www.BesplatniSeminarskiRadovi.

com
1.UVOD Godina poetka (1914.) Prvog svjetskog rata !nak je !avr"nice moderne #rvatskoj

knji$evnosti. %mro je &.G. 'ato". (r go ra!do)lje #rvatske knji$evnosti (od 19*9. do 19+*.) o)ilje$eno je pjesnikom novi# o)!ora, -inom %jevi.em. Spona i!me/ 'ato"eve i %jevi.eve poe!ije je, svakako, &nt n Branko 0imi.. 1aetnik je i najva$niji predstavnik ekspresioni!ma. 1alagao se je !a nove ra!vojne p teve i s#va.anja. %mjetnost je vidio kao 2najinte!ivniji do$ivljaj svijeta koji se re3lektira kro! mjetnika.4 (&.B.0imi.) Poistovijetio je mjetnost s d #ovnim, nadnaravnim, mistinim ovjekom. -ra$io je s "tin i sr$ ovjeka i d )lji smisao lj dskog $ivota. Ro/en je 5ercegovini, a de3inirao se kao pjesnik 1agre) . -ema 5ercegovine, dr gom odnosno pej!a$a, )ila je va$na !a pjesnika, poetnika. 6a ekspresij 0imi. je pre"ao

ra!do)lj stvarala"tva. 7dili sela s prostavio se grad 1agre). S ko) d #a (koji je $ilav) i tijela (koje propada), spo!naja vlastitog nestajanja, as3alt 1agre)a, )ol, nemir i stra# !roci s 0imi.eve preo)ra!)e. -ipino s ekspresionistiki. % tom ra!do)lj 0imi. je napisao jedinstven !)irk 2Preo)ra$enja4. 2(otle je )io nepo!nat takav d #ovni !anos, !)iljski krajolik kao projekcija njegova n tra"njeg )i.a o)lik sti#ova i gra3ikom i!gled pjesama.41819 (va s motiva temeljna poe!iji: motiv lj )avi (kao sinonim !a $ivot i poetak $ivota) i motiv smrti (kao sinonim !a kraj i svr"etak $ivota). &tipine motive nosi nakon 19*;. godine, kada stvara cikl se sa socijalnom tematikom. % njima iska! je svoj ) nt i nemo.an revolt protiv svega "to ovjek onemog .ava da se i!ra!i i "to ga sp tava. Pose)no je i!ra$en motiv s ko)a d #a i tijela i vidljivo je a to)iogra3ski. 2. IVOT ANTUNA BRANKA IMIA &. B. 0imi. ro/en je 1<.1;.1<9<. godine (rinovcima 5ercegovini. =ivotni p t &. B. kojem, ! 5ercegovini i 1agre) dva speci3inom

0imi.a ide od (rinovca, preko 0irokog Brijega, 'ostara i >inkovaca do 1agre)a kra.a i!)ivanja Beograd i ( )rovnik , $ivi do smrti. (rinovci s mjesta koja s kao pjesnik.

