete, sadraj i nain izdavanja certikata (certiciranje), zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja certikata o energetskim svojstvima i uvjete za osobe ovlatene za izdavanje certikata propisuje ministar pravilnikom.

70

10.3. Odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu

Ako se rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, moe se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva. Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurali nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad, moe se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva. Suglasnost za odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, izdaje Ministarstvo na prijedlog investitora, nakon prethodno pribavljenog miljenja Ministarstva kulture za graevinu, a od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za graevinu namijenjenu osobama smanjene pokretljivosti. Ako se odstupanje od bitnoga zahtjeva za graevinu ne moe nadomjestiti odgovarajuim tehnikim rjeenjem graevine ili drugom mjerom na pouzdani nain, Ministarstvo e odbiti izdavanje suglasnosti za odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu.

10.4. Nesmetan pristup i kretanje u graevini

Graevine javne i poslovne namjene moraju se projektirati i graditi tako da se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. Graevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i vie stanova moraju se projektirati i graditi tako da je mogua jednostavna prilagodba graevine u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti. Uvjete i nain nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene pokretljivosti te uvjete i nain jednostavne prilagodbe tih graevina, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, propisuje ministar pravilnikom.

71

10.5. Graevni i drugi proizvodi

Graevni i drugi proizvodi koji se ugrauju u graevinu moraju ispunjavati zahtjeve propisane ZPUG-om i posebnim propisima.

10.6. Tehniki propisi

Tehnikim se propisima u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikoga zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem. Tehnike propise donosi ministar. Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama.

10.7. Ispitivanje i istraivanje graevine

Ispitivanje odreenih dijelova graevine radi provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu te prethodna istraivanja bitna za projektiranje, graenje ili odravanje graevina, obavljaju ovlatene osobe. Ovlatenje za obavljanje poslova: ispitivanja odreenih dijelova graevine radi provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu te prethodna istraivanja bitna za projektiranje, graenje ili odravanje graevina daje i oduzima ministar. Uvjete za obavljanje poslova ispitivanja i istraivanja u odnosu na osobe, tehniku opremljenost, nain i sloenost obavljanja tih poslova, odgovornost za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih istraivanja, neovisnost u odnosu na osobe koje sudjeluju u projektiranju, graenju ili odravanju graevine i nain dokumentiranja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istraivanja, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlatenja te uvjete za produenje i oduzimanje tog ovlatenja, propisuje ministar pravilnikom. Uvjete za obavljanje poslova koji se odnose na ispitivanje i istraivanje vezano uz zatitu od poara, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, propisuje ministar pravilnikom.
72

10.8. Odbor za graditeljstvo

Radi razrade bitnih zahtjeva, odnosno propisivanja drugih uvjeta koje mora ispunjavati graevina, te tehnikih svojstava i ureivanja drugih tehnikih pitanja u vezi s projektiranjem, graenjem, uporabom i uklanjanjem graevine osniva se Odbor za graditeljstvo (u daljnjem tekstu: Odbor). Odbor daje ministru miljenja, prijedloge i preporuke u vezi s projektiranjem, graenjem, uporabom i uklanjanjem graevine i obavlja druge poslove po nalogu ministra. lanove i tajnika Odbora imenuje ministar izmeu predstavnika Ministarstva i osoba koje imaju radno i struno iskustvo u podruju iz djelokruga rada Odbora. Radom Odbora predsjeda predstavnik Ministarstva. Odbor donosi poslovnik o radu uz suglasnost ministra. lanovi i tajnik Odbora imaju pravo na naknadu za rad u Odboru koju odredi ministar.

10.9. Donoenje podzakonskih propisa na temelju posebnih zakona

Podzakonski propisi, donoenje kojih je propisano posebnim zakonima, a koji utjeu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu ili na drugi nain uvjetuju graenje ili odravanje graevine te na graevne i druge proizvode koji se ugrauju u graevinu, donose se uz suglasnost ministra.

11. Graenje graevina

11.1. Opi uvjeti koji se moraju ispuniti u postupku graenja graevina
Graenju zgrade kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti kojoj graevinska (bruto)
73

povrina nije vea od 600 m2, moe se pristupiti na temelju pravomonog rjeenja o uvjetima graenja. Graenju graevina za koje ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu moe se pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole. Rjeenje o uvjetima graenja i graevinska dozvola upravni su akti. Graenju ostalih graevina moe se pristupiti na temelju potvrenoga glavnoga projekta. Jednostavne graevine i radove graenju kojih se, odnosno izvoenju kojih se moe pristupiti bez akta kojim se odobrava graenje odreuje ministar pravilnikom. U graenju graevina i izvoenju jednostavnih graevina i radova investitor i izvoa duni su se pridravati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje. Investitor moe na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti graenju na temelju konanog rjeenja o uvjetima graenja i graevinske dozvole. Ako rjeenje o uvjetima graenja i graevinska dozvola nisu pravomoni, jer je stranka pokrenula upravni spor, a investitor se zbog toga odlui s graenjem priekati pravomonost rjeenja o uvjetima graenja, tada investitor od takve stranke ima pravo traiti naknadu obine tete i izmakle koristi, ako se utvrdi da je ta stranka zlorabila svoje pravo pokretanja upravnog spora. Upravni sud Republike Hrvatske duan je rijeiti upravni spor u roku od godine dana. Investitor je duan prekinuti graenje graevine nakon donoenja zakljuka kojim se doputa obnova postupka izdavanja rjeenja o uvjetima graenja odnosno obnova izdavanja graevinske dozvole kojom je doputeno graenje te graevine. Tim zakljukom se investitor upozorava da je duan prekinuti graenje graevine. Rjeenje o uvjetima graenja izdaje se za graenje cijele graevine. Graevinska dozvola i potvrda glavnoga projekta izdaje se za graenje jedne ili vie cjelovitih graevina odreenih lokacijskom dozvolom za sloenu graevinu. Ako je prije graenja graevine potrebno ukloniti prethodno izgraenu graevinu ili njezin dio, uklanjanje te graevine odreuje se rjeenjem o uvjetima graenja, te potvrdom glavnog projekta, odnosno graevinskom dozvolom na temelju lokacijske dozvole. Graenju graevine ne smije se pristupiti ako se prije toga ne ukloni prethodno izgraena graevina ili njezin dio uklanjanje kojega je odreeno. Nadleno upravno tijelo upanije izdaje rjeenje o uvjetima graenja i potvrdu glavnoga projekta za graevine izvan podruja velikoga grada te za graevine na podruju dviju ili vie jedinica lokalne samouprave, a nadleno upravno tijelo Grada Zagreba odnosno velikoga grada za graevine na svojem podruju.
74

Ministarstvo izdaje graevinsku dozvolu za graevine za koje je izdalo lokacijsku dozvolu. Protiv rjeenja o uvjetima graenja koje je izdalo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba Ministarstvu. Protiv graevinske dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije doputena alba, ali moe se pokrenuti upravni spor.

11.2. Rjeenje o uvjetima graenja

Zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja u pisanom obliku podnosi investitor. Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja investitor prilae: tri primjerka idejnoga projekta kojemu je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara za graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili je graevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro, pisano izvjee i potvrdu o nostrikaciji idejnoga projekta ako je projekt izraen prema stranim propisima, dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica, odnosno na postojeoj graevini. Dokazom da investitor ima pravo graditi u smislu ZPUG-a smatra se osobito: izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava graenja na graevnoj estici ili graevini na kojoj se namjerava graditi, ugovor ili odluka nadlene dravne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasnitva, pravo graenja ili pravo slunosti, ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, kojima je cilj zajedniko graenje ili rekonstrukcija, ugovor o koncesiji kojim se stjee pravo graenja, pisana suglasnost vlasnika postojee graevine u sluaju rekonstrukcije te graevine ako posebnim zakonom nije drukije odreeno, pisana suglasnost ducijarnog vlasnika dana dotadanjem vlasniku nekretnine koji je investitor. U postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja utvruje se:
75

 da je idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom, da je idejni projekt izraen u skladu s odredbama ZPUG-a, propisa donesenih na temelju toga Zakona i posebnih propisa, da je graevna estica ureena (pristup s prometne povrine, odvodnja otpadnih voda i propisan broj parkirnih mjesta); mjesto i nain prikljuenja na prometnu, komunalnu infrastrukturu i drugu infrastrukturu, da su zahtjevu za izdavanje rjeenja priloeni dokumenti iz lanka 213. ZPUG-a. Radi utvrivanja injenica o ureenosti graevinske estice, da je pogodna za graenje, nadleno upravno tijelo duno je prije izdavanja rjeenja o uvjetima graenja provesti oevid na graevnoj estici. Nadleno upravno tijelo poziva najkasnije u roku od osam dana od dana primitka urednoga zahtjeva za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja, tijela i/ili osobe odreene posebnim propisima na uvid u idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta i potvrda prema posebnim propisima. Uvidu u idejni projekt obvezno prisustvuje podnositelj zahtjeva i projektant. Na postupak izdavanja rjeenja o uvjetima graenja na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanka 109. ZPUG-a. Idejni projekt jest prilog i sastavni dio rjeenja o uvjetima graenja, to na projektu mora biti naznaeno i ovjereno potpisom slubenika i peatom nadlenog upravnog tijela koje izdaje rjeenje. Prije izdavanja rjeenja o uvjetima graenja, nadleno upravno tijelo duno je stranci pruiti mogunost uvida u idejni projekt radi izjanjenja (u daljnjem tekstu: uvid). Stranka, u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja jest investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje rjeenje o uvjetima graenja i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje rjeenje te javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi nekretnina. Ako u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja sudjeluje vie od deset stranaka koje su vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju zajednikoga predstavnika ili punomonika, nadleno upravno tijelo moe zakljukom putem jedne od stranaka, narediti da u roku od deset dana odrede tko e ih predstavljati ili da postave zajednikoga punomonika. Ako stranke ne postupe prema zakljuku, zajednikoga predstavnika odredit e nadleno upravno tijelo. Ako se rjeenje o uvjetima graenja izdaje za graevinu koja neposredno granii s vie od deset nekretnina nadleno upravno tijelo moe pozvati stranke radi uvida i
76

putem javnoga poziva, koji se objavljuje u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobiajeni nain javnoga priopavanja, te na oglasnoj ploi, a nadleno upravno tijelo poziv izlae i na graevnoj estici ili graevini na koju se odnosi zahvat u prostoru. Javni poziv o uvjetima graenja za graevinu koja neposredno granii s vie od deset nekretnina: obvezno sadri naziv nadlenog upravnoga tijela, ime, odnosno tvrtku investitora, naziv, vrstu i lokaciju graevine, mjesto i vrijeme na kojemu stranka moe izvriti uvid i dati izjanjenje te obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno nego putem svojeg opunomoenika i da se rjeenje o uvjetima graenja moe izdati iako se stranka ne odazove pozivu, izlae se, odnosno objavljuje, najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu odreen za izvrenje uvida, izlae se na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica, odnosno na graevini na vidljivom i dostupnom mjestu te na nain da bude zatien od vremenskih prilika, o emu slubenik nadlenog upravnog tijela u spisu predmeta sastavlja slubenu zabiljeku, smatra se dostavljen danom objave u dnevnom tisku i/ili na drugi lokalno uobiajeni nain javnoga priopavanja, ime je ispunjena dunost nadlenoga upravnoga tijela iz lanka 216. stavka 1. ZPUG-a. Osoba koja se odazove pozivu nadlenoga upravnoga tijela za uvid duna je dokazati da ima svojstvo stranke. Stranci koja se odazvala pozivu za uvid nadleno upravno tijelo moe na njezin zahtjev odrediti rok od najvie osam dana u kojemu se stranka duna izjasniti o idejnom projektu. Ako se stranka ne izjasni o idejnom projektu u roku od osam dana, smatra se da je stranci pruena mogunost uvida. Ako se stranka ne moe odazvati pozivu za uvid iz opravdanih razloga, uvid se moe izvriti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjega dana odreenoga pozivom za uvid, u kojem je sluaju stranka duna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu. Osobi koja ne dokae svojstvo stranke nadleno upravno tijelo uskratit e mogunost uvida o emu e donijeti zakljuak. Ako su ispunjeni propisani uvjeti ZPUG-om i ako je investitor dostavio dokaz o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu te graevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, nadleno upravno tijelo duno je izdati rjeenje o uvjetima graenja u roku od trideset dana od dana primitka urednoga zahtjeva. Ako nadleno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja, zakljukom e, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, odrediti investitoru primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne moe biti dulji od trideset dana.
77

Nadleno upravno tijelo odbit e zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja ako investitor ne ispuni propisane uvjete u roku od trideset dana od zaprimanja zahtjeva. Rjeenje o uvjetima graenja odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za njegovo izdavanje dostavlja se: investitoru s idejnim projektom, stranci koja se odazvala pozivu nadlenoga upravnog tijela za uvid bez idejnog projekta, stranci koja se nije odazvala pozivu tijela za uvid izlaganjem na oglasnoj ploi nadlenoga upravnoga tijela u trajanju od osam dana, graevinskoj inspekciji bez idejnoga projekta. U sluaju dostave o uvjetima gradnje, prvi dan roka za izjavljivanje albe jest prvi dan izlaganja rjeenja na oglasnoj ploi. Osoba koje se nije odazvala pozivu za uvid ne moe zbog toga traiti obnovu postupka. Rjeenje o uvjetima graenja prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od dvije godine od dana pravomonosti rjeenja. Vaenje rjeenja o uvjetima graenja produuje se na zahtjev investitora jednom za jo dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ZPUG-a i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano rjeenje. Nadleno upravno tijelo duno je uvati idejni projekt i rjeenje o uvjetima graenja.

11.3. Potvrda glavnoga projekta

Zahtjev za izdavanje potvrde glavnoga projekta u pisanom obliku podnosi investitor. Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnoga projekta investitor prilae: tri primjerka glavnoga projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske dozvole, pisano izvjee o kontroli glavnoga projekta, ako je kontrola projekta potrebna, pisano izvjee i potvrdu o nostrikaciji, ako je glavni projekt izraen prema stranim propisima,
78

 elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima, te tehnoloke, prometne i druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnoga projekta, parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu nadlenog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklaenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice, dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, odnosno u obuhvatu zahvata na kojem namjerava graditi, odnosno na postojeoj graevini. Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se graditi graevina za graenje koje se izdaje potvrda glavnoga projekta, potrebna privremena graevina, uz zahtjev za izdavanje potvrde glavnoga projekta prilau se tri primjerka glavnoga projekta za tu graevinu i drugi odgovarajui prilozi propisani ZPUG-om. Dokazom da investitor ima pravo graditi u postupku izdavanja potvrde glavnoga projekta smatra se dokaz iz lanka 214. ZPUG-a. Dokazom da investitor ima pravo graditi za nerazvrstane ceste, plinovode, vodovode, odvodnju i niskonaponske elektrine vodove smatra se i odluka Vlade o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je odreen interes Republike Hrvatske za graenje graevine za koju je zatraena potvrda glavnoga projekta. U postupku izdavanja potvrde glavnoga projekta utvruje se: da je glavni projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom, da je glavni projekt izraen u skladu s odredbama ZPUG-a, propisa donesenih na temelju ZPUG-a i drugih propisa, da je graevna estica ureena u smislu lanka 125. stavka 2., odnosno lanka 126. stavka 1. ZPUG-a, da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloeni dokumenti iz lanka 223. ZPUG-a. Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se graditi graevina za glavni projekt kojega se izdaje potvrda, potrebna privremena graevina, u postupku izdavanja potvrde glavnoga projekta utvrdit e se da je glavni projekt za tu graevinu izraen u skladu s odredbama ZPUG-a, propisa donesenih na temelju toga zakona i drugih propisa. Ako su ispunjeni uvjeti propisani ZPUG-om i ako je investitor dostavio dokaz o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu te graevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, nadleno upravno tijelo duno je izdati potvrdu glavnoga projekta u roku od trideset dana od dana primitka urednoga zahtjeva. Ako nadleno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje potvrde glavnoga projekta, zakljukom e najkasnije trideset dana od zapri79

manja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne moe biti dulji od trideset dana. Nadleno upravno tijelo odbit e rjeenjem zahtjev za izdavanje potvrde glavnoga projekta ako investitor ne ispuni propisane uvjete u roku odreenom zakljukom. Protiv rjeenja koje je izdalo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba Ministarstvu. Potvrda glavnoga projekta nije upravni akt. Potvrda glavnoga projekta odnosno rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde glavnoga projekta dostavlja se investitoru i graevinskoj inspekciji. Potvrda glavnoga projekta prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od dvije godine od dana izdavanja te potvrde. Vaenje potvrde glavnoga projekta produuje se na zahtjev investitora jednom za jo dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ZPUG-a i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana potvrda. Nadleno upravno tijelo duno je trajno uvati glavni projekt i potvrdu glavnoga projekta.

11.4. Graevinska dozvola

11.4.1. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole
Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole u pisanom obliku podnosi investitor. Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole investitor prilae: tri primjerka glavnoga projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole, pisano izvjee o kontroli glavnoga projekta, pisano izvjee i potvrdu o nostrikaciji, ako je projekt izraen prema stranim propisima, elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima te tehnoloke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnoga projekta,
80

 parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklaenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice, dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, unutar obuhvata zahvata u prostoru, odnosno na postojeoj graevini. Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se graditi graevina za graenje koje se izdaje graevinska dozvola, potrebna privremena graevina, uz zahtjev za izdavanje graevinske dozvole, pored Zakonom propisanih priloga, prilau se i tri primjerka glavnoga projekta za tu graevinu.

11.4.2. Dokaz da investitor ima pravo graditi graevinu

Dokazom da investitor ima pravo graditi smatra se dokaz ureen odredbama lanka 214. ZPUG-a. Dokazom da investitor ima pravo graditi smatra se i odluka Vlade o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je odreen interes Republike Hrvatske za graenje graevine za koju je zatraena graevinska dozvola.

11.4.3. Ishoenje graevinske dozvole

Graevinska dozvola upravni je akt kojim se, nakon provjere jesu li usklaeni i ispunjeni svi pojedinani zahtjevi koji se postavljaju pred investitora graevine, odobrava poetak gradnje. Graevinsku dozvolu, nakon to je prethodno izdana lokacijska dozvola, izdaje Ministarstvo. Graevinska dozvola vai dvije godine od datuma pravomonosti, a moe se produiti ako se nisu promijenili uvjeti pod kojim je izdana. Karakteristike postupka izdavanja graevinske dozvole: Provodi se konferencija, odnosno pribavljanje potvrda o usklaenosti glavnoga projekta s posebnim propisima uz nazonost investitora i projektanta. Jedina stranka u postupku jest investitor. lancima 228. do 232. Zakona o prostornom ureenju i gradnji detaljno je ureen postupak izdavanja graevinske dozvole.
81

11.5. Izmjene tijekom graenja

11.5.1. Graevina za koju se izdaje rjeenje o uvjetima graenja
Investitor je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu rjeenja o uvjetima graenja ako tijekom graenja namjerava uiniti izmjene glavnoga projekta zgrade kojima se mijenja usklaenost s idejnim projektom, odnosno prostornim planom u skladu s kojim je izraen. Izmjene tijekom graenja zgrade kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojega bitnoga zahtjeva za graevinu, a kojim se ne mijenja njezina usklaenost s idejnim projektom, investitor moe uiniti na temelju izmijenjenog i/ili dopunjenoga glavnoga projekta.

11.5.2. Graevina za koju se izdaje potvrda glavnoga projekta

Investitor je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnoga projekta ako tijekom graenja namjerava na graevini za koju se izdaje potvrda uiniti izmjene kojima se mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima. U tom sluaju investitor je duan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole. Izmjene tijekom graenja graevine kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojega bitnoga zahtjeva za graevinu, a kojima se ne mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima investitor moe uiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnoga projekta koji je potvrdilo nadleno upravno tijelo.

11.5.3. Graevina za koju se izdaje graevinska dozvola

Investitor je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu graevinske dozvole ako tijekom graenja namjerava na graevini uiniti izmjene kojima se mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima i/ili kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojega bitnoga zahtjeva za graevinu. Ako se mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima, investitor je duan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole. Na zahtjev i postupak izmjene i/ili dopune rjeenja o uvjetima graenja (l. 233.) ili potvrde glavnoga projekta (l. 234.) ili graevinske dozvole (l. 235.) na
82

odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ZPUG-a koje se odnose na podnoenje zahtjeva i postupak izdavanja tih akata.

11.5.4. Promjena investitora

Ako se tijekom graenja promijeni investitor, u roku od trideset dana od dana nastale promjene novi investitor duan je od Ministarstva odnosno nadlenog upravnoga tijela zatraiti izmjenu rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnoga projekta i graevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu prilae dokaz da ima pravo graditi na odreenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik graevine za graenje koje je izdan taj akt. Izmjena pravnih akta dostavlja se prijanjem i novom investitoru te graevinskoj inspekciji.

11.6. Posebni sluajevi graenja

11.6.1. Graenje u sluaju neposredne opasnosti
U sluaju neposrednog ugroavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, zbog opasnosti od tih dogaaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnoga projekta odnosno graevinske dozvole mogu se graditi graevine, koje slue sprjeavanju djelovanja tih dogaaja, odnosno otklanjanju tetnih posljedica. Moe se graditi graevina na temelju odluke, koju donosi Vlada prema prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva obrane. Takva graevina mora se u roku od godine dana od prestanka djelovanja dogaaja ukloniti na temelju projekta uklanjanja takve graevine, a u sluaju trajnoga zadravanja takve graevine mora se ishoditi odgovarajui akt, na temelju kojeg se moe graditi u roku od dvije godine od prestanka djelovanja dogaaja.

83

11.6.2. Obnavljanje oteenih graevina

U sluaju oteenja graevine djelovanjem dogaaja neposredne opasnosti (l. 228.), graevina se moe neovisno o stupnju oteenja vratiti u prvotno stanje bez rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnoga projekta odnosno graevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojega je izgraena, odnosno projektom postojeega stanja graevine. Ako je graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, potrebno je ishoditi doputenje prema posebnom zakonu.

11.7. Ostali posebni sluajevi

11.7.1. Rjeenje o izvedenom stanju
Ako je na graevnoj estici izgraena graevina bez rjeenja o uvjetima graenja odnosno potvrde glavnoga projekta, investitor odnosno vlasnik duan je prije izdavanja rjeenja o izvedenom stanju odnosno potvrde izvedenoga stanja za tu graevinu, osim upravne pristojbe odreene za izdavanje tih akata, platiti i posebnu upravnu pristojbu u iznosu odreenom posebnim propisom. Za zgradu kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgradu za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 izgraenu bez rjeenja o uvjetima graenja izdaje se rjeenje o izvedenom stanju. Takva zgrada smatra se izgraenom ako su joj dovreni najmanje jedna etaa i krov te ako su dovreni dijelovi prikladni za uporabu. Zahtjev za izdavanje rjeenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi investitor odnosno vlasnik zgrade. Zahtjevu za izdavanje rjeenja o izvedenom stanju investitor, odnosno vlasnik prilae: tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenoga stanja, dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehanike otpornosti i stabilnosti u vrijeme graenja graevine, izraenima po osobama ovlatenim za projektiranje, dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica. U postupku izdavanja rjeenja o izvedenom stanju utvruje se: da je izvedeno stanje zgrade u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se izdaje rjeenje o izvedenom stanju,
84

 da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadri tlocrte, presjeke, poglede i druge nacrte koji se podudaraju s izvedenim stanjem zgrade, da je dokazano da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti, da je graevna estica ureena u smislu lanka 125. stavka 2. odnosno lanka 126. stavka 1. ZPUG-a, da su zahtjevu za izdavanje rjeenja priloeni dokumenti iz lanka 242. stavka 2. ZPUG-a. Ako su ispunjeni propisani uvjeti ZPUG-om i ako je investitor odnosno vlasnik zgrade dostavio dokaze o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu, graevinskoj pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi prema posebnim propisima, nadleno tijelo duno je izdati rjeenje o izvedenom stanju u postupku u kojem se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanaka 214. do 221. i lanka 222. stavka 3. ZPUG-a.

11.7.2. Potvrda izvedenoga stanja

Za graevinu za koju se prema ovom zakonu izdaje potvrda glavnoga projekta i koja je izgraena bez te potvrde, izdaje se potvrda izvedenoga stanja. Takva graevina smatra se izgraenom ako su joj dovreni dijelovi bitni za ostvarivanje njezine namjene u mjeri prikladnoj za uporabu te graevine. Zahtjev za izdavanje potvrde izvedenoga stanja u pisanom obliku podnosi investitor odnosno vlasnik graevine. Zahtjevu za izdavanje potvrde izvedenoga stanja investitor odnosno vlasnik prilae: konanu lokacijsku dozvolu, tri primjerka arhitektonskoga snimka izvedenoga stanja s dokazima o ispunjavanju bitnih zahtjeva za graevinu, izraenima po osobama ovlatenim za projektiranje, pisano izvjee o kontroli dokaza ispunjavanja bitnih zahtjeva ako je kontrola potrebna, elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima, te tehnoloke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu snimka izvedenoga stanja, dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici. U postupku izdavanja potvrde izvedenoga stanja utvruje se: da je izvedeno stanje graevine u skladu s lokacijskom dozvolom,
85

 da arhitektonski snimak izvedenoga stanja sadri tlocrte, presjeke, poglede i/ili druge nacrte koji se podudaraju s izvedenim stanjem graevine, da je dokazano da graevina ispunjava bitne zahtjeve, da je graevna estica ureena u smislu lanka 125. stavka 2., odnosno lanka 126. stavka 1. ZPUG-a, da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloeni dokumenti iz lanka 245. stavka 2. ZPUG-a. Ako su ispunjeni propisani uvjeti ZPUG-om i ako je investitor odnosno vlasnik zgrade dostavio dokaze o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu, graevinskoj pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi prema posebnim propisima, nadleno tijelo duno je izdati potvrdu izvedenoga stanja u postupku u kojem se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanaka 224. do 226. i lanka 227. stavka 3. ZPUG-a. Ako se u sluaju graevine, koja je na graevinskoj estici izgraena bez rjeenja o uvjetima graenja, utvrdi da izvedeno stanje graevine nije u skladu s arhitektonskim snimkom izvedenoga stanja nadleno upravno tijelo odbit e zahtjev za izdavanje rjeenja o izvedenom stanju odnosno potvrde izvedenoga stanja bez prethodnoga donoenja zakljuka iz lanka 220. stavka 1., odnosno lanka 226. stavka 2. ZPUG-a. Radi utvrivanja injenica nadleno upravno tijelo duno je provesti oevid na graevnoj estici. Za rekonstrukciju graevine, koja je na graevinskoj estici izgraena bez rjeenja o uvjetima graenja, za koju je izdano rjeenje o izvedenom stanju odnosno potvrda izvedenoga stanja, potrebno je ishoditi rjeenje o uvjetima graenja odnosno potvrdu glavnoga projekta za cjelokupnu graevinu.

11.8. Prijava poetka graenja i gradilite

11.8.1. Prijava poetka ili nastavka graenja
Investitor je duan Ministarstvu odnosno nadlenom upravnom tijelu, graevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja ili nastavka izvoenja graevinskih radova nakon prekida dueg od tri mjeseca, pisano prijaviti poetak graenja, odnosno nastavak radova. Investitor zgrade kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti kojoj graevinska (bruto)
86

povrina nije vea od 600 m2, duan je najkasnije do dana poetka radova imati pravomono rjeenje o uvjetima graenja te glavni projekt i elaborat iskolenja graevine izraen u skladu s ZPUG-om i posebnim propisima. Investitor graevine, za koju Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu (l. 105., st. 2.) duan je najkasnije do dana poetka radova imati pravomonu graevinsku dozvolu i elaborat iskolenja graevine izraen u skladu s ZPUG-om i posebnim propisima. Investitor ostalih graevina, osim jednostavnih graevina odreenih pravilnikom (l. 209., stavka 5.), duan je najkasnije do dana poetka radova imati potvrdu glavnoga projekta i elaborat iskolenja graevine izraen u skladu s ZPUG-om i posebnim propisima. U prijavi poetka graenja investitor je duan navesti izvoaa i oznaku elaborata iskolenja. U sluaju prekida graenja investitor je duan poduzeti mjere radi osiguranja graevine i susjednih graevina, zemljita i drugih stvari. Elaborat iskolenja graevine izrauje osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu u skladu s idejnim, odnosno glavnim projektom, koji je sastavni dio rjeenja o uvjetima graenja, odnosno potvrde glavnoga projekta i graevinske dozvole. Iskolenje graevine mora obaviti osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. Ispravnost iskolenja graevine potvruje osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu, upisom u graevinski dnevnik prije poetka radova iskopa. Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave nakon prethodno pribavljenog miljenja turistike zajednice mjesta, opine ili grada moe odlukom za odreene vrste graevina, odnosno radova na odreenim podrujima, odrediti razdoblje kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu graditi graevine, odnosno izvoditi radovi. Ta odluka ne odnosi se na graevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu i za koje je odlukom Vlade ili posebnim zakonom utvren interes Republike Hrvatske.

11.8.2. Ureenje gradilita

Gradilite mora biti osigurano i ograeno radi sigurnosti prolaznika i sprjeavanja nekontroliranoga pristupa ljudi na gradilite.
87

Na gradilitu koje se protee na velikim prostranstvima (eljeznike pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilita koji se ne mogu ograditi moraju biti zatieni odreenim prometnim znakovima ili oznaeni na drugi nain. Ograivanje gradilita nije doputeno na nain koji bi mogao ugroziti prolaznike. Gradilite mora biti oznaeno ploom koja obvezno sadri ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvoaa i osobe koja provodi struni nadzor graenja, naziv i vrstu graevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg se gradi, klasikacijsku oznaku, urudbeni broj, datum izdavanja i pravomonost toga akta, kao i naznaku da je to kulturno dobro kad je predmetna graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Privremene graevine i oprema gradilita moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zatite od poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i okolia. Privremene graevine izgraene u sklopu pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita mora se dovesti u uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole, odnosno dostave zavrnog izvjea nadzornog inenjera nadlenom upravnom tijelu. Na gradilitu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere kojima se oneienje zraka, tla i podzemnih voda te buka svodi na najmanju mjeru. Na gradilitu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zatite na radu te ostale propisane mjere za zatitu zdravlja ljudi. Gradilite mora imati ureenu elektrotehniku instalaciju u skladu s propisima. Gradilite mora biti ureeno i u skladu s posebnim zakonom ako ZPUG-om ili propisom donesenim na temelju ZPUG-a nije odreeno drukije.

11.8.3. Dokumentacija na gradilitu

Izvoa na gradilitu mora imati: 1. rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu, 2. suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja i ugovor o udruivanju izvoaa prema posebnom zakonu,
88

3. akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita, odnosno voditelja radova, 4. akt o imenovanju nadzornog inenjera, odnosno glavnoga nadzornog inenjera, 5. rjeenje o uvjetima graenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno graevinsku dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom, 6. izvedbene projekte s miljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvjeu o obavljenoj kontroli glavnoga projekta zatraio, za do tada izveden dio graevine i graevinske i druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama, 7. izvjea revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenoga projekta ako je to propisano, 8. graevinski dnevnik, 9. dokaze o sukladnosti za ugraene graevne proizvode, dokaze o sukladnosti prema posebnom zakonu za ugraenu opremu, isprave o sukladnosti odreenog dijela graevine bitnim zahtjevima prema posebnom zakonu i dokaze kvalitete za koje je ZPUG-om, posebnim propisom ili projektom odreena obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova kao i obveza provedbe kontrolnih postupaka za do tada izveden dio graevine i graevinske i druge radove koji su u tijeku, 10. elaborat iskolenja graevine, 11. drugu dokumentaciju, dozvole i doputenja za koje je posebnim propisima propisana obveza da je izvoa nakon poetka graenja graevine mora imati na gradilitu. Obrazac, uvjete i nain voenja graevinskoga dnevnika na gradilitu propisuje ministar pravilnikom. Dokumente opisane tokama: 5., 6., 8. i 9. nakon zavretka graenja trajno uva investitor, odnosno vlasnik graevine. Izvoa na gradilitu zgrade kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 ne mora imati dokumentaciju opisanu tokama: 2., 6. i 7.

89

11.8.4. Uporaba graevina

Izgraena zgrada kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrada za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 mogu se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon, te se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon to investitor nadlenom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine. Graevina za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu (l. 105. stavka 2.) moe se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon, te se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon to Ministarstvo izda za tu graevinu uporabnu dozvolu. Ostale graevine, osim jednostavnih graevina odreenih podzakonskim aktom (l. 209. stavka 5.), mogu se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon, te se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon to nadleno upravno tijelo, koje je izdalo potvrdu glavnoga projekta, izda za tu graevinu uporabnu dozvolu.

11.8.5. Uporabna dozvola

Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za izgraenu graevinu za koju je izdalo graevinsku dozvolu, a nadleno upravno tijelo za izgraenu graevinu za koju je izdalo potvrdu glavnoga projekta. Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo, nakon to se tehnikim pregledom utvrdi da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno potvrenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu. Uporabna dozvola za graevinu za koju se prema posebnim propisima utvruju objedinjeni uvjeti zatite okolia, u dijelu koji se odnosi na te uvjete, prestaje vaiti u roku i pod uvjetima odreenim tim propisom. Uporabna dozvola za graevinu u kojoj se nalazi sklonite dostavlja se na znanje tijelu nadlenom za poslove zatite i spaavanja radi voenja evidencije o sklonitima.

90

11.8.6. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik graevine. Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik graevine prilae: presliku konane graevinske dozvole odnosno potvrdu glavnoga projekta, podatke o sudionicima u gradnji, pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine, zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine.

