Dravni struni ispit opi dio

1. Ustavno ureenje
Marko Kostei

2014

1. to je ustav i kakva je drava Republika Hrvatska?

Ustav je temeljni pravni akt jedne drave na temelju kojega se donose ostali zakoni. Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Meunarodno priznata 15. sijenja 1992., lanica Vijea Europe od 1996. i NATO-a od 14.travnja 2009.

2. Koje su temeljne odredbe Ustava RH?

Temeljne odredbe Ustava RH su:

RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv trodioba vlasti ustavnost i zakonitost slobodno osnivanje politikih stranaka oruane snage tite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora zabrana progonstva, oduzimanja dravljanstva te zatita interesa hrvatskih dravljana u stranoj dravi grb, zastava i himna slubena upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma.

3. Kako narod ostvaruje vlast u RH?

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.

4. Koje su najvie vrednote ustavnog poretka?

Najvie vrednote ustavnog poretka su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav.

5. Kakav je suverenitet RH i gdje se prostire?

Suverenitet RH je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih podruja.

6. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj?

Vlast Republici Hrvatskoj je ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu, a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu. Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvrnu vlast obavlja Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu sudovi.

7. Koji su dunosti i nadlenosti oruanih snaga Republike Hrvatske?

Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost. Republici Hrvatskoj pomo u zatiti suvereniteta i neovisnosti te obrani teritorijalne cjelovitosti mogu pruiti i drave saveznice, u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima. Oruane snage drava saveznica mogu prijei granicu i ui u Republiku Hrvatsku ili djelovati

unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.

8. Koja su prava i slobode nacionalnih manjina u RH?

U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se Ustavnim zakonom, koji se donosi po postupku za donoenje organskih zakona. Zakonom se moe, pored opeg birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.

9. Tko ostvaruje birako pravo u Republici Hrvatskoj?

Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako birako pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu u skladu sa zakonom. U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika u skladu sa zakonom. Birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.

10. Koje su osobne i politike slobode i prava?

Osobne i politike slobode i prava su:

pravo na ivot u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne nikome se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odraeno zakonom, o emu odluuje sud zabranjen je prisilni i obvezni rad nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga svi graani i stranci jednaki su pred sudom i drugim dravnim i inim tijela koje imaju javne ovlasti svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravite dom je nepovrediv jami se sloboda miljenja i izraavanje misli jami se sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave svim graanima priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed jami se pravo na slobodno udruivanje u sindikate i druge udruge svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube svi graani Republike Hrvatske s navrenih 18 godina imaju birako pravo, ope i jednako svaki graanin ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i javnim tijelima i dobiti na njih odgovor vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih graana.

11. Mogu li se ograniiti ljudska prava i temeljne slobode?

Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti o tome odluuje Hrvatski sabor 2/3 veinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti. Sloboda i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

12. to je Hrvatski sabor?

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

13. Koliki je broj zastupnika u Hrvatskom saboru?

Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakog birakog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem, na etiri godine (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zastupnici manjina i zastupnici dijaspore) Pravo na sudjelovanje u diobi zastupnikih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% vaeih glasova biraa. Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor, koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju ini podruje Republike Hrvatske. U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

14. Kad Hrvatski sabor zasjeda redovito, a kada izvanredno?

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: izmeu 15. sijenja i 15. srpnja te izmeu 15. rujna i 15. prosinca. Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade RH ili veine zastupnika. Predsjednik Hrvatskog sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati izvanredno zasjedanje.

15. Imaju li zastupnici u Hrvatskom saboru imunitet?

Zastupnici u Saboru imaju imunitet. Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Saboru. Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina.

16. U kojim sluajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena?

Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran ako:

podnese ostavku ukoliko mu je pravomonom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost ukoliko je pravomono sudbenom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci smru.

17. Koje su nadlenosti Hrvatskog sabora?

Nadlenosti Hrvatskog sabora su sljedee:

odluuje o donoenju i promjeni Ustava donosi zakone donosi dravni proraun odluuje o ratu i miru donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskog sabora donosi Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane Republike Hrvatske ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske raspisuje referendum obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom daje amnestiju za kaznena djela obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

18. Tko su ovlateni predlagai zakona, a tko proglaava zakone?

Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Zakone proglaava Predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

19. Kako se bira Predsjednik Republike i koje su njegove dunosti?

Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne moe biti biran vie od 2 puta za Predsjednika Republike.

20. Koje su ovlasti Predsjednika Republike Hrvatske?

Ovlasti Predsjednika Republike Hrvatske su sljedee:

raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva prvo zasjedanje Sabora raspisuje referendum u skladu s Ustavom povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine zastupnika u Saboru daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu

prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija vrhovni je zapovjednik Oruanih snaga Republike Hrvatske imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom na temelju odluke Hrvatskog sabora, Predsjednik RH objavljuje rat i zakljuuje mir u skladu s Ustavom i zakonom, surauje s Vladom u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi za vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.

21. Tko zamjenjuje Predsjednika RH u sluaju sprijeenosti?

U sluaju krae sprijeenosti zbog bolesti, odsutnosti ili godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Sabora da ga zamjenjuje; u sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako predsjednik nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Sabora preuzima dunost privremenog predsjednika na temelju odluke Ustavnog suda koji o tome odluuje na prijedlog Vlade. U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskog sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata predsjednika Republike Hrvatske, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Sabora. U roku od 60 dana od preuzimanja dunosti moraju se odrati izbori.