tjecala na rad pjesnika 0imi.a. % prvom se rodio, a dr gom se de3inirao

1819

Pand$i.?@eke!, @nji$evnost 4, 1;4. strana

0kolovao se rodnom mjest , 0irokom Brijeg , 'ostar , >inkovcima i 1agre) . Posljednji, osmi, ra!red nije polo$io, kao ni !avr"ni ispit: ravnateljstvo (onjogradske gimna!ije 1agre) nije dop "talo, ! "kolovanje, istodo)no i!davanje knji$evnog lista. Anemog .en "kolovanj B posvetio se samo knji$evnom rad . =ivio je vrlo te"ko i siroma"no. Sve je $rtvovao !a knji$evnost. =ivio je vrijeme nijemog 3ilma, agonije & stro garske monar#ije, )alkanski# ratova, prvog svjetskog rata, okto)arskee revol cije i poetka kraljevsko?vidovdanske C goslavije. 6jegov kratak $ivotni p t poeo je nestajati 19*D. god. @ada se prvi p t ra!)olio, a potp no nestao !agre)akom 1elenom )rije# *.+..19*+. godine. -ra$io je vi"i i d )lji smisao $ivota. 6osio je se)i s ko)e, pro)leme i aps rd s vremenog ovjeka. Pitanja koja je esto postavljao, istodo)no s odgovori. 6jegova je " tnja glasna. Bio je vjernik )e! vjere s traginom vi!ijom svijeta. Bio je dijete svoga vremena, ali ne njegov ro). 6osio je okove, ali se s njima nije mirio. Pro"ao je te$ak $ivotni p t, a nije klon o. Padao je i di!ao se. Bio je ponosan i spravan, do kraja. Postigao je, )e! nasljedstva i pomo.i, !avidno o)ra!ovanje. Strogo je s dio samome se)i. 7ako je imao !ore knji$evnosti i!ra$avao je samostalnost svog d #a. 7mao je pjesnik imaginacij , misaon preci!nost koja ga je !digla na prijestolje #rvatski# pjesnika. 6jegov nemo.ni 3i!iki organi!am )io je savr"eni stvaralaki la)oratorij. 6osio je prokletstvo tijela i! siroma"tva i jedno vi"e prokletstvo od kojeg je )io s /en i na koje se svjesno predao: prokletstvo stvaranja.. A &. B. 0imi. napisan je prilian )roj eseja, lanaka i napisa, od (o)ri"e Eesari.a preko Gorana @ovai.a do danas. Eesari. je napisao neponovljiv portret pjesnika naglasiv"i !ajednike o!nake i sklad njegove linosti i djela. 20imi. je volio jednostavnost. -o se vidi njegovom stil , ali to se oitovalo i so)i kojoj je stanovao.4*8*9 (C re @a"telan). 7!nad 23ormalne, te#nike novosti4 0imi.eve poe!ije, Eesari. istie njen $ivotn snag , 2nova osje.anja i teme4 kojima je o)ogatio na" lirik . 6e pripadaj .i ni jednom odre/enom pokret , ni jednom program (iako je na poetk )io ekspresionista), ne tra$e.i od mjetnosti ni"ta dr go nego da ) de mjetnost, &nt n Branko 0imi. je jedinstvena pjesnika pojava na"oj knji$evnosti. Astao je sam svoj program, sen!i)ilan i osjetljiv: kro! njegov se linost odra$avao $ivot s kojim se on poistovjetio, preo)ra$avaj .i ga i mijenjaj .i, tra$e.i smisao postojanja. njem , ekspresijom, neki vi"i i d )lji )olnici !a t )erk lo!ne na

*8*9

Pet stolje.a #rvatske knji$evnosti 99, &.B. 0imi., Pjesme i pro!a, <. strana

D.KNJIEVNI RAD ANTUNA BRANKA IMIA &. B. 0imi. je kji$evnosti "ao kao etrnaestogodi"njak: )io je enik tre.eg ra!reda ni$e gimna!ije 0irokom Brijeg . -ada on pi"e i o)javlj je pjesme. @ao kojima svakako 2nije imao dlake na je!ik 4. mjetnost inspiriran petnaestogodi"njak o)javlj je i prve 3eljtone. >e. sa sedamnaest god. 0imi. ! pjesme i 3eljtone o)javlj je kritine tekstove -ri godine poslije 'ato"eve smrti javio se vlastitim knji$evnim asopisom 2>ijavica4 kojem otvoreno ist pa protiv dotada"nje tradicije i tra$i nov 2>ijavici4, tako je radikalnost prenio i asopis 2C ri"4. kojima je ekspresionistikim pokretom njemakoj knji$evnosti. @ako je )io radikalsn 7!vanredno svjedoanstvo ne!adovoljstva, radikalnosti i 3 rio!nosti s lanci