11.8.7. Tehniki pregled

Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je u roku od ezdeset, odnosno trideset dana, od dana primitka urednoga zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki pregled graevine. U sluaju nepotpunoga zahtjeva Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo obvezno je u roku od petnaest dana od primitka zahtjeva zatraiti dopunu. Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo. Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo imenuje predsjednika povjerenstva i odreuje tijela i osobe odreene posebnim propisima koja upuuju svog predstavnika kao lana povjerenstva. Predsjednik i lanovi povjerenstva struni su djelatnici i predstavnici tijela i osoba odreenih posebnim propisima koji su izdali potvrde iz lanka 208. stavka 3. ZPUG-a, predstavnici drugih tijela dravne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima te neovisni strunjaci koje odredi osniva povjerenstva. Nain obavljanja tehnikoga pregleda, sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera propisuje ministar pravilnikom. Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo poziva na tehniki pregled sudionike u gradnji prisutnost kojih je odluna za obavljanje tehnikoga pregleda. Pozvani sudionici u gradnji duni su odazvati se pozivu i sudjelovati u radu povjerenstva. O mjestu, danu i satu obavljanja tehnikoga pregleda, Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo duno je obavijestiti investitora. Investitor je duan osigurati prisutnost sudionika u gradnji na tehnikom pregledu.
91

Predsjednik povjerenstva o obavljenom tehnikom pregledu sastavlja zapisnik u koji se unosi i miljenje lanova povjerenstva o tome moe li se izgraena graevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvreni nedostaci ili se ne moe izdati uporabna dozvola. Ako predstavnik tijela ili osobe odreene posebnim propisima nije prisustvovao tehnikom pregledu, niti je u roku od osam dana od dana odreenog za obavljanje tehnikoga pregleda dostavio nadlenom upravnom tijelu miljenje, smatrat e se da je miljenje toga tijela ili osobe dano, da se graevina moe koristiti i da se moe izdati uporabna dozvola.

11.8.8. Dunost investitora u postupku tehnikoga pregleda

Investitor je duan, najkasnije na dan tehnikoga pregleda, povjerenstvu za tehniki pregled dati na uvid: dokumentaciju koju mora imati na gradilitu (l. 254.), geodetski situacijski nacrt stvarnoga stanja (situacija) za izgraenu graevinu sukladan izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata ovjerio katastarski ured, isprave o sukladnosti, odnosno dokaze kvalitete dijela graevine od ovlatenih tijela ako je ZPUG-om ili posebnim Zakonom, posebnim propisom ili projektom odreena obveza provedbe zavrnog ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete.

11.8.9. Izdavanje uporabne dozvole

Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo izdat e uporabnu dozvolu za izgraenu graevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehnikoga pregleda ako je povjerenstvo za tehniki pregled dalo miljenje da se ta graevina moe koristiti. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit e se rjeenjem: ako je graevina izgraena bez graevinske dozvole, odnosno potvrde glavnoga projekta, ako je graevina izgraena protivno graevinskoj dozvoli, odnosno potvrenom glavnom projektu,
92

 ako se u roku od devedeset dana od dana zavretka tehnikoga pregleda ne otklone nedostaci koji utjeu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu prema ovom Zakonu, ako je donesen zakljuak kojim se doputa obnova postupka izdavanja graevinske dozvole, ako je u tijeku postupak ponitenja graevinske dozvole, odnosno izmjene i dopune potvrde glavnoga projekta po pravu nadzora, ako je u tijeku postupak graevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu graenja ili uklanjanje graevine, ako graevina nije prikljuena na prometnu povrinu i druge graevine i ureaje komunalne infrastrukture odreene lokacijskim uvjetima, ako privremene graevine izgraene u sklopu pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. nisu uklonjeni, a zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita nije dovedeno u uredno stanje.

11.8.10. Pokusni rad

Ako postoji potreba ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva za graevinu pokusnim radom, investitor je obvezan poetak pokusnog rada prijaviti Ministarstvu, odnosno nadlenom upravnom tijelu, te tijelima i/ili osobama odreenim posebnim propisima koji su izdali potvrde. Investitor je duan ispitivanje povjeriti osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu. Prijavi pokusnog rada prilae se: plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za graevinu u tijeku pokusnog rada, usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije, predvieni zavretak pokusnog rada. Pokusni rad, bitni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predvieni i obrazloeni glavnim projektom. Za graevinu za koju je Ministarstvo izdalo graevinsku dozvolu te za graevinu za koju je donesena odluka Vlade o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili za koju je posebnim zakonom odreen interes Republike Hrvatske, moe se iznimno izdati privremena uporabna dozvola: ako nema konanih rezultata ispitivanja glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine, a tehnikim je
93

pregledom utvreno da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, te da su provedeni svi kontrolni postupci glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine za sve radove tijekom graenja kada je ta obveza odreena ZPUG-om, propisima donesenim na temelju ZPUG-a, posebnim propisom ili projektom, ili ako graevina ima nedostatke koji nisu lankom 262. stavkom 2. ZPUG-a odreeni kao razlozi za odbijanje izdavanja uporabne dozvole te koji ne utjeu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu prema ZPUG-u. Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije dui od devedeset dana, a istekom tog roka potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.

11.8.11. Uporabna dozvola za dio graevine

Uporabna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati prije dovretka graenja cijele graevine i za dio graevine: ako je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (koritenje mosta za pristup gradilitu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.), ako se odreeni dio graevine moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine. Potreba izdavanja uporabne dozvole za dio graevine mora biti predviena glavnim projektom.

11.8.12. Uporabna dozvola za sloenu graevinu

Uporabna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati i prije dovretka graenja sloene graevine za neku od graevina od kojih se sastoji sloena graevina. U tom sluaju uporabna dozvola izdaje se prema uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom. Izdavanje uporabne dozvole za jednu ili vie graevina sloene graevine mora biti predvieno glavnim projektom i odreeno graevinskom dozvolom za taj dio sloene graevine.

94

11.8.13. Trokovi postupka

Ako se tehniki pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedite ili ispostava tijela, odnosno sjedite osobe odreenih posebnim propisima, investitor je duan naknaditi tom tijelu, odnosno osobi putne trokove i dnevnice lanova povjerenstva za tehniki pregled u visini odreenoj posebnim propisima. Ako je za lana povjerenstva imenovan predstavnik tijela ili osobe odreene posebnim propisima a koja nije izdala potvrdu prema posebnom zakonu, investitor je duan za toga lana povjerenstva tijelu naknaditi trokove prema posebnom zakonu koji se odnosi na vjetake. Nain obavljanja tehnikoga pregleda, sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera propisuje ministar pravilnikom.

11.8.14. Evidentiranje graevine u katastarskom operatu

Katastarski ured evidentira graevinu u katastarskom operatu ako je za tu graevinu izdana uporabna dozvola za graevine za koje se izdaje graevinska dozvola, odnosno potvrda glavnoga projekta, zavrno izvjee nadzornog inenjera za graevine za koje se izdaje rjeenje u uvjetima graenja, rjeenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenoga stanja, odnosno potvrda nadlenoga upravnoga tijela da se za graevinu ne izdaje uporabna dozvola niti drugi navedeni akti, ako ZPUG-om nije propisano drukije. Graevina e se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana graevna (katastarska) estica za graevinu koja se evidentira.

11.8.15. Uporaba i odravanje graevine

Graevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Vlasnik graevine odgovoran je za njezino odravanje. Vlasnik graevine duan je osigurati odravanje graevine tako da se tijekom njezina trajanja ouvaju bitni zahtjevi za graevinu, unapreivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te je odravati tako da se ne narue svojstva graevine, odnosno kulturnoga dobra ako je ta graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
95

U sluaju oteenja graevine zbog kojeg postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu opasnom do otklanjanja takva oteenja. Odravanje graevine te poslove praenja stanja graevine, povremene godinje preglede graevine, izradu pregleda poslova za odravanje i unapreivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevine, utvrivanje potrebe za obavljanje popravaka graevine i druge sline strune poslove, vlasnik graevine, odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja graevinama prema posebnom zakonu mora povjeriti osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje tih poslova posebnim zakonom. Uvjete za odravanje i unapreivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, energetskih svojstava zgrada, nesmetanog pristupa i kretanja u graevini te nain ispunjavanja i dokumentiranja ispunjavanja tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom. Pitanja odravanja graevina koja nisu ureena ZPUG-om ureuju se posebnim zakonom.

11.9. Uklanjanje graevina

11.9.1. Dozvola za uklanjanje
Uklanjanju graevine ili njezina dijela, ako se ona ne uklanja prije poetka izgradnje nove graevine (l. 211. st. 3.) , odnosno na temelju inspekcijskog rjeenja, moe se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje. Iznimno vlasnik graevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2, zgradu za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 i jednostavnu graevinu. Kod uklanjanja graevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih graevina, niti ugroziti javni interes na drugi nain, a s graevnim otpadom nastalim uklanjanjem graevine mora se postupati sukladno odredbama posebnoga zakona. Pri uklanjanju graevine ili njezina dijela struni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost, higijenu, zdravlje i zatitu okolia.

96

11.9.2. Zahtjev i postupak za izdavanje dozvole za uklanjanje

Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje graevine ili njezina dijela vlasnik graevine podnosi Ministarstvu, odnosno nadlenom tijelu u pisanom obliku i prilae: tri primjerka projekta uklanjanja graevine ili njezina dijela, dokaz vlasnitva graevine, potvrde tijela ili osoba odreenih posebnim propisima ako se uklanjanjem moe ugroziti javni interes (npr. zatita i spaavanje ljudi, zatita okolia, zatita graevina koje su kulturno dobro, zatita komunalne i druge infrastrukture i dr.). U postupku izdavanja dozvole za uklanjanje graevine ili njezina dijela stranka je vlasnik graevine te vlasnik nekretnine na kojoj je izgraena graevina za koju se izdaje dozvola za uklanjanje i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Stranka je i vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje, ako se uklanjanjem utjee na njegova stvarna prava.

11.9.3. Projekt uklanjanja

Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela sadri: nacrte, proraune i/ili druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanja nee doi do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli, tehniki opis uklanjanja graevine ili njezina dijela i nain zbrinjavanja graevnog otpada i ureenja graevne estice nakon uklanjanja graevine ili njezina dijela, proraun stabilnosti okolnog i drugoga zemljita i/ili okolnih i drugih graevina ako uklanjanje graevine ili nain njezina uklanjanja utjee na stabilnost tog zemljita i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih graevina. Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela podlijee kontroli projekata u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje graevine utjee na stabilnost okolnog i drugoga zemljita i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih graevina.

97

12. Nadzor
12.1. Upravni nadzor
12.1.1. Ope odredbe
Upravni nadzor nad provedbom ZPUG-a i propisa donesenih na temelju ZPUGa te zakonitost rada i postupanja nadlenih tijela i osoba s javnim ovlastima koji se odnose na prostorno ureenje i gradnju provodi Ministarstvo. Upravni nadzor provodi slubenik Ministarstva kojeg ovlasti ministar.

12.1.2. Ponitenje i ukidanje po pravu nadzora

Ako se u provedbi upravnog nadzora, odnosno nadzora koji provodi urbanistiki, odnosno graevinski inspektor, utvrdi da su lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice, rjeenjem o zadravanju objekta u prostoru, odnosno rjeenjem o uvjetima graenja, rjeenjem o izvedenom stanju i dozvolom za uklanjanje graevine, koji su konani u upravnom postupku, oito povrijeene materijalne odredbe ZPUG-a, Ministarstvo e takav akt ponititi po pravu nadzora. Ako se u provedbi upravnog nadzora, odnosno u nadzoru koji provodi graevinski inspektor utvrdi da su uporabnom dozvolom, koja je konana u upravnom postupku, oito povrijeene materijalne odredbe ZPUG-a, Ministarstvo e takav akt ukinuti po pravu nadzora. Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su rjeenjem urbanistikog, odnosno graevinskog inspektora, koje je konano u upravnom postupku, povrijeene odredbe ZPUG-a, Ministarstvo e takvo rjeenje ponititi po pravu nadzora. Rjeenje o ponitenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora moe se donijeti u roku od godine dana od dana konanosti akta koji se ukida, odnosno ponitava, a u koji se rok ne uraunava dostava rjeenja. Nakon prve neuspjene dostave rjeenja o ponitenju odnosno ukidanju po pravu nadzora dozvole, dostava se provodi stavljanjem tog rjeenja na oglasnu plou Ministarstva. Obavijest o tome ostavlja se na nekretnini na koju se odnosi rjeenje o ponitenju, odnosno ukidanju. Rjeenje o ponitenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora smatra se dostavljenim danom stavljanja na oglasnu plou.

98

12.2. Inspekcijski nadzor

12.2.1. Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora

Inspekcijski nadzor nad primjenom ZPUG-a i propisa donesenih na temelju ZPUG-a provode inspektori Ministarstva, Uprave za inspekcijske poslove rasporeeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora prostornog ureenja i gradnje u Ministarstvu i u podrunim jedinicama Ministarstva u sjeditima i izvan sjedita upanija, odnosno u sjeditu Grada Zagreba, ako ZPUG-om nije drukije odreeno. Poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa koji se odnose na prostorno ureenje obavljaju urbanistiki inspektori, a nad primjenom propisa koji se odnose na gradnju obavljaju graevinski inspektori. Poslovi inspekcijskog nadzora nad primjenom ZPUG-a smatraju se poslovima u kojima postoje posebni uvjeti rada.

12.2.2. Uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora

Na radno mjesto glavnog urbanistikog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od ega tri godine u inspekciji, i s poloenim strunim ispitom iz lanka 5. ZPUG-a. Na radno mjesto vieg urbanistikog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer arhitektonske ili graevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i s poloenim strunim ispitom iz lanka 5. ZPUG-a. Na radno mjesto urbanistikog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer arhitektonske ili graevinske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s poloenim strunim ispitom iz lanka 5. ZPUG-a. Na radno mjesto glavnoga graevinskog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer arhitektonske ili graevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od ega tri godine u inspekciji, i s poloenim strunim ispitom iz lanka 5. ZPUG-a. Na radno mjesto viega graevinskog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer arhitektonske ili graevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i s poloenim strunim ispitom iz lanka 5. ZPUG-a.
99

Na radno mjesto graevinskog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer arhitektonske ili graevinske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s poloenim strunim ispitom iz lanka 5. ZPUG-a. Na radno mjesto nadzornika za graenje s poloajem graevinskog inspektora druge vrste zvanja moe se rasporediti diplomirani inenjer graevinske struke, odnosno inenjer graevinske struke s najmanje tri godine radnog iskustva i s poloenim strunim ispitom iz lanka 5. ZPUG-a. Ministar, odnosno osoba koju on odredi moe radi hitne potrebe ili ekonominijeg obavljanja inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, pisano narediti (viem) graevinskom inspektoru iz jedne podrune jedinice da privremeno provodi nadzor na podruju druge podrune jedinice, a najmanje trideset dana neprekidno. Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora te detaljnijim uvjetima i njihovim ovlastima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvruje ministar Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

12.2.3. Slubena iskaznica i znak

Glavni urbanistiki, odnosno graevinski inspektor, vii urbanistiki, odnosno graevinski inspektor i urbanistiki, odnosno graevinski inspektor te nadzornik za graenje dokazuju slubeno svojstvo, identitet i ovlasti slubenom iskaznicom i znakom. Oblik, sadraj te nain izdavanja, uporabe i voenja upisnika o izdanim slubenim iskaznicama i znakovima te izgled znaka propisuje ministar pravilnikom.

12.2.4. Ovlasti inspektora

U postupku inspekcijskog nadzora inspektor je ovlaten: zatraiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.), na temelju kojih moe utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazonih inspekcijskom nadzoru, ui na gradilite i u graevine, odnosno zgrade, prostorije i prostore (industrijske-proizvodne graevine, pogone s pripadajuim ureajima i postrojenja s pripadajuim zemljitem na graevnoj estici, te stambene, poslovne i stambeno-poslovne zgrade s pripadajuim zemljitem na graevnoj estici)
100

i pregledati ih, kao i umska, poljoprivredna i druga zemljita te privremena gradilita i izvoenje radova, narediti investitoru odnosno izvoau da u nunom opsegu odstrani drvee, drugo raslinje, ivotinje i druge stvari ako ometaju obavljanje pregleda, pregledati poslovnu dokumentaciju koja omoguuje uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi s primjenom ZPUG-a (poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i dr.), uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o injenicama koje se ne mogu izravno utvrditi kao i od drugih osoba nazonih inspekcijskom nadzoru, zatraiti pisano od nadzirane osobe tone i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u inspekcijskom nadzoru, utvrivati injenino stanje na vizualni nain (fotograranje, snimanje kamerom, videozapis i sl.), zatraiti uzorkovanje i ispitivanje graevnoga proizvoda putem ovlatene osobe, zatraiti pisano izvjee nadzirane osobe o poduzetim mjerama nareenim u inspekcijskom nadzoru, i obavljati i druge radnje radi inspekcijskog nadzora. Poslovnim prostorijama u smislu ZPUG-a smatraju se stambene i poslovne prostorije i drugi prostor, u kojima nadzirana osoba obavlja djelatnost. Inspektor je duan s podacima za koji nadzirana osoba dokae da je poslovna tajna postupati sukladno odreenim uvjetima za njihovo uvanje. Trokove analize uzorkovanja podmiruje nadzirana osoba, ako rezultati uzorkovanja dokau odstupanja od propisanih zahtjeva, a u protivnom trokovi se namiruju iz sredstava dravnoga prorauna. U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor moe do donoenja rjeenja o izvrenom prekraju, odnosno sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekrajnom ili sudbenom postupku mogu posluiti kao dokaz i o tome izdaje potvrdu s tonim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima. Ako tijekom inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi da nije ovlaten izravno postupati, odmah e izvijestiti odgovarajue nadleno upravno tijelo, odnosno inspektora o uoenim nezakonitostima ili nepravilnostima te zatraiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera u skladu s posebnim propisima.

101

12.2.5. Obveze nadziranih osoba

Nadzirane osobe i tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune samouprave dune su inspektoru omoguiti provedbu inspekcijskog nadzora i osigurati mu uvjete za neometan rad, dati na uvid i koritenje svu potrebnu dokumentaciju te na pisani zahtjev inspektora dostaviti ili pripremiti bez naplate dodatne podatke potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora. Nadzirane osobe dune su na traenje inspektora privremeno obustaviti rad postrojenja i poslovanje u nadziranoj graevini u tijeku inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi nain obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi injenino stanje. Inspektor moe od nadzirane osobe i nakon obavljanja inspekcijskog nadzora zatraiti izvrenje pojedine radnje radi potpunog utvrivanja injeninoga stanja i odrediti rok za izvrenje te radnje. Nadzirana osoba inspektoru nije omoguila provedbu inspekcijskog nadzora ako: ne omogui obavljanje pregleda u radnim prostorijama nadlenog upravnoga tijela, odnosno pravne osobe i ovlatenog arhitekta, ne dostavi na pisani zahtjev u odreenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora, ne izvijesti o poduzetim mjerama otklanjanja utvrenih nedostataka, ne osigura uvid u traenu dokumentaciju i isprave radi utvrivanja injeninoga stanja u roku odreenom u zapisniku o inspekcijskom nadzoru, nije dopustila ui na gradilite i pregledati graevine, zgrade, prostorije, prostore, pogone s postrojenjima, ureaje i opremu na kojima se obavlja inspekcijski nadzor, nije provela radnje po nalogu inspektora. Ako se inspektoru prilikom nadzora prui ziki otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano oekuje, ovlatena slubena osoba nadlene policijske uprave duna je na zahtjev inspektora pruiti mu pomo.

12.2.6. Stranke u inspekcijskom postupku

Stranka u smislu ZPUG-a moe biti: jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i osoba ovlatena za obavljanje poslova prostornog ureenja u inspekcijskom postupku urbanistikog inspektora,
102

 sudionik u gradnji, vlasnik graevine, vlasnik nekretnine na kojoj se graevina gradi ili je izgraena i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u inspekcijskom postupku graevinskog inspektora. Stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom ZPUG-a i propisa donesenih na temelju ZPUG-a koji se odnose na uporabljivost graevnih proizvoda pri graenju graevina jesu izvoa i nadzorni inenjer. Ako je investitor ili vlasnik nekretnine nepoznat ili je nepoznatoga boravita, stranka je posjednik nekretnine na kojoj se graevina gradi ili je izgraena. Stranka u inspekcijskom postupku u kojem se investitor graevine, koja je izgraena na javnom, odnosno pomorskom dobru, ne moe utvrditi, jest nepoznat investitor.

12.2.7. Inspekcijski postupak

Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu odredbi ZPUGa i propisa donesenih na temelju ZPUG-a, pokrenut e po slubenoj dunosti upravni postupak i poduzeti propisane mjere. Inspektor e pisano obavijestiti poznatoga podnositelja prijave o utvrenom injeninom stanju u inspekcijskom nadzoru najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrenja toga stanja.

12.2.8. Inspekcijsko rjeenje

Ako inspektor utvrdi povredu odredbi ZPUG-a i propisa donesenih na temelju ZPUG-a moe donijeti inspekcijsko rjeenje i bez sasluanja stranke. Inspektor e inspekcijsko rjeenje donijeti najkasnije u roku od osam dana od dana zavretka nadzora s utvrenim injenicama presudnim za donoenje rjeenja. Ne donoenje rjeenja do tog roka ne iskljuuje obvezu njegova donoenja. Ako je stranka nepoznata ili nepoznatoga boravita, inspekcijsko rjeenje, odnosno zakljuak dostavlja se stavljanjem na oglasnu plou Ministarstva. Obavijest o tome ostavlja se i na gradilitu, odnosno graevini. Obveza izvrenja inspekcijskog rjeenja, odnosno zakljuka i rok za podnoenje albe, odnosno pokretanje upravnog spora poinju tei od prvog iduega dana od dana oglaavanja.
103

Rjeenje i zakljuak u sluaju neuspjene dostave smatra se dostavljenim danom stavljanja na oglasnu plou.

12.2.9. Hitne mjere

U sluaju neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi, druge graevine ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, graevinski inspektor moe na temelju ZPUG-a usmenim rjeenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku graevine i/ili izvoau poduzimanje hitnih mjera radi osiguranja, odnosno zabraniti koritenje graevine ili njezina dijela do izvrenja naredbe kada to ocijeni potrebnim.

12.2.10. Zatvaranje gradilita i peaenje sredstava za rad

U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor na temelju ZPUG-a na mjestu nareuje zatvaranje gradilita, posebnim slubenim znakom i onemoguuje koritenje orua, strojeva i drugih sredstava za rad peaenjem. Graevinski inspektor s gradilita e ukloniti slubeni znak kada investitor, odnosno vlasnik postupi prema inspekcijskom rjeenju, odnosno kad uskladi graenje sa ZPUG-om. Ako investitor, odnosno vlasnik nastavi graditi poslije zatvaranja gradilita posebnim slubenim znakom, graevinski inspektor provodi sprjeavanje daljnjeg graenja uz pomo policije koja e udaljiti izvoaa s gradilita. Nastavak graenja nakon zatvaranja gradilita kazneno je djelo prema lanku 323. Kaznenog zakona. Naredba o zatvaranju gradilita i peaenja orua, strojeva i drugih sredstava za rad prestaje vaiti nakon izvrenja inspekcijskog rjeenja graevinskog inspektora odnosno obustave postupka izvrenja. Nain zatvaranja i oznaavanja zatvorenoga gradilita te peaenja orua, strojeva i drugih sredstava za rad propisuje ministar pravilnikom.

104

12.2.11. Zakljuak o obustavi postupka izvrenja

Ako je nadzirana osoba izvrila obvezu iz inspekcijskog rjeenja, ili je iz nekoga drugog razloga prestala obveza izvrenja inspekcijskog rjeenja, inspektor e po slubenoj dunosti donijeti zakljuak o obustavi postupka izvrenja.

12.2.12. Pravo na albu i upravni spor

Protiv rjeenja, zakljuka o obustavi postupka izvrenja i zakljuka o trokovima izvrenja koje je donio graevinski inspektor u podrunoj jedinici moe se u roku od petnaest dana od dana zaprimanja rjeenja, odnosno zakljuka izjaviti alba Ministarstvu. Ako graevinski inspektor u podrunoj jedinici Ministarstva utvrdi da je alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe, a novim aktom nije zamijenio albom osporeni akt, duan je bez odgode, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka albe dostaviti albu sa spisom koji se odnosi na predmet u Ministarstvo na rjeavanje. alba izjavljena protiv rjeenja, odnosno zakljuka ne odgaa njihovo izvrenje. albu izjavljenu protiv rjeenja, odnosno zakljuka rjeava posebno povjerenstvo Ministarstva koje imenuje ministar. Iznimno, protiv inspekcijskog rjeenja, odnosno zakljuka graevinskog inspektora koji postupa u nadzoru graevina iz lanka 105. stavka 2. ZPUG-a i rjeenja urbanistikog inspektora alba nije doputena, ali moe se pokrenuti upravni spor, kojim se ne odgaa njegovo izvrenje.

12.2.13. Nadzor urbanistike inspekcije

Urbanistiki inspektor provodi inspekcijski nadzor nad opim i pojedinanim aktima, uvjetima rada nadziranih osoba ovlatenih za izradu dokumenata prostornog ureenja te poduzima i druge mjere odreene ZPUG-om. U provedbi inspekcijskog nadzora urbanistiki inspektor jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave rjeenjem nareuje u primjerenom roku otklanjanje nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje utvrdi u izvjeu o stanju u pro105

storu, u odluci o izradi prostornoga plana i u dokumentu prostornog ureenja i/ili u postupku njihove izrade, prihvaanja, odnosno donoenja. Ako jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ne postupi prema rjeenju, Ministarstvo e na prijedlog urbanistikog inspektora ukinuti izvjee, odnosno donijeti odluku o obustavi od primjene odluke o izradi prostornoga plana, odnosno dokumenta prostornog ureenja ili pojedinih odredbi tih akata. U provedbi inspekcijskog nadzora urbanistiki inspektor predloit e da se po pravu nadzora poniti: lokacijska dozvola koja je oito izdana protivno ZPUG-u i propisima donesenim na osnovi ZPUG-a, dokumentu prostornog ureenja i posebnim propisima, rjeenje o utvrivanju graevne estice koje je izdano protivno ZPUG-u i propisima donesenim na osnovi ZPUG-a, dokumentu prostornog ureenja i posebnim propisima, rjeenje o zadravanju objekata u prostoru doneseno protivno Zakonu o postupanju s objektima graenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za graenje (Narodne novine, br. 33./92.) ili Zakonu o prestanku vaenja Zakona o postupanju s objektima graenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za graenje (Narodne novine, br. 33./95.). akt o parcelaciji koji je izdan na osnovi nezakonite potvrde o njegovoj usklaenosti s lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja ili rjeenjem o utvrenju graevne estice ili detaljnim planom ureenja. Rjeenje, o ponitenju akata donesenih u provedbi inspekcijskog nadzora, moe se donijeti u roku od godine dana od kada su postali konani u upravnom postupku. Ministarstvo e na prijedlog urbanistikog inspektora rjeenjem oduzeti suglasnost za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja pravnoj osobi, odnosno ovlatenom arhitektu ako se u inspekcijskom nadzoru utvrdi da ne ispunjava uvjete propisane za davanje te suglasnosti ili da strune poslove prostornog ureenja obavlja protivno ZPUG-u ili propisu donesenom na temelju ZPUG-a i/ili posebnim propisima. Trgovaki sud u sudskom e registru na temelju pravomonog rjeenja donesenog u provedbi inspekcijskog nadzora po slubenoj dunosti brisati djelatnost obavljanja strunih poslova prostornog ureenja. Prijedlog i rjeenje doneseno u provedbi inspekcijskog nadzora dostavlja se i Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu.

106

12.2.14. Nadzor graevinske inspekcije

U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ZPUG-om narediti strankama: otklanjanje nepravilnosti, zabranu ugradbe graevnoga proizvoda, otklanjanje oteenja na postojeoj graevini, obustavu daljnjega graenja graevine, uklanjanje izgraene graevine ili graevine koja se gradi, zabranu uklanjanja graevine, te druge mjere odreene ZPUG-om. Graevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora postupa sukladno odredbama l. 295. st.1. i u sluaju kad je graevina evidentirana u katastarskom operatu odnosno upisana u zemljine knjige bez obzira na vrijeme evidentiranja odnosno upisa. U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski e inspektor sudionicima u gradnji rjeenjem narediti da u primjerenom roku otklone utvrene nepravilnosti.

12.2.15. Zabrana ugradbe graevnoga proizvoda

U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor usmenim rjeenjem zabranjuje izvoau ugradbu graevnoga proizvoda za koji utvrdi da se ugrauje bez dokaza da je uporabljiv. Obveza izvrenja usmenog rjeenja poinje tei od dana priopenja usmenog priopenja stranci. Pisani otpravak usmenog rjeenja mora se stranci otpremiti u roku od osam dana od dana donoenja usmenog rjeenja. U sluaju usmenog rjeenja, kojim se zabranjuje izvoau ugradba graevinskoga proizvoda, graevinski inspektor nareuje i zatvara gradilite posebnim slubenim znakom i zapeauje orua, strojeve i druga sredstva za rad, a nadlena policijska uprava udaljiti e s gradilita izvoaa, koji izvodi graevinske radove. Usmenim rjeenjem graevinski inspektor nareuje investitoru i uklanjanje graevine ili njezinog dijela u koji je ugraen graevni proizvod ugradba kojega je zabranjena, odreuje nain izvrenja inspekcijskog rjeenja putem druge osobe te ujedno upozorava investitora, odnosno vlasnika graevine da e se uklanjanju graevine, odnosno njezina dijela pristupiti najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrenja da investitor, odnosno vlasnik nije postupio prema nareenom.

107

12.2.16. Otklanjanje oteenja na postojeoj graevini

U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor rjeenjem nareuje vlasniku graevine da otkloni oteenja na postojeoj graevini zbog kojih postoji opasnost za ivot ljudi, okoli, druge graevine ili stabilnost tla na okolnom zemljitu u odreenom roku te poduzima mjere iz lanka 287. ZPUG-a. Rjeenjem graevinski inspektor nareuje vlasniku graevine i uklanjanje graevine ili njezina dijela ako u odreenom roku ne otkloni oteenja i odreuje nain izvrenja inspekcijskog rjeenja putem druge osobe u roku od trideset dana od dana utvrenja da vlasnik u odreenom roku nije postupio prema nareenom. Rjeenje se dostavlja radi znanja jedinici lokalne samouprave na podruju koje se nalazi oteena graevina i nadlenoj policijskoj upravi. Smatra se da je graevinski inspektor donoenjem rjeenja postupio u skladu sa lankom 383. ZV-a. Ako se graevina, za koju graevinski inspektor rjeenjem nareuje vlasniku graevine da otkloni oteenja na postojeoj graevini zbog kojih postoji opasnost za ivot ljudi, okoli, druge graevine ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili je graevina upisana u taj Registar ili se nalazi u zatienom dijelu prirode, graevinski inspektor to rjeenje odmah dostavlja tijelu dravne uprave nadlenom za poslove zatite kulturnih dobara i zatite prirode. Tijelo dravne uprave nadleno za poslove zatite kulturnih dobara i zatite prirode u roku od petnaest dana od dana primitka rjeenja u sluaju graevine koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili je graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske odredit e vlasniku graevine nain i rok otklanjanja oteenja. Isto e tijelo odluiti o mogunosti uklanjanja graevine koja je kao pojedinano zatieno kulturno dobro upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, ako vlasnik u odreenom mu roku ne otkloni oteenja. Rjeenjem o otklanjanju oteenja na postojeoj graevini, koja nije upisana kao pojedinano zatieno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, graevinski inspektor nareuje vlasniku graevine i uklanjanje graevine ili njezina dijela, ako u roku odreenom u rjeenju ne otkloni oteenja, tada odreuje i nain izvrenja inspekcijskog rjeenja putem druge osobe u roku od trideset dana od dana utvrenja da vlasnik u odreenom mu roku nije postupio prema nareenom. Rjeenjem o otklanjanju oteenja na postojeoj graevini, koja je upisana kao pojedinano zatieno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hr108

vatske, graevinski inspektor nareuje vlasniku graevine i uklanjanje graevine ili njezina dijela, ako u roku odreenom u rjeenju ne otkloni oteenja, tada odreuje nain izvrenja inspekcijskog rjeenja putem druge osobe u roku od trideset dana od dana utvrenja da vlasnik u odreenom mu roku nije postupio prema nareenom. U sluaju graevine koja je upisana kao pojedinano zatieno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i za koju tijelu dravne uprave nadlenom za poslove zatite kulturnih dobara i zatite prirode ne odobri uklanjanje, a vlasnik nije otklonio oteenja, to e tijelo provesti taj postupak prema posebnom zakonu. Graevinski inspektor nareuje uklanjanje dijela graevine ako je oteenje na postojeoj graevini takvo da se uklanjanjem dijela graevine ne naruava mehanika otpornost i stabilnost preostaloga dijela graevine. Ako bi se uklanjanjem dijela graevine naruila mehanika otpornost i stabilnost preostaloga dijela graevine, graevinski inspektor naredit e uklanjanje cijele graevine.

