FEUDALNA EPOHA

I. DOBA PATRIMONIJALNOG KRALJESTVA (IX. – XII.st.) 1. Naseobeni prostor Hrvata
Najstariji podaci o doseljenju Hrvata u bivšu bizantsku pokrajinu Dalmacije potječu iz X.st., a sačuvani su u u „Spisu o narodima !„De administrando imperio " bizantsko# cara $onstantina %or&iro#eneta Poglavlje 30. navedenog spisa- !anonimni sastavljač" #ovori o sezanju Dalmacije od Drača !'ara" do istarsko# #orja i Dunava( )vari su nakon osvojenja Salone ovladali čitavom Dalmacijom i naselili se u njoj !jedino im se primorski #radi*i nisu pokorili"( zatim su došli Hrvati !+,,.st.", tj. jedan rod !petero bra*e, dvije sestre i nji-ov narod", oni su se odvojili od Hrvata s one strane 'a#ibareje i pokorili )vare u Dalmaciji( od ti- se Hrvata kasnije odvojio jedan dio u zavladao ,lirikom i %anonijom (Hrvati s autokefalnim arhontom, svjedoči Anonim)( iz ./. po#lavlja se vidi da pisac u Dalmaciji prepoznaje više Sklavinija0 Duklju, ar-ontiju 1rebinje, ar-ontiju 2a-umljana, %a#aniju, 2emlju Hrvatsku i 2emlju Srbiju Poglavlje 31. navedenog spisa- )vari osvajaju samo prostor Dlamacije koji obu-va*aju Hrvatska i Srbija u X.st. !isključeni %a#anija, 2a-umlje, 1rebinje, $onavlje i Duklju", a po naredbi bizantsko# cara te su )vare onda istjerali Hrvati !+,,.st." i nasleili taj prostor( lo#ična po tome tvrdnja da su imali svo# arhonta koji je io podčinjen i!antskom "aru Poglavlje 3#. navedenog spisa- bizantski car je naselio Srbe u +,,.st. na područje koje su u autorovo doba obu-va*ale Srbija, %a#anija, 2a-umlje, 1rebinje i $onavlje Naziv Hrvati ili Hrvatska ne nalazimo ni u jednom sačuvanom pisanom izvoru koji izvorno datira i! $%%. do %&.st. ( %or&iro#enetovi se Hrvati u starijim izvorima nazivaju '"lavi, '"lavi orientales, (i urni, )udus"ani ! nazivi0 3iburnia, Dalmatia, %annonia ,n&erior, Sclavinica terra, Sclavinorum terra- takve nazive susre*eo u &ranačkim i papinskim vrelima , kod 4ottsc-alka i na kamenom doma*em natpisu du5a 'ranimira Sve do ,X.st. du5 'ranimir je jedini za koje#a znamo da su #a nazivali ne samo du5 Sclavorum ve* i du5 6roatorum %apinska kancelarija je počela upotrebljavati naziv Hrvati tako7er u X.st. prilikom odr8avanja 'plitskog kon"ila označuju*i 1omislava kao kralja Hrvata *oponimi- prema -rvatskim toponimaima bi se mo#lo zaključiti da su se Hrvati naselili najzapadnije na području )lpski- Slavena, a najju#oistočnije na području 9akedonski- Slvavena 'uko s romanskim gradovima- romanski #radovi obra7uju zemlje na otocima ali su i- Neretvani stalno zarobljivali i uništavali( :omeji se sele na kopno pri-va*aju*i se ratarstva, no ometaju i- Hrvati koji im ne 8ele pla*ati davanja( u

-

-

-

-

-

-

dru#oj polovici ,X.st. bizantski car rješava to pitanje odre7enjem da #radi*i moraju pla*ati tribut Slavenima i da s ovima u miru 8ive !2adar, 1ro#ir, Split, :a#uzija..."

#. Da li je postojala dr8ava Hrvata prije ,X.st.;
%ostavljena je tvrdnja da je -rvatski narod 8ivio samostalnim dr8avnim 8ivotom od <=/. do >>/?.#. dokazi za to su navedene činjenice0 1.) skučeni polo8aj dalmatinski- #radova do ,X.st.( #.)morala je postojati klasna di&erencijacija koja je iziskivala političku nezavisnost o čemu u tom razdoblju posvjedočuje bizantski izvor( 3.)$onstantin %or&iro#enet i nepoznati autor daju Hrvatima najva8niju ulo#u pri izmjeni vlasti u +,,.st. !Hrvati su ti koji pokoravaju )vare, a izvor )nonim upozorava da su i oni Hrvati koji su zavladali jednim dijelom ,lirika i %anonije imali nezavisno# ar-onta, što znači da su i dalmatinski Hrvati imali nezavisno#( +.)odnos Hrvata i Slavena je upitan jer izvori ne spominju nji-ovu zajedničku borbu protiv )vara, što bi značilo da su Hrvati mo8da i vladali Slavenima od koji- su onda imali vladaju*i polo8aj nakon pobjede nad )varima( ,.)trajni politički savez pod jednim plemenom morao se nazivati dr8avnim da bi se razlikovao od povremeni- koji su bili česti u toku +,,.st. u ju8ni- Slavena ipak manjak izvora na ne dopušta da po #ornjim činjenicama zaključujemo o istini, na primjer0 nazivi re5 i e#zar- u @u8ni- Slavena nisu predstavljali u +,,.st. monar-e ne#o samo vr-ovno# vojno# zapovjednika u ure7enju vojne demokracije Aslonimo li se na vijesti „Spisa o narodima , polo8aj koji su stekli Hrvati kod Slavena u borbi s )varima mo#ao je biti sličan onom avarsko-slavenskom ali nije se trebao bezuvjetno &ormirati u dr8avnu or#anizaciju kao što se nije ni onaj avarskoslavenski )r-eološki preostaci s područja dalmatinski- Hrvata na prostoru izme7u rijeka 2rmanje i 6etine dokazuju da ti Hrvati iz +,,. i +,,,.st. nisu izašli iz okvira vojne demokracije B +,,,.st. su me7u ostavom javlja oru-je karolin.kog tipa !iako su antički i bizantski utjecaji tada bili vrlo slabi, sve ostalo od ostave je slično onome na7eno u nekropolama kod Drave"

-

-

-

-

3. Cormiranje dr8ave Hrvata u ,X.st.
%rve vijesti o dalmatinskim SlavenimaDHrvatima i o panonskim SlavenimaDHrvatima !isključivši )lpske Slavene" datiraju iz prve polovice ,X.st. E/..#. )vari i Slaveni su priznali &ranačko# vladara, a me7u njima su vjerojatno bili i panonski Hrvati /0,.g. dalmatinski legati, !adarski du0 i !adarski iskup orave kod franačkog vladara s darovima, a car na to izdaje odredbu o du5u Dalmacije i populusu Dalmacije

-

'uvremenik 1arla $elikog u njegovom -ivotopisu, nabrajaju*i zemlje kojima je vladao taj car nakon sklopljeno# u#ovora !)ac-ensko# mira", obu-vatio je izme7u ostalo# sav prostor izme7u Drave i @adrana osim što je izuzeo dalmatinske #radove jer su se ovi vratili pod vr-ovništvo bizantsko# cara 'uvremena franačka vrela ra e samo antičke geografske na!ive !a prostorno o!načavanje, pa tako ra!likuju dvije Panonije (od kojih se na Hrvate odnosi samo 2onja Panonija), %stru, (i urniju i 2alma"iju Samo bivši avarski vladar morao se pod zakletvom obvezati &ranačkom vladaru da *e biti podlo8an Crancima što je značilo ne samo vladaru ne#o i &ranačkoj or#anizaciji vlasti i da *e biti vjeran „&idus - 2)B+,@F$G %osjednici, Slaveni i )vari, nisu pola#ali zakletvu vjernosti, ali su podvr#nuli sebe, tj. svoju osobu i sve ono što su posjedovali dominiju vladara- tim aktima iv.eg avarskog vladara i iv.ih njegovih podlo-nika ila je predana čitava !emlja avarskog imperija pod vrhovni.tvo franačkog vladara Na osnovi vrela se mo8e zaključiti da su slavenske „nationes odnosno „#entes postale tri utarne &ranačkom vladaru, što znači da su morale pla*ati vladaru odre7eni danak, te da se pod nacijom odnosno „#ensom razumijevala šira teritorijalna slavenska zajednica koja se razlikovala od takvi- dru#i- pripadnoš*u odre7enom teritoriju, vlastitim imenom, imaju*i vlastite du5e i priznavaju*i vr-ovništvo tu7i- du5ova B A"henskom miru i! /1#.g. kod Slavena u Dalmaciji nema spomena o or#anizaciji uprave što znači da dr8avna uprava tada na tom području još nije bila ure7ena %itanje or#anizacije uprave je prvi put bilo riješeno dijelom na generalnom konventu /1,.g., a dijelom kasnije( na tom je konventu vjerojatno povjerena bri#a nad upravom teritorija koji su nastavali i panonski i dalmatinski Hrvati furlanskom du0u3 na tom konventu &urlanski du5 se morao posavjetovati sa „primores orientalum '"lavorum - nijedan dru#i naziv osim ovo#a se nije spominjao u izvorima to#a razdoblja Pitanje !načenja riječi 4Primores - vrelo koje daje podatke iz E/..#. spominje a su tom konventu prisustvovali „mno#i Slaveni i )vari uz avarskog prin"epsa (4Prin"eps Pannoniae5)3 time bi se mo#lo zaključiti da pod „multi ne treba podrazumijevati samo avarske i slavenske #lavare, du5ove pokrajina i plemena u avarskoj dr8avi, ne#o i one koji su tim administrativnim jedinicama bili &unkcionari( 4Primores5 bi, dakle, mo#li biti i jedni i dru#i, tj. oni na koje se &ranački vladar oslanjao kao na svoje or#ane vlasti koji su objektivno predstavljali dele#irane, a subjektivno ori#inarne nosioce vlasti( mo#u li se ti ni8i or#ani &ranačke vlasti nazivati 8upanima koji se spominju kod )lpski- Slavena, doduše ve* u &eudaliziranom svjetlu u +,,,.st. tako7er se ne mo8e utvrditi, ali je vjerojatno( značajno je da su ti 4multi5 i! /03.g. ili oni koji su 4posjedovali5 odnosno upravljali i dr-ali u rukama !emlje i ljude. 6ni su ili 4populus5, a ne čitav narod, te su oni i!gleda ili ti koji su /#1.g. i!a rali svog du0a

-

-

-

-

-

-

-

-

Da „%opulus predstavljaju samo neki slojevi naroda, a ne čitav narod, vidimo i u ispravi i E>H.#. koja ka8e da je u carskoj palači bio odr8an konvent i „#eneralitas populi Du5ovi i posjednici su bili oni koji su u &ranačkoj dr8avi postali or#ani &ranačke vlasti, tj. nosioci dijela dr8avne vlasti( oni su činili vladaju*u klasu, a ostali vladanu klasu E>E.#. u &ranačkom se vrelu spominju 'orna kao du5 4ačana i 3judevit kao du5 Donje %anonije Dok se 'orna naziva du5om jedne odre7ene skupine Slavena, 3judevit se naziva du5om odre7ene pokrajine kao što su to bili du5 ,stre ili du5 Curlanije- iz to#a bi se mo#lo zaključiti da je Donja %anonija bila posebna administrativna jedinica ve* u avarskoj dr8avi, pa je takvom ostala i u &ranačkoj dr8avi !to bi objasnilo „'pis o narodima #dje jedan dio Hrvata u %anoniji ima svo# nezavisno# ar-onta, ali ovo je samo na#a7anje neutemeljeno na izvorima" 3judevitova Donja %anonija predstavljala je E>E.#. organi!iranu upravnu jedini"u franačke dr-ave 'orna se spominje du5om pokrajine Dalmacije tek nakon smrti &urlansko# du5a i nakon što se 3judevit pobunio protiv vladara E>I.#.- 'orna je dobio &unkciju dalmatinsko# du5a iskazivanjem vjernosti &ranačkom vladaru time što je stao na nje#ovu stranu u borbi protiv 3judevita 'orna se E?/.#. u toku naj8eš*e borbe 3judevita s vladarom naziva i du5om 3iburnije J iste pokrajine u kojoj je od ondašnji- stanovnika i!gu io -ivot po!nati franački du0 7ri"h, što se mo8e pripisati povjerenju cara u 'ornu i nje#ovu sposobnost upravljanja i ovom pokrajinom s obzirom na vojne sna#e kojima je raspola#ao 'orna od 4ačana tako postaje du5om dviju franačkih pokrajina, a time je i &ranačka upravna or#anizacija ure7ena i u tim krajevima Du5a je konstituirao car, ali na prijedlo# populusa( du5 raspola8e svojom vojskom ali i svojom oru8anom pratnjom !pretorijan"ima" koja ne slu8i samo kao osobna zaštita, ve* i kao instrument da po potrebi odre7eni populus prisili na priznavanje du5ove vlast( du5 panonski- Hrvata koristio se ne samo #radom !Sisak", ne#o i tvr7avama koje je dao popravljati i jačati posebnim stručnjacima i zidarima( i du5 dalmatinsk- Hrvata posjedovao je kaštele u koje se znao zabarakadirati $ladaju8i sloj panonskih Hrvata- &ormira vlastitu dr8avu nakon što prestaje priznavat vr-ovništvo &ranačko# cara !što se do#a7a, kako piše u izvorima, kad se 3judevit pobuni protiv to# isto# cara te podvr#ava je jedno područje kojim je vladao sorabski du5 pod svoju vlast"( vijek postojanja te panonske dr8ave bio je kratak jer poslije 3judovita %osavsko#, panonski du5evi nisu uspjeli zadr8ati svoju vlastitu dr8avnu or#anizaciju, jer su doskora bili ponovno uključeni u &ranačku, pa zatim u bu#arsku, a tek u &.st. djelomično u dr-avnu organi!a"iju vladara Hrvata 2almatinski Hrvati9 su stekli mo#u*nost vlastito# razvitka( sredinom ,X.st. nalazimo na tom području vladarske domene, villae sa pripadaju*im servima i

-

-

-

-

-

-

ancillama što očito nisu nastale upravo onda kada se spominju kod suvremenika 4ottsc-alka, ve* je si#urno da su ranije#, a mo8da i staro# porijekla( isto tako nalazimo i prije sredine ,X.st. vlasnička prava na zemlji čovjeka koji se naziva vladarom Hrvata što znači da su vlasnički odnosi na zemlji bili ve* tada poznati i #arantirani pravnim poretkom( očito je da su dalmatinski Hrvati postali ono slojevito društvo koje je bilo zrelo za &ormiranje i odr8avanje dr8avne or#anizacije( u vrelima nalazimo da su dalmatinski Hrvati do /#/.g. jo. uvijek ili unutar svoje franačke pokrajine s vlastitim du0om koji je bio biran na tradicionalan način, ali konstituiran uz carevu su#lasnost( poslije E?E.#. oni su se riješili neposredni- veza s &ranačkom dr8avnom or#anizacijom priznavaju*i jedino vr-ovništvo &ranačko# cara, a ne više i nadzor &urlansko# mark#ro&a nad sobom pa su se nji-ov teritorij i or#anizacija vlasti osamostalili tako da je samo nji-ov du5 ostao u odnosu prema &ranačkom vladaru, ali ne i prema &ranačkoj dr8avi- ostao je samo va!alni odnos du0a3 takav odnos dokazuje „Spis o narodima $onstantina %or&iro#eneta koji spominje da je u doba ar-onta 1rpimira došao neki 9artin iz Cranačke koja da se nalazi izme7u Hrvatske i +enecije !tj. iz Curlanije" što očito znači da Hrvatska sredinom %&.st. nije ila sastavni dio teritorija :ranačke ;o. /1<.g. uslijed sla ljenja "entralne vladareve vlasti ! og nesposo nosti nasljednika 1arla $elikog, a i ! og pojave novih faktora koji su nastali s ra!vojem feudalnih odnosa pre"i!irao se pojam va!ala ( ispravom iz iste #odine, &ranački car je za slučaj smrti rasporedio prava svoji- sinova na vladanje u carstvu0 najstariji sin dobio je pravo na carsku krunu i krunidbu za rimsko# cara te na vršenje prava koja iz to# proistječu, a ostali sinovi pravo na kraljevski naslov i zemlje nad kojima *e vladati( najstarijem sinu pripadalo je tako7er pravo vladanja nad jednom zemljom !re#num ,taliae", a bra*a su bila obvezna svake #odine davati caru počasne darove, vršiti vojnu slu8bu na poziv cara, svojom vojskom mo#li su se slu8iti jedino u obrani od napada strani- naroda( ra8a dakle, postali su samostalni vladari ali kao "arevi va!ali 1ako su du5ovi dalmatinski- Hrvata, dok nije jedan od nji- početkom X.st. postao kraljem, a onda i kraljevi u toku od ,X. do X,.st. bili odre7eno vrijeme vazali &ranačko# cara, bizantsko# cara, a neko vrijeme i rimsko# pape B vazalnom odnosu pod papom koji je bio i najpo#odniji, vladar je ostao samostalan u or#aniziranju vlasti te se ta or#anizacija vlasti nije smatrala dijelom tu7e dr8avne or#anizacije- upravo i! tog ra!loga imamo opravdani osnovu da govorimo o postojanju vlastite dr-ave , ako organi!a"ija vlasti nije počivala na gentilnom sustavu nego na klasnom dru.tvu

-

-

+. Dr8avni teritorij od ,X. do X,,.st.
%ojam 3iburnije nije sporan u ,X.st. jer on zauzima područje do ,stre čije se #ranice u#lavnom nisu mijenjale, a je li na ju#u za-vatio čitav teritorij skradinsko# konventa ili samo nje#ov sjeverni dio, ne zna se Hrvatska se nakon 3iburnije nastavljala dalje prema ju#u Dalmacije, no upitno je do kuda- problem je u tome što ne postoji i!ravnih doka!a koji potvr=uju da je ili da nije franačka 2alma"ija o uhva8ala čitavo područje antičke 2alma"ije

-

svakako do Neretve i prema tome da bi i vladanje 'orne i nje#ovi. prin"eps >islav i lude0 2ru-ak s kojima te godine mletački du-d sklapa ugovor o miru( mletački kroničar tom prilikom razlikuje Sklaveniju !9islav" i Neretvanske otoke !Dru8ak".iz ovi.plemena Hrvati. očito je da je du8d sklapao u#ovor i s jednim i s dru#im prvakom odvojeno( navedeni kroničar u označavanju vladara koristi naziv princeps i lude5 #dje i. !aro ljuje sina mletačkog du-da kada je htio prije8i na teritorij Hrvata3 taj i podatak io nera!umljiv kad područje i!me=u ?eretve i Aetine ne i ilo područje Hrvata( istina je da su Neretvani oko I>H.se podataka vidi da u prvoj polovici .I.nasljednika mo#lo sezati do Neretve( no je li to bilo i u dru#oj polovici .g.no je li time nastala nekakva promjena na ju8noj #ranici -rvatske dr8ave.mletački kroničar opisuje do#a7aj iz prve polovice X. ali pošto nismo upoznati detaljnim razlikama ovi. odnosno kopno na istočnoj o ali . čitavim teritorijem bivše &ranačke Dalmacije %rva vijest iz to# područja dolazi iz E.X. Srbi. 3iburnijom i Dalmacijom.očito je da je kroničar pod 'klavenijom ra!umijevao Hrvatsku. no iz to#a ne proizlazi da se taj teritorij prije mo#ao smatrati -rvatskim područjem +iše podataka o teritoriju Hrvatske dr8ave u .jasno je da je du8d smatrao potrebnim da sklapa u#ovore i s jednim i s dru#im prvakom odvojeno te se s tim u obziru područje princepsova vladanja treba razlikovati od područja kojim je vladao lude5. 2a-umljani. očito je( ar-eološki podaci o nalazima &ranače provenijencije dopuštaju mo#u*nost da se &ranačka prostirala na ju#u.adrana. nije ila jedinstveno područje vladanja3 je li to bilo tako ve* za 3adislava koji je E?>.#radova koje je zbo# prijateljstva i sklopljeno# saveza !)ac-ensko# u#ovora" prepustio bizantskom caru( iz to#a bi se mo#lo zaključiti da je &ranačka Dalmacija za-va*ala zale7a dalmatinski.X.#.#. postala samostalna i nezavisna ne pokoravaju*i se nikome tako da nisu imala svoje ar-onte ne#o samo 8upane( no ve* u prvoj polovici . #dje !ahumski kne! >ihajjlo @1#. Neretvani.X.st. zabilje8enoj u .X. dočekali mletačko# du8da brodovljem pred 9akarskom što znači da su tada bili anseljeni i na kopnu. $onavljani i Dukljani početkom .vjerojatno obojicu smatra vladarima.X. a to bi značilo da franačka 2alma"ija ve8 /3@.st.#. postavlja se pitanje jesu li -rvatski vladari kao nasljednici &ranačko# du5a 'orne vladali u . odvojila su se od bizantsko# carstva. došli su ponovno pod vlast bizantsko# cara koji im je otada !svima osim Neretvanima" postavljao ar-onte koje su sami birali iz svo# roda. osim primorski. du5 Dalmatiae atKue 3iburniae ne mo8e se ustanoviti( da je Hrvatska sezala do Neretve u prvoj polovici .st.st. pru8aju podaci $onstantina %or&iro#eneta !„Spis o narodima ".z dru#o# vrela je zabilje8eno da su Neretvani EEH.vanovoj 9letačkoj kronici !napisanoj #otovo ? stolje*a kasnije" #ovori o dvojici prvaka na području ju8no od Splita...naziva u vrijeme nje#ova 8ivota. 1rebinjani. a ne samo na susjednim otocima. 1rebinjani i $onavljani. nisu bili samostalni Neretvani i Hrvati ve* i 2a-umljani.st.. bili pod vlaš*u ar-onta Srbije.g. a pod ?eretvanskim oto"ima skupinu jadranskih otoka pred ?eretvom( tako7er.X.#.X. a na području %revalitane Dukljani .#radova do crte ne#dje #dje je počela pokrajina %revalitana( nakon to#a. ne mo8e se utvrditi - - - .st.strom.st.st.- B suvremenom 8ivotopisu $arla +eliko# tvrdi se da je ovaj vladao .sve u svemu. ovi nazivi ostaju misterij.