mladi 0imi. i!ra!io negativan kritiki stav prema poe!ije >idri.a i 6a!ora, prema ranoj pro!i 7ve &ndri.a (2FG Ponto4) i ranoj poe!iji @rle$e (2Pan4). Svoj asopis 2@nji$evnik4 poinje i!davati 19*4. Po njegovom mi"ljenj mjetnost predstavlja najinte!ivniji do$ivljaj svijeta koji se ostvar je kro! samog mjetnika: onako kako mjetnik vidi i do$ivljava svijet. -o !nai da mjetnost te$i samo da ) de mjetnost, ni !a im dr gim. 2%mjetnost je ekspresija mjetnikovi# osje.anja, ovaplo.enja mjetnikove n tra"njosti !v cima, )ojama, linijama, ili rijeima, stoga ekspresiji.43[3]('.0icel) 0imi. do$ivljava i s#va.a mjetnost kao reali!acij neeg tipino lj dskog, kao jedan pose)an n tarnji do$ivljaj svega onoga "to je ve!ano ! ovjeka i njegov $ivot, ! svijet koji je li"en svega "to je i!mi"ljeno, nestvarno ili )analno. An tra$i )it, s "tin ovjeka i svijeta, odnosno d )lji i vi"i smisao $ivota i ovjekovog postojanja. Sim)olinost je nala!io rijeima. Ejelok pn njegov poe!ij mnogi s kritiari i lj )itelji dijelili na dvije, tri, etiri... 3a!e. 7stakn la )i# najva$nije pjesnikove preok pacije koje s s vremenom dovodile do promjene tema pjesama, odnosno samog stra#a koji je tijekom godina prerastao potp no mirenje. Prva )i 3a!a o) #va.ala djela, odnosno !)irke pjesama koje s i!dane do 191H. god. Ane s stvarni poka!atelji 3ormiranja mladog pjesnika. -o je poe!ija iste impresije, deskriptivna, pisan ave!anim sti#om i tematski odre/ena pej!a$em. %glavnom ti s sti#ovi pod tjecajem 'ato"a i ne donose ni"ta novo. % t 3a! pripadaj t!v. 2Rane pjesme4.
D8D9

Pet stolje.a #rvatske knji$evnosti 99, &.B. 0imi., Pjesme 7 pro!a, <. strana

S sret s gradom te s ko) idile prirode sa svijetom stroja, r)ane sredina, dovodi do preokreta pjesnik . -o je ponajvi"e i!ra$eno !)og )olesti koj je pjesnik osjetio se)i. -ada dola!i potre)a !a novom 3ormom, !a slo)odnim i neve!anim sti#om i !a prijela!om sa impresije na ekspresij . >jeno neki grad kro! moj $ivot vjeno tramvaj koji pjeva mjesto "eva vjeno " mor jednog kamenog tijela ..... An je sa mnom sa mnom vjeno 7 moje misli pada (2Grad4) 6a tom golom as3alt grada pro) dio je t siroma"tva. An la!i d )in , samljenost, okr tnost, oaj !)og sla)ljenja tijela i pitanja koja se kre. od crn i velik kao smrt.

vlastite tra me i opsesije:

do$ivljaja lj )ava i osje.aja pris tnosti smrti, do s ko)a d #a i tijela, do stvaranj mrani# snova stvarnoga $ivota i njegova poistovje.ivanja s tim $ivotom. 0imi.ev do$ivljaj svijeta i $ivota !apoinje i !avr"ava pravo na spo!naji vlastitog nestajanja. Cavlja se s ko) nestajanja tijela, ali ne i d "e. % tom s ko) nastaj , lj )av i smrt kao osnovni motivi lirike, jer se kro! ji# ostvar je poetak i svr"etak $ivota. Ij )av je sinonim !a $ivot i t je pjesnik spio dati svoj najja ekspresij , najja poetsk snag . (r ga opsesija njegova $ivota i stvarala"tva je smrt, koj do$ivljava kao ne"to normalno. Adnosno kao "to postoji $ivot, tako jednostavno postoji smrt. -oj, dr goj 3a! pripada 2najva$nija pjesnika knjiga ovostoljetne #rvatske knji$evnost4 ? 2Preo)ra$enja4. Posljednja 3a!a stvarala"tva &.B. 0imi.a ve!ana je !a cikl se pjesama 2A siromasima4 i 2A tijel 4. >a$na je i!ra!ito socijalna tema kojoj progovara o )ijedi i siromasima jer je njima prona"ao ne"to srodno samom se)i: d )in neeg "to se ne da do kraja otpjevati i )a"