12.2.17. Obustava graenja

U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor rjeenjem e narediti investitoru, odnosno vlasniku obustavu daljnjega graenja graevine: ako se graevina ili njezin dio gradi protivno konanom, odnosno pravomonom rjeenju o uvjetima graenja, graevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrenom glavnom projektu, odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rjeenja o uvjetima graenja, izmjeni i/ili dopuni glavnoga projekta, odnosno potvrde glavnoga projekta, izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole, a ne radi se o protivnosti opisanoj kao razlog za uklanjanje graevine ili njezina dijela iz lanka 300. stavka 1. podstavka 2. ZPUG-a, ako gradi graevinu iz lanka 209. stavka 1. ZPUG-a, a nema glavni projekt, ako gradi graevinu iz lanka 209. stavka 2. i 4. ZPUG-a, a nema izvedbeni projekt, ako gradi graevinu, a nije osigurao struni nadzor graenja, ako utvrdi nepravilnosti u glavnom projektu ili graenju graevine koje mogu ugroziti ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, ako nakon proteka roka odreenog rjeenjem iz lanka 296. ZPUG-a nisu otklonjene utvrene nepravilnosti, ako graevinske radove izvodi osoba koja ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu,
109

 ako gradi graevinu nakon donoenja zakljuka kojim se doputa obnova postupka izdavanja rjeenja o uvjetima graenja odnosno izdavanja graevinske dozvole. U sluaju kada graevinski inspektor prije donoenja rjeenja na mjestu nareuje i zatvara gradilite posebnim slubenim znakom i peaenjem onemoguuje koritenje orua, strojeva i drugih sredstava za rad, tada e nadlena policijska uprava po potrebi udaljiti s gradilita izvoaa koji izvodi graevinske radove. U sluaju obustave graenja na graevini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske graevinski e inspektor obavijest o tome dostaviti tijelu dravne uprave nadlenom za poslove kulture i nadlenoj policijskoj upravi.

12.2.18. Uklanjanje graevine

U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski e inspektor rjeenjem investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje graevine odnosno njezina dijela: ako se gradi ili je izgraena bez konanog, odnosno pravomonog rjeenja o uvjetima graenja, graevinske dozvole, odnosno bez potvrenoga glavnog projekta, ako se gradi protivno konanom, odnosno pravomonom rjeenju o uvjetima graenja, graevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrenom glavnom projektu, odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rjeenja o uvjetima graenja, izmjeni i/ili dopuni glavnoga projekta, odnosno potvrde glavnoga projekta i izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole, tako da je vanjska tlocrtna povrina graevine, mjerena kao tlocrtna projekcija najistaknutijih dijelova graevine vea od maksimalno dozvoljene, i/ili nije potivana propisana udaljenost obveznoga graevinskoga pravca, odnosno regulacijskoga pravca, i/ili je graevina smjetena na manjoj udaljenosti od granice graevne estice ili druge graevine od najmanje udaljenosti dozvoljene dokumentom prostornog ureenja i/ili je broj izgraenih etaa vei od dozvoljenog, u kojem sluaju se smatra graevinom koja se gradi, odnosno koja je izgraena bez tih akata, ako je izgraena protivno konanom, odnosno pravomonom rjeenju o uvjetima graenja, graevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrenom glavnom projektu, odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rjeenja o uvjetima graenja, izmjeni i/ili dopuni glavnoga projekta, odnosno potvrde glavnoga projekta i izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole, ako je stanje izvedene graevine protivno rjeenju o izvedenom stanju (l. 241.), odnosno potvrdi izvedenog stanja (l. 244.),
110

 ako tijekom graenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugroena stabilnost graevine i stabilnost okolnih graevina ili je na drugi nain ugroen ivot ljudi, ako u odreenom roku ne postupi prema lanku 238. stavku 3. ZPUG-a, ako je izgraen za vrijeme obnove postupka izdavanja akta kojim se odobrava graenje, ako se radi o graevini oteenoj ili poruenoj u domovinskom ratu, a Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka izdalo je potvrdu da graevinu nije mogue uvrstiti u projekt obnove ratom oteenih ili poruenih graevina. U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor rjeenjem e investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje: privremene graevine koja nije uklonjena u propisanom roku, postojee graevine koja nije uklonjena prije graenja zamjenske graevine. Graevinski inspektor prije donoenja rjeenja o obustavi graenja na mjestu nareuje i zatvara gradilite posebnim slubenim znakom i peaenjem onemoguuje koritenje orua, strojeva i drugih sredstava za rad, a nadlena policijska uprava prema potrebi e udaljiti s gradilita izvoaa koji izvodi graevinske radove. Rjeenjem o obustavi graenja graevinski e inspektor odrediti rok u kojem je investitor duan ukloniti graevinu ili njezin dio. Rjeenjem o obustavi graenja graevinski inspektor odreuje i nain izvrenja inspekcijskog rjeenja putem druge osobe te ujedno upozorava investitora, odnosno vlasnika graevine da e se uklanjanju graevine, odnosno njezina dijela pristupiti najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrenja da investitor, odnosno vlasnik nije postupio prema nareenom i da e se ukloniti svi dijelovi graevine izgraeni nakon donoenja rjeenja. Na temelju rjeenja o obustavi graenja bez donoenja dopunskog odnosno posebnog rjeenja, uklonit e se i oni dijelovi graevine koji bi nakon uklanjanja dijela graevine uklanjanje kojega je nareeno, mogli biti opasnost za ivot i zdravlje ljudi, druge graevine ili stabilnost tla na okolnom zemljitu. Na temelju rjeenja o obustavi graenja, osim dijela graevine, uklonit e, se bez donoenja posebnog rjeenja, i dio graevine koji nakon uklanjanja navedenoga dijela, ne ispunjava bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti. Ako je graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, graevinski e inspektor prije donoenja rjeenja o obustavi graenja zatraiti od tijela dravne uprave nadlenog za poslove zatite kulturnih dobara, da odlui o mogunosti uklanjanja te graevine ili njezina dijela. Rjeenje o obustavi graenja graevinski inspektor donosi i ako utvrdi da je potvreni glavni projekt izraen protivno lokacijskim uvjetima iz lokacijske dozvole.
111

Iznimno, rjeenjem o obustavi graenja, graevinski inspektor nee investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje graevine ili njezina dijela (potporni zidovi, podzemne graevine u neposrednoj blizini drugih graevina i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za ivot ljudi, druge graevine ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, nego e investitoru, odnosno vlasniku narediti izradu projekta sanacije od ovlatene osobe. Investitor je takvu graevinu odnosno njezin dio obvezan oznaiti opasnom i nakon izrade projekta sanacije od ovlatene osobe ukloniti putem ovlatenog izvoaa tu graevinu odnosno njezin dio sukladno projektu sanacije.

12.2.19. Zabrana uklanjanja graevine

U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor rjeenjem nareuje investitoru, odnosno vlasniku zabranu daljnjeg uklanjanja graevine odnosno njezina dijela ako se graevina ili njezin dio uklanja bez konanog, odnosno pravomonog akta kojim se odobrava uklanjanje iz lanka 273. stavka 1. ZPUG-a. Graevinski inspektor prije donoenja rjeenja o zabrani daljnjeg uklanjanja graevine na mjestu nareuje i zatvara gradilite posebnim slubenim znakom, a nadlena policijska uprava prema potrebi e udaljiti s gradilita izvoaa koji izvodi graevinske radove. Ako se uklanja graevina za koju je izdano rjeenje o zabrani daljnjeg uklanjanja graevine, graevinski e inspektor rjeenje o uklanjanju dostaviti nadlenoj policijskoj upravi na znanje, a ako je graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i tijelu nadlenom za poslove zatite kulturnih dobara.

12.2.20. Izvrenje inspekcijskog rjeenja

Trokovi izvrenja inspekcijskog rjeenja namiruju se iz dravnoga prorauna do naplate od izvrenika. Iznimno, na zahtjev jedinice lokalne samouprave na podruju koje se provodi izvrenje inspekcijskog rjeenja, trokovi izvrenja tog rjeenja namiruju se iz prorauna jedinice lokalne samouprave do naplate od izvrenika. Ako se trokovi izvrenja rjeenja namiruju iz prorauna jedinice lokalne samouprave, trokovi tog izvrenja rjeenja naknauju se od izvrenika u korist prorauna jedinice lokalne samouprave. Radi nesmetanog izvrenja inspekcijskog rjeenja nadlena policijska uprava prethodno osigurava graevinu, gradilite i pristup na gradilite od ljudi i stvari za vrijeme izvrenja inspekcijskog rjeenja.
112

Trokovi izvrenja inspekcijskog rjeenja donesenog nepoznatom investitoru namiruju se iz dravnoga prorauna. Graevinski inspektor sastavlja zapisnik o izvrenom uklanjanju graevine koji se dostavlja katastarskom uredu. Nakon isteka roka od deset godina od dana kad je inspekcijsko rjeenje postalo konano ne moe se izvriti. U rok odreen rjeenjem ne uraunava se vrijeme proteklo od dana pokretanja postupka za zadravanje objekta u prostoru prema Zakonu o postupanju s objektima graenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za graenje do pravomonog okonanja toga postupka. Izvrenje inspekcijskog rjeenja poinje dostavom rjeenja stranci.

12.2.21. Ponitenje i ukidanje akata po pravu nadzora

Ako graevinski inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da su aktima kojima se odobrava graenje, uklanjanje graevine, odnosno izvedeno stanje koji su konani u upravnom postupku, oito povrijeene materijalne odredbe ZPUG-a, predloit e Ministarstvu da takav akt poniti po pravu nadzora. Ako graevinski inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da su uporabnom dozvolom, koja je konana u upravnom postupku, oito povrijeene materijalne odredbe ZPUG-a, predloit e Ministarstvu da takav akt ukine po pravu nadzora.

113

III. GRAEVINSKO PRIVATNO PRAVO

1. Uvod
Graevinsko privatno pravo dijeli se na dva pravna podruja stvarno pravo i obvezno pravo koja, inae, zajedno s nasljednim pravom ine pravnu granu graansko pravo8. Budui da se obavljanjem graevinske djelatnosti bave trgovaka drutva i zike osobe u svojstvu obrtnika za graevinsko privatno pravo relevantni su i propisi koji ureuju materiju trgovakih drutava i obrta, te openito propisi trgovakoga prava. Izvoai graevinskih radova esto su subjekti trgovakoga prava jer se trgovako pravo ne odnosi iskljuivo na trgovce u uem smislu (osobe koje se kao svojom djelatnosti bave kupnjom i prodajom robe, tj. pokretnih stvari), nego i na pravne subjekte (zike ili pravne osobe) koji samostalno trajno obavljaju gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu. Izgradnja graevina gospodarska je djelatnost izvoaa graevinskih radova jer on izgradnjom graevine ostvaruje dobit. Izvoai graevinskih radova stupaju u pravne odnose s drugim subjektima trgovakoga prava, npr. investitorima koji ulau nancijska sredstva u izgradnju s namjerom prodaje dijelova graevinskog objekta (stanova, poslovnih prostora) ili radi izgradnje za potrebe obavljanja svoje gospodarske djelatnosti. U tim sluajevima izvoai graevinskih radova i investitori sklapaju trgovake ugovore. Za graevinsko privatno pravo vani su instituti stvarnog i obveznog prava. Stvarno pravo skup je pravnih pravila koja ureuju pravne odnose u koje pravni subjekti stupaju glede stvari. Stvarno pravo ureuje institute posjeda, vlasnitva, prava graenja, zalonoga prava i drugih stvarnih prava, a takoer obuhvaa materiju zemljinih knjiga. Obvezno pravo je skup pravnih pravila koja ureuju pravne odnose u koje pravni subjekti stupaju glede inidbe. inidba je svaka pozitivna (davanje, injenje) ili negativna (trpljenje, proputanje) ljudska radnja koju je dunik duan ispuniti
Iako izmeu pojmova graansko i privatno pravo postoje znatne razlike, u ovoj knjizi pojmovi graansko i privatno pravo koriste se kao istoznanice. Naziv graansko pravo potjee jo iz povijesti, kada su se pravila graanskoga prava primjenjivala samo na one ljude kojima je pravni poredak priznavao pravni poloaj graanina, a nije se npr. primjenjivalo na strance i osobe koje nisu imale graanski status.
8

115

vjerovniku. Pravni odnos u kojem je objekt inidba naziva se obveznopravni odnos, a katkad ga se naziva i duniko-vjerovniki odnos. Obvezno pravo obuhvaa institute ugovora i izvanugovornih obveza. Ugovori koji su izravno relevantni za graevinsku djelatnost jesu ugovor o kupoprodaji, ugovor o graenju i ugovor o djelu. U izvanugovornom dijelu obveznoga prava najvanije mjesto pripada institutu odgovornosti za tetu. U velikom broju europskih pravnih poredaka graansko pravo ureeno je graanskim zakonicima. U odnosima izmeu trgovaca primjenjuju se trgovaki zakonici. No, u naem pravnom poretku graansko i trgovako pravo ureeno je veim brojem posebnih zakona. To su ujedno i pravni izvori graevinskoga privatnoga prava. Glavni izvori graevinskoga privatnoga prava jesu: Zakon o obveznim odnosima9 Narodne novine, br. 35./05. i 41./08. Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima Narodne novine, br. 91./96., 68./98., 137./99., 22./00., 73./00., 114./01., 79./06. i 141./06. Zakon o zemljinim knjigama Narodne novine, br. 91./96., 68./98., 137./99., 114./01. i 100./04. Zakon o trgovakim drutvima Narodne novine, br. 111./93., 34./99., 52./00., 118./03. i 107./07.

2. Stvarnopravni odnosi
2.1. Stvar
Stvarna prava postoje neposredno na stvarima. Po tome se stvarnopravni odnosi razlikuju od obveznopravnih odnosa. Vlasnik ima pravo na stvari na kojoj ima pravo vlasnitva neposredno. Vjerovnik (nositelj prava ili ovlatenik u obveznopravnom
9 Zakon o obveznim odnosim, Narodne novine, br. 35./05. Taj je Zakon stupio na snagu 1. sijenja 2006. Prije stupanja na snagu toga propisa bio je na snazi Zakon o obveznim odnosima iz 1978. godine, koji je 1991. godine preuzet u hrvatsko zakonodavstvo Zakonom o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 53./91.) i vie je puta mijenjan i dopunjavan (izmjene i dopune objavljene su u Narodnim novinama, br. 73./91., 3./94., 7./96., 112./99. i 88./01.). Novi ZOO primjenjuje se na sve obveznopravne odnose koji su nastali nakon to je stupio na snagu.

116

odnosu) nema pravo na stvar, ve ima pravo traiti od dunika da mu dunik ispuni obvezu koja se u konkretnom sluaju moe sastojati u predaji stvari. Tek kad dunik preda vjerovniku stvar, vjerovnik e postati vlasnik. Ako vjerovnik sam uzme stvar u posjed nee stei vlasnitvo. Vlasnitvo, kao glavno stvarno pravo, ovlauje svojeg nositelja (vlasnika) da sa svojom stvari ini to ga je volja i da svakog drugog iskljui od zahvata u svoju stvar. Stvarna prava u naelu mogu postojati samo na stvarima. Stvar je tjelesni (materijalni) dio prirode razliit od ljudi koji slui ljudima za uporabu. Stvar je i sve drugo to je zakonom izjednaeno sa stvarima, kao to su to npr. prirodne sile ako su podlone ljudskoj vlasti, idealni dijelovi stvari te neka prava. Stvari se dijele s obzirom na vei broj razliitih kriterija. Jedna od vanijih podjela jest podjela na pokretne i nepokretne stvari. Pokretne stvari jesu stvari koje mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da se tom prilikom ne unite. Nepokretne stvari ne mogu mijenjati poloaj u prostoru. K tome treba dodati da se u naem pravu nekretnina denira kao zemljina estica i sve to je razmjerno trajno spojeno sa zemljinom esticom. Sve to je razmjerno trajno spojeno sa zemljinom esticom ini dio nekretnine, a ne samostalnu nekretninu (naelo pravnog jedinstva nekretnine). To se odnosi i na sve to je izgraeno ili dograeno na zemljinoj estici. Stoga zemljite na kojem je izgraena zgrada predstavlja jednu, a ne dvije nekretnine, pri emu je nekretnina samo zemljite, a izgraena zgrada je dio tog zemljita. To je posljedica djelovanja naela pravnog jedinstva nekretnine. U ne tako davnoj prolosti u Republici Hrvatskoj nije djelovalo naelo pravnog jedinstva nekretnine, pa se razlikovalo pravo vlasnitva nekretnine od prava koja su postojala na zemljitu. Podjela na pokretne i nepokretne stvari vana je za stjecanje prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. Osim toga, vana je i za obvezno pravo jer ugovori o kupoprodaji ili zamjeni nekretnina moraju biti sklopljeni u pisanom obliku. Stvari se dijele i po drugim kriterijima. Prema kriteriju prometnosti postoje stvari u prometu, stvari ograniene u prometu, stvari izvan prometa. Ovisno o tome dolazi li ve kod jedne uporabe stvari do njihova unitenja i vidnog umanjenja koliine stvari se dijele na potrone i nepotrone stvari. Stvari se takoer dijele na zamjenjive i nezamjenjive stvari te na djeljive i nedjeljive stvari.

117

2.2. Posjed
Od stvarnog prava treba razlikovati posjed. Svako stvarno pravo, pa tako i vlasnitvo, jest pravo, a posjed nije pravo nego faktina vlast na stvari. Posjed moe imati i osoba koja nema nikakvo stvarno ili bilo koje drugo pravo. Osoba koja je ukrala stvar ima posjed stvari iako nema nikakvo pravo na stvari niti ga moe stei. Iako je posjed faktina vlast, a ne pravo, ipak je relevantan za pravo. Posjed daje osobi koja ga ima pravo na zatitu posjeda. Posjednika pokretne stvari smatra se njezinim vlasnikom. Posjed je takoer relevantan za stjecanje prava vlasnitva na pokretnim stvarima. Stoga kupac pokretne stvari nee stei pravo vlasnitva na njoj u trenutku sklapanja ugovora ili isplate cijene, nego tek kada mu stvar bude predana u posjed. Kod nekretnina posjed u pravilu nije relevantan za stjecanje prava vlasnitva jer u tom sluaju ulogu posjeda igraju zemljine knjige. No, u stjecanju prava vlasnitva dosjelou posjed je relevantan i za stjecanje prava vlasnitva na nekretninama jer se za stjecanje vlasnitva dosjelou (i na pokretninama i na nekretninama) trai da stjecatelj posjeduje stvar (pokretnu ili nepokretnu) odreeno vrijeme i da posjed ispunjava odreene pretpostavke. Iako posjed nije pravo, pravni poredak prua zatitu posjednicima, ak i ako nemaju pravo na posjed (npr. nisu vlasnici niti imaju drugo pravo koje ih ovlauje na posjed). Posjed se titi iako nije pravo da bi se sprijeilo samovlasno postupanje pravnih subjekata i osigurao mir u pravnom poretku. Tako npr. iako je kupac platio cijenu, on ne smije samovlasno oduzeti posjed kupljene stvari prodavatelju. Ako to uini, bez obzira to inae ima pravo zahtijevati od prodavatelja da mu preda kupljenu stvar, poinit e smetanje posjeda. Posjed se moe tititi samo u odreenom roku nakon to je smetan. Taj rok iznosi 30 dana od saznanja za in smetanja i osobu koja je posjed smetala, a najkasnije u roku od 1 godine od poinjenoga smetanja. Posjed se moe tititi na dva naina sudskom zatitom i doputenom samopomoi. Sudska je zatita pravilo, a samopomo iznimka, to znai da se pravni subjekti smiju posluiti samopomoi samo kada se za to ispune odreene pretpostavke. To su: opasnost od smetanja posjeda mora biti neposredna, samopomo mora biti nuna jer bi sudska zatita uslijedila prekasno, sila ne smije biti vee jakosti nego li je primjerena okolnostima. Sudska zatita prua se u posebnom hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, potenje posjednika te neovisno o tome koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu drutvenom, javnom ili slinom interesu.

118

2.3. Zemljine knjige

Zemljine knjige (gruntovnica) javna su evidencija nekretnina, prava koje postoje na nekretninama i odreenih injenica koje su relevante za pravni promet nekretnina (npr. maloljetnost vlasnika, zabrana otuenja nekretnine, injenica da je graevina na nekretnini izgraena bez graevinske dozvole i sl.). Zemljine knjige slue da se svaka zainteresirana osoba moe upoznati s pravnim stanjem odreene nekretnine (tko je vlasnik, koja stvarna i druga prava postoje na nekretninama). Naime, pravno stanje nekretnine ne moe se utvrditi na samoj nekretnini jer osoba koja se nalazi na nekretnini (npr. stanuje u kui ili stanu) ne mora biti vlasnik nekretnine. Zemljine knjige vode opinski sudovi, a temelje se na sustavu realnih folija. Sustav realnih folija znai da se zemljine knjige vode prema nekretninama, tako da se uz svaku nekretninu upisanu u zemljinu knjigu upisuju vlasnici, prava na nekretnine te druge injenice odreene zakonom. Ako nekretnina promijeni vlasnika ime novog vlasnika upisuje se, a da se pri tome ne mijenja mjesto nekretnine u zemljinoj knjizi. Sustav realnih folija razlikuje se od sustava personalnih folija prema kojem je osnovi kriterij za evidentiranje nekretnina i prava koja postoje na njima osoba vlasnika. Zemljina knjiga sastoji se od glavne knjige, zbirke isprava, zbirke katastarskih planova i pomonih popisa (zemljina knjiga u irem smislu). Glavna knjiga i zbirka isprava ini zemljinu knjigu u uem smislu. Glavna knjiga sastoji se od zemljinoknjinih uloaka koji su uvezani u cjelinu. U svaki zemljinoknjini uloak upisuje se jedna ili vie katastarskih estica. Bez obzira na to koliko je katastarskih estica upisano u jedan uloak, sve one zajedno ine jedno zemljinoknjino tijelo, tj. jednu nekretninu. Zemljinoknjini uloak sastoji se od tri dijela: posjedovnica (list A) u koju se upisuju svi sastavni dijelovi zemljinoknjinoga tijela kao i ona stvarna prava koja postoje u korist zemljinoknjinoga tijela ili nekoga suvlasnikoga (idealnoga) dijela zemljinoknjinoga tijela, sve katastarske promjene koje se odnose na zemljinoknjino tijelo i javnopravna ogranienja u pravnom prometu zemljinoknjinoga tijela koja nisu ope naravi; vlastovnica (list B) u koju se upisuje pravo vlasnitva cijeloga zemljinoknjinoga tijela te ogranienja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede slobodnoga upravljanja ili glede raspolaganja zemljinoknjinim tijelom ili suvlasnikim dijelom; teretovnica (list C) u koju se upisuju stvarna prava kojima je optereeno zemljinoknjino tijelo ili idealni dio nekoga suvlasnika, kao i prava steena na tim pravima, pravo nazadkupa, prvokupa, najma i zakupa, ona ogranienja raspolaganja zemljinoknjinim tijelom ili suvlasnikim dijelom kojima je podvrgnut svagdanji vlasnik optereenoga dobra, zabrana optereenja ili otuenja.
119

U zbirku isprava ulau se isprave na temelju kojih su provedeni upisi u glavnoj knjizi. Zemljinoknjini postupak pisani je postupak, pa se upisi provode samo na temelju pisanih isprava, koje se ulau u zbirku isprava. Na taj se nain osigurava uvanje dokaza o tome da su bile ispunjene pretpostavke za upise. Osim toga, budui da upisi u glavnu knjigu zbog preglednosti moraju biti kratki, uvanjem isprava na temelju kojih je proveden upis omoguuje se sudu i strankama da uvidom u zbirku isprava steknu potpunije saznanje o pravnom prometu nekretninom. Zemljine knjige javna su evidencija. Stoga svatko moe zahtijevati uvid u zemljinu knjigu i iz nje dobiti izvatke odnosno ispise i prijepise. Pri tome osoba koja trai uvid u zemljinu knjigu, zbirku isprava, pomone popise i katastarske planove ne mora imati pravni interes. Pravni interes zahtijeva se za uvid u ostale zemljinoknjine spise. Zemljine knjige jedina su mjerodavna evidencija prava vlasnitva i drugih stvarnih prava na nekretninama. Zemljine knjige temelje se na podacima katastarske izmjere. Katastar nekretnina evidencija je o esticama zemljine povrine, zgradama i drugim graevinama koje trajno lee na zemljinoj povrini ili ispod nje te o posebnim pravnim reimima na zemljinoj povrini, ako zakonom nije drukije odreeno (l. 18. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina, Narodne novine, 16./07.). Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina jest katastarska estica. Katastarska estica dio je podruja katastarske opine, odnosno katastarskoga podruja na moru, odreen brojem katastarske estice i njezinim granicama. Katastarska izmjera prikupljanje je i obradba svih potrebnih podataka kojoj je svrha osnivanje katastarskih estica, evidentiranje zgrada i drugih graevina, evidentiranje posebnih pravnih reima na zemljitu i naina uporabe zemljita te izrada katastarskog operata katastra nekretnina (l. 27.). Tehnika reambulacija ogranieno je prikupljanje i obrada potrebnih podataka koje se provodi u svrhu u koju se provodi i katastarska izmjera (l. 28. st. 1.). U sklopu katastarske izmjere i tehnike reambulacije za katastarsku esticu prikupljaju se i obrauju sljedei podaci (l. 30.): 1. podaci o meama i drugim granicama, 2. podatak o adresi katastarske estice, 3. podaci o nainu uporabe katastarske estice i njezinih dijelova, 4. podaci o povrini katastarske estice te o povrinama dijelova katastarske estice koji se upotrebljavaju na razliiti nain, 5. podaci o posebnim pravnim reimima koji su uspostavljeni na katastarskoj estici (pomorsko dobro, vodno dobro, kulturno dobro, strogi rezervat, nacionalni park, podruje graninoga prijelaza, itd.).
120

Podacima o meama i drugim granicama (podaci o lomnim tokama mea i drugih granica) te podatkom o adresi katastarske estice opisuje se njezin poloaj i oblik (l. 31. st. 1.). Vrste upisa u zemljinu knjigu jesu uknjiba, predbiljeba, zabiljeba i upis uiniti vidljivim. Predmet upisa u zemljine knjige jesu: sva stvarna prava na nekretnini, 4 obvezna prava (pravo nazadkupa, prvokupa, najma i zakupa), koncesija. Stvarna prava na nekretninama stjeu se upisom u zemljine knjige u stjecanju na temelju pravnoga posla. To znai da, iako se u pravnom prometu nekretninama nekretnine predaju u posjed kupca, za stjecanje vlasnitva nije vano je li nekretnina predana u posjed kupcu, ve je li pravo vlasnitva kupca upisano u zemljinu knjigu. Kada se stvarna prava stjeu nasljeivanjem, odlukom suda ili drugog tijela nadlene vlasti ili na temelju zakona, upis nije pretpostavka za stjecanje stvarnih prava, ali se promjena nositelja stvarnih prava moe upisati u zemljinu knjigu. tovie, u tim se sluajevima preporuuje upisati stjecanje stvarnih prava da bi stjecateljevo pravo djelovalo prema svima. U zemljinu knjigu mogu se upisati i neka obvezna prava, kao i koncesija. Stvarna prava te obvezna prava koja se mogu upisati u zemljinu knjigu i koncesije obuhvaena su zajednikim nazivom knjina prava. Meutim, treba voditi rauna o tome da se samo stvarna prava stjeu upisom u zemljinu knjigu. Obvezna prava koja se mogu upisati u zemljinu knjigu te koncesije stjeu se prije nego to se upisuju u zemljinu knjigu.

2.4. Stvarna prava

Na stvarima subjekti mogu imati stvarna prava. Broj stvarnih prava u naem pravu odreen je ZV-om. Stvarnih prava u naem pravnom poretku ima ukupno pet. To su: pravo vlasnitva, pravo graenja, zalono pravo, slunosti, pravo iz stvarnoga prava.
121

Sva stvarna prava osim prava vlasnitva nazivaju se ograniena stvarna prava, jer je jedino pravo vlasnitva neogranieno. Naime, jedino je vlasnik ovlaten sa svojom stvari initi to ga je volja i iskljuiti svakog da intervenira u njegovu stvar. Nositelji svih drugih stvarnih prava smiju raditi sa stvari samo ono na to ih ovlauje zakon. Ograniena stvarna prava se jo nazivaju i stvarna prava na tuoj stvari.

2.4.1. Vlasnitvo
2.4.1.1. Pojam i objekt Vlasnitvo je stvarno pravo koje svojeg vlasnika ovlauje da sa svojom stvari ini to ga je volja te da svakoga drugog iskljui od zahvata u svoju stvar. Vlasnika su ovlatenja, izmeu ostalog, pravo posjedovanja, uporabe, koritenja i raspolaganja. Pravo vlasnitva pojmovno je bezgranino, a sva druga stvarna prava nazivaju se ograniena stvarna prava. Ograniena stvarna prava katkad se nazivaju i stvarna prava na tuoj stvari. Za razliku od prava vlasnitva kod ogranienih stvarnih prava sadraj ovlatenja nositelja ogranienih stvarnih prava odreen je zakonom. Objekt prava vlasnitva moe biti samo stvar. No, sve stvari ne mogu biti objekt prava vlasnitva. Stvari koje su izvan prometa, a to su u naem pravnom poretku opa dobra ne mogu biti ni u ijem vlasnitvu. Opa dobra oni su dijelovi prirode koji po svojim svojstvima ne mogu biti u vlasti niti jedne zike ili pravne osobe pojedinano, nego su na uporabi svih, kao to su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru te morska obala. Opa dobra mogu biti i druge stvari za koje je zakonom odreeno da su opa dobra (npr. javne ceste). Na opim dobrima uope ne moe postojati pravo vlasnitva pa stoga opa dobra nisu niti u vlasnitvu Republike Hrvatske i drugih osoba javnoga prava. No, iako nisu u pravu vlasnitva Republike Hrvatske, ona vodi brigu o opim dobrima, njima upravlja i za to odgovara. Od opih dobara valja razlikovati javna dobra. Na javnim dobrima moe postojati pravo vlasnitva i ona su u vlasnitvu osoba javnoga prava. U Republici Hrvatskoj postoji samo jedna vrsta prava vlasnitva. To znai da su izjednaeni svi vlasnici, te da se npr. ne razlikuju prava vlasnitva koja pripadaju Republici Hrvatskoj, upanijama, gradovima, opinama, ustanovama, trgovakim drutvima, zikim osobama itd. Isto tako iz injenice da u Republici Hrvatskoj postoji jedna vrsta vlasnitva proizlazi da kada vie osoba ima pravo vlasnitva na istoj stvari, to nije posebna vrsta prava vlasnitva nego samo poseban nain na koji vie osoba sudjeluje u pravu vlasnitva.
122

2.4.1.2. Oblici sudjelovanja vie osoba u pravu vlasnitva 2.4.1.2.1. Suvlasnitvo i zajedniko vlasnitvo Suvlasnitvo je vlasnitvo vie osoba na istoj ziki nepodijeljenoj stvari prema udjelima koji su idealno/alikvotno odreeni. Meu suvlasnicima nije podijeljena sama stvar. Idealna podjela stvari znai da stvar nije podijeljena realno. Alikvotno odreeni udjeli znae da je izmeu suvlasnika podijeljeno pravo vlasnitva na alikvotne dijelove. Svaki suvlasnik vlasnik je svakog pa i najmanjeg dijela stvari u granicama svojeg suvlasnikog dijela. Ono to je zapravo podijeljeno izmeu suvlasnika jest pravo vlasnitva, ali ne po sadraju, nego po obujmu. To znai da svakom suvlasniku pripadaju sve vlasnike ovlasti, samo u odreenom dijelu. Suvlasnitvo se uobiajeno odreuje razlomkom, pa ako su npr. dvije osobe suvlasnici stvari tada svaka ima suvlasnikoga dijela (ili svaki po prava vlasnitva). Suvlasnici ne moraju imati suvalsnike dijelove iste veliine. Bilo koji omjer veliine suvlasnikih dijelova izmeu suvlasnika dolazi u obzir, jedino je bitno da ukupni zbroj suvlasnikih dijelova iznosi 1. Suvlasnitvo uobiajeno prestaje razvrgnuem suvlasnitva. Razvrgnue suvlasnitva moe se provesti na razliite naine, a za posljedicu ima individualno vlasnitvo. Zajedniko vlasnitvo jest vlasnitvo vie osoba na istoj ziki nepodijeljenoj stvari prema udjelima koji nisu odreeni, ali su odredivi. Zajedniko vlasnitvo iznimka je u pravnom sustavu Republike Hrvatske. To znai da moe postojati jedino kad je to izriito propisano. Nakon to se kod zajednikog vlasnitva odredi veliina udjela, zajedniko vlasnitvo prestaje, a nastaje suvlasnitvo. Nakon toga bivi zajedniki vlasnici mogu nastaviti sudjelovati u pravu vlasnitva kao suvlasnici, a mogu i provesti razvrgnue suvlasnitva.

2.4.1.2.2. Etano vlasnitvo 2.4.1.2.2.1. Pojam i objekt etanog vlasnitva Etano vlasnitvo jest vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili prava graenja sa zgradom pri emu je etani vlasnik suvlasnik itave nekretnine, a za razliku od suvlasnitva na kojem nije uspostavljeno etano vlasnitvo, suvlasnika ovlatenja etanoga vlasnika koncentrirana su na posebni dio nekretnine, kao da je njihov iskljuivi vlasnik. Etano vlasnitvo nije posebna vrsta vlasnitva nego suvlasnitvo cijele nekretnine koje se od klasinog
123

suvlasnitva razlikuje po tome to etani vlasnik na dijelu na kojem je uspostavljeno njegovo etano vlasnitvo ima ovlatenja kao da je vlasnik. Etano vlasnitvo moe biti uspostavljeno na samostalnoj uporabnoj cjelini kao to su to npr. stan, poslovna prostorija, samostalne garae ili jasno omeena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. Etano vlasnitvo moe se protezati i na sporedne dijelove nekretnine kao to su to otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kuni vrtovi, mjesta za ostavljanje najvie do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. U usporedbi sa samostalnim uporabnim cjelinama sporedni dijelovi ne mogu biti samostalni objekt etanoga vlasnitva. To znai da etano vlasnitvo ne moe postojati samo na balkonu ili terasi, ali ako npr. etano vlasnitvo postoji na stanu tada se moe sa stana proiriti (protegnuti) i na balkon ili terasu. Ako se u tom sluaju promijeni vlasnik stana tada e novi vlasnik stei ne samo pravo etanog vlasnitva na stanu nego i na balkonu ili terasi. Da bi se etano vlasnitvo moglo protegnuti sa samostalne uporabe cjeline na sporedne dijelove, sporedni dio mora biti jasno razgranien u odnosu na ostale dijelove nekretnine, te dostupan s mee nekretnine ili iz njezinih zajednikih dijelova ili iz samostalne uporabne cjeline s koje e se etano vlasnitvo protegnuti na sporedni dio. Etano vlasnitvo ne moe postojati na tzv. zajednikim dijelovima nekretnine (hodnici, dizala, protupoarni prolazi i sl.).