do#odile su se dvije va8ne teritorijalne promjene0 sjeverna #ranica se djelomično pomaknula do Drave obu-vativši dio panonski. 1ro#ir.st. te prema tome da se ju8na #ranica vratila na Neretvu %ostavlja se pitanje kada je neretvansko područje došlo u sastav -rvatskodalmatinsko# dr8avno# područja0 *erminus ante Cuem non je 10. s Neretve na 6etinu( Suvremenik krajem dru#e polovice X.st. a >/H=.Asor.- Dokle je sezala #ranica -rvatske dr8ava u . ušli su de&initivno u sklop teritorija kraljevstva Hrvatske i Dalmacije-ipoteza da je područje Neretvana koje spominje „Spis o narodima izme7u 6etine i Neretve ostalo samostalno s vlastitom dr8avnom or#anizacijom kroz čitavo X. $rk. naravno. javlja se prvi put u vrelima izraz morstik 2almatinski gradovi.st. na Neretvu. a dalmatinski #radovi.. :ab. -rvatski vladar tvrdi da je nje#ovo kraljevstvo prošireno na kopno i more. što je tada tako7er označavalo vladara. iz koje# vidimo da je jedan strani notar nazvao suca 9orjana čak kraljem. raspola8emo s nekoliko podataka iz koji.st. kao 8upan morske 8upanije.#. smatralo teritorijem koji je spadao pod neposrednu vlast hrvatsko9dalmatinskog vladara.st. prema unutrašnjosti. kojim papa moli -rvatsko# vladara da osi#ura prijelaz papinski.vidimo da je sudac 9orjana odnosno 9orstik bio često u pratnji vladara Hrvatske i Dalmacije te da mu je taj vladaro znao povjeriti odre7eni zadatak.. 2adar. preko -rvatsko# teritorija Dokle je sezala dr8ava prema istoku.taj bi se vremenski raspon mo#ao smanjiti na 10D@. Split i Dubrovnik koje spominje anonimni sastavljač . ne mo8e se utvrditi na osnovi povijesni.g.st. i Hrvata onda bismo mo#li zaključiti da je -rvatska dr8ava zaista mo#la #raničiti s %anonskom Hrvatskom jer je ova bila dobrim dijelom pod ar-ontom 'u#arske( ovaj lo#ički zaključak dade se izvesti i iz podataka u papinu pismu iz EHI.st. znaju da velik dio antičke Dalmacije nastavaju Sorabi !Srbi" koji 8ive pod vlastitim du5ovima B &.Hrvata.g. koji su do tada činili bizantsku temu. pa nadalje imali su u stvari samostalni razvitak pod različitim vr-ovništvima( sa stanovišta bizantsko# cara oni su uvijek bili dio bizantsko# carstva pa su tako bili uključeni kao - - - - - .X. te8e je utvrditi( Cranačka vrela iz .st. ali naziva #a princepsom..st. kada se spominje lude5 9arianorum ko#a notar naziva kraljem( *erminus post Cuem non je 10</.st.#. a ju8na #ranica se pomaknula u dru#oj polovici X. prvaka Neretvana ne naziva kraljem kao što naziva prvaka Hrvata. jer >/<I.vrela( ako bismo uzeli u obzir podatak iz „Spisa o narodima u kojem se spominje rat izme7u 9i-ajla 'orisa. po#lavlja „Spisa o narodima koji su morali pla*ati slavenskim ar-ontima danak od vremena bizantsko# cara 'azilija .X..st. iako se sam taj neretvanski sudac nije tako potpisao( u dru#oj polovici X.. #ranice su se ponovno promijenile0 ju8na #ranica je vra*ena početkom dru#e polovice X. tj.X.iz to# se mo8e zaključiti da je novo područje Neretvana na kopnu ostalo izvan teritorija Hrvatske( od otoka u susjednoj re#iji sada se spominje pod -rvatskim vladarom samo +is B &%.poslanika u 'u#arsku.910<+.0.iz ovo# mo8emo zaključiti da se neretvansko područje u drugoj polovi"i &%.st. samo je djelomično točna( sačuvan je podatak iz sredine X.#. kada se neretvanski sudac pojavljuje u pratnji -rvatsko-dalčmatinsko# vladara kao morstik. ar-onta 'u#arske sredinom ./.

st. pokorili su se &ranačkom vladaru tako da su sebe i sve što su posjedovali podlo8ili dominiju &ranačko# vladara jer u tadašnjoj &ranačkoj dr8avi.st. makar privremeno. >/</.. a to znači da su status vladara.. jedanput u vezi s pravima koja predstavljaju vlast &ranačko# vladara.X.st. pa otada ostaju neosporno pravo nosio"a naslova kralja Hrvatske i 2alma"ije 4ranica Hrvatse dr8ave tokom X. vladar 9a7ara otkinuo je neke predjele ju8no od Drave ali i. ju8nodalmatinska.i i "arske gradove( prema 1omi )r-i7akonu ta je veza bila na bizantskom dvoru prihva8ena definitivno !a kralja 2r-islava kada je u krajem X. nje#ova prava i nje#ov odnos prema podlo8nicima bili pojmovno de&inirani po tadašnjem s-va*anju ... dominus . $rka i :aba.. a na sjeveru prijelazom #radova Asora. kvarnerska. 1rpimira nazvao dominusom zato što #a je smatrao samostalnim vladarom( pojam „dominus bio je poznat i na području -rvatske dr8ave početkom X. Hrvatska ponovno došla do va8no# polo8aja i značenja na 'alkanskom poluotoku( me7utim ta odluka bizantsko# dvora nije puno vrijedila što pokazuju činjenice da se u prvoj polovici X.-i. dominium J izraz „dominium zabilje8en je tako7er u .st.#odina - .. do X.X. ušli u u8u vezu sa svojim zale7em za-valjuju*i tome što je Hrvatska tada postala značajno uporište bizantske protuma7arske politike( kon"ep"ije na splitskim sa orima i! početka &. ve* početkom X. što znači da su te nacije morale dobiti odre7enu or#anizaciju i kriterije pla8anja tri uta( Slaveni...izraz „dominus nalazimo ve* u .st.X.tvom "ijelo područje od 2rave do mora uključiv. pa je očito da je redovnik koji je ubilje8avao imena -odočasnika. tj. oni koji su zastupali Slavene. :e#ije ju8no od 4vozda u Hrvatskoj0 istočnoistarska. pod pokroviteljstvom pape o iskupskoj vlasti. $ordun.st.st.st. dalmatinski otoci. srednjodalmatinska.bizantska tema u različite popise i titule( oni su doskora.tada se u tim krajevima &ormirala banovina koja je putem dinastije ostala u vezi s ostalim dr8avnim teritorijem Hrvatske .st. samo je vladar bio vr-ovni vlasnik sve zemlje. 3ivno i Duvno" te re#ija šuma izme7u 4rmeča i %liva Asnovna je postavka za početak . ti #radovi ne čine više cjelinu jer se od te teme odvajaju ju8ni #radovi &ormiranjem nove teme sa sjedištem u Dubrovniku. kraška polja !4lamoč. o jedinstvenoj metropolitanskoj funk"iji i jedinstvu "rkvene organi!a"ije na području tih gradova i njihovog !ale=a doka!uju da ni i!antski "ar ni rimski papa nisu tada imali ni. pod čvrš*u vlast mletačko# du8da3 hrvatskim vladarima dola!e u posjed "arski gradovi tek u drugoj polovi"i &%. a jedanput u vezi s pravima 6rkva koja predstavljaju njezinu vlast nad odre7enim nekretninama i servima što 8ive na tim nekretninama( očito je da je u izrazu „dominion dolazila do izra8aja it . lička zavala.st.st. tada je izraz „dominus bio apelativ &ranačko# vladara.st.. izmijenila jedino još na sjeveru0 ve* u prvoj polovici X.X.stočnoistarski teritorij iz#ubila je Hrvatska u dru#oj polovici X. ali samo u vezi s -rvatskim vladarom( naime. da je &ranački vladar učinio sve podčinjene „nationes tri utarnim . Društvena struktura od .tada nije pripojio svojoj dr8avi. a odnos prema vladaru počivao je na osobnoj vezi - a.ta protiv da mo8ni kralj *omislav dr-i pod svojim vrhovni. sjevernodalmatinska. .st.

vlasni. nji-ova se zemlja nazivala mansus servillis( svaki posjednik. do &i. u dalmatinskoj Hrvatskoj predstavlja prvi o lik vlastelinstva3 izraz „dominium .. senior .nadle8nik d. du8an je davati odre7eni tribut vlasniku ville( tre*i dio ville sastojao se od šuma i pašnjaka koji su bili. jer je nosilac to# prava mo#ao primijeniti kaznene sankcije.koji su je pola#ali i oni. tj.st. fidelitas J obveza koja se !asniva !akletvom vjernosti . vladaru i Arkvi. a ako su članovi obitelji bili servi. "urtis o ra=uju samo servi i an"ille. javlja vladaru 'ranimiru da *e poslati svo#a poslanika kojemu treba polo8iti zakletvu vjernosti !&idelitas" e.je broj na području srednjodalmatinske re#ije iz#leda bio znatan u X.#. jer kad #od se ti izrazi pojavljuju u vrelima. Servus. a i oso ni karakter statusa serva( vezanost serva uz zemlju mo8e se samo naslutiti i pretpostaviti da je postojala( oso na !avisnost serva.podataka neosporna je svakako oso na !avisnost serva od gospodara. pa ako su članovi obitelji bile slobodne osobe..iti odre=ene funk"ije dr-avne vlasti na odre=enoj !emlji3 dominij u %&. u spomenutoj regiji prevladavaju8i o lik . zbo# veliko# osiromašenja mali.na osnovi sačuvani.tvo. osi#uravao je pravni poredak pa je sto#a lo#ično zaključiti da je dominij !načio pravo vr. bili su nezavisni i slobodni. tako da se pri tome nikada ne navodi razlika me7u njima( ali mi mo8emo utvrditi da su servi bili #lebae adscripti zato što su ti servi .n#enullis. kada se rabi u kancelariji -rvatsko# vladara u .van +. a nji-ova se zemlja nazivala mansus . a najvjerojatnije svima onima koji su imali nekretnine i na njoj serve( Dominij nije ilo apsolutno vlasni. pa su zemlje obra7ivali servi i ancille( sve što je bilo potrebno za čitavu villu proizvodili su servi i ancille u ovom dijelu ville( dru#i dio zemlje obra7ivale su obitelji kao svoje.st.kojima se pola#ala( pr. bio serv ili slobodna osoba. ila je.. koji.tva kao vlasti( dakle. pravna vlast nad nekretninama i servima na tim nekretninama koja je pripadala u %&.tvo.st. oko EE/. doduše. i!gleda. kad #od se pojavljuju u još nedovoljno kritički obra7enim djelima.st. uvijek tekstualno pove!ani s nekretninama.st. a villu servi i slo odne oso eE g. odnosno vladar papi( na toj zakletvi vjernosti zasnivale su se obveze i prava oni. villa J velika domena tj. ve* prvenstveno pravo za-tijevanja da se izvrše izvjesne obveze i du8nosti( to pravo dobivano od vladara zasnivalo je vlast. pojmovno i!jednačeni.imali pravo iskorištavati svi u villi dakle.mo8emo utvrditi da su pojmovi servi i an"illae u vrelima od %&. "urtis J poljoprivredno dobro( obra7uju servi i ancillea( pod curtisom se smatra zaista ve8e poljoprivredno gospodarstvo koje je vlasnik eksploatirao pomo8u serva i an"illa f.X.to je podlo-ni"i pola-u svom senioru. oni se spominju zajedno.0 papa .poljoprivredni#ospodarstava. ravnopravno. jest dokaz da je ušla u -rvatsko društvo jedna strana institucija koja *e s vremenom postati #lavni stup &eudalno# poretka ". servi i ancillae svaki za sebe posebno istaknuti( najve*i broj podataka o servima imamo !a ilje-en u 'upetarskom kartularu. doduše uvijek tako da su nekretnine. ekonomska jedinica( obra7uju servi i slo odne oso e3 jedan dio domene ostao bi neposredno pod vlasnikom ili nje#ovim prepozitom.. u vlasništvu #ospodara ville. dominij je ilo vlasni. ali su i.

#radova !Nin. dakle.st.irio osnov !a ra!voj pojma vlastelinstva( vlastelinstvo.plodina koje je vladar imao .X. ve* i teritorij izvan to# posjeda na kojem su 8ivjeli slobodni ljudi. @urja pravo da #odišnje dobije deseti dio od svi.villana.zemaljski.. #ospodar mo8e i jedne i dru#e premještati i zamjenjivati dru#im kolonima. u &%. nešto bolji oni koji su bili radna sna#a u alodijalnom #ospodarstvu.st. razvijati klasa &eudalni.st. vlasnika !emlje i onih koji su je o ra=ivali9 i! ove anali!e mo-e se jo. crkvi Sv. ali koji su bili du8ni na razna davanja &eudalcu te su bili vezani uz &eudalčev dvor. vlasnik ne mo8e prodati zemljište bez kolona ili serva na tom zemljištu. 'io#rad. do &%.nost. sude8i ne samo po na!ivu nego i po pojmovnom sadr-aju koji ima od %&.st. a status serva mo#ao se u svako vrijeme ukinuti od #ospodara ali serv ima prava i obveze patronata (patronatsko pravo po kojemu iv. i X.X.st. mo-emo sa sigurno.X.st.8u !aključiti da servus i! vremena od %&. a servus radna sna#a #ospodara( #ospodar nije mo#ao kolona osloboditi kolonatsko# statusa. decima. i upu*uje na uvo7enje crkvene desetine u prvoj polovici .. Pleme9 u X.a servus svoj pekulij( razlike izme7u kolona i serva0 kolon je imao status libertatis.. pa ni alodij nisu morali biti teritorijalno zatvorena područja h.#.eg gospodara3 naj#ori polo8aj imali su oni servi i ancillae koji su radili u ku*anstvu kao slu#e. na području srednjodalmatinske re#ije -rvatske dr8ave( Hrvatski je vladar. anali!iramo i jednu i drugu institu"iju. odnosno servima.st. a najboji oni koji su vodili samostalno #ospodarstvo uz obavezna podavanja iz vladane klase počela se ve* u . poluslobodni. naime.. predstavlja zamišljenu zajednicu ro7aka. $nin.tovanje i po potre i u!dr-avanje iv. po. potječe i! institu"ije serva i! $%. iako nije isključeno da je neko pleme bilo i teritorijalno povezano i.!avisnosti te jedan od osnova feudalnog odnosa koji su nastajali i!me=u vladara i vladaju8eg sloja. kolon je mo#ao imati svoju imovinu.st. !aključiti da je tada prevladavalo alodijalno.st !a ilje-eno je čak i patronatsko pravo iv.su se s vremenom u toku X.i servus ostaje du-an na poslu. izdvojili #ra7ani novi." i u kojoj se &ormiraju različiti pravni statusi slobodni-. a ne kemtsko gospodarstvo3 sličnosti izme7u kolona i serva !za cara @ustinijana"0 vezani uz zemlju. povrdio EL?. a servus status servitutis( kolon je bio zakupnik zemljišta.i neslobodni.osoba izraz servus postepeno mijenja svoj pojmovni sadr8aj i sve se više poistovje*uje s pojmovima ostali. nadalje.. stvaraju*i tako novi pojam feudalnog kmeta s vremenom &eudalčevom zemljišnom posjedu mo#ao je pripasti ne samo teritorij nje#ova zemljišna posjeda.izraz nalazimo sredinom .eg gospodara) ako.podlo8nika iz koji.na taj se način s vremenom pro.

čitava unutrašnjost -rvatske dr8ave ponovno pripadala. ne#o i s obzirom na odnos prema 6rkvi )ko razmotrimo razvoj crkvene or#anizacije.st.X. 2adru. sisačka i duvanjska biskupija bile su ispra8njene"( nadalje. dr-avna vlast se smatrala patrimonijem dinastije dominikalni karakter dr8avne vlasti očitovao se u s-va*anju da je vladar vr-ovni #ospodar zemlje i ljudi na toj zemlji. ne#o hrvatskom iskupu.st. osamostaljivati i postajati nasljednim funk"ijama u!urpatorovog roda. $rku. ila ninska iskupija ponovno uspostavljena )ko sumiramo sve te podatke o društvenoj strukturi na spomenutom području od .st. do X. on je bio izvor vlasti u toku &%.X.st. curtis. Dubrovniku i $otoru. Stonu. onda vidimo da su postojale u .st. kao sloj 4possessores5 koji se počeo ra!vijati u okviru feudalnih institu"ija kao feudalna klasa - D. pa i ku8a Arpadovi8a do. i &%%. pojedine funk"ije vlasti počele su se odvajati od vladarevog utje"aja.st. :abu. patronalni i dominikalni karakter velika ve8ina vladara pripadala je dinsatiji *rpimirovi8a.st zapa8amo da su postojale dvije osnovne klase0 vladaju8a i vladana( vladaju*u klasu sačinjavao je samo tanak društveni sloj slobodni. a u zale7u da je bila nadle8na tek &ormirana ninska biskupija za stanovništvo koje je bilo upravo pokršteno !skradinska. Splitu. pa i one slobodni.X.osoba koje su s vremenom stekle pravo da vrše neke &unkcije dr8avne vlasti na svom zemljištu( vladaju8a klasa pojavljuje se u %&. Dr8avna struktura u razdoblju od početka %&. ne dalmatinskim biskupima. &ranački &eudalni sistem ne samo u po#ledu nje#ovi. a koje je pravo desetine podijelio istoj crkvi ranije vladarev pret-odnik.na svom curtisu u $lisu..sve &unkcije dr8avne vlasti pripadale su prvenstveno vladaru. te da je u drugoj polovi"i &%. ne#o skupovi koji slušaju vladareve odluke ili koji slu8e kao svečani - - - . ra!vijala se na dijelu hrvatskog naseo nog prostora dr-ava patrimonijalnog tipa( njena osnovna karakteristika sastojala se u tome što se dr8avna or#anizacija smatrala u načelu patrimonijem vladara.institucija kao što su dominus. sto#a dvorsko vije8e je savjetodavni organ vladara.osoba koje su vršile dr8avnu vlast kao &unkcioneri ili ovlaštenici vladara( vladar je tada bio nosilac sve dr8avne vlasti. a ne institu"ija i! koje proi!la!i vlast( narodne skupštine nisu or#ani koji odlučuju. do kraja &%%. pa se mo8e tvrditi da je u osnovi ipak i u tim stolje8ima dr-avna vlast imala patrimonijalni. no te pojave nisu bile još dominantne u dr8avnom ure7enju.zidina u Asoru. biskupije samo unutar #radski. villa.. dominium. vidimo da je krajem prve polovice X.st.tinskog prava9 prema tome.6rkvena desetina još je jedan dokaz da se u novoj dr8avi počeo uvoditi ve* početkom .la je na hrvatsko prijestolje na temelju a.

" bio je začetnik dinastije.X.ambijent u kojem se pro#lašavaju va8ne odluke i odi#ravaju va8ni do#a7aji za dinastiju i podlo8nike a.st. a da se 4du05 u smislu suvladara i vladarevog namjesnika prevodi sa 4her"eg53 4her"eg5 se koristi kod nas !a o!načavanje oso e koja je u rodu s vladarom pa vlada odre=enim područjem samostalno. naziva u 6ividalskom evan7elistaru „dominus .st. područjem $varnera s priobalnim kopnom. a na 'aš*anskoj ploči spominje se „du5 !na -rvatskom jeziku knez" koji upravlja čitavom $rajinom. jer tako su se na!ivali gotovo svi slavenski vladari u najstarijem ra!do lju njihovih dr-ava. da je tada ban bio vladarev namjesnik za odre7eno područje( sredinom &.X. tj.g.st.st. okolina je nazivala vladara „re55.#.3 tada je an upravljao područjem (ike. %etar za vrijeme Slavca( u kartama se spominju na prvom mjestu čak ispred tepčice. on je dominus i senior pa su sto#a akti dr8avne vlasti akti nje#ove osobne vlasti( vladar je zaštitnik pravno# poretka pa sto#a tra8i poslušnost.nost prema senioru. u stvari Dalmatinskom markom.st. a u naknadu pru8i zaštitu( poslušnost se temelji na osobnoj &idelitas koju nje#ovi podlo8nici. ve8 vladar pa se i dr8ava nazivala „re#num ( „re#num se poistovje*ivao s vladarom..st. koja je po njemu nazvana dinastija 1rpimirovi*a.st..enje vladarskih funk"ija. ne !nači kralj. do X. ali taj na!iv u %&.. saznajemo obaveze vladara prema papi kao svom senioru.#. 'an J prvi puta se pojavljuje u prvoj polovi"i &.X. te da u istom stolje*u vladar naziva 8upane „svojim 8upanima .st. tako da je u .. a vladala je uz kratke prekide do kraja X. 4uarda za vrijeme Svetoslava.3 vladarska &unkcija i čast bila je nasljedna što je od#ovaralo s-va*anju dr8ave kao patrimonij dinastije( knez 1rpimir !o. jamče zakletvom.. i X. E=L.st. poslu. a te su ile pla8anje godi. ve* u dru#oj polovici X.st. uz kralja kada ovaj dodjeljuje kraljevsku slobodu jednom samostanu( u dru#om pak dokumentu iz dru#e polovice X.taj naziv nalazimo i u X.. što proizlazi iz s-va*anja da je dr8ava vladarev patrimonij..E=<. taj se izraz javlja uz kralja istovremeno.st.iz to#a je razumljivo da se 1rpimir ve* u . što daje osnov za opravdani . anova mo8 je toliko narasla da je mogao detroni!irati vladara( tako je Pri ina !a vrijeme 1re. ali u slučajevima kada vladar još nije bio okrunjen( od &. tj. „du5 se pojavljuje uz kralja kao nje#ov namjesnik za područje izme7u 6etine i Neretve sa susjednim otočjem. nadalje...imira9 oko @+0.st.X.. vjerojatno u skupštini prvaka( vladar se slu8io u vršenju dr8avne vlasti svojim dvorskim i teritorijalnim aparatom .sto#a je opravdano da se izraz „du5 prevodi na dva načina0 praksa je osnovana kada 4du0a5 u smislu vladara prevodi sa 4kne!5.+. na!iv okrunjenog vladara glasio je 4re05 ( ve* u ..očito je dakle. 1r ave i )a"ke. 'o8et." ". počiva na feudalnoj fidelitas i pla8anju tri uta vladaru( naziv vladara mijenjao se. +ladar J odnos Hrvata prema vladaru od . prvaci.st.( suvladarstvo tako7er nije bilo isključeno( vladar vrši vlast jer je on najmo*niji.2vonimir za vrijeme $rešimira . tako da se naš „du5 pojavljuje najvjerojatnije kao suvladar >/<<.njeg tri uta. tj.st. Herce# J naziv „du5 se javlja u povijesti -rvatske dr8ave kao izraz za označavanje neokrunjeno# vladara od .za $rešimira i 4ojslava.. vr. latinski #lasio „du5 . čuvanje vjernosti prema senioru.g.( no. da je smatrao aparat dr8avne or#anizacije svojim aparatom( iz !avjerni"e hrvatskog vladara papi i! 10<... 4odimir za Dr8islava.X. ili koja u-iva visoki ugled na dvoru te do iva odre=eni teritorij na upravljanje !izraz -erce# se odr8ava u 'osni još u X+.

a kazne smrti su se najčeš*e pretvarale u novčane kazne"( "arine i dohodak od rodara koji bi se usidrili u lukama +.st. a dvorski suda" stalni suda" na dvoru !a odre=ene sporove 3. komorni"iF posteljni"i su ili dvorski funk"ioneri kojima je ilo povjereno prvenstveno vo=enje vladarevih finan"ija.st. nakitima.( u &%. i /@#.g. član kraljeve pratnje i nje#ov dvorjanin . te da je vr. upravljanje svim primi"ima i i!da"ima u korist ili na teret vladareve lagajne vladarevi prihodi9 imanja koja su jedan od va8niji.io funk"iju vladarevog !amjenika.st.#. dvorski suda" J izraz se prvi puta javlja >/<I.g. pri-odima i ras-odima bla#ajne. curtisi"( fiskalni tri ut (njega su morali davati vladaru svi oni koji su posjedovali !emlju kao gospodari9 da su takvi posjednici morali davati taj tribut dokazuju nam dvije isprave iz dru#e polovice X. -upan komornik se !amjenjuje !a i!ra! posteljnik( on se sastojao u brizi o vladarevoj bla#ajni.3 najvjerojatnije 8e iti ako pretpostavimo da je tepčija io !amjenik kralja u su=enju. -upan komornik kasnije posteljnik J spominje se /.)3 neko vrijeme i izvor pri-oda je bio tribut davan od strane dalmatinskih gradova !1ro#ir. pojavljuje se kad i dvorski 8upan.st. #rad Split-?//. zatim o vladarevim uresima. a 2adar >>/ zlatnika"( izvori iz prava vladara na konak te nje#ove darove koje je dobivao prilikom posjete odre7eno# naselja ili mo#u*nika( glo e i ka!ne !#loba u slučaj povrede mira ili odredbe kraljeve darovnice. pojavljuju se uz vladara kao nje#ov aparat 8upani bez naznake &unkcije i jedan &unkcioner s oznakom komornika.. dakle.#.( s obzirom na tako veliki broj poslova.io u vladarevoj odsutnosti odre=ene vladareve poslove3 &unkcija bana bila je.po >// zlatnika..st. više banova istovremeno( sam i!ra! 4 an5 vjerojatno potječe od avarske riječi ajan9 4vladala" horde5 d.g. postelji. u X.X. 8upan palatin je bio zamijenjen na!ivom tepčija koji se prvi puta javlja 10. nije čudo što se ve* EI?..dokumenata. -upan palatin kasnije tepčija J dvorski 8upan kojem je vladar povjerio upravu i su=enje na vladarevom dvoru( u X.#..... tepčija te posteljnik3 jo. tj..@.. $rk i :ab.izvora pri-oda !+illae. davale su se vladaru radi dobivanja su#alsosti #. a onda u X. riksar J vitez. te dvojica s oznakom dvorsko# kapelana 1. spominju komornik 8upan i još tri komornika istovremeno( ukratko. a ostaje u upotrebi sve do kraja vladavine 1rpimirovi*a( presude koje je donosio tepčija.st.#. najviša čast u dr8avi( najvjerojatnije je u prvoj &azi razvoja dr8ave postojao samo jedan ban.zaključak da je an u stvari vr. a vjerojatno je upravljao prihodima dvorskih poljoprivrednih gospodarstava . Asor. djed Hrvata J prvi puta se javlja oko >/<?. se na!iva i majordom. Dvorski aparat posjedujemo priličan broj dokumenata koji spominu &unkcionere u dvorskom aparatu( na osnovi ti. razvoj dvorsko# aparata bi ovako iz#ledao0 sredinom .