22. Tko moe predlagati kandidate za Predsjednika Republike Hrvatske?

Kandidate za Predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati politike stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birai pojedinano i skupno. Kandidati za Predsjednika su svi koji su predloeni od jedne ili vie politikih stranaka i podrani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 biraa, ili koji su predloeni od biraa na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa.

23. Kakav je postupak izbora Predsjednika RH i tko utvruje rezultate izbora?

Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili vie kandidata, bira se veinom glasova svih biraa koji su glasovali. Ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo vie kandidata pravo da budu birani imaju dva kandidata koji su u prvom glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova. Ako jedan od kandidata, koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru, umre u vremenu od dana prvog glasovanja na kojem niti jedan od kandidata nije dobio potrebnu veinu pa do dana ponovljenog izbora, ponavlja se cijeli izborni postupak. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najvei broj glasova biraa koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova izbor se jo jednom ponavlja. Rezultate izbora za Predsjednika Republike Hrvatske utvruje Dravno izborno povjerenstvo RH na temelju rezultata glasovanja na svim birakim mjestima.

24. Tko ini Vladu Republike Hrvatske?

Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik Vlade, jedan ili vie potpredsjednika i ministri.

25. Kako se bira Vlada RH?

Osoba kojoj je Predsjednik RH povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlae lanove Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za jo najvie 30 dana, a ako ni tada ne sastavi Vladu, ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog sabora, tada e Predsjednik RH povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada RH ne bude sastavljena ni tada, predsjednik Republike Hrvatske e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

26. Koje su nadlenosti Vlade RH?

Vlada Republike Hrvatske ima sljedee nadlenosti:

predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru predlae dravni proraun i zavrni raun provodi zakone i druge odluke Sabora donosi uredbe za izvrenje zakona vodi unutarnju i vanjsku politiku. usmjerava i nadzire rad dravne uprave brine o gospodarskom razvitku zemlje usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom raspisuje izbore za Predsjednika RH.

27. Tko obavlja sudbenu vlast i koji je najvii sud u Republici Hrvatskoj?
Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

28. Tko ini Ustavni sud Republike Hrvatske?

Ustavni sud Republike Hrvatske ini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova ukupnog broja zastupnika, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti. Ustavni sud bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine. Suci Ustavnog suda imaju imunitet, kao i zastupnici u Saboru.

29. Koje su nadlenosti Ustavnog suda?

Nadlenosti Ustavnog suda su sljedee:

odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom RH odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom

moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeene temeljne slobode i prava ovjeka i graanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajameno Ustavom prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova obavlja druge poslove odreene Ustavom.

30. Imaju li suci Ustavnog suda imunitet?

Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Sudac Ustavnog suda ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. Takoer, ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda. Moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina.

31. Kako odluuje Ustavni sud i za koga su njegove odluke obvezatne?

Ustavni sud donosi odluke i rjeenja veinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili Ustavnim sudom nije drukije odreeno. Odluke i rjeenja Ustavnog suda obvezatni su i duna ih je potivati svaka fizika i pravna osoba. Sva tijela dravne vlasti i lokalne i podrune (regionalne) samouprave duna su u okviru svojega ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rjeenja Ustavnog suda.

32. Koje su jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne) samouprave?

Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije.

33. Tko sklapa i potvruje meunarodne ugovore?

U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskog sabora, Predsjednika Republike ili Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore:

koji trae donoene ili izmjenu zakona meunarodne ugovore vojne i politike naravi meunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH.

34. Koja prava uivaju dravljani Republike Hrvatske, a koja graani Europske unije u Republici Hrvatskoj?
Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju prava koja im jami pravna steevina Europske unije, a osobito:

slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku zatiti vlastitih dravljana kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatskokonzularno predstavnitvo pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim slubenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.

Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaenima na temelju tih ugovora. U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju svi graani Europske unije.

35. Tko ima pravo predloiti promjenu Ustava RH i tko odluuje o promjeni ustava?
Pravo predloiti promjenu Ustava RH ima:

najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru Predsjednik Republike Vlada Republike Hrvatske.

O promjeni Ustava RH odluuje Hrvatski sabor 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava RH proglaava Hrvatski sabor.

36. Kako izgleda grb Republike Hrvatske i gdje se rabi?

Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku tita podijeljen u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja, prvo polje je crvene boje. Iznad tita se nalazi kruna s 5 povijesnih hrvatskih grbova: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Grb Republike Hrvatske rabi se u:

peatima i igovima dravnih tijela i drugih javnih tijela u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu na zgradama u kojima su smjetena dravna tijela i druga javna tijela u Republici Hrvatskoj na slubenim aktima tijela dravne vlasti na diplomama i svjedodbama o zavrenom kolovanju.

37. Kako izgleda zastava Republike Hrvatske i gdje se istie?

Zastava Republike Hrvatske se sastoji od 3 boje: crvene, bijele i plave s grbom u sredini. Omjer irine i duine je 1:2. Svaka boja ini 1/3 irine zastave.

Zastava se istie:

stalno na zgradama svih dravnih tijela u dane praznika RH u dane alosti u RH i vije se za trajanja alosti na pola stijega moe se isticati pri javnim skupovima u RH (politikim, sportskim itd.), na brodovima i plovilima.

Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naa domovino", a izvornik teksta i napjev uvaju se u Hrvatskom saboru. Tekst himne napisao je Antun Mihanovi, a uglazbio Josip Runjanin. Himna se izvodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem:

na poetku zasjedanja Hrvatskog sabora pri slubenom dolasku u Republiku Hrvatsku te ispraaja efa strane drave ili ovlatenog predstavnika meunarodne organizacije te u drugim sluajevima utvrenim zakonom.