2.4.1.2.2.2. Osnivanje etanog vlasnitva Etano vlasnitvo moe se osnivati na tri razliita naina. Etano vlasnitvo moe se osnovati na zahtjev suvlasnika koji ima odgovarajui dio suvlasnitva. Suvlasniki dio je odgovarajui ako je jednak ili vei od odnosa korisne vrijednosti stana, odnosno druge samostalne prostorije glede koje se trai uspostava etanog vlasnitva prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. Osim to suvlasnik mora imati odgovarajui dio, on mora ishoditi suglasnost ostalih suvlasnika za osnivanje etanog vlasnitva, odluku suda o korisnim vrijednostima, potvrdu upravne vlasti da je odreeni stan ili druga prostorija u odreenoj zgradi i na odreenoj zemljinoj estici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadravati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgraeni u skladu s dozvolom nadlenog tijela. Tu potvrdu moe zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgraena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrenim graevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu. I na kraju, kada se ispune sve te pretpostavke, potrebno je upisati etano vlasnitvo u zemljinu knjigu.
124

Etano vlasnitvo moe se osnovati i na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine. U tom sluaju uzima se da je suvlasniki dio odgovarajui dio, pa tada pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci. Etano vlasnitvo moe se osnovati i u situaciji kada je samo jedna osoba vlasnik nekretnine. Naime, vlasnik zemljita sa zgradom, odnosno nositelj prava graenja sa zgradom moe izjaviti da dijeli svoje pravo vlasnitva na suvlasnike dijelove i pritom sa svakim od tih dijelova uspostaviti pravo vlasnitva na odreenom stanu ili drugom posebnom dijelu u zgradi. Da bi u tom sluaju nastalo etano vlasnitvo, trebaju se ispuniti i pretpostavke pod kojima je mogua uspostava prava vlasnitva na posebnim dijelovima zgrade, s time da pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje odgovarajua odredba vlasnika zemljita, odnosno nositelja prava graenja. Etano vlasnitvo se u tom sluaju moe osnovati i kada zgrada tek treba biti izgraena. Naravno, etano vlasnitvo zaista e nastati ako zgrada zaista bude izgraena. Smisao takvog osnivanja etanog vlasnitva jednostavan je. Naime, kupci stanova, poslovnih prostora i drugih samostalnih uporabnih cjelina u zgradama ele kupiti etano vlasnitvo, a ne suvlasnitvo s kojim e kasnije povezati vlasnitvo posebnoga dijela. Stoga je prodavatelj taj koji e osnovati etano vlasnitvo unaprijed, to znai dok je jedini vlasnik itave nekretnine.

2.4.1.2.2.3. Prava i obveze etanih vlasnika Nakon to je osnovano etano vlasnitvo etani vlasnik ima odreena prava i obveze. Etani vlasnik ima pravo initi s posebnim dijelom to eli, naravno, pod pretpostavkom da time ne vrijea tua prava i prisilne pravne propise. Etani vlasnik ima pravo uporabljati i iskoritavati posebni dio na kojem ima etano vlasnitvo. Stoga je etani vlasnik ovlaten ivjeti u svojem stanu, obavljati poslovnu djelatnost u poslovnoj prostoriji, a isto tako i dati stan, poslovnu prostoriju ili drugi objekt etanog vlasnitva u najam, zakup i sl. Etani vlasnik ovlaten je izvriti preinake na svojem posebnom dijelu, ali je pri tome duan potivati graevinske propise. Etani je vlasnik takoer ovlaten zahtijevati popravljanje tete koju je pretrpio radi odravanja i popravaka na zajednikim dijelovima, odnosno tete koju mu je u vezi s preinakama prouzroio drugi suvlasnik. Uz pravo na popravljanje tete etani vlasnik ima pravo zahtijevati primjereno osiguranje od tete. Osim prava etani vlasnik ima i odreene obveze. Etani vlasnik duan je odravati posebni dio na kojem ima etano vlasnitvo te odgovara za tetu ako ona nastane kao posljedica neodravanja. Etani vlasnik duan je dopustiti pristup i uporabu svojeg posebnog dijela, ako je to potrebno radi popravaka zajednikih di125

jelova, a ako uskrati pristup i uporabu odgovoran je za tetu. Etani vlasnik duan je popraviti tetu koja nastane zato to je obavljao promjene na svojem posebnom dijelu. Etani vlasnik duan je dati osiguranje te snosi sve javne obveze i terete koji se odnose na njegovo etano vlasnitvo. Budui da uspostavom etanoga vlasnitva ne prestaje suvlasnitvo cijele nekretnine, etani vlasnik ima odreena prava i obveze glede cijele nekretnine. To su: pravo upravljati nekretninom, dunost stvaranja zajednike priuve, odreivanje zajednikog upravitelja.

2.4.1.2.2.4. Raspolaganje etanim vlasnitvom Etano vlasnitvo moe se prenositi samo zajedno sa suvlasnikim dijelom s kojim je neodvojivo povezano. To znai da etani vlasnik ne moe prodati stan ili poslovni prostor, a da istovremeno ne proda i suvlasniki dio s kojim je povezano etano vlasnitvo na stanu ili poslovnom prostoru. I obrnuto, etani vlasnik ne moe prodati suvlasniki dio s kojim je povezano etano vlasnitvo na stanu ili poslovnom prostoru, a zadrati etano vlasnitvo stana ili poslovnog prostora. Isto se odnosi i na druge oblike raspolaganja etanim vlasnitvom (npr. osnivanje hipoteke). Etani vlasnik moe raspolagati etanim vlasnitvom bez suglasnosti ostalih suvlasnika. U tom je smislu svaki etani vlasnik, kao i bilo koji drugi suvlasnik, potpuni vlasnik svojeg suvlasnikoga dijela.

2.4.1.3. Stjecanje prava vlasnitva Pravo vlasnitva moe se stei kada se za to ispune odgovarajue pretpostavke. U svakom sluaju da bi netko mogao stei pravo vlasnitva moraju biti ispunjene tzv. ope pretpostavke za stjecanje prava vlasnitva. To su: sposobnost stvari u naelu su sve stvari sposobne za stjecanje prava vlasnitva, osim opih dobara, jer su opa dobra stvari izvan prometa, sposobnost stjecatelja u naelu su svi pravni subjekti (zike i pravne osobe) sposobni za stjecanje prava vlasnitva, no postoje neki izuzetci, npr. za stjecanje prava vlasnitva na nekretninama osobe koje nisu hrvatski dravljani, pravni temelj za stjecanje koji moe biti: pravni posao, odluka suda ili drugoga tijela nadlene vlasti, nasljeivanje, zakon.

126

2.4.1.3.1. Stjecanje na temelju pravnoga posla Da bi netko stekao pravo vlasnitva na temelju pravnoga posla (ugovor), mora sklopiti pravni posao s vlasnikom stvari, a taj pravni posao mora biti usmjeren na stjecanje prava vlasnitva te se vlasnitvo mora stei na nain predvien zakonom. Prema tome, pretpostavke za stjecanje prava vlasnitva na temelju pravnoga posla su: vlasnitvo prednika, valjani pravni posao i ispravan nain stjecanja. Na temelju pravnoga posla moe se stei pravo vlasnitva samo ako osoba koja eli stei pravo vlasnitva sklopi pravni posao s vlasnikom. U tom se sluaju govori o vlasnitvu prednika. Taj pravni posao mora biti usmjeren na stjecanje prava vlasnitva pa se tako pravo vlasnitva moe stei na temelju ugovora o kupoprodaji, ugovora o zamjeni, ugovora o darovanju, ugovora o zajmu i drugih ugovora koji imaju za cilj stjecanje prava vlasnitva. Pravo vlasnitva ne moe se stei na temelju ugovora o posudbi, ugovora o najmu, ugovora o zakupu ili drugih ugovora koji nemaju za cilj stjecanje prava vlasnitva. Da bi stjecatelj stekao pravo vlasnitva na temelju pravnoga posla, nije dovoljno da s vlasnikom stvari sklopi pravni posao usmjeren na stjecanje prava vlasnitva, nego i da stekne pravo vlasnitva na ispravan nain. Kupac koji je kupio neku stvar nee stei pravo vlasnitva samo zato to je sklopio kupoprodajni ugovor, pa ak ni ako je potpuno isplatio kupovnu cijenu. Da bi stekao pravo vlasnitva na ispravan nain stjecanja za pokretne je stvari predaja stvari u posjed, a za nepokretne stvari upis stjecateljeva prava vlasnitva u zemljine knjige.

2.4.1.3.2. Stjecanje na temelju odluke suda ili drugoga tijela nadlene vlasti Vlasnitvo se moe stei i na temelju odluke suda ili drugog tijela nadlene vlasti. Vlasnitvo se moe stei na temelju odluke suda ili drugoga tijela nadlene vlasti samo u sluajevima odreenim zakonom. Zakon predvia taj nain stjecanja prava vlasnitva u sluaju konskacije. Konskacija je kaznena mjera koja se izrie u kaznenom ili prekrajnom postupku kada se oduzimaju stvari kojima je poinjeno kazneno djelo odnosno prekraj (npr. oruje) ili su nastale poinjenjem kaznenoga djela odnosno prekraja (npr. opojne droge, krivotvorene isprave) ili je imovinska korist steena kaznenim djelom ili prekrajem. Vlasnitvo u tom sluaju stjee Republika Hrvatska u trenutku pravomonosti odluke bez upisa u zemljinu knjigu odnosno bez stjecanja posjeda. Vlasnitvo se stjee na temelju odluke suda ili drugoga tijela nadlene vlasti u sluaju izvlatenja. Izvlatenjem se oduzima stvar iz vlasnitva dotadanjega vlasnika da bi vlasnitvo stekao korisnik izvlatenja. Izvlatenje se moe poduzeti
127

samo ako je u interesu Republike Hrvatske. Tako npr. izvlatenje se provodi kod izgradnje objekata prometne i komunalne infrastrukture, bolnica, itd. Naime, kada bi se u tim sluajevima s vlasnicima nekretnina na kojima bi trebalo izgraditi odreene objekte trebao sklopiti ugovor i stei pravo vlasnitva na temelju pravnoga posla, to bi produljilo i poskupilo postupak stjecanja prava vlasnitva. Osim toga, budui da vlasnik nekretnine nije duan prodati svoju nekretninu, u nekim sluajevima izgradnja bi bila nemogua radi odbijanja vlasnika nekretnine da proda svoju nekretninu. Izvlatenje slui tome da se omogui stjecanje vlasnitva ak i kada vlasnik ne eli sklopiti pravni posao (drugim rijeima, prodati nekretninu). Naravno, i pri izvlatenju vlasnik nekretnine koji e izgubiti pravo vlasnitva ima pravo dobiti naknadu za nekretninu po trinoj vrijednosti nekretnine. Vlasnitvo se stjee na temelju odluke suda ili drugog nadlenoga tijela i u sluajevima davanja naknade za imovinu oduzetu u vrijeme socijalizma (denacionalizacija) i razvrgnua suvlasnitva.

2.4.1.3.3. Stjecanje na temelju nasljeivanja Vlasnitvo se moe stei i nasljeivanjem. Nasljednik e stei pravo vlasnitva nasljeivanjem pod pretpostavkom da je i ostavitelj bio vlasnik. Do stjecanja prava vlasnitva nasljeivanjem dolazi u trenutku smrti ostavitelja. To znai da za stjecanje prava vlasnitva nasljeivanjem nije potrebno da nasljednik stekne posjed pokretne stvari, odnosno da nasljednik bude upisan u zemljinu knjigu kao vlasnik. Nakon smrti ostavitelja vodi se ostavinski postupak u kojem se u pravilu donosi rjeenje o nasljeivanju, ali niti to nije pretpostavka za stjecanje prava vlasnitva. Rjeenjem o nasljeivanju samo se potvruje prijelaz prava vlasnitva koje je nastalo u trenutku smrti ostavitelja.

2.4.1.3.4. Stjecanje na temelju zakona Stjecanje prava vlasnitva na temelju zakona nije jedan sluaj stjecanja prava vlasnitva, nego niz meusobno razliitih sluajeva stjecanja prava vlasnitva. Za sve njih karakteristino je da se za stjecanje prava vlasnitva u tim sluajevima vlasnitvo stjee izvorno, to znai da stjecatelj svoje pravo vlasnitva ne temelji na vlasnitvu druge osobe, kao to je kod stjecanja na temelju pravnoga posla ili stjecanja nasljeivanjem. Kod stjecanja prava vlasnitva na temelju pravnog posla ili stjecanja prava vlasnitva nasljeivanjem stjecatelj e stei pravo vlasnitva samo ako je njegov prednik bio vlasnik.
128

Vlasnitvo se stjee na temelju zakona dosjelou, okupacijom, stjecanjem od nevlasnika, stjecanjem povjerenjem u zemljine knjige, priratajem itd. Dosjelost. Posjednik koji posjeduje stvar dovoljno dugo vremena, a nije njezin vlasnik, moe stei pravo vlasnitva dosjelou. Okupacija. Osoba koja uzme u posjed stvar koju je njezin vlasnik napustio ili koja nije ni u ijem vlasnitvu (niija stvar) stei e vlasnitvo na toj stvari. Okupacijom se moe stei iskljuivo pravo vlasnitva pokretnine. U Republici Hrvatskoj sve su nekretnine u neijem vlasnitvu. Naime, ak i ako se vlasnik neke nekretnine odrekne prava vlasnitva, nekretnina nee postati niija, nego e prijei u vlasnitvo Republike Hrvatske. Stjecanje od nevlasnika. Kada kupac kupi stvar koja nije bila u vlasnitvu prodavatelja, kupac nee moi stei pravo vlasnitva na temelju pravnoga posla, jer je jedna od pretpostavaka za to stjecanje vlasnitvo osobe koja prenosi pravo vlasnitva (u ovom sluaju prodavatelj). Pravo predvia za tu situaciju alternativni nain stjecanja. Naime, ako stjecatelj sklopi naplatni pravni posao10 usmjeren na stjecanje prava vlasnitva, a pri tome nije znao niti je imao razloga posumnjati da osoba s kojom je sklopio pravni posao nije vlasnik stvari, te mu stvar bude predana u neposredan posjed, moe stei pravo vlasnitva. Stjecatelj u tom sluaju ipak nee stei pravo vlasnitva ako je stvar vlasniku bila ukradena ili ju je zametnuo ili izgubio. Dakle, do stjecanja vlasnitva od nevlasnika dolazi npr. kad je osobi koja je prodala tuu stvar vlasnik tu stvar posudio ili dao u najam ili zakup. Naime, posudbom, najmom ili zakupom ne prenosi se pravo vlasnitva na stvari, nego samo posjed. Ako npr. najmoprimac proda stvar koju je dobio u najam tada e stjecatelj moi postati vlasnik ako su ispunjene maloprije navedene pretpostavke, zato jer u tom sluaju stvar vlasniku nije bila ukradena, niti ju je izgubio ili zametnuo. Stjecanje od nevlasnika u ovom smislu odnosi se na pokretnine. Pravo vlasnitva takoer se moe stei od nevlasnika, po pravilima o stjecanju povjerenjem u zemljine knjige. Stjecanje povjerenjem u zemljine knjige. I pravo vlasnitva nekretnina moe se stei od nevlasnika. U tom sluaju stjecanja od nevlasnika nastaje zato to se stjecatelj pouzdao u stanje u zemljinim knjigama, ali to stanje nije potpuno i istinito prikazivalo vlasnitvo nekretnine. Prirataj. Do stjecanja prava vlasnitva na temelju zakona dolazi u sluaju prirataja. Pravila o stjecanju prava vlasnitva priratajem primjenjuju se na razliite situacije kada se neto odvoji od stvari i postane samostalna stvar te kada se stvari razliitih vlasnika spoje u jednu stvar.
10 Naplatni pravni posao svaki je pravni posao kod kojeg svaka strana daje neto za ono to je dobila od druge strane. Najbolji primjer za naplatni pravni posao jest kupoprodajni ugovor. Kupoprodajnim ugovorom kupac e dobiti pravo vlasnitva na nekoj stvari ili neko drugo pravo, a zauzvrat e prodavatelju isplatiti odreeni novani iznos. S druge strane, prodavatelj e kupcu prenijeti pravo vlasnitva ili neko drugo pravo, a za to e dobiti novac.

129

2.4.1.4. Zatita prava vlasnitva Ako netko vlasniku oduzme stvar, oduzeo mu je posjed, ali vlasnitvo vlasnika nije prestalo pa stoga vlasnik moe tititi svoje pravo vlasnitva (zatita prava vlasnitva od oduzimanja posjeda stvari). Vlasnik je ovlaten tititi svoje pravo vlasnitva i u sluajevima kad mu nije oduzet posjed, ali ga je netko neovlateno smetao (zatita prava vlasnitva od uznemiravanja). Vlasnitvo se titi vlasnikim tubama te posebnim zahtjevima. Vlasnike tube dijele se na pravu vlasniku tubu (reivindikacija), vlasniku tubu za prestanak uznemiravanja (negatorijska tuba), tubu predmnijevanog vlasnika za povrat stvari te tubu predmnijevanog vlasnika za prestanak uznemiravanja. Vlasnike tube razlikuju se od tubi predmnijevanog vlasnika jer u vlasnikim tubama tuitelj, da bi uspio, mora dokazati da je vlasnik stvari. Vlasnike tube ne zastarijevaju, to znai da vlasnik ima pravo podii tubu neovisno o tome koliko je vremena prolo od oduzimanja stvari ili uznemiravanja. Pravo na podnoenje tube prestaje jedino u sluaju da vlasnik izgubi pravo vlasnitva.

2.4.2. Pravo graenja

Pravo graenja ogranieno je stvarno pravo koje ovlauje svojeg nositelja da na tuem zemljitu izgradi graevinu i ima je u svojem vlasnitvu. Kod prava graenja jedna je osoba vlasnik zemljita, a druga je vlasnik graevine izgraene na tom zemljitu. Pravo graenja omoguuje da nositelj prava graenja ima pravo vlasnitva na graevini, a da vlasnik zadri pravo vlasnitva na zemljitu na kojem postoji pravo graenja. Pravo graenja nastat e ako vlasnik zemljita sklopi ugovor s buduim nositeljem prava graenja te ako pravo graenja bude upisano u zemljinu knjigu. Pravo graenja upisat e se u teretovnicu (list C) zemljinoknjinog uloka u koji je upisano zemljite na kojem se osniva pravo graenja te u novi zemljinoknjini uloak koji je otvoren za pravo graenja. Nakon to nastane pravo graenja nastaje pravni odnos izmeu vlasnika zemljita i nositelja prava graenja. U tom odnosu nositelj prava graenja duan je plaati naknadu vlasniku zemljita. Nositelj prava graenja nije vlasnik zemljita, ali glede zemljita ima pravni poloaj kao da je plodouivatelj, to znai da se moe koristiti zemljitem na svaki nain u skladu s njegovom namjenom i uvajui njegovu bit. Naime, da bi se koristio graevinom nositelj prava graenja redovito treba zemljite, pa mu stoga zakonodavac priznaje taj pravni poloaj na zemljitu. Nositelj prava
130

graenja stjee pravo graenja da bi imao u vlasnitvu graevinu na tuem zemljitu. Redovito e tu graevinu izgraditi nositelj prava graenja. Ako ju ne izgradi u roku od 20 godina od osnivanja prava graenja, vlasnik zemljita moe zahtijevati da se ukine pravo graenja, a isto moe zahtijevati ako je zgrada bila izgraena, ali se sruila, a nositelj je prava graenja nije obnovio u roku od 6 godina. Pravo graenja moe prestati na razliite naine (propau stvari, ovlatenikovim odreknuem, istekom roka i ispunjenjem raskidnoga uvjeta, zatitom tuega povjerenja, prestankom korisnika, rastereenjem te ukinuem). Kada pravo graenja prestane, zgrada pripada vlasniku zemljita (naravno, pod pretpostavkom da je bila izgraena), a vlasnik zemljita duan je isplatiti bivem nositelju prava graenja novani iznos za koji je vrijednost zemljita sa zgradom poveana u odnosu na zemljite bez zgrade. Tua stvarna prava koja su bila teret prava graenja prestaju s prestankom toga prava, ako nije to drugo odreeno. Zalono pravo koje je teretilo pravo graenja nakon prestanka toga prava tereti naknadu koju je vlasnik duan osobi ije je pravo graenja prestalo. Slunosti, stvarni tereti i zalona prava u korist i na teret prava graenja sa zgradom, ostaju kao slunosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teret zemljita sa zgradom, a s dotadanjim prvenstvenim redom.

2.4.3. Zalono pravo

2.4.3.1. Pojam i objekti zalonoga prava Zalono pravo stvarno je pravo koje ovlauje svojeg nositelja zalonog vjerovnika da se namiri iz vrijednosti zaloga, ako mu nakon dospijea njegova trabina ne bude ispunjena, bez obzira na to tko je vlasnik zaloga. Zalono pravo poveava sigurnost vjerovnika, jer ako mu dunik ne ispuni dug, tada zaloni vjerovnik moe zahtijevati da se proda zalog (stvar ili pravo optereeni zalonim pravom) te da mu se preda novani iznos postignut prodajom u visini njegove trabine. Odgovornost zalogom naziva se jo i stvarnopravna odgovornost. Razlikuje se od osobne odgovornosti u kojoj dunik odgovara vjerovniku svojom itavom imovinom. U zalonom pravu u pravilu postoje obje vrste odgovornosti stvarnopravna i osobna odgovornost. Zalono pravo moe se osnovati na razliite naine, ali za sva zalona prava zajedniko je da ovlauju zalonog vjerovnika da se namiri iz vrijednosti zaloga ako mu dunik o dospijeu ne ispuni trabinu, bez obzira na to tko je vlasnik zaloga. Objekt zalonoga prava moe biti pokretna i nepokrenta stvar, a i prava. Zaloiti se mogu imovinska prava. Nositelj zalonoga prava zaloni vjerovnik moe zaloiti i svoje zalono pravo.
131

2.4.3.2. Podvrste zalonoga prava i stjecanje zalonoga prava Zalono pravo dijeli se na razliite podvrste prema razliitim kriterijima. Kriteriji za podjelu zalonoga prava jesu vrsta objekta na kojem postoji zalono pravo i pravni temelj koji slui za osnivanje zalonoga prava. S obzirom na objekte zalonoga prava zalono pravo dijeli se na zalono pravo na pokretninama, zalono pravo na nekretninama i zalono pravo na pravu. S obzirom na pravni temelj koji slui za osnivanje zalonoga prava zalono pravo dijeli se na dobrovoljno zalono pravo na temelju pravnoga posla, sudsko i javnobiljeniko zalono pravo te zakonsko zalono pravo. Dobrovoljno zalono pravo. Dobrovoljno zalono pravo nastaje na nain da zalogodavac zaloi stvar zalonom vjerovniku za osiguranje odreene trabine. Zaloni vjerovnik ujedno je obveznopravni vjerovnik, ali zalogodavac ne mora u svakom sluaju biti dunik iz obveznopravnog odnosa. Naime, zalogodavac moe zaloiti svoju stvar za tui dug (npr. roditelji zaloe stvar da bi njihovo dijete moglo dobiti zajam). Na strani dunika moe se pojaviti i trea osoba zaloni dunik. Zaloni dunik jest osoba koja je vlasnik zaloga u trenutku kada vjerovnik zatrai namirenje prodajom zaloga. Tada zaloni dunik mora trpjeti namirenje neovisno o tome to nije zaloio stvar (nije zalogodavac) niti je dunik iz obveznopravnog odnosa (npr. nije dobio zajam). Naravno, u konkretnom sluaju moe se dogoditi da je jedna te ista osoba i obveznopravni dunik i zalogodavac i zaloni dunik. S druge strane, zaloni vjerovnik uvijek mora biti ista osoba kao i obveznopravni vjerovnik. Dobrovoljno zalono pravo nastaje na temelju pravnoga posla koji sklapaju zalogodavac i zaloni vjerovnik. No, zalono pravo ne nastaje u trenutku sklapanja pravnoga posla, nego se trai i ispravan nain stjecanja zalonoga prava. Kada se zalau pokretne stvari, nain stjecanja jest predaja stvari u posjed zalonog vjerovnika. Dobrovoljno zalono pravo na pokretnini jo se naziva pignus. Nain stjecanja zalonoga prava na nekretninama jest upis zalonoga prava u korist zalonog vjerovnika u zemljinu knjigu. Dobrovoljno zalono pravo na nekretnini jo se naziva hipoteka. Meutim, postoje i iznimke pa u nekim sluajevima hipoteka moe postojati i na pokretninama. Sudsko zalono pravo. Sudsko zalono pravo moe biti dobrovoljno i prisilno. Sudsko dobrovoljno zalono pravo razlikuju se od dobrovoljnoga zalonoga prava na temelju pravnoga posla po tome to u postupku osnivanja sudjeluje sud. Sudsko dobrovoljno zalono pravo razlikuje se od dobrovoljnoga zalonoga prava na temelju pravnoga posla i po tome to pravni temelj u sudskom zalonom pravu ima obiljeje ovrne isprave te se u sudskom dobrovoljnom zalonom pravu na pokretnoj stvari ne predaje tu stvar u posjed zalonom vjerovniku. Stoga je sudsko
132

dobrovoljno zalono pravo pogodno za zalaganje pokretnina koje su kupljene na zajam/kredit. Kupac kupuje te stvari (npr. motorna vozila, graevinsku mehanizaciju, alate i strojeve) da bi ih koristio u svakodnevnom ivotu ili svojem poslovanju. Kada bi se zalono pravo osnivalo kao dobrovoljno zalono pravo na temelju pravnoga posla, kupac koji je kupio stvar na zajam/kredit morao bi je odmah predati u posjed zalonom vjerovniku te je ne bi mogao rabiti za svrhu za koju ju je kupio. Sudsko prisilno zalono pravo osniva se protiv volje zalonoga dunika kada se za to ispune pretpostavke odreene zakonom. Osniva ga sud svojom odlukom. Javnobiljeniko zalono pravo. Javnobiljeniko zalono pravo srodno je sudskom dobrovoljnom zalonom pravu. Zakonsko zalono pravo. Zakonsko zalono pravo nastaje kada se za to ispune pretpostavke predviene zakonom, a nije rije o pravnom poslu ili odluci suda. Zakonsko zalono pravo ima npr. najmodavac nekretnine na unesenim stvarima najmoprimca, koje mogu biti predmet ovrhe, te ih moe zadrati do namirenja tih trabina.

Ostvarivanje zalonoga prava

Ostvarivanje zalonoga prava provodi se ako dunik ne ispuni svoju obvezu. Zalono se pravo ostvaruje tako da se proda zalog i novac ostvaren prodajom zaloga preda vjerovniku. Zalono pravo u pravilu se ostvaruje putem suda, a iznimno izvansudski. Budui da je pravilo da se zalono pravo ostvaruje u pravilu putem suda, i to u postupku koji se naziva ovrni postupak, vaan pravni izvor u tom smislu jest Ovrni zakon (Narodne novine, 57./96., 29./99., 42./00., 173./03., 194./03., 151./04., 88./05., 67./07. i 121./05.).

2.4.4. Slunosti
2.4.4.1. Pojam i vrste Slunosti su stvarna prava na tuoj stvari koja ovlauju svojeg nositelja da se slui tuom stvari to je vlasnik duan trpjeti ili je duan neto proputati to bi inae bio ovlaten initi. Osnovna podjela slunosti podjela je na stvarne slunosti i osobne slunosti. Stvarne slunosti su takve slunosti koje postoje na nekretninama. Od stvarnih slu133

nosti, slunost postoji na teret jedne nekretnine, a u korist druge nekretnine. Tako npr. stvarna slunost postoji kada stvarno pravo ovlauje vlasnika jedne nekretnine da prelazi preko tue susjedne nekretnine da bi mogao stupiti na svoju nekretninu (slunost puta). Nekretnina u korist koje postoji stvarna slunost naziva se povlasna nekretnina, a nekretnina na iji teret postoji stvarna slunost naziva se posluna nekretnina. Za stvarne slunosti karakteristino je da postoje u korist tzv. svagdanjeg vlasnika povlasne nekretnine. To znai da promjena vlasnika ne utjee na postojanje stvarne slunosti. Stoga ako umre vlasnik povlasne nekretnine, njegov nasljednik koji naslijedi povlasnu nekretninu bit e novi nositelj prava stvarne slunosti. Isto tako, ako vlasnik povlasne nekretnine proda povlasnu nekretninu, novi e vlasnik biti ujedno i nositelj prava stvarne slunosti. Za razliku od stvarnih slunosti, osobne slunosti su strogo osobna prava. To znai da postoje tako dugo dok postoji njihov nositelj. Kada umre nositelj osobne slunosti, osobna slunost u pravilu prestaje. Za razliku od stvarnih slunosti, koje mogu postojati samo na nekretninama, osobne slunosti u pravilu postoje na nekretninama, ali mogu postojati i na pokretninama te na pravima. Osobne slunosti dijele se na plodouivanje, uporabu i stanovanje.

2.4.4.2. Osnivanje slunosti Stvarne slunosti osnivaju se na temelju pravnoga posla, na temelju odluke suda ili upravne vlasti te na temelju zakona. Osobne slunosti osnivaju se samo na temelju pravnoga posla. Slunost se osniva na temelju pravnoga posla ugovora ili oporuke. Slunost se osniva na temelju zakona kada se osniva dosjelou. Slunost se osniva na temelju odluke suda kada je rije o nunom prolazu. Nuni prolaz slunost je puta koju osniva sud na zahtjev vlasnika nekretnine do ije nekretnine nema nikakve veze ili prikladne veze s javnim putom. Nuni prolaz otvara se protiv volje vlasnika nekretnine preko koje e proi nuni prolaz da bi se omoguilo gospodarsko iskoritavanje povlasne nekretnine. Da bi se osnovao nuni prolaz korist od otvaranja nunoga prolaza mora biti vea od tete koja e nastati na poslunoj nekretnini. Nuni prolaz nee se otvoriti ako se tome protive javni interesi, ako bi trebao proi kroz zgrade, ograena kuna dvorita, uzgajalita divljai, a kroz ograene vrtove i vinograde samo ako za to postoji osobito jak razlog. Nuni prolaz osniva se naplatno, to znai da vlasnik povlasne nekretnine mora plaati naknadu za nuni prolaz vlasniku poslune nekretnine. Nuni prolaz nastaje u trenutku pravomonosti odluke suda. Upis u zemljinu knjigu nije pretpostavka za stjecanje nunoga prolaza, ali poeljno je nakon osnivanja nunoga prolaza upisati nuni prolaz u zemljinu knjigu.
134

Po pravilima o osnivanju nunoga prolaza osnivaju se i slunosti vodova i drugih ureaja (elektrinih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuoj nekretnini, ako do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljaima energije ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i ureajima, a korist od osnivanja slunosti vodova i drugih ureaja vea je od tete koja e nastati na poslunoj nekretnini. I u tom sluaju vlasnik povlasne nekretnine duan je platiti naknadu za slunost vodova i drugih ureaja. Upravna vlast osniva slunost u postupku izvlatenja.

2.4.5. Pravo iz stvarnoga tereta

Pravo iz stvarnoga tereta jest stvarno pravo koje ovlauje svojeg nositelja da od vlasnika nekretnine optereene stvarnim teretom zahtijeva ponavljana injenja i davanja na teret vrijednosti te nekretnine. Za razliku od slunosti, u kojoj je sadraj trpljenje ili proputanje, u pravu iz stvarnih tereta sadraj je injenje ili davanje. injenje ili davanje u pravu iz stvarnoga tereta mora biti periodino, to znai da se mora ponavljati u pravilnim ili nepravilnim razmacima. U pravu iz stvarnih tereta postoji osobna i stvarnopravna odgovornost vlasnika optereene nekretnine.

3. Obveznopravni odnosi
Obveznopravni odnos jest odnos izmeu dunika i vjerovnika. Vjerovnik je osoba koja je ovlatena zahtijevati ispunjenje obveze, a dunik je osoba koja je duna ispuniti obvezu. Objekt obveznopravnog odnosa jest inidba. To znai da vjerovnik nije ovlatenik prava na stvari, nego je ovlaten zahtijevati ispunjenje inidbe. Kupac koji je ujedno i vjerovnik iz ugovora u kupoprodaji u pogledu inidbe isporuke predmeta kupoprodaje nije nakon sklapanja ugovora postao vlasnik stvari, nego je ovlaten zahtijevati da mu se preda stvar. Tek kad mu stvar bude predana, postat e njezin vlasnik. Tada e prestati postojati obveznopravni odnos i na njegovo e mjesto stupiti stvarnopravni odnos.
135

Obveznopravni odnos krae se naziva obveza. No, obveza je katkad naziv za dunikovo dugovanje. Vjerovnikovo pravo da zahtijeva ispunjenje obveze naziva se trabina (katkada se rabi naziv potraivanje). Obveznopravni odnos ne nastaje samo sklapanjem ugovora, nego i iz drugih izvora obveza. Izvori obveza jesu: ugovori, prouzroenje tete, stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga, jednostrane izjave volje.