st.or#anizacioni. a zna i jedan teritorij kojim ne upravljaju 8upani ve* ban(na čelu ti. me7u njima postoji razlika u tome što su slavonske 8upanij još uvijek u vlasništvu vladara. 1rajina ili 2almatinska marka na 1varneru.car tvrdi da je tim teritorijem upravljao ar-ont koji je bio usko povezan s vladarom Hrvatske te mu je slao prijateljska poslanstva što nikome dru#ome nije činio0 to se mo8e tumačiti da je tadašnja Slavonija bila u sastavu -rvatske dr8ave( ako usporedimo 8upanijske sisteme.teritorijalni.on iziričito utvr7uje da je zemlja Hrvata podijeljena baš u >> 8upanija i da svaku zna poimenično.. a ju8ne -rvatske 8upanije u#lanom u rukama nasljedni. op*a narodna vojska sastojala se od pješaka !do >//.$onstantin %or&iro#enet u vrijeme kada je on još uvijek bio vr-ovni #ospodardalmatinski.st. unutar satnija. nje#ovom rodu i plemenu. on je prvi još nosio i naziv kancelara kraljevsko# dvora e..8upana( 8upanije koje nabraja . teritorijalno upravno9sudska jedini"a dr-avne vlasti( or#anizirane u . 1eritorijalni aparat 1..to i se moglo !aključiti po riječi 4voj5 ili 4vojska5 jer o e i!vorno !nače rod.. dru#i dvorjanici. onaj iz Slavonije u X. anovine (ike 1r ae i )a"ke.st.svakako se pojavljuje tek u dru#oj polovici X. koje su se brinule o uzdr8avanju i unaprje7ivanju poljoprivredno# #ospodarstva na tim imanjima( dvorski kapelani9 spominju se ve8 u %&.u X.D. a od kraja X..st.st..a daje nam i. kao svjedok( vjerojatno su to bile osobe na kraljevim imanjima rasutim po dr8avi.st.st. u kraljevoj blizini ili na selu. na čelu vladareve kapele stajao je 4hrvatski iskup .#radova.u Hrvatskoj. a i tu su karakteristične utvrde( sela nisu imala upravno-politički karakter unutar teritorijalne upravne or#anizacije. u stvari utvrde !kasteli"( i dalje na kopnu nalazimo naselja ali veoma rijetko !i onda su utvr7ena"( u prostoru izme7u rijeka Save i Drave tako7er su rijetke naseobine.&ormi postojale su jo.... a prve vijesti potječu iz X. ali su vjerojatno slu-ili !a vr.st.X.st. dalje komitatom"( za srednjovjekovnu Slavoniju imamo podatke o 8upanijskoj or#anizaciji tek iz X. a u &%.središta stajali su 8upani( od kraja X.st.st..dijelova dr8ave u X.st. Gupanije H kraljevske -upanije... u toku X. mo8emo zaključiti da su oni u suštini isti jer su se oslanjali na vladareve utvrde i jer su 8upanijama upravljali vladarevi &unkcioneri.enje ogoslu-ja na dvoru( krajem X.one su postale središta u kojim je vršio vlast vladar ili netko dru#i kojem je vladar povjerio vršenje odre7ene &unkcije vlasti( područje i ljudi podre7eni odre7enom središtu sačinjavali su teritorijalnu upravno-sudsku jedinicu dr8avr vlasti J na čelu takvi.. u &.sjedišta stajali su 8upani !s vremenom se ustalio obi*aj da se područje podre7eno 8upanu nazivalo 8upanijom.. ne#o su bila #ospodarski savezi( &ormiranjem dr8ave. dobile su posebno značenje.st.. čeljad3 na čelu vojske stajao je vladar( vladar u slučaju rata raspola8e i pomorskom vojnom silom( Dvornik.. i onaj iz ju8ni. ili svrstani po rodovima . koje je vladar koristio kao pisare..///"( vojska se vjerojatno skupljala po -upanijama te su vojni"i. 8upanije se nazivaju komitatima( pored oviosnovni.///" i konjanika !do </.. na čelu s kne!om. 'lavonska anovina ili dukat na čelu s anom ili her"egom i Primorska krajina i!me=u Aetine i ?eretve na čelu s her"egom3 na van#radskom teritoriju nalaze se često mali #radi*i. utvrde koje su pripaale vladaru.

car spominje #rad $orčulu na $orčuli 6ar nije spomenuo Mibenik što znači da ona još tada nije postojao !spominje se tek >/<<.motski.st. podaci koji se odnose na sudsku &unkciju tiču se vladara i bana. ni ban.on je sto#a i prl#lašavvao vladarev poziv na vojsku te zapovijedao tako sabranom vojskom( tre*a va8na &unkcija 8upana bila je veoma vjerojatno &iskalno# karaktera J on je ubriao svakovrsne da*e i #lobe te i. Hlebena !3ivno". a niti su sporove rješavali ni -erce#.( na području 8upanija spominju se u X.st.st.8upanija u X. 'ribir. %liva.sude*u prema papinom pismu EE/.satnici su najvjerojatnije ori#inarno vršili prvenstveno vojne &unkcije unutar utvrde i vojske koju bi vladar pozvao( prema (jetopisu popa 2ukljanina satnici su ubirali poreze i sudili zajedno sa 8upanima #. naziva 8upane sucima" na svom području( u vrelima.. pod8upani i satnici( još početkom X. -rvatskom vladaru.nji-ovo sudjelovanjeu vije*u imalo je vjerojatno savjetodavni karakter( dru#a &unkcija koju je morao vršiti 8upan je svakako &unkcija zapovjednika utvrde u kojoj je stolovao.z vrela se mo8e zaključiti da su svi ti #radovi izra8eni s izrazom „kastron . 6etina. naime.#. Sidra#a i Nin( veoma su šturi podaci o &ukcijama koje su vršili 8upani.#. mo8e se zaključiti da su 8upani vršili u ime vladara prvenstveno sudsku &unkciju !papa. opoldum. me7utim.8upanije su postajale kne8evine u vlasti 8upanova roda0 taj proces pretvaranja 8upanija u kne8evine počeo je vjerojatno ve* u X. )radovi J samostalna #radska uprava 6ar $onstantin %or&iro#enet zna za ove #radove u Hrvatskoj u X. Nona.. 1enen !$nin". što u X.na temelju ti.st.kne8evina" . koja je u X..#radova bio sjedište 8upana sude*i tako po nazivima 8upanija. i da je znatan broj nabrojeni.. a nti dvorksi sudac us voje ime ili u ime vladara( često su 8upani predstavljali sudsko vije*e na čijem je čelu stajao ban.. $ori ! $arin" i $laboka B %a#aniji.$onstantin %or&ir#enet0 3ivno.st. ti su #radovi stekli mo#u*nost da se osamostale i riješe 8upanove vlasti te da ostvare svoje te8nje za samostalnom #radskom upravom koju su u8ivai dalmatinski #radovi !taj cilj su ostvarili samo neki #radovu. tj. 'el#radon !'io#rad". $nin. Skordona !Skradin". naselje s utvrdom. 'elitzin.st. nalazimo satnike !centuriones" koji su imali svoje podre7ene i svoj obavezni servicij.. .st tako7er pripadala Hrvatskoj.zaključaka mo8e se pretpostaviti da su te utvrde pripadale vladaru i da su bile podvr#nute 8upanijskoj or#anizaciji vlastiprilikom propadanja kraljevski. ve*ina je ušla u sustav novoosnovani.0 Nona !Nin". %esenta. znači utvr7eno naselje. %rimorje. pored 8upana.. lo#ično je zaključiti da su i 8upani vršili sudsku &unkcijui to u vrijeme kada vladar nije sam rješavao sporove zbo# odsutnosti. Stolpon." . zemlji izme7u rijeka 6etine i Neretve.slao vladarevoj bla#ajni( 8upan je bio vladarev predstavnik vlasti-nje#a je postavljao vladar( slabljenjem vladareve vlasti vrlo je vjerojatno da je 8upanska čast i &unkcija postala nasljednom.

Splitu. as time u ezi &ormiranjavlastite i nezavnisne or#anizacije vlasti J iz#leda da su #radovi u izvanrednim prilikama odr8avali zajedničke skupove .A dalmatinskim #radovima Asoru.st.#radova prema bizantskom 6arstvu .st. 3ike i $rbave.st. a poslije. X. postojala je unutar teritorija -rvatske dr8ave banovina koja je obu-va*ala područje 4acke.st.&ormiranjem -rvatske dr8ave počeli su se sre7ivati i odnosi ti.. i početkom X.X..st. to razlikovanje dobiva stalne izraze0 nobiles et i#nobiles. 3ike i $rbave stajao je ban.st.st. Dubrovniku ne znamo ništa o doseljenju pa do . 1ro#iru..vrela X. nakon sre7ivanja odnosa s -rvatskim i ostalim vladarima u zale7u ti#radova postali su temom na čelu sa strate#om sa sjeduštem u 2adru B X. Hvar i 'rač..na čelu ove . društvenu strukturu u #radu činili u#lavnom clerus i populus koji su spadali ili u ma#nates ili minimi što bi značilo kod kelra viši i ni8i kler. &iat. na čelu teritorija 4acke. Asor i :ab prostirala se tako7er jedna ve*a teritorijalna jedinica pod nazivom $rajina ! u vrelima 9arc-ia Dalmatiae".predstanika na kojim su donosili zaključke o zajedničkim akcijama da zaštite svoje interese .z povijesni. :abu.st. &iat 3. 2adru. iako teritorijalno potpuno nepovezani. tako da su prvo predstavljali zajednički . i poč. 6stali teritorijalni aparat B X. naziva knezom( u prvoj polovici X. ali ve*inom zajedno s čitavim narodom i to tako da se odluka #radske uprave pročita u crkvi pa je narod davao samo su#lasnost riječima „&iat. maiores et minores !iz#leda da su u nobiles spadali #radski &unkcioneri ali i oni koji su posjedovali nekretnine"( na čelu #radske uprave stajali su prior !katkada dvojica" i bikup koje su birali #ra7ani( uz priora i biskupa spominju se i suci koji su vršili vjerojatno ne samo sudsku ne#o i izvršnu vlast( odluke je donosio prior katkada zajedno s plemenitim ljudima. a kod populusa b#ate i siromašne.. zemlju i ljude kojima je ta uprava utvrde bila neposredno nadre7ena Na ju#u dr8ave prostirala se još jedna $rajina uz more izme7u 6etine i Neretve i na susjednim otocima 9ljet.zemlja podijeljena me7u utvrde #dje svaka utvrda ima svoju upravu . vjerojatno svoji.st.. tada je vjerojatno taj teritorij bio or#aniziran u 8upanije B susjedstvu banovine uz more i na kvarnerskim otocima $rk.. $rku.st. saznajemo da su u prvoj plovici Xi. .. bizantsku pokrajinu na čelu s ar-ontom. a zemlja je bila podijeljena na utvrde( kada je ban postao iza kralja i -erce#a najviši dr8avni dostojanstvenik.ne mo8e se ustanoviti kada je ovo područje bilo or#anizirano u 8apanije( u dru#oj polovici X. počeo je proces individualiziranja #radova što znači jačanja interesa za potpuno osamostaljenje svako# #rada. $orčula...st.u dru#oj polovici X.na čitavom teritoriju tako7er se odr8ala jedina i jedinstvena vlast u rukama 8upana koji se krajem X. $rajina je nestala kao posebna teritorijalna jedinica Sistem castrorum.pod 'azilijem . pojavljuju se lički i krbavski 8upan dok je u X..

i.st.#. postojao je još jedan dukat koji se prostirao sjeverno od +elike $apele do Drave ! Slavonski dukat"-8upanijska or#anizacija javljala se tek poč. što je najva8nije. %ojedinci kao nosioci &unkcija dr8avne vlasti !crkva.. Sinodi J u X. rješavao razne sporove. koji je bio.#.koliko #od je očito da je kralj 2vonimir bio sinodalno izabran za vladara. vazal -rvatsko# kralja( ova $rajina je bila or#anizirana u . bila samostalna dr8ava( moristici @akov i :usin te kralj Slavac bili su po njemu neretvanski vladari i da su neretvanskoj dr8avi pripadali i neki predjeli na desnoj obali uš*a 6etine 'arada ar#umentira svoje teze ovako0 >. 9okro !9akarska" i Dalen B dru#ij polovici X.st. odr8avali su se takvi sinodi na kojima su sudjelovali crkveni i dr8avni dostojanstvenici !splitski sinodi iz I?L..#.darovnica i dru#i. a time imamo i terminus ante Kuem non svi..st. Narodne skupštine. iz#leda da su na tim skupovima prisustvovali dvorski i teritorijalni &unkcioneri.je prva %etra 6rno# i nje#ove 8ene ri#odom . @esu li Neretvani imali vlastitu dr8avu u X. ali ije bilo isključeno da su se tako op*enito nazivali svi dr8avni i slu8beni &unkcioneri( nobili nisu svakako prdstavljali posebni društveni sloj zatvoreno# tipa h. %o kritici teksta Supetarsko# kartulara dade se odrediti da crkva Sv. kralj Slavac" 9.ono nije bilo tada or#anizirana stalna institucija. I?HDE. sre7ivali odnosi izme7u #ospodara i serva. 4acke i $rbave f. donosile pravne norme za ka8njavanje krivičnidjela nepoznato# i poznato# ubojice vladara.činjenica..na tim sinodima rješavala su se pitanja or#anizacije crkvene mre8e.". kao Slavca i ostali-( ?. 'arada >I. Dvorsko vije*e J javlja se ve* u X. 8upanije0 :astoca !utvrda :astok".. ali se stalno pojavljuje u prilikama kada vladar donosi odre7enu va8nu odluku( u nje#ov sustav nisu uvijek ulazili isti ljudi ni po broju i po polo8aju. a #ospodari odnosno vlastelini mo#li subiti crkva. crkveni dostojanstvenici.st.&unkcionera i. X.st. .. potvr7ivao povlastice i prava. donosio odluke normativno# karaktera( prema sačuvanm tekstu vladareve povelje iz >/EEDI. samostan i pojedini svjetovnjaci g.u njima zajamčeni.. kao savjetodavni or#an vladara. rješavao pritu8be protiv dr8avni.#. samostani i pojedini svjetovnjaci" 4ospodari zemlje vršili su tako7er akte dr8avne vlasti. rješavala pitanjaiz bračno# prava <.. !morstici @akov i :usin. iz#leda.st. a ne od narodne skupštine ipak je isto tako jasno da je postojao obi*aj da vladar odr8ava narodne skupove na kojima je sudio.?.. vazali i ljudi skromnije# porijekla( nova dinastija )rpadovi*a je takav skup odr8ala za prvo# )rpadovi*a na -rvatskom prijestolju kralja $olomana kod 2adra >>/H.stajao je -erce# !du5". i to nad svojim servima. %etra nije sa#ra7ena prije >/E/.iznio tezu da je neretvanska oblast od sredine do u dru#u polovicu X. te je očito da je na ovom području prije to#a &unkcionirao samo sistem castrorum baš kao i u banovini 3ike.očito je da je vladar u stvari odre7ivao tko *e prisustvovati vije*anju( svi koji su prisustvovali vije*anju nazivali su se nobilima. Supetarski kartular sastoji se od više darovnica od koji.#.

doznavši da su se isti sakupili pošalje svoje .#. a prijepisi %ovijesti iz prve polovice X.da su postojale neke zemlje u tom području koje su pridadale izme7u ostali.sinova s dru#e strane oko imanja u poljičkom %erunu presudili ducas kraljevstva Hrvatske i Dalmacije te nje#ov sudac. 1ko je sti#ao sve do mora da bi okupirao primorske #radove Nepoznati autor je zabilje8io slijede*i spomenuti dodatak0 $oloman.Hrvata zvani. $lai* na osnovi podataka kartulara u svojoj studiji tvrdi da je neprijeporno dokazala da je Slavac samo jedan od četvorice danas poznati.ta #lava inače nosi nasov0 $ako su B#ri uzeli dominij Dalmacije i Hrvatske( 1omino izla#anje0 %ošto je kralj 3adislav umro.. -rabra du-a.#. naslijedio #a je u kraljevstvu $oloman. a onda sijede tre*a pa do osme darovnice( u tekstu neposredno do broja L #ovori seo tom da je %etar 6rni dobio na#odbom odre7eno zemljište. $ralj pak. 2o=e sa svojom vojskom do rijeke 2rave. vidljivo je samo to da su nastali spor izme7u Dujma i nje#ovi. a neposredno #raniči sa splitskim teritorijem .+.činjenica ne mo8e se ste*i osnov za razlikovanje mjesni. ne mo8e se pri-vatiti teza da je poljičko primorje odnosno područje od Nrnovnice do 6etine u doba Slavca bilo sastavni dio navodne neretvanske dr8ave.. obzirom da je bio veoma odva8en zamislio je podvr*i svom dominiju čitavu Hrvatsku sve do dalmatinsko# mora. i da nije riječ o neretljanskoj „oblasti ne#o o samostalnoj dr8avi koja u doba @akova. ali oni nisu vršili sudsku vlast u isto vrijeme ni po 'aradinoj kronolo#iji.spor se morao riješiti sudskim putem( spor je riješio Slavac re5 zajedno s banom %etrom i Sarubom N. zamislio je podvr*i svom dominiju čitavu !emlju do dalmatinsko# mora.protiv te na#odbe ustao je 9iroslav s 9i-ajlovim sinovima.i Sonion i nje#ov brat @akov J iz ovo# dakle slijedi da je jurisdikciju na poljičkom području vršio bizantski ducas.. Došao je s velikom vojskom i zadobio onaj dio Slavonije koji je bio 3adislavu propušten. %etra i )drijani*a zbo# zemlje u poljičkom primorju riješio splitski nadbiskup.st.st. Hrvati pak. :usina i Slavca ne svršava na 6etini ne#o na Nrnovici.#radnje crkve( dru#a je tako7er od %etra 6rno# kada je utemeljio samostan. #odine H zabilješka u prijepisima %ovijest salonitanski.stina je da su Slavac i 2vonimir zaista presu7ivali u sporovima. nje#ove povijesti. te da se me7u svjedocima to# uvoda u posjed spominju izme7u ostali..neretljanski.ro7aka s jedne i neki. a ne „neretljanski „ vladar Nikola $ači* /. %acta conventa iz >>/?. čuvši za kraljev dolazak sakupiše svoju vojsku i spremiše se na bitku. da je %lasic )ndriji* bio jedan od pristava koji su uveli ponovno u posjed Dujma i nje#ove ro7ake.vladara u dru#oj polovici X.nadle8nosti spomenuti. sin +ladislava kralja B#arske stoje*i u kraljevstvu na mjestu svo# oca. izričito se navodi da je spor koji je nastao izme7u samostana Sv. ali ne kao vladarima ne#o kao vlastelinima zbo# zemlje u poljičkom primorju rješio splitski nadbiskup. Avaj pak. .iz ovi..i $ači*ima.dakle. a niti prema tome dokazati da je Slavac bio neretvanski vladar.st.i splitskiponti&ikata 1ome )r-i7akona( %ovijest je napisana u X.6ucari te 'ri#ojevi. ni po $aramanovoj. 'o8jom miloš*u.( nepoznati autor to# dodatka očito je imao namjeru da u dodatku izlo8i svoje stanovište povodom izla#anja 1ome )r-i7akona u #lavi X+. a ne „neretljanski vladar B memorijalu iz >>H<.kraljeva.. a ne „neretljanski vladar B noticiji iz >>HE.