!ato privlai pjesnika. A)a cikl sa s a to)iogra3ska i me/ so)no se nadop njavaj i isprepli. . 6emo.an revolt pred prola$enjem vremena, koje je on s#vatio kao nepravd smisl , prenio je 0imi. siromasima ime je d )oko prodro socijaln pro)lematik svog vremena. najvi"em teme o tijel , prije svega o vlastitom tijel i na cikl s pjesama o

Siromasi nestalno le)de i!me/ $ivota i smrti i svaki as mo$e da pritegne nevidljiv teg smrti. Svaki as mog da prije/ me/ i odma# ) d smrti: naj)li$oj )li!ini. (2Siromasi4) 6estajanje tijela siroma#a, osje.anje tog tijela kao tereta je do$ivljaj socijalne nepravde, jednako kao "to je i 0imi.eva tragina spo!naja da m tijelo polagano nestaje iako d # ostaje !drav. %kratko reeno, 0imi. je pjesnik !emaljske i !vje!dane perspektive, odnosno tematski je ve!an ! pej!a$, socijaln nepravd , tijelo (ono opipljivo), ali i ! lj )av, smrt, $ivot (ono neopipljivo). 1)og toga je svestran stvaraoc koji otkriva ne jne i nevidljive, a vijek pris tne dimen!ije stvarnosti. Pjesnik 0imi. koristio se svim lima i sredstvima svog vremena te je mije"ao stvarala"tvo ra!liite vrste mjetnosti. -ako on emotivno i misaono la!i slikarstva i o novim tedencijama mjetnosti (2Slikarstvo svijet i svoje

pro)lematik slikarstva i likovni# mjetnosti. Pi"e i nekoliko teorijski i kritiki# osvrta o nas4, 2'e"trovi.evo kiparstvo4, 2Iikovne mjetnosti4, 2Slikarstvo i geometrija4, 2A slikarstv 4). 2(a slikarstvo ne tre)a (i ne mo$e !apravo )iti) isto imitativno (prema prirodi), mo$e posl $iti kao neki doka! pored)a s dr gim mjetnostima od koji# nitko ne tra$i to "to ve.ina tra$i od slikarstva.. Primjer je pjesni"tvo i jo" jasniji, vjerljiviji, m !ika, kojoj nikom i ne pada na pamet ka)aret na tra$iti !v kove i! prirode. @o )i se s dio pore.i vrijednost jednoj m !ici, jer on te !v kove nije o ni glas lj di ili $ivotinja, ni " m vjetra ili vode. (-a imitacija,

primjer, mo$e da posl $i samo !a nasmijavanje lj di..... 1ato tre)a da svaka mjetnost reali!ira ono "to nje!inim sredstvima naj)olje odgovara. Pored svega toga da sve "to vrijedi !a jedn s sve mjetnosti mjetnost ne mora vrijediti i !a dr g , ipak )itnosti jedno...4 (2@onstr ktivno slikarstvo4) slikarstv i poe!iji. @ritika pro!a je pratnja njegova pjesnikog

-e rasprave predstavljaj naj)olje stranice njegove kritike pro!e i na"e likovne kritike. Atkrivao je !ajedniko ra!voja (dosljedan je se)i pjesnik ), komentar stvaranja pjesme (2-e#nika pjesme4, 2>idri.evi sti#ovi4, 2'ato"4, 2%mjetnik i 3ilolog4, 2= rnali!am4). -i komentari i kritike imaj o)jektivn teorijsk i misaon vrijednost, predvi/aj )itna pitanja knji$evnosti i mjetnikog stvarala"tva. @ao i poe!iji, i kritici &. B. 0imi. !nai itav jedan pokret, vrlo samljen, ali ne i )e!naajan. Pi" .i o dr gima stvarao je vlastiti stav. @ako )i# napravila jedan kratki re!ime 0imi.evog stvarala"tva istakn t . jedn injenic . 0imi.eve pjesme nis o)javljene !a vrijeme njegova kratkog $ivota (i! !etak 2Preo)ra$enja4), tek dvanaest godina i!a pjesnikova $ivota. -o s 2Siromasi4. Bio je i vrsni kritiar, koji je svoje mi"ljenje i!nosio kratko !)irke: 27!a)rane vlastitim asopisima pjesme4, 2Sa)rana djela 7,77,774 i 2Sa)rana djela 7,774, odnosno 2Pjesme o tijel 4 i 2>ijavica4 i 2C ri"4, te kasnije asopis 2@nji$evnik4. Svoje 2poglede4 na dr ge mjetnosti i!ra!io je djel 2A likovnoj mjetnosti4, i dr gima. A se)i je ponajvi"e napisao 2(nevnik 4 i svoj intim prika!ao naj inkovitije je 2iscrtao4 2@ji$evnoj ostav"tini4. 7pak, 0imi., koliko god nosio !)irci samoga se)e pro! , eseje, lanke i mnogo)rojne kritike, idej stvarala"tva i $ivota sti#ovima svi# svoji# pjesama, naroito istakn to 2Preo)ra$enja4 ve. prvom i osnovnom pjesmom 0imi.eve poe!ije. Pjesnici s J /enje svijet oni id !emljom i nji#ove oi velike i nijeme rast pored stvari 6asloniv"i #o na . tanje "to i# okr $ je i m i pjesnici s vjeno treptanje svijet (2Pjesnici4)

'oto cjelok pne 0imi.eve poe!ije je pjesniko stvarala"tvo i loga pjesnikog stvaranja. -ako i ova pjesma govori o lo!i pjesnika, to je tako!vana 2ars poetika4. Pjesnicima je osnovni poticaj !a stvaranje /enje, oni se de svem oko se)e kako )i im se nada#n la d "a. -o /enje se pretvara gledanje, a pjesnicima i " tnja govori, oni j ono "to se ne je, oni vide ono "to se ne vidi. 0imi. prika! je pjesmom 2Pjesnici4 slik svijeta kako je vidi pjesnik. 2Pjesnici s vjeno treptanje svijet 4. %pravo taj posljednji sti# prika! je 0imi.ev nemir koji m ne dop "ta da mir je, ve. da i!ra!i svoj do$ivljaj svijeta kro! pjesm . 2'isao &. B. 0imi.a, njegova (knji$evna, likovna, mjetnika) poetika i!vire i! pjesnike vi!ije svijeta i nije s njome s ko) . An je totalni pjesnik. 7sti oganj ra!gorijeva se njegovim krikovima, rijeima, reenicama. >jeno treptanje.44849('. 0icel) 4. LJUBAV U POEZIJI ANTUNA BRANKA IMIA 21gasn li smo $ t lamp Plavi pla"t je pao oko tvoga tijela >ani " me o)laci i sta)la >ani lete )ijela te"ka krila 'oje tijelo ispr $eno podno tvoji# nog 'oje r ke svijaj se $ de mole (raga, neka tvoje te"ke kose kro! no. !avijore, !avijore @ro! no. @ose moje drage d )oko " more kao more4 (2Ij )av4) Fros ili lj )av pokre.e svijet, stvara ga. An ili ona je d #ovna vrijednost svakom )i. . 7ako je 0imi. mo$da ak vi"e misaon pjesnik, nego emocionalan, emocije ga g raj
4849