3.1. Opi dio obveznoga prava

Opi dio obveznoga prava ine pravila koja su zajednika za sve obveznopravne odnose neovisno o izvoru obveze. Opi dio obveznoga prava ine naela obveznoga prava. To su: naelo savjesnosti i potenja. Sudionici u obveznopravnom odnosu prilikom zasnivanja obveznopravnog odnosa i prilikom ispunjenja obveze i ostvarivanja prava iz tog odnosa duni su postupati u skladu s naelom savjesnosti i potenja. Naelo savjesnosti i potenja pravni je standard, to znai da sadraj pojma savjesnosti i potenja u svakom konkretnom sluaju utvruje sud. naelo dunosti ispunjenja obveze. Dunik u obveznopravnom odnosu duan je ispuniti obvezu i odgovara za njezino ispunjenje. Dunik smije uskratiti ispunjenje obveze samo u sluajevima odreenim zakonom. naelo zabrane poruzroenja tete. Svatko je duan suzdrati se od postupaka kojima se drugom moe prouzroiti teta. Ako teta nastane i ako se za to ispune pretpostavke, osoba koja je prouzroila tetu duna ju je popraviti. naelo jednake vrijednosti inidaba. Kod naplatnih ugovora inidba i protuinidba moraju biti jednake vrijednosti. Meutim, povreda naela jednake vrijednosti inidaba sankcionirana je samo u sluajevima predvienim zakonom.

3.1.1. inidba
Objekt obveznopravnog odnosa jest inidba. Vjerovnik ima pravo od dunika zahtijevati ispunjenje inidbe. inidba je svaka pozitivna ili negativna radnja du136

nika koju on na temelju obveznopravnog odnosa mora ispuniti vjerovniku. Dunik duguje inidbu vjerovniku neovisno o tome je li obveza nastala iz ugovora, prouzroenja tete ili drugog izvora obveze. Stoga inidba postoji ne samo u obveznopravnim odnosima koji su nastali na temelju ugovora, nego i u onim odnosima koji su nastali zato to je prouzroena teta. Naime, tetnik (dunik) takoer duguje inidbu oteeniku (vjerovnik) u smislu popravljanja tete. U dvostranoobveznim ugovorima svaka je strana vjerovnik, ali ujedno i dunik, pa osim inidbe postoji i protuinidba. Da bi vjerovnik imao pravo od dunika zahtijevati ispunjenje inidbe, inidba mora biti mogua, doputena, odreena ili barem odrediva. Ako je obveza ispunjenja inidbe preuzeta pravnim poslom (npr. ugovorom), a inidba je nemogua, nedoputena ili nije odrediva, pravni e posao biti nevaljan. inidba je nemogua ako se ne moe izvriti. Postoje dvije vrste nemogunosti inidbe. Ako inidbu ne moe nitko izvriti (npr. netko se obvee sagraditi most u roku od 30 minuta) rije je o objektivnoj nemogunosti. S druge strane, ako inidbu ne moe izvriti dunik, tada je nemogunost subjektivna. Do nevaljanosti pravnoga posla dovodi iskljuivo objektivna nemogunost inidbe. Ako dunik ne moe ispuniti inidbu, pravni je posao valjan. inidba je nedoputena ako bi njezino izvrenje dovelo do povrede Ustava Republike Hrvatske, prisilnih propisa ili morala drutva. inidba mora biti odreena ili barem odrediva. inidba je odreena ako se tono zna to dunik duguje vjerovniku. Ako sadraj inidbe nije odreen, to jo uvijek ne znai da e biti nevaljan pravni posao na temelju kojeg je nastala inidba. Naime, ako inidba nije odreena, dovoljno je da je odrediva. To znai da pravni posao sadri podatke s pomou kojih se moe odrediti sadraj inidbe (npr. ako se u ugovoru nalazi odredba da e dunik vjerovniku isplatiti iznos u vrijednosti neke koliine robe kojoj se cijena moe utvrditi uvidom u podatke na traitu) ili su ugovorne strane ostavile treoj osobi da odredi sadraj inidbe. inidba po svojem sadraju moe biti inidba davanja, injenja, trpljenja i proputanja. Iako je novana inidba zapravo inidba davanja, danas se sve vie promatra kao posebna vrsta inidbe.

3.1.2. Osobna odgovornost dunika

Dunik za ispunjenje inidbe odgovara itavom imovinom. To znai da ako dunik ne ispuni inidbu, vjerovnik moe zahtijevati od suda da sud zaplijeni neki dio dunikove imovine, proda ga i preda vjerovniku iznos koji mu duguje dunik. Ta se odgovornost naziva jo i osobna odgovornost. Od osobne odgovornosti treba
137

razlikovati stvarnopravnu odgovornost, koja postoji npr. u zalonom pravu. Zaloni vjerovnik odgovara stvarnopravno jer odgovara iskljuivo vrijednou zaloga. Naime, ako zaloni vjerovnik nije ujedno i obveznopravni dunik, tada zaloni dunik mora jedino trpjeti prodaju zaloga i vjerovnikovo namirenje iz vrijednosti zaloga. U tom sluaju vjerovnik nije ovlaten zahvaati u druge dijelove imovine zalonoga dunika. Pravni subjekti u naelu odgovaraju itavom svojom imovinom, ako zakonom za pojedini sluaj nije odreeno drukije. U nekim sluajevima zakonom je propisano da dunik odgovara samo nekim dijelom imovine.

3.1.3. Zastara
Osim to u pojedinim sluajevima dunik odgovara samo odreenim dijelom svoje imovine katkad on uope ne odgovara za odreeni dug. Naime, u zastarjelim obvezama/dugovima dunik je i dalje dunik, ali ga vjerovnik ne moe sudskim putem prisiliti da ispuni svoju obvezu. Iznimno je vano da dunik vodi rauna je li neka njegova obveza zastarjela. Ako vjerovnik tui dunika i zahtijeva ispunjenje obveze sudskim putem, tada dunik mora staviti prigovor zastare, jer ako to ne uini, sud e ga osuditi na ispunjenje obveze. Ako dunik stavi prigovor zastare, dunik e odbiti tubeni zahtjev vjerovnika. Zastara nastupa nakon to protekne vrijeme odreeno zakonom. Opi zastarni rok iznosi 5 godina. To znai da vjerovnik moe ostvariti svoje pravo u roku od 5 godina, a ako to ne uini snosi rizik da dunik stavi prigovor zastare. Opi zastarni rok primjenjuje se ako zakonom za pojedini sluaj nije propisan posebni rok. Bez obzira je li rije o opem ili posebnim rokovima, svi zastarni rokovi odreeni su zakonom. Vano je naglasiti da u graanskom pravu vjerovnik podnoenjm tube protiv dunika prekida tijek zastarnog roka i zastara vie ne moe nastupiti bez obzira na to koliko traje sudski postupak protiv dunika. Tek kada se zavri sudski postupak, zastarni rok poinje tei iznova.

3.1.4. Vrste obveza

U pravnim odnosima postoje razliite vrste obveza. Obveze se dijele prema razliitim kriterijima. S obzirom na broj sudionika u obveznopravnom odnosu, obveze se dijele na dualistike i pluralistike. Naime, u svakom obveznopravnom odnosu
138

postoje dvije strane, dunik i vjerovnik (dualistike obveze). No, i na strani dunika i na strani vjerovnika moe se pojaviti vie osoba (npr. dva dunika duguju iznos od 1000 kuna jednom vjerovniku) i tada je rije o pluralistikim obvezama. Pluralistike obveze dijele se na djeljive obveze, nedjeljive obveze i solidarne obveze. Za praksu su osobito vane solidarne obveze. Solidarne obveze jesu obveze u kojima je svaki od vie vjerovnika ovlaten zahtijevati ispunjenje inidbe u cijelosti, a svaki od vie dunika duan ju je ispuniti u cijelosti iako je inidba djeljiva. Ako npr. tri dunika duguju vjerovniku 300 kuna, tada je svaki duan isplatiti 100 kuna. No, ako tri dunika solidarno duguju vjerovniku 300 kuna, tada vjerovnik moe od bilo kojeg od njih zahtijevati isplatu od 300 kuna. Nakon to jedan dunik ispuni itavu obvezu prestaje odnos izmeu dunika i vjerovnika, ali nastaje novi odnos izmeu dunika koji je ispunio obvezu i ostalih dunika. Ako nije nita posebno odreeno u prethodnom e primjeru dunik koji je vjerovniku isplatio svih 300 kuna imati pravo od svakog od ostalih dunika zahtijevati po 100 kuna. Taj odnos naziva se odnos regresa i njegova posljedica jest raspodjela duga na sve dunike. Sljedea podjela obveza odnosi se na obveze s vie inidaba. Obveze s vie inidaba dijele se na alternativne, fakultativne i kumulatinve. Alternativne obveze jesu obveze u kojima dunik duguje vie inidaba, a ispunjenjem bilo koje od njih prestaje obveznopravni odnos. Fakultativne obveze jesu obveze u kojima dunik duguje jednu obvezu, ali obveznopravni e odnos prestati ako ispuni neku drugu inidbu. Kumulativne obveze jesu obveze u kojima dunik duguje vie inidaba i mora ih ispuniti sve da bi prestao obveznopravni odnos. Vanu vrstu obveza predstavljaju novane obveze. Novane obveze jesu one obveze u kojima je dunik duan isplatiti odreeni novani iznos. Kada dunik zakasni s ispunjenjem novane obveze, poinju tei kamate. Kamate koje se plaaju radi zakanjenja s plaanjem nazivaju se zatezne kamate. Postoje i ugovorne kamate koje se plaaju kao naknada za koritenje tueg novca. Plaaju se kod ugovora o zajmu. ZOO-om ograniena je visina kamatne stope zatezne i ugovorne kamate na najvii iznos. Kamatna stopa rauna se na temelju eskontne stope Hrvatske narodne banke, tako da se eskontnoj stopi pribroji 8 ili 5 postotnih bodova, ovisno o vrsti ugovora.

139

3.1.5. Promjene u obveznopravnom odnosu

3.1.5.1. Cesija Cesija ili ustup trabine jest promjena vjerovnika u obveznopravnom odnosu. Cesija je ugovor kojim stari vjerovnik prenosi trabinu na novoga vjerovnika. Za cesiju se u pravilu ne trai pristanak dunika, jer dunik uope nije ugovorna strana ugovora o cesiji. Nakon sklapanja ugovora o cesiji dunik vie ne duguje ispunjenje inidbe starom vjerovniku, nego je mora ispuniti novom vjerovniku. No, da bi dunik znao da mora ispuniti inidbu novom vjerovniku on mora znati za cesiju. Stoga se dunika mora obavijestiti o tome da je trabina cedirana (ustupljena) novom vjerovniku. Obavijest o obavljenoj cesiji naziva se notikacija. Ako dunik nije bio obavijeten o cesiji, a inae nije znao da je dolo do cesije, on moe ispuniti inidbu starom vjerovniku. Neovisno o tome cesija je valjana iako dunik nije bio obavijeten o cesiji. Cesijom dunik ne smije biti stavljen u loiji poloaj u odnosu na poloaj u kojem je bio prije cesije. Stoga dunik prema novom vjerovniku ima istu obvezu kakvu je imao prema starom vjerovniku. Stari vjerovnik odgovara novom vjerovniku da trabina postoji ako je cesija bila naplatna (odgovornost za istinitost trabine, odgovornost za veritet). U skladu s odgovornosti za istinitost trabine stari vjerovnik odgovarati e novom vjerovniku ako trabina nije postojala. Osim odgovornosti za postojanje trabine postoji i odgovornost za naplativost trabine (odgovornost za bonitet). Odgovornost za naplativost trabine znai da stari vjerovnik odgovara novom vjerovniku ako novi vjerovnik ne uspije naplatiti trabinu od dunika. Odgovornost za naplativost trabine postoji samo ako su je stari i novi vjerovnik posebno ugovorili.

3.1.5.2. Personalna subrogacija Personalna subrogacija nastaje kada trea osoba ispuni dunikov dug vjerovniku. Personalna subrogacija moe biti ugovorna i zakonska. Ugovorna personalna subrogacija nastaje kada trea osoba prije ili prilikom ispunjenja sklopi ugovor s vjerovnikom prema kojem trabina prelazi s vjerovnika na treu osobu. Iste uinke imat e ugovor koji trea osoba sklopi prije ispunjenja s dunikom. Za razliku od ugovorne personalne subrogacije, u zakonskoj personalnoj subrogaciji trabina prelazi na treu osobu koja je ispunila dunikov dug vjerovniku bez ugovora, na temelju samog zakona. Zakonska personalna subrogacija nastaje kada trea osoba ima pravni interes za ispunjenje tuega duga. Tako npr. jamac
140

ima pravni interes ispuniti dunikov dug, jer u protivnom vjerovnik moe traiti ispunjenje od jamca. Ako jamac ispuni dunikov dug, trabina e s vjerovnika po samom zakonu prijei na jamca.

3.1.5.3. Preuzimanje duga Osim promjena vjerovnika u obveznopravnom odnosu moe doi i nastati promjena dunika. Preuzimanjem duga umjesto dunika u obveznopravni odnos stupa trea osoba. Preuzimanje duga ugovor je izmeu dunika i tree osobe na temelju kojeg se mijenja osoba dunika. Za razliku od cesije (promjene vjerovnika), u kojoj se ne trai pristanak dunika, za preuzimanje duga zahtijeva se pristanak vjerovnika. Naime, u cesiji promjena vjerovnika ne stavlja dunika u tei poloaj, ali promjena dunika u preuzimanju duga moe pogorati pravni poloaj vjerovnika. Pogoranje poloaja vjerovnika nastaje ako dug od dunika preuzme osoba koja nije u stanju ispuniti obvezu, niti ima imovinu dostatnu za namirivanje vjerovnika. Stoga se pri preuzimanju duga za promjenu dunika trai da vjerovnik pristane na preuzimanje duga. Ako vjerovnik ne pristane, umjesto preuzimanja duga nastupaju pravni uinci preuzimanja ispunjenja.

3.1.5.4. Preuzimanje ispunjenja Preuzimanje ispunjenja ugovor je koji sklapaju dunik i trea osoba na temelju kojeg je trea osoba duna ispuniti dunikov dug. No, pri preuzimanju ispunjenja dunik ne izlazi iz obveznopravnog odnosa. tovie, vjerovnik je u pravnom odnosu jedino s dunikom, a ne i s treom osobom. To znai da vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje jedino od dunika, a ne i od tree osobe. Ako trea osoba ne ispuni dunikovu obvezu, ona za to neispunjenje odgovara duniku. Preuzimanje ispunjenja nastaje kada dunik i trea osoba sklope ugovor s namjerom da nastupi preuzimanje ispunjenja. Osim toga, preuzimanje ispunjenja nastaje i kada su dunik i trea osoba htjele postii preuzimanje duga, ali u tome nisu uspjeli, jer vjerovnik nije pristao na preuzimanje duga.

3.1.5.5. Pristupanje dugu Pristupanje dugu promjena je na strani dunika u kojoj pored dunika u obveznopravni odnos stupa trea osoba. Pristupanje dugu nastaje kada trea osoba sklopi ugovor s vjerovnikom. Nakon sklapanja ugovora o pristupanju dugu vjerovnik
141

ima dva dunika. No, to ne znai da isti dug moe naplatiti od obojice. Ako trea osoba plati dug, moe od prvotnog dunika zahtijevati isplatu na temelju ugovorne subrogacije.

3.1.5.6. Prijenos ugovora Promjena subjekata u obveznopravnom odnosu moe nastati i prijenosom ugovora. Prijenosom ugovora prenosi se cjelokupni pravni poloaj s jednoga pravnoga subjekta na drugi pravni subjekt. Prijenos cjelokupnoga pravnoga poloaja obuhvaa i prava i obveze. Ako npr. kupac koji jo nije platio cijenu niti je primio stvar prenese svoj pravni poloaj kupca na drugu osobu, na tu e osobu prijei cjelokupni poloaj kupca. Dakle, istovremeno e na novog kupca prijei i dugovanje dotadanjega kupca (njegova obveza da plati cijenu), ali i trabina dotadanjega kupca (njegovo pravo da od prodavatelja zahtijeva predaju stvari). Za prijenos ugovora zahtijeva se pristank druge ugovorne strane.

3.1.5.7. Novacija (obnova) Novacija ili obnova jest ugovor kojim se mijenja sadraj obveznopravnog odnosa. Novacijom se mijenja pravna osnova ili glavna inidba. Osoba A i osoba B sklopile su ugovor o najmu temeljem kojeg je osoba B ovlatena upotrebljavati stvar koja pripada osobi A i za to je duna platiti najamninu. Ako se osoba A i osoba B nakon toga sporazumiju da osoba B vie ne upotrebljava stvar nego da je uva za osobu A, promijenila se pravna osnova, jer je umjesto obveznopravnog odnosa iz ugovora o najmu nastao obveznopravni odnos iz ugovora o depozitu. Novacija u smislu promjene glavne inidbe postoji u primjeru kada osoba A duguje osobi B odreeni novani iznos, a nakon toga se sporazumiju da e osoba A umjesto novca predati odreenu koliinu graevinskog materijala. Novacijom stari obveznopravni odnos prestaje, a nastaje novi obveznopravni odnos. Zbog toga mora biti jasno izraena volja za obnovom. U protivnom pored stare obveze postoji i nova obveza.

3.1.5.8. Nagodba Ugovorom o nagodbi osobe izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, uzajamnim poputanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i odreuju svoja uzajamna prava i obveze. Kad pod nazivom nagodbe
142

ugovaratelji sklope neki drugi pravni posao, na njihove se odnose ne primjenjuju odredbe zakona koje vrijede za nagodbu, nego one odredbe koje vrijede za stvarno sklopljeni posao. Naime, ako samo jedna strana popusti drugoj, na primjer, prizna pravo druge strane, onda to nije nagodba, nego neki drugi pravni posao u ovom sluaju priznanje duga. Isto tako, ako samo jedna strana popusti na nain da odustane od svojeg prava, to nije nagodba nego otpust duga. I inae je pravilo u graanskom pravu da nije vano kako su ugovorne strane nazvale svoj pravni posao, nego kakav je sadraj toga pravnoga posla.

3.1.6. Prestanak obveznopravnog odnosa

Obveznopravni odnos nastaje (sklapanjem ugovora, prouzroenjem tete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, jednostranim izjavama volje), moe se promijeniti (cesijom, personalnom subrogacijom, prijenosom ugovora, obnovom ili novacijom, nagodbom) te na kraju moe prestati. Za neke je obveznopravne odnose tipino da ne nastaju da bi trajali. Kupcu je u pravilu bitno da im prije dobije stvar u vlasnitvo, to drugim rijeima znai da mu je u interesu da obveznopravni odnos prestane i pretvori se u stvarnopravni odnos. Naime, ispunjenjem kupoprodajnog ugovora kupac e postati vlasnikom stvari. No, u nekim drugim sluajevima obveznopravni odnos moe trajati dugo u skladu s voljom ugovornih strana, npr. kod dugotrajnih ugovora o zakupu. Obveznopravni odnos moe prestati na razliite naine.

3.1.6.1. Ispunjenje Ispunjenje je redovni nain prestanka obveznopravnog odnosa. Posebno dolazi do izraaja u ugovornim obveznopravnim odnosima. Naime, ugovori se sklapaju da bi ugovorne strane putem ispunjenja ostvarile one ciljeve zbog kojih su sklopile ugovor. Kupac sklapa ugovor da bi mu prodavatelj ispunio svoju obvezu, tj. predao stvar. Prodavatelj sklapa ugovor da bi mu kupac ispunio svoju obvezu, tj. isplatio cijenu. Ispunjenjem prestaju i drugi obveznopravni odnosi. Da bi obveznopravni odnos prestao ispunjenjem, dunik mora ispuniti dunu inidbu. Niti dunik moe ispuniti neto to ne duguje, niti je vjerovnik ovlaten zahtijevati neto drugo. Osim toga, obveza se mora ispuniti uredno i osobi koja je ovlatena primiti ispunjenje. Obveza nee prestati ako je prodavatelj predao kupcu neispravni automobil. U tom sluaju rije je o neurednom ispunjenju obveze, to za
143

sobom povlai odgovornost za materijalne nedostatke ispunjenja. Isto tako obveznopravni odnos nee prestati ako je kupac isplatio kupovnu cijenu pogrenoj osobi. Dunik takoer mora obvezu ispuniti na vrijeme. Trenutak od kada je dunik duan ispuniti obvezu, a vjerovnik je ovlaten zahtijevati ispunjenje, naziva se dospijee (dospjelost). Od trenutka dospijea poinje tei zastara.

3.1.6.2. Prijeboj (kompenzacija) Prijeboj (kompenzacija) jest nain prestanka obveznopravnog odnosa koji nastaje kada se trabina koju vjerovnik ima prema duniku ponitava s trabinom koju dunik ima prema vjerovniku (protutrabina). U sluaju prijeboja prestaje obveznopravni odnos u kojem trabina glasi na manji iznos, a obveznopravni odnos u kojem je trabina vea ostaje u opsegu koliko je preostalo nakon prijeboja. Prijeboj moe nastati sporazumom izmeu dunika i vjerovnika, jednostranom izjavom volje i na temelju zakona. Za prijeboj na temelju sporazuma zahtijeva se sporazum izmeu dunika i vjerovnika. U sporazumnom prijeboju dunik i vjerovnik mogu prebijati razliite vrste trabina, neovisno o tome jesu li trabine dospjele, itd. Za jednostrani prijeboj trai se ispunjenje zakonom propisanih pretpostavaka. Pretpostavke za jednostrani prijeboj jesu istovrsnost trabina, uzajamnost trabina, dospjelost trabina, utuivost trabina i izjava o prijeboju. Postoje sluajevi kad se odstupa od uzajamnosti i utuivosti, pa se jednostrano mogu prebiti trabine iako te pretpostavke nisu ispunjene. Takoer postoje sluajevi kad je prijeboj iskljuen iako su ispunjene sve pretpostavke glede istovrsnosti, uzajamnosti, dospjelosti, utuivosti i izjave o prijeboju. Prijeboj na temelju zakona nastaje kada zakon propisuje prijeboj u odreenim sluajevima, npr. kada zaloni vjerovnik ubire plodove zaloene stvari ime automatski nastaje prijeboj vrijednosti plodova s trabinom koju dunik duguje vjerovniku.

3.1.6.3. Raskid ugovora Raskid ugovora specian je sluaj prestanka obveznopravnog odnosa koji je nastao na temelju ugovora. Raskidom ugovora prestaje i taj obveznopravni odnos. Ugovorne strane mogu raskinuti ugovor koji je djelomino ispunjen ili uope nije ispunjen. U tom sluaju rije je o sporazumnom raskidu ugovora. Do raskida ugovora moe nastati i na temelju ugovorne odredbe koja ovlauje jednu ili obje ugovorne strane na raskid ugovora. Tada je rije o jednostranom raskidu na temelju ugovora.
144

Ugovorne strane u nekim sluajevima ovlatene su raskinuti ugovor na temelju zakona. ZOO predvia mogunost raskida ugovora zbog neispunjenja, neurednog ispunjenja, promijenjenih okolnosti, a katkad se ugovor raskida po samom zakonu bez posebne izjave bilo koje od ugovornih strana.

3.1.6.4. Otpust duga Otpust duga jest izjava vjerovnika kojom on oituje svoju volju duniku da od njega nee zahtijevati ispunjenje obveze, a dunik se s tim suglasi. Naime, u prirodi je graanskoga prava da nositelji prava (vjerovnici, vlasnici, nositelji drugih prava) mogu slobodno raspolagati svojim pravima, to znai da ih se mogu i odrei. Otpust duga primjer je za odricanje od subjektivnoga graanskoga prava na podruju obveznoga prava.

3.1.6.5. Sjedinjenje Ako se u istoj osobi sjedine dunik i vjerovnik obveznopravni odnos prestaje. Do sjedinjenja dolazi na razliite naine (npr. ako dunik naslijedi vjerovnika). Sjedinjenjem obveznopravni odnos prestaje jer je obveznopravni odnos pravni odnos, a pravni odnos moe postojati samo izmeu pravnih subjekata. Drugim rijeima, u svakom pravnom odnosu pa tako i obveznopravnom odnosu moraju postojati minimalno dva pravna subjekta.

3.1.6.6. Nemogunost ispunjenja Obveznopravni odnos prestaje kad ispunjenje obveze postane nemogue zbog okolnosti zbog kojih dunik ne odgovara. Pri tome dunik mora dokazati da on nije odgovoran za neispunjenje obveze.

3.1.6.7. Protek vremena, otkaz Trajni obveznopravni odnosi prestaju kad protekne rok, ako su to obvezni odnosi s odreenim rokom. U obveznopravnim odnosima na neodreeno vrijeme obveznopravni odnos prestaje otkazom. Otkaz je izjava jednog subjekta u obveznopravnom odnosu kojom taj subjekt okonava odnos na neodreeno vrijeme. Primjer za otkaz jest otkaz ugovora o najmu kojim najmodavac ili najmoprimac okonavaju najamni odnos.
145

3.1.6.8. Smrt Obveznopravni odnos u pravilu ne prestaje smru vjerovnika ili dunika, nego se nastavlja s nasljednicima tih osoba. No, ako je obveza nastala s obzirom na osobna svojstva ugovornih strana ili osobne sposobnosti dunika, obveznopravni odnos prestati e smru subjekata u obveznom odnosu.

3.2. Ugovorno pravo

3.2.1. Pojam i sklapanje ugovora
Ugovor je dvostrani (ili viestrani) pravni posao, to znai da nastaje izjavom volje barem dviju ugovornih strana. Pravni posao jest izjava volje usmjerena na postizanje doputenih pravnih uinaka, a to su nastanak, promjena i prestanak graanskopravnih odnosa. Svaki ugovor jest pravni posao, ali svaki pravni posao nije ugovor. Ugovor je samo onaj pravni posao u sklapanju kojega sudjeluje dvije ili vie osoba. Primjer za ugovor na temelju kojeg nastaje graanskopravni odnos jest ugovor o najmu. Na temelju ugovora o najmu nastaje graanskopravni odnos izmeu najmodavca i najmoprimca u kojem najmoprimac duguje najmodavcu najamninu. Primjer za ugovor na temelju kojeg se mijenja graanskopravni odnos jest ugovor o obnovi (ugovor o novaciji) kojim ugovorne strane ugovaraju da e izvoa graevinskih radova umjesto popravka postojee graevine obaviti uklanjanje te graevine i izgradnju druge graevine po novom projektu. To je ugovor kojim se mijenja graanskopravni odnos jer se nakon njegova sklapanja promijenila obveza izvoaa radova. Primjer za ugovor kojim prestaje graanskopravni odnos jest sporazum o raskidu ugovora. Ako se ugovorne strane nekog ugovora dogovore da raskidaju taj ugovor, njihov graanskopravni odnos prestaje. Sklapanjem ugovora nastaje obveznopravni odnos. Ako kupac i prodavatelj sklope kupoprodajni ugovor izmeu njih postoji obveznopravni odnos, jer je kupac obvezan platiti cijenu, a prodavatelj je obvezan na kupca prenijeti pravo vlasnitva ili drugo pravo. Sklapanjem ugovora ne mora uvijek nastati obveznopravni odnos, nego se postojoi odnos moe promijeniti ili prestati. Koji su pravni uinci ugovora, ovisi o volji ugovornih strana. Ugovor nastaje izjavom volje barem dviju ugovornih strana. Pri tome je bitno da ugovorne strane izjave svoju volju usmjerenu na sklapanje ugovora. Nije potrebno da svaki ugovor bude u pisanom obliku (naelo neformalnosti). Stoga je usmeni
146

ugovor jednako vrijedan kao i pisani ugovor. Ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku jedino ako je tako odreeno zakonom ili ako su se ugovorne strane sporazumjele da je pisani oblik ugovora pretpostavka njegove valjanosti. U tom sluaju je to formalni ugovor. Pa ipak, ak i ako pisani oblik ugovora nije propisan ili ugovoren, preporuljivo je sklopiti ugovor u pisanom obliku radi osiguranja relativno pouzdanoga dokaznoga sredstva. Naime, iako je u sudskom ili drugom postupku doputeno i mogue dokazivati postojanje usmenog ugovora taj je zadatak mnogo jednostavniji ako ugovorne strane raspolau pisanim ugovorom.

3.2.1.1. Ponuda Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora kojim jedna strana (ponuditelj) predlae drugoj strani (ponueniku) sklapanje ugovora. Ponuda moe biti uinjena prema odreenoj osobi ili prema neodreenom broju osoba. Ponuda je upuena neodreenom broju osoba kada ponuditelj u ponudi nije tono naznaio na koga se ponuda odnosi, a jo se naziva opa ponuda. Da bi ponuda bila ponuda, mora sadravati barem bitne sastojke budueg ugovora. Ako su ugovorne strane nakon postignute suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne toke za kasnije, ugovor se smatra sklopljenim, a sporedne toke, ako ugovaratelji ne postignu suglasnost o njima, utvrdit e sud vodei rauna o voenim pregovorima, utvrenoj praksi izmeu ugovaratelja i obiajima. Isto tako, u ponudi mora biti izraena namjera sklapanja ugovora. Ponuda u kojoj nije izraena namjera sklapanja ugovora predstavlja poziv da se stavi ponuda. Od ponude treba razlikovati reklamu. Reklama je samo poziv da se stavi ponuda pod uvjetima navedenim u reklami. S reklamom su izjednani sluajevi slanja kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti te oglasi dani u tisku, lecima, radiom, televizijom, elektronikim putem ili na koji drugi nain. S druge strane, s ponudom je izjednaeno izlaganje robe s oznakom cijene. To znai da su sluajevi u kojima je u prodajnom prostoru prodavatelja izloena neka stvar na kojoj je oznaka cijene izjednani s ponudom. Razlika izmeu sluajeva u kojima osoba koja predlae sklapanje ugovora poziva da se stavi ponuda i sluajeva gdje netko predlae sklapanje ugovora tako da stavi ponudu iznimno su vani za praksu. Naime, ugovor nastaje prihvatom ponude. Stoga kada osoba A stavi poziv da se stavi ponuda, osoba B koja se javi na poziv nee svojom izjavom da prihvaa poziv sklopiti ugovor nego staviti ponudu, koju osoba A moe prihvatiti ili odbiti. S druge strane, ako osoba A pokrene postupak sklapanja ugovora tako da stavi ponudu, tada osoba B prihvatom ponude sklapa ugovor, pa osoba A vie ne moe izjaviti da ne eli ugovor. U tom sluaju veu kontrolu nad sklapanjem ugovora ima osoba B.
147

Ponuda obvezuje ponuditelja od trenutka kada stigne ponueniku. Ponuda u kojoj je odreen rok za njezin prihvat obvezuje ponuditelja do isteka toga roka. Ponuda uinjena odsutnoj osobi u kojoj nije odreen rok za prihvat obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponueniku, da je on razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvaanju stigne ponuditelju. Ako je ponuda uinjena prisutnoj osobi, tada je ponuenik mora odmah prihvatiti ako eli sklopiti ugovor, osim ako drukije proizlazi iz okolnosti sluaja. Ponuda je uinjena prisutnoj osobi ako ponuditelj i ponuenik pregovaraju o sklapanju ugovora na nain koji omoguuje da komuniciraju neposredno bez odgaanja, kao npr. ako pregovaraju usmeno kada se nalaze na istom mjestu, ali i ako pregovaraju telefonski, radio-vezom, sluei se naprednim telekomunikacijskim tehnologijama kao to je to videokonferencija ili na bilo koji drugi nain koji omoguuje neposrednu komunikaciju. Ponuda je uinjena odsutnoj osobi ako je uinjena pisanim putem, putem telefaksa, ali i elektronikom potom. Ponuda za sklapanje ugovora moe biti uinjena u bilo kojem obliku. No, ponuda ugovora za ije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik obvezuje ponuditelja samo ako je uinjena u tom obliku. Tako npr. za sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine ponuda mora biti u pisanom obliku. ak i kada ponuda ne mora biti u odreenom obliku, ponuditelj mora ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponueniku preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana.

3.2.1.2. Prihvat Prihvat ponude jest izjava kojom osoba kojoj je upuena ponuda prihvaa ponudu. Prihvatom ponude nastaje ugovor. Da bi prihvat ponude zaista doveo do sklapanja ugovora, prihvat ponude mora odgovarati ponudi. Ako ponuenik izjavi da prihvaa ponudu za sklapanje ugovora, ali pod drukijim uvjetima nego to su navedeni u ponudi, tada ponuda nije prihvaena. U tom sluaju umjesto sklopljenog ugovora mijenjaju se uloge. Dotadanji ponuditelj postaje ponuenik, a ponuenik postaje ponuditelj. Ponuda je prihvaena kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. Ponuda je prihvaena i kad ponuenik poalje stvar ili plati cijenu te kad uini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrene izmeu zainteresiranih strana ili obiaja moe smatrati izjavom o prihvatu. utnja ponuenika ne znai prihvat ponude. utnja ponuenika ne znai prihvat ponude ak niti ako je ponuditelj u ponudi napisao da e se ponuda smatrati prihvaenom ako je ponuenik ne odbije u ostavljenom roku. Samo u sluajevima koji su odreeni ZOO-om ili drugim zakonom utnja moe imati znaenje prihvata ponude.
148

Prema ZOO-u utnja ponuenika znai prihvat ponude kad ponuenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe, ako nije odmah ili u ostavljenom roku odbio ponudu. Isto se odnosi i na ponuenike koji su se ponudili da obavljaju tue naloge ili u iju poslovnu djelatnost pripada obavljanje takvih naloga.

3.2.1.3. Trenutak sklapanja ugovora Ugovor je sklopljen kada su se ugovorne strane sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora. Od tog trenutka u pravilu nastaje pravni odnos izmeu ugovornih strana, to znai da je vjerovnik ovlaten zahtijevati ispunjenje obveze, a dunik je duan ispuniti obvezu. Taj trenutak jo se naziva trenutak perfekcije ugovora. Ugovor je sklopljen kada ponuenik prihvati ponudu. Kada je rije o sklapanju ugovora izmeu odsutnih osoba za nastanak ugovora zahtijeva se da izjava o prihvatu stigne ponuditelju.