. a neki privremeno morali priznati vr-ovništvo 9letačke :epublike B dru#oj polovici X. i Skopljanska 8upanija !#raniči s %livskom". 3učka 8upanija !. Hrvati..st.pojedini dalmatinski otoci i #radovi su postepeno.+.ovidošavši #ospodinu kraljuiskazaše mu du8nu počast 1oma poznaje izraze Hrvatska i Hrvati ali kada #od 1oma treba spomenuti Spli*ane. – XV. uspio je -rvatski ban %avao Mubi* ponovno vladati Donjim krajevima i 'osnom. )rpadovi*i su uspjeli zadr8ati pod svojom vlaš*u samo #radove Split i 1ro#ir $rajem X... .loka !do uš*a 'osuta". 'osna se osamostalila kao zasebna dr8ava na čelu s banom koji je bio vazal -rvatskou#arsko# kralja( u toku X. . Deer II.st.. 1eritorijalne promjene %očetkom X. otr#nute su od $raljevstva %livska 8upanija !oko rječice %live".st.. a nji-ovu zemlju Slavonijom Neki su se autori izričito izjasnili protiv stanovišta da se u#ovorom zasnovala persnoalna unija0 C. DOBA LENSKOG KRALJESTVA (XII. @. Miši*.. plemena Hrvatske.poslanike -ote*i s njima prijateljski pre#ovarati i sklopiti u#ovor.. 1ro#irane i dru#e #ra7ane ili oe razlikovati od dru#i-.nakon oslobo7enja od vlasti bizantsko# cara.. Na desnoj obali +rbasa".) 1. područje izme7u Drave Save istočno od .. nakon što su vije*ali svi ejdno#lasno pri-vatiše i poslaše X. $aljevstvo Dalmacije i Hrvatske je obu-va*alo teritorij koji se prostirao od Drave do @adransko# mora( zapadna #ranica je na štajersko-kranjskom po#raničnom #orju( istočna #ranica obu-va*a #ornji i srednji +rbas na #ronjoj Neretvi te uz obalu na ju#u dalmatinske #radove i otoke 1oma )r-i7akon tvrdi da je kraljevstvu pripadalo i 2a-umlje ! područje izme7u uš*a Neretve i Dubrovnika" B toku X..st.st.vrela ustanovio da je %avao Mubi* tada vladao čitavom 'osnom do Drine" - - . ali samo na kratko vrijeme !C.st... pošto su slušali le#aciju #ospodina kralja.nobila iz X.st... $ršnjavi. Miši* je na osnovi dubrovački. onda sve okolne stanovnike naziva Slavenima.. početkom X... te područje uz more istočo od rijeke $rke došli su pod vlast bizantsko# cara. 'osna. mijenja se ju8na #ranica. razboritiji.te 8upanije zajedno s dru#im okolnim postale su zasebni teritorij 'osanske dr8ave J 2onji krajevi B X.

me7utim...+. poluotok %elješac. 3astovo. Duvno. a.#. %rimorje od te rijeke do Neum-$leka. Nupu.LE..LE. 4lamoč i .. pravo u irati kraljeve prihode u svoju korist.+. te otoke 9ljet. te u prvoj polovini X+.+.st. jači od njiDr8vna vlast. i prvoj polovini X+. 1ralj J 'ela . i Split te otoci 'rač i Hvar dolaze na kratko vrijeme pod vlast bosansko# vladara %očetkom X+. Dr8avna struktura B razdoblju X. a morao bi da bi podr8avao vjernost pojedinaca. :ijeku Dubrovačku..#. vladar često nije mo#ao darovati zemlju s ljudima. 9letačka je :epublika morala vratiti sve dalmatinske #radove i otoke.- B prvoj polovici X. X..st. itd. 3opud i Mipan - - - #.st..#odin isto# stolje*a vra*eni. i to pod utjecajem odre7ee sredine. &unkciju vlasti kralj je dodjeljivao putem privilegija3 u toku X.motsku 8upaniju" te $rajinu !područje izme7u uš*a 6etine i Neretve"( ti su teritoriji zatim L/-i..vlastelina. je bio posljednji patrimonijalni vladar( 'elini nasljednici u X.#. Dubrovačka je republika obu-va*ala $onavlje.tada se prvi put spominje 2alma"ija kao !ase no područje vladanja (regnum).st. pravo sagraditi utvrdu. nisu više bili jedini nosioci sveukupne dr8avne vlasti( bo#ati i utjecajni vlastelini bili su tako7er nosioci dr8avne vlasti. ali su onda ponovno opet pali pod vlast bosansko# vladara >. #radovi Mibenik.st. 1ro#ir.st. $oločep.st. tako da je kralj bio samo prvi me7u njima( kraljev dvorski aparat je i nadalje &unkcionirao ali unutar mo#u*nosti koje su bile date konkretnim polo8ajem kralja u odnosu na vlastelina( kraljev teritorijalni aparat se raspaokraljevske 8upanije nisu više bile vladarevi or#ani vlasti( jedne su postajale naljedno dobro pojedini. bosanski ban je otr#nuo $raljevstvu i 2avršje !3ivno. no patrimonijalno kraljevstvo više se nije obnovilo Na vladaru je ostalo najčeš*e samo to da imenuje &unkcionera.sto#a je kralj umjesto !emlje darivao pojedina svoja kraljevska pravaI naj!načajnija takva prava su pravo suditi.lo do promjena dr-avnog ure=enja Dubrovnik se poslije >.imenovani &unkcioneri su često ostali na toj &unkciji dok im ju nije oduzeo netko dru#i. a dru#e su postale područja na kojem su - - . kojima je -rvatsko-u#arski kralj prodao svoje pravo vladanja Dalmacijom9letačkoj :epublici B X+.. nosilac dr8avne vlasti nije bio više samo vladar ve* i vlastelini te one jurističke osobe koje su imale vlastelinska prava( bilo je vremena kada su vladari pokušavali obnoviti stari sadr8aj kraljevske vlasti pa su donekle na nekom teritoriju i povremeno uspjevali. iako to ne predstavlja prekid s tradi"ijom jer nije do. Dalmacija je pripojena teritoriju 9letačke :epublike na osnovu u#ovora iz >=/I.+. nije ipak bila u svakom slučaju uzurpirana0 le#alno.. postepeno osamostaljuje priznaju*i na kraju samo vr-ovništvo -rvatsko-u#arsko# kralja $rajem X.. ... X.st...

". a kruniba je bila ceremonija kojom je crkva dala kraljevsko# vlasti reli#iozni karakter i svoju potvrdu da vladara priznaje kraljem i - - - - . do >L?<.prava ve* i prava privile#irano# društva0 sada je kralj omrao usmenu zakletvu potvrditi je du8an u svoje $raljevsko vije*e uzimati osobe iz odere7eni.st.st..st. pravo društveno-povlašteno# sloja da se di#ne oru8jem protiv kralja. bo#ai vlastelini su uspjeli namtnuti kralju još i dru#a s-va*anja.. odr8ala se dinastija )rpadovi*a na temelju svo# nasljedno# prava./>. no poslije i!umr8a Arpadovi8a uveden je i! orni sistem u !aposijedanju prijestolja pa i to uka!uje na novi polo-aj vladara nakon potpune !amjene patrimonijalnog dr-avnog ure=enja s lenskim ure=enjem dr-ave Pitanje titule i kruneI S obzirom na krunidbe do#odila se još jedna promjena0 )rpadovi*i su se prestali kruniti više puta !posljednji je bio Stjepan +.#.. da od trinaest vladara samo dvojica nisu bili birani( još u X.i poluslobodni. $ralj je morao priznati jus resistendi .kru#ova. pa ako taj savjet mimoi7e u va8nim stvarima.pri-oda i stvaranje privile#irano# društveno# sloja koji s razvio u više ili manje nezaisne.. a jedno vrijeme prin"ip primogeniture ( naslje=ivao najstariji sin)..zemljoposjednika( uzurpacija ili le#itimni prijenos prava iz#radnje utvrde i utvr7enja u korist vlastelina kao i dr8anja vlastite vojne sile( tako7er i prijenos prava ubiranja razni. te privile#irana udru8enja #ra7ana u slobodnim i kraljevskim #radovima kao i u novi sloj privile#irani.st.osoba kojima je kralj omo#u*io da se &ormiraju kao privile#irani društveni sloj 6vakva podjela vr. a niti bilo koju &unkciju nekom strancu po svojoj volji 1ijekom X.#.enja dr-avne vlasti ostala je sve do definitivnog formiranja stale. te da baš pdre7eni ljudi budu članovima $raljevsko# vije*a( va8ilo je i pravilo da je kralj du8an pri-vatiti savjet članova svo#a +ije*a.zakletva kod krunidbe nije više bila samo #arancija zaštite crkveni.#. što je jedno vrijeme va8io prin"ip seniorata (naslje=ivao rat).#. ako ovaj vrije7a 'ulom označena prava( prema 2latnoj buli kralj nije više mo#ao darovati 8upaniju.kruna je naime pripadala kralju. >?=L..stanovnika koji su &ormirali nove 8upanije"( %roblem prava utvr7enja i dr8avne vojne sile J #ubitak u vojnoj s&eri kraljevske vlasti( suditi i raspola#ati vojnom silom bili su #lavni oslonac vršenju dr8avne vlasti %ad kraljevske vlasti očitovao se ve* počtkom X. crkvene i svjetovnevelikaše.or#anizirana udru8enja slobodni. Bzroci koji su doveli do pada kraljeske vlasti su brojni0 najva8niji su krajna uzurpacija ili le#itimna predaja sudske vlasti u korist novi...davanja na vlastelina !su8avanje &inancijski. nje#ova je odluka bila ništavna $arakteristično je za period od >..ke dr-ave negdje sredinom &$. 2latnom bulom >???.

prestala posebna krunidba za dalmstinsko--rvatsko# kralja( prema +. Stjepana dobila novo značenje po kojem je ona postala simbol dr8avne zajendice koja se prostirala od $arpata do mora( N. vojvoda.. običavali su se kruniti po dva puta. činjenica je da su pojedini vladari. obra*aju*i se u#arsko--rvatskim kraljevima katkada koristio samo titulu kralja B#arske" $raljevska kancelarija koristila je dvije &orme kraljevsko# naslova i to0 svečanu i običnu( u sve*anoj &ormi nizala je sve zemlje u kojima je vladar kraljevao odnosno vladao( B običnoj &ormi kraljevska kancelarija je spomenula samo onu kraljevinu koja je bila po ran#u prva tj.. kao nadvojvoda.po toj -ipotezi nastao je problem kako tumačiti nepromijenjeni status dalmatinsko--rvatsko# kraljevstva iako je sredinom X.dinastija...st. ili u kojoj se obavljala krunidba kralja.kada je )rpadovi* naslijedio kraljevstvo Dalmacije i Hrvatske svoj dotadašnji kraljevski naslov :e5 B#arorum odnosno %annoniorum odnosno Hun#ariae proširio je ovako0 :e5 Hun#ariae.st. taj najva8niji akt za priznavanje kraljevske vlasti vladaru. u8iva kraljevsku čast i dostojanstvi te da se slu8i kraljevskim naslovom B svom vladarskom naslovu vladar je nabrajao zemlje kojima je vladao kao kralj. a jednom za dalmatinsko--rvatsko# kralja.le#itimnim vladarom..st. 1omaši* je vidio razlo# prestanka posebne -rvatske krunidbe u promijenjenom nasljednom redu po kojem je posebna -rvatska krunidba postala sporedne &aktične va8nosti( prema Miši*u izostanak posebne -rvatske krunidbe ukazuje na činjenicu da se -rvatskou#arska dr8avna unija zajedničkom krunidbenom zakletvom i krunidbom trans&ormirala u tješniji savez Sredinom X. ali krunidba nasljednika prijestolja za 8ivota nje#ovo# oca odr8ala se sve do dolaska dinastije Habsbur#ovaca.krudndba za )rpadovi*a značila je samo a&irmaciju nje#ovo# statusa kao prijestolonasljednika ili mla7e# kralja ili čak kao suvladara( za )n8uvinaca i kraljeva iz razni.. višekratna krunidba bila je u#lavnom uvjetovana činjenicom da su postojali protukraljevi $runiba je davala vladaru pravo da bude le#itimni vladar. ona zemlja kojom je vladarska ku*a najprije zavladala kao kraljevinom ili koja je predstavljala najve*i teritorij.. pa prema tome bila najjači oslonac kraljevskoj vlasti. obra*aju*i se dr8avnim &unkcionerima Dalmacije i Hrvatske ili rješavaju*i neka pitanja s područja Dalmacije ili Hrvatske koritili u svom vladarsko naslovu samo re5 Hun#ariae( papa je tako7er. Dalmatiae atKue 6-roatiae0 iz ovo# naslova očito je da kraljevska kancelarija nije poistovjetila B#arsku s Hrvatskom jer bi inače u naslovu stajalo samo re5 Hun#ariae !me7utim. knez ili kao privatni vlasnik !dominus".takva kraljevina se smatrala „caput nje#ova vladanja - - .. $lai*u posebna krunidba je otpala jer je kurna Sv.. prestalo je ponavljanje svečane krunidbe. no krunidba je isto tako bila svečani oblik sklapanja u#ovora izme7u kralja i 6rkve u me7usobnom poma#anju( $olomanovi nasljednici sve do sredine X. što je dovelo do zaključka da su se ti )rpadovi*i jednom krunili za u#arsko#.

bio prvi ma7arski kralj !3adislav" koji je zavladao područjem od Drave do 4vozda !temelje*i vladanje svojim nasljednim pravom na dalmatinsko-rvatsko prijestolje". ako su ove dvije zemlje bile jedinstveno dr8avno područje0 sve do sredine X.zemalja da je nje#ova vlast !re#num" jedina i jedinstvena za oba područja0 takav stav se odr8ao i onda kad kralj nije neposredno vladao tim zemljama ne#o umjesto nje#a -erce# ili ban( me7utim.st.- „re#num meum kojim se kralj koristi u ispravama ne mo8e se poistovjetiti s B#arskom.tineI - - - - - stvarno vršenje kraljevske vlasti u razdoblju od X..s-va*anje Dalmacije i Hrvatske jedinstvenim područjem proizašlo je iz stava vladara ti. a uz nji. ponovno stekao kraljevsku vlast u Dalmaciji. 6roatiae et Dalmatiae( kralj do >L?H.sto#a se u klajevskom naslovu odvojeno pojavljuju.. počinju nazivati Slavonijom. potvr7ivanju razni...st.st. jer taj izraz znači kraljevo vladanje.još i naziv Slavonija koja je tada označavala područje izme7u mora i 4vozda. a #ra7ani dalmatinski. tj.st. a ne zemlju kojom neposredno vlada( re#num se u konkretnim slučajevima ne odnosi na B#arsku ne#o na kralja i nje#ovo vladanje Hrvatski -istoričari su iznijeli ar#umente da je ma7arski kralj tek krajem X.. %rvi puta se spominju te zemlje kao jedinstveno područje. da su nasljednici to# kralja smatrali područje od Drave do mora jedinstvenim dr8avnim područjem0 :e#num Dalmatiae atKue 6-roatiae i prema tome da je i teritorij izme7u Drave i 4vozda bio uključen u pojam to# kraljevstva te da je otuda jasno zašto Slavonija nije ušla u kraljevski naslov 2ašto se u kraljevskom naslovu zasebno spominju Dalmaciju i Hvatska.#. tada se javlja posebno i re#um Dalmatiae tako da je -erce# to# jedinstveno# dr8avno# područja uzeo u naslov sva tri „re#numa pa je nje#ov naslov #laso du5 totius '"lauoniae. a u X.zemljom u kojoj 8ive Slaveni" Bmjesto izraza Slavonija ili čitava Slavonija počeli su se povremeno u X.svaka od ovi.st.st. teda su vladari uspjeli kraljevati u tim zemljama razno doba i na različit način. 'kup.+..prava.#radova isto tako svoj zasebn &eudalni status... iako u odnosu na ostale vladareve zemlje predstavljaju jedinstveno dr8avno područje !koje onda )rpadovi*i kraljem X.. te zemlje su ipak imale svaka za sebe svoju re#ionalnu i lokalnu r#anizaciju vlasti te svoju -istoriju postanka i razvoja kraljevske vlasti što je značilo da je vladaju*i sloj u Hrvatskoj imao vlastiti &eudalni polo8aj. nikada nije uzeo u svoj naslov Slavoniju iakos e re#num Sclavoniae počinje spominjati u ispravama ve* u X.. stalno. očituje se najve*im dijelom u izdavanju darovnica.st.#.zemalja imala je svoju or#anizaciju dr8avne vlasti( 4odine >/LI. a takva praksa se onda nastavlja u kasnijim ispravama. Do X+. dijeljenju .st. Dalmacija i Hrvatska su odijeljena područja.+... 4vozda i Drave kada je kralj ovladao velmo8ama Hrvatske !sredinom X. ponovno javljati nazivi Dalmacija i Hrvatska..LE." tada se javlja češ*e samostalno i re#num 6roatiae a kada je kralj >.

". kralj odre7uje da svaka 8upanija mora poslati na skupštinu dva ili tri nobila !nobili.novi naziv za kraljeve servijente"( dekretom iz >?I>..u dru#oj polovici X. one su se počele nazivati „con#re#atio #eneralis ( takve skupštine odr8avale su se i u Hrvatskoj !odsutno# kralja zamjejivao je u $raljevini B#arskoj palatin.L.muškaraca je bila - - - - - . palatin. pojedini. pri-vatili or#anizaciju vojne sile u $aljevstvu Hrvatske i Dalmacije onakvu kakvom su je našli( nastojali su tako7er propisima re#ulirati op*u narodnu vojsku i svoju vojsku( u op*u narodnu vojsku su ulazili na poziv kralja svi muškarci sposobni nositi oru8je. bitno se smanjio broj darovnica( kraljevska vlast se osje*ala još u vršenju vr-ovne sudske vlasti u kraljevini B#arskoj odr8avale su se skupštine jedanput #odišnje na temelju 2latne bule iz >???. a ni kralju pa nije čudo da je kralj :obert prekinuo praksom odr8avanja takvi.društveni..me7utim ve* u toku X..#. slušao i rješavao sporove.st. kralj odre7uje da kraljevi servijenti mo#u.palatin i ban.te su se skupštine odr8avale radi to#a da bi oni koji su bili povrije7eni u svojim pravima mo#li bez stra-a podnijeti tu8bu protiv povreditelja kralj.Dekretom iz >?..st. izdavalidokumente o pravima čitavo# društveno# sloja. odosno kraljeva vojska".#. slušali pritu8be i 8albe protiv &unkcionera.st.&unkcionera.ona je bila predvi7ena samo za obrambeni rat !vojna obveza ovi. a u kraljevini Dalmaciji i Hrvatskoj ban"( te su se skupštine odr8avale na osnovu odredbe 2latne bule po kojoj je kralj bio du8an odr8avati takve skupštine s ciljem da tamo sluša i riješava tu8be sudionici skupština0 !po kraljevom dekretu".. ban. kralj za-tijeva da skupštinama moraju prisustvovati svi baroni !nadbiskupi.ovaj vid skupštine nije od#ovarao ni baronima.skupština( ipak. a crkveni prelati moraju sudjelovati u skupštinama( u dekretu iz >?<H. te su se skupštine kasnije opet odr8avale ali vrlo rijetko dok se nisu pretvorile u redovite staleške skupštine !sabore" $ojska i kraljI kraljeva vlast se nadalje mani&estirala u vršenju &unkcije vr-ovno# vojno# zapovjednika za 1rpimirovi*e razlikovala se op*a naodna vojska !koja se dizala onda kada je neprijatelj navalio na kraljevinu" od one vojne sile koja se stalno nalazila uz kralja !klajeva pratnja ili dru8ina..#. u Szekeste-ervaru.#.. biskupi. koja je išla u borbu tamo #dje je kralj za-tijevao )rpadovi*i su u X.povlastica i osloba7anju od obveze na razna davanja u korist kralja ili nje#ovi.skupština ralj je potvr7ivao ili proširivao prava nobilima.#. dvorski sudac i 8upani" i nobili kralj odnosno nje#ov namjesnik je na tim skupštinama sude*i prema 2latnoj buli iz >???. odnosno nje#ovi namjesnici. potvr7ivali iznova prava povrije7eni-.zajednicapa i pojedinaca koji su bili u#ro8eni ili su mo#li biti u#ro8eni u svojim pravima na ve*ini takvi..su na tim skupštinama u svari raspravljali o stanju u dr8avi. na jednom čak i $umancima !>?HE. a kasnije i u dru#im mjestima.#.

utvrda predtavljali su osnovicu kraljeve vojske( oni su 8ivjeli na svojim imanjima oko kraljvi.#.#.ako su imali svoje predijalce i joba#ijone bili su du8ni i njiuvrstiti u bojne redove( predijalci i joba#ijoni su u to vrijeme bili u stvari vojnici koji su proizašli iz razni.su mo#li primiti konje i sabrati sto zlatnika bili su du8ni poslati u vojsku jedno# oklopljeno# vojnika na svoj račun.to im je bila jedina obaveza( job#ione je vodio u ratu nji-ov 8upan Servijenti kralja dobili su vojnu obvezu >???. samostana i pojedini.#.#.vlastelina.op*ina te pla*enika( &unkcioneri kraljevo# aparata !palatin..slojeva. koji su preuzimali vojnu obvezu u korist crkve.utvrda te su bili spremni svako# časa da u7u u borbu kao vojnici. i to. je vojna obaveza servijenta unutar #ranica $raljevstva postojala ne samo za slučaj obrane od vanjski. ve* i za slučaj ako se neki dio $raljevstva 8elio odvojiti od kraljeve vlasti. ta jeodredba zamijenjena na područku Dalmacije i Hrvatske banovim privile#ijem kojim se servijentima dozvoljavalo da vojuju pod zastavom barona koje# su sami odabrali 6rkveni i svjetovni vlastelini bili su tako7er du8ni vojevati pod kraljevim zapovjedništvom. servijenti su bili oprošteni od obaveze ratovati za kralja izvan #ranica $raljevstva( dekretom iz >?<H.društveni. 8upan i dr.svjetovni. ban dvroski sudac. tavernik. 2latnom bulom( oni su bili du8ni i*i u borbu ako je neprijatelj navalio na $raljevstvo( ako je kralj -tio vojsku izvesti izvan #ranica $raljevstva servijenti su bili du8ni slijediti kralja samo na nje#ov trošak( dekretom iz >?. joba#iona utvrda." bili su du8ni zajedno sa svojim vojnicima izvršiti vojnu obavezu. servijenata kralja.>. vazala vojnika #radova i privile#irani. bilo je servijentima omo#u*eno da ratuju zajedno s kraljem izvan #ranica $raljevstva po svom na-o7enju ili na trošak kralja kao pla*enici( dekretom iz >?I>. obavezna i besplatna"( iz jedne odredbe iz >?IE. bez obzira na prisilu ili poziv zbo# do#a7aja ili poslova $raljevstva unutar ili izvan $raljevstva !kralj je ovom odlukom pokušao spriječiti servijente da vojuju pod baronima jer su baroni tada vladali #otovo kao samostalni vladari na svojim vlastelinstvima"( ipak. bili u du8ni poslati jedno# lako oboru8ano# vojnika @oba#ioni kraljevi. ako su imali na svojim #ospodarstvima emancipirane slobodnjake od koji. predijalaca i joba#iona crkveni.istim dekretom servijentima je dato pravo da bez kralja i bez novca nemaju nikakvu vojnu obvezu u*i u vojsku bilo koje# barona.osobna..#. saznajemo da u slučaju kada postoje dva brata samo je jedan obvezan i*i u rat( ta je op*a vojska bila više sastavljena od lake konjice ne#o pješadije $raljevska vojska za )rpadovi*a bila je sastavljena od &unkcionera kraljevo# aparata i nji-ovi.vlastelina +azali su bili oni vlastelini koji su stekli vlastelinstvo kraljevom darovnicom uz obavezu da pru8aju kralju vojnu pomo* u odre7enom obliku i obumu ad to zatra8i kralj - - - - .neprijatelja koji su prešli #ranicu.i svjetovni.vojnika. a ako su mo#li sabrati samo =/ zlatnika.

devetina nije uvedena usprkos kraljevoj odredbi 1ek >=.propao je sistem kraljevski. a s dru#e strane uveo je devetinu kao op*u obavezu svipodlo8nika koji su se bavili poljoprivredom i vino#radarstvom u korist vlastelina.- 4radovi i privile#irane op*ine bili su tako7er du8ni davati odre7enu vojnu pomo* kralju. a devetina je morala postati kod svjetovni. to nisu du#oročno uspjeli $ralj $arlo :obert pokušao je s još jednim sredstvom0 računao je na razvijanje taštine posebno crkveni. dekretom. a sebi osi#urao vr-ovno vojno zapovjesništvo Da bi osi#urao materijalnu osnovu.velikaša koji su mu zadavali toliko poteško*a u ostvarivanju svo# prava vladanja. koji bi bili od#ovorni samo kralju neposredno( isto tako su pokušali re&orimirati sistem pri-oda uvode*i jedinstveni porez da bi na taj način osi#urali materijalnu osnovu za uzdr8avanje kraljeve vojske ( na 8alost. čim su naslijedili )rpadovi*e i čim im se pokazala prilika.četa i njiovi.dozvolio im je da svoje ljude vode u rat pod vlastitim vojnim znakom !zastavom koja je bila ukrašena #rbom koji je kralj odobravao"( me7utim.crkveni. a time je otpao znatan broj vojnika i zapovjednika )n8uvinci. uz odredbu da ju vlastelin ne mo8e ni smanjiti ni ukinuti. nakon što su najjači velikaši bili znatno oslabljeni što me7usobnim borbama. u $raljevstvu Dalmacije i Hr.#.>.vlastelina temelj za utvr7ivanje broja konjanika koje je vlastelin bio obavezan osi#urati za potrebe obrane zemlje( no.saveznika kralj je konačno uspio ostvariti takav banderijalni sistem koji je od#ovarao i njemu i novo&ormiraju*im stale8ima u $raljevini B#arskoj i $raljevini Dalmaciji i Hrvatskoj 1raljevski anderij - - - - - - .L. bili su zadu8eni da ratuju uz kralja i izvan #ranica $raljevstva $ralj je znatan broj joba#ijona uzvisio na polo8aj servijenata kralja pa jei tvr7avni sistem slabio.i svjetovni. što borbom protiv kraljevi. nasljednik kralja $rala :oberta. 3judevit.ona se sastojala ili u slanju odre7eno# broja naoru8anivojnika ili u izradi odre7ene količine materijala koji je bio potreban za ratovanje ili u opskrbljivanju vojske -ranom ili pak osi#uravanjem vojnika prenočištem %la*enici !stipendiarii" su bili vojnici koji su vršili vojnu slu8bu na trošak kralja( dekretom iz >?.#.vojnika( tako je princip banderija bio pri-va*en. a kralj je posti#ao takmičenje me7u velikašima oko to#a tko je jači i u#ledniji pa je tako oslabio one najjače velikaše. obnovio je pravo na desetinu prelata i dru#i.8upanija i znatno ošte*en sistem kraljevi. odmasu pokušali obnoviti vojnu silu kraljeve vojske( sto#a su pokušali obnoviti stare 8upanije i osnovati novu vojnu or#anizaciju koja *e se temeljiti ponovno na utvrdama sada na čelu s kaštelanima.desetina je postala kod crkveni-. zastavu su mo#li koristiti samo oni velikaši koji su imali ve*i broj svoji.&unkcionera s namjerom da im potpomo#ne u slučaju da ju ne uzmo#nu utjerati od svojipodlo8nika.utvrda.