Pet stolje.a #rvatske knji$evnosti 99, &.B. 0imi., Pjesme i pro!e, <. strana

naprijed

$ivot. 7, mo$e on $ivot na!vati i lj )av i do$ivljaj, ali

pjesmama kakva je ova

osje.a se $elja !a $ivotom. An mo$e )iti nje$an i lijep i slatkorjeiv, ali najvi"e je istinit. Ij )avna tematika 0imi.a je vrlo intimna i malo koji pjesnik )i o)javio ne"to tako prisno kao "to s do$ivljaji i osje.aji. Apjevani s jednostavno, )e! vijanja, jasno i lijepo. Ij )av, kao jedna od dvije najve.e 0imi.eve opsesije ima ra!liite st pnjeve: od potp ne jaine i strasti, pa sve do sti#ova gdje $elje, e$nje i $ dnje poprimaj apstraktne 3orme. % sti#ovima gdje je, dakle, lj )av degradirana osje.ajima pjesnika, najsna$nije s , najsim)olinije i jednostavno najvi"e s 0imi.evske. Ana (lj )av) je sim)ol !a $ivot, !a proticanje krvi $ilama, !a osje.anje mirisa, !a gledanje )oja i svi# dr gi# $ivotni# str janja. Ba" je mistina i n tar ovjeka nei!)je$no jaka. -akav je i 0imi., dosljedan samom se)i i svojim nedirn tim osje.ajima. Rijetko koji pjesnik mo$e tako sna$no $eljeti $ivjeti, kao "to $ele ovjekovljeni sti#ovi 0imi.eve strasti. @ako je !)irka pjesama 2Preo)ra$enja4 posve.ena djevojci -atjani 'arini. !aklj jem da s ovi predivni i pomalo neo)ini sti#ovi istiniti, )e! imalo la$i i i!okretanja stvarnosti kako )i nastala do)ra pjesma, odnosno, slo$ne i lijepe rime. 'ir pri odlask , lj )av ini $alost. 0to .e )iti kada se vratiK An je voli, strasno i jako jer mo$e !aviriti prika!ati njen d " . &li, "to se doga/a pri povratk K 6ekakva iskra nevjerice se mo$e pjesnikovim oima. Jini m se da ga ona vi"e ne voli, mo$da voli nekoga dr gog i

njem je svoje crvene sne predala. Asje.aji .e ostati stalna preok pacija pjesnika jer i# oni i!nose pjesmom. 0imi. je tome jednostavan i jasan, )e! okoli"anja i i!vrtanja rijei, na "to kra.i nain, spio je i!ra!iti, par sti#ova, vrlo kompliciran pro)lem. Sti#ovi nis okovani rimom, iako s i!ra!ito ritmini. % poetk pjesme je )r!ani ritam, a "to se priica )li$i kraj to s osje.aji sve jai, srce sve vi"e k ca, ali ritam nekako sla)i. Pjesnik je koristio tek jedan ili dva interp nkcijska !naka pjesmama. -ime je poka!ivao kakvim nei!vjesnostima ostaje i takvim o!rajima ostavlja i nas. 6eo)ino jednostavno je opjevao snag lj )avi, lj )omore, stvarni# ekspresija, pokren ti# od oso)e koja je voljena. 5. SMRT U POEZIJI ANTUNA BRANKA IMIA @ao "to lj )av, sinonim !a $ivot, predstavlja jedn opsesij pjesnikov , smret je postala dr gom njegovom preok pacijom.0imi. j do$ivljava normalno, sasvim lj dskom. An jednostavno pjeva o smrti, ali ne rje"ava pro)lem smrti. -akav stav je vjerojatno nastao !)og )olesti koj je pjesnik nosio se)i i s#vatio je da smrt nije ovjekovoj mo.i.. 7ako se pjesnik miri sa svojim stanjem i pi"e pjesme pop t:

2 Smrt nije i!van mene. Ana je meni od najprvog poetka: sa mnom raste svakom as Cednog dana ja !astanem a ona raste dalje meni dok me cijelog ne proraste i stigne na r ) mene. 'oj svr"etak njen pravi je poetak: kad kralj je dalje sama4 (2Smrt i ja4) % pojedinim sti#ovima neki# dr gi# pjesama mo$e se prona.i molitva Bog da ga spasi. 7, pjesnikovo je tijelo ponekad !adr#talo sjetiv"i se smrti (kraj svega). 7mao je jedn sre. , stra# je !nao i!ra!iti. 0imi. je takvim pjesmama #tio smrt istakn ti, podsjetiti da ona eka svakog od nas, pa i njega. Jovjek, koji je smrtnik mora sk piti toliko snage $ivot da )i doekao svoj smrt s nekom ideologijom, smislom i pri#vatio svoj s d)in koja .e sig rno !avr"iti smr. . 6aj)olje to i!ra$ava sti# : 27 smrt .e )iti sasma ne"to lj dsko4 (2Smrt4) (o teme nestajanja, smrti, propadanja tijela doveo je 0imi.a, ne samo )olest, ve. i dola!ak i! prirode jedino crnilo r)an sredin . 5ercegovina je )ila poetak $ivota, a 1agre) kraj $ivota i krajolik koje i!a!iva pitanje eg!istencije ovjeka.