3.2.1.4. Opi uvjeti ugovora (opi uvjeti poslovanja) U poslovnoj praksi ugovori se sklapaju na nain da jedna strana objavi uvjete pod kojima sklapa ugovore i poziva neodreeni broj osoba da s njom sklope ugovor. O sklapanju ugovora u tom se sluaju posebno ne pregovara, nego se ugovor sklapa jedino pod objavljenim uvjetima. Opi uvjeti ugovora (javljaju se i pod nazivom opi uvjeti poslovanja) ugovorne su odredbe sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavlja) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlae drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadrani u formularnom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva. Naime, opi uvjeti ugovora mogu biti sadrani u ispravi koju potpisuju ugovorne strane ili pisani ugovor moe upuivati na primjenu opih uvjeta ugovora. Opi uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora. ak i kada su bili poznati ili morali biti poznati, opi uvjeti nee uvijek obvezivati ugovornu stranu. Naime, i opi uvjeti ugovora kao i sam ugovor moraju biti valjani da bi se primjenjivali. Odredba opih uvjeta ugovora bit e nevaljana ako, suprotno naelu savjesnosti i potenja prouzroi oitu neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na tetu suugovoratelja sastavljaa. Isto tako biti e nevaljane odredbe opih uvjeta ugovora ako ugroavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora.

149

3.2.1.5. Predugovor Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Predugovor obvezuje ako sadri sve bitne sastojke glavnog ugovora. Ako glavni ugovor mora biti sklopljen u odreenom obliku, tada i predugovor mora biti sklopljen u istom obliku. Ako jedna strana predugovora ne eli sklopiti glavni ugovor, druga strana moe zahtijevati od suda da sud naredi sklapanje ugovora.

3.2.1.6. Valjanost i nevaljanost ugovora Obveznopravni odnos nastaje nakon sklapanja ugovora, ali samo ako je sklopljeni ugovor valjan. Ako npr. ugovor bude sklopljen tako to je jedna ugovorna strana prisilila drugu ugovornu stranu da sklopi ugovor, tada ugovor nee biti valjan, pa stoga nee nastati obveznopravni odnos. Da bi ugovor bio valjan mora ispunjavati pretpostavke valjanosti ugovora: ugovorne strane moraju biti poslovno sposobne; izjave volje moraju biti valjane i suglasne; inidba mora biti mogua, doputena, odreena ili barem odrediva; pobuda (motiv) za sklapanje ugovora ne smije biti nedoputen; oblik pravnog posla, ako je oblik ugovora odreen zakonom kao pretpostavka njegove valjanosti ili su se ugovorne strane sporazumjele da oblik ugovora bude pretpostavka njegove valjanosti. Oblici nevaljanosti ugovora jesu nitentost i pobojnost. Nitetnost je tei oblik nevaljanosti ugovora u odnosu na pobojnost. Ako je ugovor nitetan, pravni odnos izmeu ugovornih strana uope ne nastaje kao da ugovor nikada nije bio sklopljen. Ako je ugovor pobojan, nastat e sve posljedice kao da je ugovor valjan, ali ga ugovorna strana na ijoj strani postoji razlog pobojnosti moe pobijati tubom pred sudom. Ako sud utvrdi da je ugovor pobojan, ponitit e ga i kada ga poniti, posljedice su iste kao da je ugovor nitetan, tj. kao da ugovor nikada nije bio sklopljen. No meutim, ako strana koja je ovlatena zahtijevati ponitaj ugovora od suda to ne uini ili ako protekne rok u kojem je to ovlatena zahtijevati, ugovor e postati valjan. Razlozi koji dovode do nitetnosti i pobojnosti ugovora odreeni su ZOO-om, a mogu biti odreeni i drugim propisom. Razlozi koji dovode do nitetnosti ugovora jesu: 1. poslovna nesposposobnost ugovornih strana; 2. neki sluajevi nesuglasnosti volje i oitovanja (kolski primjeri: ala, simulacija, nesporazum i zika sila);
150

1. 2. 3. 4. 5.

3. nemogua, nedoputena ili neodrediva inidba; 4. nedoputena pobuda; 5. nepotivanje pravila o obliku pravnoga posla. Razlozi koji dovode do pobojnosti ugovora jesu: 1. ograniena poslovna sposobnost; 2. neki sluajevi nesuglasnosti volje i oitovanja (prijetnja, zabluda, neznanje, prijevara); 3. prekomjerno oteenje, tj. oiti nerazmjer izmeu inidbe i protuinidbe ako oteena strana nije znala za pravu vrijednost inidbe.

3.2.2. Ugovor o kupoprodaji

3.2.2.1. Pojam Ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje predati kupcu stvar u vlasnitvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu. Predmet kupoprodaje mogu biti i prava. Za kupoprodajni ugovor bitno je da se za preneseno pravo plaa cijena u novcu. Ako se za preneseno pravo daje drugo pravo (pravo vlasnitva, trabina), tada to nije ugovor o kupoprodaji nego ugovor o zamjeni.

3.2.2.2. Oblik ugovora Ugovor o kupoprodaji moe biti sklopljen u bilo kojem obliku (usmeni ugovor, pisani ugovor, ugovor sklopljen znacima ili konkludentnim radnjama). No, postoje sluajevi u kojima ugovor mora biti u odreenom, najee pisanom obliku. Ugovor o kupoprodaji mora biti sklopljen u pisanom obliku ako je objekt kupoprodaje nekretnina te ako je rije o kupoprodaji s obronom prodajom cijene. U tim je primjerima ugovor o kupoprodaji formalni ugovor jer je forma (oblik) pretpostavka njegove valjanosti. U nekim situacijama oblik se ugovora ne zahtijeva radi valjanosti ugovora, ve radi postizanja posebnih pravnih uinaka. Tako npr. pridraj prava vlasnitva pokretne stvari ima uinke prema kupevim vjerovnicima samo ako je uinjen u obliku isprave koja je javno ovjerovljena.

151

3.2.2.3. Prava i obveze Prodavatelj nekoga prava obvezuje se pribaviti to pravo kupcu, a kad ostvarivanje njegova sadraja zahtijeva posjed stvari, obvezuje se predati mu i stvar. Prodavatelj je duan predati stvar kupcu u ispravnom stanju. Ako stvar nije u ispravnom stanju, prodavatelj odgovara kupcu za tzv. materijalne nedostatke ispunjenja. Prema pravilima o materijalnim nedostacima, kupac e moi zahtijevati zamjenu stvari predaju druge stvari iste vrste bez nedostatka, popravak stvari, snienje cijene, a u odreenim sluajevima i raskid ugovora. Ako ugovor bude raskinut, kupac e vratiti stvar, a ima pravo zahtijevati povrat novca koji je platio. Ako postoji nedostatak glede prenesenoga prava, jer npr. prodavatelj nije bio vlasnik pa niti kupac nije mogao stei pravo vlasnitva, tada e prodavatelj odgovarati za tzv. pravne nedostatke. Obveza kupca sastoji se u isplati cijene i preuzimanju cijene. Ako nita nije posebno ugovoreno ili ne proizlazi iz obiaja, plaanje se obavlja u vrijeme i na mjestu u kojem se obavlja predaja stvari.

Primjer ugovora o kupoprodaji ABC d.o.o. (dalje u tekstu kupac) i JTD d.o.o. (dalje u tekstu prodavatelj) sklopili su dana 10. 5. 2008. sljedei

UGOVOR O KUPOPRODAJI lanak 1. Prodavatelj prodaje, a kupac kupuje 10 osobnih raunala marke_______ . lanak 2. Kupac se obvezuje za objekt kupoprodaje iz lanka 1. ovog ugovora isplatiti cijenu od ________ kuna na iro raun prodavatelja u roku od 8 dana od sklapanja ugovora. lanak 3. Prodavatelj se obvezuje dostaviti raunala u poslovni prostor kupca na adresi _______________, dva dana nakon uplate na iro raun prodavatelja iz lanka 2. ovog ugovora. 152

lanak 4. Ovaj ugovor sastavljen je u 4 istovjetna primjerka od kojih svakoj ugovornoj strani pripadaju po dva primjerka. Prodavatelj (potpis) Kupac (potpis)

3.2.3. Ugovor o zajmu

Ugovor o zajmu jest ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti zajmodavcu isti iznos novca ili istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. Zajmoprimac stjee pravo vlasnitva na pozajmljenom novcu ili drugim zamjenjivim stvarima. Zajmodavac najee daje zajam zajmoprimcu, jer se zajmoprimac obvezuje da e vratiti ne samo ono to mu je zajmodavac pozajmio nego i kamate. Meutim, obveza zajmoprimca da plati kamate na pozajmljeni iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari ne nastaje sama po sebi. Ona mora biti posebno ugovorena, osim u trgovakom ugovoru.

Primjer ugovora o zajmu ABC d.o.o. (dalje u tekstu zajmodavac) i JTD d.o.o. (dalje u tekstu zajmoprimac) sklopili su dana 10. 5. 2008. sljedei

UGOVOR O ZAJMU lanak 1. Zajmodavac se obvezuje dati zajam zajmoprimcu u iznosu od _______ kuna. lanak 2. Zajmodavac se obvezuje iznos iz lanka 1. ovog ugovora isplatiti najkasnije do ___________. 153

lanak 3. Zajmoprimac se obvezuje vratiti zajam dana ________________. lanak 4. Zajmoprimac se obvezuje platiti kamate po stopi od _____________ % godinje. lanak 5. Ovaj ugovor sastavljen je u 4 istovjetna primjerka od kojih svakoj ugovornoj strani pripadaju po dva primjerka.

Zajmodavac (potpis)

Zajmoprimac (potpis)

3.2.4. Ugovor o zakupu

Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac predati zakupniku odreenu stvar na koritenje, a ovaj se obvezuje plaati mu za to odreenu zakupninu. Zakupodavac je duan predati zakupniku zakupljenu stvar u ispravnom stanju, zajedno s pripadcima. Zakupodavac je duan odravati stvar u ispravnom stanju za trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj. On je duan naknaditi zakupniku trokove to ih je ovaj uinio za odravanje stvari, a koje bi on sam bio duan uiniti. Zakupodavac ne moe bez pristanka zakupnika initi izmjene na zakupljenoj stvari za trajanja zakupa, ako bi to ometalo njezino koritenje. Ako bi izmjenama stvari bilo smanjeno u stanovitoj mjeri koritenje stvari, smanjit e se i zakupnina u odgovarajuem razmjeru. Zakupodavac odgovara zakupniku za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinu ugovorenom ili redovitom koritenju, bez obzira na to je li znao za njih ili ne te za nedostatke svojstava ili odlika predvienih ugovorom ili preutno. Zakupodavac ne odgovara za nedostatke zakupljene stvari koji su u asu sklapanja ugovora bili poznati zakupniku ili mu nisu mogli ostati nepoznati. Zakupnik je duan koristiti stvar kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domain. On je moe koristiti samo onako kako je odreeno ugovorom ili namjenom stvari. Ako zakupnik i nakon opomene zakupodavca koristi stvar protivno ugovoru ili njezinoj namjeni ili zanemaruje njezino odravanje, te postoji opasnost znatne tete za zakupodavca, ovaj moe otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka.
154

Zakupnik je duan plaati zakupninu u rokovima odreenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobiajeno u mjestu gdje je stvar predana zakupniku. Zakupnik je duan uvati zakupljenu stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neoteenu. Ako nije drukije ugovoreno, stvar se vraa u mjestu u kojem je bila predana. Ako nije drukije ugovoreno, zakupnik moe zakupljenu stvar dati u podzakup, ali samo ako se time ne nanosi teta zakupodavcu. Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako je zakupljena stvar dana u podzakup bez njegova doputenja, kad je to prema zakonu ili prema ugovoru potrebno. Zakupodavac moe, radi naplate svojih trabina od zakupnika nastalih iz zakupa, zahtijevati neposredno od podzakupnika isplatu iznosa koje ovaj duguje zakupniku po osnovi podzakupa. U sluaju otuenja stvari koja je prije toga predana u zakup, pribavitelj stvari stupa na mjesto zakupodavca te nakon toga prava i obveze iz zakupa nastaju izmeu njega i zakupnika. Pribavitelj ne moe zahtijevati od zakupnika da mu preda stvar prije proteka vremena za koje je zakup ugovoren, a ako trajanje zakupa nije odreeno ni ugovorom ni zakonom, onda prije isteka otkaznog roka. Kad je stvar o kojoj je sklopljen ugovor o zakupu predana pribavitelju, a ne zakupniku, pribavitelj stupa na mjesto zakupodavca i preuzima njegove obveze prema zakupniku, ako je u trenutku sklapanja ugovora o otuenju znao za postojanje ugovora o zakupu. Ugovor o zakupu sklopljen na odreeno vrijeme prestaje protekom vremena na koje je sklopljen. Kad nakon proteka vremena za koje je ugovor o zakupu sklopljen zakupnik nastavi koristiti stvar, a zakupodavac se tomu ne usprotivi, smatra se da je sklopljen nov ugovor o zakupu neodreenog trajanja, pod istim uvjetima kao i prethodni. Ugovor o zakupu kojemu trajanje nije odreeno niti se moe odrediti iz okolnosti ili mjesnih obiaja prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok.

Primjer ugovora o zakupu ABC d.o.o. (dalje u tekstu zakupodavac) i JTD d.o.o. (dalje u tekstu zakupnik) sklopili su dana 10. 5. 2008. sljedei

155

UGOVOR O ZAKUPU lanak 1. Zakupodavac daje u zakup zemljite, koje se sastoji od k.. br. (katastarska estica broj) __________ k.o. (katastarska opina) ____________ upisano u zk. ul. (zemljinoknjini uloak) _______________, zakupniku koji se obvezuje isplatiti iznos od ______________ kuna mjeseno na ime zakupnine. lanak 2. Ugovor o zakupu sklapa se do 10. 6. 2009. lanak 3. Zakupnik se obvezuje isplatiti svaki obrok zakupnine najkasnije petog dana u mjesecu poevi od 1. 6. 2008. Zakupnik je ovlaten ui u posjed zemljita odmah nakon isplate prve zakupnine. lanak 4. Zakupnik e koristiti zemljite iz lanka 1. ovog ugovora za djelatnost javnoga parkiralita. Zakupnik je ovlaten postaviti ureaje za kontrolu ulaza na parkiralite te se obvezuje da e iste ukloniti najkasnije u roku od 15 dana od prestanka ovog ugovora i vratiti posjed zakupodavcu. lanak 5. Ovaj ugovor sastavljen je u 4 istovjetna primjerka od kojih svakoj ugovornoj strani pripadaju po dva primjerka. Zakupodavac (potpis) Zakupnik (potpis)

3.2.5. Ugovor o najmu

Ugovorom o najmu obvezuje se najmodavac predati odreenu stvar najmoprimcu na uporabu, a ovaj mu se obvezuje za to plaati odreenu najamninu. Ugovor o najmu nekretnine sklapa se u pisanom obliku i moe biti upisan u zemljinu knjigu. Upis ugovora o najmu u zemljinu knjigu nije pretpostavka za stjecanje prava i obveza iz ugovora o najmu. Prava i obveze iz ugovora o najmu nastaju ve u trenutku sklapanja ugovora o najmu. Najmodavac je duan najmoprimcu predati i odravati stvar u stanju podobnom za ugovorenu uporabu. Ako je stvar predana u stanju neprikladnom za ugovorenu
156

uporabu ili u stanju koje bi uporabu znatno ograniavalo, najmoprimac moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje najamnine. Radi odravanja stvari u stanju podobnom za ugovorenu uporabu najmodavac je duan o svom troku pravodobno izvriti potrebne popravke, a najmoprimac je to duan dopustiti. Najmodavac je duan naknaditi najmoprimcu trokove popravaka koje je ovaj izvrio, bilo stoga to nisu trpjeli odgaanje ili ih najmodavac, obavijeten o njima, nije izvrio u primjerenom roku. Trokovi sitnih popravaka i trokovi redovite uporabe stvari padaju na teret najmoprimca. Najmodavac snosi poreze i druge javne terete iznajmljene stvari. Najmodavac ne moe bez pristanka najmoprimca initi izmjene na iznajmljenoj stvari koje bi ometale njezinu uporabu. Najmodavac odgovara za nedostatke stvari koji smetaju njezinoj ugovorenoj ili redovitoj uporabi bez obzira je li za njih znao ili ne, te za nepostojanje svojstava i odlika predvienih ugovorom, osim onih manje vanosti. Najmodavac ne odgovara za nedostatke koji su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati najmoprimcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati, ali odgovara za nedostatke koji su najmoprimcu, zbog njegove krajnje nepanje, ostali nepoznati, ako je za njih znao i namjerno ih preutio. Najmoprimac je duan rabiti stvar u skladu s ugovorom i namjenom stvari kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domain. On odgovara za tetu koja moe nastati zbog protuugovorne uporabe i uporabe kojoj stvar nije namijenjena, neovisno o tome je li stvar rabio on ili neka osoba po njegovu nalogu, podnajmoprimac ili koja druga osoba kojoj je on prepustio stvar na uporabu. Ako najmoprimac i nakon opomene najmodavca rabi stvar protivno ugovoru ili njezinoj namjeni, zanemaruje njezino odravanje, oteuje stvar, osobito ako neovlateno preputa treemu uporabu stvari, najmodavac moe otkazati ugovor bez pridravanja otkaznog roka. Najmoprimac je duan plaati najamninu u rokovima odreenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovorne ili zakonske odredbe, kako je uobiajeno u mjestu predaje stvari najmoprimcu. Najmodavac moe otkazati ugovor o najmu bez pridravanja otkaznog roka ako je najmoprimac dva uzastopna roka u zakanjenju s plaanjem najamnine ili znatnog dijela najamnine. Najmodavac nekretnine ima za dunu najamninu i ostale trabine iz ugovora o najmu zalono pravo na unesenim stvarima najmoprimca, koje mogu biti predmet ovrhe, te ih moe zadrati do namirenja tih trabina. Najmoprimac je duan nakon prestanka najma vratiti iznajmljenu stvar. On ne odgovara za istroenost stvari nastalu njezinom redovitom uporabom, niti za oteenja kao posljedicu dotrajalosti.
157

Najmoprimac moe samo uz suglasnost najmodavca iznajmljenu stvar dati u podnajam ili je po nekoj drugoj osnovi prepustiti drugome na uporabu. Najmoprimac jami najmodavcu da e podnajmoprimac rabiti stvar prema ugovoru o najmu. Najmodavac moe, radi naplate svojih trabina koje ima prema najmoprimcu, zahtijevati neposredno od podnajmoprimca isplatu iznosa koje ovaj duguje najmoprimcu na temelju ugovora o podnajmu. Ako najmodavac iznajmljenu stvar, nakon predaje najmoprimcu, otui, stjecatelj stupa umjesto najmodavca u prava i obveze iz ugovora o najmu. Kad je stvar o kojoj je sklopljen ugovor o najmu otuena i predana stjecatelju, a ne najmoprimcu, stjecatelj stupa u prava i obveze najmodavca ako je u trenutku sklapanja ugovora o otuenju znao ili iz okolnosti morao znati za postojanje ugovora o najmu. Ugovor o najmu sklopljen na odreeno vrijeme ili ako mu je trajanje odreeno zakonom prestaje istekom toga vremena. Ako nakon proteka ugovorom odreenog vremena najmoprimac nastavi rabiti stvar, a najmodavac se tomu ne protivi, smatra se da je trajanje ugovora produljeno na neodreeno vrijeme pod istim uvjetima. Ugovor o najmu nekretnine sklopljen na odreeno vrijeme smatra se preutno obnovljenim na isto vrijeme trajanja ako ni jedna ugovorna strana, najmanje trideset dana prije isteka ugovorenog vremena, ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor na odreeno vrijeme za daljnje razdoblje. Ugovor o najmu kojemu trajanje nije odreeno niti se moe odrediti iz okolnosti ili mjesnih obiaja prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj strani; potujui odreeni otkazni rok. Ako duljina otkaznog roka nije odreena ugovorom ili zakonom ili mjesnim obiajima, ona iznosi osam dana za najam pokretne stvari, a za najam nekretnine trideset dana. Otkaz ugovora o najmu nekretnine daje se u pisanom obliku.

Primjer ugovora o najmu ABC d.o.o. (dalje u tekstu najmodavac) i JTD d.o.o. (dalje u tekstu najmoprimac) sklopili su dana 10. 5. 2008. sljedei

158

UGOVOR O NAJMU lanak 1. Najmodavac daje u najam zemljite koje se sastoji od k.. br. (katastarska estica broj) __________ k.o. (katastarska opina) ____________ upisan u zk.ul. (zemljinoknjini uloak) _______________ najmoprimcu koji se obvezuje isplatiti ukupno iznos od ______________ kuna na ime najamnine. lanak 2. Ugovor o najmu sklapa se do 10. 8. 2008. lanak 3. Najmoprimac se obvezuje isplatiti 50 % najamnine 8 dana nakon sklapanja ugovora, a preostali dio 8 dana nakon prestanka ugovora. Najmoprimac je ovlaten ui u posjed zemljita odmah nakon isplate prvog dijela najamnine. lanak 4. Najmoprimac e koristiti zemljite iz lanka 1. ovog ugovora za potrebe gradnje na susjednoj nekretnini (smjetaj strojeva i materijala) te se obvezuje da na zemljitu iz lanka 1. ovog ugovora nee obavljati graevinske radove.

.
lanak 5. Najmoprimac se obvezuje da e u roku od 3 dana od prestanka ugovora ukloniti svoje stvari i vratiti posjed zemljita najmodavcu. lanak 6. Ovaj ugovor sastavljen je u 4 istovjetna primjerka od kojih svakoj ugovornoj strani pripadaju po dva primjerka. Najmodavac (potpis) Najmoprimac (potpis)

159

3.2.6. Ugovor o djelu

3.2.6.1. Pojam Ugovor o djelu jest ugovor kojim se jedna strana (izvoa) obvezuje obaviti odreeni posao, kao to je izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakva zikog ili umnog rada i sl., a druga strana (naruitelj) obvezuje se platiti mu za to naknadu. Posao koji se obvezuje obaviti izvoa moe biti razliite naravi. Obuhvaa najrazliitije zike ili intelektualne poslove od najjednostavnijih do poslova najsloenije naravi. Predmet ugovora o djelu mogu biti i graevinski radovi, ako nisu takve sloenosti da se za njih mora sklopiti ugovor o graenju. Naime, u sluaju jednostavnih graevinskih radova sklapa se ugovor o djelu, a za sloenije graevinske radove, kao to je to izgradnja brana, mostova, tunela, vodovoda, kanalizacije, ceste, eljenike pruge, bunara i drugih graevina, izrada kojih zahtijeva vee i sloenije radove sklapa se ugovor o graenju. Ugovor o djelu relevantan je za graevinsko pravo i stoga to se na temelju ugovora o djelu obavljaju poslovi kao to su izrada projekata. Ako izvoa djelo izradi od vlastitog materijala, tada to nije ugovor o djelu nego ugovor o kupoprodaji. No, ako su ugovorne strane imali na umu osobitu vrijednost izvoaeva rada, sklapa se ugovor o djelu bez obzira iji je materijal za izradu djela.

3.2.6.2. Sklapanje ugovora nadmetanjem Poziv upuen odreenom ili neodreenom broju osoba na nadmetanje za izvrenje odreenih radova, pod odreenim uvjetima i uz odreena jamstva, obvezuje pozivatelja da sklopi ugovor o tim radovima s onim koji ponudi najniu cijenu, osim ako je tu obvezu iskljuio u pozivu na nadmetanje. U sluaju iskljuenja obveze da se sklopi ugovor, poziv na nadmetanje smatra se pozivom zainteresiranima da dostave ponude ugovora pod objavljenim uvjetima. Poziv upuen odreenom ili neodreenom broju osoba na nadmetanje za umjetniko ili tehniko rjeenje namjeravanih radova obvezuje pozivatelja da pod uvjetima sadranim u pozivu na nadmetanje sklopi ugovor sa sudionikom u nadmetanju ije rjeenje prihvati povjerenstvo sastav kojega je unaprijed objavljen, osim ako je tu obvezu iskljuio u pozivu na nadmetanje.

160

3.2.6.3. Prava i obveze ugovornih strana Izvoa je duan izvriti djelo kako je ugovoreno po pravilima struke. Izvoa ne mora izvriti posao osobno, osim ako drukije proizlazi iz ugovora ili naravi posla. Ali ako ne obavlja posao osobno i dalje odgovara naruitelju za izvrenje posla. Naime, izvoa odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na poslu koji je preuzeo kao da ga je sam izvrio. Izvoa ima odreene obveze glede materijala. Ako sam daje materijal za izradu djela duan je dati materijal najmanje srednje kakvoe ako nije ugovorena kakvoa materijala. Ako je materijal dao naruitelj, izvoa je duan upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koji mu je naruitelj predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inae e odgovati za tetu. Ako je naruitelj zahtijevao da se stvar izradi od materijala na nedostatke kojega mu je izvoa upozorio, izvoa je duan postupiti po njegovu zahtjevu, osim ako je oito da materijal nije podoban za narueno djelo ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla nanijeti tetu ugledu izvoaa, u kojem sluaju izvoa moe raskinuti ugovor. Izvoa je takoer duan upozoriti naruitelja na nedostatke u njegovu nalogu te na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati, koje mogu biti vane za narueno djelo ili za njegovo izvrenje na vrijeme, inae e odgovarati za tetu. Naruitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem posla i davati upute kad odgovara naravi posla, a izvoa mu je to duan omoguiti. Izvoa je duan predati izraenu ili popravljenu stvar. Naruitelj je obvezan primiti djelo obavljeno prema odredbama ugovora i pravilima struke. Naknada se odreuje ugovorom, ako nije odreena obvezatnom tarifom ili drugim aktom. Ako naknada nije odreena, utvrdit e je sud prema vrijednosti djela, prema normalnom vremenu za takav posao te prema uobiajenoj naknadi za tu vrstu posla. Naruitelj nije duan platiti naknadu prije nego to je pregledao djelo i odobrio ga. Kad je izvoa dao materijal za izradu stvari, a stvar bude oteena ili propadne iz bilo kojega uzroka prije predaje naruitelju, rizik snosi izvoa, te nema pravo na naknadu za dani materijal, a ni na naknadu za svoj rad. Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi naruitelj ako je on dao materijal za njezinu izradu. U tom sluaju izvoa ima pravo na naknadu samo ako je stvar propala ili bila oteena nakon dolaska naruitelja u zakanjenje, ili ako se naruitelj nije odazvao njegovu urednu pozivu da stvar pregleda. Radi osiguranja naplate naknade za rad i naknade za utroeni materijal te ostalih trabina po osnovi ugovora o djelu, izvoa ima pravo zadranja na stvarima to ih je napravio ili popravio te na ostalim predmetima koje mu je predao naruitelj
161

u vezi s njegovim radom. Pravo zadranja ovlauje izvoaa da zadri navedene stvari i ostale predmete do ispunjenja trabine, ali i da se namiri iz vrijednosti tih stvari i predmeta po pravilima o zalonom pravu.

Primjer ugovora o djelu ABC d.o.o. (dalje u tekstu naruitelj) i JTD d.o.o. (dalje u tekstu izvoa) sklopili su dana 10. 5. 2008. sljedei

UGOVOR O DJELU lanak 1. Izvoa se obvezuje obaviti redoviti servis na deset vozila naruitelja tipa ____________________ marke ____________________. lanak 2. Naruitelj se obvezuje za obavljeni posao platiti iznos od ____________ kuna. lanak 3. Izvoa se obvezuje preuzeti vozila na servis dana ______________ i zavriti poslove redovitog servisa u roku od 3 dana. lanak 4. Ovaj ugovor sastavljen je u 4 istovjetna primjerka od kojih svakoj ugovornoj strani pripadaju po dva primjerka. Naruitelj (potpis) Izvoa (potpis)

162

3.2.7. Ugovor o graenju

3.2.7.1. Pojam U hrvatskom ugovornom pravu ugovor na temelju kojeg se obavljaju graevinski radovi ureen je kao posebna vrsta ugovora za razliku od mnogih drugih pravnih poredaka u kojima se graevinskih radovi obavljaju na temelju ugovora o djelu. Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvu zemljitu, odnosno na postojeoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. Graevinski radovi za koje se sklapa ugovor o graenju jesu radovi izgradnje graevina kao to su zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, eljeznike pruge, bunari i ostale graevine izrada kojih zahtijeva vee i sloenije radove. Za graevinske radove manjeg opsega sklapa se ugovor o djelu. Za svako odstupanje od projekta izvoa mora imati pisanu suglasnost naruitelja, osim ako su to hitni nepredvieni radovi. Hitni nepredvieni radovi jesu radovi koje je prijeko potrebno izvesti: radi osiguranja stabilnosti graevine, sprjeavanja opasnosti za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, a izazvana je izvanrednim i neoekivanim dogaajima, radi sprjeavanja nastanka tete uslijed tih dogaaja, te po naredbi mjerodavnog tijela javne vlasti. U sluaju hitnih nepredvienih radova izvoa je duan obavijestiti naruitelja o svim okolnostima i mjerama koje je poduzeo. Izvoa ima pravo na pravinu naknadu za nepredviene radove koji su morali biti izvedeni. Ako bi zbog tih radova cijena morala biti znatno poveana naruitelj ima pravo raskinuti ugovor. U tom sluaju naruitelj je duan isplatiti iznos koji odgovara cijeni ve izvedenih radova i pravinu naknadu za uinjene nune trokove.

3.2.7.2. Oblik Ugovor o graenju mora biti sklopljen u pisanom obliku. Ugovor o graenju uvijek je formalni ugovor. No, ako su graevinski radovi manjeg opsega za izvrenje kojih nije potrebno sklopiti ugovor o graenju, nego se obavljaju na temelju ugovora o djelu, ugovor ne mora biti u pisanom obliku, jer je ugovor o djelu neformalan pravni posao. No, ak i ako ugovor ne mora biti sklopljen u pisanom obliku, ugovorne strane mogu ga sklopiti u tom obliku. Pisani oblik doprinosi pravnoj sigurnosti jer predstavlja relativno pouzdano dokazno sredstvo.
163

Pisani oblik trai se i za suglasnost naruitelja za svako odstupanje od projekta. Naime, tijekom gradnje zbog razliitih razloga postoji potreba da se odstupi od projekta. Katkad sam naruitelj trai izvoenje dodatnih radova koji nisu obuhvaeni projektom. Za izvoaa radova bitno je da za svako odstupanje od projekta trai suglasnost u pisanom obliku. U protivnom nee moi naplatiti dodatne radove za koje nema pisanu suglasnost.

3.2.7.3. Cijena Cijena radova moe se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu graevinu (ukupno ugovorena cijena). Ugovorena cijena obvezuje izvoaa i naruitelja bez obzira je li odreena u jedininoj cijeni ili ukupno ugovorenoj cijeni. To znai da izvoa ima pravo zahtijevati ugovorenu cijenu neovisno o tome to je u meuvremenu dolo do poskupljenja materijala, goriva, radne snage, itd. Isto tako, naruitelj je duan platiti ugovorenu cijenu ak i ako doe do pada cijene materijala, goriva, radne snage itd. No, pravila ZOO-a propisuju da u odreenim sluajevima promjena cijena dovodi do promjene cijene koju je naruitelj duan platiti izvoau radova. Ako ugovorom glede izmjene cijene nije predvieno to drugo, izvoa koji je svoju obvezu ispunio u predvienom roku moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu sklapanja ugovora i njegova ispunjenja, a bez njegova utjecaja, poveale cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova, tako da bi ta cijena trebala biti vea za vie od 2 postotka. Izvoa radova ima pravo na poveanje samo za razliku koja prelazi 2 postotka. To znai da ako npr. cijena materijala poraste za 3 postotka, izvoa radova ima pravo na poveanje ugovorne cijene za 1 postotak. Drugi sluaj kad izvoa ima pravo na poveanje cijene postoji kad izvoa svojom krivnjom nije izveo radove u roku predvienom ugovorom. Tada izvoa radova moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu sklapanja ugovora i dana kad su radovi prema ugovoru trebali biti zavreni, a bez njegova utjecaja, poveale cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova, tako da bi ona, prema novim cijenama tih elemenata, trebala biti vea za vie od 5 postotaka. I u tom sluaju izvoa radova ima pravo samo za razliku koja prelazi 5 postotaka. Ako npr. cijena materijala poraste za 6 postotaka, izvoa radova ima pravo na poveanje cijene u iznosu od 1 postotka. U svakom sluaju izvoa nema pravo na poveanje cijene ako je do poveanja cijena elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova dolo nakon to je izvoa radova doao u zakanjenje.
164

Izvoa radova i naruitelj mogu ugovoriti da se cijena radova nee mijenjati ako se nakon sklapanja ugovora poveavaju cijene elemenata. No, ak i tada mogu nastati promjene cijene radova. Za promjenu cijene radova trai se da se cijena elemenata na temelju koje se izraunava cijena radova povea za vie od 10 postotaka. I u tom sluaju izvoa radova ima pravo samo na razliku preko 10 postotaka. Izvoa ne moe zahtijevati poveanje cijene ako je do poveanja cijene elemenata na temelju kojih se izraunava cijena dolo nakon to je pao u zakanjenje. Ako se cijena znatno povea naruitelj ima pravo raskinuti ugovor, pri emu je duan platiti izvoau radova cijenu do tada izvedenih radova te pravinu naknadu za uinjene nune trokove. Naruitelj radova ima pravo traiti snienje cijene ako je dolo do snienja cijene elemenata na temelju kojih se izraunava cijena radova. Naruitelj radova ima pravo na snienje cijene ako je izvoa ispunio svoju obvezu u roku, a cijena elemenata snizila se za vie od 2 postotka. Isto tako naruitelj radova ima pravo na snienje, ako su on i izvoa radova ugovorili da se cijena radova nee mijenjati, a cijena elemenata snizila se za vie od 10 postotaka.

3.2.7.4. Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke takav je ugovor o graenju koji sadri odredbu klju u ruke ili drugu slinu odredbu. Ugovorom o graenju s odredbom klju u ruke izvoa se obvezuje izvesti sve potrebne radove za izgradnju i uporabu graevine. U tom sluaju ugovorena cijena obuhvaa sve nepredviene radove i vikove radova, a iskljuuje utjecaj manjkova radova na ugovornu cijenu. Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke esto se sklapa kada naruitelj ne eli sklopiti vie ugovora o graenju i ugovora o djelu s razliitim izvoaima, nego eli biti u ugovornom odnosu samo s jednom osobom koja odgovara za sve graevinske radove. No, ak i ako na strani izvoaa ima vie osoba, njihova je odgovornost solidarna. Ugovorom o graenju s odredbom klju u ruke izvoa radova na sebe preuzima rizik za nepredviene radove i vikove radova. Naime, ako nastane potreba za izvoenjem nepredvienih radova i vikova radova, izvoa radova koji je pristao na ugovor o graenju s odredbom klju u ruke ne moe to naplatiti od naruitelja radova. Stoga je vrlo vano da izvoa radova prije sklapanja ugovora dobro provjeri projekt, ili da ga sam izradi, odnosno da on, a ne naruitelj povjeri njegovu izradu ovlatenoj osobi. Isto tako, da bi izvoa radova izbjegao situaciju u kojoj e morati o svojem troku izvesti nepredviene radove i vikove radova, mora biti
165

dobro upoznat sa stanjem na gradilitu, eventualnom potrebom da prije izgradnje premjesti vodove te da openito dobro procijeni opseg radova.

3.2.7.5. Odgovornost za nedostatke Ako u posebnim odredbama o ugovoru o graenju ZOO-a nije drukije odreeno, na odgovornost za nedostatke graevine primjenjuju se odgovarajue odredbe ugovora o djelu. Prava naruitelja prema izvoau zbog nedostatka graevine prelaze i na sve kasnije stjecatelje graevine ili njezina dijela, ali s tim da kasnijim stjecateljima ne tee novi rok za obavijest i tubu, nego im se uraunava rok prednika. Posebno ureenje o odgovornosti izvoaa odnosi se na odgovornost za bitne zahtjeve za graevinu.

3.2.7.5.1. Odgovornost za bitne zahtjeve za graevinu Izvoa odgovara za nedostatke graevine koji se tiu ispunjavanja zakonom odreenih bitnih zahtjeva za graevinu ako se ti nedostaci pokau za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova. Prihvaanjem odgovornosti za bitne zahtjeve za graevinu pravno ureenje ZOO-a povezano je s pravnim ureenjem ZPUGa. Ta se povezanost oituje u injenici da su bitni zahtjevi za graevinu propisani ZPUG-om, a ZOO za odgovornost izvoaa upuuje na ZPUG. Prema prijanjem ureenju izvoa radova nije odgovarao za bitne zahtjeve za graevinu, dakle u skladu s propisima graevinskog javnoga prava, nego za tzv. solidnost graevine. Izvoa odgovara i za nedostatke zemljita na kojem je podignuta graevina, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova, osim ako elaboratom o geotehnikim istranim radovima ili drugom odgovarajuom ispravom nije utvreno da je zemljite podobno za graenje, a tijekom graenja se nisu pojavile okolnosti koje dovode u sumnju osnovanost navedenih isprava. Isto vrijedi i za projektanta ako nedostatak graevine ili zemljita potjee od nekog nedostatka u projektu. Isto vrijedi i za osobu koja obavlja nadzor ako nedostatak graevine ili zemljita potjee od nekog nedostatka u provedbi nadzora. Oni su odgovorni ne samo prema naruitelju nego i prema svakom drugom stjecatelju graevine. Ova njihova odgovornost ne moe se ugovorom iskljuiti ni ograniiti. Naruitelj ili drugi stjecatelj duan je o nedostacima obavijestiti izvoaa, projektanta ili osobu koja obavlja nadzor u roku od est mjeseci otkad je nedostatak utvrdio, inae gubi pravo da se na nj pozove. Pravo naruitelja ili drugoga stjecatelja prema izvoau, odnosno projektantu po osnovi njihove odgovornosti za nedostat166

ke prestaje za godinu dana raunajui od dana kad je naruitelj, odnosno stjecatelj obavijestio projektanta, odnosno izvoaa o nedostatku. Izvoa se ne oslobaa odgovornosti ako je pri izvoenju odreenih radova postupao po zahtjevima naruitelja. Ali ako je prije izvrenja odreenog rada po zahtjevu naruitelja upozorio ovoga na opasnost od tete, njegova odgovornost se smanjuje, a prema okolnostima konkretnoga sluaja moe se i iskljuiti.

3.2.7.5.2. Regresi Kad su za tetu odgovorni izvoa, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost svakog od njih odreuje se razmjerno njihovoj krivnji. Projektant kojem je povjeren i nadzor nad izvoenjem planiranih radova odgovara i za nedostatke u izvedenim radovima nastale krivnjom izvoaa, ako ih je mogao opaziti savjesnim nadgledanjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvoaa odgovarajuu naknadu. Osoba koja obavlja nadzor odgovara i za nedostatke u izvedenim radovima nastale krivnjom izvoaa, ako ih je mogla opaziti savjesnim nadziranjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvoaa odgovarajuu naknadu. Izvoa koji je naknadio tetu nastalu zbog nedostatka u izvedenim radovima ima pravo zahtijevati naknadu od projektanta u mjeri u kojoj nedostaci u izvedenim radovima potjeu od nedostataka u projektu. Izvoa koji je naknadio tetu nastalu zbog nedostatka u izvedenim radovima ima pravo zahtijevati naknadu od osobe koja je nadzirala izvoenje radova u mjeri u kojoj nedostaci u izvedenim radovima potjeu od nedostataka u provedbi nadzora.

Primjer ugovora o graenju ABC d.o.o. (dalje u tekstu naruitelj11) i JTD d.o.o. (dalje u tekstu izvoa radova) sklopili su dana 10. 5. 2008. sljedei

11

U praksi se esto umjesto naziva naruitelj koristi naziv investitor u skladu s propisima graevinskog javnoga prava.

167

UGOVOR O GRAENJU lanak 1. Izvoa radova obvezuje se izgraditi objekt _________ na zemljitu k.. br. (katastarska estica broj) __________ k.o. (katastarska opina) ____________ upisan u zk.ul. (zemljinoknjini uloak) _______________ prema projektu _______________ koji je izradio ___________ ponudi izvoaa broj ________________ od dana ___________. lanak 2. Naruitelj se obvezuje za izgradnju objekta iz lanka 1. ovog ugovora isplatiti iznos koji e se konano utvrditi na temelju cijene radova utvrenih prema _________________. lanak 3. Izvoa e zavriti izgradnju najkasnije do 10. 10. 2008. lanak 4. Naruitelj e plaati izvrene radove na temelju ovjerenih privremenih situacija i konane situacije. Privremene situacije izvoa e dostavljati naruitelju jednom mjeseno. lanak 5. Naruitelj e na temelju privremene situacije obaviti plaanje na iro raun izvoaa radova br. ____ __________ koji se vodi kod banke ______________. lanak 6. Nakon dovrenja objekta izvoa e obavijestiti pisanim putem naruitelja da je izgradnja zavrena, a naruitelj se obvezuje u roku od 15 dana od primitka obavijesti preuzeti objekt. lanak 7. O primopredaji objekta sastavlja se zapisnik u prisutnosti naruitelja i izvoaa odnosno njihovih ovlatenih predstavnika. lanak 8. Ako naruitelj nema prigovora na izvedene radove potpisat e zapisnik i u roku od 15 dana zajedno s izvoaem izraditi konani obraun. lanak 9. Rok za plaanje po konanom obraunu iznosi 60 dana.

168

lanak 10. Izvoa e za svaki dan zakanjenja s dovrenjem radova platiti iznos od ____________ kuna. lanak 11. Ovaj ugovor sastavljen je u 4 istovjetna primjerka od kojih svakoj ugovornoj strani pripadaju po dva primjerka. Naruitelj (potpis) Izvoa radova (potpis)

3.2.8. Ugovor o ortatvu

3.2.8.1. Pojam Ugovorom o ortatvu uzajamno se obvezuju dvije ili vie osoba uloiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednikog cilja. Ortatvo je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Imovinu ortatva ine ulozi ortaka (glavnica) te imovina steena poslovanjem ortatva. U imovinu ortatva ulaze i naknade za unitene, oteene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortatva. Imovina ortatva zajednika je imovina ortaka. Imovina ortaka koja kao ulog nije unesena u zajedniku imovinu ostaje njegova posebna, od zajednike odvojena imovina. Ulog se moe sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima.

3.2.8.2. Prava i obveze Pravo na voenje poslova ortatva pripada zajedniki svim ortacima. Odluke u voenju poslova ortatva donose se primjenom propisa o upravljanju stvarju u suvlasnitvu. Ortak koji ulae samo svoj rad, a koji nije ukljuen u glavnicu, sudjeluje kod donoenja odluka, ali bez prava glasa. Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo duni su uredno voditi poslovne knjige i polagati raun o stanju zajednike imovine te o svim prihodima i rashodima. Prije nego se dovri posao, ne moe se zahtijevati zakljuni obraun i podjela dobiti i gubitka, ali ako se radi o dugoronim poslovima koji donose godinji prihod, ortaci mogu zahtijevati polaganje rauna i podjelu dobiti nakon proteka svake poslovne godine. Ortak ne moe pravnim poslom s treom osobom pravovaljano obvezati ortatvo bez izriitog ili preutnoga pristanka ostalih ortaka ili njihovih opunomoenika. Ako
169

ugovorom o ortatvu nije drukije odreeno, trabine ortatva pripadaju svim ortacima zajedno. Ortak moe zahtijevati od dunika da obvezu ispuni svim ortacima zajedno, a samo njemu ako je od svih ostalih ortaka ovlaten primiti ispunjenje. Ortak odgovara za tetu koju nanese ortatvu, osim ako dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. Nije doputen prijeboj tete s koriu koju je ortak inae pribavio ortatvu, osim kad su teta i korist nastale istim samovlasno poduzetim poslom. Dobit je onaj dio imovine ortatva koji preostane nakon odbitka vrijednosti uloga, zajednikih dugova i trokova. Gubitak nastaje kad imovina ortatva padne ispod vrijednosti uloga. Ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nisu utvreni ugovorom o ortatvu, svaki ortak ima, neovisno o vrsti i veliini uloga, jednak udio u dobiti i gubitku.

3.2.8.3. Prestanak ortatva Ugovor o ortatvu sklopljen na neodreeno vrijeme ortak moe otkazati u svako doba, osim u nevrijeme ili na tetu ostalih ortaka. Isto vrijedi za ortatvo koje je nakon isteka odreenog vremena preutno nastavljeno, kao i za ortatvo osnovano za trajanja ivota ortaka. Ortak se moe iskljuiti iz ortatva ako za to postoje vani razlozi, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortatvu, pada pod steaj, potpunog ili djelominog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog uinjenoga kanjiva djela. Odluku o iskljuenju, ako nije drukije ugovoreno, donose ostali ortaci jednoglasno. Ortatvo prestaje: ostvarenjem cilja ortatva ili ako njegovo ostvarenje postane nemoguim, protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortatvu, propau zajednike imovine, sporazumom ortaka, smru, odnosno prestankom postojanja te istupom i iskljuenjem ortaka, ako ortatvo ine dva ortaka, odlukom suda u sluaju prestanka ortatva iz vanog razloga. Prava i obveze ortaka u pravilu ne prelaze na njegove nasljednike. Nasljednici ortaka duni su o njegovoj smrti bez odgaanja obavijestiti ostale ortake i poduzeti mjere za zatitu njihovih interesa, a ostali ortaci duni su bez odgaanja preuzeti poslove koji su bili povjereni umrlome ortaku. Nasljednici ortaka, ako se ortatvo ne bi s njima nastavilo, ovlateni su zahtijevati polaganje rauna i njihovo podmirenje do dana ostaviteljeve smrti, ali i obvezni podmiriti ono to je ostavitelj dugovao ortatvu. Ako su ugovorom o ortatvu izrijekom obuhvaeni nasljednici ortaka, obvezni
170

su, ako prihvate nasljedstvo, nastaviti ortatvo, ali ta se obveza ne moe odnositi na nasljednike nasljednika. Ako nasljednik nije u stanju ispuniti ostaviteljeve obveze prema ortatvu, odbit e mu se od naslijeenog udjela razmjeran dio. Nakon prestanka ortatva slijedi dioba zajednike imovine. Stvari koje je ortak dao na koritenje, odnosno uporabu ortatvu, vraaju mu se s time da nema pravo na naknadu za sluajnu propast ili oteenje stvari, niti za njezino pogoranje zbog redovite uporabe.

Primjer ugovora o ortatvu ABC d.o.o. i JTD d.o.o. sklopili su dana 10. 5. 2008. sljedei

UGOVOR O ORTATVU lanak 1. Ugovorne strane se uzajamno obvezuju da e uloiti svoj rad i imovinu radi izgradnje montanog objekta ____________. lanak 2. ABC d.o.o. ulae u ortatvo svoje zemljite k.. br. (katastarska estica broj) ________________ u k.o. (katastarskoj opini) _____________ upisano u zk. ul. (zemljinoknjini uloak) _____________. lanak 3. JTD d.o.o. ulae u ortatvo montani objekt ________________________. lanak 4. ABC d.o.o. e predati u suposjed zemljite iz lanka 2. ovog ugovora najkasnije do ___________ (datum), a JTD d.o.o. se obvezuje dopremiti montani objekt najkasnije do ________ (datum). lanak 5. ABC d.o.o. i JTD d.o.o. zajedniki e izvesti montau objekta. lanak 6. ABC d.o.o. i JTD d.o.o. zajedniki e koristiti objekt na nain da e primati robu treih osoba na skladitenja. 171

lanak 7. Ugovore o skladitenju iz lanka 6. ovog ugovora sklapat e posrednik _________________ (ime prezime, tvrtka) kojeg e zajedniki angairati ABC d.o.o. i JTD d.o.o. lanak 8. Posrednik e novane iznose postignute iz ugovora iz lanka 7. ovog ugovora uplaivati na raun ABC d.o.o. i JTD d.o.o. na jednake dijelove. lanak 9. Ovaj ugovor sastavljen je u 4 istovjetna primjerka od kojih svakoj ugovornoj strani pripadaju po dva primjerka. ABC d.o.o. (potpis) JDT d.o.o. (potpis)

3.2.9. Ugovor o javnoj nabavi

Ugovor o javnoj nabavi nije posebna vrsta ugovora kao to su ugovor o graenju, ugovor o djelu ili ugovor o kupoprodaji, nego bilo koji od tih ugovora sklopljen u posebnom reimu. Naime, radi racionalne potronje javnih sredstava i osiguranja trine utakmice posebnim propisima o javnoj nabavi pravni subjekti koji su obveznici postupanja po propisima o javnoj nabavi duni su prilikom sklapanja ugovora o graenju, ugovora o djelu, ugovora o kupoprodaji ili bilo kojeg drugog ugovora odreenog Zakonom o javnoj nabavi (Narodne novine, 110./07.), provoditi poseban postupak u skladu s tim zakonom. Ugovor o javnoj nabavi jest ugovor s nancijskim interesom sklopljen u pisanom obliku izmeu jednog ili vie ponuditelja i jednog ili vie naruitelja i iji je predmet nabave izvoenje radova, isporuka robe ili pruanje usluga. Naruitelj koji je obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi jest javni naruitelj i naruitelj koji obavlja djelatnosti na podruju vodoopskrbe, energetike, prometnih i potanskih usluga koji sklapa ugovor s gospodarskim subjektom. Ugovor o javnoj nabavi na granici je izmeu graevinskog javnog i graevinskoga privatnoga prava, ali ipak ga se moe uvrstiti u graevinsko privatno pravo, jer se ne radi ni o materiji prostornog ureenja niti o propisima o gradnji. Dodue, propisi o javnoj nabavi propisi su javnoga prava, ali ugovor o javnoj nabavi u naem je pravnom poretku privatnopravni ugovor.
172

Prema Zakonu o javnoj nabavi ugovori o javnoj nabavi dijele se na sljedee ugovore: ugovor o javnoj nabavi roba, ugovor o uslugama, ugovor o javnim radovima Ugovor o javnoj nabavi robe jest ugovor o javnoj nabavi kojemu je predmet nabave kupnja robe, najam robe, zakup robe ili leasing s opcijom kupnje robe ili bez nje. Ugovor kojemu je predmet nabave isporuka robe, a koji ukljuuje i poslove postavljanja i instalacije, smatra se ugovorom o javnoj nabavi robe. Ugovor o javnim uslugama jest ugovor o javnoj nabavi kojemu su predmet nabave usluge. Ugovor o javnim radovima jest ugovor o javnoj nabavi kojemu je predmet nabave izvoenje radova ili projektiranje i izvoenje radova ili posao u smislu rezultata gradnje ili graevinskih radova.

3.3. Odgovornost za tetu

3.3.1. Openito
Osim opega dijela obveznoga prava i ugovornoga prava ZOO ureuje i odgovornost za tetu. Pravila ZOO-a o odgovornosti za tetu primjenjuju se na sve pravne subjekte bez obzira na to djeluju li u obavljanju gospodarske djelatnosti ili kao strunjaci, ili su pravni subjekti u svakodnevnim ivotnim situacijama. Stoga se pravila ZOO-a o odgovornosti za tetu primjenjuju i na tete koje nastanu u djelatnosti graditeljstva. Propisi graevinskog javnoga prava vani su za materiju odgovornosti za tetu jer propisuju dunosti za sudionike u gradnji. Propisi graevinskog javnoga prava takoer propisuju odgovornost za tetu kao posljedicu povrede tih dunosti. Tako npr. pravila ZPUG-a propisuju odgovornost za tetu u odredbama l. 210. st. 2. (odgovornost stranke koja je zlorabila pravo i pokrenula upravni spor za tetu koju je pretrpio investitor), l. 308. st. 5. (odgovornost voditelja izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog ureenja za tetu koju je pretrpio investitor), l. 312. st. 3. (odgovornost osobe registrirane za poslove projektiranja za tetu koju je pretrpio investitor), l. 313. st. 5. (odgovornost projektanta za tetu koju je pretrpio investitor), l. 314. st. 3. (odgovornost revidenta za tetu koju je pretrpio investitor), l. 315. st. 5. (odgovornost osobe ovlatene za nostrikaciju projekta za tetu koju je pretrpio investitor), l. 316. st. 10. (odgovornost izvoaa za tetu koju je pretrpio
173

investitor), l. 317. st. 4. (odgovornost osobe ovlatene za poslove strunog nadzora za tetu koju je pretrpio investitor), l. 318. st. 4. (odgovornost glavnog nadzornog inenjera za tetu koju je pretrpio investitor), l. 319. st. 4. (odgovornost vlasnika graevine za tetu koju pretrpe druge osobe). No, pravila ZPUG nisu sama po sebi dovoljna da bi se utvrdila neija odgovornost za tetu. Ona samo upuuju na pravila ZOO-a koja odreuju kada e se odgovarati za tetu, tko odgovara za tetu, kako se popravlja teta, kako se odreuje visina naknade tete itd. ZOO je nezaobilazan izvor za odgovornost za tetu u graditeljstvu jer iako ZPUG propisuje obvezu popravljanja tete koja nastane prilikom gradnje ZPUG ne sadri posebna pravila o odgovornosti za tetu nego upuuju na ZOO. Osim toga, ZOO sadri jo neka posebna pravila o odgovornosti za tetu u vezi s graenjem. Tako npr. l. 1108. ZOO sadri odredbu o solidarnoj odgovornosti naruitelja i izvoaa radova za tetu koju pretrpe tree osobe u vezi s graenjem na nekretnini. Odnos odgovornosti za tetu openito nastaje kada se za to ispune odreene pretpostavke. Ispunjenjem pretpostavaka izmeu tetnika i oteenika nastaje odnos odgovornosti za tetu u kojem je tetnik duan popraviti prouzroenu tetu oteeniku. U sluaju da tetnik ne ispuni svoju obvezu prema oteeniku oteenik je ovlaten ostvariti svoje pravo sudskim putem ili pred drugim nadlenim tijelom (npr. arbitraom). Isto se odnosi i na sluajeve kada je teta nastala u obavljanju djelatnosti graditeljstva. Pretpostavke odgovornosti za tetu propisane su ZOO-om. ZPUG ne propisuje pretpostavke odgovornosti za tetu.

3.3.2. Pretpostavke odgovornosti za tetu

3.3.2.1. Openito Pravni subjekti duni su u svakodnevnom ivotu i obavljanju svojih djelatnosti postupati na takav nain koji nee drugim pravnim subjektima prouzroiti tetu. No meutim, to ne znai da e u svakom sluaju kada jedna osoba prouzroi tetu ona biti duna popraviti tu tetu, odnosno, drugim rijeima da e za tu tetu i odgovarati. Da bi netko odgovarao za tetu moraju biti ispunjene odreene pretpostavke propisane pravilima ZOO-a. Prema ZOO-u pretpostavke za nastanak odnosa odgovornosti za tetu jesu: subjekti odnosa odgovornosti za tetu (osoba koja je prouzroila tetu jest tetnik, a osoba koja je pretrpila tetu jest oteenik), nastanak tete na strani jednoga pravnoga subjekta (oteenika),
174

 tetna radnja osobe koja je prouzroila tetu (tetnika), uzrona veza izmeu tetne radnje tetnika i tete, te protupravnost (sastoji se od objektivne protupravnosti i krivnje koja se predmnijeva).12 Ovdje treba dodati da se navedena pravila primjenjuju samo ako se radi o tzv. subjektivnoj odgovornosti za tetu, koja u naem pravnom poretku jest pravilo, ali uz razmjerno velik broj iznimaka, kad je propisana objektivna odgovornost za tetu (odgovornost za tetu bez obzira na krivnju). Stoga se kod objektivne odgovornosti za tetu krivnja kao pretpostavka ne zahtijeva. U nekim sluajevima odgovornosti za tete prouzroene u graditeljstvu dolazi u obzir primjena pravila o objektivnoj odgovornosti za tetu, to znai da za odgovornost za tetu uope nije relevantna krivnja. O tome e se vie govoriti u izlaganju o pojedinim sustavima odgovornosti za tetu. Ispunjenjem opih pretpostavaka odgovornosti za tetu nastaje odnos odgovornosti za tetu, pa e tada tetnik biti duan popraviti tetu oteeniku, a oteenik je ovlaten, ako tetnik ne ispuni svoju obvezu, ostvariti svoja prava u sudskom postupku, odnosno u postupku pred drugim nadlenim tijelom. Ispunjenje pretpostavaka odgovornosti za tetu dovodi do odnosa odgovornosti za tetu koja nastane u graditeljstvu neovisno o tome je li ZPUG-om ili bilo kojim drugim graevinskim propisom posebno predviena odgovornost za tetu. To znai da odgovornost za tetu u graditeljstvu moe nastati i kada ZPUG ili drugi graevinski propis ne propisuje takvu sankciju. U tom smislu dovoljno je da se ispune pretpostavke odgovornosti za tetu koje propisuje ZOO.

3.3.2.2. Subjekti Za nastanak odnosa odgovornosti za tetu moraju postojati subjekti tog odnosa, a to su tetnik i oteenik. tetnik je osoba koja je prouzroila tetu, a oteenik je osoba kojoj je prouzroena teta. U ulozi tetnika i oteenika mogu se pojaviti i zike i pravne osobe. Na strani oteenika ne mora biti ispunjena nikakva posebna pretpostavka za nastanak odnosa odgovornosti za tetu. Na strani tetnika situacija je neto drukija. Naime, da bi tetnik odgovarao za prouzroenu tetu on mora biti deliktno sposoban, to znai da mora imati 14 godina i biti ubrojiv (sposoban za rasuivanje) ako je tetnik zika osoba. Iznimno e odgovarati osoba koja je mlaa od 14 godina, ako je navrila 7 godina i ako se dokae da je sposobna za rasuivanje. Za razliku od zike osobe, pravna osoba uvijek je odgovorna za tetu koju prouzroi.

12

P. KLARI, M. VEDRI: Graansko pravo, IX. izdanje, Narodne novine, 2006., str. 583.-584.

175

3.3.2.3. teta Odnos odgovornosti za tetu nastaje samo ako je oteeniku prouzroena teta. Naime, ak i ako tetnik postupa protupravno tako dugo dok ne nastane teta kao posljedica njegovih protupravnih postupanja nee nastati odnos odgovornosti za tetu.13 Samo protupravno ponaanje bez nastanka tete ne sankcioniraju pravila graanskoga prava, nego prekrajno i kazneno zakonodavstvo. Oteenik mora dokazati da mu je nastala teta. Zbog tekoa prilikom dokazivanja tete u praksi se koriste instituti koji olakavaju poloaj oteenika. Tako npr. u ugovornim odnosima vjerovnik i dunik mogu ugovoriti ugovornu kaznu. Ugovorna kazna iznos je koji je dunik duan isplatiti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu, zakasni s njezinim ispunjenjem ili neuredno ispuni svoju obvezu. Kad je ugovorena ugovorna kazna, vjerovnik ne mora dokazivati da je pretrpio tetu. On ima pravo na ugovornu kaznu ak i kada nije pretrpio nikakvu tetu. Ugovorna kazna esto se ugovora u ugovorima o graenju u korist naruitelja. Ugovorna kazna ne moe se valjano ugovoriti za novane obveze. Pojam tete deniran je ZOO-om kao umanjenje neije imovine (stvarna teta), sprjeavanje da se ona povea (izgubljena dobit) te povreda prava osobnosti. Stvarna teta i izgubljena dobit jesu imovinska teta, a povreda prava osobnosti neimovinska je teta. Imovinska teta jest ona koja se reektira na imovini oteenika. Do povrede prava osobnosti (neimovinska teta) nastaje kada tetnik povrijedi osobna dobra oteenika. ZOO, izmeu ostalog, zikim osobama priznaje sljedea prava osobnosti: pravo na ivot, tjelesno i duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, slobodu i dr. Osim prava osobnosti zikih osoba ZOO priznaje i titi prava osobnosti pravnih osoba. Pravne osobe imaju sva prava osobnosti kao i zike osobe, osim onih koja su povezana s injenicom da su zike osobe bioloka bia, a pravne osobe to nisu. Pravnim osobama pripadaju sljedea prava osobnosti: pravo na ugled i dobar glas, ast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privreivanja i dr. Bitno je uoiti da broj i sadraj prava osobnosti nije ogranien pravilima ZOO-a pa se na taj nain praksi ostavlja iroko otvoren prostor za priznavanje i zatitu prava osobnosti. Osim toga, budui da se sustav prava osobnosti u objektivnom smislu i dalje razvija, nije mogue propisom tono odrediti koja sve prava postoje. Sve ovdje navedene vrste teta mogu se pojaviti i u graditeljstvu. Investitor koji je zbog greke izvoaa morao sruiti dio graevine i ponovo je izgraditi trpi imovinsku tetu u obliku stvarne tete. teta koju je pretrpio izvoa, jer je investitor zakasnio s obvezom isplate cijene za obavljanje radova u pravilu ima imovinsku tetu u smislu izgubljene dobiti (kamate na koje bi imao pravo da je uloio novac
13

P. KLARI, M. VEDRI, o. c., str. 587.

176

koji mu nije bio plaen). Osobe koje su stanovale u nekretnini koja se nalazi u neposrednoj blizini gradilita mogu pretrpjeti neimovinsku tetu ako zbog uruavanja nekretnine pretrpe tjelesne povrede ili doive strah. tetu mogu pretrpjeti osobe koje su neposredno ukljuene u graditeljstvo, ali i tree osobe. Osobe neposredno ukljuene u graditeljstvo prema ZPUG-u jesu tzv. sudionici u gradnji: investitor, projektant, revident, izvoa te nadzorni inenjer.14 Svi ti subjekti mogu se pojaviti u ulozi tetnika ili oteenika. Kao potencijalni tetnici i oteenici mogu se pojaviti i tree osobe. U praksi su osobito aktualni sluajevi kada tetu pretrpe tree osobe u vezi s gradnjom, kao to su to npr. vlasnici i/ili posjednici susjednih nekretnina i graevina koje se na njima nalaze. Te osobe mogu pretrpjeti razliite vrste teta ako zbog gradnje na jednoj nekretnini doe do naruavanja stabilnosti njihovih nekretnina. U naem graanskom pravu postoje posebna pravila koja ovlauju vlasnike nekretnina na poduzimanje mjera radi sprjeavanja tetnih utjecaja na stabilnost nekretnine. Tako je npr. ZV-om propisano da vlasniku nije doputeno kopati svoje zemljite i uope initi na svojoj nekretnini ita za to je razumno oekivati da bi moglo dovesti u opasnost stabilnost tue nekretnine. Vlasnik nekretnine kojoj je stabilnost u opasnosti moe traiti prestanak radova koji dovode u opasnost stabilnost njegove nekretnine, ako nisu poduzete sve mjere, ukljuivi i postavljanje posebnih konstrukcija kad je to potrebno, od kojih se opravdano moe oekivati da e otkloniti opasnost za stabilnost njegove nekretnine. Ako se te mjere ne mogu s uspjehom provesti, a da se pritom posebne konstrukcije ne postavljaju na nekretninu kojoj je stabilnost u opasnosti, njezin vlasnik moe zahtijevati zabranu radnji od kojih njegovoj nekretnini prijeti opasnost za stabilnost te nekretnine. Vlasnik nekretnine koji je postavio posebne konstrukcije radi osiguranja stabilnosti tue nekretnine odgovara za svaku tetu koja bi s njima u svezi nastala. Vlasnik susjedne nekretnine ovlaten je zahtijevati odravanje tih konstrukcija u dobrom stanju. Isto tako u skladu s pravilima ZOO-a svatko moe zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija teta njemu ili drugome, kao i da se suzdri od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost tete, ako se uznemirivanje ili teta ne mogu sprijeiti odgovarajuim mjerama. Sud e na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajue mjere za sprjeavanje nastanka tete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na troak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne uini. Ako teta nastane u obavljanju opekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadlenoga tijela, moe se zahtijevati samo naknada tete koja prelazi uobiajene granice (prekomjerna teta), ali se u tom sluaju moe zahtijevati poduzimanje drutveno opravdanih mjera da se sprijei nastupanje tete ili da se ona smanji.
14

l. 177. ZPUG-a.

177

tete koje mogu nastati u graditeljstvu ne moraju biti u izravnoj vezi s graevinskim radovima, poslovima projektiranja, nadzora i sl. Tako npr. investitor moe prouzroiti tetu izvoau ako mu ne isplati ugovornu cijenu ili zakasni s ispunjenjem te obveze. U tom smislu teta koju pretrpi izvoa po svojoj se naravi ne razlikuje od tete koja inae nastaje poslovnim subjektima kada im njihovi suugovaratelji ne ispune svoje obveze. I za taj sluaj odgovornosti za tetu takoer su mjerodavna pravila ZOO-a.

3.3.2.4. tetna radnja tetna radnja jest ona radnja koja je dovela do nastanka tete. tetna radnja ne mora se sastojati iskljuivo u pozitivnoj radnji, ve i proputanju. Prema tome, pojam tetne radnje treba shvatiti u irem smislu jer da se ne odnosi samo na aktivno djelovanje tetnika, ve i na njegove propuste. Naime, kada zakon ili drugi pravni izvor (npr. pravila struke) obvezuje tetnika da poduzme odreene radnje pa on to ne uini i nastane teta tada se tetna radnja sastoji u proputanju. To je posebno vano u tzv. profesionalnoj odgovornosti za tetu (odgovornost za tetu koju prouzroe strunjaci), jer su svi strunjaci, a takoer i strunjaci u podruju graditeljstva (veina sudionika u gradnji), duni voditi rauna o tome da ne prouzroe tetu svojim aktivnostima, a i poduzeti sve mjere u skladu s pravilima svoje struke da sprijee nastanak tete. Njihovi propusti da poduzmu mjere radi sprjeavanja nastanka tete predstavljaju tetnu radnju. tetna radnja moe imati obiljeje graanskoga delikta ili povrede ugovorne obveze, ovisno o tome postoji li izmeu tetnika i oteenika ugovorni odnos ili ne.15 Ako je izmeu oteenika i tetnika postojao ugovorni odnos, tada je rije o povredi ugovorne obveze, a ako oteenik i tetnik prije prouzroenja tete nisu bili u ugovornom odnosu, tada je rije o graanskom deliktu. Kod odgovornosti za tete u graditeljstvu tetna radnja imat e obiljeje povrede ugovorne obveze ako su oteenik i tetnik sudionici u gradnji u smislu l. 177. ZPUG-a u ugovornom odnosu. To e biti est sluaj kada su u odnosu investitor i drugi sudionici u gradnji, jer investitor s tim pravnim subjektima u pravilu ulazi u ugovorne odnose (npr. ugovor o graenju koji sklapaju investitor / naruitelj i izvoa radova). Kada sudionici u gradnji meusobno nisu u ugovornom odnosu, a prouzroe tetu jedan drugom, tada tetna radnja ima obiljeje graanskoga delikta. Graanski delikt nastaje u graditeljstvu kada sudionici u gradnji prouzroe tetu treim osobama (najee investitor i izvoa), ali i obrnuto, kada tree osobe prouzroe tete sudionicima u gradnji (npr. stranka u postupku koja zlorabi svoje pravo pokretanjem upravnog spora odgovara za tetu koja iz tog razloga nastane investitoru l. 210. st. 2. ZPUG-a).
15

P. KLARI, M. VEDRI, o.c., str. 586-588.

178

Razlikovanje tetne radnje na povredu ugovorne obveze i graanski delikt nije toliko vano za sam nastanak odnosa odgovornosti za tetu jer e odgovornost za tetu nastati u oba sluaja. Meutim, ta razlika ima odreenu ulogu prilikom odreivanja visine iznosa naknade tete. Naime, ako je teta prouzroena povredom ugovorne obveze, tada e tetnik odgovarati za predvidivu tetu ako je postupao s obinom nepanjom, a ako je postupao prijevarno ili namjerno, odnosno s krajnjom nepanjom bit e duan popraviti svu tetu. U odgovornosti za tetu koja je nastala graanskim deliktom tetnik je duan popraviti svu tetu bez obzira na vrstu ili stupanj krivnje.