'anderij kraljevski.- 'anderijalni sistem sastojao se u vojnoj sili koja je bila or#anizirana po banderijima. $raljevski banderij.tako su ti &unkcioneri dr8ali banderije ne samo iz osnova svoje slu8be ve* i iz temelja svoji..uzdr8ava( nji-ovi banderiji bili su sastavljeni ne samo od nji-ovi.#. i 8upana vojevali su zajedno s kraljem !pod kraljevim stije#om"( u kraljevoj vojsci na bojnom polju desno krilo bilo je pod zapovjedništvom bana Hrvatske. dvorsko# suca. 'anderij kraljevi..podlo8nika( crkveni banderiji su bili prvi po redu pozivani u pomo* kraljevom banderiju ako ovaj sam nije mo#ao svladati neprijatelja( kasnije je bilo opatima i članovima kaptola te samostana koji nisu imali banderij dozvoljeno da umjesto nji. bilo je odre7eno da se portalna milicija treba sastojati od dvije tre*ine konjanika i jedne tre*ine pješaka( no. Du8nost kraljevski.slobodni. banderij svjetovni. ve* i od nji-vi. du8an je na svaki. 'anderij prelata i crkveni. ve* dekretom iz >LIL.#. L. ne#o du8nost kraljeve bla#ajne da i. a nije imao ni svoj banderij. a kmetovi pješadijsku slu8bu( dekretom iz >=L=. H.&unkcionera. 'anderiji palatina.po7e u borbu po jedan konjanik =. Svaki baron.korporacija. !kasnije ?/G" kmetova dati jedno# dobro oboru8ano# konjanika !otuda naziv -usara za lako oboru8ano# konjanika.. a plemi*i su vojevai pod zastavom nji-ove 8upanije L.ta vojska je činila portalnuj miliciju( va8ilo je pravilo da nobilli vrše konjaničku. 'anderij privile#iranikotara >. tavernika.zemljišniposjeda( nakon bitke na 9o-ačkom polju.vojnika. svi ti banderiji su propali osim banovo# . a lijevo erdeljsko# vojvode( temelj nji-ovo# banderija nisu bili više nji-ovi posjedi. 'anderij barona.velikaša koje je kralj još prije uvo7enja banderijalno# sustava odlikovao povlasticom da u ratu nji-ovi ratnici vojuju pod vlastitim zapovjednikom i pod vlastitom zastavom( u početnoj &azi banderijalno# sistema banderij je mo#ao dr8ati svaki onaj koji je mo#ao dati pedeset konjanika( dekret iz >=I?. i to0 >.. =. ?.kmetova.#. 'anderij 8upanija. nobilis i du-ovnik koji nije imao pravo na crkvenu desetinu. . bana.utvrda i imanja( osnov baderijalne obaveze prelata. -usz je na ma7arski dvadeset". kaptola i samostana temeljio se na ubirnju desetine te na visini do-odakakao i na broju nji-ovi.#radova. +e* za vrijeme )rpadovi*a &ormirala se institucija predijalista radi zaštite crkveni. <. utvrdio je da se jedan banderij sastoji od =// konjanika( u kasnijoj &azi razvoja razlika izme7u banderijsko# barona i plemi*a sastojala se u stvari samo u tome što je banderijalni baron vojevao svojim konjanicima pod svojom zastavom. 8upanijski banderij bue sastavljen od konjanika i pješaka podjednako - - - - - .banderija sastojala se u obvezi da dobije invaziju i uništi neprijatelja( kalj je mo#ao pozvati u pomo* ostale banderije tek kada je bilo očito da sa svojim banderijima ne mo8e obraniti zemlju od invazije( kraljevski banderij sastojao se od jedne tisu*e konjanika ?.

st. @acizi.na osnovu ovo# prava kralj je bio ovlašten osnivati nadbiskupije. $umani. imenovati nji-ove starješine.st.- <. bili su du8ni dati ratnika u 8upanijski banderij prema borju kmetova kao i ostali u 8upaniji H. no nje#ovi nasljednici nisu poštivali tu odredbu( ipak. pravo kralja da ubire pri-ode vakantni. davati zemljišta i razne pri-ode za nji-ovo uzdr8avanje. Slobodni kraljevski #radovi su imali svoj banderij ako su bili povlašteni od kralja !vlastita zastavai #rb"( ako su imali na 8upanijskom zemljištu svoje posjede s kmetovima. samostane.i dr8avni. &iskirati obaveze klera i laika Sve*enstvo i imovina crkve stajali su pod kraljevom zaštitom 6rkevni sinodi.dostojanstvenika u kojima su se rješavali i crkveni i dr8avni problemi( sinodi su u X.st.zarobljenike je mo#ao prodati.. a time i svoje trupe pod vojim zastavom i svojim zapovjedništvom3 $ralj je jedini mo#ao pozvati na oru8je %ovreda vojne obveze bila je ka8njena kao izdaja !in&idelitas" i to najstro8im kaznama Svaki ratnik je imao pravo na ratni plijen što je kralj koristio kako bi zainteresirao svako# sudionika u ratu. SzeklOeri i Sasi su imali povlašteni polo8aj..#.. odrekao investiture. biskupije.. tj.. kralj je or#anizirao &lotu koju je ve* 'ela . %okušao or#anizirati.+.biskupija. u X.st.. - - - . bili ovlašteni vršiti i sudsku &unkciju Sve*enici se u doba $olomana još nisu smatrali nobilima ali su bili oprošteni od poreza $ralj se u X. darovati !osim za istaknute neprijatelje koji su pripadali kralju ali uz naknaduG" %oslije sklopljeno# mira u 2adru >.. 6rkva je pobijedila pa je va8io izbor dostojanstvenika prema kanonskom pravu-kralju je ipak ostalo da #a se obavijesti prije izbora te da potvrdi izabrano# Na temelju vr-ovno# patronatsko# prava razvio se doskora jus spolil.mješovite skupštine crkveni. no i to pravo nestaje krajem X.LE..tako se javlja &unkcija vr-ovno# zapovjednika &lote 1ralj i Arkva - - - 6rkveni dostojanstveici su u dr8avi lensko# tipa predstavljali veleposjednike i velikaše )postolska le#acija bila je osnov vr-ovno# patronatsko# prava...

Akrunjen za „mla7e# kralja i -erce#a Dalmacije i Hrvatske( 'ela ..zemalja( 'ela . samo u X.. a u ve*ini dalmatinski. ali ne i ustanova „mla7e# kralja . tj. i to uz prekid" - - - - - .nstitucija -erce#a bila je poznata u $raljevini i prije dolaska )rpadovi*a.st.st..nje#ov si Stjepan vladao je Dalmacijom i Hrvatskom kao kalj.H<..L/.. dekret ili presudu ...st.st.st.. jačanjem kraljeve vlasti vladar je uspio uvesti placetum re#ium.sin Stjepan okrunjen za „mla7e# kralja .+.. iako je nje#ov otac $oloman bio okrunjeni kralj ti.. do >. va8ilo pravilo da „mla7i kralj bude ujedno i -erce#om Dalmacije i Hrvatske. a ve*inom posredno putem bana .mo8e se tvrditi da je u X.prvi primjer je )lmoš za vrijeme 3adislava( $oloman.din 'ela .+.tako je razumljivo da kralj u prvoj polovini X..st.. 'ribirci.. kralj nije uop*e vladao u $rlajevini Dalmacije i Hrvatske ju8no od 4vozda jer su tu vladali Nelipi*i.#.#. napustila instituciju „mla7e# kralja .- 1ek u X+. 9la7i kralj !prestolonaslaljednik" i -erce#+e* od samo# početka vladanja )rpadovi*a zapa8a se praksa da povremeno umjesto kralja kraljevsku vlast vrši netko iz kraljeve obitelji bilo kao „mla7i kralj bilo kao „-erce# ..." iako krlaj nije bio u mo#u*nosti da vlada kao #ospodar na svojoj zemlji i premda su mno#i vlastelini vladali kao da kralj nije postojao B predjelima u kojima kralj nije stvarno vladao on nije mo#ao postavljati -erce#e. a nešto kasnije imenovam -erce#om Dalmacije i Hrvatske !tada pod nazivom „čitave Slavonije " %oslije Stjepana Dlamacijom i Hrvatskom -ercezi su vladali neposredno samo povremeno. svoje pravo da odobri ili neodobri prije promul#acije papinsku bulu.. ali i oni su bili vazali 9eltačke :epublike Ni u Slavoniji nije kralj bio pravi #ospodar jer tu su u stvari vladali 4isin#ovci i 'aboni*i.+.#radova 9letačka :epublika $ralj je jedino vladao knezovima Crankapanima ..+. nije uop*P postavljao -erce#a u $raljevini Qim su stvoreni uvjeti da se kraljeva odluka mo#la barem u jekim pitanjima izvršiti kralj je postavljao -erce#a !tako su postojali -ercezi u vremenu od >. s-va*anje koje je bilo karakteristično za &eudalnu dr8avu patrimonijalno# tipa( ipak. ova se institucija odr8ala neko vrijeme i u lenskoj dr8avi !u#l. no dinastija je ve* u dru#oj polovici X.nstitucija posebno# vladara !mla7e# kralja ili -erce#a" u Dalmaciji i Hrvatskoj u stvari je proizašla iz ranije# s-va*anja da je dr8ava vlasništvo vladara.u pprvoj polovini X.nje#ov sin Fmerik( )ndrija . $urjakovi*i.

dvorski aparat i kovali su novac( ipak.sude* prema vrelima iz#leda da su -erce#ova prava darivanja zemlje bila ipak o#raničena i to vjerojatno na zemlje koje supripadale neposredno -erce#u. polo8aj mla7e# kralja bio je posve samostalan jer je me7usobne razmirice izme7u kralja i mla7e# kralja rješavao arbitra8ni sud - - ".- Hercezima su postajali u pravilu kraljevi sinovi ili najbli8i ro7aci. kao što je to bio običaj u X. Herce#ova vlast bila je #otovo identična kraljevoj.st.kraljevi. pojedine utvrde sa svojim pripadaju*im zemljištem i ljudima"( -ercezi su imali svoj dvor.ova se sastojala od vlastelinstava. osnos izme7u -erce#a i kralja bio je -ijear-ijski odnos.sto#a je u uniji dr8ava od koji.st.. vodili vojsku -erce#ovine i ubirali pri-ode -erce#ovine..+.. sudac. a pri-ode su imali na -erceškim imanjima !čitava 8upanija.st. rizničar i kancelar %ored ovo# kraljev# aparata u svakoj dr8avi postojala je teritorijalna or#anizacija vlasti svako# pojedino# kraljevstva. -erce#ov naslov je #lasio0 totius Sclauoniae. tavernik.&unkcionera0 palatin.je jedna bila $rlajevstvo Dalmacije i Hrvatske.&idelitas koji se katkada i pismeno zasnivao( ipak.mla7i kralj je vršio kraljevskiu vlast kao prijestolonasljednik neposredno i nezavisno od kralja i to iz#leda neo#raničeno( svoju &unkciju sticao je mla7i kralj na osnovu kraljeve ordinacije kojom mu priznaje pravo nasljedstva( no. $raljev aparat J )parat kalja ili -erce#a nije bio ni u#arskini -rvatski ni erdeljski ve* samo kraljevski odnosno -erceški. Nupanija i #radova - .+. a dru#a $raljevstvo B#arske or#anizacija dr8avne vlasti bila zasebna za jedno krlajevstvo i zasebna za dru#o. ban.odnos izmešu kralja i -erce#a zasnivao se na &eudalnoj &idelitas %olo8aj mla7e# kralja razlikovao se od polo8aja -erce#a. ali kalj je vladao u obje dr8ave svojim aparatom tako da je taj aparat bio sastavni dio or#anizacije vlasti svake dr8ave posebno $raljev aparat se sastojao od ljede*i. personal. odnos izme7u kralja i mla7e# kralja je bio sličan onomu kralja i -erce#a.iz#leda da je taj -erce# ponovno poistovjetio izraz Slavonija s izrazom Dalmacija i Hrvatska. samo iznimno netko izvan kraljeve dinastije Herce# je često koristio u svom naslovu umjesto naziva zemalja Hrvatska i Dalmacija izraz „Slavonija ili „čitava Slavonija B dru#oj polovini X. je mijenjao svoj naslov iz -erce# Slavonije u -erce# Hrvatske i Dalmacije. dok je kraljevske zelje mo#ao darivati samo uz su#lasnost kralja( sudska vlast je ličila onoj kralja i po nadle8nosti i po načinu su7enja( -ercezi su nadalje postavljali banove. 6roatie et Dalmatie du5 %osljednji -erce# u X. potvr7ivali nji-ove isprave o davanju privile#ija.

I.nje#ove presude mo#le su #lasiti i na smrt( najve*im dijelom je sudio u sporovima zbo# nekretnina čiji je osnov bio de&ectus seminis !slučaj kada &eudalac ostane bez nasljednikatada nje#ova zemlja postaje vlasništvo kralja".st. prestali suditi."( prema 2latnoj buli.u toku X. rješavao 8albe protiv presuda sudova ban.#. dvorski sudac je mo#ao suditi svakome i u svakoj parnici koja je započeta na tom sudištu( dvorski sudac je bio stalni zastupnik kralja( on je predstavljao redovnu prisutnost kralja na sudištu( u X.- $aljevi &unkcioneri vršili su kraljvsku vlast u onom opse#u koji je bio mo#u* obzirom na &aktičnu vlast koju su vršili crkveni i svjetovni vlastelini 1.st.sporova #. nje#ovu &unkciju u kraljevskoj kuriji kralj je povjerio dvorskom sucu %rema 2latnoj buli.. i kao takav imao je onoliko sudske vlasti koliko je uspio sačuvati za sebe od velikaške otimačine . erdeljsko# vojvode te suda časti Dvorski sudac nije bio dakle sudac ma7arske dr8ave ne#o vršilac sudske vlasti kralja.-" te mu je ujedno dao pravo suditi u svim stvarima zadr8avši za sebe samo donošenje presude kod koje je kazna bila smrtna ili #lasila na koni&skaciju imovine Nakon što je sistem stare kraljevske 8upanije bio zamijenjen sistemom plemi*ke 8upanije. kraljev dekret. koji je tu sudbenost vršio u sudskim skupštinama na teritoriju kraljevski8upanija !ok..+. Dvorski sudac J dok je još palatin bio na dvoru.#. koji je bio vladar ne smao $raljevstva B#arske ve* i $raljevstva Dalmacije i Hrvatske. kralj je i nadalje ostavio palatina da vrši sudovanje u sudskim skupštinama po 8upanijama. %alatin J ma7arski palatin nadorispan !na dvoru 8upan" znači dorski 8upan( isprva je bio upravitelj kraljeva dvora t sudac udvornika na kraljevom dvoru !do kraja X. kralj je za slučaj svoje odsutnosti ovlastio palatina da umjesto nje#a odr8ava #odišnju skupštinu u Szekes&e-ervaru !iz#ovara se otprilike Sikeš&er-irvar -.palatin se vra*a na kraljev dvor i povjerava mu su7enje u svim sporovima izme7u kralja i dr8avljana bez obzira kojem su kraljevstvu pripadali. kada su bile ukinute te palatinske sudske skupštine na kojima se sudilo u kaznenim i civilnim predmetima >=.tada je palatin postao predsjednik kraljevsko# sudišta za rješavanje takvi. kralj je povjerio nji-ovo sudovanje palatinu.st. dvorski sudac mu je poma#ao u su7enju( kad je palatin napustio dvor kako bi sudio izvan dvora po 8upanijama."( kasnije mu je kralj povjerio sudovanje za slučaj svoje spriječenosti ili odsutnosti. #lupa rečenica..baš ta djelatnost palatina postala je osnovna nje#ova djelatnost sve do >=E<. od kralja $olomana bili ovlašteni crkveni sinodi da sude. on donosi presude u svim va8nijim civilnim i kaznenim predmetima. nakon što su..

banski. personal.. on dobiva namjensika koji se naziva namjensik personalne prisutnosti kralja na sudištu ili jednostavno personalis B početku je personal !tajni kancelar" bio du-ovno# stale8a( kasnije. smetanje posjeda u vrijeme rata. nji-ovi zamjenici.st... prelati. . Jan J &unkcioner iz kraljevsko# aparata.te #odine naime su servijenti kralja !nobili" i slu8benici kraljevi. baroni i nobili koe je kralj izabrao( tavernik. kada je odredio da slučajevi veliko# nasilja pripadaju i njemu( te slučajeve kralj je povjerio >=L. vojvoda Frdelja i nji-ovi sudski zamjenici i protonotari bili su tako7er članovi sudišta.ban je ta pravila potvrdio ban je vršio kraljevsku vlast u toku X.st.. dvorski sudac. ali nisu bili du8ni prisustvovati sjednicama sudišta +..L. 8albe na presude palatina.3.#.to su bili sporovi osoba koje je kralj e#zimirao !oslobodio" od sudbenosti dvorsko# suda.?L.ban primjenjuje kod su7enja i vršenja svoji. tu &unkciju je mo#ao vršiti samostalno i svjetovnjak Sporovi koji su spadali pod sudbenost personala bili su slučajevi veliko# nasilja.#..#. a oni sporovi koje je rješavao dvorski kancelar kao sporovi koji spadaju pod „specialis praesentia re#ia ( tako je i dvorski kancelar postao predsjednik sudišta na kraljevskom dvoru za odre7ene sporove( ako je kralj osobno rješavao sporove. u X+.. a tajni kancelar tre*i predsjednik sudišta na kraljevom dovru( zbo# česte odsutosti tajno# kancelara. dvorsko# suca i tavernika Qlanovi kraljevsko# sudišta po slu8benoj du8nosti bili su palatin.prava te da se ban ujedno pobrine da se tipravila pridr8avaju i suci.tako su sporovi koje je rješavao dvorski sudac označavani kao sporovi koji spadaju pod „praesentia re#ia . X. onda se &aktična kraljeva sudbenost smatrala kao „personalis praesentia re#is $ralj je &ormirao tu stalnu sudsku djelatost !tj. procesi #ro&ova. da ban vrši neke poslove umjesto kralja( kao što je u kraljevstvu B#arske palatin vršio kraljevsku vlast dr8e*i skupštine dr8avljana i rješavao mjesto kralja tako je i ban vršio u $raljevstvu Dalmacije i Hrvatske potpuno istu djelatnost na području Slavonije prva takva skupština za koju znamo odr8ana je >?H. personalis praesentia re#ia" kraljevskim dekretom iz >=. i bez izričito# navoda u svojoj ispravi da je na skupštini imao povod za davanje ili . predmeti časti. početkom X+.. kralj je spojio sudske &unkcije dvorsko# kancelara i tajno# kancelara u jedinstvenu na čelu s tajnim kancelarom pa je tako nastalo novo sudište personalne prisutnosti.st. tajnom kancelaru( ve* >=<=..+. ban. protonotari. %ersonal Ddvorski kancelarJ bilo je sporova koje kralj nije povjerio dvorskom sucu ve* dvorskom kancelaru.utvrda !jobba#iones castrorum" predali banu na skupštini pismeno &ormulirana prava mole*i da i.#.kralj izričito ističe >.#.

ubire razne da*e za kralja i sebe.banovi.#. ban je izdao privile#ijalno pismo u korist kninsko# biskupa kojim se krbavski knezovi i nobili Hrvatske obvezuju pla*ati biskupu desetinu na odre7eni način na području Dalmacije nema tra#ova da su banovi dr8aliskupštine u toku X.LH.( >.+.?L.potvr7ivanje odre7eni..#. pljačkom.#.st.otuda je razumljivo da je kralj pokušavao u takvim nepo#odnim uvjetima za vršenje banske sudske vlasti učvrš*ivati banovu jurisdikciju što je i učinio posebno >.+. ističi*i u svojim ispravama da nitko.#.#..+. >.LI. a u dru#o poloini isto# stolje*a ban je počeo suditi zajedno sa 8upanom i mno#im nobilima( i dru#oj polovini X. ban potvr7uje Amimšanima ista prava koja u8ivaju Spli*ani kao #ra7ani( >.#.#. sudska vlast bana posala je neo#raničena i bez od#ovornosti u odnosu na kralja( me7utim . ban je izdao privile#ijalno pismo u korist +irevi*a kojim im se priznaje pravo nobila.#.prava !primjer0 >?L?.?. a na temelju izjava krbavsku.. na području Slavonije ban je sudio sam..HH. X.H.L/..#..L?. i početkom X+.banu ostaje znatno manje teritorija na kojem mo8e vršiti sudsku &unkciju( u slučaju kada su banovi samo prividno ostali vjerni kralju.<>." redovna banova vlast !jurisdictio ordinaria" sadr8avala je ovlaštenja da samostalno sudi. i >. zapovijeda vojskom sam ili uz kralja ako ovaj vodi vojsku i poma8e u vladanju kralja ili -erce#a sudska vlast bana0 u toku X.# do >.nobila ju8no od Drave. ban sklapa mir sa Mibenčanima uz priznavanje svi.polastica u ime kralja koje su ranije u8ivali #ra7ani i šibenska komuna u dele#iranu jurisdikciju osim nabrojeni.#..st.. dijeli -ospitima $ri8evaca status slobodno# #rada( >.st. paljenjem protivničke imovine dok su manje sporove rješavali arbitrarno( kralju je bilo u interesu da ban sačuva svoju vlast jer je time štito i svoju vlastitu vlast.st. potvrdio joba#ionima kastra +eliki $alnik pravo da u8ivaju povlastice nobila krlajevstva banovi su tako7er odr8avali skupštine.. stvarni i mjesni opse# vršenja sudske &unkcije se mijenjaju.#.IL. #dje je ban bio nadle8an( ban je sudio sam i u sudskim skupštinama( početkom X... i >.#. . banovi su vršili kraljevsku vlast povremeno i u Dalmaciji !>. mo*ni vlastelini su svoje sporoe najčeš*e sami me7usobno rješavali i to silom.L/.+. on opet sudi sam.. no sačuvali su se dokumenti koji spominju samo dvije takve skupštine0 >.akata vlasti mo8e se ubrojiti i ovlaštenje da kuje novac. !Slavonski ban je dr8ao svoju kovnicu novca sve do potkraj X. >. pa ni kraljevo sudište na nje#ovom dvoru ne mo#u rješavati sporove vlastelina i dru#i.. banovo su7enje u društvu .. X. iako ta mo#u*nost nije isključena( bez obzira na to..Denarii banales spominju se prvi puta >?<I.knezova u ime svinobila( >.#.L.L.#..st. ili samo povremeno zajedno s nobilima( u razdoblju od >.