Smrt je jednostavno opisana 0imi.evim pjesmama kao kraj i svr"etak $ivota. %mro je mlad, s jedva navr"eni# *H godina, podlegao je t )erk lo!i. Bio je jedna od naj)istriji# inteligencija 5rvatske. 6ije se )ojao smrti. 6. ZAKLJU AK 2%mjetnost je ekspresija mjetnikovi# osje.aja.4 (&.B.0imi.) Cedinstvenim pogledima na knji$evnost &nt n Branko 0imi. !aetnik je ekspresioni!ma #rvatskoj knji$evnosti. 6jegova je rije napisana odl no, je!grovito i ra!govijetno. J do,

koje otkriva knji$evni rad &. B. 0imi.a, ne samo poe!ija, ve. i iskrena kritika i pro!a i 3eljtoni pisani, mo$da, s jo" vi"e osje.aja i do$ivljaja samog stvaraoca, jednostavno okre. list slo$eni# misaoni# rima, lirski# tema, pretjerivanja, ka najnovijem i!ra$avanj . 7ako je 0imi. govorio i pisao o temama koje s o)ra/ivali i dr gi, revol cija se knji$evnosti naoigled isticala. 6ovo je sve osim tematike. Sagradio je temelje avangardne poe!ije i !)og toga je i! !etno va$an !a vrijeme i knji$evnike nakon njega. 'nogi s na"li sna$n ekspresij koja 2g ra4 0imi. ne"to !a svoj d " . 6eki lj )av, neki smrt, neki 2neokovani4 sti#, neki i!ostavljanje intrp nkcija, a neki t stvaranje. Astao je me/ nama kro! pjesme koje $ive !a ime pjesnika te isti $ dnj koj 0imi. tijekom svog okolini i njega. Ane 2trep. 4 svojom trajno".

$ivota nije imao, ali joj se nadao. Stvaraj .i !)irk 2Preo)ra$enja4 pjesme s m )ile toi"te i nain mirenja, ne samo s )ole". , nego i s negativnim povijesnim !)ivanjima vremen kojem je $ivio.

&nt n Branko 0imi. nije mogao )irati i!me/ )olesti i !dravlja, i!me/ siroma"tva i )ogatstva, ali je i!a)rao najve.e vrijednosti koje je mogao pon diti lj dima B svoja djela: pjesme, pro! , 3eljtone... -ako je, iako nasl j .i smrt, !a vijek dotakn o on rijetk iskr )esmrtnosti kojom jedan mjetnik vjeno $ivi.

!. POPIS LITERATURE 1. PF- S-AICFL& 5R>&-S@F @6C7=F>6AS-7 99, &6-%6 BR&6@A 07'7L, PCFS'F 7 PRA1&, '&-7E& 5R>&-S@& 1AR&, 1&GRFB, 19MD. *. '7RASI&> 07EFI, 5R>&-S@& @6C7=F>6AS-, 0@AIS@& @6C7G&, 1&GRFB, 19<*. D. -A'7SI&> S&BIC&@, AP&S@F A %>CFR&>&6C%, J&@&>S@7 S&BAR, SPI7-, 19HH. 4. @RF07'7R B&G7L, &6-%6 BR&6@A 07'7L B 7 6CFGA>& PRFABR&=F6C&, GI&S 7S-RF, 199+. +. >I&(A P&6(=7L B CAS7P @F@F1, @6C7=F>6AS- 4, PRAN7I 76-FR6&-7A6&I (.A.A., 1&GRFB, 199M.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com