3.3.2.5. Uzrona veza Za nastanak obveznopravnog odnosa odgovornosti za tetu zahtijeva se postojanje uzrone veze izmeu tete i tetne radnje. Drugim rijeima, zahtijeva se da teta potjee od tetnika. Uzrona veza povezuje tetnika sa tetnom radnjom i tetom. Bez uzrone veze nema odgovornosti. Oteenik u pravilu mora dokazati uzronu vezu. To oteava njegov poloaj u postupku ostvarivanja prava jer u nekim situacijama oteenik nee moi dokazati postojanje uzrone veze prema pravilima parninoga procesnoga prava. Ta pravila zahtijevaju da se uzronost dokae na razini izvjesnosti, to znai da sud koji odluuje o odgovornosti za tetu mora biti uvjeren u postojanje uzrone veze. Poloaj oteenika u pogledu utvrivanja uzrone veze ipak olakavaju posebna pravila. U sluaju kada postoji vei broj moguih uzroka tete, pitanje uzronosti u naem pravu procjenjuje se prema tzv. adekvacijskoj teoriji, to znai da se zahtijeva da je tetna radnja tipian uzrok tete.16 Kao to je ve spomenuto, teret dokaza u pravilu lei na oteeniku. To znai da kod subjektivne odgovornosti za tetu (kao i u svakom drugom sluaju kad nije drukije propisano) teret dokaza o postojanju uzronosti lei na oteeniku. Kod objektivne odgovornosti za tetu koja je nastala u vezi s opasnom stvari ili obavljanjem opasne djelatnosti uzronost se predmnijeva, to znai da e se tetnika osloboditi od odgovornosti tek ako dokae da opasna stvar ili opasna djelatnost nisu bili uzrok tete. Tu injenicu treba posebno istaknuti u vezi s graditeljstvom, jer kada se u graditeljstvu odgovara prema sustavu objektivne odgovornosti za tetu zbog toga to teta potjee od opasne stvari ili opasne djelatnosti, teret dokaza da teta nije u uzronoj vezi s opasnom stvari ili opasnom djelatnou jest na tetniku pa je on taj koji mora dokazati da uzrone veze nije bilo ako se eli osloboditi odgovornosti za tetu. Pravilo prema kojem za odgovornost za tetu mora postojati uzrona veza izmeu tetne radnje i tete posebno je istaknuto ne samo kod pravila o pretpostavkama
16

P. KLARI, M. VEDRI, o. c., str. 595.

179

odgovornosti za tetu, nego i u sklopu pravila o osloboenju odgovornosti u objektivnoj odgovornosti za tetu. Prema tom pravilu vlasnik opasne stvari oslobaa se odgovornosti ako dokae da teta potjee od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao sprijeiti, izbjei ili otkloniti. Vlasnik se takoer oslobaa odgovornosti ako dokae da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika ili tree osobe, koju on nije mogao predvidjeti i posljedice koje nije mogao ni izbjei, niti otkloniti.

3.3.2.6. Protupravnost i krivnja Za nastanak odnosa odgovornosti za tetu u pravilu se zahtijeva i krivnja tetnika. Naime, u pravilu e tetnik odgovarati prema pravilima o subjektivnoj odgovornosti za tetu. U graanskom pravu za odgovornost za tetu dovoljna je bilo koja vrsta ili stupanj krivnje. Krivnja se u graanskom pravu dijeli na namjeru i nepanju, a nepanja na obinu nepanju i krajnju nepanju. Namjera je takav oblik krivnje u kojem tetnik postupa znajui i hotimice.17 To znai da tetnik zna da moe prouzroiti tetu i eli je prouzroiti. Namjera se u profesionalnoj odgovornosti za tetu (odgovornost strunjaka za tetu) javlja relativno rijetko. Stoga ona nije toliko zanimljiva kada tetu prouzroe sudionici u gradnji (investitor, projektant, revident, izvoa, nadzorni inenjer), osim eventualno kada tetu prouzroe tree osobe (npr. kada vlasnici zemljita ele sprijeiti graevinske radove na susjednoj nekretnini). Za odgovornost za tetu u graditeljstvu mnogo je vanija nepanja. Nepanja ima vei broj stupnjeva, pa se razlikuje krajnja nepanja od obine nepanje, a obina nepanja moe biti denirana prema apstraktnom ili konkretnom kriteriju.18 Krajnja nepanja (gruba nepanja, gruba nemarnost) postoji kada tetnik ne postupa ni onako kako bi postupio prosjean ovjek.19 Taj je oblik nepanje blizak namjeri, to proizlazi iz veega broja pravila o odgovornosti za tetu. tetnik e kod ugovorne odgovornosti za tetu odgovarati za isti obujam tete bez obzira na to je li postupao namjerno ili s krajnjom nepanjom, a ako je postupao samo s obinom nepanjom odgovarat e samo za predvidivu tetu. Krajnja nepanja izjednaena je s namjerom i po tome to se odgovornost za namjeru i krajnju nepanju ne moe unaprijed iskljuiti. Obina nepanja postoji kada tetnik ne postupi kako bi postupio osobito dobar gospodarstvenik, strunjak, odnosno domain (ovisno o vrsti pravnih odnosa).20 Bitno je da je ve i obina nepanja dovoljna za nastanak odgovornosti za tetu.
17 18

P. KLARI, M. VEDRI, o. c., str. 597. P. KLARI, M. VEDRI, o. c., str. 598 599. 19 P. KLARI, M. VEDRI, o.c., str. 598. 20 P. KLARI, M. VEDRI, o. c., str. 598.

180

Krivnja pravnih subjekata prosuuje se prema standardima dune panje. Pri tome je bitno istaknuti da su svi sudionici u gradnji prema l. 177. ZPUG, osim eventualno investitora, strunjaci. Naime, jedino investitor nije strunjak u podruju graditeljstva, osim ako nije osoba koja ima odgovarajuu strunu spremu. Naime, ZPUG prihvaa mogunost da investitor sam obavlja poslove projektiranja i strunog nadzora, kada u l. 178. st. 6. propisuje: Fizika osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade kojoj graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 ili jednostavne graevine za svoje potrebe moe jednom u pet godina sama projektirati i obavljati struni nadzor graenja ako je diplomirani inenjer odgovarajue struke ili inenjer odgovarajue struke i ima poloeni struni ispit. To je vano jer su strunjaci u graditeljstvu duni u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobroga strunjaka). Svaki strunjak duan je postupati s panjom s kojom postupa (apstraktni) strunjak iste struke. Vanost pravila o standardu panje dobroga strunjaka oituje se u injenici da su strunjaci duni potivati ne samo pravne propise nego i pravila svoje struke. To znai da protupravnost u tom sluaju ne obuhvaa samo ponaanje suprotno pravnim propisima, nego i ono ponaanje koje je suprotno pravilima struke. Na taj nain pravila struke mjerodavna su za ocjenu je li neki strunjak kriv za prouzroenu tetu. Strunjak je duan postupati u skladu s pravilima svoje struke ak i ako naruitelj radova (u graditeljstvu investitor) zahtijeva od njega suprotno.

3.3.3. Sustavi odgovornosti za tetu

3.3.3.1. Subjektivna i objektivna odgovornost U prikazu pretpostavaka odgovornosti za tetu ve su bila spomenuta dva sustava odgovornosti za tetu subjektivna odgovornost i objektivna odgovornost. Oba navedena sustava mogu se pojaviti i u graditeljstvu. U naem pravu prihvaeno je pravilo prema kojem je subjektivna odgovornost pravilo, a objektivna odgovornost iznimka. Nae ope obveznopravno ureenje pogoduje oteenike, jer se krivnja tetnika predmnijeva, pa e tetnik u sustavu subjektivne odgovornosti odgovarati za tetu ako ne uspije dokazati da nije kriv. Uvijek se predmnijeva najnii stupanj krivnje (obina nepanja), to znai da teret dokaza da je tetnik postupao namjerno ili s krajnjom nepanjom snosi oteenik. Drugim rijeima, tetnik, ako se eli osloboditi odgovornosti za tetu, mora dokazati da nije kriv za tetu. U naelu u sustavu subjektivne odgovornosti za tetu odgovornost postoji i kada je tetnik postupao s najniim stupnjem krivnje, tj. s obinom nepanjom.
181

Vana iznimka od sustava subjektivne odgovornosti jesu sluajevi objektivne odgovornosti za tetu u kojima tetnik odgovara za tetu neovisno o tome je li kriv ili nije. Krivnja u tom smislu uope nije relevantna za odgovornost. To znai da ako se tetnik eli osloboditi odgovornosti za tetu, mora dokazati da ne postoje pretpostavke odgovornosti za tetu, ali pri tome nema smisla da dokazuje svoju nekrivnju, jer ak i ako uspije dokazati da nije bio kriv, on svejedno moe odgovarati za tetu, jer se u objektivnoj odgovornosti uope ne trai krivnja za odgovornost za tetu. Pravila o objektivnoj odgovornosti za tetu primjenjuju se samo u slujavima koji su tono odreeni ZOO-om ili bilo kojim drugim zakonom. Sluajevi odgovornosti za tetu prema pravilima o objektivnoj odgovornosti koji mogu biti relevantni za odgovornost za tetu u graditeljstvu prema ZOO-u jesu: (postoje i drugi pristupi objektivnoj odgovornosti za tetu) odgovornost za opasnu stvar, odgovornost za opasnu djelatnost, odgovornost vlasnika motornih vozila u pogonu, odgovornost proizvoaa za neispravan proizvod. Po pravilima o objektivnoj odgovornosti za tetu tetnik e odgovarati ako je ta teta nastala od stvari ili djelatnosti od kojih potjee poveana opasnost tete za okolinu (tzv. opasna stvar i opasna djelatnost) te u drugim sluajevima odreenim zakonom. Za odreivanje pojma opasne stvari i opasne djelatnosti presudnu ulogu ima sudska praksa. Naime, opasna se stvar denira kao stvar koja po svojoj namjeni, osobinama, poloaju, mjestu i nainu uporabe ili na drugi nain predstavlja poveanu opasnost od nastanka tete, pa je zbog toga treba nadzirati poveanom panjom.21 Odgovor na pitanje to to konkretno znai daje sudska praksa. Za graditeljstvo su relevantne odluke sudova u kojima je zauzeto shvaanje da je npr. opasna stvar cijev, i to s obzirom na svoje dimenzije (cijev duine oko 1 m, promjera 12 cm) i poloaj u prostoru (bila je ostavljena na nezatienom krovitu etverokatnice te je zbog snanih udara olujne bure pala s krova).22 U drugom sluaju Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je shvaanje da poliesterske cijevi velikog promjera i teine koje su se nalazile na gradilitu nisu opasna stvar jer su bile propisno osigurane i uvrene.23 Opasna je stvar npr. drvena graa sloeni sloj sirovih bukovih dasaka, visine 3,5 m na otvorenom prostoru izloenom klimatskim promjenama.24 U slinom sudskom sporu smatralo se da su bukovi sloaji opasna stvar, jer su bili sloeni u visinu veu od tri metra i jo k tome na kosom terenu.25 Isto gledite
21 22

P. KLARI, M. VEDRI, o. c., str. 615. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 1738/1997-2 (www.vsrh.hr). 23 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 890/04-2 (www.vsrh.hr) 24 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 190/2007-2 (www.vsrh.hr). 25 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 831/05-2 (www.vsrh.hr).

182

prihvaeno je u jo jednoj slinoj sudskoj odluci jer je drvena graa bila sloena 3,5 m iznad tla u podruju poznatom po jakoj buri. U tom je predmetu jak vjetar sruio drvenu grau na automobil tuiteljice koja je zbog tog dogaaja pretrpila tetu.26 Opasnost za okolinu prema sudskoj praksi predstavlja i terasa koja je izgraena u prevelikoj blizini dalekovoda visokog napona.27 Prema pravilima objektivne odgovornosti tetnik e odgovarati i ako je teta posljedica opasne djelatnosti. Opasna djelatnost svaka je djelatnost koja predstavlja poveanu opasnost od nastanka tete kada u njezinom redovitom tijeku po samoj tehnikoj prirodi i nainu obavljanja, mogu biti ugroeni ivoti i zdravlje ljudi ili imovina, tako da to ugroavanje iziskuje poveanu pozornost osoba koje obavljaju tu djelatnost kao i osoba koje s njom dolaze u dodir.28 U graditeljstvu se pojavljuju primjeri opasnih djelatnosti (izvoenje radova s pomou eksploziva, rad na visini, rad na skeli i sl.).29 Posebno treba istaknuti da sama injenica da je graditeljstvo korisna djelatnost ne iskljuuje mogunost da se pojedine djelatnosti u sklopu graditeljstva smatraju opasnim djelatnostima, to dovodi do postroene odgovornosti one osobe koja obavlja tu djelatnost. U pojedinim sluajevima objektivno odgovara vlasnik motornog vozila za tetu koja nastane uporabom motornog vozila. Pojam motornog vozila deniran je ZOO-om kao vozilo koje je namijenjeno da se snagom vlastitog motora kree po povrini zemlje, na tranicama ili bez njega. Sastavni dio motornog vozila jest i prikolica. Za tetu koju pretrpe tree osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik. Trea osoba jest oteenik koja nije vlasnik vozila, ni ovlateni korisnik motornog vozila, niti osoba zaduena u vezi s pogonom motornog vozila. Meusobni odtetni zahtjevi vlasnika motornih vozila prosuuju se prema sljedeim pravilima. Kad je teta prouzroena pogonom dvaju ili vie vozila, svu tetu snosi vlasnik vozila koji je iskljuivo kriv za tetni dogaaj. Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugom za njegovu tetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Ako nema krivnje niti jednog vlasnika, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravinost ne zahtijeva neto drugo. Objektivno e odgovarati za tetu i proizvoa koji stavi u promet neki neispravan proizvod. U tom sluaju proizvoa odgovara u skladu s pravilima o objektivnoj odgovornosti za imovinsku tetu prouzoenu smru ili tjelesnom ozljedom te za imovinsku tetu prouzroenu unitenjem ili oteenjem stvari razliite od neispravnog proizvoda pod pretpostavkom da je to stvar za osobnu uporabu.

26 27

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1131/1992 (www.vsrh.hr). Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 7/1992 (www.vsrh.hr). 28 P. KLARI, M. VEDRI, o. c., str. 615. 29 P. KLARI, M. VEDRI, o. c., str. 615.

183

Proizvod je neispravan ako, uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja, a poglavito nain na koji je proizvod predstavljen, svrhe u koje, prema razumnom oekivanju, proizvod moe biti uporabljen te vrijeme kad je proizvod stavljen u promet ne prua sigurnost koja se od takva proizvoda opravdano oekuje. Pojam neispravnog proizvoda ne treba poistovjeivati s neispravnou zbog koje se proizvod ne moe rabiti (npr. raunalo koje je zbog greke u proizvodnji neupotrebljivo), ve s proizvodima koji su izvor opasnosti za svoje korisnike (npr. raunalo koje zbog greke u napajanju moe izazvati poar). Graevina nije proizvod u smislu pravila o odgovornosti proizvoaa za nesipravan proizvod jer su proizvodi samo pokretne stvari, a graevina je sastavni dio nekretnine. No, pojedini dijelovi ugraeni u nekretninu mogu imati obiljeje proizvoda. Stoga se pravila o odgovornosti proizvoaa mogu primijeniti i na pravne subjekte proizvodi kojih su ugraeni u graevinu.

3.3.3.2. Vlastita odgovornost i odgovornost za drugoga U sklopu izlaganja o sustavima odgovornosti za tetu treba spomenuti vlastitu odgovornost i odgovornost za drugoga. U vlastitoj odgovornosti nema razlike izmeu tetnika i odgovorne osobe jer za tetu odgovara osoba koju je skrivila (ili samo prouzroila, ako je rije o objektivnoj odgovornosti za tetu).30 Odgovornost za drugoga jest takav sustav odgovornosti u kojem obveznopravni odnos odgovornosti za tetu u pravilu nastaje izmeu oteenika i odgovorne osobe, a ne izmeu oteenika i tetnika.31 U graditeljstvu takoer nastaju sluajevi u kojima za tetu ne odgovara osoba koja ju je prouzroila (tetnik), nego druga osoba (odgovorna osoba). Tako npr. izvoa radova odgovara za tetu koju prouzroe njegovi radnici prema pravilima ZOO-a. Prema odredbi l. 1061. ZOO-a poslodavac odgovara za tetu koju zaposlenik prouzroi treoj osobi u radu ili u svezi s radom, osim ako dokae da su postojali razlozi koji iskljuuju odgovornost zaposlenika. Za tetu e odgovarati onaj poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzroenja tete. Poslodavac koji je oteeniku popravio tetu ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu trokova popravljanja tete, ako je ovaj tetu prouzroio namjerno ili iz krajnje nepanje, i to u roku od est mjeseci od kada je teta popravljena.32

30 31

P. KLARI, M. VEDRI, o. c., str. 622. P. KLARI, M. VEDRI, o. c., str. 622. 32 l. 1061. st. 3. i 4. ZOO-a.

184

3.3.3.3. Ugovorna, izvanugovorna i predugovorna odgovornost Kod odnosa odgovornosti za tetu u graditeljstvu dolazi u obzir primjena pravila o ugovornoj, izvanugovornoj i predugovornoj odgovornosti za tetu. Pravila o ugovornoj odgovornosti za tetu primjenjuju se kada su oteenik i tetnik u ugovornom odnosu (tetna radnja u tom sluaju ima karakter povrede ugovorne obveze). Pravila o izvanugovornoj odgovornosti za tetu primjenjuju se kada oteenik i tetnik nisu sklopili ugovor (tetna radnja je graanski delikt). Osim toga u obzir dolazi i primjena pravila o tzv. predugovornoj odgovornosti za tetu (culpa in contrahendo). Ta se pravila primjenjuju kada tetnik prouzroi tetu oteeniku jer pregovara ili prekine pregovore s njim u suprotnosti s naelom savjesnosti i potenja.33 U praksi su to situacije kada tetnik pregovara s oteenikom o sklapanju ugovora, a da pri tome uope nema namjeru sklopiti ugovor, ve npr. eli saznati neke povjerljive obavijesti. Budui da se o sklapanju ugovora pregovara i u graditeljstvu i u tom podruju mogui su sluajevi predugovorne odgovornosti za tetu.

3.3.3.4. Odgovornost vie osoba za istu tetu Ako je vie osoba prouzroilo tetu postavlja se pitanje kakva je njihova odgovornost. U tom su sluaju mogua dva rjeenja. Ako je odgovornost tetnika podijeljena tada svaki od vie tetnika odgovara za svoj dio tete. To proizlazi iz injenice da e tetnici najee popravljati tetu u obliku novane naknade. Novana naknada je po svojoj naravi novana inidba, a novane inidbe su djeljive jer se mogu podijeliti i ispuniti na dijelove, a da ispunjenje ne izgubi na vrijednosti. Stoga e svaki tetnik odgovarati za onaj dio tete koji je prozroio. S druge strane, ako je rije o solidarnoj odgovornosti tada e svaki od vie tetnika odgovarati oteeniku za svu tetu, bez obzira na to koliki je njegov doprinos teti. Ukoliko tetnici odgovaraju solidarno poloaj oteenika je povoljniji, jer mu vie osoba duguje popravljanje tete u cijelosti. To znai da ako jedan od tetnika nema dovoljno sredstava da isplati naknadu oteenik jo uvijek ima mogunost namirenja tete od drugog tetnika. Naravno, solidarna odgovornost ne znai da e oteenik dobiti uveanu naknadu tete. Oteenik u tom sluaju ima pravo na jednak iznos kao da je rije o podijeljenoj odgovornosti ili kao da mu naknadu tete duguje jedan oteenik, ali mu svaki tetnik taj iznos duguje u cijelosti. Kada oteenik namiri svoju trabinu s naslova odgovornosti za tetu u potpunosti od bilo kojeg tetnika prestaje odnos odgovornosti za tetu, a izmeu tetnika koji je popravio tetu i ostalih tetnika nastaje odnos regresa.
33

V. l. 251. ZOO-a.

185

Za solidarnu odgovornost za tetu trai se ispunjenje posebnih pretpostavaka. Naime, ako je inidba djeljiva (a to je takoer novani iznos koji je tetnik duan isplatiti oteeniku na ime naknade tete) obveza e biti solidarna samo ako je tako propisano zakonom. Solidarna odgovornost za tetu nastaje kada vie osoba prouzroi tetu pod pretpostavkom da djeluju zajedno, ali takoer i kada vie osoba prouzroi tetu radei neovisno jedna o drugoj, a ne moe se utvrditi koliki su njihovi udjeli u teti. Solidarno odgovaraju i osobe koje su poticale i pomagale tetniku, kao i one koje su pomagale tetniku da ne bude otkriven. Solidarno takoer odgovaraju osobe koje su na neki nain povezane, ako je tetu poinila samo jedna osoba, ali se ne zna koja. Sva ovdje navedena pravila mogu se primijeniti i na odgovornost za tetu koja nastane u graditeljstvu. Pravila ZOO-a predviaju jo jedan sluaj solidarne odgovornosti za tetu koji je izravno povezan s graditeljstvom. Naime, prema odredbi l. 1108. ZOO-a naruitelj i izvoa radova na nekretnini solidarno odgovaraju treoj osobi za tetu koja joj nastane u vezi s izvoenjem tih radova. Kada jedan tetnik isplati naknadu tete oteeniku, nastaje pravo regresa. To znai da tetnik koji je isplatio vie nego to iznosi njegov udio u teti moe zahtijevati od svakog od ostalih tetnika da mu naknadi ono to je platio za njih. Udjeli u teti odreuju se na temelju krivnje svakoga tetnika i teine posljedica njihova djelovanja ili proputanja, a ako se udjeli ne mogu utvrditi na taj nain iznos naknade tete u pravilu se dijeli na jednake dijelove.

3.3.4. Popravljanje tete

Ako se ispune pretpostavke odgovornosti za tetu, tada izmeu tetnika i oteenika nastaje obveznopravni odnos odgovornosti za tetu. U tom odnosu tetnik duguje oteeniku popravljanje tete. U svakodnevnom govoru, pa i u pravnom jeziku uobiajeno se govori o dunosti tetnika da naknadi tetu oteeniku. No, naknada tete jedna je vrsta popravljanja tete. teta se popravlja na tri naina: uspostavom prijanjeg stanja, naknadom tete, novanom satisfakcijom (pravinom novanom naknadom).

186

3.3.4.1. Uspostava prijanjega stanja Osnovni nain popravljanja tete jest uspostava prijanjega stanja (naturalna restitucija). Naime, tetnik je duan naknaditi tetu, odnosno drugim rijeima dati novanu naknadu, ako uspostava prijanjega stanja ne otklanja tetu u potpunosti ili kada uspostava prijanjega stanja nije mogua. To znai da je tetnik u pravilu duan uspostaviti ono stanje kakvo je postojalo prije prouzroenja tete. U odgovornosti za tete u graditeljstvu to znai da ako je teta npr. prouzroena na nain da je izvoa radova otetio graevinu na susjednoj nekretnini, tada je duan izvesti graevinske radove radi otklanjanja oteenja. Isto tako, ako je izvoa radova otetio putove putem kojih je dopremao graevinski materijal ili odvozio ostatke graevine koju je uklonio, na gradilitu prije nove gradnje duan je popraviti putove. Uspostava prijanjega stanja primjenjuje se i kada izvoa radova radi prikljuivanja objekta na javnu vodovodnu, toplinsku ili telekomunikacijsku mreu mora obaviti graevinske radove na javnom putu (npr. iskapanja).

3.3.4.2. Naknada tete No, iako je uspostava prijanjega stanja pravilo, u praksi su ei drugi oblici popravljanja tete. Tako se imovinska teta najee popravlja u obliku naknade tete, to znai da je tetnik duan isplatiti oteeniku onaj novani iznos koji odgovara visini tete. Stoga je naknada tete novani ekvivalent vrijednosti tete. Oteenik ima pravo na novanu naknadu ako uspostava prijanjega stanja ne otklanja tetu u potpunosti ili kada uspostava prijanjega stanja nije mogua. Osim toga, naknada u novcu dosudit e se oteeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog sluaja ne opravdavaju uspostavu prijanjega stanja. Obveza naknade tete dospijeva u trenutku nastanka tete. Naknada tete daje se u ukupnom iznosu koji odgovara vrijednosti tete, a u sluaju imovinske tete zbog smrti, tjelesne ozljede ili oteenja zdravlja, teta se naknauje u obliku rente. Renta je naknada tete koja se isplauje periodino u odreenim vremenskim razmacima (mjeseno unaprijed). Oteenik ima pravo na naknadu tete koja je potrebna da se oteenikova materijalna situacija dovede u stanje u kojem je bila prije nastanka tete. Iznimno se naknada tete moe sniziti.

187

3.3.4.3. Satisfakcija Ako je rije o neimovinskoj teti, tada se teta popravlja satisfakcijom koja moe biti moralna, ali i novana. Moralna satisfakcija sastoji se u objavljivanju presude, objavljivanju ispravka, opozivu uvrede, isprici upuenoj oteeniku ili na bilo koji drugi nain na koji se moe ostvariti svrha satisfakcije.34 Moralna satisfakcija najee se primjenjuje kada tetnik prouzroi tetu oteeniku na nain da mu povrijedi ast i ugled. Novana satisfakcija (pravina novana naknada) dosuuje se oteenicima za neimovinsku tetu kada teina povrede i okolnosti sluaja to opravdavaju, pri emu e sud uzeti u obzir jainu i trajanje bolova te straha (npr. kod tjelesnih povreda ili kod povrede duevnog integriteta oteenika) te e voditi rauna da se novanom satisfakcijom ne pogoduje tenjama koje nisu spojive s njezinom naravi te drutvenom svrhom tog oblika popravljanja tete.

34

P. KLARI, M. VEDRI, o. c., str. 635.

188

STVARNO KAZALO
Broj iza pojma oznauje broj poglavlja.

arhitekti ovlateni za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja II./2.2.6. bitni zahtjevi za graevinu II./10. donoenje podzakonskih propisa na temelju posebnih zakona II./10.9. energetska svojstva zgrada II./10.2. graevni i drugi proizvodi II./10.5. odstupanja od bitnih zahtjeva za graevinu II./10.3. nesmetan pristup i kretanje u graevini II./10.4. odbor za graditeljstvo II./10.8. opi zahtjevi II./10.1. tehniki propisi II./10.6. cesija III./3.1.5.1. inidba III./3.1.1. dokumenti praenja stanja u prostoru II./4. dokumenti prostornog ureenja II./5. detaljni plan ureenja II./5.3.3. postupak izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja, v. postupak izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja Program prostornog ureenja Republike Hrvatske II./5.1.2. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja II./5.1.3. prostorni plan ureenja velikoga grada, grada ili opina II./5.3.1. provoenje dokumenata prostornog ureenja, v. provoenje dokumenata prostornog ureenja Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske II./5.1.1. u nadlenosti velikoga grada, grada ili opina II./5.3. u nadlenosti upanija i Grada Zagreba II./5.2. urbanistiki plan ureenja II./5.3.2.

etano vlasnitvo III./2.4.1.2.2. zike osobe I./2.4.1. graenje graevina II./11. graevinska dozvola II./11.4. izmjene tijekom graenja II./11.5. opi uvjeti koji se moraju ispuniti u postupku graenja graevina II./11.1. prijava poetka graenja i gradilite II./11.8. posebni sluajevi graenja II./11.6-7. potvrda glavnoga projekta II./11.3. rjeenje o uvjetima graenja II/11.2. uklanjanje graevine II./11.9. graevinska dozvola II./11.4. graevinsko pravo I./1. javno pravo II./1. privatno pravo III./1. Hrvatski zavod za prostorni razvoj II./2.2.4. informacijski sustav II./3. predmet i svrha informacijskog sustava II./3.1. sadraj, uspostava voenja i odravanja informacijskog sustava II./3.2. ispunjenje obveze III./3.1.6.1. nadzor II./12. inspekcijski nadzor II./12.2. upravni nadzor II./12.1. nagodba III./3.1.5.8. novacija III./3.1.5.7. obavljanje djelatnosti prostornog ureenja za Dravu, upanije i Grad Zagreb II./2.2.3. objektivno pravo I./2.1. odgovornost za tetu III./3.3. opi uvjeti poslovanja III./3.2.1.4. 189

otpust duga III./3.1.6.4. personalna subrogacija III./3.1.5.2. ponuda III./3.2.1.1. posjed III./2.2. postupak izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja II./6. donoenje dokumenata prostornog ureenja II./6.23. izmjene i dopune dokumenata prostornog ureenja II./6.25. izrada konanoga prijedloga prostornoga plana i miljenja nadlenih tijela II./6.17. izvjee o javnoj raspravi II./6.14. javna rasprava II./6.8. javni uvid II./6.11. javno izlaganje II./6.12. konani prijedlog prostornoga plana II./6.18. nacrt i prijedlog prostornoga plana II./6.7. nain sudjelovanja sudionika u raspravi II./6.13. naini pribavljanja strunih rjeenja II./6.3. obavijest sudionicima javne rasprave i vlasnicima nekretnina II./6.19. objava i sadraj odluke o donoenju dokumenata prostornog ureenja II./6.24. objava javne rasprave II./6.9. odluka o izradi prostornoga plana II./6.1. ponovna javna rasprava II./6.16. ponovno izdavanje suglasnosti na konani prijedlog prostornoga plana II./6.22. posebna obavijest o javnoj raspravi II./6.10. prethodna rasprava II./6.6. prijedlog za izradu prostornoga plana II./6.4. sadraj izvjea o javnoj raspravi II./6.15. sudjelovanje u izradi prostornoga plana II./6.5. 190

suglasnost ministarstva II./6.20. suglasnost upana II./6.21. zahtjevi za izradu prostornoga plana II./6.2. postupovno pravo I./2.6. pravna grana I./2.2. pravne osobe I./2.4.2. pravne osobe koji obavljaju strune poslove prostornog ureenja II./2.2.6. pravni institut I./2.2. pravni izvori I./2.3. pravni subjekti I./2.4. pravno pravilo I./2.2. pravno ureenje prostornog ureenja i gradnje II./2. pravo graenja III./2.4.2. pravo iz stvarnog tereta III./2.4.5. preuzimanje duga III./3.1.5.3. preuzimanje ispunjenja III./3.1.5.4. prihvat ponude III./3.2.1.2. prijeboj (kompenzacija) III./3.1.6.2. prijenos ugovora III./3.1.5.6. pristupanje dugu III./3.1.5.5. projekti II./9. glavni projekt II./9.3. idejni projekt II./9.2. izvedbeni projekt II./9.4. kontrola projekta II./9.6. opremanje i oznaavanje projekta II./9.5. usklaivanje idejnog i glavnoga projekta s posebnim propisima II./9.8. utvrivanje usklaenosti (nostrikacija) projekta II./9.7. vrste projekata II./9.1. provoenje dokumenata prostornog ureenja II./7. dostava lokacijske dozvole i rjeenja o odbijanju zahtjeva II./7.9. izmjena i dopuna lokacijske dozvole II./7.10. lokacijska dozvola II./7.1.

 nadlenost za izdavanje lokacijske dozvole II./7.2. odbijanje zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole II./7.8. postupak izdavanja lokacijske dozvole II./7.5. poziv za uvid u idejni projekt II./7.7. pravo na albu II./7.12. rok za izdavanje lokacijske dozvole II./7.11. sadraj lokacijske dozvole II./7.3. stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole II./7.6. vaenje lokacijske dozvole II./7.13. zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole II./7.4. raskid ugovora III./3.1.6.3. Savjet prostornog ureenja Republike Hrvatske II./2.2.2. sjedinjenje III./3.1.6.5. stvar III./2.1. stvarna prava III./2.4. subjekti prostornog ureenja II./2.2. sudionici u gradnji II./8. investitor II./8.1. izvoa II./8.3. nadzorni inenjer II./8.4. projektant II./8.2. revident II./8.5.

slunosti III./2.4.4. suvlasnitvo III./2.4.1.2.1. ugovor kupoprodajni III./3.2.2. pojam i sklapanje III./3.2.1. o djelu III./3.2.6. o graenju III./3.2.7. o javnoj nabavi III./3.2.9. o najmu III./3.2.5. o ortatvu III./3.2.8. o zajmu III./3.2.3. o zakupu III./3.2.4. vlasnitvo III./2.4.1. oblici sudjelovanja vie osoba u pravu vlasnitva III./2.4.1.2. pojam i objekt III./2.4.1.1. stjecanje prava vlasnitva III./2.4.1.3. zatita prava vlasnitva III./2.4.1.4. voditelj odgovoran za izradu nacrta prijedloga dokumenta prostornog ureenja II./2.2.7. zalono pravo III./2.4.3. zastara III./3.1.3. zavodi za prostorno ureenje upanija i Grada Zagreba II./2.2.5. zemljine knjige II./2.3.

191

Nakladnici HRVATSKA SVEUILINA NAKLADA d.o.o. Ulica grada Vukovara 68, Zagreb ZAGORA-ZAGORJE d.o.o., Zagreb Tisak Tiskara Zelina d.d. Sv. Ivan Zelina