st. a rješavali su se sporovi izme7u cresko-osorsko# kneza i podlo8niotočana..LE.#.a jedna tre*ina je išla vlastelinu( ako je kralj oslobodio vlastelina od pla*anja marturine.+. ulo8iti priziv na samo# kralja odnosno suca na dvoru koji je bio za to ovlašten od kralja B području vladanja Hrvatskom op*a vojska nazivala se e5ercitus 6-roaticus. %a8ana.kad #od je ban sudio u sudskoj skupštini po pravilu su bili prisutni plemi*i područja vladanja bilo Slavonije bilo Hrvatske( u dru#oj polovici X. jedno# Spli*anina i komune 1ro#ir 'anovi su rješavali sve vrste sporova ali u kaznenim predmetima koji su mo#li biti rješeni kazom smrti ili kon&iskacijom imovine bili su vjerojatno ovisni o koačnoj odluci kralja kao što je tako bio ovisan i palatin u $raljevstvu B#arske( u sudskim skupštinama ba je donosio konačnu odluku koja se temeljla na mišljenjima ve*ine prisutni-( protiv banove presude nezadovoljna stranka mo#la je od početka dru#e polovice X.( raniji podaci #ovore o tome da je ban sudio sam Na području vladanja Dalmacijom sačuvao nam se samo jedan podatak o banoom su7enju iz >.no u tom su7enju uz bana sudjeluje poseban kraljevski vikar koji je vršio &unkciju #eneralno# suca( sudilo se u sudskoj skupštini u Ninu..st..nobila naziva se sudskom skupštinom !con#re#rato #eneralis".st. kaka je rješavao spor izme7u tro#irske komune i neki.no tada je ban rješavao spor kao arbitra8ni sudac @oš jedan izvor spominje su7enje u Dalmaciji >.+.. komune 2adar.( popisivači marturine po 8upanijama nazivali su se dicatores . ali iz#leda da je tada ban zapovijedao i op*om vojskom jedno# tabora kraljevstva. ban je počeo suditi u sjedištima 8upanija pa i u 8upanijskoj skupštini i to za sporove koji su spadali u mjesnu nadle8nost odre7ene 8upanije Na području vladanja Hrvatskom ban sudi u društvu nobila ve* u dru#oj polovici X. pa tako nastavlja sve do kraja X.+. kada kraljevske čete nisu mo#le odoljeti neprijatelju pa su se morale sjediniti banderiji.st. onda je čitava marturina pripadala vlastelinu.#ra7ana 1ro#ira.jedna vrsta tributa koji se pla*ao za zemlju kralju kao vr-ovnom vlasniku sve zemlje u kraljevini( javlja je prvenstveno na području vladanja Slavonijom te u u#arskim 8upanijama uz Dravu koje su pripadale -erce#ovoj vlasti( kralju su pripadale dvije tre*ine ubrane marturine.#.st.I<.st. jer marturinu su pla*ali u stvari kmetovi vlasteinstva( marturina se pla*ala ne#dje do početka X+. vojnici prelata i 8upana te plemi*i pojedinci ono# tabora koji je bio odre7en za obranu zajedno s kraljevim četama >arturina.pod )n8uvincima je ban &ormalno zapovijedao samo svom banderiju( tako je bilo i u X+.

a nestaje okom X..a ubirači marturine colectores marturinarum( marturina je u slučaju vladanja mla7e# kralja ili -erce#a na nekom području.. do prve polovicP X.op*ina"( census re#ius !tribut koji pla*aju krlaju slobodni #radovi" 6stale da8e0 iudicum e5ercitus ! #loba onima koji nisu pošli u boj za obranu domovine. Ad dru#e polovice X. da bi se nadoknadio #ubitak komorske dobiti zbo# napuštanja #odišnje zamjene staro# vrijednije# novca za novi manje vrijedan i brojčano više staro# za brojčano manje novo# novca.provetuum mardurinalum.trbuta koje je ubirao -erce# odnosno ban bilo je i takvi..#.. išla njemu umjesto kralju 2a8e koje su se u irale umjesto marturine0 liberi denarij !tribut što #a pla*aju slobodnjaci i stanovnici povlašteni... X. bla#a. Ad >...#. nadalje .... ?.st.. kojna itd. za vrijeme -erce#a )ndrije . vjerojatno je otkup da*a u naravi koji se daje uz marturinu" Asim kraljevi...( banska kovnica je prestala djelovati u doba 3judevita. ne razlikuju se da*e pri uvozu robe na dr8avni teritorij !kasnije carina" od da*a koje se ubiru u unutrašnjosti dr8ave na prolazima !kasnije maltarina""( tributum &ori !tribut što se ubire od robe izlo8ene na tr#u radi prodaje.st. robe. me7utim prestankom njeno# djelovanja nije prestalo kovanje novca jer je umjesto bansko# novca uveden kraljevski novac kovan u 2a#rebu B razvoju tavernikove slu8be zapa8aju se tri razdoblja0 >.+... skupljali su se u banskoj odnosno -erceškoj komori koja se ujedno bavila i kovanjem novca .st. tr8na da*a"( collecta ponderum ! javlja se početkom X. uveden u dru#oj polovici X.. i X... . kraljevski i banski.. Ad X. kasnije da*a onima koji su bili oslobo7eni od vojne du8nosti odnosno da*a za uzdr8avanje vojske"( decima porcorum !tribut koji daju oni koji tjeraju svinje u kraljevske šume radi 8irenja"( cibriones !da*a u naravi ili novcu koju daju kmetovi koji obra7uju kraljevske vino#rade.."( collecta victualium !podavanje 8ive8a banu na osnovu nje#ovo# prava na u#oš*ivanje"( strenneae !novo#odišnji počasni darovi" Svi pri-odi.op*ina.st.. s vremenom te da*e postaju #ospoštijska koja se pla*a vlastelinu"( telonium !da*a što se ubire pri prolazu od ljudi. kola.koji se izričito navode kao anski prihodi0 collecta banovština !banska da*a"( collecta septem denariorum ! tribut što se pla*a umjeto komorke dobiti. kasnije daju i slobodnjaci i stanovnici slobodni#radova i povlaštnei....#. u X. .st.st. *avernik FkomornikF vrhovni tavernikJ stajao je na čelu banske odnosno -erceške komore i kovnice novca( prvi takav spominje se >>IE. do >. sajmišna da*a. ukinut je u dru#oj pol..+.EL.st.EL.

.. -ospita. kao samostalna dvroska &unkcija( do >L?H. u#oš*avanja( no ukrajem X. vršenje kraljeve sudbenosti nad novoosnovanim kraljevskim i slobodnim #radovima i ubiranje davanja od ti. -erce#a Slavonije. tj. staleški -rvatski sabor je imenovao svo# rizničara kraljevine koji je izvršavao propise sabora koji su se odnosili na pri-ode i ras-ode kraljevstva <. kralje je odredio da se svi pravni akti u sudskom postupku moraju obavljati pismeno pa je sto#a . je onda &ormirana dvorska komora u 'eču.st. u dru#oj &azi razdoblja tavernik uz dotadašnju &unkciju koja mu nije više zadavala velike bri#e u upravljanju dobiva novu značajnu &unkciju..sastavljanje i pisanje ti..st. a slijede*e #odine kraljevska u#arska komora sa sjedištem u %o8unu. od >.EL. tridesetnica. posebno darova kraljici i kraljevim sinovima. od mijenjanja novca.kraljevi. svi. i u prvoj polovini X. tavernik je predsjedao na posebnom tavernikalnom sudu !nastala posbna pravila. on vodi samostalno kraljve &inancije umjesto tavernika i banske komore( >L?H. javljaju se prvi pismeni kraljevi dokumenti.+....st. st.#radova..dokumenata vršili su sve*enici dvorske kapele( krajem X.>.u sudskom postupku tavernik je rješavao kao kraljev sudac 8albe protiv presuda #radsk.#radova na koja su bili obavezni privile#ijem o osnivanju ti.davanja.8upana.tavernikalno pravo"( s vremenom su pjedini #radovi bili izuzeti od tavernikove sudbenosti. pa s došli pod sudbenost personala.davanja koja su kralju pripadala sa područja izvan domena i utvrda !ustvari 8upanija".. Ki!ničar J javlja se prvi puta >.pri-oda i ras-oda( pri-odi i ras-odi su se odosili na dvor i kraljevske akcije( pri-odi su dotjecali od krlajevi domena i utvrda.sudova( u X.dvrske komore su preuzele sve a#ende rizničara te je on onda postao samo predsjednik kole#ijalno# tijela u kojem su slu8bovali kraljevi ljudi( u X+. 1an"elar J sredinom X.st.#..novom &unkcioneru kraljevo# aparata( tako je tavernik.#. ali i pretvaranja mno#i. vršio samo sudsku i upravnu &unkciju nad tavernikalnim #radovima Bpravna &unkcija se očitovala u vršenju nadzora nad upravama #radova u skladu s interesima kralja i u pru8anju zaštite od nasilnivlastelina D.#. tr#ova. u prvoj &azi razvoja tavernik je na dvoru vršio slu8bu nadzornika i čuvara kraljevske riznice te upravitleja kraljevski.st.. razni.od prolaza.domena u privatno vlasništvo pojedinaca ?. kraljevi se pri-odi bitno smanjuju zbo# privile#ija oslobo7enja obveze od razni... od soli. u tre*oj &azi tavernikov djelokru# upravljanja kraljevskim pri-odima i ras-odima biva odvojen i povjeren vr-ovnom rizničaru. 1avernik je predsjedao na istom kraljevskom sudu na kojem su bili i dvorksi sudac i palatin( u X+.#.tako su sepočeli razlikovati tavernikalni i personalni #radovi .EL.

vicekancelar i dvorsko# suca imenuje neko# iz #remija $raljevsko# vije*a( vr-unac nemo*i )rpadovi*a pred $raljevskim vij*em predstavljala je kraljeva odredba iz >?IE. a za kralja :oberta bude uvedena još jedna !9ala i 1ajna kancelarija"( krajem X. i ako kralj nije uvrstio u $raljevsko vije*e svaka tri mjeseca po dva biskupa odre7enim redom i isto toliko nobila kraljevstva koliko *e unaprijed birati uzdr8avaju*i i.or#anizirao stalnu pisarnicu.#.na svoj trošak. 0D"( za )rpadovi*a bila je samo jedna kancelarija. te da su kraljeve darovnice. tajni kancelar postaje zastupnik osobne prisutnosti kralja na sudu( za kralja 9atije bivaju obje kancelarije ponovno spojene. kralj se slu8io svojom Dvorskom kancelarijom u 'eču.#.#.a pod nje#ovim vo7enjem radili su notari dr8e*i se direktiva kancelara u po#ledu sadr8aja akta..po kojoj je svaki kraljev akt bio ništav ako #a kralj nije izdao uz su#lasnost $raljevsko# vije*a.st..$ancelariju neovisnu od dvorske kapele( na čelu $ancelarije bio je kancelar. čas koja se dodjeljivala biskupima i nadbiskupima.. a kancelar je ostala samo titula tj.st. kralj je morao odrediti da *e smijeniti palatina ako bude loše upravljao poslovima kralja i kraljevstva( >?I>..kralj je tada bio prisiljen da zakonom osi#ura or#anizaciju $raljevsko# vije*a i da zajamči da *e jedan dio vije*nika zauzeti mjesto u $raljevskom vije*u na temelju desi#nacije po zakonu i na osnovu izbora. /. a nji-ov djelokru# je bio #otovo identičan kraljevoj kancelariji u X.. dijeljenje časti i &unkcija te dru#i va8ni kraljevi akti punova8ni tek uz dobivenu su#lasnost $raljevsko# vije*a( baroni su bili zapravo oli#arsi. X. predstavlja savjetodavni or#an kralja( u X. tavernika.#. a zasjedanja vije*a su im slu8ila samo kao mjesto #dje *e javno nametnuti kralju svoju volju )n8uvinci su nastojali mimoi*i $raljevsko vije*a na taj način što su pozivali u vije*e ne samo &unkcionere sa kraljevo# dvora ve* i dru#e vlasteline kao što su bili prelati bliski dvoru i bo#ati vlastelini koji su za-valjuju*i kralju postali bo#ati.+.+.+. pod krinkom savjetodavne &unkcije $raljevsko vije*e je znatno o#raničavalo kraljevsku vlast( sastav kompetencija vije*a nisu bili zakonom odre7eni( nje#ovi članovi su bili &unkcioneri kraljevo# aparata i od kralja pozvani crkveni i svjetovni vlastelini( ve* >?. a 1ajna kancelarija postala je ispomo* sudišta( razvoj nadle8nosti kancelara i tajno# kancelara odvijao se putem stvaranja nove &unkcije personala 9la7i kraljevi i -ercezi imali su tako7er svoje dvorske kancelarije. kralj je bio prisilje da za palatina.>.st. 1raljevsko vije8e J u X. %reuzeo svu kancelarovu nadle8nost.kancelar je otada bio kraljev savjetnik koji je stalno pratio kralja na putu !useless muc-.tako je uz stalno $raljevsko vije*e . odvaja se slu8ba tajno# kancelara od dvorske kapele( sredinom X+.st..st. samo kako bi se kasnije opet odvojile( poslije >L?H. nje#ove redakcije i peča*enja( pošto je uslijedio niz kraljevidarovnica i privile#ija uveden je vicekancelar( vicekancelar je u vrijeme 'ele .. ..#.>>EL.

zamjenika i pomo*nika.#. desetini.koje se sastojalo od svi. ukidnaju marturine i dru#i. Da izbaci iz +ije*a svako# koji bude dao savjete la8ne i štetne za op*e dobro B toku X.šesnaest nobila prisjednika stalno koristi osam u $raljevskom vije*u te je sve poslove bio du8an obaviti uz nji-ovu suradnju . u stvari veliko vije*e( ipak ni s ovim sastavom $raljevsko# vije*a kralj nije uspio u svojim planovima ukoliko su se oni protivili interesima barona i bo#ati. dva barona i šesnaest nobila koje bira kralj i staleški sabor zajedno( otada je kralj bio du8an da od oni.uz predsjednika sudišta ulaze u nje#a tri prelata. Da poštuje savjete +ije*a i =. ?. uvo7enju jedinstveno# poreza. Na području Slavonije" Daljnji razvoj $raljevsko# vije*a razvijao se pod utjecajem dviju osnovni. kralj je posvetio veliku pa8nju odr7avanju kraljevo# sudišta u oktavalnim rokovima pa je kraljevsko sudište postalo stalna institucija.. dva barona i šest nobila >=IL. uvo7enju načela da svi nobili u8ivaju jednake libertates.#.E<.predsjedatelja i članova kraljevsko# sudišta nastalo i dru#o vije*e.L>. dva prelata. %o8e#e i +ukovara( me7utim dru#i nam izvori ukazuju da kralj nije uspio provesti i &aktički te oderedbe !nap. B $raljvskom vije*u dr8i ne samo prelate i barone ve* i nekoliko nobila. nova or#nizacija kraljevsko# sudišta.kolekta za nobile uzme7u Drave i Save.predstavljaju nobili" unesene su u kraljev dekret odredbe koje su obvezivale kralja da >.#.#. nova or#anizacija kraljevsko# sudišta.zapa8a se sve ve*i utjecaj i udio nobila u +ije*u( >. tri barona i četrnaest nobila kao prisjednici >=IE.ovaj dokazuje činjenicu da je kralj &ormalno uspio u nekim svojim namjerama jer mu je $raljevsko vije*e dalo su#lasnost izredati u dekretu oderedbe o devetin.tendencija0 u po#eldu sastava vije*a i s obzirom na djelokru# vije*a S obzirom na sastav vije*a.+. dva prelata.st.#.pošto su sudionici u kraljevskom sudištu bili ujedno i članovi $raljevsko# vije*a. .$arlo :obert nije izdao nijedan dekret dok je nje#ov nasljednik 3judevit izdao samo jedan >. tako je onda i ono dobivalo odre7en sastav i oblik %rvo zakonsko re#uliranje sastava kraljevo# sudišta izvršeno je >==<. Da tra8i zakletvu od sviprelata i barona u $raljevskom vije*u kojom *e se obavezati da *e u svom radu u vije*u uzimati u obzir ne samo vlastite i kraljeve interese ve* i interese nobila. osim palatina i dvorsko# suca.sudište se sastoji od predsjedatelja.vlastelina. prema kojem su u sudište ulazili. nji-ovi.. skupština u Szekest-ervaru ! na kojoj ve*inu prisutni.

bana ili 8upana na zemljištu privile#irano#( vlastelinstva su nastala redovim putem kraljevim darovnicama ali i uzurpacijama tu7i... +lastelinstvo je mo#ao podijeliti u načelu samo kralj svojom kraljevskom darovnicom. bilo kraljevski-. vojni-. Samo kralj je o#ao pretvoriti kmetsko zemljište u vlastelinstvo. podijeljivali &eudalno dobro darovnicom uz nasljedno pravo direktnim descendentima( osnovna le#alna načela koja su va8ila u osnivanju vlastelinstva u toku X. X...sami uzurpirali( za obavljanje &inancijski.Ad posebno# značenja su dvije odredbe iz >L/H.. i X. &inancijski-.prava. satnike i dr.#.poslova dr8ali su svoje slu8benike... dotle su bili pre*utno priznati od kralja i susjeda( kraljevi su u toku X. izdana odredba po kojoj je krlaj bio du8an sazvati nekoliko dana prije otvaranja sabora prelate i barone kao i dru#e „vije*nike . $ralj nije mo#ao izdati kraljevsku darovnicu strancima( s vremenom je vlastelinova vlast postala aspolutna.vlasnički.im ovlaštenja( pored sudske &unckije vlastelini su obavljali vojnu i &inancijsku( oni su vojevali kao zapovjednici zajedno sa svojim vojnicima i svojim vazalima pod vlastitom zastavom( redovito su obavljali &inancijske poslove tj.#. po kojima su kraljeve odluke donesene bez vije*anja s članovima $raljevsko# vije*a bile ništavne i po kojima su članovi bili od#ovori saboru pa ako su radili protiv slbode i op*e# dobra. djelokru# vije*a se izmijenio( >=IL. bila su slijede*a0 >. $ralj je mo#ao izdati kraljevsku darovnicu odre7enoj osobi samo zbo# pravi.. $lastelinstva J najve*i broj teritorijalni.st.st..ona se sastojala od kraljeviprero#ativa0 sudski-. . mo#li su biti i ka8njeni S obzirom na djelokru# vije*a.tekstova !le#islativa" . st. a ne#dje i crkveni-( pravo su7enja obu-va*alo je #ra7anske sporove i manja kaznena djela( prelati. da rasprave probleme koji *e se rješavati na saboru i da predlo8e kralju rješenja što znači eventualno i nacrte zakonski. ?.zaslu#a i =. ali koja im je kralj ili ban prepustio ili su i.ovlaštenja !vlastelin" imao uz pojedina stvarna prava !&eudalna renta" još i pravo vršenja &unkije dr8avne vlasti !prvenstveno suditi i ubirati poreze" na teritoriju svo#a vlastelinstva( obdarenici kojima je vladar dao zemljište s ljudima uz pravo na vršenje sudske &unkcije nad tim ljudima nazivaju se vlastelinima( sude*i prema sačuvanim vrelima vladari su prvo darivali zemlje s ljudima s pravom na &eudalnu rentu. dvornike. pravo postavljati .jedinica dr8avne vlasti( s pravno# #ledišta ona su zemljišni posjedi s kmetskim selištima na kojima je nosilac &eudalni. to je vije*e postalo stalni or#an sabora d. . ubirali novčana i dru#a davanja koja su ranije pripadala kralju ili banu. bilo susjeda.( neki svjetovni vlastelini imali su i patronatsko pravo.dokle #od nije nastao spor i dokle #od nije iz#ubi vlasničko ovlaštenje . a poslije su tek osloba7ali pojedince !najprije 6rkve" od pla*anja tributa( nekima su pak podavali privile#ij su7enja koji je isključivao svako pravo su7enja -erce#a. tj..st.crkvee korporacije i 8ene bili su ovlašteni da svoje pravo su7enja povjere na izvršavanje posebnim svojim slu8benicima0 dvorskim sucima( na području vladanja Hrvatskom bo#ati vlastelini koji su raspola#alis a više vlastelinstva u udaljenim područjima imali su sovje namjensike-vikare koji su sudili u okviru dati.u toku X+.+.pojavom staleško# sabora sredinom X+.

spominju se &eudatari koji su bili du8ni #radskoj komuni na odre7eni servicij.vlastelina najčeš*e se odvijao u me7usobnoj borbi za odr8anje nadre7enosti.na jednoj strani su bili oni vlastelini koji su uspjeli pravno ili &aktično zauzeti nadre7eni polo8aj nad ostalim vlastelinima. a neki koji nisu bili vremenom priznati kao posjednici sa statusom nobila postali su kmetovi( me7usobni odnos jaki... a na &eudatarevim zemljama villani ili villici tj.st. prevladavalo je me7u &eudalcima kraljevine stanovište da vršenje dr8avne vlasti ne pripada samo kralju ve* i svima njima. .vazala su uspjeli kraljevim privile#ijem postati nobili.i dru#i.prema &eudataru. radnu rentu i dr. X. X.. u tom slučaju kastelan ili nje#ov zamjenik vrši nad njima sudsku vlast. ali ne u svoje ime.kraljevski. jer nisu imali svoji.&unckionera ve* skup privile#irani. u toku X. vlastelini su zadr8ali svoju #otovo posvemašnju samostalnost i nezavisnost( odnosi pak. . ali su bili u rodu s velikaškim porodicama ili su uspjeli odr8ati svoju relativnu samostalnost u svojim utvrdama.tako je i došlo do podjele vlasti izme7u plemstva i kralja te stvarao novi sistem vlasti staleške dr8ave vlastelinstva su bila karakteristična za područja vladanja Slavonijom i Hrvatskom( Na području dalmatinski..st.#radova u toku X.u ostalom. odnosno za oslobo7enje od podre7enosti. marturnu. postale oslonac u koji su kraljevi vjerovali da im mo8e pomo*i u borbi za vlast.re#ija koji nisu .. osobe koje daju zakupninu i osobe koje daju razna davanja u naturi !darove.u distriktima ve*i.st. sudsk i &inacijske vlasti več samo sudske i to u o#raničenom opse#uD mjesna nadče8nost nije obi-va*ala teritorij i osobe odre7eni.stvarna nadle8nost ti. po#otovo villana nije tipično kmetski odnos-radi se o &eudalnom odnosu ali ne i o vlastelinskom jer #ospodar nji-ovo# zemljišta nema sudsku vlast nad njima( ako spadaju pod jurisdikciju kastelana.+. me7u samim vlastelinima su bili svestrano sre7eni. .+.ovlaštenikanobila i joba#iona. X.razvio &aktični &eudali odnos senior-vazal"( neki od ti..+. a kralj je samo prvi me7u jednakima( Nupanije u svom sastavu nisu više bile skup krlajevi. Nupanije J u doba lensko# tipa dr8avne vlasti postepeno su prestajale biti kraljevske( u X.što su vi7e ratovali to su više iscrpljivani.utvrda ve* nobile i joba#ione širi. nije se razvilo vlastelinstvo u navedenom klasičnom smislu. a na dru#oj strani bili su svi ostali vlastelini koji su vladali svojim vlastelinstvima s više ili manje ovisnosti od prvi.. te je slabila nji-ova nezavisnost od kraljeve vlasti( 8upanijske skupštine su na kraju u prvoj polovini X+. odnosi izme7u kralja i vlastelina su ure7eni samo u oblasti vo7enja rata !obrambeno# i o&enzivno#". pla*aju*i tribut ili izvršavaju*i odre7eni servicij velikašima.st. ve* u ime ovlaštenja #radsko# kneza.novi..i slabi.kmetova.!prvu #rupu obično se naziva velikaškom( u dru#u #rupu ušli su mno#obrojni mali pojedinci koji često nisu čak ni bili vlastelini.#radova u toku X+.na taj način se kod ovi.8upanija nije pbu-va*ala ovlaštenja u vršenju vojne. odnosno komune ili čak 9letačke :epublike e.st.."( me7utim odnos i jedni.st.sve*enike u crkvama i kapelama( vlastelini su svoj visokostoje*i polo8aj zadr8ali sve do X+.

ljudi u podlo8ne osobe.vlastelina pa i u slučaju da su zaštitnici bili nji-ovi ro7aci.kraljevski.st. sam kralj priznaje da 'aboni*i imaju zemlje od njemačke do bosanske #ranice i od Save do 4vozda"( %o8eška 8upanija. -ercezi i banovi su u toku X.. $ri8evci..+.kraljevi. u osnivanju #radova i širenju #radski. zatim je >?I..bo#ati.#. 2a#rebački 4radec.za#rebački biskup postao je bo#ati vlastelin0 nje#ovi posjedi su bili tako veliki da je mo#ao or#anizirati na tim teriorijima četiri provincije koje je or#anizirao kao 8upanije veoma slilne starim kraljevskim 8upanijama na čelu sa 8upanom( i red 1emplara je postao bo#at.+. je vrsta naselja..8upanija smanjivali su se i na taj način što su kraljevi osnivali na tim teritorijima slobodne i kraljevske #radove te varoši !R$aro.nji-ova imanja i utvrde uklapani su u vlastelinstvo bo#ati-0 autar-ija bo#ati. 4radiška.crkveni.kraljevi su naime izdavali privile#ij kojim su davali sloboštine -ospitima !doseljenicima koji su bili nastanjeni uz odre7enu kraljevu utvrdu" s pravom navlastito sudstvo i tr#ovanje pod kraljevom zaštitom uz odre7ene ubaveze.8upanija i &ormiranja novi.utvrda zajedno sa teritorijem u &eudalno vlasništvo pojedini. nji-ovom izuzimanju od nadle8nosti kraljevski.vlastelina..no ta zaštita je najčeš*e završavala pretvaranjem ti..st.vlastelina."( i u X.8upanija kao i u or#aniziranju novi.. i X.distrikata a teritoriju kraljevski. nadalje.i svjetovni.#radova i varoši !+ara8din. %etrinja.st. kod svoji. %erna.koji su i.st.ljudi !joba#iona utvrda" odre7ene sloboštine koje su bitno smanjivale ovlašenja kraljevsko# 8upana( na području Slavonije krajem X. u#lavnom na novčana davanja ve*inom u korist kraljeve bla#aje( kraljevi. najviše je stekla 6rkva...slobodni. na području dalmatinski#radova nije se nikad razvio 8upanijski sistem ve* su se &ormirale #radske komune ( uzroci nestajanja stari.korporacija radi nji-ove zaštite( siromašni vlastelini i slobodni ljudi koji nisu bili nikome podlo8ni morali su vremenom tra8iti zaštitu i to kod oni..dobili od kralja čitavu dubičku 8upaniju( %od#orska 8upanija.8upanija i na taj način što je znata broj osoba zajedno s nji-ovim posjedom otr#nuo od teritorija kraljevske 8upanije i nadle8nosti 8upana. Aznačava odre7enu vrstu urbano# naselja. u pravilu manje veličine.u#ro8avali tj. na području vladanja Slavonijom kralj je podrivao svoju vlastitu or#anizaciju vlasti kraljevski. pripadala je kraljici( teritoriji kraljevski. $oprivnica"( na kraju. osnivali čitav niz takvi.kralj je u tim svojim utvrdama oslobodio znatan broj ratnika od obaveze na vršenje „servicia i od osobne potčinjenosti 8upanu( takvim oslobo7enim osobama davao je zemlju s .trebali pripadati tim utvrdama( u Dalmaciji.u toku X.8upanija i napokon u &ormiranju novo# društveno# sloja !nobila". Samobor. i u toku X.st. tj.st. X.Sikipedia.je doskora pretvorena u oli#ar-iju despota( kraljevim darovanjima u toku X. kralj je nastavio ovom praksom pa su tako nastali slobodni kraljevski #radovi !2elina.."...prvo iz nje izdvojio zemlje %ribi*a koje je uzdi#ao a status nobila. a dru#i da je kralj davao pojedinim zajednicama slobodni.susjeda.. vojnike i kemtove bo#ati.le8ali su u prela8enju mno#i. još uvijek se sačuvao niz utvrda u kraljevom vlasništvu.. %od#orje i dru#e zemlje sa utvrdama čime je %od#orska 8upanija ostala bez teritorija!početkom X..i poluslobodni... @astrebarsko i dr.+.. $rapina. i u tom je značenju istoznačnica riječi tr#ovište.dva su oblika bila takvo# izuzimanja od krlajevske 8upanije0 jedan se sastojao u tome da su pojedinci ili rodovi postajali servientes re#is. darovao 'aboni*u Aki*.

prava servijenata !ovim dekretom su servientes re#is prvi puta izričito poistovje*eni sa nobiles". što bi značilo da se sistem kraljevski.. ona *e se proširiti na ekonomske i vojne poslove za-valjuju*i kraljevima odredbama o banderijalnom vojnom sistemu( sastav skupštine obu-va*ao je u početku pored nobila još i joba#ione utvrda ukoliko nisu postali u me7uvremenu kmetovi( prve skupštine je sazivao kralj( teritorijalno. pri-vatio je u osnovi i kralj kada je dekretom iz >?I>. ali je smatrao da istovremeno osuvremenjuje svoju vojnu silu dobivaju*i s tim ratnicima na temelju &eudalne vjernosti.st.osoba.( na području vladanja Slavonijom izraz sudac nobila javlja se tek sredinom X.tada su one posebno tijelo koje je &ormirano iz#leda na temelju kraljevo# dekreta iz >.#.nastale su tko da se od pojedinca !rodonačelnika" e#zimirano# od 8upanove vlasti vremenom razvila zadru8na obitelj ovlaštenika.0 na bi prekinuo praksu nasilja mo*ni. a 8upana je postavljao kralj osi#uravaju*i tako svoj nadzor i utjecaj( skupštine nobila pojavljuju se tako7er sredinom X. servijetnima je sudio sam kralj odnosno suci koji su zamjenjivali nje#ovu osobu..st.+.st.#.8upanija..+. tamo #dje su te 8upanije postojale.#.prava vladanja kraljevinama privile#irao i zašti*ivao u borbi protiv mo*ni. kralj je izdao nekoliko zakonskidekreta nadaju*i se da *e na taj način sačuvati i potakuti vjernost nobila2latna bula >???. ili 3onjom i 4vozdom Nove 8upanije0nova kraljeva or#anizacija vlasti u kojoj je kralj u uvjetima dr8ave lensko# tipa uspio zadr8ati svoj utjecaj i nadzor nad re#ionalnom teritorijalnom or#anizacijom vlastiD novi tip kraljeve or#anizacije vlasti koju je kralj iz svoji.interesa za obranu i zaštitu svoji..st.#. vojnike i konjanike na koje se mo#ao osloniti u borbama ne samo na teritoriju utvrde ve* i dru#dje.preostali.<I.8upana nad nobilima.kralj je tkao postepeno ukidao svoju or#anizaciju vlasti.( suce nobila birali su sami nobili na svojim skupštinama.dinasta i despota( nove 8upanije su bili prvi znaci da se stvara dr8ava staleško# tipa 2ajednice ovlaštenikaD zajednice nobila i slobodni. te zajednice ovlaštenika u X.kmetovima ili bez kmetova ali s pravo koloniziranja kmetova ili pak zemljju utvrde u kojoj su slu8ili izdvajaju*i tu zemlju iz sastava zemljišno# vlasništva utvrde.#. četiri nobila i dva joba#iona.0 8upanima je zabranjeno suditi o posjedu servijenata. suci nobila i skupština. dekret iz >?H. sudili su samostalno još u prvoj polovini X. ban Slavonije je dao pravo nobilima da sami sebi sude u svojim sporovima time da *e se sud sastojati od 8upana.+. čime se de&initivno ostvario temelj za osnivanje posebno# sudišta nobila( izraz sudac nobila prvi puta se javja u B#arskoj sredinom X. dakle da dobiva novu pokretnu vojsku koja *e se sama uzdr8avati( da bi osi#urao svoje servijente odnosno nobile od 8upana i dru#i. donio propis da ni jedan 8upan ne mo8e suditi brz četiri sudaca nobila. dekret iz >?<H.. banov privileij iz >?H.st.#.#.L>. iz#leda da nisu bile &iskirane pa je i ba kad je odr8avao svoje sudske skupštine sve do >.8upanija tek tada u#asio( 8upani kraljevski.nadle8nost je bila o#raničena na sudovanj( tek u X+.st. a od ove vremenom rodovska ili . u stvari odr8avao ne za 8upanije ve* za šira područja ome7ena jedino Draovom Savom ili Savom i 4vozdom. po kojem je kralj naredio da se nobili imaju sakupljati u skupštinama i to sa čitavo# odre7eno# distrikta( na ovaj način postojala su . tijela0 8upan.+.barona.0 kralj se obvezao na poštivanje svi.

a poslije pod $urjakovi*ima. te u kninskoj.. Pset pod Mubi*ima.barona.. Hvar i 1orčula pod $ači*ima( kralju je na kraju ostalo još nešto zemalja u 3ici. joba#ionske i nobilske zemlje.a i banovi s pravom nasljedstva pa su preueli krlajevu ulo#u u vršenju vlasti( ova se situacija nije popravila ni za sljednika Mubi*a.. na području vladanja Hrvatskom mo8emo zaključiti da su )a"ka uključuju8i >odru. Dra#ani*a i Doma#ovi*a( na području #oričke 8upanije postojala je privile#irana zajednica nobila plemena $oranica koja je u sudsko po#ledu spadala pod jurisdikciju bana i za#rebačko# 8upana( nobili u Donjoj @amnici sačinjavali su tako7er privile#iranu zajednicu-ovo pleme je darovalo tre*inu baštinskiposjeda u Donjoj @amnici knezu 'aboni*u da bi sačuvali svoje sloboštine !odnos podlo8ni.st.st.#.. o obaveznom odr8avanju skupština nobila mo#la se dakle i u Hrvatskoj ostvariti nakon pada svemo*i Mubi*a i Nelipi*a( ubrzo su or#anizirane takve skupštine i na području vladanja Slavonijom( tako je &ormirana zajendica nobila koja je teritroijalno obu-va*ala bivše kraljevske 8upanije 3uka. dakle. teritorij od sredje $rke i 2rmanje pa sve do mora i #ranica zadarske komune.st.st.plemenska zajednica ovlasštenika.+..L>. . znatnim oslabljenjem knezova Nelipi*a i Mubi*a kralju su stvoreni uvjeti da poduzme odre7ene mjere za jačanje svojevlasti( kraljevaodredba iz >.. Gupanija Aetina tako7er pod nasljednim knezovima.8upanija( na području kri8evačke kraljevske 8upanije isticala se tako !ajedni"a no ila 'v.prema zaštitniku"( u #orskoj 8upaniji poznata su u X..su se prostirale kastrenzeske. i X+.. 1r ava pod 4uši*ima. Nin i 'ribir.no i u itm 8upanijama je pao kraljev utjecaj za vrijeme Mubi*a jer su ovi >?II. nekada. pa su oslobo7eni od jurisdikcije kri8evačko# 8upanave*ine je članova zajednice pripadala nobilitiranim članovima obitelji „de 6oruska pa se i mjesto #dje su oni 8ivjeli nazivalo $oruška( u za#rebačkoj kraljevskoj 8upaniji razvila se zajednica nobilau 1uropolju ve* u X. Nelipi*a( tek sredinom X. postali seniori svi. one su sačinjavale sastavni dio ljudstva novi.. ninskoj i lučkoj 8upaniji(jedino u ličkoj.#. lučkoj i kninskoj kraljevskoj 8upaniji kralj je zadr8ao izvjesne zemljes utvrdama oko koji.sjedište te zajednice nobila postala je Astrovica .( u pod#orskoj krlajevsko# 8upaniji razvile su se zajednice nobila 6vetkovi*a! plemenska zajedica kod @astrebarsko#". kliškoj. Sidra#a. vazala i nobila. ili tako da se od e#zimirano# roda vremenom razvila plemenska ili seoska zajendica ovlaštenika s vlastitom sudbenoš*u ili pak takod a je čitav niz srodstveno nepovezan. -upanija morska (područje od 'plita do ?eretve) te neko vrijeme oto"i Jrač.st.+.zajednica mo#li su biti nobili i slobodnjaci kojima je kralj podijelio privile#ij ili iprivile#iranim priznao( najčeš*e te su zajednic bile vezae uz 8upanije ili uz samo# bana u va8nijim sudskim procesima( u X..elene koji su dobili nobilitet u X.nje kraljeve -upanije Jri ir.st. $inodol.. 'idraga. dva plemena @armani*a i :astini*a. dvije zajednice nobila koje su samostalno raspola#ale svojim zemljama u 'ročini i 4radecu Bzurpacija 8upanija u Hrvatskoj0 u toku X. (ika jednim dijelom !kneštvo 'u8ani" pod svojim nasljednim knezovima.. 2re-nik i 'enj bili pod krčkim knezovima.sela bio obu-va*en kraljevim privile#ijem o vlastitom sudovanju( članovi ti..

<. daruje #acku kraljevsku 8upaniju !>.ure7enje kastelanata. daruje dre8ničku 8upaniju banu Stjepanu. 4radovi J u pravnom smislu u toku X. bili su privile#irane zajednice stanovnika koje su u8ivale takva prava i sloboštine kojima su se bitno razlikovale od dru#i.#.vojne i ekonomske a#ende bi bile povjerene zapovjednicima kastela. >?>/. ali šire autonomije tek u X+..#.#..+. u kraljevskim utvrdama koje su ostale u krlajevom vlasništvu još u X. daruje cetinsku 8upaniju Domaldu.utvrda( zapovjednici ti.#.knez. dakle. spominju se „+lasi #ospodina naše#a kralja koji su nastanjeni i 8ive na podučju vladanja u Hrvatskoj( kralj je uvidio korist u +lasima te su oni ubrzo stekli svoj „+laški stol tj. po svojim običajima i uz svoje #lavare koje su sami birali( +lasi se spominju prvi puta >.st. f.a potom istu >?==. a 8upanije su postale nosioci dr8avne vlasti. i u kojima je zadr8ano staro ure7enje joba#iona i kastrena krlajevi su pokušali u toku X.u svim tim poslvima !ekonomskim. odre7eni.primjer potvrde iz >=... >??.osnova( ekonomsku podlo#u su im s .koji je bio izvan novo# ure7enja 8upanija.??. slo odni kraljevski gradovi i dalmatinski gradovi)3 kralj je io samo jedan od nosio"a dr-avne vlasti. vojnim i sudskim" bili su nezavisni od 8upana( na kraju vladanja )n8uvinaca prestala je ta slu8ba jer je kralj Si#ismund sve te poslove povjerio 8upanijama( kastelanati su tako ukinuti. ipak oni nisu postajali samo zato što i. 1arakteristično je.#.st.L<.#. daruje sidrašku 8upaniju 'ribircima( >?I?. kraljevi. ju onda pak daruje Crankapanima".#. suci vojvoda !zapovjednik vlaški.//..+. vlastiti sudbeni stol na čelu s vlastitim knezom. daruje Senj 1emplarima te istima >?>I.+..st..prava i ovlaštenja( neki +lasi su bili u slu8bi velikaša pa su im ovi izdavali potvrdu vlaški„zakona kojima su bila odre7ena prava i obaveze +la-a. X.protivnika( >.vojnika" te pristavi sudsko# stola mo#li su izdavati čak isprave o davanju „sloboštine tj.zajednica stanovnika. -upanije na području -upanija (ali samo sudske vlasti) i gradovi (tj. a naročito svojim pravom na vršenje dr8avne vlasti( koliko #od su predstavljali sna8ni oslonac kralju u borbi protiv velikaša svojim novčanim i dru#im obavezama prema kralju. a protukralj ju daruje Mubi*ima kralj nije mimoišao u svojoj borbi s velikašima ni +la-e u Hrvatskojdoseljenno romanizirano stanovništvo koje je 8ivjelo ve*inom u katunima. osnovati novi sistem.kod 'ribira( Dru#a zajednica nobila se &ormirala na teritoriju bivše kninske kraljevske 8upanije obu-va*aju*i i susjedno područje sa sjedištem u $ninu sam kralj je darivao svoje zemlje u &eudalno vlasništvo0 krajem X. Splitskoj nadbiskupiji.#. i X+.kastela dobili su i sudska ovlaštenja nad podlo8nicima teritorija utvrde. !a 1raljevstvo 2alma"ije i Hrvatske u do a lenskog ure=enja da su nosio"i dr-avne vlasti ili u osnovi "rkveni i svjetovni vlastelini na svojim vlastelinstvima. a ona i u stalnim naseobinama.je kralj osnivao svojim privile#ijem ve* su nastajali prvenstveno iz ekonomski.st.#. kao vrli ratnici i vjerni saveznici bana 9ladena u borbi protiv nje#ovi.st. tj.

kralj je mo#ao samo podupirati razvoj #radova priznavaju*i im pre*utno ili pismeno nji-ovu samostalnost i neovisnost o vršenju dr8avne vlasti i bavljenju privrednom djelatnoš*u( na ovo području #radovi su postojali i u pravnom i uurbanom smislu stolje*ima prije ne#o su se razvili #radovi a području vladanja Slavonije i Hrvatske( u doba lensko# tipa &eudalne dr8ave $raljevine Dlamacije i Hrvatske ti su #radovi u8ivali znatno ve*u slobodu u upravljanju i vo7enju svoje privredne politike ne#oli bilo koji #rad Slavonije i Hrvatske( oni su se smatrali tako7er kraljevskim #radovima ali nji-ovu strukturu vlasti nije odre7ivao odnosno zasnivao kralj ve* #ra7ani sami( oni se nisu pojavljivali kao jedinstvea upravna zajednica ve* svaki kao zasebni pravni subjekt. svi koji su se u "enju bavili trgovinom kupljenom robom bili su dužni plaćati knezu porez-trgovinu( oblasti kojima su #ospodarili 'ribirci.vremenom dale kraljevske 8upanije kao konzumenti obrtničke i dru#e robekraljevi su samo pomo#li svojom inicijativom i zaštitom da naseobine kolonista !u#l. $urjakovi*i.varoši koje se ističu na ju#u. ali nemao podataka o tr#ovištima.obično su ta tr#ovišta bila smještena pod utvrdama. stanovnici izvan #radski. Nijemaca i 1alijana" na području vladanja Slavonijom dobiju svoju pravnu si#urnost i pravn osnov za daljnji razvoj ?a području vladanja Hrvatskom.sudsku unkciju vršili su zajedno gradski i kneževi suci.vijeće je biralo gradske suce.samo tradicija i.st. ali kneževi suci mogli su suditi i bez gradski! (oni su riješavali sve građanske parnice i svaki kazneni postupak).+. a u X+. svoje suce i svoje činovnike. Nin" pa su prestavljali više ili manje povezani teritorij ako ne u teritorijalnom.st.me7a nazivali su se varošani.a na području su vladanja Hrvatskom bili su Skradin.je vezala u jednu cjelinu.nalazimo mno#a -rvatska plemena i nji-ove utvrde. a unutar #ra7ani( prava #ra7ana u raznim tr#ovištima nisu bila jednaka %rimjeri u Hrvatskoj0 u modruškom kneštvu razvio se u X. $nin i $lis ?a području vladanja 2alma"ijom.prema senjskom statutu svi građani unutar grada i oni s izvangradskog teritroija uživali su svoju vlastitu unutrašnju upravu imajući svoje vijeće. spominje se kao „#rad ( u #ackom kneštvu razvio se #rad Atočac. ali u kraljevskom nazivu je ostao izraz Dalmacije. Nelipi*i. a ono u po#ledu načina vladanja u tim #radovima( R #odine >=/I kralj je prodao svoje pravo vladanja nad dalmatinskim #radovima 9letačkoj :epublici pa su oni tako bili odvojeni od jedinstveno# $raljevstva Dalmacije i Hrvatske. „tr# 9odruš ispod &rankapanove utvrde 1r8an. no na području kojim su vladali krčki knezovi najbolje nam je poznat polo8aj nji-ovo# #rada Senja. vijeće su sastavljali plemići i vijećnici. a knez je određivao svoje suce.pur#ari" u8ivali odre7ene sloboštine. knez je imao i svog zastupnika u vijeću (potknežin).Dalmaciju( #otovo si su ti #radovi zauzumali znatne dijelove pa i čitavu nekadašnju kraljevsku 8upaniju !npr.#radovi s se o#raničavali u svojoj djelatnosti u#lavnom na poslove tr8išta( #radovi na tom teritoriju nisu nastajali kraljevom inicijativom ve* voljom i porebama vlastelina( na području vladanja Hrvatskom nije osnovan ni jedan kraljevski #rad ali je postojao znatan broj tr#ovišta !varoši" čiji su #ra7ani !civer. jer se pod Dlamacijom počelo .

ar#umenata da postoji ili da se barem ra7a nova struktura dr8avne vlasti &eudalna dr8ava lensko# tipa u oblasti #radova( konzuli su imai svoju vlast koja e proizlazila iz uvjeta sredine u kojoj su nastali.a onda i za odr8avanje pravno# poretka.st. $oloman je zakletvom jamčio dalmatinskim #radovima nji-ovo dotadašnje ure7enje vlasti. ali oni su vršili u svoje ime ili tek &ormalno u ime kralja( knezovi za vrijeme kraljeve vlasti u#lavnom su se brinuli za svoje pri-ode u #radu.. a du8d senior uz uvjet da kao vazali +enecije ne*e ratovati protiv kralja i da se virtuelna kraljeva prava imaju sačuvati :azvoj komune. dok su mletački knezovi vršili vlast osobno sa svojim povjerljivim ljudima na temelju pismene instrukcije koju su dobili u +eneciji. samostalno i nezavisno sudstvo. !do tada su na čelu #rada bili prior ili knez i biskup.st.pravo donositi propise za teritorij #rada! u toku X. primjena vlastito# prava na sudovima. je zastario jer nije od#ovarao novom prosperitetnom ekonomskom razvoju ti..st. što su pojedinci i učinili i tako stvorili kodeks propisa...st propisi su ve* bili toliko brojni da je sucima bila potrebna jedna kompilacija ti..je i od pla*anja tributa osim jede iznimke. i X.#ra7ana u #radskoj dr8avi( u vrijeme kada su #radovi priznavali vr-ovu vlast mletačko# du8da i dru#i..#ubi se aktivnost biskupa u javnim poslovima( ostaju konzuli sami sa čitavom zajednicom #ra7ana( neki konzuli su vršili uz redovne suce i sudsku &unkciju( konzuli se javljaju kada se &ormirala komuna kao samostalni nosilac dr8avne vlasti što je tako7er jedan od osnovni.propisa. a potestati koji se javljaju tako7er na čelu #rada bili su slu8benici komune( izraz potestas nije se odr8ao u #radovima pod kraljevom vr-ovnom vlaš*u.knezovi pa se izraz knez počeo u tim #radovima redovito koristiti za #radsko# načelnika( pod vr-ovništvom mletačko# du8da izraz knez !comes" imao je značenje povjerenika vlasti 9letačke :epublike koji je vršio takvu &unkciju obično na teret komune( i oni #radski knezovi.prvi vjesnik iz#radnje nove strukture vlasti predstavljala je pojava konzula na čelu #rada u dru#oj polovici X.javljaju konzuliG". vršili su tako7er svoju &unkciju na teret komune. a to su porezu na lučke pri-ode od stranaca koje je ve*inom zadr8ao za sebe( način upravljanja #rado u X..a sada se umjesto ovi..or#ana odlučivanja u 9letačkoj :epublici.. #radovi su po pravilu bili vazali. bio je jus statuendi.podrazumijevati čitavo primorje do 'akra na zapaduGGGR ( početkom X.bili su od#ovorni za svoj rad nadle8nim mletačkim or#anima vlasti pa su morali podnositi pismeni izvještaj o svom vladanju kao i o poteško*ama koje su imali za vrijeme vladanja( #radovi pod kraljevom vlaš*u imali su znatno ve*u slobodu djelovanja ne#o oni pod mletačkom( jedno od najve*i.susjeda vlastelina da se nametnu #radovima kao vr-ovna vlast umjesto kralja je iziskivala odre7ene promjene u upravi( porastao je i utjecaj bo#ati.statut #rada"( statutom #rada su se re#ulirali struktura vlasti i sve promjene u or#anizaciji te vlasti te i robno-novčani odnosi na bazi privatno# vlasništva( #radovi koji su bili došli pod mletačko vr-ovništvo morali su svoje statute dati na pre#led or#anima .#radova( tako7er i te8nje okolnimo8ni.. sloboda iseljenjaoslobodio i.i mo*ni. kada su #radovi bili pod kraljem.slobodni izbor biskupa i #radsko# načelnika...u tim #radovima su vr-ovnu vlast vršili u stvari okolni mo*ni susjedi.prava koje su #radovi stekli u toku X.st..

prvo se odvojila skupina ljudi koji su svojim znanjem i iskustvom trebali pomo*i zajednici #ra7ana u rješavanu problema( +eliko vije*e je uskoro preuzelo na sebe izbor sudaa koji su od ranije ve* postojali kao zasebne institucije( +eliko vije*e je izdavalo propise.to pravo nije poštivala 9letačka :epublika( tre*e pravo #radova sastojalo se u tom da su #ra7ani mo#li or#anizirati dr8avnu vlast na #radskom teritoriju onako kako su -tjeli( kada su se pojavili konzuli u nekim #radovima značilo je da su #ra7ani u tim #radovima &ormirali zajednicu #rašana koja je samostalno sobom upravljala i da je prema tome &ormirana komuna( od zajednice se #ra7ana izdvojila s vremenom #rupa #ra7ana i &ormirala +eliko vije*e tj.st.+.. kako se navodi u dubrovačkom statutu.. podijeljivalo povlastice..oni su i dalje odlučivali u donošenju statutarne odredbe ili .je ovlastilo +eliko vije*e( knez se smatrao izvršiteljem svi..st.bili su od ve*e va8nosti jer su prtresala samo najte8a pitanja za koja i. sva vlast komune( u toku X.odluka i propisa koje je izdalo +eliko vije*e( pod 9letačkom :epublikom knez je obično imao sociusa. a one va8ne je predla#alo +elikom vije*u ili kome dru#ome( kod ve*ine komuna stvarala su se još i dru#a vije*a kao +ije*a mudri. socius. +ije*e dvadesetorice kao stlani kolektivni or#ani vlasti i dru#a vije*a kao povremeni( +ije*e umoljeni. svi su dalmatinski #radovi imali svoje vije*e( u toku X.st. privile#ija po kojem ni kraljevi ni bilo koje# vlastelina &unkcioneri nisu smjeli vršiti akte dr8avne vlasti na #radskom teritoriju. član +eliko# vije*a( ostlai #ra7ani koji nisu ušli u vije*e nisu bili još uvijek isključeni od odlučivanja. ali je tako7er vrišio du8nost notara( knez.ona je davala su#lasnost na takve kodekse nakon što su propisi bili uskla7eni s interesima 9letačke :epublike( dru#o osnovno pravo #radova sastojalo se u u8ivanju imuniteta. u +elikom vije*u bila je.&ormirano je i 9alo vije*e koje su sačinjavali knez !podestat ili rektor" sa sucima i s odre7enim brojem vije*nika.ukratko. +eliko vije*e se zatvaraiz#lasava se u +eliko vije*u propis da članom to# vije*a mo8e biti samo onaj čiji je otac ili otac i djed po ocu bio član vije*a( do zatvaranja vije*a svaki #ra7anin mo#ao je postati članom vije*a( zatvaranjem +eliko# vije*a stvoren je u stvari #radski patricijat koji je tako zadr8ao za sebe izbor &unkcionera( u nekim komunama otada je sudac mo#ao biti samo nobilis tj. kancelar i vikar zajedno sa savjetnicima i sucima činili su mletački „rezimento na području komune( suci su vršili prvenstveno sudsku &unkciju ali su obavljali i dru#e poslove koje im je povjerio knez ili +eliko vije*e0 davali su obavezno savjete knezu i radili su po nj#ovom uputstvu te obavljali poslove za komunu( pod mletačkim vr-ovništvom kaznene slučajeve sudili su uvijek suci zajedno s knezom( +eliko vije*e i suci su predstavljali komunu odnosno #radsku zajednicu( u toku X. kancelara i nekoliko oboru8ani.ili +ije*e umoljeni-.vojnika koji su bili kne8eva pratnja( knez je imao i po potrebi vikara koji je vršio kne8evu &unkciju na odre7enom teritoriju( vikar je upravljao i sudio uz suce svo# teritorija a način kao da tu &ukciju vrši knez( kancelar je u#lavnom bio izučeni pravnik koji je davao knezu prave savjete.vlasti u +eneciji... davalo neobra7ene zemlje komune u zakup te mijenjalo i opozivalo sve &unkcionere u #radu. darove. raspore7ivalo i odobravalo izdatke.9alo vije*e je imalo oaj djelokru# koji mu je odredilo +eliko vije*e( va8ilo je načelo da ono što se ima izvršiti treba najprije iznijeti pred 9alo vije*e( -itnije stvari 9alo vije*e je rješavalo samo.ili mudri. tj.

postalo nasljedno postojao je niz utvrda !kaštela" kao i u +inodolu.. samo su nazivi komuna različiti !struktura vlasti je tako7er identična0 knez. kamerari. creskom.. kancelar.ce-ovi su bili or#anizirana udru8enja zanatlija u odre7enom #radu s odre7enom samoupravom.postanak #radova zasnivao se na dva temelja0 >. Splita i Nina( na području kneštva osorsko-cresko#. procjenjivatelji šteta.imale su svoj statut u kojem su bile re#ulirane du8nosti i prava članova.institucija u #radovima na području vladanja Slavonije bila je ce-ovska or#anizacija. 9alo vije*e.naseobine su se zasnivale na mjestima #dje se nalazila raskrsnica tr#ovački.čitavo# statuta. knez je or#anizirao vlast tako da uz spomenute suce i satnike on postavlja jedno# dvornika i jedno# suca. -umanitarnosti i socijalne zaštite članova bratovštine.. placariji koji su publicirali odredbe +eliko# vije*a i kneza te dru#i.st. a posebno #rad $rk u kome je sjedište biskupa. a #odišnje s redovito odr8avali skupštine( ove bratovštine se javljaju u toku X.st.( svi su #ra7ani bili još aktivni u toku X.+. ili mjesto koje je u8ivalo od prije posebnu zaštitu vladara ili vlastelina kao tr8ište.( otkada su +elika vije*a bila zatvorena pučanima posebno oni bo#ati tra8ili su učeš*e u vršenju vlasti. ne#dje više ne#dje manje ali nji-ovo učeš*e u vlasti po pravilu nestaje u X. +eliko vije*e.u X.me7utim. ve* i za ile#alno sastajanje i raspravljanje o odlukama nobila u sudskom vije*u 2asebni primjeri komuna0 pod mletačkim vr-ovništvom jedino je krčki knez vršio svoju &unkciju s nasljednim pravom. lubeničkom i belskom komunom( u krčkom kneštvu koje je >?</.vjernika za unapre7enje pobo8nosti.st.nji-ovi sastanci su slu8ili pučanima vremenom ne samo za unapre7enje ciljeva bratovštine.. a osorski i rapski su bili povremeno &eudalni knezovi. justicijari i dru#i ni8i &unkcioneri" ?a području vladanja 'lavonije.st. Na produ8enju 8ivota naseobine kao privile#irane naseobine ?..razlo#a( jedna od najva8niji. Mibenika. +isa i 'rača. suci.početkom X. pri sklapanju u#ovora o prijateljstvu i nenapadanju s dru#im #radovima i dr. koji se pojavljuju sa svojim sucem i satnikom.. krčko# i -varsko-bračko# knez je pod mletačkim vr-ovništvom vršio svoja prava na području koje je obu-va*alo više komuna.tako su bili postavljani kasnije i zadarski i knezovi Hvara kao i 'rača.cresko-osorski knez vršio je tako vlast nad osorskom.st. ili stjecište tr#ovaca na putovanju.( za komunu je bila va8na &unckija kamerara koji su vodili bri#u o pri-odima i ras-odima komune te advokati koji su se brinuli po pravilu o interesima komune. u samom #radu $rku knez je imao svo# vikara koji #a je zastupao u &unkciji kneza( u -varsko-bračkom kneštvu knez je bio postavljen za čitav teritorij otoka Hvara. Na osnivanju nove naseobine s privile#ijem. a bračka komuna svoj.putova. bračka komuna je bila postepeno osamostaljena tako da je -varska komuna s +isom imala svoj statut.+. oba statua imaju #otovo identičan tekst. 1ro#ira.u toj borbi za vlast bratovštine su odi#rale znatnu ulo#u0 bratovštine su bile or#anizacije katolički. a povremeno postavljeni u mletačkom +eliko vije*u.+.#.dru#i. ili pak sjedište biskupije. bili su od velike va8nosti jer s posrednim putem re#ulirali .. stratepki va8an polo8aj ili iz neki. a onda i o interesu udovica i siromašni-( ni8e &unkcije komune bili su justicijariji koji su vršili nadzor nad mjerama i utezima...

Ni jedan zanatija koji nije član udru8enja ne smije se baviti svojim zanatom #radu <.iz nje szanajemo da su se prava ce-ova sastojala u tome da mo#u0 >. a dru#i -abitatores !stanovnici #rada"( #lavni dio staovništva #rada sačinjavali su -ospites.. tj. Nitko ne mo8e me7u zanatlijama neke struke postati majstor obrta i rada koje# udru8enje ne*e smatrati sposobnim za taj zanat i koje# ne primi za majstora i za člana udru8enja meštar udru8enja te koji ne plati udru8enju tri zlatne &orinte. ?. u vezi s obrtom i samim izra7enim produktima kao prvi ispitati.. L. . imali su svoje statute koje je potvr7ivao i izdavao kralj ili vlastelini !potrv7ivali su se prilikom svake izmjene vladara ili vlastelina te je često i #radska uprava trebaladati svoju su#lasnost"(>=<<.izra7eni. kralj je dozvolio kmetovima i joba#ionima vlastelina da slobodno naouste vlastlinstvo te da se isele kuda 8ele ako su izvršili svoje obveze prema vlastelinu i ako im je vlasteli dao su#lasnost( -ospites u bili posebno zašti*eni i prije osnivanja privile#iraninaseobina. tj. Ni jedan strani zanatlija ili tr#ovac ili preprodavalac ne smije prodavati u #radu svoje ili tu7e proizvode osim u vrijeme #odišnjisajmova 4radovi na području vladanja Slavonijom Hrvatsko i Dalmacijom zasnivali su svoj pravni poredak na osnovu privile#ija kralja ili dopuštenja vlastelina( umjesto kralja mo#ao je privile#ij izdati i ban dok su vlastelini izdavali ispravu samo o priznavanju prava na odre7ene sloboštine( #ra7anima su se smatrale samo one osobe koje su 8ivjele u #radu i koje su imale nekretnine u #radu !ku*u. a meštru i dru#im majstorima jedan ručak !3A3". pretresti i riješiti. stranci koji su došli u #rad 8ivjeti kao zanatlije i tr#ovci( manji dio stanovništva predstavljale su osobe koje us napustile vlastelina i naselile se u #rad.postojati i da nji-ova prava mora poštivati #radska uprava.oni su stekli posebni polo8aj za kralja $olomana( bilo je i #radova u kojia -ospites nisu bili samo zanatlije i tr#ovci ve* i posjednici zemalja koje su obra7ivali i za koje su davali kemtska podavanja( #radovi koji su nastajali privile#iranjem -ospita zanatlija i tr#ovaca dobivali su zemljišta ne samo za ku*e i nji-ova dvorišta te okolne vrtove.a u kasnijem razvoju i odre7ivali cijenu zanatskiproizvoda. =.".. ne#o samo tada kada je takve sporove pret-odno raspravio i presudio meštar udru8enja. kralj izdaje povelju kojom dozvoljava osnivanje postolarsko# ce-a u za#rebačkom 4radecu.#.sudaca u bilo kojem sporu koji se tiče obrta udru8enja i sami.za razliku od nji-. re#ulirali su konkurenciju u #radu i isključivali konkureciju zanatlija u selu !na taj način su s vremenom postali .sto#a su se stanovnici u ve*em #radu razlikovali0 jedni su bili cives !#ra7ani".>?IE. #radovi koji su nastajali na područjima na kojima su -ospites bili zemljoposjednici nisu dobivali posebne zemlje za obradu( #ra7ani su mo#li na svojim zemljama dr8ati zakupnike zemlje koji bi . privredno# razvoja".zanatsku proizvodnju. &ormmirali su ce-ovsku prinudu !vršenje neko# zanata bilo je dozvoljeno samo članovima ce-a to# zanata".predmeta.kočnica.da nitko ne smije zanatlije dovoditi pred sud #radsko# suca i prise8nika niti pred sud dru#i. Svake #odine imenovati izme7u sebe dekana ce-a ili meštra koji *e upravljati udru8enjem i koji *e sve sporove što izbiju u vezi s nji-ovim zanatom. ve* i zemljište oko #rada sa znatnim površinama da bi mo#li 8ivjeti u #radu neovisno od uvoza. zemlju.#.

st.tek kraljevskim dekretom >=/L.. u +irovitici sude s #radskim sucem.+.-X. &unkcija #radsko# suca odnosno načelnika bila je svakako nje#ova sudska &unkcija( #radske suce birali su #ra7ani !iznimka je %erna". neki su #radovi bili u sudovanju djelomično ovisni od 8upana ili kaštelana utvrde.st.-X. . neki #radovi su dobili oznaku pripadnosti „libera villa re#is pa tako nalazimo izraz slobodna varoš( u dru#oj polovini X."( zajednica #ra7ana X..obra7ivali zemlju za #ospodara zemlje i za sebe pod odrešenim uvjetima( treba na#lasiti da zemlje u periodu lenske dr8ave nisu bile u privatnom vlasništvu posjednika ve* su ostale u &eudalnom vlasništvu kralja ili vlastelina koji je dao sloboštine( i sami #radovi su davali zemlje u zakup kao i crkva. X.. a vjerojatno i vije*nika te prise8nika. a ni8i stepen bili su privile#irana tr#ovišta( jedna od osnovni. neke libere villae i oppida bili su unaprije7eni u naziv civitas( u prvoj polovini X.st.izabirati članove ma#istrata i všiti nadzor nad nji-ovim radom !redovni poslovi" ?. vije*nici.a isto tako izdašni izvor pri-oda( pored suca kao nosioca sudske vlasti javljaju se još i stari suci.. samostani. bili su villa.dekreta iz . u 2a#rebu rješavaju 8albe protiv preduda #radsko# suca.ta ovisnost se očitovala samo u kaznenim procesima jer je kazneni postupak bio #lavni instrument prisile na priznavanju dr8avne vlasti.#.-X..st.sporovi s njima rješavali su se pred #radskim sucem i po #radskom pravu( dru#a od osnovni.. ovlaštena je vršiti izbore svo# suca.. bratovštine( poznata je institucija nsaljedno# zakupa .sudaca ali nisu mo#li u8ivati u #radu nikakve pravno zajamčene prednosti..zraz kojim su se nazivali #radovi u toku X..karakteristika #radova u X.osnovna..pone#dje je izbor morao potvrditi kralj( bitna značajka #radski. mani&estirala se u pravu na u8ivanje imuniteta.st.. kralj je po prvi puta razlikovao takve svoje #radove kojima je on podijelio privile#ij i takve kojima je podijelio znatno ve*i i širi privile#ij-nakon &ormiranja staleške skupštine tj. oppidum...+.ona nije ostala sva#dje jednstveno tijelo.+.st. libera villa. očitovala se u postavci da su #ra7ani slobode osobe te da su svi #ra7ani jednaki pred sudom( prava nobila nisu va8ila na #radskom teritoriju( mo*ni vlastelini mo#li su posjedovati ku*u i zemljište unutar #rada odnosno na području jurisdikcije #radski. vije*nici. stajao je na čelu #radske uprave i sudstva #radski sudac. prise8nici i zajednica #ra7ana( stari suci.X.st. a ne#dje načelnik. :ješavati sve probleme koje zatra8i sudac i ostali članovi ma#istrata !izvanredne"( u periodu poslije donošenja kraljevski.karakteristika #radova u X... a i najva8nija..oni imaju samo u nekim #radovima izvjesnu &unkciju !npr..prava bila je u nezavisnosti od kraljevske 8upanije i vlastelinovo# suda( ipak.. počelo je razlikovanje me7u #radovima na način da su viši ran# imali oni #radovi koji su bili povlašteni slati svoje izaslanike na zasjedanje sabora.+..st.slobodni kraljevski #radovi.ne#dje su svi #ra7ani izabirali me7u sobom izme7u L/ do >// #ra7ana koji su onda vršili slijede*e poslove0 >.+. joše NF predstavljaju #radsko vije*e ili ma#istrat.+. sabora u X+. prise8nici u X.ban 8upan ili bilo koji dru#i kraljev &unkcioner ne mo8e vršiti akte vlati na teritoriju #rada što je začilo da #ra7ani imaju pravo na vlastite or#ane vlasti( 2a#rebački 4radec u8ivao je još jedno posebno pravo0 autonomiju što znači pravo re#ulirati svoje unutrašnje odnose uprave i sudstva te pravneodnose #ra7ana po svojoj volji( u periodu do X+. u toku X.st.+..

on je mo#ao presuditi u svakom procesu i protiv svakom.. a u nekim #radovima vršilo je i izbor 8upnika od ostali..davanja obveze #rada sastojale su se od novčano# davanja !census re#ius. je su ve* u toku X. a poslije #radski sudac s istim ovlaštenjima kao za#rebači sudac Primjeri osnovanih gradova. zastupanje interesa #ra7ana" te donosilo razn odredbe obavezne za sve #ra7ane i one koji borave u #radu. collecta" koje je bilo odre7eno ili u paušalnom iznosu ili u iznosu po jednoj porti#radska uprava dijelila je paušalni iznos me7u svoje #ra7ane i dru#e stanovnike prema imovnoj snazi !u#l.#. &inancijski". 9artina.#. #radski sudac je vodio izbore.L<. a protiv nje#ove presude bila je dozvoljena 8alba na zajednicu stari.a ako stranka nije bia zadovoljna ni s tom presudom.za#rebački biskup je osnovao više #radova0 >?==.st. nji-ove varoši postale sastavni dio teritorija kojima su vladali velikaši !'aboni*i" ili susjedna vlastela Aki*a i 3ipovca( u +ukovaru je sudio #radski sudac u civilnim procesima.me7u onim sucima koji su imali šira ovlaštenja bio je svakako za#rebački sudac. Nova Qazma..poslova !rješavanje po prijedlozima. vojni. tako7er sudio kaštelan. %erna i $ri8evciG" Primjeri gradova. . a kasnije se dan pla*anja mijenjao&ormalni temelj pla*anju to# poreza smatrala se obaveza davati naknadu za dodijeljenu slobodu i kraljevu zaštitu( neki #radovi su posebno pla*ali porez za dodijeljenu zemlju. ali samo po najstarije privile#iju iz >?/I. X. obavljao poslove koje su mu povjerili #ra7ani te se brinuo za izvršenje odluka ma#istrataD #radsko# vije*a 4radsko vije*e je sastavljeno od #radsko# suca i ve*inom od šest do dvanaest prise8nika ili vije*nika( #radsko vije*e ili ma#istrat je vršilo poslove koje mu je dr8ava prepustila !sudski.st.+.prema kasnijem iz >??/. u tom slučaju #ra7ani pla*aju „po porti !dvornom mjestu" bez obzira koliko ima selišta unutar jedne porte( dan pla*anja je isprva bla#dan Sv.#. +u#rovec( 2a#rebački kaptol0 . Novi 2a#reb. oslobo7enje od neki..#. treba posebno na#lasiti pravo iseljenja i useljenja. a u kaznenim sudio je zajedno s kaštelanom utvrde( u %erni je sudsku vlast vršio de&ensor koje# je birao sam kralj( u $rapini je sudio kaštelan krapinske utvrde( u $oprivnci je do privile#ija iz >. zatim je vršilo poslove administracije #radaski.sudaca i vije*nika. mo#a se 8aliti kralju( kri8evački sudac je tako7er sudio u svim sporovima kao i za#rebački( vara8dinski sudac mo#ao je suditi kao i za#rebački. pravo raspola#anja imovinom za 8ivota i za slučaj smrti čuvaju*i u principu jurisdikciju #radsko# sudišta.. samoborski i jastrebarski suci sudili su sami ali ne zadu#o.. pravo dr8ati sajam. po zemljišnom ili ku*nom posjedu".>=/L.#. dao objavljivati naredbe kralja i dru#i&unkcionera. a ako je porez utvr7en po portama. u sporovima izme7u +ara8dinaca i stranaca sudili su zajednički #radski sudac i sudac 8upanije( petrinjski.prava koje su #ra7ani u8ivali ve* u toku X.. pravo sje*i šumu ili loviti.a neki za podijeljeno im sajmišno pravo !pr.

kmetovi 'lavonija #$$%st% i prva polovina #&$%st% 1.tako je razvoj ti.vanovci0 #rad Qiče u 1uropolju $ugrove"0 #ra7ani biraju svo# načelnika koji sudi zajedno sa „starcima #rada u #ra7anskim sporovima.. servijenti kralja i knezova druga polovina #&$%st% i #&%st% . #ra7ani +.. Apatovina.st. a neki su čak postali i sela !%erna" 3. velikaši na čelu s kraljem #.privile#irane zajendnice #ra7ana Nova +es. ni8i crkveni dostojanstvenici" 3.( oni #radovi koji su bili u sudovanju vezani uz 8upaniju ili kastelanat ve*inom su ostali nerazvijeni.tr#ovišta početkom X+. slobodnjaci +.slobodni.. vlastelini na čelu s kraljem i -erce#om #.#radova i doveo do razlikovanja kraljevski. kra7e i pale8a. Društvena struktura Hrvatska #$$%st% i prva polovina #&$%st% 1. kraljevi servijenti kao novi povlašteni sloj 3.( .. knezovi #. kastrenzi. razbojstva. poluslobodnjaci !joba#ijoni. a u kaznenim procesima koji nastaju zbo# ubojstva. ranjavanja i tučnjave za vrijeme sajmišno# dana sudili su zajedno s vu#rovečkim kaštelanom( #ra7ani su mo#li svake nedjelje odr8avati svečani tr# bez obveze na pla*anje bilo kakvo# tributa( #rašani su se smjeli slobodno iseliti i raspola#ati svojom imovinom ( obveze #ra7ana su se sastojale i u pla*anju #odišnje# tributa od triju maraka. davanju darova tri outa #odišnje u naravi u korist biskupa i „darova u korist vu#revačko# kaštelana 4radovi koje su osnivali vlastelini i 1emplari nisu se razvili u značajne političke &aktore jer su bili čvrsto vezani uz vlastelina i nje#ov nadzor te bili osnovani na mjestima #dje su vlastelini 8eljeli razviti obrt i tr#ovinu ali #dje nisu bili osi#urani uvjeti da se ovi razviju Svi #radovi koje su osnivali kraljevi tako7er nisu postali razvojm značajni &aktori u podjeli dr8avne vlasti.#radova i poveljni. servi 1.. nobili !baroni. kmetovi" druga polovina #&$%st% i #&%st% .

kmetovi" . poluslobodnjaci !jo#abijoni utvrda. castrenzi. slobodnjaci +..3. servi .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful