BHAKTI-YOGA

U PRAKTINOJ PRIMJENI

Njegova Boanska Milost A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada

ISKCON
The International Society for Krishna Consciousness Meunarodno drutvo za svjesnost Krsne

nama om visnu-padaya krsna-presthaya bhu-tale crimate bhaktivedanta-svamin iti namine namas te sarasvate deve gaura-vani-pracarine nirvicesa-cunyavadi-paccatya-deca-tarine Odajem svoje ponizno potovanje Njegovoj Boanskoj Milosti A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupadu, koji je vrlo drag Gospodinu Krsni i koji je uzeo zatitu Njegovih lotosovih stopala. Nae ponizno potovanje upueno je tebi, o slugo Sarasvati Goswamija. Ti ljubazno propovijeda poruku Gospodina Caitanye i oslobaa zapadne zemlje koje su pune impersonalizma i nihilizma.

ii

SADRAJ Prvo poglavlje 8 Duhovni uitelj i uenik 9 11 13 17 19 24 28 29 30 etiri nedostatka uvjetovane due Proces stjecanja znanja Vanost sluanja Potreba za Guruom Odlike duhovnog uitelja Odlike uenika Parampara: Ueniko nasljee Ciksa i diksa gurui Inicijacija

Drugo poglavlje 33 Sadhana-bhakti: Prakticiranje svjesnosti Krsne 36 38 40 45 47 48 49 50 Najosnovnije pravilo Pawcaratrika-vidhi i Bhagavata-vidhi Pravila istoe Pjevanje Svetih Imena Deset uvreda Pawca-tattva maha-mantra Ekadaci Crimati Tulasi-devi

Tree poglavlje 52 Vedsko znanje 56 Vedska literatura

iii

etvrto poglavlje 61 Propovijedanje 64 73 79 81 Krsna, Christos, Christ Dvadeset i est pitanja koja se esto postavljaju bhaktama Roditelji i obitelj Mayavada filozofija

Peto poglavlje 84 Vedska filozofija 85 86 88 90 92 94 96 96 98 98 Tri aspekta Apsoluta Sanatana-dharma Karmiji, jwaniji, yogiji i bhakte Karma Jiva, duhovna dua Maya Tri odlike materijalne prirode Pet vrsti osloboenja Acintya-bhedabheda tattva Tri Krsnine energije

esto poglavlje 100 Gospodinovi bhakte 101 102 106 108 Tri klase bhakta Dvadeset i est odlika bhakte Vanost druenja sa bhaktarna Devet simptoma osobe u ekstatinoj ljubavi

iv

Sedmo poglavlje 112 Veliki duhovni uitelji 113 113 114 122 125 126 133 Narada Muni Crila Vyasadeva estorica Goswamija iz Vrndavane Crila Bhaktivinoda Thakura Crila Gaurakicora dasa Babaji Crila Bhaktisiddhanta Sarasvati Savreni duhovni uitelj: Njegova Boanska Milost A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada

Osmo poglavlje 139 Predano sluenje 140 141 142 143 145 146 147 149 151 Bhakti-yoga, kulminacija yoge Devet koraka bhakti-yoge Pet rasa ili osnovnih odnosa s Krsnom Devet procesa bhakti-yoge est osobina istog predanog sluenja est simptoma predaje est povoljnih odlika est nepovoljnih odlika Pobjeivanje uma

Deveto poglavlje 154 Vrhovni Gospodin, duhovni svijet i materijalna kreacija 155 158 159 Cri Krsna, izvorni oblik Boga Duhovni svijet Proces stvaranja

160 163 164 169

Koncept atoma i evolucija materijalnih elemenata Avatare Lila-avatare i druge inkarnacije Cri Caitanya Mahaprabhu, Zlatni Avatara

Deseto poglavlje 171 Vedska kultura 172 172 174 177 179 180 Definicija Hinduizma Varnacrama-dharma, vedski drutveni sustav ene u svjesnosti Krsne etiri yuge Svete rijeke Polubogovi

Jedanaesto poglavlje 182 ISKCON: Meunarodno drutvo za svjesnost Krsne 183 186 189 192 Osnivanje ISKCON-a Sedam ciljeva ISKCON-a ISKCON-ov slogan Organizacijska struktura

Epilog 194 Pokloni Njegove Boanske Milosti 195 197 198 199 199 201 201 Od Njegove Svetosti Jayadvaita Swamija Hare Krsna mantra Vedska knjinica transcendentalnog znanja Dijeljenje vedskog znanja Drutvo bhakta istoa je snaga Hramovi po svijetu

vi

202 203 204 205 205 206 207 209 209

Sluba za Boanstva Duhovna hrana Festivali transcendentalnog ivota Svaki grad i selo Nauka i umjetnost za proiena osjetila Idealni ivot u skladu sa Bogom i prirodom Krsnina milost u Indiji kole samospoznaje Zakljuak

Dodaci 212 219 Odabrani stihovi iz Bhagavad-gite Vaisnavski rjenik

vii

PRVO POGLAVLJE Duhovni uitelj i uenik

etiri nedostatka uvjetovane due to su Vede? Sanskritski verbalni korijen "veda" se moe razliito tumaiti, ali je svrha konano jedna. "Veda" znai "znanje." Svako znanje koje primite je veda, jer su uenja Veda izvorno znanje. U uvjetovanom stanju nae znanje je podlono mnogim nedostacima. Razlika izmeu uvjetovane due i osloboene due je u tome da uvjetovana dua ima etiri vrste nedostatka. Prvi nedostatak je da mora initi greke. Na primjer, Mahatma Gandhi je smatran vrlo velikom osobom, ali i on je poinio mnogo pogreaka. ak ga je u posljednjem razdoblju ivota upozorio njegov pomonik, Mahatma Gandhi, ne idi na skup u New Delhi. Imam neke prijatelje i uo sam da je ondje opasno. Ali on nije uo. Ustrajao je na odlasku i bio ubijen. ak i velike osobe kao Mahatma Gandhi, predsjednik Kennedy - ima ih toliko mnogo - ine greke. Grijeiti je ljudski. To je jedan nedostatak uvjetovane due. Drugi je nedostatak biti u iluziji. Iluzija znai prihvatiti neto to nije: maya. Maya znai ona to nije. Svatko prihvaa tijelo kao svoju osobnost. Ako te upitam to si ti, rei e, Ja sam gospodin. Ivan, Ja sam bogat ovjek, Ja sam ovo, Ja sam ono. To su sve oznake tijela. Ali ti nisi ovo tijelo. To je iluzija. Trei nedostatak je sklonost ka varanju. Svatko ima sklonost varati druge. lako je netko budala broj jedan, smatra se vrlo inteligentnim. Premda je ve istaknuto da je u iluziji i da grijei, on e teoretizirati, Ja mislim da je ovo to, to je to. Ali on ak ne zna niti svoju vlastitu poziciju. Pie knjige o filozofiji, iako ima nedostatke. To je njegova bolest, to je varanje. Na kraju, naa su osjetila nesavrena. Mi smo vrlo ponosni na svoje oi. esto e netko izazivati, Moe Ii mi pokazati Bo-

ga? Ali dali ima oi da vidi Boga? Nikada nee vidjeti ako nema oi. Ako iznenada soba postane mrana, ne moe vidjeti ak niti svoje ruke. Koju mo ima da bi vidio? Stoga ne moemo oekivati znanje (veda) sa tim nesavrenim osjetilima. Sa svim tim nedostacima u uvjetovanom ivotu, ne moemo nikome dati savreno znanje. Niti smo mi sami savreni. Zato prihvaamo Vede takvim kakve jesu. Cri Icopanisad Caitanya Mahaprabhu je nastavio: vedske izjave su samodostatne. Sve sto je ondje navedeno mora se prihvatiti. Ako tumaimo prema naoj vlastitoj imaginaciji, autoritet Veda se odmah gubi. Smisao Od etiri glavna tipa dokaza - direktnim opaanjem, hipotezom, povijesnim referencama i Vedama - vedski dokaz se prihvaa kao najbolji. Ako elimo tumaiti vedsku verziju, moramo zamisliti tumaenje u skladu s onim to elimo uiniti. Prije svega, postavimo takvo tumaenje kao pretpostavku iIi hipotezu. Ona kao takva u svari nije istinita i samo-dostatni dokaz je izgubljen. Crila Madhvacarya je komentirajui izjavu drcyate tu (Vedanta-sutra 2.1.6) navodio Bhavisya Puranu na sljedei nain: Rg Veda, Yajur Veda, Sama Veda, Atharva Veda, Mahabharata, Pawcaratra i izvorna Ramayana se sve smatraju vedskom literaturom. Purane (kao to je Brahma-vaivarta Purana, Naradiya Purana, Visnu Purana i Bhagavata Purana) su posebno namijenjene vaisnavama i takoer pripadaju vedskoj literaturi. Tako je sve to je navedeno unutar Purana, Mahabharate i Ramayane

10

samodostatno. Nema potrebe za tumaenjem. Bhagavad-gita je takoer u Mahabharati; stoga su sve izjave Bhagavad-gite samodostatne. Nema potrebe za tumaenjem i ako tumaimo, izgubljen je cijeli autoritet vedske literature. Cc. Madhya 6.137

Proces stjecanja znanja Vede nisu kompilacija ljudskog znanja. Vedsko znanje dolazi iz duhovnog svijeta, od Gospodina Krsne. Drugo ime za Vede je cruti. Cruti se odnosi na ono znanje koje se stjee sluanjem. To nije eksperimentalno znanje. Smatra se da je cruti kao majka. Mi dobivamo toliko mnogo znanja od nae majke. Na primjer, ako eli znati tko je tvoj otac, tko ti moe odgovoriti? Tvoja majka. Ako majka kae, Ovo je tvoj otac, to treba prihvatiti. Nije mogue eksperimentirati da se otkrije da li je on tvoj otac. Slino tome, ako eli znati neto izvan svog iskustva, izvan svog eksperimentalnog znanja, izvan aktivnosti osjetila, tada treba prihvatiti Vede. Eksperimentiranje ne dolazi u pitanje. Ono je ve bilo eksperimentirano. Ono je ve zakljueno. Verzija majke se treba prihvatiti kao istina. Nema drugog naina. Vede se smatraju majkom; a Brahma se naziva djedom, praocem, jer je on bio prvi koji je pouen vedskom. znanju. U poetku je prvo ivo bie bilo Brahma. On je primio ovo vedsko znanje i dao ga Naradi i drugim uenicima i sinovima, a oni su ga prenosili svojim uenicima. Na taj nain vedsko znanje silazi uenikim nasljeem. U Bhagavad-giti se takoer potvruje da se na taj nain shvaa vedsko znanje. Ako postoje eksperimentalne tenje dolazi se do istog zakljuka,

11

ali ba zbog utede vremena ovo znanje treba prihvatiti. Ako eli znati tko je tvoj otac i ako prihvati svoju majku kao autoritet, tada se sve to ona kae moe prihvatiti bez rasprave. Postoje tri vrste dokaza: pratyaksa, anumana i cabda. Pratyaksa znai neposredno. Neposredni dokaz nije vrlo dobar jer naa osjetila nisu savrena. Mi svaki dan vidimo sunce i ono nam se ini kao mali disk, ali je u stvari daleko, mnogo dalje od mnogih planeta. Od kakve je vrijednosti to vienje? Stoga moramo itati knjige; onda moemo saznati neto o suncu. Direktno iskustvom dakle, nije savreno. Tu je onda induktivno znanje: Moglo bi biti ovako, hipoteza. Na primjer, Darwinova teorija kae, Moglo bi biti ovako; moglo bi biti onako, ali to nije znanost. To je prijedlog koji takoer nije savren. Ali ako primite znanje iz autoritativnih izvora, ono je savreno. Ako primi vodi kroz program od autoriteta sa radio stanice, prihvaa ga. Ne porie ga, ne mora raditi eksperiment, zato to je primljen iz autoritativnog izvora. Vedsko znanje se zove cabda-pramana. Drugo ime je cruti. cruti znai da to znanje mora biti primljeno jednostavno sluanjem. Vede upuuju da moramo sluati od autoriteta kako bismo shvatili transcendentalno znanje. Transcendentalno znanje je znanje izvan univerzuma. Unutar ovog univerzuma je materijalno znanje, a izvan ovog univerzuma je transcendentalno znanje. Mi ak ne moemo ii do kraja univerzuma, kako bismo onda ili u duhovni svijet? Nemogue je stei potpuno znanje. Cri Icopanisad

12

Vanost sluanja Poetak svjesnosti Krsne i devocijske slube je sluanje, koje se na sanskrtu zove cravanam. Svim ljudima treba dati priliku da dou i da se pridrue devocijskom drutvu tako da mogu uti. To sluanje je vrlo vano za napredovanje u svjesnosti Krsne. Kada netko povee svoje ui sa sluanjem transcendentalne vibracije, moe brzo postati proien i ist u srcu. Gospodin Caitanya je potvrdio da je to sluanje vrlo vano. Ono isti srce zagaene due tako da ono brzo postaje kvalificirano da se moe ukljuiti u devocijsku slubu i razumjeti svjesnost Krsne. U Garuda Purani je izraen naglasak na sluanju. Tamo je reeno, Stanje uvjetovanog ivota u materijalnom svijetu je kao kod ovjeka koji lei bez svijesti, kojeg je ugrizla zmija. To je zato to se ta oba nesvjesna stanja mogu okonati zvukom mantre. Kada ovjeka ugrize zmija on ne umire odmah, ali prvo postaje nesvjestan i ostaje u komatoznom stanju. Svatko tko je u materijalnom svijetu takoer spava jer je u neznanju o svojoj pravoj osobnosti ili svojoj pravoj dunosti i svom odnosu sa Bogom. Tako materijalistiki ivot znai da je nekoga ugrizla zmija maya, iluzija te je stoga bez imalo svjesnosti Krsne skoro mrtav. Sada se takozvani mrtvac kojeg je ugrizla zmija moe oivjeti pjevanjem nekih mantri. Postoje vrsni pjevai tih mantri koji mogu izvesti taj podvig. Slino tome, netko se moe dovesti nazad u svjesnost Krsne iz mrtvog nesvjesnog stanja materijalnog ivota sluanjem maha-mantre: hare krsna hare krsna krsna krsna hare hare hare rama hare rama rama rama hare hare. U etvrtom pjevanju Crimad Bhagavatama, dvadest deveto poglavlje, stih 40, Cukadeva Gosvami navodi Maharaji Pariksitu vanost sluanja o zabavama Gospodina: Dragi moj kralju, treba ostati na mjestu gdje veliki acarye (sveti

13

uitelji) govore o transcendentalnim aktivnostima Gospodina i treba uti nektarsku rijeku koja tee s mjesecolikih lica takvih velikih osoba. Ako netko eljno nastavi sluati takve transcendentalne zvukove, onda e sigurno biti osloboen od sve materijalne gladi, ei, straha i jadikovanja, kao i od sve iluzije materijalnog postojanja. Cri Caitanya Mahaprabhu je takoer preporuio ovaj proces sluanja kao sredstvo samospoznaje u sadanjem dobu Kali. U ovom dobu je vrlo teko temeljito slijediti propisana naela i prouavati Vede, to je ranije preporueno. Meutim, ako netko uje zvuk koji vibriraju veliki bhakte i acarye, to mu samo moe dati olakanje od sve materijalne zagaenosti. Stoga je preporuka Caitanye Mahaprabhua da osoba mora jednostavno sluati od autoriteta koji su u stvari bhakte Gospodina. Sluanje od profesionalaca nee pomoi. Ako ujemo od onih koji su stvarno samospoznati, tada e nektarske rijeke, kao one koje teku na mjeseevoj planeti, tei u nae ui. To je metafora koja je koritena u prethodnom stihu. U Bhagavad-giti je izjavljeno da materijalistika osoba moe ostaviti svoje materijalne udnje samo ako postane situirana u svjesnosti Krsne. Dok netko ne razvije vii ukus nee moi ostaviti svoj nii ukus. U materijalnom svijetu svatko je ukljuen u iluzornim aktivnostima inferiorne energije, ali kada se nekome prui mogunost da okusi aktivnosti superiornije energije koju predstavlja Krsna, onda on zaboravlja sva svoja manja zadovoljstva. Kada Krsna govori na bojnom polju Kuruksetre, materijalistikim osobama se ini da je to obian razgovor izmeu dvoje prijatelja, ali u stvari to je rijeka nektara koja tee iz usta Cri Krsne. Arjuna je uo takve vibracije te je stoga postao osloboen od sve iluzije materijalnih problema. U Dvanestom pjevanju Crimad Bhagavatama, tree poglavlje, stih 16, izjavljuje se Osoba koja neokaljano predano slui

14

Gospodina Krsnu, koji se slavi transcendentalnim zvunim vibracijama, treba uvijek sluati o Njegovim slavama i transcendentalnim kvalitetama. To e sigurno ubiti sve vrste nepovoljnosti u srcu. Ambrozija predanosti Jednostavno sluajui ovu vedsku knjievnost, osjeaj za slubu predanog potovanja punu ljubavi prema Gospodinu Krsni, Vrhovnoj Boanskoj Osobi, odjednom nie kako bi ugasio vatru aljenja, iluzije i strahovanja. Smisao Postoje razliita osjetila, od kojih je uho najdjelotvornije. Ovo osjetilo radi ak i kada je ovjek u dubokom snu. Dok je budan, rukama se moe zatititi od neprijatelja, ali dok spava titi ga jedino uho. Vanost sluanja je ovdje spomenuta u vezi s postizanjem najvieg savrenstva ivota, to jest osloboenja od materijalnih bolova. Svatko je u svakom trenutku pun aljenja, udi za fatamorganom iluzornih stvari i uvijek se plai svog pretpostavljenog neprijatelja. To su osnovni simptomi materijalne bolesti. I ovdje je definitivno ukazano da jednostavno sluajui poruku Crimad Bhagavatama ovjek postaje privren Vrhunskoj Boanskoj Osobi Cri Krsni i im se to dogodi, simptomi materijalnih bolesti nestaju. Crila Vyasadeva je vidio svesavrenu Boansku Osobu Cri Krsnu koji je jasno potvren u ovoj izjavi. Sluba predanog potovanja puna ljubavi prema Gospodinu poinje sa sluanjem o Njemu. Nema razlike izmeu Gospodina i razgovora koji se slua o Njemu. Apsolutan je u svakom pogledu i tako nema razlike izmeu Njega i sadraja ko-

15

ji govori o Njemu. Prema tome, sluanje o Gospodinu znai neposredan dodir s Njim, procesom vibriranja transcendentalnog zvuka. A transcendentalni zvuk je tako djelotvoran da odjednom otklanja sve materijalne sklonosti koje su navedene. Kao to je prije spomenuto, materijalnim druenjem se ivo bie zaplie u mreu iluzije i iluzorni kavez materijalnog tijela prihvaa kao stvarnu injenicu. Uslijed takvog pogrenog shvaanja, iva bia iz razliitih vrsta ivota su zavarana na razliite naine. ak i na najrazvijenijem stupnju ljudskog ivota ista iluzija prevladava u obliku mnogih izama i prekida ljubavni odnos sa Gospodinom te time prekida ljubavni odnos izmeu ovjeka i ovjeka. Sluajui sadraj Crimad Bhagavatama ovaj lani veo materijalizma se uklanja i nastaje pravi mir u drutvu za kojim politiari tako arko eznu u mnogim politikim situacijama. Politiari ele mirno stanje izmeu ovjeka i ovjeka, nacije i nacije, ali u isto vrijeme zbog prevelike sklonosti za materijalnom prevlau, postoji iluzija i strahovanje. Prema tome, politike mirovne konferencije ne mogu postii mir u drutvu. To se jedino moe uiniti sluanjem sadraja Crimad Bhagavatama o Vrhovnoj Boanskoj Osobi, Cri Krsni. Budalasti politiari mogu nastaviti odravati mirovne konferencije stotinama godina, ali nee moi postii uspjeh. Dok ne dostignemo stupanj ponovnog uspostavljanja svog izgubljenog odnosa s Krsnom, prevladavat e iluzija prihvaanja tijela kao osobnog bia te e tako nadvladati strahovanje. to se tie neosporive injenice da je Cri Krsna Vrhovna Boanska Osoba postoje stotine i tisue dokaza iz razotkrivenih svetih spisa kao i iz osobnih iskustava bhakta na razliitim mjestima poput Vrndavana, Navadvipa i Purija. ak su u rjeniku Kaumudi dani sinonimi za Krsnu da je sin Yacode i Vrhovna Boanska Osoba, Parabrahman. Zakljuak je da jednostavno sluajui vedsku knjievnost, Crimad Bha-

16

gavatam, ovjek moe biti neposredno povezan s Vrhovnom Boanskom Osobom Cri Krsnom i time postii najvie savrenstvo ivota transcendirajui svjetovne bijede, iluzije i strahovanja. To su praktini testovi za onoga tko stvarno ponizno slua itanja Crimad Bhagavatama. Crimad Bhagavatam 1.7.7

om ajwana-timirandhasya jwanawjana-calakaya caksur unmilitam yena tasmai cri-gurave namah Odajem svoje ponizno potovanje svom duhovnom uitelju, koji mi je otvorio oi bakljom znanja koje su oslijepile u tami neznanja.

Potreba za Guruom Za rjeenje ivotnih problema Ne znam vie to je moja dunost. Zbog bijedne sam slabosti srca izgubio svu pribranost. U tom stanju molim Te da mi kae to je najbolje za mene. Sada sam Tvoj uenik i dua predana Tebi. Molim Te, poui me. Smisao Po ureenju prirode, itav sistem materijalnih aktivnosti predstavlja izvor problema za svakoga. Na svakom koraku postoje problemi i zato trebamo prii vjerodostojnom duhovnom uitelju koji nas moe pravilno pouiti kako emo ostvariti cilj ivota. Svi vedski spisi nam savjetuju da prie17

mo vjerodostojnom duhovnom uitelju da bismo se oslobodili ivotnih problema, koji se pojavljuju bez nae elje. Oni se usporeuju sa umskim poarom koji izbija, iako ga nitko nije podmetnuo. Situacija u svijetu je takva da se ivotne nedae same pojavljuju, iako ih ne elimo. Nitko ne eli poar, ali on ipak izbija, a mi postajemo uznemireni. Vedska mudrost nam stoga savjetuje da zbog rjeavanja ivotnih problema i razumijevanja nauke o rjeenju, priemo duhovnom uitelju koji pripada uenikom nasljeu. Smatra se da osoba koja ima vjerodostojnog duhovnog uitelja zna sve. Zato ne bismo trebali ostati uznemireni materijalnim nedaama, ve trebamo prii duhovnom uitelju. Bhagavad-gita 2.7 Kako bi primio savreno znanje pokuaj saznati istinu prilazei duhovnom uitelju. Smisao Put duhovne spoznaje je bez sumnje teak. Gospodin nam zato savjetuje da priemo vjerodostojnom duhovnom uitelju u uenikom naslijeu koje potjee od samog Gospodina. Nitko ne moe biti vjerodostojan duhovni uitelj, ako ne slijedi ovaj princip uenikog naslijea. Gospodin je izvorni duhovni uitelj, a osoba u uenikom naslijeu moe prenijeti svom ueniku Gospodinovu poruku takva kakva jest. Nitko ne moe postati duhovno spoznat izmiljanjem vlastitog procesa, kao to to obino ine budalasti varalice. Bhagavatam (6.3.19) kae - dharmam tu saksad bhagavat-pranitam: put religije neposredno objavljuje Gospodin. Stoga, umna pekulacija ili suhoparne rasprave ne mogu odvesti osobu do

18

pravog puta. Nezavisnim prouavanjem knjiga znanja se ne moe napredovati u duhovnom ivotu. Moramo prii vjerodostojnom duhovnom uitelju da bismo primili znanje. Bhagavad-gita 4.34 tasmad gurum prapadyeta jijwasuh creya uttamam cabde pare ca nisnatam brahmany upacamacrayam Zato svatko tko ozbiljno eli pravu sreu mora potraiti vjerodostojnog duhovnog uitelja i inicijacijom uzeti njegovo utoite. Kvalifikacija vjerodostojnog gurua je da je osloboenje spoznao zakljuke spisa i da je sposoban uvjeriti druge u te zakljuke. Takve velike osobe, koje su uzele utoite u Svevinjoj Boanskoj Osobi, koje ive izvan materijalne svjesnosti, treba prihvatiti kao vjerodostojne, duhovne uitelje. Crimad Bhagavatam 11.3.21

Odlike duhovnog uitelja UENJA U procesu predanog sluenja, prvi korak je uzimanje zatite duhovnog uitelja i zatim raspitivanje o svemu to se tie ovog procesa. Ovo ispitivanje je osnovno kako bi se zatitili. od svih vrsti uvreda na putu predanog sluenja. ak i kada je

19

netko utemeljen u procesu predanog sluenja kao Maharaja Pariksit, mora se i dalje o svemu raspitivati kod spoznatog duhovnog uitelja. Drugim rijeima, duhovni uitelj takoer mora biti vrlo vjet i uen tako da moe odgovoriti na sva pitanja bhakta. Stoga onaj tko nije veoma vjet u autoriziranim spisima i koji ne moe odgovoriti na sva takva pitanja, ne bi se trebao predstavljati kao duhovni uitelj zbog materijalne dobiti. Bespravno je postati duhovni uitelj ukoliko ne moemo osloboditi svoje uenike. Crimad Bhagavatam 2.8.7 Duhovni uitelj se nikada ne predstavlja kao Svevinji Gospodin; on se smatra njegovim predstavnikom. Razotkriveni spisi nam zabranjuju da se pretvaramo da smo Bog, ali vjerodostojni duhovni uitelj je najvjerniji i najpovjerljiviji sluga Gospodina i zato zasluuje jednako potovanje kao i Krsna. Cc. Adi 1.44, smisao SPOZNAJA Nitko ne bi trebao postati duhovni uitelj ukoliko nije dostigao razinu uttama-adhikari. Uttama-adhikari ili najvii bhakta, je osoba vrlo napredna u predanom sluenju. Uttamaadhikari nikada ne kritizira druge, njegovo srce je potpuno isto, on je dostigao stanje spoznaje neokaljane svjesnosti Krsne. Prema Crila Rupa Goswamiju, druenje sa takvim i sluenje takvog maha-bhagavata ili savrenog vaisnave, najpoeljnije je. Od mnogo (vjerodostojnih) vaisnava moe se nai jedan koji vrlo ozbiljno slui Gospodina i koji strogo sli-

20

jedi sva propisana naela, mantra propisani broj krugova na zrnima jape i uvijek misli kako e proiriti pokret svjesnosti Krsne. Takav se vaisnava prihvaa kao uttama-adhikari, visoko napredni bhakta i uvijek se treba traiti njegovo drutvo. Kada osoba spozna da je vjeni sluga Krsne, gubi interes za sve osim slube za Krsnu. Uvijek mislei na Krsnu, shvaa da je njegov jedini posao irenje pokreta za svjesnost Krsne po cijelom svijetu. Takva se osoba prepoznaje kao uttamaadhikari i njeno drutvo treba odmah biti prihvaeno u skladu sa est procesa (dadail pratigrhnati, itd.) Zaista, napredni uttama-adhikari vaisnava se treba prihvatiti kao duhovni uitelj. Crila Bhaktivinoda Thakura je dao neke praktine upute rekavi da se jedan uttama-adhikari vaisnava moe prepoznati po svojoj sposobnosti da mnoge pale due preobrazi u vaisnave. Nektar uputa Uvjetovana dua je sputana sa etiri nedostatka: sigurno grijei, sigurno je u iluziji, tei varanju drugih i njena su osjetila nesavrena. Zato trebamo primati naloge od osloboenih osoba. Ovaj pokret za svjesnost Krsne prima upute neposredno od Svevinje Boanske Osobe kroz osobe koje strogo slijede Njene upute. Premda sljedbenik moda nije osloboena osoba, ako slijedi vrhovno osloboenu Boansku Osobu, njeno djelovanje je prirodno osloboeno zagaenosti materijalne prirode. Zato Gospodin Caitanya kae: Po mojoj naredbi moe postati duhovni uitelj. Osoba moe trenutno postati duhovni uitelj imajui potpunu vjeru u transcendentalne rijei Svevinje Boanske Osobe i slijeenjem Njegovih uputa. Crimad Bhagavatam 4.18.5, smisao

21

UENIKO NASLJEE Upanisade nas obavjetavaju da je Guru osoba koja je primila znanje sluanjem Veda. Crotrtyam brahma-nistham. Vede se zovu cruti, a vjerodostojni guru je iz linije sluanja od uenikog nasljea. Kao to je izjavljeno u Bhagavad-giti (4.2), evam parampara-praptam. Vjerodostojni guru ne daje neko oblikovano, preraeno znanje; njegovo znanje je standard i primljeno je od sistema parampara. On je takoer vrsto utemeljen u sluenju Vrhovne Boanske Osobe (brahma nistham.) To su njegove dvije kvalifikacije: on je morao uti vedsko znanje kroz ueniko nasljee i mora biti utemeljen u sluenju Svevinjeg Gospodina. Ne mora biti vrlo ueni znanstvenik. ali je morao uti od pravog autoriteta. Uenja Gospodina Kapile KARAKTER Ne treba prihvatiti za duhovnog uitelja nekoga tko je Budala Broj Jedan, koji nije usmjeren prema nalozima svetih spisa, iji je karakter sumnjiv, koji ne slijedi naela devocijske slube ili koji nije pobijedio utjecaj est predstavnika osjetilnog zadovoljavanja. est predstavnika osjetilnog zadovoljavanja su jezik, genitalije, trbuh, ljutnja, um i rijei. Svatko tko ih uspije kontrolirati moe slobodno imati uenike po cijelom svijetu. Ambrozija predanosti

22

OSLOBAANJE DRUGIH Prema castrarna, dunost uitelja je da uenika odvede kui, Bogu. Ako nije u mogunosti to uiniti i umjesto toga ometa uenika u povratku Bogu, on ne bi trebao biti guru. Gurur na sa syat (Bhag. 5.5.18). Osoba ne bi trebala postati guru ako ne moe omoguiti svom ueniku da napreduje u svjesnosti Krsne. Cilj ivota je postati bhakta Gospodina Krsne tako da se osoba moe osloboditi vezanosti materijalnog postojanja (tyaktva deham punar janma naiti mam eti so 'rjuna). Duhovni uitelj pomae ueniku da dostigne tu razinu razvijajui svjesnost Krsne. Crimad Bhagavatam 8.20.1 DJELOVANJE Neki se ponaaju lijepo, ali ne propovijedaju kult svjesnosti Krsne, dok drugi propovijedaju, ali se ne ponaaju pravilno. Ti istovremeno izvrava obje dunosti prema Svetom Imenu svojim osobnim ponaanjem i svojim propovijedanjem. Stoga si duhovni uitelj itavog svijeta, jer si najnapredniji bhakta na svijetu. Smisao Sanatana Goswami u ovom stihu daje jasnu definiciju vjerodostojnog duhovnog uitelja svijeta. Neophodne kvalifikacije su da mora djelovati u skladu s naredbama spisa i istovremeno propovijedati. Onaj tko tako postupa je vjerodostojni duhovni uitelj. Haridasa Thakura je bio idealni duhovni uitelj, jer je redovno na svojoj brojanici mantrao propisani broj krugova. On je izgovarao Gospodinovo Sveto 23

Ime 30 000 puta na dan. Slino tome, lanovi pokreta svjesnosti Krsne mantraju najmanje esnaest krugova dnevno to mogu uiniti bez potekoa i istovremeno propovijedaju kult Cri Caitanye Mahaprabhua u skladu s evaneljem Bhagavadgite kakva jest. Onaj tko tako postupa je dostojan da postane duhovni uitelj itavog svijeta. Cc. Antya 4.102-3 GURU, CASTRA, SADHU Sadhu-castra-guru: treba testirati sve duhovne stvari prema uputama svetih osoba, svetih spisa duhovnog uitelja. Duhovni uitelj je onaj tko slijedi upute svojih prethodnika, konkretno sadhua ili svetih osoba. Vjerodostojni duhovni uitelj ne govori nita to nije spomenuto u autoriziranim svetim spisima. Obini ljudi trebaju slijediti upute sadhua, castra i gurua. Izjave dane u castrama i one koje daje vjerodostojni guru se meusobno ne mogu razlikovati. Crimad Bhagavatam 4.16.1

Odlike uenika PONIZNO RASPITIVANJE Ponizno mu postavljaj pitanja (duhovnom uitelju) i slui ga. Smisao

24

Duhovnog uitelja moramo prihvatiti sa stavom potpuna predavanja i sluiti ga kao osobni sluga, bez lana ugleda. Zadovoljstvo samospoznata duhovnog uitelja tajna je uspjeha u duhovnom ivotu. Pitanja i pokoravanje predstavljaju pravi spoj potreban za duhovno razumijevanje. Bez poniznosti i sluenja postavljanje pitanja uenu duhovnom uitelju nee donijeti rezultat. Bhagavad-gita 4.34 Ne trebamo se slijepo predati, ve se moramo inteligentno raspitivati. Bez raspitivanja ne moemo napredovati. Uenik u koli koji postavlja pitanja uitelju obino je inteligentni uenik. Obino je znak inteligencije kada se malo dijete raspituje od svoga oca, Oh, to je ovo? to je ono? Moemo imati vrlo dobrog duhovnog uitelja, ali ako nemamo mo raspitivanja, ne moemo napredovati. Poetna uputa Vedanta-sutre je: athato brahma jijwasa. Sada je vrijeme za raspitivanje o Brahmanu. Rije atha znai da je onaj tko je inteligentan, tko je doao do toke spoznaje osnovnih frustracija materijalnog ivota, sposoban postavljati pitanja. U Crimad Bhagavatamu je izjavljeno da se osoba treba raspitivati kod duhovnog uitelja o predmetima koji su iznad ove tame. Ovaj materijalni svijet je po prirodi taman i umjetno se osvjetljava pomou vatre. Nae raspitivanje treba biti o transcendentalnim svjetovima koji lee iznad ovog svemira. Ako je osoba eljna saznanja o tim duhovnim svjetovima trebala bi potraiti duhovnog uitelja, inae traenje nema smisla. To ne znai da sebe slijepo pokoravamo. Duhovni uitelj moe biti samospoznat i utemeljen u Apsolutnoj Istini, ali mi ga ipak moramo ispitivati da bismo razumjeli sve duhovne pozicije. Raja Vidja

25

POSLUNOST Crila Vicvanatha Cakravarti takoer savjetuje da ako elimo biti uspjeni u naem pokuaju da se vratimo nazad Bogu, moramo vrlo ozbiljno djelovati prema uputama duhovnog uitelja. To je put savrenstva. Nema potrebe za uznemirenjem u vezi dostizanja savrenstva jer ako netko slijedi upute koje je dao duhovni uitelj on e sigurno dostii savrenstvo. Naa bi jedina briga trebala biti kako izvriti naredbu duhovnog uitelja. Duhovni uitelj je struan u davanju posebnih uputa svakom svom ueniku, i ako uenik izvri naredbu duhovnog uitelja to je put njegovog savrenstva. Crimad Bhagavatam 4.8.71 ISKRENOST Bio sam vrlo privren tim mudracima. Ponaao sam se pristojno i svi moji grijesi su bili iskorijenjeni u njihovoj slubi. U srcu sam imao jaku vjeru u njih. Ovladao sam osjetilima, a tijelom i umom sam ih strogo slijedio. Smisao To su preduvjeti za kandidata koji se eli uzdii na poloaj istog, neokaljanog bhakte. Takav kandidat mora uvijek traiti drutvo istih bhakta. Ne smije dopustiti da ga zavedu tobonji bhakte. Kako bi primio upute od istog bhakte i sam mora biti jednostavan i blag. Zna da je Boanska Osoba vrhovni vlasnik, a svi drugi Njegovi sluge. Jedino druenje s istim bhaktama moe osloboditi od svih grijeha nakupljenih druenjem sa svjetovnim ljudima. Bhakta poetnik mora vjer-

26

no sluiti istog bhaktu, mora biti vrlo posluan i strogo slijediti upute. To su obiljeja bhakte koji je odluio postii uspjeh jo u ovom ivotu. Crimad Bhagavatam 1.5.29 U tvojoj knjizi treba opisati osobine vjerodostojnog gurua i vjerodostojnog uenika. Prije nego to prihvati duhovnog uitelja, uenik se moe uvjeriti u poloaj duhovnog uitelja. Isto tako, duhovni uitelj se moe uvjeriti u poloaj uenika... Smisao Kvalifikacije vjerodostojnog uenika su opisane u Crimad Bhagavatamu (11.10.6) na sljedei nain: amanya-matsaro dakso 'nirmamo drdha-sauhrdah asatvaro 'rtha-jijwasur anasuyur amogha-vak Uenik mora posjedovati slijedee kvalifikacije. Mora odbaciti interes za materijalno tjelesno shvaanje. Mora odbaciti materijalnu poudu, gnjev, pohlepu, iluziju, ludilo i zavist. Treba se zanimati samo za razumijevanje nauke o Bogu i biti spreman da je dobro naui. Ne bi vie trebao misliti ja sam ovo tijelo ili ovo pripada meni. Mora voljeti duhovnog uitelja sa nepokolebljivom vjerom i biti veoma postojan i vrst. Vjerodostojan uenik treba postavljati pitanja da bi shvatio transcendentalne teme. Ne smije traiti nedostatke meu dobrim osobinama i zanimati se za materijalne teme.

27

Jedini predmet njegovog interesa treba biti Krsna, Svevinja Boanska Osoba. Cc. Madhya 24.330

Parampara: Ueniko nasljee Savreno znanje se naziva parampara ili deduktivno znanje koje autoritet prenosi poniznom sluatelju vjerodostojnom po kriteriju sluenja i predavanja. Nitko ne moe osporavati autoritet Svevinjeg i istodobno Ga poznavati. On zadrava pravo da se ne otkrije takvom izazovnom duhu beznaajne iskre cjeline, iskre podvrgnute utjecaju iluzorne energije. Bhakte su ponizni i stoga Boanska Osoba prenosi transcendentalno znanje Brahmi i njegovim sinovima i uenicima u nasljeu. Nad-dua u srcu takvog bhakte pridonosi tom procesu. To je savreni nain uenja transcendentalnog znanja. Crimad Bhagavatam 1.2.21 Bhagavata-dharma (naela religije) su razumljiva ako osoba slijedi parampara sustav od Gospodina Brahme, Gospodina Cive, etiri Kumara i ostalih standardnih autoriteta. Postoje etiri pravca uenikog nasljea: jedan od Gospodina Brahme, jedan od Gospodina Cive, jedan od Laksmi, boice sree te jedan od Kumara. Ueniko nasljee od Gospodina Brahme se naziva Brahma-sampradaya, nasljee od Gospodina Cive (Cambhu) se zove Rudra-sampradaya, ono od boice sree, Laksmiji, zove se Cri-sampradaya, a ono od Kumara se

28

zove Kumara-sampradaya. Treba uzeti utoite jedne od ove etiri sampradaye da bi se shvatio najpovjerljiviji religijski sustav. U Padma Purani je reeno, sampradaya-vihina ye mantras te nisphala matah: Ako osoba ne slijedi etiri priznata uenika nasljea, njena mantra ili inicijacija je beskorisna. U sadanje vrijeme postoje mnoge apa-sampradaye ili sampradaye koje nisu vjerodostojne, koje nemaju veze sa autoritetima kao to su Gospodin Brahma, Gospodin Civa, Kumare ili Laksmi. Ljudi su zavedeni od takvih sampradaya. Castre kau da je inicijacija u takvoj sampradayi beskorisno gubljenje vremena, jer im nee nikada omoguiti razumijevanje pravih naela religije. Crimad Bhagavatam 6.3.20-21

Ciksa i diksa gurui Odajem svoje ponizno potovanje duhovnim uiteljima, Gospodinovim bhaktama, Gospodinovim inkarnacijama, Gospodinovim potpunim dijelovima, Gospodinovim energijama i samom prvobitnom Gospodinu Cri Krsni Caitanyi. Smisao Gurun je mnoina, jer se svatko tko daje duhovne upute zasnovane na razotkrivenim spisima prihvaa kao duhovni uitelj. Iako drugi pomau u pokazivanju puta poetnicima, guru koji prvi inicira osobu sa maha-mantrom je poznat kao diksa guru, a svete osobe koje daje upute za napredovanje u svjesnosti Krsne nazivaju se ciksa guruima. Diksa i ciksa guru su jednake i istovjetne manifestacije Krsne, iako imaju razliite

29

uloge. Njihov zadatak je da vrate uslovljenu duu kui, nazad Bogu. Cc. Adi 1.34

Inicijacija SVRHA Taj odnos (sa Krsnom) se uspostavlja povezivanjem sa vjerodostojnim duhovnim uiteljem koji je direktni predstavnik Krsne u uenikom nasljeu. Veza sa duhovnim uiteljem se zove inicijacija. Veza izmeu Krsne i osobe koja kultivira svjesnost Krsne je uspostavljena od dana inicijacije. Bez inicijacije od vjerodostojnog duhovnog uitelja, stvarna veza sa svjesnou Krsne nije nikada ostvarena. Ambrozija predanosti Cri Caitanya Mahaprabhu je nastavio, ...Na poetku, osoba mora imati vjeru. Onda razvija elju za druenjem s istim bhaktama. Nakon toga prima inicijaciju od duhovnog uitelja i slijedi propisana naela po njegovim uputama. Tako se oslobaa svih nepoeljnih navika i postaje vrsto utemeljena u predanom sluenju. Nakon toga razvija ukus i privrenost. To je put sadhana-bhakti, predanog sluenja u skladu s propisanim naelima. Postupno osjeaji postaju sve snaniji i na kraju se budi ljubav. Tako bhakta koji eli postati svjestan Krsne postupno razvija ljubav prema Bogu. Cc. Madhya 23.14-15

30

KVALIFIKACIJE U tvojoj knjizi treba opisati osobine vjerodostojnog gurua i vjerodostojnog uenika. Prije nego to prihvati duhovnog uitelja, uenik se moe uvjeriti u poloaj duhovnog uitelja. Isto tako, duhovni uitelj se moe uvjeriti u poloaj uenika... Smisao Duhovni uitelj mora utvrditi uenikove kvalifikacije prije nego to ga prihvati za uenika. U naem pokretu svjesnosti Krsne osoba mora biti spremna odrei se etiri stupa grjenog ivota - nezakonitog seksa, jedenja mesa, uzimanja opojnih sredstava i kockanja. Posebno u zapadnim zemljama prvo provjeravamo da li je potencijalni uenik spreman slijediti etiri propisana naela. Onda mu dajemo ime sluge vaisnave i iniciramo ga u mantranje Hare Krsna maha-mantre najmanje esnaest krugova dnevno. Tako uenik predano slui pod vodstvom duhovnog uitelja ili njegovog predstavnika najmanje est mjeseci do godinu dana. Tada biva preporuen za drugu inicijaciju, dobiva sveti konac i biva prihvaen kao vjerodostojni brahmana. Cc. Madhya 24.330 Duhovni uitelj oslobaa uenika iz okova maye inicirajui ga u pjevanje Hare Krsna maha-mantre. Na taj nain uspavano ljudsko bie moe oivjeti svoju svjesnost pjevanjem Hare Krsna Hare Krsna Krsna Krsna Hare Hare Hare Rama Hare Rama Rama Rama Hare Hare. Drugim rijeima, duhovni uitelj budi u uspavanom ivom biu njegovu izvornu svjesnost, tako da moe oboavati Gospodina Visnua. To je

31

znaenje dikse ili inicijacije. Inicijacija je proces primanje istog znanja o duhovnoj svjesnosti. Cc. Madhya 9.61

32

DRUGO POGLAVLJE Sadhana-bhakti: Prakticiranje svjesnosti Krsne

Prakticiranje znai zapoljavanje naih osjetila u nekoj odreenoj vrsti posla. Zato predano sluenje u praksi znai koritenje naih razliitih osjetilnih organa u sluenju Krsne. Neka od osjetila su namijenjena stjecanju znanja, a neka su namijenjena za izvravanje zakljuaka naeg razmiljanja, osjeanja i htijenja. Prakticiranje znai zapoljavanje uma i osjetila u praktinom predanom sluenju. Prakticiranje se ne vri zbog razvijanja neeg umjetnog. Na primjer, dijete se ui ili vjeba hodati. To hodanje nije neprirodno. Sposobnost hodanja je izvorno u djetetu i jednostavno sa malo prakse ono hoda vrlo lijepo. Slino tome, predano sluenje Svevinjeg Gospodina je prirodni instinkt svakog ivog bia. ak i necivilizirani ljudi kao Aboriini odaju svoje ponizno potovanje neem divnom ispoljenom u prirodnom zakonu, i oni razumiju da je iza divnog ispoljavanja ili akcije neto vrhovno. Tako se ova svjesnost, premda lei pritajena u onima koji su materijalno zagaeni, nalazi u svakom ivom biu. Kada se proisti zove se svjesnost Krsne. Postoje odreene propisane metode za zapoljavanje naih osjetila i uma na takav nain da e naa pritajena svjesnost ljubavi prema Krsni biti probuena, kao to dijete s malo vjebe moe poeti hodati. Onaj tko nema osnovni kapacitet za hodanje ne moe prohodati uz vjebu. Slino se i svjesnost Krsne ne moe razviti jednostavno vjebom. U stvari ne postoji takva vjeba. Kada elimo razviti na priroen kapacitet za predano sluenje, postoje odreeni procesi koji naim prihvaanjem i provoenjem uzrokuju da se taj pritajeni kapacitet dozove. Takvo prakticiranje se zove sadhana-bhakti. Svako ivo bie pod arolijom materijalne energije nalazi se u abnormalnom stanju ludila. U Crimad Bhagavatamu je reeno, Uvjetovana dua je luda uglavnom zato to je uvijek ukljuena u aktivnosti koje su uzrok vezanosti i patnje.

34

Duhovna dua je u svom izvornom stanju puna zadovoljstva, blaenstva, vjena je i puna znanja. Jedino uplitanjem u materijalne aktivnosti ona postaje jadna, privremena i puna neznanja. To je zbog Vikarme. Vikarma znai djelatnosti koje ne bi trebalo initi. Zato moramo prakticirati sadhana-bhakti, to znai da nudimo maggala-arati (oboavanje Boanstva) ujutro, uzdravamo se od odreenih materijalnih aktivnosti, odajemo potovanje duhovnom uitelju i slijedimo druga pravila i propise koji e ovdje biti razmotreni. To prakticiranje e pomoi u lijeenju ludila. Kao to se ovjekova mentalna bolest lijei uputama psihijatra, tako ova sadhana-bhakti lijei uvjetovanu duu od njenog ludila pod arolijom maye, materijalne iluzije. Cri Caitanya Mahaprabhu nam je za tu svrhu dao autorizirani program koji se temelji na pjevanju Hare Krsna mantre. To pjevanje ima takvu snagu da osobu odmah vee za Krsnu. To je poetak sadhana-bhakti. Osoba nekako mora usredotoiti svoj um na Krsnu. Veliki svetac Ambarisa Maharaja je, iako odgovorni kralj, usredotoio svoj um na Krsnu, a svatko tko pokua usredotoiti svoj um na taj nain, vrlo e brzo napredovati u uspjenom oivljavanju svoje izvorne svjesnosti Krsne. Sadhana-bhakti ili praksa predanog sluenja, moe se podijeliti u dva dijela. Prvi dio se zove sluba u skladu s propisanim naelima: osoba mora slijediti propisana naela po naredbi duhovnog uitelja ili na osnovi snage autoriziranih svetih spisa, a odbijanje ne dolazi u obzir. To se zove vaidhi ili propisano. Osoba to mora uiniti bez pogovora. Drugi dio sadhana-bhakti se zove raganuga. Raganuga se odnosi na toku sa koje, slijeenjem propisanih naela, osoba postaje malo vise vezana za Krsnu i vri predano sluenje iz prirodne ljubavi. Na primjer, osobi koja je ukljuena u predano sluenje moe biti nareeno da se ustaje rano ujutro i nudi arati, to je oblik

35

oboavanja Boanstva. U poetku, po naredbi svojeg duhovnog uitelja, osoba ustaje rano ujutro i nudi arati, ali onda razvije pravu vezanost. Kada dobije tu vezanost, automatski pokuava ukrasiti Boanstvo i priprema razliite vrste odjee i misli na razne planove kako da to ljepe vri svoje predano sluenje. lako je u fazi vjebanja, to nuenje slube s ljubavlju je spontano. Tako se prakticiranje predanog sluenja sadhana-bhakti - moe podijeliti u dva dijela - propisani i spontani. Ambrozija predanosti Cri Caitanya Mahaprabhu je rekao, ista ljubav prema Krsni je vjeno utemeljena u srcima ivih bia. To nije neto to se dobiva iz drugog izvora. Kada je srce proieno sluanjem i pjevanjem, ivo bie se prirodno budi.
Cc. Madhya 22.107

Najosnovnije pravilo Uvijek bismo trebali pokuavati nae djelovanje uobliiti na nain da se stalno sjeamo Visnua ili Krsne. To je svjesnost Krsne. Bilo da se um usredotouje na etveroruki oblik Visnua ili na oblik dvorukog Krsne, to je ista stvar. Padma Purana preporuuje: na ovaj ili onaj nain uvijek misli na Visnua, ne zaboravi Ga pod bilo kojim okolnostima. To je u stvari najosnovnije od svih propisanih naela. Jer kada god postoji naredba od nadreenog da se neto uini, istovremeno postoji i zabrana. Kada je naredba da bi se uvijek trebalo sjeati Krsne, zabrana je da Ga se ne bi nikad trebalo zaboraviti. 36

Unutar te jednostavne naredbe i zabrane nalaze se potpuna propisana naela. To propisano naelo je primjenjivo za sve varne i acrame, kaste i ivotna zanimanja. Postoje etiri varne: brahmane (sveenici i intelektualci), ksatriye (ratnici i dravnici), vaisye (poslovni ljudi i zemljoradnici) i cudre (radnici i sluge). Postoje i etiri acrame: brahmacarya (uenika), grhasta (obiteljska), vanaprastha (povuena) i sannyasa (odvojena). Propisana naela ne postoje kako bi ih slijedili samo brahmacari (uenici u celibatu), ve su primjenjivi na sve. Nije vano da li je osoba poetnik - brahmacari - ili vrlo napredna sannyasi. Stalno se sjeati Svevinje Boanske Osobe i ne zaboraviti Je ni u kom trenutku, naelo je koje namijenjeno svima. Ako se taj nalog slijedi, onda e sva druga pravila i propisi doi automatski. Sva ostala pravila i propise treba tretirati kao pomone ili sluge ovom jednom temeljnom naelu. Ambrozija predanosti man-mana bhava mad-bhakto mad-yaji mam namaskuru mam-evaisyasi yuktvaivam atmamam mat-parayanah Uvijek misli na Mene, postani Moj bhakta, odaj Mi potovanje oboavaj Me. Tako e, potpuno svjestan Mene, sigurno doi Meni. Bhagavad-gita 9.34

37

Pawcaratrika-vidhi i Bhagavata-vidhi Kako bismo pjevali Gospodinovo sveto ime, ne ovisimo o drugim sredstvima, jer odmah moemo dobiti sve eljene rezultate povezivanja sa Svevinjom Boanskom Osobom. Stoga se moe postaviti pitanje zato onaj tko pjeva Gospodinovo Sveto Ime treba dobiti inicijaciju ili vriti druge duhovne aktivnosti u procesu predanog sluenja. Premda je tono da osoba, koja se potpuno posveti pjevanju svetog imena, ne ovisi o procesu inicijacije, bhakte su obino zbog materijalne zagaenosti iz prolog ivota odani mnogim loim materijalnim navikama. Kako bi se oslobodili zagaenosti, trebaju oboavati Gospodina u hramu. Oboavanje Boanstva u hramu je neophodno da bi se smanjio bhaktin nemir uzrokovan zagaenou uvjetovanim ivotom. Tako Narada u Pawcaratrika-vidhi, kao i drugi veliki mudraci, naglaava da, budui da svaka uvjetovana dua ima tjelesno shvaanje ivota usmjereno ka osjetilnom uivanju, za uzdravanje od osjetilnog uivanja je neophodno da slijedi pravila i propise za oboavanje Boanstva u hramu. Crila Rupa Gosvami je objasnio da Gospodinovo Sveto Ime mogu pjevati osloboene due, ali skoro sve due koje moramo inicirati su uvjetovane. lako im savjetujemo da pjevaju Gospodinovo Sveto Ime bez uvrede, u skladu sa propisanim pravilima, zbog loih navika kre ta pravila i propise. Zato su propisana pravila za oboavanje Boanstava istovremeno prijeko potrebna. Cc. Adi 7.76 Posebno je u ovom dobu Kali dovoljna same sagkirtana. Ako lanovi naih hramova u razliitim dijelovima svijeta jedno-

38

stavno nastave sagkirtanu pred Boanstvima, posebno pred Cri Caitanyom Mahaprabhuom, postat e savreni. Nema potrebe za bilo kakvim drugim predstavama. Usprkos tome, kako bi ostali isti u navikama i umu, potrebno je oboavanje Boanstava i ostala propisana naela. Crila Jiva Gosvami kae da, premda je za savrenstvo ivota dovoljna sagkirtana, oboavanje Boanstva u hramu iIi arcana se mora nastaviti kako bi bhakte ostali isti i iskreni. Zato je Crila Bhaktisiddhanta Sarasvati Thakura preporuio da istovremeno slijeenje oba procesa. Mi strogo slijedimo njegova naelo oboavanja Boanstava i sagkirtane istovremeno. To bismo trebali nastaviti. Crimad-Bhagavatam 6.3.25 Budui da je Krsna osoba, a devocijska sluba je razmjena izmeu osoba (bhakte i Gospodina), oboavanje Gospodinovog osobnog oblika kao Boanstva je posebno vano. Krsna u Bhagavad-giti izjavljuje da je Njegovo oboavanje u Njegovom osobnom obliku bolje od meditacije na bezoblini, impersonalni Brahman i On posebno zahtijeva da oboavaoci nude vodu, voe i povre sa devocijom. Ali, budui da su prole tisue godina od kada je Gospodin Krsna izgovorio Bhagavad-gitu i pojavio se na zemlji u Svom izvornom obliku, moemo zapitati kako moemo danas pruiti tako intimnu slubu Njegovom 'osobnom obliku? Odgovor je da se Krsna milostivo pristaje pojaviti u Njegovom "arcavigraha" (oblik Boanstva) samo da bi omoguio devocijsku slubu bhakte koji jo ne moe vidjeti sve-duhovni oblik Gospodina. Zato to bhakte u materijalnom svijetu mogu vidjeti samo materijalne elemente, Krsna se milostivo pojavljuje u drvetu

39

ili metalu, i kada su ti elementi modelirani u oblik Gospodina Krsne kao to je opisano u spisima, tada se oblik Boanstva ne razlikuje od Gospodina Krsne. Ateist ne moe vjerovati da se Bog moe pojaviti u obliku... (* prekid u tekstu nedostaju dvije stranice) Bhakte koji su uzeli utoite lotosovih stopala Cri Caitanye Mahaprabhua preuzimaju na sebe odgovornost da dijele nektarsko predano sluenje po itavom svijetu. Oni poput oblaka izlijevaju na zemlju vodu koja hrani plod ljubavi prema Bogu u ovom svijetu. Bhakte jedu taj plod do svog punog zadovoljstva, a ljudi jedu sve to bhakte za sobom ostave. Tako ive sretno. Cc. Madhya 25.276

Pravila istoe Kuhinja 1. Kuhinja je proirenje oltara stoga sve to radi u kuhinji radi s velikom brigom i panjom prema Boanstvima. 2. U kuhinji nosi samo istu, nezagaenu odjeu. Odjea koja je bila vani ili u kupaoni ne moe se koristiti. 3. Nokti na prstima moraju biti kratko podrezani. Peri ruke kod ulaska u kuhinju prije poetka svoje djelatnosti. 4. Ne stavljaj nita u usta niti diraj ustima dok si u kuhinji. Ne ispiri svoja usta u kuhinjskom sudoperu. 5. Nema jedenja ili pijenja u prostoru kuhinje. 6. Ako si jako prehlaen ili ima infekciju, ne bi trebao raditi u kuhinji.

40

7. Ako dodirne pod ili kantu za smee, operi ruke. 8. Bez nepotrebnog prianja u kuhinji. 9. Oisti mjesto na kojem e raditi i poisti ga kada zavri. 10. Budi temeljit i vjet u svim svojim kuhinjskim poslovima. 11. Ne stavljaj posude na stol, a da prije ispod njih ne stavi tkaninu ili poklopac. Bilo to, sto je dotaklo pod, ne smije biti stavljeno na stol. 12. Ako povre padne na pod, isperi ga. Ako padne na tvoje stopalo baci ga. Hramska prostorija 1. Dok sjedi, ne izlai svoje noge pred Boanstvima niti ih usmjeravaj prema duhovnom uitelju, Tulasi-devi, itd. Uvijek ih dri pokrivene. 2. Nastoji izbjei okretanje lea ili sjedenje leima prema Boanstvima ili vyasasani. 3. Ne govori neobavezno, ne itaj i ne pii osobna pisma nasuprot Boanstvima. Samo bi se devocijske aktivnosti kao sluanje, pjevanje, itanje i moljenje trebale vriti u hramskoj prostoriji. 4. Ne putaj vjetrove u hramskoj prostoriji. Acrama (ivotne etvrti) 1. Posteljinu (i podmeta) treba kod ustajanja smotati i svezati. Operi prostor na kojem si spavao. Nita isto (kao ista odjea) ili sveto (vreice sa zrnima, knjige, itd.) ne bi trebalo stavljati na posteljinu. 2. Ormar bi uvijek morao biti uredan i ist. Ne ostavljaj prasadam u njemu niti ga ak donosi u svoju sobu. 3. Ne ostavljaj odjeu da lei uokolo.

41

4. Ako napravi nered poisti ga, osobito u kupaoni ili sudoperu. Mjesto bi uvijek trebalo biti isto barem kao to je bilo, ako ne i ie, nakon to ga posjeti bhakta. 5. Ako netko drugi ostavi nered, tada ga ti moe poistiti uvidjevi da u stvarnosti sve pripada Gospodinu i Njegovim predstavnicima, duhovnim uiteljima. 6. Ne nosi svete stvari u kupaonicu, to ukljuuje zrna, knjige, harinama-cadare, itd. 7. Ne stoji ispred vaisnava u svom donjem rublju ili ispred slike Krsne ili njegovih bhakta. Gospodin i njegovi bhakte su prisutni u svojim slikama i treba ih shodno tome potivati. 8. Ne rasipaj Krsninu energiju kao to je struja, voda, sapun, pasta za zube, itd. Ako primijeti neko nepotrebno ostavljeno svijetlo ili vatru ugasi je. Prasadam 1. Prasadam diraj samo desnom rukom. 2. Lijeva ruka je za diranje ostalih dijelova tijela. 3. Pojedi svoj prasadam. Ne ostavljaj hranu na tanjuru. 4. Ako eli jo prasadama koji nije sa tvog tanjura, operi prije svoje ruke. 5. Stavi viak prasadama na poseban tanjur prije nego pone jesti. Osobne navike 1. Tuiranje treba poduzeti nakon a. Jutarnjeg ustajanja b. Povratka iz harinama c. Dugih odmora (sat ili vie) d. Velike nude

42

2. Jutarnje tuiranje bi trebalo biti hladno. To nam pomae u buenju. Popodnevno tuiranje moe biti toplo ili mlako. Takoer je vano obaviti "mentalno pranje" mantranjem Hare Krsna kao to se radi fiziko pranje. 3. Nokti bi uvijek trebali biti kratko odrezani. To se ne bi trebalo raditi u neijoj sobi ve u kupaoni, a odsjeci bi se trebali isprati niz slivnik ili baciti u kantu za smee. 4. Rezanje noktiju, pranje zubi, brijanje itd. bi trebalo obaviti prije tuiranja. 5. ei i trljaj noge kada je neophodno. 6. Koristi samo desnu ruku za jedenje, mantranje krugova, nuenje i prihvaanje stvari od drugih, ukljuivanje prekidaa. otvaranje vrata, putanje vode u zahodu, itd. 7. Ne diraj nogama nita sveto, niti koristi noge za neto sto se moe uiniti rukama. 8. Ne koraaj preko knjiga, bhakta, prasadama, ili bilo ega svetog. Dodirnuti nekoga svojim nogama se smatra uvredom. Ako treba proi pored bhakta koji sjede u hramskoj prostoriji za vrijeme predavanja, moe rairiti svoje ruke kako bi naznaio da eli ii pored njih i oni e pomaknuti svoja koljena da bi proao. Ako sluajno dotakne bhaktu svojom nogom, smije svojom rukom njeno dodirnuti njegovo tijelo i zatim dodirnuti svoju glavu, to ponitava uvredu. 9. Knjige, zrna, karatale itd., ne bi trebale biti na zemlji, podu, sjedalu ili krevetu, niti bi objekti (alarmna zvonca, karatale, itd.) trebali stajati na knjigama. 10. Ako sveti predmet padne na zemlju, podigni ga i dodirni njime glavu. 11. Ako su zrna tvoje jape izvan svoje vreice (gdje ne bi trebala biti u normalnim uvjetima), dri ih na istom mjestu, ali ih ne vjeaj na kuku, kvaku na vratima, stranicu kreveta, niti bilo to drugo.

43

12. Ne uzimaj tue vlasnitvo mislei da je sve Krsna i da je stoga jedno. To nije naa filozofija! 13. Ne spavaj na trbuhu. To je loe za probavu. Kada spava, okreni se prema istoku ili jugu ako je mogue. 14. Tilak treba staviti na svih 12 mjesta nakon svakog tuiranja. 15. Muko i ensko bi sami zajedno trebali razgovarati samo onoliko koliko je neophodno za ostvarenje konkretne devocijske slube. 16. Brij svoju glavu barem svaka dva tjedna (2 puta mjeseno). 17. Uvijek nosi cipele kad si vani. Cesta je puna neistih stvari. Jednom u Vrndavani, Prabhupada je primijetio da su neki od njegovih mukih uenika putali da im kosa raste. Razni ljudi su imali svoje razloge za putanje kose, tako Prabhupada nije nita rekao. Ali jednog dana, u prisutnosti njegovog sluge Hari-caurija i Bhagavata dasa, Prabhupada je izrazio svoje nezadovoljstvo. Okrenuvi se Bhagavata dasu rekao je, Izgleda vrlo lijepo zadravajui kosu. Koje je tvoje objanjenje? Oh, mene su savjetovali, rekao je Bhagavata, da bi, budui da idem u Europske zemlje, bilo dobro zadrati tu kosu. Ali oni su izborili pobjedu na sudu imajui glavu obrijanom, kazao je Prabhupada, pozivajui se na skori sudski sluaj u New Yorku. Traio sam njihov savjet, kazao je Bhagavata, da li da obrijem ili sauvam kosu. Bhagavata je htio rei jo toga, ali ga je Prabhupada prekinuo. Kakav je to besmislen savjet? Tko je taj lupeki savjetnik? Zadravajui kosu postaje lijep. To je i bez savjeta taj men-

44

talitet putanja guste kose. Nas poznaju po obrijanim glavama, itavo drutvo. Hari-cauri je pokuao objasniti svoj vlastiti sluaj, govorei, Prije oko tri tjedna od kada L..., ali ga je Prabhupada prekinuo. Najmanje svakih etrnaest dana, rekao je Crila Prabhupada, i onda se ponovno okrenuo Bhagavati. Prije odlaska u Europu prije est godina, nosio si takvu kosu. 'Oh, moram ii u Europu.' To sam vidio. Ti voli putati kosu. Radi se o tom Hipi mentalitetu. Prabhupada nektar

Pjevanje Svetih Imena Transcendentalna vibracija koja se uspostavlja pjevanjem Hare Krsna Hare Krsna Krsna Krsna Hare Hare Hare Rama Hare Rama. Rama Rama Hare Hare je uzviena metoda oivljavanja nae svjesnosti Krsne. Kao ive duhovne due, mi smo svi izvorno jedinke svjesne Krsne, ali zbog naeg druenja s materijom od pradavnih vremena, naa svjesnost je sada zagaena materijalnom atmosferom. Materijalna atmosfera u kojoj sada ivimo, zove se maya ili iluzija. Maya znai ono to nije. A to je iluzija? Iluzija je da svi pokuavamo biti gospodari materijalne prirode, dok smo zapravo pod stiskom njenih strogih zakona. Kada sluga na umjetan nain pokua imitirati svemonog gospodara, to se zove iluzija. U ovoj zagaenoj koncepciji ivota svi pokuavamo iskoristiti resurse materijalne prirode, ali zapravo postajemo sve vie i vie zapleteni u njene zamrenosti. Zato, to se snanije borimo da bi pobijedili prirodu, to smo vie ovisniji o njoj. Ta

45

iluzorna borba protiv materijalne prirode se moe odmah zaustaviti oivljavanjem nae svjesnosti Krsne. Svjesnost Krsne nije prijevara uma; ta je svjesnost izvorna energija ivog bia. Kada ujemo transcendentalnu vibraciju, ta svjesnost se oivljava. Ovaj proces je preporuen za ovo doba od strane autoriteta. Takoer preko praktinog iskustva, moe se opaziti da se pjevanjem ove maha-mantre ili Velikim Pjevanjem za Osloboenjem, moe odjednom osjetiti transcendentalna ekstaza koja dolazi s duhovne razine. Kada je osoba stvarno na razini duhovnog razumijevanja - nadiavi razine osjetila, uma i inteligencije - utemeljena je na transcendentalnom planu. Pjevanje Hare Krsna Hare Krsna Krsna Krsna Hare Hare Hare Rama Hare Rama. Rama Rama Hare Hare direktno je odreeno iz duhovne platforme te stoga ta zvuna vibracija nadilazi sva nia stanja svijesti - osjetilno, mentalno, i intelektualno. Zato nema potrebe za razumijevanjem jezika mantre, niti ima potrebe za mentalnom pekulacijom ili bilo kojim intelektualnim prilagoavanjem pjevanja ove maha-mantre. Ono automatski dolazi sa duhovne razine, a svatko moe sudjelovati u pjevanju bez ikakve prethodne kvalifikacije i plesati u ekstazi. To smo praktino vidjeli. ak i dijete moe sudjelovati u pjevanju, ak se i pas moe prikljuiti. Naravno, za onog tko je previe zapetljan u materijalni ivot treba malo vie vremena da doe na standardnu toku, ali ak i takav materijalno zaokupljen ovjek, vrlo se brzo uzdie na duhovnu razinu. Kada mantru s ljubavlju pjeva isti Gospodinov bhakta, ona ima najvei utjecaj na sluaoce pa, stoga, to pjevanje treba uti sa usana istog bhakte Gospodina, tako da se moe postii trenutni efekt. to je vie mogue treba izbjegavati pjevanje sa usana abhakta. Mlijeko koje dodirnu usne zmije ima otrovni uinak.

46

Rije Hara je oblik obraanja Gospodinovoj energiji, a rijei Krsna i Rama su oblici obraanja Gospodinu osobno. Oboje, Krsna i Rama znae vrhovno zadovoljstvo, a Hara je energija vrhovnog zadovoljstva Gospodina, koja je promijenjena u vokativ Hare. Energija vrhovnog zadovoljstva Gospodina nam pomae u dostizanju Gospodina. Materijalna energija koja se zove maya je takoer jedna od mnogih Bojih energija. I mi, iva bia smo takoer energija - rubna energija Gospodina. iva bia su opisana kao via od materijalne energije. Kada je via energija u dodiru s niom energijom, dolazi do neslaganja, ali kad je via rubna energija u dodiru s viom energijom, koja se zove Hara, ivo bie je utemeljeno u svom sretnom, normalnom stanju. Te tri rijei - Hare, Krsna i Rama, transcendentalno su sjeme maha-mantre. Mantranje je duhovno dozivanje Gospodina i Njegove vjene energije Hare da daju zatitu uvjetovanoj dui. To mantranje je ba kao istinsko plakanje djeteta za svojom majkom. Majka Hara pomae bhakti da ostvari milost vrhovnog oca, Harija ili Krsne, i Gospodin se otkriva bhakti koji iskreno mantra tu mantru. Stoga niti jedno drugo sredstvo duhovne spoznaje nije tako djelotvorno u ovom dobu kao to je mantranje maha-mantre: Hare Krsna Hare Krsna Krsna Krsna Hare Hare Hare Rama Hare Rama. Rama Rama Hare Hare. Vaisnavska knjiga pjesama, Crila Prabhupada Deset uvreda 1. Vrijeati i kritizirati bhakte koji su svoje ivote posvetili irenju Gospodinovog Svetog Imena. 2. Smatrati imena polubogova poput Cive ili Brahme jednakim ili neovisnim od imena Gospodina Visnua.

47

3. Kriti zapovijedi duhovnog uitelja. 4. Govoriti pogrdno o vedskim spisima ili spisima koji slijede vedsko tumaenje. 5. Smatrati izmiljenim slave pjevanja Hare Krsna mantre. 6. Proizvoljno tumaiti Gospodinovo Sveto Ime. 7. initi grjene djelatnosti na raun pjevanja gospodinovog Svetog Imena. 8. Smatrati pjevanje Hare Krsna mantre jednom od povoljnih obrednih djelatnosti koje su ponuene u Vedama kao plodonosne djelatnosti (karma-kanda). 9. Pouavati nevjernu osobu o slavama Svetog Imena. 10. Nemati potpunu vjeru u pjevanje svetih imena i ostati materijalno vezan, ak i ako se uje toliko mnogo uputa u vezi sa time.

Pawca-tattva maha-mantra Ako iznova i iznova pjeva Gospodinovo uzvieno Sveto Ime, a ipak ne razvije ljubav prema Svevinjem Gospodinu i suze ne teku iz njenih oiju, znai da zbog uvreda u pjevanju sjeme Krsninog Svetog Imena ne klija. Ali ako sa malo vjere pjeva Sveta Imena Gospodina Caitanye i Nityanande, vrlo brzo e se proistiti od svih uvreda. Tako e, im pone pjevati Hare Krsna maha-mantru, osjetiti zanos ljubavi prema Bogu. Smisao Crila Bhaktisiddhanta Sarasvati Thakura napominje u vezi s tim da, ako uzmemo utoite Gospodina Cri Caitanye Mahaprabhua i Nityanande, slijedimo Njihove upute da postanemo

48

tolerantniji od drveta i ponizniji od travke i na taj nain pjevamo Gospodinovo Sveto Ime, vrlo brzo emo dostii razinu transcendentalnog sluenja Gospodina s ljubavlju i suze e nam se pojaviti u oima. Postoje uvrede na koje trebamo paziti prilikom pjevanja Hare Krsna maha-mantre, ali takve uvrede se ne uzimaju u obzir prilikom pjevanja imena Gaura-Nityanande. Stoga e osoba koja pjeva Hare Krsna maha-mantru, ali i dalje ini grjena djela, vrlo teko dostii razinu sluenja Gospodina s ljubavlju. Ali ako usprkos tome to ini uvrede pjeva Sveta Imena GauraNityanande, vrlo brzo e se osloboditi posljedica svojih uvreda. Zato trebamo prvo prii Gospodinu Caitanyi i Nityanandi ili oboavati Guru-Gauraggu, i zatim doi na razinu oboavanja Radha-Krsne. U vezi s tim, trebamo napomenuti da su Sveta Imena Gospodina. Krsne i Gaurasundare istovjetna sa Svevinjom Boanskom Osobom. Zato ne bismo trebali misliti da je jedno ime monije od drugog. Meutim, s obzirom na poloaj ljudi u ovom dobu, pjevanje imena Cri Caitanye Mahaprabhua je vanije od pjevanja Hare Krsna maha-mantre, budui je Cri Caitanya Mahaprabhu najvelikodunija inkarnacija i moe se veoma lako dobiti Njegovu milost. Zato trebamo prvo uzeti utoite Cri Caitanye Mahaprabhua pjevajui crikrsna-caitanya prabhu nityananda cri-advaita gadadhara crivasadi-gaura-bhakta-vrnda. Cc. Adi 8.29-31

Ekadaci Cri Ekadaci dolazi dvaput mjeseno, na jedanaesti dan dizanja i sputanja mjeseca. Onaj tko posti na dan Ekadacija, oslo49

boen je svih vrsta reakcija na grjena djela i napreduje u pobonom ivotu. Temeljno naelo nije samo postiti, ve poveati ljubav i vjeru prema Govindi, ili Krsni. Pravi razlog za post na Ekadaci je minimiziranje tjelesnih zahtijeva i zaokupljanje sa slubom za Gospodina preko mantranja ili obavljanja sline slube. Najbolja stvar koja se moe raditi na dane posta je sjeanje na prolost Govinde i stalno sluanje Njegovog Svetog Imena.

Crimati Tulasi-devi Tulasi-devi je Krsnina omiljena biljka. Sve druge biljke i puzavice u Vrndavani prepoznaju tulasin zanosni poloaj kao vrlo drag Krsni. Lie se nudi na preparacijama za Gospodina i takoer se stavlja na Njegova lotosova stopala. Navedeno je da Krsna ne prihvaa ponudu bez tulasi (kada je dostupna). Oboavanje tulasi je tako mono da se jednostavno njenim zalijevanjem ili kruenjem oko nje uklanjaju mnogi ozbiljni grijesi. Sluenjem biljke tulasi stalno je sve povoljno i osoba stalno ivi u duhovnom svijetu. Biljku tulasi treba dnevno nuditi na aratiju, a lie bi se trebalo uzimati samo ujutro za ponude. Nakon to biljka tulasi napusti svoje tijelo deblji dio stabljike se koristi za izradu zrna jape i ogrlica za vaisnave. Tulasidevi svojim tijelom uvijek slui Krsnu i bhakte, ona je savreni sluga Gospodina Krsne. Kada je povjetarac, nosei prijatan miris lia tulasi sa nonih prstiju lotosovih stopala Boanske Osobe uao u nosnice tih

50

mudraca, oni su osjetili promjenu u tijelu i umu, iako su bili naklonjeni spoznaji neosobnog Brahmana. Smisao Iz ovog stiha proizlazi da su etvorica Kumara bili impersonalisti ili pobornici filozofije monizma, sjedinjavanja sa Gospodinom. Meutim, im su ugledali Gospodinov oblik, promijenili su svoje miljenje. Drugim rijeima, impersonalist, koji osjea transcendentalno zadovoljstvo u pokuaju sjedinjenja sa Gospodinom, biva poraen kada ugleda Gospodinova predivna transcendentalna obiljeja. Kumare su promijenili svoje miljenje zbog prijatnog mirisa Njegovih lotosovih stopala pomijeanog s mirisom tulasi kojeg je nosio zrak; umjesto da se stope sa Svevinjim Gospodinom, pomislili su da je mudro da postanu bhakte. Biti sluga Gospodinovih lotosovih stopala je bolje nego sjediniti se s Njim. Crimad Bhagavatam 3.15.43

51

TREE POGLAVLJE Vedsko znanje

Izvor Oboavam Govindu, prvobitnog Gospodina, prvog pretka koji uva krave, daje rezultate svih elja, u prebivalitu sagraenom od duhovnih dragulja, okruenim milijunima drvea elja, kojega uvijek s potovanjem i ljubavlju slue stotine tisua laksmija i gopija. Brahma-samhita (5.29) Vedsko znanje je izvorno dano prvom stvorenom ivom biu Brahmi u srcu, a Brahma je onda prenio to znanje svojim sinovima i uenicima koji su prenosili proces kroz povijest. Cri Icopanisad Veliki mudrac (Crila Vyasadeva) koji je imao potpuno znanje, mogao je sagledati, svojim transcendentalnim pogledom, propadanje svega materijalnog zbog utjecaja tog doba. Mogao je takoer vidjeti da e se bezvjernim ljudima smanjiti trajanje ivota i da e biti nestrpljivi zbog nedostatka vrline. Tako je razmiljao o dobrobiti i blagostanju ljudi u svim staleima i redovima ivota. Uvidio je da su rtve, spomenute u Vedama, sredstva kojima se mogu proistiti ljudska zanimanja. Kako bi pojednostavio proces, podijelio je jednu Vedu u etiri te je uinio pristupanom ljudima. Prvobitni izvor znanja (Veda) je podijeljen na etiri odvojena dijela, dok se povijesne injenice i vjerodostojne prie koje su spomenute u Puranama nazivaju peta Veda. Budui da su Vede bile podijeljene na etiri dijela, Paila Rsi je postao uitelj Rg Vede, Jaimini Sama Vede, a Vaicampayana je postao slavan zbog Yajur Vede. Atharva

53

Veda je bila povjerena Sumantu Muniju Aggiri, koji joj se predano posvetio, a mom ocu Romaharsani su povjerene Purane i povijesni zapisi. Svi ovi ueni ljudi su zatim predali njima povjerene Vede mnogim uenicima, prauenicima i praprauenicima te su tako nastale dotine grane sljedbenika Veda. Tako je veliki mudrac Vyasadeva, koji je vrlo ljubazan prema masama neznalica, preuredio Vede tako da ih mogu usvojiti manje inteligentni ljudi. Iz samilosti, veliki mudrac je smatrao da bi bilo mudro omoguiti ljudima postizanje krajnjeg cilja ivota. Tako je sastavio veliku povijesnu priu nazvanu Mahabharata za ene, radnike i prijatelje dvaput roenih. Crimad Bhagavatam 1.4.17-25 Osobine vedskog znanja Veda znai znanje. Vede su izvorno znanje koje je razotkriveno u vrijeme stvaranja svemira. Do prije oko pet tisua godina, vedsko znanje se irilo usmenom predajom. Tada je Crila Vyasadeva zapisao vedsku literaturu kako bi je ljudi u ovom dobu Kali mogli razumjeti. Vede se bave s tri podruja djelatnosti: 1. Karma-kanda ili pobone djelatnosti koje osobu postupno uzdiu do naprednijih materijalnih poloaja u ovom i sljedeem ivotu; 2. Jwana-kanda proces razumijevanja Apsolutne Istine pekulativnim metodama filozofijom; i 3. Upasana-kanda ili oboavanje Svevinjeg Gospodina, a ponekad i polubogova. Oboavanje polubogova preporueno u Vedama je u skladu s razumijevanjem podreenog odnosa polubogova prema Boanskoj Osobi.

54

Unutar vedske literature nalaze se i materijalni i duhovni sadraji. Postoje spisi koji opisuju religiozne ceremonije, meditaciju i yogu isto kao i knjige koje izlau takve predmete kao to su medicina, sociologija, matematika, graditeljstvo, politika i filozofija. Te svjetovne informacije su dane kako bi se ljudsko drutvo moglo organizirati na nain da zadovolji svoje potrebe i osigura mirno ozraje. To je neophodno za duhovni ivot, koji je krajnji cilj Veda. U vedskim spisima su istaknute etiri aktivnosti: religioznost, ekonomski razvoj, zadovoljavanje osjetila i osloboenje. Meutim, peti i najvii cilj ljudskog ivota je prema - ljubav prema Bogu. Spisi kao to je Bhagavad-gita i Crimad Bhagavatam iskljuivo se bave s tim najistaknutijim religijskim naelom. Iz tih spisa saznajemo da neemo biti potpuno zadovoljni dok ne oivimo nau izvornu ljubav prema Bogu, svjesnost Krsne. Ta knjievnost, koja je puna opisa transcendentalne slave Imena, proslavljenosti, oblika, zabava itd., neizmjernog Svevinjeg Gospodina, razliito je ostvarenje, puno transcendentalnih rijei usmjerenih prema izvrenju revolucije u bezbonim ivotima ove zavedene svjetske civilizacije. Takvu transcendentalnu knjievnost, iako je nesavreno sastavljena, sluaju, pjevaju i prihvaaju proieni, iskreni ljudi. Crimad Bhagavatam 1.5.11

55

Vedska literatura Bhagavad-gita U Bhagavad-giti Gaspodin objanjava pet temeljnih istina. Najprije objanjava nauk o Bogu, a potom prirodni poloaj ivih bia, jiva. Postoji icvara, upravitelj, i jive, iva bia pod nadzorom. ivo bie koje tvrdi da je slobodno i da nije ni pod ijim nadzorom je ludo. Ono se u svakom pogledu nalazi pod kontrolom, barem u svom uvjetovanom ivotu. Bhagavadgita govori o icvari, vrhovnom upravitelju, i jivama, ivim biima pod Njegovim nadzorom. Gospodin takoer objanjava prakrti (materijalnu prirodu), vrijeme (vijek postojanja cijeloga svemira iIi oitovanja materijalne prirode) i karmu (djelatnosti). Kozmiko je oitovanje puno razliitih djelatnosti. Iz Bhagavad-gite moramo nauiti tko je Bog, tko su iva bia, to je prakrti, to je kozmiko oitovanje, kako vrijeme njime upravlja i kakve vrste djelatnosti vre iva bia. Bhagavad-gita, uvod Crimad Bhagavatam Ovaj Crimad Bhagavatam je knjievna inkarnacija Boga, a sastavio ga je Crila Vyasadeva, inkarnacija Boga. Namijenjen je krajnjoj dobrobiti svih ljudi, sveuspjean je, sveblaen i svesavren. Smisao Gospodin Cri Caitanya Mahaprabhu je izjavio da je Crimad Bhagavatam isti zvuni prikaz sveg vedskog znanja i povijesti. Izabrane su povijesti velikih bhakta koji su u nepo-

56

srednom dodiru s Vrhovnom Boanskom Osobom. Crimad Bhagavatam je knjievna inkarnacija Gospodina Cri Krsne i zato se ne razlikuje od Njega. Crimad Bhagavatam trebamo oboavati istim potovanjem kao to oboavamo Gospodina. Time moemo primiti konane Gospodinove blagoslove preko njegovog paljivog i strpljivog prouavanja. Budui da je Bog sve svjetlo, sve blaenstvo i sve savrenstvo, takav je takoer i Crimad Bhagavatam. Moemo imati svu transcendentalnu svjetlost Uzvienog Brahmana, Cri Krsne, izgovaranjem Crimad Bhagavatama, pod uvjetom da ga primimo preko prozirnog posrednika, duhovnog uitelja. Osobni tajnik Gospodina Caitanye Crila Svarupa Damodara Gosvami, savjetovao je sve posjetioce koji su doli vidjeti Gospodina u Puriju, da prouavaju Bhagavatam od osobe Bhagavatama. Osoba Bhagavatam je samospoznati vjerodostojni duhovni uitelj i samo se preko njega mogu shvatiti pouke Bhagavatama kako bi se primio eljeni rezultat. Prouavanjem Bhagavatama se mogu primiti sve dobrobiti koje se stjeu ako je Gospodin osobno prisutan. Prouavanje sa sobom povlai sve transcendentalne blagoslove Gospodina Cri Krsne koje moemo oekivati od samog dodira s Njim. Crimad Bhagavatam 1.3.40 Ovdje (u Crimad Bhagavatamu) opisano je deset tema: (1) stvaranje sastojaka kozmosa, (2) stvaranje koje vri Brahma, (3) odravanje kreacije, (4) posebna milost koja se ukazuje vjernima, (5) poticaji za djelovanje, (6) propisane dunosti za ljude koji se pokoravaju zakonima, (7) opis Gospodinovih inkarnacija, (8) unitenje kreacije, (9) oslobaanje od grubog i suptilnog materijalnog postojanja, (10) krajnje utoite, Svevinja Boanska Osoba. Deseti predmet je utoite svih ostalih. Da bi izdvojili krajnje utoite od ostalih devet predmeta,

57

mahajane su opisali ovih devet predmeta posredno ili neposredno, kroz molitve ili neposredna objanjenja. Smisao Ovaj stih iz Crimad Bhagavatama (2.10.1) izlae deset tema koje obrauje Bhagavatam. Deseta predstavlja sutinu, dok su ostalih devet kategorije koje potjeu od sutine. Ovih deset tema su sljedee: 1. Sarga: stvaranje prvog stupnja koje vri Visnu, stvaranje pet grubih materijalnih elemenata, pet predmeta osjetilnog opaanja, deset osjetila, uma, inteligencije, lanog ja i sveukupne materijalne energije iIi kozmikog oblika. 2. Visarga: stvaranje drugog stupnja koje vri Brahma, stvaranje pokretnih i nepokretnih tijela u univerzumu (brahmanda). 3. Sthana: odravanje univerzuma, koji odrava Boanska Osoba, Visnu. Iako je Brahma stvaratelj, a Civa unitavatelj, Visnuova uloga je vanija, a Njegova slava vea od Brahmine i Civine, jer je Visnu odrzavatelj. 4. Posana: posebna briga i zatita koju Gospodin prua bhaktama. Kao to kralj odrava svoje kraljevstvo i podreene, ali ipak posveuje posebnu panju lanovima svoje obitelji, tako Svevinji Gospodin poklanja posebnu panju Svojim bhaktama koji su due potpuno predane Njemu. 5. Uti: poticaj za stvaranje ili poetna mo koja je uzrok svih otkria, u skladu s potrebama vremena, prostora i predmeta. 6. Manvantara: propisana pravila za iva bia koja ele dostii savrenstvo ljudskog ivota. Manuova pravila, koja su opisana u Manu-samhiti, pruaju vodstvo na putu ka takvom savrenstvu. 7. Icanukatha: obavjetenja o Svevinjem Gospodinu, Njegovim inkarnacijama na Zemlji i djelatnostima Njegovih

58

bhakta, koja nalazimo u spisima. Spisi koji obrauju ove teme su od sutinske vanosti za napredan ljudski ivot. 8. Nirodha: povlaenje svih energija upotrijebljenih u stvaranju. Takve moi su emanacije Boanske Osobe koja vjeno lei u Karana oceanu. Kozmike kreacije. koje se manifestiraju njegovim izdahom, tijekom vremena ponovo bivaju unitene. 9. Mukti: oslobaanje uvjetovanih dua zatoenih u grubim i suptilnim prekrivaima, tijelu i umu. Kada se dua oslobodi Sve materijalne vezanosti, odbacivi gruba i suptilna materijalna tijela, moe dostii duhovno nebo u svom izvornom duhovnom tijelu i transcendentalno sluiti Gospodina s ljubavlju na Vaikunthaloki ili Krsnaloki. Kada je dua utemeljena u svom izvornom prirodnom poloaju postojanja, kae se da je osloboena. ivo bie moe transcendentalno sluiti Gospodina s ljubavlju i postati jivan-mukta, osloboena dua, ak i dok se nalazi u materijalnom tijelu. 10. Acraya: Transcendencija, summum bonum, iz koje sve emanira, u kojoj sve poiva i sa kojom se sve stapa nakon unitenja. Ona je izvor i potpora svega. Acraya se takoer naziva Vrhovni Brahman! kao to je reeno u Vedanta-sutri (athato brahma-jijwasa, janmady asya yataha). Crimad Bhagavatam posebno opisuje ovaj Vrhovni Brahman kao acrayu. Cri Krsna je acraya i stoga je prouavanje nauke o Krsni najvea ivotna potreba. Crimad Bhagavatam prihvaa Cri Krsnu kao utoite svih manifestacija, jer je Gospodin, Svevinja Boanska Osoba, prvobitni izvor svega, vrhovni cilj svega. Ovdje trebamo razmotriti dva naela - acrayu, predmet koji prua utoite, i acritu, zavisna bia kojima je potrebno utoite. Acrita postoji pod zatitom izvornog naela, acraye. Prvih devet kategorija opisanih u prvih devet pjevanja Crimad Bhagavatama, od stvaranja do osloboenja, koji obuhvaaju

59

purusa-avatare, inkarnacije, rubnu energiju ili iva bia i vanjsku energiju ili materijalni svijet, svi su acrita. Meutim, molitve Crimad Bhagavatama su upuene acraya-tattvi, Svevinjoj Boanskoj Osobi, Cri Krsni. Velike due, iskusne u opisivanju Crimad Bhagavatama, marljivo su prikazale u glavnim crtama ostalih devet kategorija, ponekad kroz neposredno opisivanje, a ponekad posredno, kroz prie. Prava svrha tih opisa je savreno spoznati Apsolutnu Transcendenciju, Cri Krsnu, jer itava kreacija, i materijalna i duhovna, poiva u tijelu Cri Krsne. Cc. Adi 2.91, 92 Ova Bhagavata Purana blista kao sunce i pojavila se upravo poslije odlaska Gospodina Krsne u vlastito prebivalite, praenog religijom, znanjem, itd. Osobe koje su izgubile vid zbog guste tame neznanja u dobu Kali, dobit e svjetlost od ove Purane. Crimad Bhagavatam 1.3.43 Potpuno odbacivi religiozno djelovanje iz materijalnih pobuda, Bhagavata Purana iznosi najviu istinu, razumljivu bhaktama potpuno istoga srca. Najvia je istina zbilja koja se za opu dobrobit razlikuje od iluzije. Takva istina iskorjenjuje trostruke bijede. Ovaj prekrasan Bhagavatam, koji je sastavio veliki mudrac Vyasadeva (u svojoj zrelosti) sam je po sebi dostatan za spoznaju Boga. Kakva je onda potreba za drugim spisima? im pozorno i ponizno sluamo poruku Bhagavatama, takvim se njegovanjem znanja Svevinji Gospodin nastanjuje u naem srcu. Crimad Bhagavatam 1.1.2

60

ETVRTO POGLAVLJE Propovijedanje

Izvori Mnogi znanstvenici danas ire doktrinu da ivot nastaje iz materije. Oni meutim ne mogu dati dokaz bilo eksperimentalni ili teorijski. Oni zapravo dre svoju poziciju na osnovi vjere nasuprot svim vrstama znanstvenih prigovora. Crila Prabhupada istie da je ta dogma bez podloge uinila veliku tetu moralnim i duhovnim standardima irom svijeta i stoga uzrokovala neizmjernu patnju. Jedan od velikih izazova za pokret svjesnosti Krsne je razotkrivanje te pogrene koncepcije i utemeljenje vedskog gledita kao najvitalnijeg i potpunog objanjenja stvarnosti. Ono to slijedi je kratki pregled magazina lzvori. Mi vas potiemo da prouavate lzvore. Informacije predstavljene u magazinu su neprocjenjive. Ateistika znanost Od vremena Newtona znanost dri da se sve pojave mogu opisati (barem u naelu) u obliku mjerljivih koliina koje se mogu izraunati koritenjem jednostavnih matematikih zakona. Ta premisa koju mi zovemo naelom redukcije podrazumijeva da je stvarnost u biti jednostavna i da ljudska bia mogu sama, kroz snagu svojih umova i osjetila, konano biti sposobna za potpuno razumijevanje prirode i Izvora svih pojava u svemiru. Iako je naelo redukcije sigurno nedokazivo da bi se s njime poelo, dalo je strategijsku podlogu za znanstveno istraivanje i kako su znanstvenici ili od jednog do drugog uspjeha, njihova vjera u univerzalnu primjenjivost tog naela je postajala snanija i snanija. Ipak, nevjerodostojno prihvaanje naela redukcije ima neke izuzetno uznemirujue posljedice. Ono reducira svemir na

62

mehanizam koji djeluje prema impersonalnim zakonima i reducira pojedino ljudsko bie na sloeni podmehanizam ija volja i osjeaji odgovaraju neem viem nego uzorcima kemijskih interakcija meu molekulama. Kao rezultat, vrijednosti i etike norme se vie ne mogu razumjeti kao temeljna naela koja potjeu od transcendentalnog kreatora koji definira konanu svrhu i smisao ivota. One prije postaju puke strategije opstanka koje nastaju sluajno, ovjekovjeene zbog njihove efektivnosti pod odreenim uvjetima i koje e biti odbaene od neumoljive fizike transformacije kada se ti uvjeti promijene. Fiziar Wolfgang Paull je u vezi s tim predvidio, Mogli bismo dostii toku u ne tako dalekoj budunosti gdje e prie i slike starih religija izgubiti svoju snagu uvjeravanja ak i za prosjenu osobu; bojim se da e, kada se to dogodi, sva stara etika kolabirati, kao kua od karata te da e biti poinjen nezamislivi uas. S obzirom na ozbiljne implikacije redukcionistikog pristupa moderne znanosti, ne trebamo je prihvatiti kao potpuno ispravnu ukoliko nismo prisiljeni tako uiniti zbog istinski pravog dokaza. Mnogi znanstvenici i filozofi podravaju da je takav dokaz ve naen u velikoj veini. Ipak, blie ispitivanje tekuih znanstvenih teorija otkriva da to jednostavno nije tako. Premda su znanstvenici nedvojbeno imali mnoga znaajna otkria, nepromiljeno tvrde da su dokazali svoj svjetski sustav temeljen na naelima redukcije. Poglavlja 1. Veliko pitanje o Velikom Prasku Znanstvenici su izjavili da je svemir stvoren eksplozijom. Meutim, blie ispitivanje te teorije otkriva njene mnoge manjkavosti.

63

2. Misterij svjesnosti Svjesnost je ivotna injenica. Svi smo svjesna iva bia. Meutim, moderna znanost nije u mogunosti objasniti to je svjesnost. 3. ivot iz kemikalija: injenica ili fantazija? Moderna biokemijska istraivanja su otkrila nevjerojatnu sloenost ak i najjednostavnijih mikroorganizama. Budui je tako, jasno je da teorija evolucije ne moe objasniti kako su nastali takvi organizmi. 4. Nov pogled na evoluciju Znanstvenici iznose razne tipove dokaza, kao to je teorija da se jedna vrsta razvija u drugu po pukim fizikim procesima. Meutim, podrobnije ispitivanje tih dokaza ukazuje da se oni takoer mogu koristiti i u ideji o inteligentnom kreatoru. 5. Zapisi u stijenama Znanstvenici bi eljeli da vjerujemo da dokazi iz fosilnih zapisa ukazuju na evoluciju. To je potpuno krivo. 6. Viedimenzionalna znanost Da bismo razumjeli prvobitnu osobnost koja lei ispod materijalne prirode, moramo ii iznad ogranienja dananje mehanicistike znanosti.

Krsna, Christos, Christ 1974. godine, u blizini ISKCON-ovog centra u Frankfurtu na Maini, u Njemakoj, Crila Prabhupada je praen nekolicinom svojih uenika krenuo u jutarnju etnju s ocem Emmanuelom Jungclaussenom, benediktinskim sveenikom iz samostana Niederalteich. Primijetivi da Crila Prabhupada nosi brojanicu za meditaciju, slinu krunici, otac Emmanuel je objasnio da

64

stalno izgovara molitvu: Gospodine Isuse Kriste, budi milostiv prema nama. Ovdje je opisan njihov razgovor. Crila Prabhupada: to znai rije Krist? Otac Emmanuel: Krist dolazi od grke rijei Christos, to znai pomazani. Crila Prabhupada: Kristos je grka verzija rijei Krsna. Otac Emmanuel: To je veoma zanimljivo. Crila Prabhupada: Kad se Indijci obraaju Krsni, esto kau Krsta. Krsta je sanskrtska rije koja znai privlanost. Stoga, obraajui se Bogu rijeju Krist, Krsta ili Krsna, ukazujemo na istu, sveprivlanu Svevinju Boansku Osobu. Kad je Isus rekao: Oe na, koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje, to Boje ime je bilo Krsta ili Krsna. Slaete li se? Otac Emmanuel: Mislim da nam je Isus kao Boji sin, otkrio pravo ime Boga: Krist. Boga moemo nazivati Ocem, ali ako Ga elimo osloviti Njegovim pravim imenom, moramo rei Krist". Crila Prabhupada: Da. Krist je jedan oblik izgovaranja rijei Krsta, a Krsta je jedan oblik izgovaranja Bojeg imena Krsna. Isus je rekao da trebamo slaviti Boje ime, ali juer je jedan teolog rekao da Bog nema imena - moemo Ga nazivati samo Ocem. Sin moe zvati oca oe, ali otac ima i odreeno ime. Bog je neodreeno ime Svevinje Boanske Osobe, ije je odreeno ime Krsna. Moete zvati Boga Krist, Krsta ili Krsna, u sutini se obraate istoj Svevinjoj Boanskoj Osobi. Otac Emmanuel: Da, ako govorimo o pravom imenu Boga, onda moramo rei Kristos. U naoj religiji imamo trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti. Vjerujemo da Boje ime moemo saznati samo kad nam Ga otkrije Sin Boji. Isus Krist je otkrio ime Oca i zato prihvaamo ime Krist kao razotkriveno ime Boga.

65

Crila Prabhupada: Zapravo, nije vano - Krsna ili Krist - ime je isto. Vano je slijediti naredbe vedskih spisa, koji za ovo doba preporuuju pjevanje bojeg imena. Najlake je pjevati maha-mantru: Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare, Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Rama i Krsna su Boja imena, a Hare je Boja energija. Pjevajui maha-mantru, obraamo se Bogu i Njegovoj energiji. Postoje dvije vrste energije, duhovna i materijalna. Sada se nalazimo u okovima materijalne energije. Zato se molimo Krsni da nas milostivo izbavi iz poloaja sluenja materijalne energije i dopusti nam da sluimo duhovnu energiju. To je cijela naa filozofija. Hare Krsna znai, O Boja energijo, o Boe (Krsna), molim Vas, dopustite mi da Vas sluim. Mi smo po prirodi sluge. Na neki nain smo poeli sluiti materijalne stvari, ali kad se to sluenje preobrazi u sluenje duhovne energije, dostiemo savrenstvo ivota. Primjenjivati bhakti-yogu (sluiti Boga s ljubavlju) znai osloboditi se imenovanja kao to su hindus, musliman, kranin, ovo ili ono, i jednostavno sluiti Boga. Stvorili smo kransku, hindusku i muslimansku religiju, ali kad doemo do religije bez imenovanja, u kojoj ne mislimo da smo hindusi, krani iIi muslimani, tada moemo govoriti o istoj religiji ili bhakti. Otac Emmanuel: Mukti? Crila Prabhupada: Ne, bhakti. Kada govorimo o bhakti, mukti (osloboenje od materijalnih bijeda) se podrazumijeva. Bez bhakti nema mukti, ali ako djelujemo na nivou bhakti, mukti se podrazumijeva. To saznajemo iz Bhagavad-gite: Osoba koja se potpuno posvetila predanom sluenju i koja ne pada ni u kakvim okolnostima, odmah transcendira gune materijalne prirode i tako se uzdie na nivo Brahmana. (14.26) Otac Emmanuel: Da li je Brahman Krsna?

66

Crila Prabhupada: Krsna je Prabrahman. Brahman se spoznaje u tri aspekta: kao impersonalni Brahman, kao lokalizirana Paramatma i kao personalni Brahman. Krsna je osobni, Vrhovni Brahman, jer je Bog izvorno osoba. To je potvreno u Crimad Bhagavatamu: Ueni transcendentalisti koji su spoznali Apsolutnu Istinu nazivaju ovu nepodvojenu stvarnost Brahmanom, Paramatmom ili Bhagavanom. (1.2.11) Aspekt Vrhovne Osobe je krajnja spoznaja Boga. On u potpunosti posjeduje est obilja: najveu snagu, najvee bogatstvo, najveu ljepotu, najveu slavu, najveu mudrost i najveu odvojenost. Otac Emmanuel: Da, slaem se. Crila Prabhupada: Bog je apsolutan i stoga su Njegovo Ime, oblik i odlike takoer apsolutni; ne razlikuju se od Njega. Pjevajui Sveto Ime Boga osoba se izravno drui s Njim. Druei se s Bogom stjee boanske odlike i kada se potpuno proisti, postaje pratilac Svevinjeg Gospodina. Otac Emmanuel: Ali nae razumijevanje Bojeg imena je ogranieno. Crila Prabhupada: Da, mi smo ogranieni, ali Bog je neogranien. Budui da je neogranien ili apsolutan ima bezbroj imena i svako od njih je Bog. Njegova imena moemo shvatiti razmjerno naem duhovnom razumijevanju. Otac Emmanuel: Mogu li postaviti jedno pitanje? Mi krani takoer propovijedamo ljubav prema Bogu i pokuavamo spoznati ljubav prema Bogu i sluiti Ga svim srcem i duom. Kakva je razlika izmeu vaeg i naeg pokreta? Zato aljete svoje uenike na zapad da propovijedaju ljubav prema Bogu kad evanelje Isusa Krista prenosi istu poruku? Crila Prabhupada: Problem je u tome to krani ne slijede zapovjedi Boga. Slaete li se? Otac Emmanuel: Da, u velikoj mjeri ste u pravu.

67

Crila Prabhupada: Kakvo je onda znaenje kranske ljubavi prema Bogu? Ako ne slijedite naredbe Boga, gdje je onda vaa ljubav? Zato smo doli pouiti to znai voljeti Boga. Ako Ga volite, ne moete kriti Njegove naredbe. Ako ste nepokorni vaa ljubav nije iskrena. irom svijeta, ljudi ne vole Boga, ve svoje pse. Zato je pokret svjesnosti Krsne potreban da bi pouio ljude kako mogu oivjeti svoju zaboravljenu ljubav prema Bogu. Nisu krivi samo krani, ve i hindusi, muslimani i svi drugi. Proglaavaju se kranima, hindusima ili muslimanima, ali se ne pokoravaju Bogu. To je problem. Posjetitelj: Moete Ii rei na koji su nain krani nepokorni? Crila Prabhupada: Da. Kao prvo, kre zapovijed ne ubij odravajui klaonice. Da li se slaete da se ova zapovijed kri? Otac Emmanuel: Ja se osobno slaem. Crila Prabhupada: Dobro. Dakle, ako krani ele voljeti Boga, moraju prestati ubijati ivotinje. Otac Emmanuel: Ali zar nije najvanije... Crila Prabhupada: Ako propustite neto inite greku u proraunu. Bez obzira na naknadno dodavanje ili oduzimanje, greka je ve u proraunu i zato e sve to slijedi takoer biti pogreno. Ne moemo prihvatiti samo dio spisa koji nam se svia, odbacivi dio koji nam se ne svia, i oekivati isti rezultat. Na primjer, koko nese jaja stranjim djelom, a jede kljunom. Poljoprivrednik moe misliti: Prednji dio kokoi je veoma skup, jer ga moram hraniti. Bolje bi bilo da ga odsijeem. Ali ako glava nedostaje nee vie biti jaja jer je tijelo mrtvo. Slino tome, ako odbacimo teak dio spisa i pokoravamo se dijelu koji nam se svia, takvo tumaenje nam nee pomoi. Moramo prihvatiti sve naredbe spisa onakve kakve su dane, ne samo one koje nam odgovaraju. Ako ne slijedite prvu naredbu ne ubij, gdje je onda ljubav prema Bogu?

68

Otac Emmanuel: Krani smatraju da se ta zapovijed odnosi na ljudska bia, a ne na ivotinje. Crila Prabhupada: To bi znailo da Krist nije imao dovoljno inteligencije da upotrijebi pravu rije: umorstvo. Ubijanje i umorstvo su dvije stvari. Umorstvo se odnosi na ljudska bia. Da li mislite da Isus nije imao dovoljno inteligencije da upotrijebi pravu rije umorstvo - umjesto ubijanje. Ubijanje ukazuje na bilo koju vrstu ubijanja, osobito na ubijanje ivotinja. Da je Isus mislio samo na ubijanje ljudi, upotrijebio bi rije umorstvo. Otac Emmanuel: Ali u Starom zavjetu, zapovijed ne ubij doista se odnosi na umorstvo. Kad je Isus rekao ne ubij, proirio je znaenje ove zapovjedi objasnivi kako ljudsko bie ne samo da ne smije ubijati druga ljudska bia, ve se treba ophoditi prema njima s ljubavlju. Nikad nije govorio o odnosu ovjeka s drugim ivim biima, ve samo o odnosu s drugim ljudskim biima. Kad je rekao ne ubij, takoer je mislio u mentalnom i emotivnom smislu - da ne trebate uvrijediti ili povrijediti nekoga, loe se ophoditi prema njemu itd. Crila Prabhupada: Nas se ne tie ovaj ili onaj zavjet, ve samo rijei upotrijebljene u zapovijedima. Ako elite tumaiti te rijei, to je neto drugo. Mi prihvaamo izravno znaenje. Ne ubij znai da krani ne smiju ubijati. Moete iznositi tumaenja kako biste nastavili sa sadanjim nainom djelovanja, ali mi jasno shvaamo da nema potrebe za tumaenjem. Tumaenje je potrebno kad stvari nisu jasne, ali ovdje je znaenje jasno. Ne ubij je jasna uputa. Zato bismo je tumaili? Otac Emmanuel: Zar jedenje biljaka nije takoer ubijanje? Crila Prabhupada: Prema vaisnavskoj filozofiji, ovjek ne bi trebao nepotrebno ubijati ak ni biljke. U Bhagavad-giti Krsna kae: Ako Mi netko s ljubavlju i predanou ponudi list,

69

cvijet, plod ili malo vode, prihvatit u njegovu ponudu. (9.26) Mi nudimo Krsni samo onu vrstu hrane koju On trai i potom jedemo ostatke. Kad bi nuenje vegetarijanske hrane Krsni bilo grjeno, to bi bio Krsnin grijeh, a ne na. Ali Bog je apapaviddha, grjene posljedice ne utjeu na Njega. On je kao sunce koje je tako mono da moe proistiti ak i urin to je za nas nemogue. Krsna je kao kralj koji moe narediti da ubojica bude objeen, ali sam ne podlijee zakonima jer je veoma moan. Poloaj onog tko jede hranu koja je prvo ponuena Gospodinu moe se usporediti s poloajem vojnika koji za vrijeme rata ubija. Kad u ratu zapovjednik izda naredbu za napad, posluni vojnik, koji ubije neprijatelja, dobit e medalju, ali ako isti vojnik ubije nekoga na svoju ruku, bit e kanjen. Slino tome, jedui prasadu (ostatke hrane ponuene Krsni ne inimo grijeh. To je potvreno u Bhagavad-giti: Gospodinovi bhakte su osloboeni svih vrsta grijeha, jer jedu hranu ponuenu u rtvovanju. Ostali, koji pripremaju hranu za svoje osjetilno uivanje, jedu samo grijeh. (3.13) Otac Emmanuel: Krsna ne moe dopustiti jedenje ivotinja? Crila Prabhupada: Da. U ivotinjskom carstvu. Ali civilizirano ljudsko bie, religiozno ljudsko bie nije stvoreno za ubijanje i jedenje ivotinja. Ako prestanete ubijati ivotinje i ponete pjevati sveto ime Krista, sve e biti savreno. Nisam vas doao uiti, ve zamoliti da pjevate Boje ime. Biblija to zahtijeva od vas. Zato ne bismo suraivali i pjevali i ako imate neto protiv pjevanja imena Krsna, pjevajte Kristos ili Krista - nema nikakve razlike. Cri Caitanya Mahaprabhu je rekao: Bog ima milijune imena i svako od njih posjeduje istu mo kao Bog, jer nema nikakve razlike izmeu Boga i Njegova imena. Zato, ak i ako prihvaate imenovanja kao to su hindus, kranin ili musliman, pjevajte Boje ime iz vlastitih spisa i dostii ete duhovnu razinu. Ljudski

70

ivot je namijenjen samospoznaji uenju kako voljeti Boga. To je prava ljepota ovjeka. Nije vano da Ii ovu dunost vrite kao hindus, kranin ili musliman - samo je vrite! Otac Emmanuel: Slaem se. Crila Prabhupada: (pokazujui na brojanicu za meditaciju, sastavljenu od 108 zrnaca) Mi uvijek nosimo ovu brojanicu, kao to vi nosite krunicu. Vi pjevate, ali zato drugi krani ne pjevaju? Zato bi kao ljudska bia propustili ovu priliku? Psi i make ne mogu pjevati, ali mi moemo jer imamo ljudski jezik. Pjevajui Sveta Imena Boga, ne moemo nita izgubiti; naprotiv, puno dobivamo. Moji uenici neprestano pjevaju Hare Krsna. I oni bi mogli ii u kino ili se baviti raznim stvarima, ali odrekli su se svega. Ne jedu ribu, meso, ni jaja, ne uzimaju opojna sredstva, ne piju, ne pue, ne kockaju se, ne pekuliraju i ne odravaju nezakonite seksualne odnose, ali pjevaju Sveto Ime Boga. Ako elite suraivati s nama, otiite u crkve i pjevajte Krist, Krsta ili Krsna. to se tome moe prigovoriti? Otac Emmanuel: Nita. to se mene tie, rado bih vam se pridruio. Crila Prabhupada: Ne, razgovaramo s vama kao s predstavnikom kranske crkve. Umjesto to drite crkve zatvorene, zato ih ne date nama? Mi bismo tamo pjevali Sveto Ime Boga dvadeset etiri sata na dan. Na mnogo mjesta kupili smo crkve koje su bile zatvorene, jer ih nitko nije posjeivao. U Londonu sam vidio stotine crkava koje su bile zatvorene iIi koritene u svjetovne svrhe. Kupili smo jednu takvu crkvu u Los Angelesu. Prodali su je, jer je nitko nije posjeivao, ali ako danas posjetite istu crkvu, vidjet ete tisue ljudi. Svaka inteligentna osoba moe shvatiti tko je Bog za pet minuta, za to nije potrebno pet sati. Otac Emmanuel: Razumijem.

71

Posjetitelj: Mislim da razumijevanje Boga nije pitanje inteligencije, ve poniznosti. Crila Prabhupada: Poniznost je inteligencija. Ponizni i krotki posjeduju carstvo Boje. To je reeno u Bibliji, zar ne? Ali prema filozofiji nitkova, svatko je Bog i danas je ta ideja postala popularna. I zato, nitko nije ponizan ni krotak. Ako svatko misli da je Bog, zato bi bio ponizan i krotak? Zato uim svoje uenike da postanu ponizni i krotki. Oni uvijek odaju svoje ponizno potovanje u hramu i duhovnom uitelju i na taj nain napreduju. Odlike poniznosti i krotkosti brzo vode do duhovne spoznaje. U vedskim spisima je reeno: Onima koji imaju vrstu vjeru u Boga i duhovnog uitelja, Bojeg predstavnika, otkriva se znaenje vedskih spisa. Otac Emmanuel: Zar se to potovanje ne treba iskazati i svima drugima? Crila Prabhupada: Da, ali postoje dvije vrste potovanja, posebno i obino. Cri Krsna Caitanya nas pouava da ne oekujemo od drugih poasti, ve uvijek iskazujemo drugima potovanje, ak i ako su neuljudni prema nama. Ali Bogu i njegovim istim bhaktama trebamo odati posebno potovanje. Otac Emmanuel: Da, slaem se. Crila Prabhupada: Mislim da bi kranski sveenici trebali suraivati s pokretom svjesnosti Krsne. Trebaju pjevati ime Krist ili Kristos i prestati opratati klanje ivotinja. Taj program slijedi uenja Biblije; to nije moja filozofija. Molim vas, djelujte u skladu s tim i vidjet ete kako e se svjetska situacija promijeniti. Otac Emmanuel: Puno vam hvala.. Crila Prabhupada: Hare Krsna. Nauka o samospoznaji

72

Dvadeset est pitanja koja se esto postavljaju bhaktama 1. Zato brijete svoje glave? To je naa oznaka. To nas identificira kao vaisnave (bhakte Gospodina Krsne.) Kao to doktor ili policajac imaju svoje uniforme kako bi ih se moglo prepoznati, ovo je odjea Krsninog bhakte tako da nas ljudi mogu lako prepoznati i postavljati pitanja o duhovnom ivotu. Brijanje glave nije apsolutno neophodno za duhovni napredak, ali pomae da oslobodi tatine i lanog ponosa. To je znak odricanja i vrlo je isto. 2. Zato ene ne briju svoje glave? Mukarac i ena su razliiti na mnogo naina pa se razlikuje i nain na koji provode duhovni ivot. Za mukarce je tradicionalno da briju svoje glave, ali ne i za ene. Niti svi mukarci ne briju svoje glave, neki da, a neki ne. 3. to znai znak na vaem elu? Ta oznaka, koje se zove tilaka, upuuje da smo mi Krsnini bhakte. Ona obiljeava tijelo kao hram. Unutar tijela prebiva dua i Bog. Umjesto da inimo tako mnogo materijalnih odreenja koja se baziraju na naim tjelesnim razlikama, trebali bismo vidjeti jedni druge kao brau duhovno. Ljudi pate zbog pomanjkanja takve duhovne vizije. Cilj naeg pokreta je poduiti ljude kako da druge vide kao duhovne due, sluge Boga. 4. Zato va pokret ene smatra manje inteligentnim? Mi ne govorimo da su ene manje inteligentne. U stvari, na pokret je pravi pokret za slobodu ena. Prema mukarcu i eni se u naem pokretu jednako postupa i obavljaju iste djelatnosti i posao. Razgovaraj sa enom iz naeg pokreta. Pitaj njih dali sa osjeaju iskoriteno iIi osloboeno. 5. to radite za zabavu?

73

Na cijeli ivot je rekreacija. Na posao je pjevanje, plesanje i goenje. Tko drugi pjeva i plee u 4:30 ujutro? Sve djelatnosti prema Gospodinu su uzrok duhovne sree. To daje mnogo vie zadovoljstva od materijalne zabave. U materijalnoj srei je spoznaja ili dostignue uvijek manje od oekivanja. U duhovnoj srei spoznaja je daleko vea od oekivanog. Budui da doivljavamo zadovoljstvo koje je mnogo vee od materijalne sree, moemo je lako ostaviti. To je vii ukus. 6. Seks je divan i prirodni dio ivota. Zato uskraujete sebi to zadovoljstvo? to je prirodno? Naa prava priroda nisu nagoni tijela, ve odnos due sa Bogom. Osim toga, tko kae da je seks divan? Svatko zna da nije zadovoljavajui. Divno zadovoljstvo je ono koje se uvijek poveava; duhovno zadovoljstvo je pravo divno zadovoljstvo. Seks ima svoje mjesto: reprodukcija. Ali njegov je znaaj prenaglaen u naem drutvu. 7. U to vjerujete? a) Krsna je Svevinja Boanska Osoba, a mi smo Njegovi vjeni sluge. Nae pravo mjesto nije ovdje u materijalnom svijetu, ve u duhovnom svijetu s Krsnom. Ovdje smo jer imamo glupe elje da radije uivamo u stvarima odvojeno od Boga, nego u naem pravilnom odnosu s Bogom. b ) Svjesnost Krsne nije stvar vjerovanja. Ona se moe provjeriti i doivjeti. Zato je znanost. 8. Vjerujete li u Isusa Krista? Ne samo da u njega vjerujemo ve ga i slijedimo, to je vana stvar. Isus Krist je isti bhakta Gospodina, koga je Bog poslao da bi nas oslobodio od materijalnog postojanja. Zato to nam daje put do Boga on je dobar kao i Bog, ali on nije Bog. 9. to je loe u jedenju mesa? Krist je jeo meso. Prvo, nije sigurno da je Krist jeo meso. Biblija je bila prevoena i mjestimino je moglo biti promijenjena. Pored toga,

74

ono to je vano je ono to je ispravno, a iz bilo koje perspektive jedenje mesa je pogreno. Ono je okrutno, loe je za tvoje tijelo, ekonomski je katastrofalno. Zato to initi? 10. Zato oboavate idole? Mi oboavamo Krsnu, koji je Bog. Gospodinova Boanstva su Njegovi autorizirani oblici, koji nam pomau da svoje umove usredotoimo na Njega, tako da Ga moemo vidjeti i sluiti; to je njegova bezuzrona milost prema nama. Idol je sastavljeni oblik koji predstavlja neiju vlastitu ideju. Ako prati sport ili ita asopise, ti si taj koji oboava idole, a ne mi. 11. Zar vi ne ograniavate Boga govorei da nema oblik? Ne. Vi ograniavate Boga govorei da nema oblik. On ima neogranieni duhovni oblik. Od njegovog oblika dolazi cijela duhovna materijalna kreacija. On ima neosobni aspekt i osobni aspekt. Izvorni vrhovni oblik Boga je onaj Cri Krsne. 12. Ne bi li vae propovijedanje bilo djelotvornije kada bi se oblaili kao zapadnjaci? Ponekad bi, a ponekad ne bi. U odreenim situacijama propovijedanje je bolje ako nosimo vaisnavsku odjeu. Meutim, kada su ljudi previe materijalno vezani da bi cijenili odjeu sveenika, tada nosimo uobiajenu odjeu zapadnjaka. 13. Zar vi time to ste Hare Krsna bhakta ne bjeite od stvarnosti? Definiraj stvarnost. Da li je stvarnost ovo privremeno materijalno prebivalite ili vjena priroda due? Mi slijedimo svaki sveti spis potvrujui da je stvarnost na vjeni odnos ljubavi s Bogom. To je naravno prosvjetljujue. Zar ti u stvari ne prigovara injenici da smo mi izabrali da budemo sretni prije nego u patnji? Ako kae da je srea iluzija, a patnja stvarnost, to je definicija stvarnosti koju ne vidimo razloga dijeliti.

75

14. Kako moete kritizirati modernu znanost i tehnologiju, a u isto vrijeme koristiti moderna vozila i maineriju? Mi ne osuujemo znanost i tehnologiju. Mi osuujemo njihovo oboavanje, stav da su znanost i tehnologija jedine vane stvari na svijetu. To su sredstva, alati koji mogu biti od pomoi ako se pravilno upotrijebe. Mi smatramo da bi ljudi bili sretniji kada bi ivot bio materijalno jednostavniji, kada bi imali manje odvraanja od koncentracije na svoj odnos sa Bogom, ali mi prihvaamo svijet onakvim kakvim ga nalazimo. Korisnost je naelo. 15. Nisi li time to si postao bhakta izgubio svoju osobnost, budui se svi slino odijevate i izgledate? Odjea nije vana. U najveu ruku ona je naznaka socijalne pozicije. Ovo je odjea sveenika; laka za odravanje, jeftina i udobna. Mi se kao bhakte naravno slaemo u pogledu nae filozofije, ali koristimo svoje osobne talente na osobene naine u Krsninoj slubi. Time to smo sluge Krsne, imamo istinsku osobnost, vie nego ljudi koji bezumno slijede modu i nametnute socijalne ciljeve maksimiziranja osjetilnog zadovoljavanja. 16. Zar nije to stalno mantranje oblik hipnoze? Ne. Hipnoza je oblik sna, ali mantranje Bojeg imena daje uzvienu spoznaju i veliku bistrou inteligencije. Nemoj mi vjerovati, probaj sam. To djeluje. 17. Zato oboavate obinog ovjeka (gurua)? Vjerodostojni guru nije obian ovjek. On nije oboavan kao Bog ve kao predstavnik Boga. Zato to nam daje Krsnu, mi mu odajemo sve potovanje. To je, ako nita drugo, jednostavna zahvalnost. 18. Kako znate da ovjek na vrhu ne uzima sav novac? Da bi se bilo na vrhu kvalifikacija je biti najvie odvojen. Voe zaista ive vrlo jednostavno. Ja ih poznajem.

76

19. Kako osoba moe raspoznati vjerodostojnog gurua od varalice? Kvalifikacije gurua su da donosi poruku od Boga, kao to je utvreno u svetim spisima i tradiciji, bez izmjene ili dodavanja. On mora biti svet po karakteru i dolaziti iz niza duhovnih uitelja. I, to je moda najvanije od svega, ono to kae mora djelovati. Da li osoba slijedei njegove upute razvija ljubav prema Bogu? Da li osoba osjea da postaje odvojena od materijalne koncepcije ivota? 20. Ako su mukarci i ene duhovno jednaki zato onda nema enskih gurua ili voa u vaem pokretu? Kvalifikacija za gurua nije da je netko mukarac ili ena, ve koliko je osoba predana Bogu. Postoje mnogi primjeri enskih gurua i duhovnih voa u naoj tradiciji. (Uenja kraljice Kunti) 21. Ako je vaa religija tako divna zato onda ima toliko mnogo problema u Indiji odakle ona dolazi? Ona ne dolazi iz Indije, ona dolazi od Boga. U svoje vrijeme Indija je bila jako religiozna. Ljudi su slijedili svete spise vrlo blisko, a Indija je bila najprosperitetnija zemlja na svijetu. Oni sada ne slijede svete spise ve pokuavaju oponaati zapadnjaki materijalizam. Stoga pate. Ako osoba zanemari Boje zakone onda pati. 22. Sve religije kau da imaju odgovor. Po emu se onda vaa religija razlikuje? Mi ne kaemo da smo najbolji. Mi kaemo da je najbolji onaj proces koji ti pomae da razvije ljubav prema Bogu. Treba suditi prema rezultatu. Tko stvarno razvija ljubav prema Bogu? 23. Odakle vam novac za podrku vaeg pokreta? Gospodin odrava sva iva bia u svemiru, tako e sigurno odravati i Svoje bhakte. Do novca dolazimo prodajui knjige, vodei restorane te preko donacija od naih zaposlenih

77

obiteljskih lanova, kongregacije doivotnih lanova i od svekolike javnosti. 24. Zato uznemiravate ljude prosei novac? Pronja podrazumijeva da je osoba previe lijena da radi za svoje potrebe, tako da mi ne prosimo. Mi ne traimo poklone za sebe ve za pomo ovjeanstvu koje pati. Mnogi ljudi se ne osjeaju uznemireno, i mnogi ljudi cijene nau literaturu. Kada bi ta nekolicina ljudi koji su uznemireni posvetila neko vrijeme razumijevanju naina na koji mi troimo sredstva, ne bi prigovarali. 25. Ne moete li raditi neto korisnije za drutvo nego da cijeli dan pjevate? Nije da mi samo pjevamo cijeli dan. Bhakte su ukljueni u mnoge djelatnosti, izdavanje knjiga, izgradnju farmi i kola, snimanje filmova te distribuciju hrane i literature tisuama ljudi. Pored toga pjevanje je proces za oivljavanje nae prirodne svjesnosti Boga. To je u stvari najvanija djelatnost u ljudskom drutvu. Kada bi se vie ljudi posvetilo razumijevanju temeljnih naela svjesnosti Boga, bili bi rijeeni problemi ljudskog drutva. 26. Osoba ne moe vidjeti duu ili Boga, zato onda vjerovati u neto to ne moemo vidjeti? Zato vjerovati u atome, viruse ili stranju stranu mjeseca? Ne moe ih vidjeti. Ima mnogo stvari ije postojanje prihvaamo, a nismo u mogunosti direktno ih opaziti. Osoba moe prihvatiti postojanje due i Boga po njihovim simptomima. ivot ili svjesnost unutar tijela, savrena simetrija i detaljnost svemira simptomi su koji naznauju postojanje due i Vrhovnog Bia. Na osnovu vjere moemo prihvatiti da postoje duhovno spoznate osobe koje zaista mogu vidjeti i znati Boga. I kako osoba postaje proienija slijedei vjerodostojni proces samospoznaje, toliko e biti sposobnija vidjeti duu i Boga.

78

Roditelji i obitelj Ljudski ivot se razlikuje od ivotinjskog ivota u tome to se ljudska bia mogu raspitivati o prirodi Apsoluta i to mogu izabrati ivot pod Bojim zakonima. Ljudsko roditeljstvo ne slui za svrhu produetka vrste, ve da omogui osloboenje od zatoenosti u materijalnom tijelu. Ljudi danas obino imaju neeljenu djecu kao produkt seksualnog ivota, a ak ako je dijete i eljeno od zaea, roditelji rijetko znaju za prave potrebe djeteta. Zato djeca tee nepovjerenju i nepotivanju svojih roditelja i drugih autoriteta u uvjerenju da ti ljudi nisu kvalificirani ispravno provoditi svoje odgovornosti. U svjesnosti Krsne djeca potuju roditelje i druge autoritete vrlo mnogo, zbog njihovog karaktera. Bhakta nije fanatik koji odbacuje svoje roditelje kao mayu. Umjesto toga on je njean i suutan i zna kako i kada propovijedati tako da bi uzdigao svakoga, ukljuujui i svoje roditelje. Nakon milijuna roenja u materijalnom svijetu napokon smo dobili mogunost spoznati Krsnu i ukljuiti se u devocijsku slubu. Jasno je da nai roditelji imaju neto s tim blagoslovljenim dogaajem i zato ih treba duboko potivati. Oni mogu biti vezani za svoja tijela, ali ako mi koristimo naa tijela u slubi Gospodina i tako postanemo produhovljeni, tada oni takoer dobivaju duhovnu dobrobit. Doavi u svjesnost Krsne shvaamo da prije nismo nikoga zaista voljeli, ali sada kad smo probudili svoju pravu ljubav za Krsnom, prirodno volimo sve njegove dijelove i estice, ukljuujui i nae roditelje. Umjesto da sada manje volimo svoje roditelje, mi ih volimo jo vie zato to se brinemo za pravu osobu, duu, te tako imamo vie ljubavi za davanje. Postoji prirodna osjeajna veza izmeu roditelja i djeteta. Bhakte trebaju pravilno odravati kontakt s roditeljima preko pisma, telefona, posjeta i sjetiti ih se za roendane, godi-

79

njice, Boi itd. Ne bismo se trebali plaiti razgovora s njima o svjetovnim dogaajima. U poetku je dovoljno propovijedati im da prihvate injenicu kako se sada ustajemo rano radi molitve, da smo obrijali svoje glave i postali vegetarijanci i tako dalje. Naa prisutnost ih podsjea na Krsnu i oni se mogu osjetiti neugodno zbog puenja, jedenja mesa iIi njihovog izgleda pred nama. Moemo se strpjeti dok im stvarno ne propovijedamo; oni su vezani za nas, a mi za njih za jo dugo vremena. Ponekad su roditelji neprijateljski bez razloga; to stvara tekoe. Bhakta bi trebao biti tolerantan i ne uzimati previe ozbiljno nelogino kritiziranje, nita vie nego to bi netko uzeo za ozbiljno primjedbe opijene osobe ili malog djeteta. Takvi se roditelji uglavnom smire i poinju voljeti svjesnost Krsne nakon nekog vremena. U poetku je najbolje izbjegavati situacije koje bi bile uzrok njihova kritiziranja. Ne bi ih trebalo izazivati uinivi devetu uvredu protiv Svetog Imena (propovijedanje onima koji ne prihvaaju). Najvanija stvar u poetku je postati utemeljen i jak u duhovnom ivotu bez nepotrebnih odvraanja. Preporueno je da bi prva tri mjeseca trebalo ostati u hramu i slijediti Bhakta (ili Bhaktin) program. Tijekom tog vremena je bolje ostati u vezi s roacima preko pisama i telefona, nego ih osobno posjeivati. Oni su, naravno, dobro doli prilikom posjete hramu. Ali ako se nakon nekoliko tjedana pojavi na kunom pragu s obrijanom glavom, odorom i vreicom sa zrnima, to je oigledno prilian ok na koji im se nije lako prilagoditi. Bolji je postupni pristup. Neka misle da ti to isprobava neko vrijeme kako bi vidio da li ti se svia prije nego to donese bilo koju konanu odluku iIi zavjet. To ce sprijeiti mnoge nepotrebne brige i tugu.

80

Mayavada filozofija Mayavada filozofiju je uveo Cripad Cagkaracarya kako bi porazio budizam. Mayavadiji vjeruju da je najvia istina Brahman ili duh, koji je neogranien i bez oblika ili aktivnosti. Oni smatraju da su sva iva bia jedno s Brahmanom, ali su sada prekrivena iluzijom i stoga odvojena od Brahmana. Kada se iluzija ukloni, iva bia opet ponovo postaju jedno s Brahmanom i gube svoju osobnost. Iz te perspektive mayavadiji ne prihvaaju oblik i osobnost Krsne kao svevinjeg, ve se prema njima odnose kao prema proizvodima maye. Zato to se dre tog gledita, Gospodin Caitanya je mayavadije opisao kao najvee vrjeatelje Krsne. Mayavadi filozofija je oblik indijske religiozne misli koja je najrairenija na Zapadu, uglavnom pod pogrenim skupnim imenom Vedanta. Impersonalna bit mayavadi misli je u sreditu filozofija mnogih zapadnjaka koji nisu dogmatski sljedbenici Biblije. Mnogi ljudi nemaju dovoljno podataka o Bojem transcendentalnom obliku te su pod velikim utjecajem impersonalizma. Kada razgovaramo s onima koji prihvaaju autoritet Veda, lako moemo uspostaviti vaisnavsku poziciju citirajui spise. Meutim, budui da veina ljudi koje susreemo ima malu ili nikakvu vjeru u spise, moramo zastupati nau filozofiju na bazi logike i argumenata. U mayavada filozofiji postoji nekoliko oiglednih nedostataka koje je vrijedno zapamtiti radi raspravljanja tih stvari. Budui da mi imamo osobnost, kako to da je na konani izvor lien osobnosti? Ako je imati osobnost dobra stvar, to se ini da jest, tada ispada da smo mi superiorniji od naeg neosobnog izvora. Vedanta-sutra kae da je Apsolutna Istina izvor svega. Tako osobnost mora biti u apsolutnoj istini.

81

Oni kau da se neosobni Brahman u materijalnom svijetu javlja u osobnom obliku. Kako osobnost dolazi iz neosobnosti? Gdje imamo bilo kakvo iskustvo o takvoj pojavi? U Bhagavad-giti (7.24), Krsna izjavljuje da su bez inteligencije oni koji misle da je Njegova osobnost proizila iz neeg neosobnog. Brahman je nepromjenjiv. Kako se on moe privremeno podijeliti u individualne due materijalnog svijeta? I zato bi izabrao da to uini? Bhagavad-gita (15.7) objanjava da su due vjeni dio i estica Svevinjeg Gospodina, a individualnost definira kao vjeno naelo (2.12). Ako smo svi Bog, kako to da sada patimo u neznanju u ovom materijalnom svijetu? Kakva smo mi to vrsta Boga zapravo? Zar to ne znai da je neznanje ili iluzija snanije od Boga? Kako to moe biti? Njihov kamen smutnje da je Krsnin oblik materijalan otkriva nerazumijevanje Njegove transcendentalne pojave i prirode. Krsnin oblik se ne sastoji od materije, On posjeduje neogranieno mnotvo moi. Ako Krsna ima obinu osobnost, zato samospoznate due privlai sluanje o Njegovim zabavama (Bhag. 1.7.10). Realnost je, kako mayavadlji izjavljuju, izvan svih materijalnih oblika i dualnosti. Ali oni su u krivu kada poriu da postoji duhovni oblik i raznolikost. Negacija raznolikosti je sama po sebi materijalni koncept, koji nam ne daje pozitivnu informaciju o duhovnoj stvarnosti. Njihova elja da budu jedno s Bogom se s pravom zove konana zamka maye. Frustrirani u svojim pokuajima da budu vrhovni uivaoci materijalnog svijeta, ele se stopiti sa Svevinjim. Ta zelja je iluzija jer dua nije spoznala svoj sastavni poloaj kao sluge Krsne. Crimad Bhagavatam (10.2.32) istie da je pogrena koncepcija impersonalista uzrokovana neistom inteligencijom, a ak i ako dostignu

82

neku razinu impersonalne spoznaje, konano padaju natrag na materijalnu razinu zato to ne uzimaju utoite Krsninih lotosovih stopala. Materijalni svijet nije laan. Zato to dolazi od Istine on je stvaran, ali su manifestacije ovog svijeta privremene. Ono to je lano je vjerovanje u stalnost materijalnog svemira.

83

PETO POGLAVLJE Vedska filozofija

Tri aspekta Apsoluta Krsna i Svevinja Boanska Osoba istovjetni su. Stoga se Gospodin Krsna u itavoj Bhagavad-giti oslovljava kao Bhagavan. Bhagavan je krajnji vid Apsolutne Istine. Apsolutna Istina spoznaje se u tri stadija razumijevanja: kao Brahman, tj. neosobni sveproimajui duh, kao Paramatma, lokalizirani vid Svevinjeg prisutan u srcu svih ivih bia te kao Bhagavan, odnosno Svevinja Boanska Osoba, Cri Krsna. Ovo shvaanje Apsolutne Istine objanjeno je u Crimad Bhagavatamu (1.2.11): Poznavatelji Apsolutne Istine spoznaju Apsolutnu Istinu u tri istovjetna vida opisana kao Brahman, Paramatma i Bhagavan. Potpuna Cjelina, Vrhovna Apsolutna Istina, potpuna je Boanska Osoba. Spoznaja neosobnog Brahmana i Paramatme, Nad-due, nepotpuna je spoznaja Apsolutne Cjeline. Svevinji Gospodin je sac-cid-ananda-vigraha, a spoznaja neosobnog Brahmana predstavlja spoznaju Njegovog aspekta vjenosti, zvanog sat. Spoznaja Paramatme, Nad-due, predstavlja spoznaju aspekata vjenosti i znanja, zvanih sat i cit. Meutim, spoznaja Boanske Osobe predstavlja spoznaju svih transcendentalnih aspekata - sat, cit i anande (blaenstva). Kad netko spozna Vrhovnu Osobu, spoznaje te aspekte u potpunom obliku (vigraha). Potpuna Cjelina nije bezoblina. Kad bi bila bez oblika ili na bilo koji nain manja od Svoje kreacije, ne bi bila potpuna. Potpuna Cjelina mora obuhvaati sve to je unutar i izvan dosega naeg iskustva, inae ne moe biti potpuna. Cri Icopanisad, Prizivanje

85

Ta tri boanska vida mogu se objasniti na primjeru Sunca, koje takoer ima tri razliita vida: Sunevu svjetlost, Sunevu povrinu i Sunev planet. Onaj tko prouava samo Sunevu svjetlost je poetnik. Onaj tko shvaa Sunevu povrinu je napredniji, ali onaj tko moe otii na Sunce je najnapredniji. Obini studenti koji su zadovoljni s razumijevanjem same Suneve svjetlosti - njezina kozmikog proimanja i bljetavog sjaja njezine neosobne prirode - mogu se usporediti s onima koji spoznaju samo Brahman, neosobni vid Apsolutne Istine. Student koji je dalje napredovao moe spoznati Sunevu povrinu, koja se usporeuje sa znanjem o Paramatmi, lokaliziranu vidu Apsolutne Istine. Student koji moe ui u srce Sunca usporeuje se s onima koji su spoznali osobni vid Vrhovne Apsolutne Istine. Prema tome, bhakte, tj. transcendentalisti koji su spoznali Bhagavana (osobni vid Apsolutne Istine), vrhunski su transcendentalisti, iako svi studenti koji prouavaju Apsolutnu Istinu prouavaju isti predmet. Suneva svjetlost, Suneva povrina i unutarnja zbivanja na Suncu ne mogu se odvojiti jedno od drugoga, ali studenti koji prouavaju razliite vidove ne pripadaju istoj kategoriji. Bhagavad-gita 2.2

Sanatana-dharma Izraz sanatana-dharma stoga se ne odnosi na sektaki proces religije, ve na vjenu djelatnost vjenih ivih bia u odnosu s vjenim Svevinjim Gospodinom. Kao to je prethodno bilo reeno, sanatana-dharma se odnosi na vjenu djelatnost moga bia. Cripada Ramanujacarya je objasnio rije sanatana kao ono to nema ni poetka ni kraja. Kada govorimo o sana-

86

tana-dharmi moramo na temelju autoriteta Cripada Ramanujacarye prihvatiti da ona nema ni poetka ni kraja. Rije religija neznatno sa razlikuje od sanatana-dharme. Ona sadri u sebi pojam vjere, a vjera se moe promijeniti. Netko moe imati vjeru u odreen proces i potom ga promijeniti, prihvativi drugi, ali sanatana-dharma se odnosi na djelatnost koja se ne moe promijeniti. Na primjer, vodi ne moemo oduzeti tenost, niti vatri toplinu. Slino tome, vjenom ivom biu ne moemo oduzeti njegovu vjenu djelatnost. Sanatana-dharma je vjeno neodvojiva od ivog bia. Kada govorimo o sanatana-dharmi, moramo na temelju autoriteta Cripada Ramanujacarye prihvatiti kao injenicu da sanatanadharma nema ni poetka ni kraja. Ono to nema ni poetka ni kraja ne moe biti sektako, jer ne moe biti ogranieno bilo kakvim granicama. Oni koji pripadaju nekoj sektakoj vjeri pogreno e smatrati sanatana-dharmu takoer sektakom, ali ako duboko prouimo materiju i razmotrimo je u svjetlu suvremene znanosti, shvatit emo da sanatana-dharma nije samo djelatnost svih ljudi ovoga svijeta, ve svih ivih bia u svemiru. Vjera koja nije sanatana-dharma moe imati poetak u ljudskoj povijesti, ali sanatana-dharma nema poetka, jer je vjeno povezana sa ivim biima. to se tie ivih bia, autoritativni spisi izjavljuju da se ona nikada ne raaju niti umiru. U Giti je reeno da se ivo bie nikada ne raa niti umire. Vjeno je, neunitivo i nastavlja ivjeti nakon unitenja privremena materijalnog tijela. Ako elimo shvatiti pojam religije na temelju sanatana-dharme, moramo razmotriti znaenja korijena sanskrtske rijei. Dharma se odnosi na ono to je uvijek svojstveno odreenom predmetu. Mi zakljuujemo da su svjetlost i toplina svojstveni vatri; bez njih rije vatra nema znaenja. Slino tome, moramo otkriti bitnu znaajku

87

ivoga bia, ono to ga uvijek prati. Taj je stalni pratilac njegova vjena osobina, njegova vjena religija. Bhagavad-gita

Karmiji, Jwaniji, Yogiji i Bhakte Cri Caitanya Mahaprabhu je rekao, Zato to bhakta Gospodina Krsne nema elja, on je miran. Plodonosni radnici ele materijalno uivanje, jwaniji ele osloboenje, yogiji ele materijalno bogatstvo; zbog, toga su poudni i ne mogu biti mirni. Smisao Bhakta Gospodina Krsne nema drugih elja osim da Ga slui. ak su i takozvani osloboeni ljudi puni elja. Plodonosni djelatnici ele bolje ivotne pogodnosti, a jnaniji ele biti jedno sa Svevinjim. Yogiji ele materijalno bogatstvo, yogiko savrenstvo i magiju. Svi oni su poudni (kami) zato to neto ele i ne mogu imati mir. Krsna u Bhagavad-giti daje formulu mira: bhoktaram yajwa-tapasam sarva-loka-mahecvaram suhrdam sarva-bhutanam jwatva mam cantim rcchati Ako osoba moe razumjeti da je jedini vrhovni uivalac Krsna, vrit e sve vrste rtvovanja, pokora i strogosti kako bi dostigla predano sluenje Krsne. Krsna je Vrhovno Bie,

88

vlasnik svih materijalnih svjetova i zato je kroz itav svemir On jedini prijatelj koji zaista moe uiniti dobro svim ivim biima. Ako netko razumije Krsnu, trenutno ostaje bez elja (niskama) jer krsna-bhakta zna da je njegov prijatelj i zatitnik u svakom pogledu Krsna, koji je u mogunosti uiniti sve za Svojeg bhaktu. Krsna kae, O Kuntin sine, Moj bhakta nikada ne pada. Budui da je Krsna dao to osiguranje, bhakta ivi u Krsni i nema elje za osobnom koristi. Za bhaktu je pozadina Njegova svedobrostivost. Zato bi bhakta teio neem to je dobro za njega? Njegov je jedini posao zadovoljavanje Svevinjeg obavljanjem slube to je mogue vie. Krsna-bhakta nema elje za osobnom koristi. On je u potpunosti zatien od strane Svevinjeg. Bhaktivinoda Thakura je rekao da je bez elja zato to e mu Krsna dati zatitu u svim uvjetima. To ne znai da on oekuje bilo koju pomo od Krsne; on jednostavno ovisi o Krsni kao to dijete ovisi o svojim roditeljima. Dijete ne zna kako oekivati slubu od svojih roditelja, ali neovisno od toga uvijek je zatieno. To se zove niskama (bez elja). Premda karmiji, jwaniji i yogiji ispunjavaju svoje elje obavljanjem razliitih djelatnosti, nikada nisu zadovoljni. Karmi moe vrio naporno raditi kako bi zaradio milijun dolara, ali im dobije milijun dolara, eli drugi milijun. Za karmije nema kraja eljama. to vise karmi dobije, to vie eli. Jwaniji ne mogu biti bez elja zato to je njihova inteligencija pomuena. Oni se ele stopiti sa sjajem Brahmana. Iako se mogu uzdii na tu razinu, ne mogu ondje biti zadovoljeni. Postoje mnogi jwaniji i sannyasiji koji su se odrekli svijeta kao lanog, ali su se nakon uzimanja sannyase vratili u svijet da bi se bavili politikom ili filantropijom ili da bi otvarali kole i bolnice. To znai da nisu mogli dostii pravi Brahman (brahma satyam). Morali su se spustiti na materijalnu razinu da bi se bavili filantropskim djelatnostima. Stoga ponovo uzgajaju e-

89

lje i, kada se te elje iscrpe, oni ele neto drugo. Zato jwaniji ne mogu biti niskama, bez elja. Niti yogiji ne mogu biti bez elja, jer ele yogiko savrenstvo kako bi pokazali neke magijske podvige i dobili popularnost. Ljudi se sakupljaju oko tih yogija, a yogiji ele sve vie i vie ulagivanja. Zato to pogreno koriste svoju mistinu mo, ponovo padaju na materijalnu razinu. Za njih nije mogue da postanu niskama, bez elja. Zakljuak je da samo bhakte koji su jednostavno zadovoljni u sluenju Gospodina mogu zaista postati bhakte. Zato je zapisano: krsna-bhakta niskama. Budui da je krsna-bhakta zadovoljan s Krsnom, nema mogunosti pada. Cc. Madhya 19.149

Karma Zapadnjaka znanost i filozofija zajedniki dri da zakon uzronosti pokriva sva djelovanja i dogaaje u svemiru, da nema djelovanja ili dogaaja bez odgovarajueg uzroka, barem na materijalnoj razini. Vedska literatura taj zakon uzroka i posljedica zove karma. Od pradavnih vremena jiva djeluje u materijalnom svijetu i uiva ili ispata reakcije svojega djelovanja. Njeno djelovanje dovodi do transmigracije od jednog do drugog materijalnog tijela. Drugim rijeima, jiva skida i oblai tijela ba kao to netko skida staru i beskorisnu odjeu i oblai novu. Kad jiva transmigrira, onda pati ili uiva rezultate svojih prolih djelatnosti (karma). Na neki nain, sva karma je ropstvo. ak i pobone djelatnosti ili dobra karma, vezuju za kota transmigracije. Ako eli transcendirati samsaru, ponavljanje roenja i smrti, osoba tre-

90

ba biti osloboena sve karme. Jiva kreira svoju vlastitu karmu iz svojih zelja za uivanjem svijeta na razne naine. Stoga niti Bhagavan niti materijalna priroda nisu odgovorni za karmu jive; ona sama kroji svoju sudbinu. U skladu sa djelatnostima jive (i pod nadzorom Svevinjeg), materijalna priroda jednostavno nagrauje jivu sa sljedeim tijelom kako bi mogla ostvariti svoje elje. Sloboda od tog lanca karme dolazi kroz znanje. Kao to plamtea vatra pretvara drvo u pepeo, o Arjuna, tako i vatra znanja spaljuje u pepeo sve posljedice (sarva-karmani) materijalnih djelatnosti. Ta vatra znanja se odnosi na svjesnost jive o njenoj sastavnoj poziciji kao vjenog sluge Svevinjeg. Kada se osoba preda Bhagavanu, transcendira svu prolu, sadanju i buduu karmu. Jiva se ne moe osloboditi karme pukim uzdravanjem od djelovanja. Vede oslikavaju duu kao vjeno i neopozivo aktivnu. Zaista je nemogue da se utjelovljeno bie odrekne sveg djelovanja. Zato je reeno da onaj tko se odrie plodova djelovanja (karma-phala-tyagi) zaista se odrie. Drugim rijeima, treba nauiti umjetnost rada bez gomilanja karme. U Bhagavad-giti, Bhagavan Krsna detaljno objanjava tu umjetnost karma-yoge. Ukratko, onaj tko obavlja svoje djelatnosti kao rtvu za Svevinjeg Bhagavana izbjegava karmu, ropstvo u materijalnom svijetu. Tako proiena, rtvena djelatnost zove se akarma, djelovanje bez posljedica. Naradapawcaratra objanjava da je umjetnost karma yoge hrsikena hrsikeca-sevanam: sluenje Gospodara osjetila sa svojim osjetilima. Funkcija gurua je da svoje uenike naui toj posebnoj umjetnosti akarme, djelovanja bez posljedica. Satsvarupa dasa Goswami, itanja jz vedske knjievnosti

91

Jiva, duhovna dua mamaivamco jiva-loke jiva-bhutah sanatanah manah-sasthanindriyani prakrti-sthani karsati iva su bia u ovom uvjetovanom svijetu Moji vjeni odvojeni djelii. Zbog uvjetovana ivota teko se bore sa est osjetila, u koja se ubraja i um. Smisao U ovom stihu je jasno objanjen identitet ivog bia. ivo bie je vjeno odvojeni dio Svevinjeg Gospodina. Ne bismo trebali misliti da u uvjetovanom ivotu poprima osobnost, a u osloboenom stanju se stapa sa Svevinjim Gospodinom. Vjeno je odvojeno. Jasno je reeno: sanatanah. Prema izjavi vedskih spisa, Svevinji Gospodin se manifestira i ekspandira u bezbroj ekspanzija, od kojih se primarne ekspanzije nazivaju visnu-tattva, a sekundarne ekspanzije iva bia. Drugim rijeima, visnu-tattva je osobna ekspanzija, a iva bia su odvojene ekspanzije. Svojom osobnom ekspanzijom On se manifestira u razliitim oblicima kao to su Gospodin Rama, Nrsimhadeva, Visnumurti i sva predsjedavajua Boanstva na Vaikuntha planetima. Odvojene ekspanzije - iva bia - su vjeno sluge. Osobne ekspanzije Svevinje Boanske Osobe, individualni identiteti Boga, vjeno su prisutne. Slino tome, odvojene ekspanzije, iva bia, imaju svoje identitete. Kao dijelovi i estice Svevinjeg Gospodina, iva bia posjeduju Njegove odlike u siunoj mjeri i jedna od njih je nezavisnost. Svako ivo bie, kao osobna dua, ima svoju osobnost i siuan oblik nezavisnosti. Zlouporabom te neza-

92

visnosti postaje uvjetovana dua, a pravilnom upotrebom te nezavisnosti uvijek ostaje u osloboenom stanju. U svakom sluaju, kvalitativno je vjeno, poput Svevinjeg Gospodina. U svom osloboenom stanju, osloboeno je materijalne uvjetovanosti i transcendentalno slui Gospodina; u svom uvjetovanom ivotu, u vlasti je materijalnih guna prirode i zaboravlja transcendentalno sluenje Gospodina s ljubavlju. Zbog toga se mora vrlo teko boriti za opstanak u ovom materijalnom svijetu. Sva iva bia su dijelovi i estice Svevinjeg Gospodina; ne samo ljudska bia, psi i make, ve i najvei upravitelji materijalnog svijeta - Brahma i Civa, pa ak i Visnu. Svi su oni vjene, neprolazne manifestacije. Rije karsati (boriti se ili hvatati se u kotac) je vrlo znaajna. Uslovljena dua je zarobljena, kao da je okovana eljeznim lancima. Zarobljena je lanim ja, a um je glavni posrednik koji je vodi u ovom materijalnom postojanju. Kada je um u guni vrline, njene aktivnosti su dobre, kada je um u guni strasti, njene aktivnosti su mune, a kada je u guni neznanja, prolazi kroz nie vrste ivota. Meutim, iz ovog stiha moemo jasno vidjeti da je uvjetovana dua prekrivena materijalnim tijelom, umom i osjetilima i kada postane osloboena taj materijalni prekriva biva uniten, a duhovno tijelo se manifestira sa svojim osobnim odlikama. U Madhyandinayana-cruti nalazimo sljedee obavjetenje: sa va esa brahma-nistha idam cariram martyam atisrjya brahmabhisampadya brahmana pacyati brahmana crnoti brahmanaivedam sarvam anubhavati. Ovdje je reeno da kad ivo bie odbaci svoje materijalno utjelovljenje i ue u duhovni svijet, oivljava svoje duhovno tijelo i u svom duhovnom tijelu moe vidjeti Svevinju Boansku Osobu licem u lice. Moe Ga uti i razgovarati s Njim lice u lice i shvatiti Vrhovnu Osobu takvu kakva jest. Iz smrtija takoer saznajemo - vasanti yatra purusah sarve vaikuntha-murtayah:

93

na duhovnim planetima svi imaju tijela nalik na tijelo Svevinje Boanske Osobe. to se tie tjelesne grae, nema razlike izmeu ivih bia, dijelova i ekspanzija, visnu-murtija. Drugim rijeima, kada postane osloboeno, ivo bie milou Svevinje Boanske Osobe dobiva duhovno tijelo. Rijei mamaivamcah (odvojeni dio i estica Svevinjeg Gospodina) su takoer vrlo znaajne. Odvojeni dio Svevinjeg Gospodina ne nalikuje odlomljenom dijelu materije. Ve smo saznali iz drugog poglavlja da se duh ne moe sasjei na dijelove. Taj dio ne biva stvoren materijalno. Nije kao materija, koja se moe sasjei na dijelove i onda ponovo sastaviti. To shvaanje se ovdje ne moe primijeniti, jer je upotrijebljena rije sanatana (vjean). Odvojeni dio je vjean. Na poetku drugog poglavlja je takoer reeno da je u svakom tijelu prisutan odvojeni dio Svevinjeg Gospodina (dehino 'smin yatha dehe). Kada se taj odvojeni dio oslobodi tjelesne zapletenosti, oivljava svoje izvorno duhovno tijelo na duhovnoj planeti duhovnog neba i uiva u drutvu Svevinjeg Gospodina. Meutim, iz ovog stiha saznajemo da je ivo bie, kao odvojeni dio Svevinjeg Gospodina, kvalitativno jednako Gospodinu, kao to su estice zlata takoer zlato. Bhagavad-gita 15.7

Maya Materijalna iluzija se naziva maya. Maya znai nestvarnost, prijevara, zaborav ono to nije. Pod utjecajem maye, ovjek misli da moe biti sretan u privremenom materijalnom svijetu. Kao Gospodinova energija obmane, maya ne djeluje nezavisno, ve pod Njegovom upravom. Ostali (jiva) su ogra-

94

nieni iluzijom (maya). Osoba treba znati da je Priroda iluzija (maya) i da je moni Gospodin tvorac iluzije. Snaga maye je takva da e ovjek misliti da je sretan, iako moe patiti mnogostruke bijede. Uzrok ovjekove patnje i nemoi je maya, pod ijim utjecajem on zaboravlja svoju boansku prirodu. Kada se jiva poistovjeti sa tijelom razvija tisue elja i onda ih pokuava ispuniti. Priroda materijalnog svijeta je da to se vie jiva trudi da iskoristi materijalni poloaj, vie je vezana vorovima maye. Djelujui pod utjecajem maye, jiva podlijee zakonu karme (uzrok i posljedica). Kao izvor maye, Bhagavan Krsna izjavljuje, Tu Moju boansku energiju (mayu), koja se sastoji od tri odlike materijalne prirode, teko je svladati. Vede dalje izjavljuju: Iako je maya (iluzija) lana ili privremena, iza nje stoji vrhovni maioniar, Boanska Osoba, koji je Mahecvara, vrhovni kontrolor. Maya je prijevara, trik, udo koje zbunjuje osobu da misli kako je vjenost i srea u djelatnostima materijalnog svijeta (koji je u stvari privremen i bijedan). ak i visoko obrazovani ili inteligentni ovjek moe biti pod arolijom maye; Bhagavad-gita takvu osobu naziva mayayapahrta-jwani, onaj ije je znanje ukrala maya. Smisao vedske literature je osloboenje svih bia od kandi maye. Osloboenje od te iluzije koja je nekako zavladala ljudskom rasom je cilj svih nastojanja. Prema Bhagavad-giti, jivi je vrlo teko osloboditi se mayine vezanosti: Tu Moju boansku energiju, koja se sastoji od tri odlike materijalne prirode, teko je svladati. Ali oni koji su se predali Meni mogu je lako nadii. Satsvarupa dasa Goswami, itanja jz vedske knjievnosti

95

Tri odlike materijalne prirode Tri odlike materijalne prirode su vrlina (sattvam), strast (rajas) i neznanje (tamas). To su kontrolirajue sile koje pokrivaju sve objekte i djelatnosti u materijalnom svijetu. Osobama u odlici neznanja upravlja spavanje, ludilo, intoksikacija, lijenost, prljavtina, itd. Onima u strasti upravlja jaka elja i enja, posebice je simbolizirana seksualna elja. Oni u vrlini se prepoznaju po srei, mirnoi i sjaju. Vrlina je kamen temeljac za duhovni ivot. Dodatak tome da su devocijske aktivnosti materijalne, jest to da su one u odlici vrline. Transcendentalna pozicija je ista vrlina, kada na osobu vie ne utjeu odlike materijalne prirode. Krsna govori da oni koji se predaju Njemu mogu lako savladati odlike prirode. Inae je svatko pod potpunom kontrolom tih odlika, iako se smatra slobodnim.

Pet vrsta osloboenja isti bhakta ne prihvaa niti jednu vrstu osloboenja salokyu, sarsti, samipyu, sarupyu ili ekatvu - ak i ako mu je ponudi Svevinja Boanska Osoba. Smisao Ovdje se jasno izjavljuje da isti bhakta ne eli ekatvu, sjedinjavanje sa Svevinjim Gospodinom kao to to ele impersonalisti, umni pekulatori i meditanti. isti bhakta ni ne sanja o sjedinjavanju sa Svevinjim Gospodinom. Ponekad moe prihvatiti uzdizanje do Vaikuntha planeta kako bi tamo sluio Gospodina, ali nikada nee prihvatiti stapanje sa blista-

96

vim sjajem Brahmana, koje smatra gorim od pakla. Takva ekatva ili stapanje s blistavim sjajem Svevinjeg Gospodina se naziva kaivalya, a sreu kaivalye isti bhakta smatra paklenom. Bhakta toliko voli sluiti Svevinjeg Gospodina da ne mari za pet vrsta osloboenja. Ako je netko zaokupljen istim transcendentalnim sluenjem Gospodina s ljubavlju, smatra se da je ve dostigao pet vrsta osloboenja. Kada se bhakta prenese u duhovni svijet, Vaikunthu, dobiva etiri vrste povoljnosti. Jedna od njih je salokya, ivot na istoj planeti sa Boanskom Osobom. Vrhovna Osoba, u Svojim razliitim potpunim ekspanzijama, ivi na bezbrojnim Vaikuntha planetima od kojih je glavna Krsnaloka. Kao to je u materijalnom svemiru glavna planeta Sunce, u duhovnom svijetu je glavna planeta Krsnaloka. Od Krsnaloke tjelesni sjaj Gospodina se rasprostire ne samo duhovnim, ve i materijalnim svijetom. ali je u materijalnom svijetu prekriven materijom. U duhovnom svijetu postoje bezbrojne Vaikuntha planete i na svakoj od njih je Gospodin prevladavajue Boanstvo. Bhakta se moe uzdii na jednu od Vaikuntha planeta da bi ivio sa Svevinjom Boanskom Osobom. U sarsti osloboenju, obilje bhakte je jednako obilju Svevinjeg Gospodina. Samipya znai biti osobni pratilac Svevinjeg Gospodina. U samipya osloboenju tjelesna obiljeja bhakte su ista kao obiljeja Vrhovne Osobe i razlikuju se same po dva ili tri simptoma, koji se nalaze iskljuivo na Gospodinovom transcendentalnom tijelu. Na primjer, Crivatsa dlake na Njegovim prsima Ga posebno razlikuju od Njegovih bhakta. isti bhakta ne prihvaa tih pet vrsta duhovnog postojanja ak i ako mu se ponude i svakako ne udi za materijalnim dobrobitima koje su sve beznaajne u usporedbi sa duhovnim dobrobitima. Kada je Prahlada Maharaji bila ponuena materijalna dobrobit, rekao je: Gospodine moj, vidio sam da je

97

moj otac stekao sve vrste materijalnih blagodati, ak su se i polubogovi plaili njegovog obilja, ali si ipak, u trenutku, okonao njegov ivot i sve njegovo materijalno blagostanje. On jednostavno eli sluiti Gospodina. To je njegova najvea srea.
Crimad Bhagavatam 3.29.13

Acintya-bhedabheda tattva Impersonalistiki filozofi Mayavada kole vjeruju da su Svevinji i ivo bie isto. Prema tome, sebe smatraju Bogom. Meutim, oni kau da je kozmiki svijet tvorevina maye i da je zato laan. To je objanjeno izjavom brahma satyam jagat mithya: Brahman (ili duh) je istina, a svijet materije je laan. Vaisnavska filozofija je acintya-bhedabheda tattva, to znai sve je istovremeno jedno s Krsnom, ali je razliito. Sve je jedno jer je sve Krsnina energija pa zato mi ne govorimo da je materija lana mi kaemo da je privremena. Meutim, iako je Krsnina energija svuda, Krsna i dalje ostaje u svom osobnom obliku kao Nezavisni Izvor energije.

Tri Krsnine energije Spominju se tri osnovne energije Apsolutne Istine: unutarnja, vanjska i rubna. Djelima svoje unutarnje energije Boanska Osoba u Svom izvornom obliku manifestira duhovne kozmike manifestacije poznate kao Vaikunthaloke, koje postoje vjeno, ak i nakon unitenja materijalne kozmike manifestacije. Svojom rubnom moi Gospodin se ekspandira kao 98

iva bia, koja su Njegovi djelii, bas kao to sunce iri svoje zrake u svim pravcima. Svojom vanjskom moi Gospodin manifestira materijalnu kreaciju, kao to sunce svojim zrakama stvara maglu. Materijalna kreacija nije nita drugo do iskrivljeni odraz vjene prirode Vaikunthe. Ove tri energije Apsolutne Istine su takoer opisane u Visnu Purani, u kojoj je reeno da je ivo bie kvalitativno jednako unutranjoj moi. dok vanjskom moi posredno upravlja glavni uzrok svih uzroka. Maya, iluzorna energija zavodi ivo bie kao to magla zavodi pjeaka sprjeavajui sunevu svijetlost da prodre kroz nju. lako je mo maye kvalitativno nia od rubne moi, koja se sastoji od Gospodinovih djelia i estica - ivih bia, ipak ima mo upravljanja ivim biima, kao to magla moe omesti djelovanje odreenog djela sunevih zraka, iako ne moe prekriti sunce. iva bia prekrivena iluzornom energijom evoluiraju kroz razliite vrste ivota, u razliitim tijelima, od tijela beznaajnog mrava do tijela Brahme, tvorca kozmosa. Pradhana, glavni uzrok svih uzroka u impersonalnoj viziji, nije nitko drugi do Svevinji Gospodin koga u unutarnjoj moi moemo vidjeti licem u lice. On Svojom nepojmljivom moi poprima sveproimajui materijalni oblik. lako su sve tri moi - unutarnja, vanjska i rubna - u sutini jedna mo, razliito djeluju, poput elektrine energije koja pod razliitim uvjetima moe proizvesti hladnou iIi toplinu. Vanjska i rubna mo se tako nazivaju u raznim uvjetima, ali u izvornim unutarnjim moima nema takvih uvjeta, niti je mogue da uvjeti vanjske moi postoje u rubnoj moi ili obratno. Onaj tko je sposoban shvatiti sloenost svih ovih energija Svevinjeg Gospodina, ne moe ostati empiriki impersonalist pod utjecajem siromanog znanja. Cc.Adi 2.96

99

ESTO POGLAVLJE Gospodinovi bhakte

Tri klase bhakta Bhakte se mogu podijeliti u tri klase. Bhakta u prvoj ili najvioj klasi se opisuje na sljedei nain. Vrlo je vjet u studiranju svetih spisa, a vjet je i u iznoenju argumenata u skladu sa spisima. On moe vrlo lijepo predstaviti zakljuke sa savrenom diskrecijom i moe odluno razmotriti naine predanog sluenja. Savreno razumije da je krajnji cilj ivota dostizanje transcendentalnog sluenja Krsne s ljubavlju i zna da je Krsna jedini objekt oboavanja i ljubavi. Prvoklasni bhakta je onaj koji je strogo slijedio pravila i propise pod treningom vjerodostojnog duhovnog uitelja i koji ga je ozbiljno sluao u skladu s razotkrivenim spisima. Potpuno je istreniran za propovijedanje kako bi i sam postao duhovni uitelj. Smatra se prvoklasnim. Prvoklasni bhakta nikad ne odstupa od naela ili vieg autoriteta. Ima vrstu vjeru u spise razumijevanjem sa svim rasuivanjem i argumentima na temelju razotkrivenih spisa. Prvoklasni bhakta nije zainteresiran za suhoparne pekulativne metode namijenjene troenju vremena. Drugim rijeima, kao prvoklasni bhakta moe se prihvatiti osoba koja je postigla zrelu odlunost u predanom sluenju. Drugoklasni bhakta se definira po sljedeim simptomima: nije vrlo vjet u raspravama o razotkrivenim spisima, ali ima vrstu vjeru u cilj. Smisao ovog opisa je da drugoklasni bhakta ima vrstu vjeru u proces predanog sluenja Krsne, ali ponekad drugoj strani ne moe dati argumente i dokaze u duhu razotkrivenih spisa. Ali u isto vrijeme on jo uvijek nije u sebi obeshrabren u odluci da je Krsna vrhovni cilj oboavanja. Bhakta poetnik ili treeklasni bhakta je onaj ija vjera nije jaka i koji u isto vrijeme ne prepoznaje smisao razotkrivenih spisa. Njegovu vjeru moe promijeniti netko drugi s jakim argumentima ili suprotnim dokazima. Za razliku od drugo-

101

klasnog bhakte, koji takoer ne moe pruiti argumente i dokaze is spisa, ali koji jo uvijek ima svu vjeru u cilj, bhakta poetnik nema vrstu vjeru u cilj. Stoga se on naziva bhakta poetnik. Ambrozija predanosti

Dvadeset i est odlika bhakte Cri Caitanya Mahaprabhu ree: Bhakte su uvijek milostivi, ponizni, istinoljubivi, jednaki prema svima, velikoduni, blagi i isti. Nemaju nikakvih materijalnih posjeda i djeluju za dobrobiti svih ivih bia. Mirni su, predani Krsni i nemaju elja. Ravnoduni su prema materijalnoj dobiti i utemeljeni u predanom sluenju. Posjeduju punu kontrolu nad est loih odlika - poudom, gnjevom, pohlepom, itd. Jedu samo onoliko koliko je neophodno i nisu opijeni. Puni su potovanja, ozbiljni i samilosni i nisu lano ponosni. Prijateljski su naklonjeni drugima, poetini, vjeti i utljivi. Cc. Madhya 22.78-80 1. Milostiv Bhakta je milostiv zato to eli dobro svim ivim biima. On ne eli dobro samo ljudskom drutvu, ve isto tako i ivotinjskom drutvu. On se prema svim ivim biima odnosi na takav nain da ona mogu konano dobiti spasenje od ove materijalne zapletenosti. 2. Ponizan Poniznost znai da osoba ne bi trebala biti nestrpljiva u elji da dobije zadovoljstvo da je drugi hvale. Poniznost nije povrna stvar. Ona je duboka, potena i prirod-

102

na. Dolazi kada uvjetovana dua vidi svoje, nedostatke i bez pretvaranja moli Krsnu za oprost i ukljuenje u predano sluenje. 3. Istinoljubiv Prava istinoljubivost uenika je dranje svojeg obeanja da e izbjegavati grjena djela i uvijek mantrati esnaest krugova jape na svojim zrnima svaki dan. Bhakta se ne bi trebao ukljuiti u nezakonite djelatnosti. Moramo biti istinoljubivi u krajnjem smislu, ne djelujui za svoj vlastiti interes ve za interes Krsne. 4. Jednak prema svakome Bhakta vidi duhovnu duu i Nadduu u srcu svakog ivog bia. On se prema svim ivim biima odnosi u skladu sa njihovom pozicijom na nain koji je najbolji za njihovo duhovno napredovanje. 5. Bezgrjean Bhakta koji je predan Krsni tijelom, umom i rijeima i koji uvijek izvrava Krsninu volju najbolje to moe, smatra se bezgrjenim. 6. Velikoduan Bhakta je velikoduan jer zna da je ljubav prema Krsni najvia od svega i on je nastavlja dijeliti bez osobnog motiva, bez razoaranja i nezadrivo. Stoga njegova velikodunost ne poznaje granice i dobra srea onih koji primaju taj poklon je neizmjerna. 7. Blag Bhakta izbjegava jurnjavu za iluzornom materijalnom sreom i patnjom kao rezultatom. On ostaje miran jer je zadovoljan u svjesnosti Krsne. Ta blagost ne dolazi od bojaljivosti ve od dubokog samozadovoljstva. On je tih kao tihi ocean. Drugi su uznemireni i dre govore o svjetskim dogaajima, osobnim frustracijama i zlim slutnjama, ali bhakta ovisi o Krsni i trudi se izvriti Gospodinovu zapovijed. 8. ist Pokret za svjesnost Krsne je posveen revolucionarnom proienju svijeta kroz naela higijene i jo vanijem ienju srca pjevanjem Hare Krsna maha-mantre. 9. Bez materijalnih svojina Najvia spoznaja je vidjeti sve kao Krsnino. Meutim, odvaan, nadahnut i suutan bhakta

103

nije zadovoljan samo sa vienjem da sve pripada Krsni, ve on djeluje da bi iskoristio sve stvari u sluenju Gospodina tako da cijeli svijet ima dobrobit. Svi graani u takvom produhovljenom svjetskom drutvu primit e Krsnin blagoslov, postati miroljubivi i napredni, a nakon ovog ivota otii e natrag kui, Bogu. 10. ini dobra djela za svakoga Bhakta moe initi dobra djela za svakoga jer se svjesnost Krsne primjenjuje na itavo ovjeanstvo i sve vrste ivota. Ono nije samo za odreenu rasu, nacionalnost ili spol; ono je za sva iva bia. 11. Miroljubiv Miroljubiv se ne odnosi na fiziki idealno stanje koje u stvari moe biti rastrojeno u bilo kojem trenutku. Miroljubivost je stanje due u miru s Krsnom, a mogue je za bhaktu koji u svemu vidi Krsnu. Spoznaja da nema postojanja bez Krsne je razina mira i spokoja. 12. Predan Krsni Predaja nije hirovita ve autorizirana i znanstvena. Ako vjebamo nauit emo kako se predati. Bhakta koji je ukljuen u ivot potpune predaje Krsni ima za napraviti mnogo stvari i ne gubi ni trenutka. Njegov je cilj potpuno se predati Krsni tako da moe biti osloboen svih materijalnih elja i sluiti Krsnu sve vie i vie. 13. Bez elja Dostiui puno predano sluenje bhakta nalazi da su sve njegove elje postale zadovoljene potpunim angairanjem u svjesnosti Krsne. On vie nema materijalnih elja, ve samo eli sluiti duhovnog uitelja i Krsnu. 14. Ravnoduan prema materijalnim dobicima Bhakta moe koristiti materijalne stvari u sluenju Krsne, ali on ne postaje vezan ili ovisan o njima. On moe sluiti Krsnu s milijunima dolara, konstruirati zgrade i izdavati literaturu o svjesnosti Krsne, ali ak i ako nema nita materijalno na raspolaganju, moe sluiti Krsnu samo pjevajui Hare Krsna. 15. Utemeljen u predanom sluenju Bhaktina spoznaja Krsne bi trebala biti tako duboka da nikakva privlanost, uz-

104

nemirenje ili kontradiktorna filozofija ne moe omesti njegovu odlunost u izvravanju naredbe gurua i Krsne. 16. Potpuno kontrolira est loih odlika est loih odlika su pouda, gnjev, pohlepa, iluzija, ludilo i zavist. isti bhakta kontrolira te odlike potpunim ukljuenjem u sluenje Krsne. Kontrola osjetila nije mogua suhoparnim uzdravanjem ili mehanikim obuzdavanjem, ve pomou transcendentalnog znanja i transcendentalnog ukusa. 17. Jede samo onoliko koliko je neophodno Bhagavad-gita daje standard jedenja za bhakti-yogija. Ne bi trebalo jesti ni previe ni premalo. to znai jesti dovoljno, a ne previe? To je konkretna stvar u skladu s veliinom tijela osobe. Osoba moe iskreno osjetiti kada jede dovoljno za zdravlje i prehranu. Jedi ono to moe lako probaviti. 18. Nije opijen Nije uhvaen u krug ili zagaen materijalnim uivanjem. Smanjuje svoje materijalne potrebe do razine jednostavnosti i strpljivo posveuje svoj ivot za slubu Krsne. Zato je njegov ivot pravi primjer umjerenosti, ravnotee i zdravog razuma. 19. Pun potovanja Bhakta drugima odaje potovanje, a pri tom ne oekuje bilo kakvo potovanje za sebe. Cijeni to to su sva iva bia dobila ivot od Krsne i zna da nema nikakva prava oduzeti ga. 20. Bez lanog ugleda Lani ugled se moe razmatrati na dva naina: 1. Objekti ugleda su lano ugledni; i 2. Nae prisvajanje bilo kojeg uglednog objekta ili pozicije je lano. Bhakta je slobodan od obje vrste lanog ugleda. Nije privuen bljetavilom poeljnih materijalnih posjedovanja i sve to je privlano priznaje kao odraz Krsne, sveprivlanog uzroka svih uzroka. 21. Ozbiljan Postoje mnogi svijetli trenuci u svjesnosti Krsne, ali za uvjetovanu duu odustajanje od materijalisti-

105

kog ivota i priprema za odlazak natrag Bogu nije ala. To je vrlo duboka svrha. Ozbiljnost znai stalno misliti na Krsnu i krajnji cilj ivota. 22. Samilostan Bit samilosti je propovijedanje, ali sila koja upravlja propovijedanjem je istoa. Propovijedanje poiva na iskrenim, istim srcima bhakta. 23. Prijatelj Bhakta je prijatelj jer upuuje prema Krsni. Krsna je najbolji prijatelj svih ivih bia. 24. Pjesnik Bez obzira pie li poeziju ili ne, bhakta percipira kao pjesnik, jer u svakom objektu i svakoj aktivnosti vidi vrhovnu ljepotu Krsninog transcendentalnog oblika i zabava. 25. Struan ili vjet Bhakta je struan. To znai da je voljan uiniti bilo to. Najbolja strunost bhakte je iskrena predaja. 26. utljiv Po Vaisnavskoj filozofiji, biti utljiv znai upotrjebljavati jezik u govorenju samo o temama povezanim sa Gospodinom Krsnom. Crila Bhaktisiddhanta Sarasvati Thakura je uobiajeno ohrabrivao svoje uenike u utnji govorei: Besmislen govor raa besmislene misli, koje raaju besmislene akcije, koje raaju roenje, starost, bolest i smrt.

Vanost druenja sa bhaktama U drutvu istih bhakta razgovor o zabavama i djelatnostima Svevinje Boanske Osobe je veoma prijatan i prua zadovoljstvo uima i srcu. Njegovanjem takvog znanja osoba postupno napreduje na putu osloboenja i postaje osloboena, a njena privrenost postaje postojana. Tada poinje prava predanost i predano sluenje.

106

Smisao Ovdje je opisan proces napredovanja u svjesnosti Krsne i predanom sluenju. Prvo moramo potraiti drutvo osoba svjesnih Krsne zaokupljenih predanim sluenjem. Bez takvog drutva ne moemo napredovati. Samo teoretskim znanjem ili prouavanjem ne moemo puno napredovati. Moramo se odrei drutva materijalistikih osoba i potraiti drutvo bhakta, jer bez njih ne moemo shvatiti Gospodinove djelatnosti. Ljudi su uglavnom uvjereni da je Apsolutna Istina neosobna. Budui da se ne drue sa bhaktama, ne mogu shvatiti da Apsolutna Istina moe biti osoba i imati osobne djelatnosti. To je vrlo teak predmet i sve dok nemamo osobno razumijevanje Apsolutne Istine, devocija nema nikakvog smisla. Sluenje ili devocija se ne mogu ponuditi neemu bezlinom. Sluenje se mora ponuditi osobi. Abhakte ne mogu shvatiti svjesnost Krsne itanjem Crimad Bhagavatama ili bilo kojeg drugog vedskog spisa u kojem se opisuju Gospodinove djelatnosti; oni smatraju da su sve ti opisi djelatnosti plod mate, izmiljene prie jer im duhovni ivot nije objanjen na pravi nain. Kako bismo shvatili Gospodinove osobne djelatnosti moramo potraiti drutvo bhakta i takvim druenjem, razmiljajui i pokuavajui shvatiti Gospodinove transcendentalne djelatnosti, otvara se put osloboenja, a mi postajemo slobodni. Osoba koja ima vrstu vjeru u Svevinju Boansku Osobu postaje postojana i njena privrenost ka druenju sa Gospodinom i bhaktama se poveava. Biti u drutvu bhakta znai druiti se sa Gospodinom. Bhakta koji se tako drui razvija svjesnost sluenja Gospodina i tako utemeljen na transcendentalnom poloaju predanog sluenja postupno postaje savren. Crimad Bhagavatam 3.25.25

107

Jednom je obiteljski ovjek zapitao Gospodina Caitanyu. Kako se bhakte ponaaju? Gospodin Caitanya je odgovorio da bhakta nikada ne sklapa prijateljstva niti se intimno drui sa abhaktama, ve strogo izbjegava njihovo drutvo. Takoer je rekao da je za bhaktu bolje da ivi u vatrenom kavezu nego da ivi sa abhaktama, bolje je da zagrli krokodila nego nekoga tko oboava polubogove. Crila Prabhupada je rekao da je veina naeg napretka rezultat naeg druenja sa bhaktama te da uvijek moramo uvati to druenje, iako se to ponekad moe initi teko. Budui da emo poprimiti odlike onih s kojima se druimo, tako emo preuzeti i odlike abhakta ukoliko se druimo s njima. Reeno je da bhakta ima sve dobre odlike polubogova, ali abhakta ne moe imati nikakve dobre odlike jer u najboljem sluaju djeluje samo na mentalnoj razini i sigurno e pasti.

Devet simptoma osobe u ekstatinoj ljubavi Kada sjeme zanosne ljubavi prema Krsni proklija, u ponaanju se manifestira sljedeih devet simptoma: opratanje, briga da se vrijeme ne troi uzaludno, odvojenost, odsustvo lanog ugleda, nada, udnja, ukus za pjevanje svetih imena Gospodina, vezanost za opise transcendentalnih odlika Gospodina te ljubav prema onim mjestima gdje Gospodin prebiva - hram iIi sveto mjesto kao Vrndavana. Te se odlike zovu anubhava, podreeni znaci zanosne ljubavi. Vidljivi su u osobe u ijem srcu je poelo klijati sjeme ljubavi prema Bogu. Bhakti-rasamrta-sindhu 1.3.25-26

108

1. Opratanje i ustrajnost Kada je osoba neuznemirena ak i u prisutnosti raznih uzroka uznemirenosti, naziva se rezerviranom i ustrajnom. Primjer te ustrajnosti i rezerviranosti nalazi se u ponaanju Maharaja Pariksita, kao to je opisano u prvom pjevanju Crimad Bhagavatama. Kralj se obratio okupljenim mudracima u vrijeme svoje smrti: Dragi moji brahmane, trebali biste me uvijek prihvatiti kao vaeg predanog slugu. Doao sam na obalu Gagge samo kako bih posvetio svoje srce i duu lotosovim stopalima Gospodina Krsne. Molim vas da me blagoslovite kako bi Majka Ganga takoer mogla biti zadovoljna sa mnom. Neka prokletstvo sina brahmane padne na mene - nije mi vano. Samo traim da u zadnjem trenutku moga ivota svi vi milostivo pjevate Sveto Ime Visnua tako da mogu spoznati Njegove transcendentalne odlike. 2. Nestrpljivost da svoje vrijeme upotrijebi za sluenje Gospodina Neokaljani bhakta koji je razvio zanosnu ljubav prema Krsni uvijek ukljuuje svoje rijei u recitiranju molitvi Gospodinu. U svojem umu uvijek misli o Krsninim zabavama i uputama, a sa svojim tijelom ili odaje potovanje klanjajui se pred Boanstvima ili se ukljuuje u neku drugu slubu. Tijekom tih zanosnih djelatnosti ponekad lije suze. Na taj nain cijeli njegov ivot je ukljuen u ljubavnu slubu Gospodina, bez ijednog trenutka potroenog na bilo koju drugu preokupaciju. 3. Odvojenost od svih materijalnih privlanosti Priroda materijalnih osjetila je da uvijek ele osjetilno uivanje, ali kada bhakta razvije transcendentalnu ljubav prema Krsni, njegova osjetila vie nisu privuena materijalnim eljama. To je odvojenost. Lijep primjer odvojenosti nalazi se u petom pjevanju Crimad Bhagavatama: Kralj Bharata je bio toliko oaran ljepotom lotosovih stopala Krsne da je u svojoj mla-

109

dosti ostavio sve vrste vezanosti za obitelj, djecu, prijatelje, kraljevstvo, itd., kao da su nedodirljivi izmet. 4. Bez lanog ugleda Kada bhakta, usprkos posjedovanja svih odlika iste spoznaje, nije ponosan na svoj poloaj, kae se da je bez ponosa. Iz Padma Purane vidimo da je kralj Bhagiratha bio kralj iznad svih drugih kraljeva dok nije razvio takvu zanosnu ljubav prema Krsni da je postao prosjak i iao uokolo prosei, ak i u domove svojih politikih neprijatelja i nedodirljivih. Bio je toliko ponizan da se s potovanjem klanjao pred njima. 5. Velika nada Snana uvjerenost da e osoba sigurno primiti milost Svevinje Boanske Osobe na sanskrtu se zove acabandha. Aca-bandha znai uvijek misliti, Zato to dajem sve od sebe da bih slijedio naela predanog sluenja, siguran sam da u ii natrag kui, Bogu. 6. Stalna elja za sluenjem Gospodina Za postizanje uspjeha u predanom sluenju treba imati potpunu elju, koja se zove samutkantha. Ta eljnost je cijena postizanja uspjeha u svjesnosti Krsne. U vedskoj knjievnosti je izjavljeno da bi osoba kupila najvrjedniju stvar, svjesnost Krsne, mora razviti intenzivnu elju za postizanje uspjeha. 7. Vezanost za pjevanje Svetih Imena U Krsna-kamamrti se nalazi izjava o pjevanju Crimati Radharani. Izrekao ju je jedan od Radharaninih pratilaca. O Gospodine Govinda, djevojka koja je ki kralja Vrsabhanua sada prolijeva suze i nestrpljivo doziva Tvoje Sveto Ime - 'Krsna! Krsna!'" 8. udnja da se objasne transcendentalne djelatnosti Gospodina Vezanost za pjevanje Gospodinovih slava se takoer izraava u Krsna-kamamrti na sljedei nain: to da uinim za Krsnu, koji je zadovoljan iznad svih koncepcija zadovoljstva i koji je nestalniji od svih nemirnih djeaka? Ideja o Krsninim predivnim djelatnostima privlai moje srce i ne znam to mogu uiniti!

110

9. Zadovoljstvo ivotom na svetom mjestu isti bhakta prebiva u Vrndavani i posjeuje sva mjesta gdje su se odvijale Krsnine zabave. To ga puni transcendentalnim zadovoljstvom i osjeajem odvojenosti od Krsne. ivot u hramu je takoer ivot na svetom mjestu.

111

SEDMO POGLAVLJE Veliki duhovni uitelji

Narada Muni Narada Muni se esto spominje u priama iz Purana. U Bhagavatamu je opisano da je u svom prolom ivotu bio sin slukinje, ali dobrim druenjem sa istim bhaktama postao je prosvijetljen u slubi predanog potovanja i u sljedeem ivotu je postao savreni ovjek sa kojim se nitko ne moe usporediti. U Mahabharati je njegovo ime spomenuto na mnogim mjestima. Glavni je devarsi ili glavni mudrac meu polubogovima. Sin je i uenik Brahmajija i od njega se iri ueniko nasljee u Brahminom nizu. Inicirao je Prahladu Maharaja, Dhruvu Maharaja i mnoge slavne bhakte Gospodina. Inicirao je Vyasadeva, autora vedske knjievnosti, a on je inicirao Madhvacaryu te se tako Madhva-sampradaya, u sklopu koje je Gaudiya-sampradaya, proirila po itavom univerzumu. Cri Caitanya Mahaprabhu je pripadao Madhvasampradayi. I Brahmaji, Narada, Vyasa, pa sve do Madhve, Caitanye i Gosvamija, svi su pripadali istom nizu uenikog nasljea. Naradaji je pouio mnoge kraljeve od pamtivijeka. U Bhagavatamu moemo vidjeti da je pouio Prahladu Maharaja dok je bio u maternici svoje majke, a pouio je i Vasudeva, Krsninog oca te Maharaju Yudhisthira Crimad Bhagavatam 1.9.7, smisao

Crila Vyasadeva Poznat je kao Krsna, Krsna-dvaipayana, Dvaipayana, Satyavati-suta, Parasarya, Parasaratmaja, Badarayana, Vedavyasa itd. Bio je sin Mahamuni Parasare u maternici Satyavati prije no to se zaruila s Maharajom Cantanuom, ocem velikog ge-

113

nerala djeda Bhismadeva. Mona je inkarnacija Narayana i svijetom raznosi vedsku mudrost. Vyasadevi se odaje potovanje prije pjevanja vedske knjievnosti, posebno Purana. Cukadeva Gosvami je bio njegov sin, a rsiji kao Vaicampayana su bili njegovi uenici za razliite grane Veda. Autor je velikog epa Mahabharata i velike transcendentalne literature Bhagavatama. Preveo je Brahma-sutre -Vedanta-sutre ili Badarayana-sutre. Meu mudracima je najpotovaniji autor zahvaljujui strogim pokorama. Kada je elio zapisati veliki ep Mahabharatu radi dobrobiti svih ljudi u dobu Kali, traio je dobroga pisara koji bi mogao slijediti njegovo diktiranje. Po naredbi Brahmajija, Cri Ganecaji je preuzeo odgovornost zapisivanja pod uvjetom da Vyasadeva ne prestane diktirati ni za trenutak. Mahabharata je tako sastavljena udruenim nastojanjima Vyase i Ganeca. Crimad Bhagavatam 1.9.7, smisao

estorica Gosvamija iz Vrndavane estorica Gosvamija iz Vrndavane, Crila Rupa Gosvami, Crila Sanatana Gosvami, Crila Raghunatha Bhata Gosvami, Crila Raghunatha dasa Gosvami, Crila Jiva Gosvami, i Crila Gopala Bhatta Gosvami, bili su bliski uenici Cri Caitanye Mahaprabhua. Oni su prebivali u Vrndavani, a bili su im povjereni zadaci iskapanja izgubljenih svetih mjesta Krsninih zabava i prevoenja knjiga o nauci svjesnosti Krsne. Gosvamiji su primjer najvie razine svjesnosti Krsne. Slijede njihovi kratki ivotopisi.

114

Cri Sanatana Gosvami Cri Sanatana Gosvami je opisan u Gaura-ganoddeca-dipiki (181). Ranije je bio poznat kao Rati-manjari ili ponekad kao Labanga-mawjari. U Bhakti-ratnakari je reeno da je njegov duhovni uitelj, Vidyavacaspati, ponekad boravio u selu Ramakeli i da je Sanatana Gosvami od njega nauio sve vedske spise. Bio je toliko predan svom duhovnom uitelju da se to ne moe opisati. Prema vedskom sustavu, ako netko vidi muslimana treba izvriti obrede da bi se iskupio za to. Sanatana Gosvami se uvijek druio s muslimanskim kraljevima. Ne obraajui mnogo panje na vedske naredbe, obiavao je posjeivati kue muslimanskih kraljeva i tako je smatrao da se preobratio u muslimana. Stoga je uvijek bio vrlo ponizan i krotak. Kad se Sanatana Gosvami predstavio pred Gospodinom Caitanyom Mahaprabhuom, priznao je: Uvijek se druim s niim slojem ljudi i zato je moje ponaanje odvratno. U stvari. on je pripadao vrlo uglednoj brahmanskoj obitelji, no kako je smatrao svoje ponaanje odvratnim, nije se pokuavao predstaviti kao brahmana ve je uvijek ostao meu ljudima koji su pripadali niim kastama. Napisao je Hari-bhakti-vilasu i Vaisnava-tosani, komentar na Deseto pjevanje Crimad-Bhagavatama. 1476. godine cakabde zavrio je Brhadvaisnava-tosani, komentar na Crimad Bhagavatam. 1504. godine cakabde zavrio je Laghu-tosani. Cc. Adi 10.84, smisao Cri Rupa Gosvami U Gaura-ganoddeca-dipiki (180) Cri Rupa Gosvami je opisan kao gopi po imenu Cri Rupa-mawjari. U Bhakti-

115

ratnakari postoji spisak knjiga koje je sastavio Cri Rupa Gosvami. Od svih tih knjiga, sljedeih esnaest su vrlo popularne meu vaisnavama: (1) Hamsaduta, (2) Uddhavasandeca, (3) Krsna-janma-tithi-vidhi, (4 i 5) Ganoddecadipika, Brhat (vea) i laghu (manja), (6) Stavamala, (7) Vidagdha-madhava, (8) Lalita-madhava, (9) Dana-kelikaumudi, (10) Bhaktirasamrta-sindhu (to je najslavnija knjiga Cri Rupe Gosvamija), (11) Ujjvala-nilamani, (12) Akhyatacandrika, (13) Mathura-mahima, (14) Padyavali, (15) Natakacandrika i (16) Laghu-bhagavatamrta. Cri Rupa Gosvami je prekinuo sve veze s obitelji, prihvatio odvojeni red ivota i razdijelio svoj novac. Pedeset posta je dao brahmanama i vaisnavama, dvadeset pet posta kutumbama (lanovima svoje obitelji), a dvadeset pet posta je zadrao za osobne hitne potrebe. U Jagannatha Puriju je susreo Haridasa Thakura i Gospodina Caitanyu i Njegove druge pratioce. Cri Caitanya Mahaprabhu je imao obiaj hvaliti djela Rupe Gosvamija. Crila Rupa Gosvami je mogao sastaviti stihove po elji Cri Caitanye Mahaprabhua i po Njegovim uputama je napisao dvije knjige po imenu Lalita-madhava i Vidagdhamadhava. Gospodin Caitanya je elio da dva brata, Sanatana Gosvami i Rupa Gosvami, izdaju mnogo knjiga u prilog vaisnavske religije. Kada je Sanatana Gosvami sreo Cri Caitanyu Mahaprabhua, Gospodin mu je savjetovao da ode u Vrndavanu. Cc. Adi 10.84 Cri Raghunatha Bhatta Goswami Raghunatha Bhattacarya ili Raghunatha Bhatta Gosvami, jedan od estorice Gosvamija, bio je sin Tapane Micre. Rodio

116

se oko 1425. godine cakabde i bio je ekspert u recitiranju Crimad Bhagavatama. U tridesetom poglavlju Antya-lile reeno je da je takoer bio ekspert u kuhanju; sve to bi skuhao bilo je pravi nektar. Cri Caitanya Mahaprabhu je s velikim zadovoljstvom prihvaao hranu koju bi on pripremio, a Raghunatha Bhatta bi uzimao ostatke hrane koje bi ostavio Cri Caitanya Mahaprabhu. Raghunatha Bhattacarya je ivio osam mjeseci u Jagannatha Puriju kada mu je Gospodin Caitanya naredio da ode u Vrndavanu i pridrui se Cri Rupi Gosvamiju. Cri Caitanya Mahaprabhu je zatraio od Raghunathe Bhattacarye da se ne eni, ve da ostane brahmacari i naredio mu je da stalno ita Crimad Bhagavatam. Tako je Raghunatha Bhattacarya otiao u Vrndavan, gdje je recitirao Crimad Bhagavatam Crila Rupi Gosvamiju. Toliko je vjeto recitirao Crimad Bhagavatam da bi svaki pojedini stih recitirao u tri razliite melodije. Dok je Raghunatha Bhatta Gosvami ivio sa Cri Caitanyom Mahaprabhuom, Gospodin ga je blagoslovio ponudivi mu betelove orahe ponuene Boanstvu Jagannathe i vijenac tulasija za koji se kae da je bio dug etrnaest lakata. Hram Govinde je po naredbi Raghunatha Bhatte Gosvamija sagradio jedan od njegovih uenika. Raghunatha Bhatta Gosvami je osigurao sve ukrase za Boanstvo Govinde. Nikada nije govorio o besmislicama ili o svjetovnim stvarima ve je uvijek sluao o Krsni dvadeset etiri sata na dan. Nikada nije elio sluati klevetanje vaisnava. ak i kada je bilo povoda za kritiziranje, govorio bi da mu ne smetaju njihove greke jer svi vaisnave slue Gospodina. Raghunatha Bhatta Goswami je kasnije ivio pored Radhakunde u maloj kolibi. U 185. stihu Gauraganoddeca-dipike je reeno da je ranije bio gopi po imenu Raga-mawjari. Cc. Adi 10.158, smisao

117

Cri Raghunatha dasa Goswami Cri Raghunatha dasa Gosvami se najvjerojatnije rodio 1416. godine cakabde u kayastha obitelji kao sin Govardhane Majumdare, koji je bio najmlai brat ondanjeg zamindara Hiranye Majumdare. Selo u kojem se rodio je poznato kao Cri Krsnapura. Na eljeznikoj pruzi izmeu Calcutte i Burdwana postoji stanica po imenu Tricabagha i na udaljenosti od oko tri kilometra od stanice nalazi se selo Cri Krsnapura u kome se nalazio rodni dom Cri Raghunatha dase Gosvamija. Tamo se jo uvijek nalazi hram Cri Cri Radha-Govinde. Ispred hrama je veliki otvoreni prostor, ali nema velike prostorije za skupove. Meutim, bogati gospodin iz Calcutte po imenu Haricarana Ghosh, koji je stanovao u etvrti Simla, nedavno je popravio hram. Cijelo hramsko dvorite je okrueno zidovima, a u maloj prostoriji odmah pored hrama nalazi se platforma na kojoj je Raghunatha dasa Goswami oboavao boanstva. Pored hrama protjee umirua rijeka Sarasvati. Svi preci Crila Raghunatha dase Goswamija su bili veoma bogati vaisnave. Njegov duhovni uitelj kod kue je bio Yadunandana Acarya. lako je Raghunatha dasa bio obiteljski ovjek, nije bio nimalo vezan za svoj posjed i enu. Vidjevi da je sklon tome da napusti dom, njegov otac i stric su unajmili posebne tjelohranitelje kako bi ga nadzirali, ali on je usprkos tome uspio izbjei njihovoj budnosti i otii u Jagannatha Puri kako bi vidio Cri Caitanyu Mahaprabhua. Ovaj dogaaj se zbio 1439. godine cakabde. Raghunatha dasa Goswami je napisao tri knjige po imenu Stava-mala ili Stavavali, Dana-ca-rita i Muktacarita. ivio je dugo. Najvei dio svog ivota je ivio pored Radhakunde. Mjesto na kome je Raghunatha dasa Goswami predano sluio jo uvijek postoji kod Radhakunde. Skoro potpuno je prestao jesti i zato

118

je bio veoma mrav i slabog zdravlja. Zanimalo ga je jedino pjevanje Gospodinovog svetog imena. Postupno je smanjivao spavanje sve dok na kraju skoro uope nije spavao. Kae se da su njegove oi uvijek bile ispunjene suzama. Kada je Crinivasa Acarya posjetio Raghunatha dasu Goswamija, Goswami ga je blagoslovio zagrlivi ga. Crinivasa Acarya ga je zamolio da ga blagoslovi da moe propovijedati u Bengalu i Crila Raghunatha dasa Goswami ga je blagoslovio. U Gauraganoddeca-dipiki (186) je reeno da je Crila Raghunatha dasa Goswami ranije bio gopi po imenu Rasa-mawjari. Ponekad se kae da je bio Rati-mawjari. Cc. Adi 10.91, smisao Cri Jiva Goswami U Gaura-ganoddeca-dipiki je reeno da je Crila Jiva Goswami ranije bio Vilasa-mawjari gopi. Od ranog djetinjstva, Crila Jiva Goswami je jako volio Crimad Bhagavatam. Kasnije je doao u Navadvipu prouavati sanskrt i, slijedei stope Cri Nityanande Prabhua, obiao cijelu Navadvipa-dhamu. Nakon posjete Navadvipa-dhami, otiao je u Benares prouavati sanskrit kod Madhusudane Vacaspatija, a kada je zavrio svoje uenje u Benaresu, otiao je u Vrndavanu i uzeo utoite svojih strieva, Cri Rupe i Sanatane. To je opisano u Bhaktiratnakari. Koliko nam je poznato. Crila Jiva Goswami je napisao najmanje dvadeset pet knjiga. Kada su Crila Rupa Goswami i Sanatana Goswami napustili tijelo u Vrndavan, Crila Jiva Goswami je postao acarya svih vaisnava u Bengalu, Orissi i ostalom dijelu svijeta, pruajui im vodstvo u predanom sluenju. U Vrndavani je osnovao hram Radha-Damodare u kome sam imao priliku ivjeti po-

119

vuenim ivotom sve do 1965. godine, kada sam odluio otii u Sjedinjene Amerike Drave. Crila Krsnadasa Kaviraja Goswami je napisao svoju uvenu Caitanya-caritamrtu dok je Jiva Goswami jo bio prisutan. Kasnije je Crila Jiva Goswami inspirirao Crinivasa Acaryu, Narottama dasu Thakuru i Duhkhi Krsnadasu da propovijedaju svjesnost Krsne u Bengalu. Jiva Goswami je bio obavijeten da su svi rukopisi koji su bili sakupljeni u Vrndavani i poslati u Bengal radi propovijedanja bili ukradeni u blizini Visnupure u Bengalu, ali je kasnije saznao da su knjige ponovo bile vraene. Crila Jiva Gosvami je Ramacandri Seni, ueniku Crinivase Acarye i njegovom mlaem bratu Govindi dao naziv Kaviraja. Dok je Jiva Goswami bio iv, Crimati Jahnavi-devi, mo zadovoljstva Cri Nityanande Prabhua, otila je u Vrndavanu s nekoliko bhakta. Jiva Goswami je bio toliko ljubazan prema Gaudiya vaisnavama, vaisnavama iz Bengala, da je svakome tko bi doao u Vrndavanu osigurao boravak i prasadu. Cc. Adi 10.85, smisao Cri Gopala Bhatta Goswami Cri Gopala Bhatta Goswami je bio sin Vegkate Bhatte, stanovnika Criraggama. Gopala Bhatta je ranije pripadao uenikom nasljeu Ramanuja-sampradaye, ali je kasnije postao lan Gaudiya-sampradaye. 1433. godine cakabde, kada je Gospodin Caitanya Mahaprabhu obilazio junu Indiju, boravio je etiri mjeseca za vrijeme razdoblja Caturmasye u kui Vegkate Bhatte, kome se tada pruila prilika sluiti Gospodina koliko god mu je srce eljelo. Gopala Bhatta je tada imao priliku sluiti Gospodina. Cri Gopala Bhatta Goswami je kasnije dobio inicijaciju od svog ujaka, velikog sannyasija

120

Prabodhanande Sarasvatija. I otac i majka Gopala Bhatte Goswamija su bili neizmjerno sretni jer su svoje ivote posvetili sluenju Gospodina Caitanye Mahaprabhua. Dozvolili su Gopala Bhatti Goswamiju da ode u Vrndavanu i ostavili su svoj ivot mislei na Cri Caitanyu Mahaprabhua. Kada je Gospodin Caitanya kasnije bio obavijeten da je Gopala Bhatta Goswami otiao u Vrndavanu i sreo Cri Rupu i Sanatanu Goswamija, bio je veoma zadovoljan i savjetovao je Cri Rupi i Sanatani da prihvate Gopala Bhattu Goswamija kao svog mlaeg brata i vode brigu o njemu. Iz velike ljubavi prema Gopala Bhatti Goswamiju, Cri Sanatana Goswami je sastavio vaisnavski smrti po imenu Hari-bhakti-vilasa i izdao ga pod njegovim imenom. Prema uputi Crila Rupe i Sanatane, Gopala Bhatta Goswami je instalirao jedno od sedam glavnih Boanstava u Vrndavani, Boanstvo Radharamana. Sevaiti (sveenici) hrama Radharamane pripadaju Gaudiyasampradayi. Kada je Krsnadasa Kaviraja Goswami zamolio sve vaisnave za doputenje da napie Caitanya-caritamrtu, Gopala Bhatta Goswami mu je takoer dao svoje blagoslove, ali ga je zamolio da ne spominje njegovo ime u knjizi. Zato je Krsnadasa Kaviraja Goswami vrlo oprezno spomenuo Gopala Bhattu Goswamija u jednom ili dva odlomka Caitanyacaritamrte. Crila Jiva Goswami je na poetku Tattvasandarbhe napisao: Bhakta iz june Indije koji se rodio u brahmanskoj obitelji i koji je bio vrlo prisni prijatelj Rupe Goswamija i Sanatane Goswamija, napisao je knjigu koju nije sastavio kronoloki. Zato ja, siuno ivo bie poznato kao jiva, pokuavam kronoloki svrstati dogaaje u knjizi u skladu s uputama velikih osoba poput Madhvacarye, Cridhare Svamija, Ramanujacarye i drugih starijih vaisnava u uenikom nasljeu. Na poetku Bhagavat-sandarbhe postoje sline izjave Crila Jive Goswamija. Crila Gopala Bhatta Go-

121

swami je napisao knjigu pod nazivom Sat-kriya-sara-dipika, uredio je Hari-bhakti-vilasu, napisao je predgovor za Satsandarbhu i komentar na Krsna-kamamrtu te instalirao Boanstvo Radharamana u Vrndavani. U 184. stihu Gauraganoddeca-dipike se spominje da je ranije, u zabavama Gospodina Krsne, njegovo ime bilo Anagga-mawjari. Ponekad se takoer kae da je bio inkarnacija Guna- mawjari. Crinivasa Acarya i Gopinatha Pujari su bili njegovi uenici. Cc. Adi 10.105, smisao Crila Bhaktivinoda Thakura Bhaktivinoda Thakura je vodio ivot neprekidnog rada i djelatnosti za Cri Krsnu, Svevinju Boansku Osobu. Stvorio je takvo beskrajno dobro svijetu da se njegov rad treba usporeivati samo s osloboenim djelima Cri Caitanye i Goswamija. Njegov duhovni trud i boanska pisanja su promijenili uvrijeena miljenja i naveli inteligentnu i obrazovanu zajednicu da povjeruje u plemenite propise i uenja Gospodina Caitanye. Bhaktivinoda Thakura, kome je dano ime Kedaranatha Datta, susreo se s mnogim potekoama u svom ranom ivotu, iako je roen u bogatoj obitelji (2. Rujna, 1838). Djetinjstvo je proveo u kui svojega djeda po majci u Birnagaru (Ulagram), odakle je otiao u Calcuttu u dobi od trinaest godina nakon smrti svojega oca. Kada je zavrio svoje obrazovanje zatraio je da bude prisutan u vrijeme smrti svojeg djeda po ocu. Njegov djed, Rajavallabha Datta, bio je slavna osoba u Calcutti i povukao se na usamljeno mjesto u Orissi da bi svoje posljednje dane proveo kao asket. Mogao je predvidjeti budunost i znati kada e umrijeti, budui da se mogao druiti

122

sa nadnaravnim biima. Bhaktivinoda Thakura je bio prisutan u trenutku kada je ta velika dua otila, i nakon primanja konane upute svoga djeda posjetio je sve glavne hramove i acrame u dravi Orissi. Bhaktivinoda Thakura je onda uao u obrazovnu slubu i uveo obrazovanje prema Engleskom programu u dravi Orissi. Kasnije se pridruio vladinoj slubi i bio premjeten u Bengal. Odrao je povijesni govor na osnovi Crimad Bhagavatama koji je privukao panju tisua ljudi. Obznanio je svijetu koja skrivena bogatstva proimaju svaku stranicu Bhagavatama, koji bi trebali itati sve osobe koje imaju filozofski orijentiran um. Nekoliko godina kasnije premjeten je u mjesto koje se zvalo Champaran. U tom mjestu nalazio se duh (brahma-daitya) koji je ivio u velikom banjanovom stablu i koga su oboavale mnoge degradirane osobe. Jednog dana je otac popularne uenice zbog toga doao do Bhaktivinoda Thakura i on je odmah zaposlio ovjeka da ita Crimad Bhagavatam u sjeni drveta koje je bilo prebivalite sablasti. Nakon mjesec dana Bhagavatam je bio zavren i stablo se sruilo na zemlju. Sablast je zauvijek otila, a svi poteni ljudi su bili zahvalni. Sljedei premjetaj Bhaktivinode bio je u Puri. Vladin povjerenik ga je elio postaviti u njegovu oblast pa je zatraio od njega da nadgleda dogaaje u hramu Jagannatha pod pokroviteljstvom vlade. Tijekom svojeg boravka u Jagannatha Puriju Bhaktivinoda Thakura je mnogo vremena posvetio raspravama o duhovnim radovima i pripremao biljeke na Vedanta-sutru koje su objavljene s komentarima Baladeva Vidyabhusane. 1887. godine ostavio je vladinu slubu u Puriju i zapoeo duhovno putovanje zvano Sajjana-tosarji, Zadovoljenje istih bhakta. Izdao je Cri Krsna-samhitu koja je svijetu razotkrila temeljnu filozofiju objanjavajui duhovno postojanje Krsne. Ta je knjiga otvorila oi obrazovanih ljudi i pouila ih njihovu pravom odnosu

123

sa Bogom. Privukla je panju i mnogih njemakih znanstvenika. Iako je u javnosti Krsna smatran poetskom kreacijom erotske prirode, Crila Bhaktivinoda je na temelju vedskih dokaza razotkrio Krsnu kao Parabrahman, Vrhovnu Transcendentalnu Osobu, Apsolutno Bie. Bhaktivinoda Thakura je bio tako nestrpljiv da vidi zemlju Gospodina Caitanye da je puno puta molio za premjetaj u bilo koje mjesto u njenoj blizini. Budui da nije dobio eljeni premjetaj, formalno je podnio ostavku na javnu slubu, ali je ona bila odbijena. Tada je, na njegovo veliko zadovoljstvo, dobio premjetaj u Krsna-nagaru, dvadeset pet milja od Navadvipe u Mayapuru. Jednom smjeten na mjestu blizu Navadvipe, nije dopustio da proe i jedan slobodan trenutak, a da ne posjeti zemlju Navadvipe. Odmah se poeo raspitivati o tonim detaljima raznih mjesta zabava Gospodina Caitanye. Lokalna raspitivanja i potvrujui dokazi sa starih karata koji su pokazali ime Cri Mayapur, pomoglo mu je da na kraju otkrije tono mjesto roenja. Ta, 1887. godina bila je godina s najvie dogaaja u svijetu vaisnava, a Bhaktivinoda Thakura je bio prvobitni pokreta tih dogaaja. Te je godine otkrio tono mjesto roenja Gospodina Caitanye, koje je bilo izgubljeno. Tisue posjetitelja su bile prisutne na dogaajima odranim na samom mjestu. Kada se povukao iz vladine slube Bhaktivinoda Thakura je osobno, u duhu savrene poniznosti, pridajui otkriu veliku vanost, iao od vrata do vrata sakupljajui sredstva za hram. Njegov posao propovijedanja Svetog Imena se nastavio i ubrzo nakon otkria mjesta roenja Gospodina Caitanye urodio plodom u obliku djela Gauragga-smarana-maggala-stotra, s predgovorom na engleskom jeziku, sadravajui ivot i upute Cri Caitanye Mahaprabhua. Tako su uenja Cri Caitanye Mahaprabhua postala dostupna filozofima i znanstvenicima Zapada.

124

to su se vie propovijedala imena Gospodina Caitanye i Gospodina Krsne, Bhaktivinoda Thakura je bio sve radosniji. Dao je komentare na Brahma-samhitu i Cri Krsna-kamamrtu, a dao je svijetu i svoja besmrtna, dragocjena djela - Cri Harinama-cintamani i Bhajana-rahasya. Takoer je, s komentarima, korigirao Crimad-Bhagavatarka-marici-mala, djelo koje sadri najistaknutije cloke iz Crimad Bhagavatama koje se odnose na filozofiju vaisnava. Njegova olovka se nikada nije umorila te je napisao mnoga druga djela o vaisnavskoj filozofiji. Svoj bi rad zapoinjao kasno nou nakon to bi zavrio svoj posao za vladu i ostajao bi do jedan ili dva sata ujutro budan sastavljajui pjesme i druga knjievna djela. Na poetku dvadesetog stoljea povukao se u kuu koju je napravio na plai u Puriju. Uzeo je sannyasu od Cri Jagannatha dasa Babajija 1908. godine. lako je vodio ivot odvojene due, nije mogao izbjei svakojake ljude koji su ga stalno posjeivali. Svi oni su dobili oceane duhovnog treninga, upute i blagoslove. 1910. godine je zautio i ostao u savrenom stanju samadhija ili potpune usredotoenosti na vjene zabave Gospodina. 1914 je otiao u blaeno kraljevstvo Goloke na dan koji se smatra danom odlaska Cri Gadadhara. Preureeno iz Vaisnavske knjige pjesama

Crila Gaurakicora dasa Babaji (Iz lanaka Crila Bhaktisiddhanta Sarasvatija) Pojavio se poetkom 19-og stoljea (oblast Bengala) i bio obiteljski ovjek 29 godina dok mu nije preminula ena, nakon ega je uzeo Babaji inicijaciju od Crila Bhagavata dasa Babajija (uenik od Crila Jagannatha dasa Babajija). Gauraki-

125

cora je zatim otiao u Vrndavanu putujui od sela do sela oko 30 godina. Poaen naslovom bhajananandi nije nikada, ak ni potajno, teio ni za kapljicom materijalnog osjetilnog zadovoljenja. 1897. godine Crila Gaurakicora je doao u Cri Navadvipa dhamu (kada je bila razotkrivena Yoga Pitha u Cri Mayapura dhami) i od tada pa sve do svog nestanka ivio je u toj oblasti spoznajui da se ne razlikuje od Vrndavane. ivio je prosei, kuhajui u odbaenim posudama koje je nalazio pored puta ili na obali Gagge, jedui iz ljudskih lubanja, koristei ispranu odjeu, koja je sluila za pokrivanje leeva prije spaljivanja. Njegov jedini posjed bila je tulasi ogrlica i zrna za mantranje, a ponekad, kada nije imao zrna, mantrao bi japu na rasparanoj odjei zavezanoj u vorove. Na Ekadaci bi uvijek postio bez vode (nirjala). Nitko nikada nije doao u priliku sluiti ga, ak niti njegov bliski prijatelj Crila Bhaktivinoda ili njegov jedini uenik Crila Bhaktisiddhanta. Posjedovao je najviu ljubav prema Gospodinu Krsni u odvojenosti. Bio je u mogunosti osjetiti tone namjere i psiholoku prirodu svakoga u njegovoj blizini, a posebno varalica. Kada bi ga takvi ljudi posjetili dao bi im poraavajue primjeren savjet. Ponekad bi se ponaao kao da je lud i slijep, a ponekad nije znao da li je ili nije odjeven.

Crila Bhaktisiddhanta Sarasvati Dok je reformirao Gaudiya vaisnavizam u Indiji, Bhaktivinoda Thakura se molio Gospodinu Caitanyi: Tvoja uenja se mnogo ne cijene. Nije u mojoj moi da ih ponovo uspostavim. Molio se za sina koji bi mu pomogao u njegovom propovijedanju. Kada se 6. veljae, 1874. godine u Jagannatha Puriju Bhaktivinodi rodio sin, Bhaktisiddhanta Sarasvati,

126

vaisnave su ga smatrali odgovorom na molitve njegova oca. Roen je s pupanom vrpcom omotanom oko vrata i prebaenom preko grudi kao sveti konac koji nose brahmane. Roditelji su mu dali ime Bimala Prasada. Kada je Bimala Prasada bio star est mjeseci, kola sa festivala Jagannatha su stala ispred ulaza Bhaktivinodine rezidencije i nisu ih mogli pomaknuti tri dana. ena Bhaktivinode Thakure donijela je dijete na kola i pristupila boanstvu Gospodina Jagannatha. Dijete je spontano pruilo svoje ruke i dodirnulo stopalo Gospodina Jagannatha te odmah bilo blagoslovljeno vijencem koji je pao s tijela Gospodina. Kada je Bhaktivinoda Thakura saznao da je Gospodinov vijenac pao na njegova sina shvatio je da je to sin za kojeg se molio. Jednog dana, kada je Bimala Prasada jo uvijek bio dijete ne starije od etiri godine, njegov ga je otac blago ukorio za jedenje manga koji jo nije bio prikladno ponuen Gospodinu Krsni. Premda je bio dijete Bimala Prasada se smatrao vrjeaocem Gospodina i zavjetovao se da vie nikada nee jesti mango, a zavjet je odrao do kraja ivota. Kada je Bimala Prasada bio star sedam godina zapamtio je cijelu Bhagavadgitu i mogao objasniti njene stihove. Njegov ga je otac tada poeo uiti pravilnom itanju i pisanju, tako da moe pomagati u izdavanju vaisnavskog magazina Sajjana-tosani. Sa svojim ocem posjetio je mnoga sveta mjesta i uo govore mnogih uenih Pandita. Bimala Prasada je Kao student vie volio itati knjige koje je napisao njegov otac nego kolske tekstove. Kada je imao dvadeset i pet godina postao je vrlo uen u sanskritu, matematici i astronomiji te se etablirao kao autor i izdava mnogih lanaka u asopisima i jedne knjige, za to je dobio epitet Siddhanta Sarasvati kao priznanje za svoju uenost. Kada je imao dvadeset i est godina njegov otac ga je uputio da uzme inicijaciju od povuenog vaisnavskog sveca

127

Gaurakicora dasa Babajija, koji ga je savjetovao da propovijeda Apsolutnu Istinu i ostavi se sveg drugog posla. Primivi blagoslove Gaurakicora dasa Babajija. Bimala Prasada (sada Siddhanta Sarasvati) je odluio posvetiti svoje tijelo, um i rijei slubi Gospodina Krsne. 1905. godine Siddhanta Sarasvati je dao zavjet da e mantrati Hare Krsna mantru milijardu puta. Prebivajui u Mayapuru na travnjaku u blizini mjesta roenja Gospodina Caitanye, mantrao je danju i nou. Kuhao je riu jednom dnevno u zemljanoj posudi i nije jeo nita vie od toga; spavao je na zemljanom podu svoje kolibe, a kada je kia curila kroz krov od trave sjedio je ispod kiobrana mantrajui. 1911. godine kada je njegov stari otac leao bolestan, Siddhanta Sarasvati je prihvatio izazov pseudo-vaisnava koji su tvrdili da je roenje u njihovoj kasti nuno za propovijedanje svjesnosti Krsne. Zajednica kastinsko-svjesnih brahmana je bila razbjenjena Bhaktivinodinim predstavljanjem mnogih dokaza iz svetih spisa po kojima bilo tko, neovisno o roenju, moe postati brahmana-vaisnava. Kako bi dokazali inferiornost vaisnava, ti su smarta brahmane organizirali raspravu. U ime svog bolesnog oca, Siddhanta Sarasvati je napisao esej Oita razlika izmeu brahmane i vaisnave te ga proitao svom ocu. Usprkos slabog zdravlja, Bhaktivinoda Thakuri je bilo drago uti argumente koji bi porazili izazov smarta. Siddhanta Sarasvati je potom otputovao u Midnapore. gdje su se na trodnevnoj raspravi sakupili pandite iz cijele Indije. Smarta panditi su govorili prvi tvrdei da se onaj tko se rodi u obitelji cudra, ak i ako ga inicira duhovni uitelj, nikada ne moe proistiti kako bi izvravao brahmanske dunosti oboavanja Boanstva ili inicirao uenike. Konano je Siddhanta Sarasvati otkrio svoj govor. Navodio je vedske tekstove slavei brahmane, to je zadovoljilo smarta znanstve-

128

nike. Tada je navodio stvarne odlike kojima se postaje brahmana, odlike vaisnave, razlike izmeu tih odlika te odlike duhovnog uitelja. Radost onih koji su mrzili vaisnave je iezla kada je Siddhanta Sarasvati iz svetih spisa dokazao da ako je osoba roena kao cudra, ali iskazuje odlike brahmane, treba biti potovana kao brahmana, neovisno o roenju. Slino tome, ako se osoba rodi u brahmanskoj obitelji, ali djeluje kao cudra, nije brahmana. Siddhanta Sarasvatiju je nakon govora estitao predsjednik konferencije i tisue ljudi okupljenih oko njega. To je bila pobjeda za vaisnavizam. Nakon odlaska svog oca 1914. godine i svog duhovnog uitelja 1915. godine, Siddhanta Sarasvati je nastavio misiju Gospodina Caitanye. Preuzeo je urednitvo Sajjani-tosarji i utemeljio Bhagwat Press u Krsna-nagaru. 1918. godine u Mayapuru je sjeo ispred slike Gaurakicora dasa Babajija i inicirao se u red sannyasija. Uzeo je sannyasi ime Bhaktisiddhanta Sarasvati Gosvami Maharaja. Crila Bhaktisiddhanta je vidio tisak kao najbolji medij za distribuciju svjesnosti Krsne u velikim razmjerima, nazvavi je brhat mrdanga, velika mrdanga. Bubanj mrdanga se tradicionalno koristi u pratnji kirtane poevi od vremena Cri Caitanye Mahaprabhua. I Crila Bhaktisiddhanta je vodio kirtane sa bhaktama koji su svirali mrdange i pjevali, ali su se takve kirtane mogle uti samo blok ili dva. Sa brhat mrdangom, velikim bubnjem tiska, poruka Cri Caitanye Mahaprabhua bi se ula po cijelom svijetu. Srila Bhaktisiddhanta je bio poznat kao Simha (lavlji) guru. Kada bi sluajno vidio nekoga za koga je znao da je predstavnik impersonalizma, dozvao bi tu osobu i izazvao je sa Zato vara ljude sa mayavada filozofijom? esto bi svojim uenicima govorio da ne rade kompromis. Zato bi laskali? Rekao bi. Trebate govoriti istu istinu, bez laskanja. Novac e ionako doi.

129

Kad god je Crila Bhaktisiddhanta pisao ili govorio vaisnavsku filozofiju bilo je to bez kompromisa; zakljuci su bili u skladu sa castrama, a logika ista. Ponekad bi ga njegov uenik Abhay Caran De, kasnije poznatiji kao A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada, uo kako prenosi vjena uenja na vrlo jedinstven nain, taka da je Abhay znao da to nikada nee zaboraviti. Ne trudi se da vidi Boga rekao bi Crila Bhaktisiddhanta, ve djeluj na takav nain da Bog vidi tebe. Crila Bhaktisiddhanta je osudio vlasnike hramova koji su radili posao od prikazivanja Boanstava za ivot. asnije je biti ista ulica rekao bi. Skovao je Bengalsku frazu, Calagrama Cila kao kamen za razbijanje oraha. Time je mislio da pokazivanje Gospodinovog oblika Boanstva samo za zaraivanje novaca tretira Boanstvo kao objekt, kamen koji se koristi za neije osobne potrebe. Abhay je imao priliku vidjeti kako Crila Bhaktisiddhanta postupa s nacionalistikim politiarom Cubhas Chandra Boseom, koji je bio Abhayev kolega na sveuilitu. Bose je doao u nekakvom kritikom raspoloenju, zabrinut jer Crila Bhaktisiddhanta regrutira ljude u duhovni ivot. Crila Prabhupada: Cubhas Chandra Bose je doao mom guru Maharaji i rekao, Zarobili ste toliko mnogo ljudi. Nita ne rade za nacionalizam. Moj guru Maharaja je odgovorio, Dobro, za svoju nacionalnu propagandu zahtijevate vrlo jake ljude, ali ovi ljudi su vrlo slabi. Moe vidjeti, vrlo su mravi. Zato se nemoj obazirati na njih. Neka neto jedu i pjevaju Hare Krsna. Na taj ga je nain izbjegao. Crila Bhaktisiddhanta je obiavao govoriti da kada doe dan da suci u visokim sudovima budu bili Krsnini bhakte s vaisnavskom tilakom na elima, tada e znati da je misija irenja svjesnosti Krsne postala uspjena.

130

Rekao je da je Isus Krist bio cakty-aveca avatara, opunomoena Boja inkarnacija. Kako moe biti drugaije? Sve je rtvovao Bogu. Na svom znanstvenom jeziku je izjavio, Materijalistiko ponaanje se nikako ne moe primijeniti na transcendentalnog autokrata. Ali ponekad u govoru bi to frazirao na zemaljskiji nain: Svjetovni znanstvenici koji pokuavaju razumjeti Svevinjeg Gospodina svojim osjetilima i mentalnom pekulacijom su nalik na osobu koja pokuava okusiti med u boci liui bocu izvana. Filozofija bez religije je suha pekulacija, govorio bi, a religija bez filozofije je sentiment i ponekad fanatizam. Crila Bhaktisiddhanta je rekao da je itav svijet jednostavno drutvo prevaranata i prevarenih. Dao je primjer da lake ene esto posjeuju neka sveta mjesta u Indiji s idejom zavoenja sadhua, mislei da je ugledno imati dijete sa sadhuom. Slino tome, nemoralni mukarci se odijevaju kao sadhui u nadi da ce ih zavesti ene varalice. Njegov je zakljuak bio da se treba boriti za naputanje materijalnog svijeta i otii nazad kui, Bogu, jer ovaj materijalni svijet nije pogodno mjesto za otmjena ovjeka. Abhay je vidio da kada su uenici ispitivali svojeg duhovnog uitelja o neemu u budunosti, on nikada nije odgovorio sa da, to e se dogoditi ili da, uinit emo to. Prije bi rekao, da, mogue je ukoliko Krsna eli. Iako je u svojoj ranoj mladosti bio astrolog i mogao predvidjeti budunost, odustao je od toga. Crila Bhaktisiddhanta je bio doivotni brahmacari i bio je vrlo strog u izbjegavanju druenja sa enama. Jednom je Abhay sjedio sa svojim duhovnim uiteljem kada je drugi uenik bio prisutan zajedno sa svojom mladom enom. ena je upitala da li moe razgovarati sa njim nasamo, ali on je odgovorio, Ne. to god da je, moe pitati ovdje. Ne mogu te vidjeti

131

privatno. Abhay je time bio impresioniran, budui da je Crila Bhaktisiddhanta bio u ezdesetim godinama, a djevojka je mogla biti njegova unuka, ali on se vrsto drao svog pravila protiv razgovora sa bilo kojom enom nasamo. Crila Bhaktisiddhanta je elio da njegovi uenici uzmu sannyasu. Na nesreu, jednog dana je jednog njegovog sannyasi uenika nasilno odvukla njegova ena. Crila Bhaktisiddhanta je u suzama komentirao da nije mogao spasiti tu duu, ali nije omalovaavao obiteljski ivot u svjesnosti Krsne. Znao bi rei, Imao bih seks stotine puta ako bih znao da mogu odgojiti djecu svjesnu Krsne. Slao bi van svoje bramacarije da prodaju knjige i asopise i ako bi bramacariji bili u mogunosti prodati samo jedan ili dva, to bi ga vrlo zadovoljilo te bi uzviknuo: Tako ste divni. U razmatranju jesu li eseji vrijedni izdavanja, pozivao bi na Krsnu Caitanyu. Ukoliko su ta Sveta Imena bila spomenuta dovoljno puta rekao bi, To je u redu. Moe se koristiti. Rekao bi na Bengaliju, Pran ache yar, se hetu pracar, Osoba treba imati ivot da bi bila propovjednik - mrtvac ne moe propovijedati. Kada bi neki od njegovih propovijednika izvijestili da nitko nije doao na njihov skup on bi odgovorio. Nije vano, etiri zida e vas uti. To je dovoljno. Ne budite razoarani. Nastavite s pjevanjem. Komentirajui injenicu da su neki od njegovih uenika otpali, odgovorio je, Neki od vojnika e poginuti. Ali nije elio da uenici vode lagodan ivot, niti da prakticiraju strogosti u osami. Spjevao je pjesmu, Mana tumi kisera vaisnava?": Dragi moj ume, kakav si ti to vaisnava? Pjeva Hare Krsna na usamljenom mjestu oponaajui velike svece Haridasa Thakura i Rupu Gosvamija, ali u stvari misli na ene i novac. Tvoj um je pun tako prljavih stvari da su tvoji bhajani jednostavno varanje. Mislio je, ako bhakta odustane od propovijedanja u gradu radi usamljene meditacije, da

132

je to metoda varanja oponaanjem velikih svetaca u nadi dobivanja jeftinog oboavanja od drugih. Zato nikada nije elio otvoriti podrunicu Gaudiya Matha na mjestu koje nije bilo napueno. Prije naputanja tijela, Srila Bhaktisiddhanta je svoje zadnje dane proveo itajui Caitanya-caritamrtu i mantrajui na svojim zrnima. Kada ga je posjetio doktor elei mu dati injekciju, Srila Bhaktisiddhanta je protestirao, Zato me uznemirujete na ovakav nain? Jednostavno pjevajte Hare Krsna, to je sve. Ostao je potpuno svjestan i davao upute do kraja. Posebno je naredio da poslove Gaudiya Matha nadgleda upravno tijelo od dvanaest lanova koje e bhakte izabrati meu sobom. Konano je rekao, Molim vas primite svi moje blagoslove, prisutni i odsutni. Molim vas da imate na umu da je naa jedina dunost i religija irenje i propagiranje slube za Gospodina i Njegove bhakte. Izdahnuo je u 5:30 ujutro 1. sijenja, 1937. godine. preureeno iz Crila Prabhupada lilamrte

Savreni duhovni uitelj: Njegova Boanska Milost A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada Njegova Boanska Milost A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada se pojavio u obitelji bhakta svjesnih Krsne 1896. godine u Calcutti, Indija. Od djetinjstva je pokazivao znakove istog bhakte Gospodina ukljuujui se u kirtane i kolske predstave svjesne Krsne. Njegov otac, Gour Mohan De, dao mu je pravilan duhovni trening.

133

Crila Prabhupada je prvi puta sreo svog duhovnog uitelja, Crila Bhaktisiddhanta Sarasvati Goswamija (1874. 1937.), 1922. godine u Calcutti. Crila Bhaktisiddhanta Sarasvati, dio Brahma-Madhva-Gaudiya lanca uenikog nasljea, bio je veliki promicatelj i znanstvenik filozofije svjesnosti Krsne i osniva ezdeset i etiri Gaudiya Matha u Indiji. Na njihovom prvom susretu Crila Prabhupada je primio uputu koja e ga nadahnuti u provoenju duhovne revolucije u svijetu. Crila Bhaktisiddhanta Sarasvati je rekao, Ti si obrazovan mladi. Zato ne propovijeda poruku Gospodina Caitanye Mahaprabhua po cijelom svijetu? lako su sljedbenici Veda oboavali Gospodina Krsnu, Svevinju Boansku Osobu, od pamtivijeka je njihova izvorna filozofija i transcendentalna knjievnost ostala nepoznata izvan Indije. Slijedei svog duhovnog uitelja Crila Prabhupada e postati najvanija veza u prijenosu izvornih uenja koja je osobno objavio Gospodin Cri Krsna. Crila Prabhupada je 1944. godine osnovao Engleski asopis Back to Godhead (povratak Bogu), piui o transcendentalnoj nauci svjesnosti Krsne. Koristei svoj vlastiti novac i radei bez pomagaa, pisao je, ureivao, korigirao, tiskao, i dijelio asopis po sjevernoj Indiji. TIjekom narednih godina, Crila Prabhupada je nekoliko puta sanjao kako mu Crila Bhaktisiddhanta Sarasvati govori da ostavi obitelj i preuzme najvii duhovni red, red odricanja ili sannyasu. Kada je Crila Prabhupada ponovo imao taj san u Vrndavani, svetoj zemlji najdraoj Krsni, odluio je prihvatiti izazov. U rujnu 1959. godine Crila Prabhupada je u Mathuri uzeo zavjet odricanja od slavnog znanstvenika Crila Kecava Maharaja i dobio je ime A. C. Bhaktivedanta Swami. Kao sannyasi, Crila Prabhupada je bio u idealnoj poziciji ispuniti naredbu svog duhovnog uitelja, ali je prije toga trebao

134

knjige i financijsku pomo kako bi otputovao u Sjedinjene Drave. Ovisei o milosti Gospodina Krsne Crila Prabhupada je zapoeo monumentalni knjievni projekt - produkciju detaljno razraenog i opisanog engleskog prijevoda Crimad Bhagavatama od Crila Krsna-Dvaipayana Vyase, knjievne inkarnacije Boga. Crimad Bhagavatam je kao enciklopedijski spis esto nazivan krema vedske knjizevnosti jer se bavi samo sa osobnou Boga i transcendentalnim zabavama. Crila Prabhupada se borio sam, piui i ureujui veliko djelo i sakupljajui sredstva za tiskanje prva tri sveska. Nakon to je zavrio prvi svezak, predstavio je kopiju tadanjem premijeru Indije, Lai Bahadur Shastri, koji je cijenio znanstveni rad Crila Prabhupada. 1965. godine se put za Crila Prabhupada konano raistio tako da se mogao ukrcati na svoje povijesno putovanje na Zapad. Unija parobroda Scindija dala mu je slobodan put na teretnom brodu Jaladuta, i u kolovozu 1965. godine Crila Prabhupada je napustio Indiju sa sandukom svojih Crimad Bhagavatama, parom karatala (cimbale), i etrdeset indijskih rupija (oko sedam dolara). etrdesetodnevni put se pokazao napornim. Nakon nekoliko dana na moru Jaladuta je prola kroz velike oluje i Crila Prabhupada je bolovao ne samo od morske bolesti ve je doivio i dva srana udara. Napadi su doli u dvije uzastopne noi i znao je da u dobi od ezdeset i devet godina oni mogu biti kobni. Tree noi je sanjao da ga Osobno Gospodin Krsna pouruje i nudi mu svu zatitu. Napadi se nisu ponovili. Kada je Jaladuta konano stigla u Bostonsku luku 17. rujna 1965. godine, Crila Prabhupada je zapisao, Dragi moj Gospodine Krsna, tako si ljubazan prema ovoj beskorisnoj dui, ali ne znam zato si me doveo ovdje. Sada moe uiniti sa

135

mnom to god eli Kako mogu zapadnjacima objasniti ovu poruku svjesnosti Krsne? Ja sam veoma nesretan, nesposoban i najpaliji. Zato traim Tvoj blagoslov kako bi ih uvjerio, jer sam nemam mo to uiniti. Potom je sa svojim knjigama i malo novaca Crila Prabhupada doao u najveu svjetsku metropolu, New York. Tijekom zime 1965./66. godine borio se u hladnoj klimi prodavi nekoliko kopija svojeg Crimad Bhagavatama znatieljnim strancima. Vremenom se preselio na Manhattan u Lower East Side iznajmivi jedan apartman i malu trgovinu na Drugoj aveniji. Meu mladim tragaima za duhovnom istinom brzo se proirilo da je stigao jedan indijski swami s posebnom duhovnom yoga tehnikom, pjevanjem Hare Krsna mantre. U srpnju 1966. godine Crila Prabhupada je s nekoliko uenika slubeno oformio Meunarodno Drutvo za Svjesnost Krsne (ISKCON - International Society for Krishna Consciousness). Ubrzo je poveo svoje prve uenike u oblinji Washington Square Park na njihovo prvo javno pjevanje Hare Krsna. Njegova mala trgovina je poela privlaiti panju na Lower East Sideu. Usprkos njegovim strogim pravilima - nema jedenja mesa, grjenog seksa, intoksikacije, ni kockanja uskoro je privukao mali broj predanih sljedbenika. Tijekom mjeseci Crila Prabhupada je otvorio centre u San Franciscu, Montrealu, Bostonu, Los Angelesu i Buffalu. Osnovao je poljoprivrednu zajednicu New Vrndavan u Zapadnoj Virginiji i na zapad uveo vedski gurukula sustav obrazovanja. Crila Prabhupada je takoer potaknuo konstrukciju nekoliko velikih meunarodnih kulturnih centara u Indiji, kao to su Shree Caitanya-sandrodaya Mandir u Zapadnom Bengalu, hram Krishna-Balaram i kua za goste u Vrndavani te veliki hram i obrazovni centar u Bombayu. Prije nego to je Crila Prabhupada otiao 1977. godine, vidio je ka-

136

ko se njegov pokret svjesnosti Krsne iri po svijetu, s centrima u veini glavnih gradova Amerike, Europe, Afrike, Azije i Australije. Iako je neprestano putovao - napravio je etrnaest svjetskih turneja u dvanaest godina - Crila Prabhupada nije nikada prestao pisati o nauci svjesnosti Krsne. Vie od osamdeset svezaka njegovih knjiga izdano je na preko trideset jezika, a vie od 150 milijuna njegovih knjiga je podijeljeno po cijelom svijetu. Te knjige, ukljuuju Bhagavad-gitu kakva jest (1968.), Uenja Gospodina Caitanye (1968.), Krsna, Svevinja Boanska Osoba (1970.), Ambrozija predanosti (1970.), komplet od sedamnaest svezaka Cri Caitanyacaritamrta (1973.-75.) te trideset svezaka Crimad Bhagavatama (1962.-77.). Gdje god je Crila Prabhupada boravio prevodio je vedsku knjievnost i bodrio svoje uenike i pokret. Crila Prabhupada je napravio te neshvatljive podvige u dobi izmeu 69. i 81. godine ivota kroz veliki osobni napor i nepoljuljanu vjeru u Krsnu, Svevinjeg Gospodina. Ovdje su spomenuta samo neka od njegovih transcendentalnih dostignua. Sada je dostupna njegova potpuna biografija od Satsvarupa dasa Goswamija. Koja se zove Crila Prabhupadalilamrta. Jasno je da Crila Prabhupada nije bio obian duhovnjak; bio je veliki svetac kojeg je Gospodin Krsna izabrao i opunomoio da ljude svijeta dovede u Boje kraljevstvo dajui im isti proces svjesnosti Krsne. Najznaajniji doprinos Crila Prabhupada u vezi s time daju njegove knjige, koje su visoko cijenjene od strane akademske zajednice po svojoj autoritativnosti, dubini i jasnoi. Zaista, one slue kao standardne knjige u mnogim kolegijima na sveuilitima. Bhaktivedanta Book Trust, osnovan 1972. godine za izdavanje njegovih djela, postao je najvei svjetski izdava na polju indijske religije

137

i filozofije. Knjige Crila Prabhupada koriste cijelom ovjeanstvu, jer rijei ovog savrenog duhovnog uitelja mogu spasiti svakoga iz ovog licemjernog i bijednog svijeta i pokazati mu put povratka kui, natrag Bogu. Krsna Balaram Swami, Ekadaci, Dan Gospodina Harija

138

OSMO POGLAVLJE Predano sluenje

Bhakti-yoga, kulminacija yoge Onaj tko s velikom vjerom uvijek prebiva u Meni, tko u sebi uvijek misli na Mene i transcendentalno Me slui s ljubavlju, je najprisnije sjedinjen sa Mnom u yogi i najvii je od svih yogija. To je Moje miljenje. Smisao Vrhunac svih vrsta yoga je bhakti-yoga. Sve druge yoge su samo sredstvo da se doe do nivoa bhakti u bhakti-yogi. Yoga u stvari znai bhakti-yoga. Sve druge yoge su stepenice koje vode do bhakti-yoge. Put samospoznaje koji poinje s karma-yogom i zavrava s bhakti-yogom je dug. Karma-yoga, djelovanje bez elje za plodonosnim rezultatima, predstavlja poetak tog puta. Kada osoba koja primjenjuje karmayogu povea znanje i odvojenost, taj stadij se naziva jwanayoga. Kada, primjenjujui jwana-yogu, razliitim fizikim procesima povea meditaciju na Nad-duu i usredotoi um na Nad-duu, taj stadij se naziva astagga-yoga, a kada nadie astagga-yogu i doe do Svevinje Boanske Osobe Krsne, taj stadij se naziva bhakti-yoga, vrhunac. U stvari, bhakti-yoga je krajnji cilj, ali da bismo detaljno analizirali bhakti-yogu moramo shvatiti ove druge yoge. Yogi koji napreduje se nalazi na pravom putu vjene sree. Onaj tko ostane na odreenom nivou i ne napreduje dalje se naziva odgovarajuim imenom: karma-yogi, jwana-yogi ili dhyana-yogi, raja-yogi, hatha-yogi, itd. Ako je netko dovoljno sretan da doe do razine bhakti-yoge, smatra se da je nadiao sve ostale yoge. Stoga je najvii nivo yoge svjesnost Krsne, kao to, kada govorimo o Himalayima, mislimo na najvie planine na svijetu, iji se najvii vrh Mount Everest smatra najviom tokom. Bhagavad-gita 6.47

140

Devet koraka Bhakti-yoge Na poetku. osoba mora imati vjeru. Zatim razvija elju za druenjem s istim bhaktama. Nakon toga prima inicijaciju od duhovnog uitelja i slijedi propisana naela po njegovim uputama. Time se oslobaa svih nepoeljnih navika i postaje vrsto utemeljena u predanom sluenju. Nakon toga razvija ukus i privrenost. To je put sadhana-bhakti, predanog sluenja u skladu s propisanim naelima. Osjeaji postupno bivaju sve snaniji i na kraju se budi ljubav. Tako bhakta koji eli postati svjestan Krsne postupno razvija ljubav prema Bogu. Cc. Madhya 23.14-15 1. craddha vjera 2. sadhu-sagga druenje s istim bhaktama 3. bhajana-kriya vrenje predanog sluenja 4. anartha-nivrtti oslobaanje od neeljenih navika 5. nistha ista vjera 6. ruci ukus 7. asakti vezanost 8. bhava emocija i privrenost 9. prema ljubav prema Bogu Bhakti-rasamrta-sindhu (1.4.15-16) govori o nauci o predanom sluenju: Na poetku osoba mora imati elju za dostizanjem samospoznaje. To e je dovesti do stadija u kojem se pokuava druiti s duhovno naprednim osobama. U sljedeem stadiju prihvaa inicijaciju od uzviena duhovnoga uitelja. Tako pod njegovim vodstvom bhakta poetnik zapoinje proces predanog sluenja. Predanim sluenjem po upu-

141

tama duhovnog uitelja oslobaa se sve materijalne vezanosti, dostie postojanost u samospoznaji i stjee ukus za sluanje o Apsolutnoj Boanskoj Osobi, Cri Krsni. Taj ga ukus vodi do vezanosti za svjesnost Krsne, koja sazrijeva u bhavi, poetnom stadiju transcendentalne ljubavi prema Bogu. Prava ljubav prema Bogu naziva se prema, najvii savreni stadij ivota. U stadiju preme, bhakta neprestano transcendentalno slui Gospodina s ljubavlju. Postupnim procesom predanog sluenja pod vodstvom vjerodostojna duhovnog uitelja moe dostii najviu razinu, oslobodivi se sve materijalne vezanosti, straha od vlastite duhovne osobnosti i razoaranja koje vodi do filozofije nitavila. Tako, na kraju, moe dostii carstvo Svevinjega Gospodina. Bhagavad-gita 4.10

Pet rasa ili osnovnih odnosa s Krsnom 1. Canta-rasa (neutralna ljubav prema Bogu) poetni je stadij razvijanja odnosa s Krsnom. Taj stadij je korak iznad impersonalizma zato to osoba prihvaa Gospodinov oblik Paramatme. Primjer te rase je yogi koji meditira na Nad-duu, potujui predivni oblik Krsne unutar srca, ali se ne ukljuuje u Njegovu slubu. 2. Dasya-rasa (predano potovanje) je sluba u strahopotovanju i tovanju koju osjeaju bhakte koji su oarani Krsnom zbog Njegovih ogromnih bogatstava ili koji se uvijek osjeaju zatienim od strane Gospodina. Primjeri tog odnosa bili bi Krsnini sinovi, kao to je Pradyumna ili voza Njegovih bojnih kola Daruka.

142

3. Sakhya-rasa (prijateljstvo) je uspostavljeno kada je bhakta neprestano utemeljen u predanom sluenju i razvije bratski odnos sa Boanskom Osobom. Primjeri te rase su Pandave i Gospodinovi prijatelji pastiri u Vrndavani. 4. Vatsalya-rasa (roditeljska ljubav) je uspostavljena izmeu Krsne i onih Njegovih bhakta koji se predstavljaju kao superiornije u odnosu na Njega, kao to su otac, majka, uitelj, itd. Primjeri tih rasa su Nanda Maharaja, Majka Yacoda i Krsnin guru Sandipani Muni. 5. Madhurya-rasa (brana ljubav) je navia ljubav prema Bogu. Ti osjeaji nisu iz ovog materijalnog svijeta i zato ih osobe koje se zanimaju samo za materijalne stvari ne mogu razumjeti. Cri Caitanya Mahaprabhu je pokazao tu branu rasu u svojim zabavama prije pet stotina godina. Sve Krsnine ljubavnice, gopije, vrhovne su, a Crimati Radharani je iznad svih gopija i voljena je od Gospodina Krsne. Kada su ga upitali o svojoj odreenoj rasi s Krsnom u duhovnom svijetu, Crila Prabhupada je odgovorio da prvo moramo spoznati da nismo ovo materijalno tijelo. Rekao je da se na odnos automatski razotkriva kada razvijemo ljubav prema Krsni.

Devet procesa Bhakti-yoge Sluanje i pjevanje o transcendentalnom Svetom Imenu, obliku, odlikama, parafernalijama i zabavama Gospodina Visnua, sjeanje na Njega, sluenje lotosovih stopala Gospodina, oboavanje Gospodinu s potovanjem, nuenje molitvi Gospodinu, sluenje Gospodina kao Njegov sluga, smatranje

143

Gospodina najboljim prijateljem i predavanje svega Njemu tih devet procesa su prihvaeni kao isto predano sluenje. Crimad Bhagavatam 7.5.23 To su devet procesa predanog sluenja. Osoba moe vriti jedan, dva, tri ili sve procese i na kraju e dostii eljeni cilj utemeljenja u predanom sluenju. Bhakte koji su e biti navedeni dostigli su savrenstvo prakticiranjem jednog od devet procesa. 1. Sluanje Maharaja Pariksit je sedam zadnjih dana svojeg ivota proveo u zanosnoj panji sluajui Crimad Bhagavatam. 2. Pjevanje Cukadeva Goswami je izgovorio Crimad Bhagavatam Maharaji Pariksitu. 3. Sjeanje Iako je Prahlada Maharaja bio teko muen od strane svojeg demonskog oca, nikada nije zaboravio Krsnu koji se konano pojavio kao Gospodin Nrsimhadeva kako bi spasio Prahladu. 4. Sluenje Laksmi, Boica sree, uvijek je zaokupljena sluenjem Gospodinovih lotosovih stopala. 5. Oboavanje Boanstva Maharaja Prthu je iskoristio svoje kraljevsko bogatstvo za oboavanje Gospodina u istoj devociji. 6. Moljenje Akrura je odavao savrene molitve Krsni dok je putovao u Vrndavanu da vidi Gospodina. 7. Izvravanje naredbi Hanuman, vjerni sluga Gospodina Ramacandre, uvijek je izvravao Gospodinovu volju unato svim potekoama i zaprekama. 8. Sluenje Gospodina kao prijatelja Arjuna je bio tako blizak prijatelj Krsne da je Gospodin pristao voziti njegova

144

bojna kola kao i osobno sluiti njega i njegovu brau na mnoge naine. 9. Predavanje svega Bali Maharaja je ak protiv zapovjedi svog gurua dao svu svoju kraljevsku svojinu, svoje kraljevstvo pa ak i svoje tijelo za dobro Gospodina Vamanadeve.

est osobina istog predanog sluenja 1. Donosi osloboenje od svih vrsta materijalnih uznemirenja. Materijalna uznemirenja dolaze zbog vrenja grjenih djelatnosti. Zbog neznanja i dalje smo vezani svojom karmom. Ako se predamo Krsni, On moe spaliti sve nae grjene djelatnosti i proistiti nas, tako nas oslobaajui od materijalnih uznemirenja ponovnog raanja, starosti, bolesti i smrti. 2. Poetak je svih povoljnosti. Prava povoljnost je dobrotvorni rad za sve ljude svijeta. Crila Rupa Goswami je potvrdio da je samo svjesnost Krsne, a ne puke pobone djelatnosti, najvii humanitarni posao. Povoljna je za sve zato to svatko, bez obzira na svoju poziciju, moe iskoristiti proces proiavanja. Takoer, svatko tko prakticira svjesnost Krsne razvija sve dobre odlike. 3. Automatski stavlja osobu u transcendentalno blaenstvo. Srea koja proizlazi iz istog predanog sluenja je najvea zato to je vjena. Bilo koji drugi oblik sree koji dolazi od impersonalne spoznaje je privremen i zato nevaan. 4. Rijetko se dostie. Od mnogo tisua ljudi, jedan moe teiti savrenstvu, a od tih koji su dostigli savrenstvo, jedva da Me jedan uistinu poznaje. (Bhagavad-gita 7.3) To potvruje rijetkost predanog sluenja. Krsna moe ponuditi dru-

145

ge vrste osloboenja ili osjetilnog zadovoljstva, ali On se osobno daje samo istim bhaktama. 5. Prezire koncepciju osloboenja. Crila Rupa Goswami je rekao da kada bi se brahmananda, srea koja dolazi od stapanja sa Svevinjim, umnoila trilijun puta, jo se uvijek ne bi mogla usporediti s atomskim djeliem sree koja proizlazi iz oceana predanog sluenja. 6. isto predano sluenje privlai Krsnu. Krsna je sveprivlaan, ali isto predano sluenje privlai ak i Njega. To znai da je ista bhakti transcendentalno jaa od samoga Krsne zato to je Krsnina unutarnja energija.

est simptoma predaje Prihvaanje stvari povoljnih za predano sluenje, odbacivanje nepovoljnih stvari, uvjerenje da e nas Krsna zatititi, prihvaanje Krsne kao zatitnika ili gospodara, potpuno predavanje i poniznost predstavljaju est dijelova predavanja. Cc. Madhya 22.100 Onaj tko se potpuno predao posjeduje sljedeih est odlika. 1. Bhakta prihvaa sve to je povoljno za transcendentalno sluenje Krsne s ljubavlju. 2. Odbacuje sve to je nepovoljno za sluenje Gospodina. To se, takoer, naziva odricanjem. 3. Mora biti vrsto uvjeren da e ga Krsna zatititi. U stvari, nitko drugi nam ne moe pruiti zatitu i vrsta uvjerenost u to zove se vjera. Bhakta uvijek eli sluiti Gospodina. Krsna je stoga milostiv prema Svom bhakti i prua mu svu zatitu

146

od opasnosti s kojima se moe suoiti na putu predanog sluenja. 4. Bhakta treba prihvatiti Krsnu kao svog vrhovnog izdravatelja i gospodara. Treba ovisiti jedino o Krsni smatrajui Ga jedinim zatitnikom. 5. Predavanje znai sjeati se da ne moemo neovisno djelovati i eljeti. Bhakta u potpunosti ovisi o Krsni i djeluje i misli kao to Krsna eli. 6. Bhakta je krotak i ponizan.

est povoljnih odlika est naela pogoduju vrenju istog predanog sluenja: (1) Entuzijastinost; (2) Napredovanje s povjerenjem; (3) Strpljivost; (4) Djelovanje u skladu s propisanim naelima; (5) Izbjegavanje drutva abhakta; (6) Slijeenje stopa prethodnih acarya. Tih est naela nedvojbeno osiguravaju potpuni uspjeh istog predanog sluenja. Nektar uputa 1. Entuzijazam To je nastojanje koje se vri s inteligencijom u svjesnosti Krsne. Bhakte nalaze prava sredstva pomou kojih se sve moe sluiti Gospodina. Vrenje predanog sluenja nije stvar prazne meditacije, ve praktinog djelovanja na temelju duhovnog ivota.

147

2. Povjerenje Bhakte misle, avacya raksibe krsna, Krsna e me sigurno zatititi i pomoi mi da uspjeno obavljam predano sluenje. To se naziva povjerenje. 3. Strpljivost Osoba ne bi trebala biti nestrpljiva u predanom sluenju, ve treba primiti upute od duhovnog uitelja i strpljivo ih izvravati, ovisei o milosti gurua i Krsne. Moe se dati sljedei primjer. Upravo udana djevojka prirodno oekuje potomstvo od svog mua, ali ne moe oekivati da e ga imati neposredno nakon vjenanja. Naravno, im je udana moe pokuati imati dijete, ali se mora predati svome muu s povjerenjem da e se dijete razviti i roditi tijekom vremena. 4. Djelovanje u skladu s propisanim naelima Zanemarivanje naela e unititi predano sluenje. U ovom pokretu za svjesnost Krsne postoje osnovna propisana naela, zabranjen je grjeni seks, jedenje mesa, kockanje, i intoksikacija. Bhakta mora biti vrlo entuzijastian u njihovom slijeenju. Pored te etiri zabrane postoje pozitivni propisi kao to je dnevno pjevanje esnaest krugova na japa-mala zrnima. Te propisane djelatnosti se moraju vjerno obavljati s entuzijazmom. 5. Izbjegavanje drutva abhakta Da bismo bili uspjeni u predanom sluenju trebamo se odrei druenja s nepoeljnim ljudima. To ukljuuje karmije, jwanije i ostale abhakte. Gospodin Caitanya je izjavio, Karakteristino je da se vaisnava odrie drutva svjetovnih ljudi ili abhakta. Crila Narottama dasa Thakura je zato preporuio, Treba ivjeti u drutvu istih bhakta i izvravati propisana naela koja su postavili prethodni acarye. 6. Slijeenje stopa prethodnih acarya U ovom pokretu za svjesnost Krsne mi od svakoga zahtijevamo da se ustaje rano ujutro, oko etiri sata, i pohaa mangala-arati ili jutarnje oboavanje, zatim ita Crimad Bhagavatam, obavlja kirtanu i tako dalje. Mi smo stoga neprekidno ukljueni u djelatnosti

148

predanog sluenja, dvadeset etiri sata dnevno. To se naziva sato vrtti ili slijeenje stopa prethodnih acarya koji su svaki trenutak vjeto ispunili sa djelatnostima svjesnosti Krsne. Nektar uputa

est nepovoljnih odlika Predano sluenje se kvari kada osoba postaje previe zapletena u sljedeih est djelatnosti: (1) Jedenje vie nego to je neophodno ili sakupljanje vie sredstava nego to je potrebno; (2) Tenja za svjetovnim stvarima koje su teko dostine; (3) Nepotreban razgovor o svjetovnim temama; (4) Prakticiranje pravila i propisa spisa samo zbog njihova slijeenja ili odbacivanje pravila i propisa spisa i neovisno ili hirovito djelovanje; (5) Druenje sa svjetovnim osobama koje nisu zainteresirane za svjesnost Krsne; (6) Pohlepa za svjetovnim dostignuima. Nektar uputa 1. Prejedanje ili sakupljanje vie sredstava nego to je neophodno Svakome trebaju posjedovanja kao to su hrana, novac i druge stvari neophodne za odravanje tijela, ali osoba ne bi trebala sakupljati vie nego to je neophodno za njene stvarne potrebe. Ako se slijedi to prirodno naelo nee biti potekoa u odravanju tijela.

149

2. Tenja za svjetovnim dostignuima Iako nam je potreban ekonomski razvoj, prava religija ga dozvoljava samo za opskrbu osnovnim potreptinama materijalnoga postojanja. Prava svrha ivota je raspitivanje o Apsolutnoj Istini. Ukoliko ne nastojimo shvatiti Apsolutnu Istinu, jednostavno emo poveati svoje tenje za zadovoljavanjem naih umjetnih potreba. Duhovni aspirant bi trebao izbjegavati svjetovne tenje. 3. Nepotrebni svjetovni razgovori Oni koji nisu u pokretu za svjesnost Krsne zanimaju se za itanje gomila novina, asopisa i novela, rjeavaju krialjke i rade mnoge druge besmislene stvari. Na taj nain ljudi jednostavno rasipaju svoje dragocjeno vrijeme i energiju. Stari ljudi u zapadnim zemljama, koji su povueni iz aktivnog ivota, igraju karte, pecaju, gledaju televiziju i raspravljaju o beskorisnim sociopolitikim temama. Sve te i druge neozbiljne djelatnosti nalaze se u prajalpa kategoriji. Inteligentna osoba zainteresirana za svjesnost Krsne ne bi nikada trebala uestvovati u takvim djelatnostima. 4. Prakticiranje pravila spisa samo izvanjski ili njihovo odbacivanje Oni koji su zainteresirani za svjesnost Krsne ne bi trebali biti eljni prihvaanja pravila i propisa za ekonomski napredak, ipak trebali bi vrlo vjerno prihvatiti pravila i propise spisa za napredovanje u svjesnosti Krsne. Trebali bi strogo izbjegavati nezakoniti seks, jedenje mesa, kockanje i intoksikaciju. 5. Druenje sa svjetovnim osobama Treba strogo izbjegavati takvo druenje. Trebali bismo ivjeti samo u drutvu bhakta svjesnih Krsne i u tom druenju uvijek bi trebali biti ukljueni u predano sluenje Gospodina. Postoje dvije klase abhakta: oni koji su protiv nadmoi Gospodina i oni koji su opijeni materijalnim zadovoljavanjem osjetila. 6. Pohlepa za svjetovnim dostignuima elje za proirenjem uma usavravanjem mistine yoge, spajanjem sa posto-

150

janjem Brahmana ili dostizanjem hirovitog prosperiteta, sve su u kategoriji pohlepe. Svi pokuaji za ostvarivanjem takvih materijalnih pogodnosti ili tako zvanog duhovnog napretka, zapreke su na putu svjesnosti Krsne. Nektar uputa

Pobjeivanje uma Za onoga tko je ovladao umom, um je najbolji prijatelj, ali za onoga tko to nije uinio, um e ostati najvei neprijatelj. Smisao Svrha slijeenja procesa osmerostruke yoge je ovladati umom da bi um postao prijatelj u ostvarivanju ljudske misije. Ako osoba nije ovladala umom, slijeenjem procesa yoge (radi predstave) samo gubi vrijeme. Onaj tko ne moe vladati umom uvijek ivi s najveim neprijateljem i tako upropatava svoj ivot, ne ostvarujui misiju ivota. Prirodni poloaj ivog bia je da izvrava naredbu nadreenog. Sve dok je um nesavladani neprijatelj, mora izvravati zapovjedi poude, gnjeva, pohlepe, iluzije, itd. Ali kada savlada um, dobrovoljno pristaje pokoravati se zapovijedima Boanske Osobe, koja se nalazi u srcu svakog ivog bia kao Paramatma. Pravilno slijeenje procesa yoge dovodi do susreta s Paramatmom u srcu i slijeenja Njenih zapovijedi. Onaj tko neposredno prihvati svjesnost Krsne, samim tim se savreno predaje Gospodinovoj zapovijedi. Bhagavad-gita 6.6

151

Gospodin Cri Krsna ree: O Kuntin sine snanih ruku, obuzdati nemirni um je nesumnjivo vrlo teko, ali je mogue slijeenjem odgovarajueg procesa i odvojenou. Smisao Boanska Osoba prihvaa Arjuninu tvrdnju da je teko ovladati tvrdoglavim umom, ali u isto vrijeme kae da se slijeenjem odgovarajueg procesa i odvojenou moe ovladati umom. Koji je to proces? U sadanje doba nitko ne moe slijediti stroga pravila i propise prebivanja na svetom mjestu, usredotoenja uma na Nad-duu, obuzdavanja uma i osjetila, pridravanja celibata, ivota na usamljenom mjestu, itd. Meutim, onaj tko primjenjuje svjesnost Krsne predano slui Gospodina na devet naina. Prva i glavna od tih aktivnosti je sluanje o Krsni. To je vrlo moan transcendentalan proces za proiavanje uma od svih sumnji. to vie netko slua o Krsni, to vie postaje prosvijetljen i odvojen od svega to odvlai um od Krsne. Odvajanjem uma od aktivnosti koje nisu posveene Gospodinu moe se vrlo lako nauiti vairagya. Vairagya znai odvojenost od materije i zaokupljanje uma duhom. Neosobna duhovna odvojenost je tea od vezivanja uma za aktivnosti povezane s Krsnom. To je praktino, jer sluanjem o Krsni osoba automatski postaje privrena Vrhovnom Duhu. Ta privrenost se naziva parecanubhava, duhovno zadovoljstvo. To zadovoljstvo nalikuje zadovoljstvu koje gladan ovjek osjea pri svakom zalogaju hrane koju jede. to vie jede, to vie osjea zadovoljstvo i snagu. Slino tome, predano sluei, osoba osjea transcendentalno zadovoljstvo dok um postaje odvojen od materijalnih ciljeva. To je kao lijeenje bolesti strunom njegom i odgovarajuom dijetom. Sluanje o transcendentalnim aktivnostima Gospodina Krsne je struna njega za polu-

152

djeli um, a uzimanje hrane ponuene Krsni odgovarajua dijeta za pacijenta koji pati. Taj postupak lijeenja je proces svjesnosti Krsne. Bhagavad-gita 6.35

153

DEVETO POGLAVLJE Vrhovni Gospodin, duhovni svijet i materijalna kreacija

Cri Krsna, izvorni oblik Boga o Gospodine moj, Cri Krsna, Vasudevin sine, o sveproimajua Boanska Osobo, odajem ti ponizno potovanje. Meditiram na Gospodina Cri Krsnu, jer je On Apsolutna Istina i prvobitni uzrok svih uzroka stvaranja, odravanja i unitenja materijalnih univerzuma. Izravno je i neizravno svjestan svih oitovanja, no potpuno je neovisan, jer vieg uzroka od Njega nema. On je taj koji je na samom poetku prenio vedsko znanje u srce Brahmajija, prvobitnog ivog bia. Obmanjuje ak i velike mudrace i polubogove, kao to iluzorni odrazi vode u vatri i zemlje u vodi zbunjuju ljude. Samo zbog Njega materijalni univerzumi, privremeno oitovani djelovanjima triju guna prirode, izgledaju stvarni, iako to nisu. Stoga meditiram na Njega, Gospodina Cri Krsnu, koji je vjeno prisutan u transcendentalnom prebivalitu, zauvijek osloboenom od iluzornih privienja materijalnoga svijeta. Meditiram na Njega jer On jest Apsolutna Istina. Smisao Odavanje potovanja Boanskoj Osobi, Vasudevi, neposredno ukazuje na Gospodina Cri Krsnu, boanskog Vasudevina i Devakina sina. Ta injenica e jasnije biti objanjena u tekstu ovog djela. Sri Vyasadeva ovdje tvrdi da je Cri Krsna izvorna Boanska Osoba i da su sve drugo Njegovi neposredni i posredni potpuni dijelovi ili dijelovi potpunih dijelova. Crila Jiva Goswami je sve to bolje pojasnio u Krsna-sandarbhi, a i Brahma, prvobitno ivo bie, takoer je objasnio bit Cri Krsne u svom djelu zvanom Brahma-samhita. U Sama-veda Upanisadi je takoer reeno da je Gospodin Cri Krsna boanski sin Devaki. Prema tome, u ovoj molitvi je prva izjava da je Gospodin Cri Krsna prvobitni Gospodin i ako shvatimo

155

da neko transcendentalno imenovanje pripada Apsolutnoj Boanskoj Osobi, to Ime moramo oznaiti rijeju Krsna, to znai sveprivlaan. Na mnogim mjestima u Bhagavad-giti Gospodin osobno tvrdi da je izvorna Boanska Osoba, to je potvrdio Arjuna kao i mnogi mudraci kao to su Narada, Vyasa i drugi. U Padma Purani je takoer reeno da od nebrojenih Imena Gospodina Ime Krsna je prvo i najvanije. Vasudeva oznaava potpuni dio Boanske Osobe i svi razliiti oblici istovjetni s Vasudevom. Ime Vasudeva tono ukazuje na boanskog sina Vasudeve i Devaki. Paramahamse uvijek meditiraju na Cri Krsnu i savreni su meu onima koji su u odvojenom redu ivota. Crimad Bhagavatam 1.1.1 Svevinja Boanska Osoba. Kako to? On je Svevinja Boanska Osoba jer potpuno odgovara opisima Vrhovnog Bia, Boga. Drugim rijeima, Krsna je Bog jer je sveprivlaan. Bez naela sveprivlanosti rije Bog nema znaenja. Kako netko moe biti sveprivlaan? Prije svega, ako je vrlo bogat, ako posjeduje veliko obilje, postaje privlaan ljudima. Ako je vrlo moan, vrlo slavan, lijep, mudar ili nevezan za materijalne posjede, takoer postaje privlaan. Tako iz praktinog iskustva moemo vidjeti da netko postaje privlaan zbog: 1) bogatstva, 2) moi, 3) slave, 4) ljepote, 5) mudrosti i 6) odvojenosti. Onaj tko istodobno posjeduje svih est obilja u neogranienoj mjeri Svevinja je Boanska Osoba. Ova Boja obilja opisao je Paracara Muni. veliki vedski autoritet. Vidjeli smo mnogo bogatih osoba, monih osoba, slavnih osoba, lijepih osoba, uenih osoba i osoba u odvojenom redu ivota, nevezanih za materijalne posjede, ali nikada u povijesti ovjeanstva nismo vidjeli nekoga tko je istovremeno

156

beskrajno bogat, moan, slavan, lijep, mudar i nevezan poput Krsne. Svevinji Gospodin Krsna je povijesna osoba koja se pojavila na Zemlji prije 5000 godina. Boravio je na Zemlji 125 godina i igrao ulogu ljudskog bia, ali Njegove djelatnosti su bile neusporedive. Od samog trenutka Njegove pojave, sve do trenutka nestanka, svako Njegovo djelo je neusporedivo u povijesti svijeta i zato e svatko tko shvaa znaenje pojma Bog prihvatiti Krsnu kao Svevinju Boansku Osobu. Nitko nije ravan Bogu, niti je itko vei od Njega. To je znaenje izreke Bog je velik. Krsna je sveprivlaan i zato sve svoje elje trebamo usredotoiti na Krsnu. U Bhagavad-giti je reeno da je individualna dua vlasnik ili gospodar tijela, ali Krsna je, kao Naddua u svaijem srcu, vrhovni vlasnik i gospodar svakog pojedinog tijela. Ako svoju sklonost ka ljubavi usredotoimo samo na Krsnu, samim tim odmah emo dostii univerzalnu ljubav, jedinstvo i mir. Kad zalijevamo korijen stabla, samim tim zalijevamo njegove grane, granice, listove i cvjetove. Kad kroz usta dajemo elucu hranu, zadovoljavamo sve dijelove tijela. Umijee usmjeravanja panje na Svevinjeg i poklanjanja svoje ljubavi Njemu, naziva se svjesnost Krsne. Zapoeli smo pokret svjesnosti Krsne tako da svatko moe zadovoljiti svoju sklonost ka tome da voli druge, jednostavno usmjeravajui svoju ljubav na Krsnu. Svi ljudi u svijetu arko ele zadovolji svoju uspavanu sklonost ka tome da vole druge, ali razne metode, poput socijalizma, komunizma, altruizma, humanizma, nacionalizma ili nekog drugog izma, izmiljene radi postizanja mira i blagostanja u svijetu, beskorisni su izvori frustracije zbog naeg grubog nepoznavanja umijea voljenja Krsne. Ljudi obino misle da e stei sreu slijedei moralna pravila i vrei religijske obrede. Neki misle da sreu mogu stei ekonomskim napretkom, a neki jednostavno zadovo-

157

ljavanjem osjetila. Ali u stvari, ljudi mogu nai sreu jedino volei Krsnu. Knjiga o Krsni

Duhovni svijet Duhovni planeti duhovnog svijeta poznati su kao Vaikuntha planeti. Ti planeti su neogranieni i na svakom od njih prebiva drugaiji oblik Boga u etverorukom obliku Narayana sa Njegovom suprugom Laksmi. Tamo se Bog slavi s potovanjem u velikom obilju. To je jedina vrsta odnosa koji postoji na tim planetima. Svi stanovnici Vaikuntha planeta imaju etveroruke oblike iste kao i Gospodin, s iznimkom da On na Svojim grudima ima Crivatsa oznaku (uvojak bijele kose). Vrhovni planet u duhovnom svijetu je Goloka Vrndavana, gdje Gospodin Krsna prebiva u Svom izvornom obliku sa dvije ruke kao Cyamasundara, svirajui flautu u pratnji Crimati Radharani. Odnosi koji ovdje postoje su prijateljski, roditeljska ljubav te brana ljubav, kao i nia rasa odnosa sluenja i neutralnosti. Cri-Cri Radha-Krsna je centralna pojava na Goloka Vrndavani. Goloka predstavlja mjesto gdje ima puno krava koje daju mlijeka (koje je kao nektar) koliko god netko poeli. Sva stabla su stabla elja, koja ispunjavaju sve elje. Budui da je sve samo-obasjano nema potrebe za suncem, mjesecom ili strujom. Priroda ivota na Goloka Vrndavani je da bhakte zaboravljaju da je Krsna Bog i jednostavno Ga vole. To je zbog utjecaja Yoga-maye ili Gospodinove unutranje energije. Yoga-maya ini da starije gopije misle da im je Krsna sin, djevojke da im je ljubavnik, a djeaci pastiri misle da im je On dragi prijatelj.

158

Goloka Vrndavana postoji unutar duhovnog svijeta, ali se takoer oituje sputajui se na Zemlju gdje se zove Gokula Vrndavana. Na ovoj Zemlji je Gokula Vrndavana ista kao i Goloka Vrndavana i Krsna tamo silazi kako bi pokazao Svoje vjene zabave sa Svojim vjenim pratiocima te kako bismo bolje razumjeli djelatnosti duhovne razmjene ljubavi.

Proces stvaranja Izvorni duhovni planet, koji predstavlja tuak velikog lotosovog cvijeta, naziva se Goloka Vrndavana. On je prebivalite Gospodina Krsne, izvorne Svevinje Boanske Osobe. Taj izvorni planet, Goloka, isijava duhovne zrake svjetlosti zvane brahmajyoti koje su krajnji cilj impersonalista. Unutar tih neogranienih brahmajyotija postoje nebrojeni duhovni planeti, kao to postoje nebrojeni planeti unutar sunevih zraka materijalnih svemira; to su Vaikuntha planeti koji su prethodno spomenuti. Ponekad duhovni oblak prekrije kut duhovnog neba brahmajyotija, a prekriveni dio se naziva mahat-tattva. Tada Gospodin kao Maha-Visnu lijee u vodu unutar mahat-tattve, koja se naziva Uzroni ocean (Karana-jala). Kako Maha-Visnu spava unutar Uzronog oceana On svojim disanjem izdie nebrojene svemire. Ti plutajui svemiri rasuti su po cijelom Uzronom oceanu. Postoje tijekom jednog daha MahaVisnua. U svakom plutajuem svemiru se nalazi Maha-Visnu kao Garbhodakacayi Visnu, koji spavajui lei na inkarnaciji zmije Cesa na Garbha oceanu. Iz njegovog pupka nie lotosova stabljika, a na lotosovom cvijetu raa se Brahma, gospodar svemira. Brahma stvara sva iva bia unutar tog univerzuma, zajedno sa suncem, mjesecom i polubogovima.

159

Koncept atoma i evolucija materijalnih elemenata Atomska teorija nije novi koncept Predodba da su materijalni objekti kao automobili i stolice sastavljeni od mnotva malih jedinica koje se nazivaju atomi nije novost, u stvari to su pouavali drevni indijski filozofi Gautama i Kanada. Iako je ta drevna vedska koncepcija atoma mnogo starija od bilo koje takve ideje na zapadu, povjesniari govore da je ideju uveo Demokrit u drevnoj Grkoj. Jedan od glavnih razloga takvog pogrenog razumijevanja izvora atomske teorije je injenica da je vrlo malo zapisa preivjelo do dananjeg dana. Na primjer, jedna od najveih i najpoznatijih knjinica drevnog svijeta bila je smjetena u Aleksandriji u Egiptu, ali na nau nesreu unitena je u poaru oko 50. godine p.n.e., a rezultat je da vrlo malo znamo 0 civilizacijama koje su cvjetale prije Isusovog roenja. Iako je ideja da je materija sastavljena od atoma vaea, moramo napomenuti da vedski koncept takoer obuhvaa razumijevanje da Atma i Paramatma (Krsna) nisu materijalne manifestacije i stoga nisu sainjene od atoma, dok je gledanje modernih znanstvenika da je sve sastavljeno od atoma ili drugih materijalnih djelia. Pogled moderne znanosti potpuno zanemaruje viu ne-fiziku prirodu ivih bia i umjesto toga pokuava sve o ivotu, ukljuujui svjesnost i opaanje, objasniti u okviru kemijskih reakcija u fizikom tijelu. To je oita greka moderne znanosti jer su svi pokuaji objanjenja svjesnosti i opaanja u okvirima materijalnih elemenata bili potpuni promaaji. to je onda vedska predodba atoma? Crimad Bhagavatam opisuje atom na sljedei nain: Konana estica materijalnog oitovanja, nedjeljiva i neoblikovana u tijelo, naziva se atom. Uvijek postoji kao nevidljivi identitet, ak i nakon

160

unitenja svih oblika. Materijalno tijelo je samo spoj takvih atoma, ali ga obini ljudi pogreno shvaaju. (3.11.1) Da pojasnimo, koncept atoma u vedskom opisu materijalne prirode ne igra vrlo znaajnu ulogu ve Vede opisuju nekoliko elemenata kao temeljne graevne jedinice materijalnog oitovanja. Temeljna naela materijalne prirode Elementi na koje smo se prethodno pozvali su zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteligencija i lani ego; u Bhagavad-giti 7.4, Gospodin Krsna opisuje tih osam elemenata kao Njegove odvojene materijalne energije. Ti elementi su Krsnina vanjska energija i potpuno su pod Njegovom upravom. Zanimljivo je da su drevni Grci takoer vjerovali da je materijalna priroda sainjena od osnovnih elemenata; zemlje, vode, vatre i zraka i sve do vremena Napoleona Europljani su takoer prihvaali tu shemu. Elemente opisane u Vedama moramo paljivo razlikovati od obine zemlje koju moemo iskopati u svom dvoritu, obine vode koju pijemo, vatre koja gori u kaminu i zraka koji se po opisu sastoji od kisika, duika i ostalih plinova. Vede sigurno ne opisuju takve obine supstance koje u stvari uope nisu elementi. to onda Vede zaista misle kada kau da su osnovni elementi zemlja, voda, vatra, itd.? Prouavajui Crimad Bhagavatam moe se vidjeti da su ti vedski elementi neto mnogo suptilnije od obinih supstanci koje su opisane. Ti su vedski elementi u vezi s odnosom izmeu jivatme i materije, a takoer su u odnosu s opaanjem jivatme. To se moe mnogo jasnije razumjeti prouavanjem vedskih opisa kako Gospodin Krsna stvara materijalne elemente, to je istaknuto u Crimad Bhagavatamu.

161

U vedskom opisu stvaranja postoje dvije faze. U prvoj fazi stvaranja koja se naziva sarga, elementi se oituju na potencijalnoj razini, a istovremeno se stvaraju razna osjetila i osjetilni organi. Visarga ili sekundarno stvaranje se odnosi na pojavu Gospodina Brahme i njegovog stvaranja raznolikih planeta i ivotnih vrsta u svemiru uz uporabu sastojaka koji su oitovani tijekom sarga faze. Sarga faza stvaranja je opisana na sljedei nain. Iz Krsnine vlastite energije nastaje mahat-tattva ili sveukupna materijalna energija. Iz mahat-tattve nastaje lani ego u tri razliita vida: lani ego u vrlini, lani ego u strasti i lani ego u neznanju. Ta tri razliita vida dolaze zbog utjecaja tri odlike materijalne prirode na lani ego. Od lanog ega u vrlini stvara se um, kao i deset polubogova koji upravljaju tjelesnim kretnjama. Pretvorbom lanog ega u strast raa se inteligencija. Egoizam u odlici strasti stvara dvije vrste osjetila - osjetila za stjecanje znanja kao uho, koa, nos, oi i jezik, i osjetila za djelovanje kao usta, ruke, noge, spolovila i otvor za defekaciju. Kad je pobuen egoizam u neznanju oituje se suptilni element zvuka, a od zvuka dolazi etersko nebo i osjetilo sluanja. Iz etera ili neba razvijaju se suptilni elementi dodira i izvorni zrak te osjetilo dodira. Iz zraka nastaje evolucija oblika, element vatre i osjetilo vida. Meudjelovanjem vatre i osjeta vida, razvija se suptilni element ukusa. Od ukusa nastaje voda i jezik. Slijedei se razvija suptilni element mirisa, a tada i zemlja i osjetilo mirisa. Iz prethodnog opisa je jasno da su vedski elementi povezani sa osjetilima jivatme, kao i s osjetilnim predmetima. Kao to je spomenuto, Europljani su do osamnaestog stoljea takoer vjerovali da se itava materija sastoji iz zemlje, vode, vatre i zraka. Meutim, na nesreu, oni nisu razumjeli suptilnu prirodu tih elemenata kao to je opisano u Crimad Bha-

162

gavatamu, jer su shvaali da element vode znai obinu vodu, element zraka obini zrak koji udiemo, i tako dalje. Vedski prikaz se odnosi na neto mnogo sofisticiranije. To ni u kojem smislu nije primitivni prikaz. On se odnosi na oblast u kojoj znanost do sada nije napravila nikakav napredak, budui da znanstvenici ne mogu razumjeti vezu izmeu materije i svjesnosti.

Avatare Oblik Gospodina koji se pojavljuje u materijalnom svijetu da bi stvarao, naziva se avatara ili inkarnacija. Sve ekspanzije Gospodina Krsne su stanovnici duhovnog svijeta. Meutim, kada siu u materijalni svijet nazivaju se inkarnacije [avatare]. Cc. Madhya 20.263-264 Postoje razne vrste avatara: purusavatare, gunavatare, lilavatare, cakty-aveca avatare, manvantara-avatare i yugavatare, koje se pojavljuju u cijelom svemiru po utvrenu redu, ali Gospodin Krsna je prvobitni Gospodin, izvor svih avatara. Cri Krsna se pojavljuje kako bi oslobodio tjeskobe iste bhakte, koji Ga arko ele vidjeti u Njegovim izvornim zabavama u Vrndavani. Stoga je glavna namjera Krsna avatare zadovoljiti Svoje neokaljane bhakte. Nikoga ne bismo trebali prihvatiti kao avataru ako nije spomenut u spisima. Nije tono da se Gospodin pojavljuje samo na tlu Indije. On se moe pojaviti gdje god i kad god to eli. U svakoj inkarnaciji govori o religiji, koliko to odreeni ljudi

163

u odreenim okolnostima mogu shvatiti. No misija je ista dovesti ljude do svjesnosti Boga i pokoravanja naelima religije. Katkada se osobno pojavljuje, a katkada alje Svoga vjerodostojnog predstavnika u obliku Svoga sina ili sluge ili dolazi sam u preruenu obliku. Naela Bhagavad-gite bila su objanjena Arjuni, kao i drugim veoma naprednim osobama jer je Arjuna bio veoma napredan u usporedbi s obinim osobama u drugim dijelovima svijeta. Matematiko naelo po kojem su dva i dva etiri vrijedi i u poetnikoj u naprednoj aritmetici. Ipak, postoji via i nia matematika. Tako sve Gospodinove inkarnacije pouavaju ljude istim naelima, ali ona se u razliitim okolnostima smatraju viim ili niim naelima. Via naela religije poinju s prihvaanjem podjele drutva na etiri stalea i etiri reda duhovnog ivota, kao to e kasnije biti objanjeno. Jedina misija inkarnacija lei u buenju svjesnosti Krsne svugdje. Takva se svjesnost oituje ili ne oituje, samo u odreenim okolnostima. Bhagavad-gita 4.8 i 4.7, smisao

Lila-avatare i druge inkarnacije Krsnine inkarnacije su mnogobrojne kao valovi u oceanu, ali u Crimad Bhagavatamu je opisano deset Lila-avatara. Te inkarnacije su se pojavile u neobinim uvjetima i vrile nezamislive zabave. Matsya je prva Gospodinova inkarnacija koji se pojavio dva puta. Prvo se pojavio u razdoblju Caksusa Manua kako bi zatitio pobonog kralja Satyavratu. Gospodin Matsya se prvo pojavio kao mala riba, ali je narastao do gigantskih raz-

164

mjera. Tijekom djelominog poplavljivanja svemira, kralj Satyavrata sa vezao za ribu koja ga je povukla zajedno sa sedmoricom rsija. Kasnije, u oceanu razaranja, Gospodin Matsya je spasio Vede na amcu koji je sam nosio. Kurma je bila Krsnina inkarnacija u obliku kornjae. Polubogovi i demoni su eljeli uzburkati ocean mlijeka da bi izvukli nektar. Uporabili su planinu Mandaru kao sredite, a zmiju Vasuki kao tap za bukanje, dok je Gospodin Kurma drao planinu na Svojim leima. Gospodin je to bukanje prihvatio kao eanje Njegovih lea i osjeao se zadovoljno. Varaha ili Gospodin Vepar, pojavio se kako bi podigao planet zemlju na Svojim kljovama kada je pao u Garbodhaka ocean zbog zlih djela Hiranyakse. Pojavivi se iz Brahmine nosnice, Gospodin Varaha je narastao do gigantske veliine, spasio zemlju, a potom ubio Hiranyaksu, prvog demonskog kralja. Nrsimhadeva je bila Gospodinova inkarnacija kao bia koje je pola ovjek, a pola lav. Pojavio se kako bi zatitio Svoga bhaktu Prahladu od zlobe njegovog oca, demonskog kralja Hiranyakacipua, Hiranyaksinog brata blizanca. Gospodin Nrsimhadeva je zatitnik svih Gospodinovih bhakta i oni ga svakodnevno oboavaju. Vamanadeva, inkarnacija u obliku patuljastog brahmane, koji se pojavio kako bi pomogao polubogovima da povrate svoje kraljevstvo od osvajaa Bali Maharaja. Gospodin Vamanadeva je od Bali Maharaja molio tri koraka zemlje, dok je on mislio da daje milostinju obinom brahmani. Svojim prvim korakom Gospodin Vamanadeva je pokrio itav planet, a sa drugim itav univerzum, probuivi rupu u njegovoj granici kroz koju je tekla Gagga. Vidjevi da je izgubio sve svoje kraljevstvo, Bali Maharaja je od Gospodina traio da Svoj trei korak stavi na njegovu glavu. Bali Maharaja je prvo poslan u pakao jer nije mogao dati obeana tri koraka

165

zemlje, ali ga je Gospodin kasnije nagradio planetom Sutalom i postao njegov vratar. Paracurama je bio Krsnina inkarnacija ksatriye. Pojavio se kako bi svijet oslobodio demonske vladajue klase i ubio je tu ksatriysku zajednicu dvadeset i jedan puta. Ramacandra je bio Krsnina inkarnacija idealnog kralja. On je bio prognan u umu zajedno sa Svojom enom Sitom i bratom Laksmanom zbog zlih elja Njegove pomajke. Ondje je ostao dvadeset godina i konano ubio demonskog kralja Ravanu, koji je oteo Situ. Nakon Svog izgnanstva vratio se zajedno sa Sitom i postao kraljem Ayodhye, na veliko veselje svih graana. Buddha je iz samilosti prema nevinim ivotinjama izloio filozofiju ahimse, nenasilja za zatitu jadnih ivotinja koje su bez odabiranja bile ubijane pod velom slijeenja vedskih obreda. Gospodin Buddha je prevario ateiste pokudivi Vede, navodei ih da oboavaju Njega. Balarama je Gospodinova svamsa ekspanzija i zato nema razlike u moi izmeu Krsne i Balarame. Razlikuju se samo po strukturi tijela. Kao prva Boja ekspanzija, Balarama je glavno Boanstvo meu prvim etverostrukim oblicima i On je najistaknutiji pomonik Cri Krsne u Njegovim transcendentalnim djelatnostima. Kalki je Krsnina inkarnacija koja e se pojaviti na kraju Kaliyuge kako bi sve ubio. Objanjeno je da e ljudi biti toliko demonski da nee biti ni govora o propovijedanju. Zato e Krsna milostivo odsjei maem svaiju glavu dok jae na bijelom konju i tako osloboditi sve ljude.

166

Druge Inkarnacije U poetku stvaranja Gospodin se ekspandirao u univerzalni oblik Pursa-avatare. Prva od tri inkarnacije je Karanodakacayi-Visnu ili Maha-Visnu. Iz otvora na Njegovoj koi javljaju se nebrojeni svemiri. U svakom pojedinom svemiru pojavljuje se druga inkarnacija kao Garbhodakacayi-Visnu. On lei na Garbhodaka Oceanu koji je ispunjen vodom Njegova vlastita znoja. Iz Njegovog pupka raste stabljika lotosovog cvijeta koji je mjesto roenja Gospodina Brahme. Unutar lotosove stabljike postoji podjela na etrnaest planetarnih sustava. Od Garbhodakacayi-Visnua dolazi Ksirodakacayi-Visnu, koji je kolektivna Paramatma ili Naddua svih ivih bia. On se naziva Hari i od Njega se ekspandiraju sve inkarnacije unutar ovog svemira. Gospodin se pojavio kao Kapila Muni, sin Devahuti i Kardame. On je pouio Svoju majku o samospoznaji u obliku Sagkhya-filozofije, kao to je opisano u Treem pjevanju Crimad Bhagavatama. Gospodin se osobno inkarnirao kao Gospodin Visnu za odravanje materijalnog svijeta. Gospodin Brahma je roen iz pupka Garbhodakacayi-Visnua u svrhu stvaranja, a Gospodin Civa je roen iz Brahmina bijesa u svrhu univerzalnog unitenja. Oni su redom nadleni za odlike vrline, strasti i neznanja, a smatraju se guna avatarama. U poetku stvaranja postojala su etiri sina Gospodina Brahme zvani Kumare. Oni nisu eljeli da ikada odrastu i stoga na njih nikada nije utjecala seksualna elja. Izgledali su kao djeaci od pet godina starosti. Pouavali su proces spoznaje Brahmana i podvrgavali su se otrim pokorama. Kasnije su postali bhakte osjetivi miris tulasi lia ponuenog Gospodinu.

167

Gospodin se pojavio kao Dattatreya, sin velikog mudraca Atri Munija i njegove ene Anasuje. Rsijeva ena se molila Gospodinu Brahmi, Gospodinu Visnuu i Gospodinu Civi da zajedno postanu njezin sin. Gospodin je pristao to uiniti i pojavio se kao Dattatreya kako bi izloio filozofiju duhovne due. Gospodin se inkarnirao kao Nara i Narayana Rsi, koji su bili sinovi blizanci kralja Dharme. Oni su se za uzor podvrgli otrim pokorama za kontrolu osjetila. Njihova Gospodstva se oboavaju u Badari-Narayana Acrami na Himalayama. Jednom je Kupid pokuao skriti Njihov zavjet strogosti tako da je ispred Njih predstavio nebeske ljepotice, ali su Oni oitovali milijune ena jo ljepih od poluboginja koje je poslao Kupid. Gospodin se pojavio kao Suyajwa, sin Prajapati Rucija i njegove ene Akuti. Tijekom razdoblja Svayambhuva Manua nije bilo nikoga tko bi prihvatio poloaj kralja Indre kako bi administrirao svemirska zbivanja, pa je Gospodin pristao prihvatiti taj poloaj i vladao je sa Svojim sinovima. Pojavio se kao kralj Rsabha, sin kralja Nabhla i Merudevi. U toj inkarnaciji pokazao je put savrenstva koji slijede oni koji potpuno upravljaju svojim osjetilima. Imao je stotinu sinova koje je predvodio Maharaja Bharata. Dao vrlo detaljne upute (vezano za Peto pjevanje Crimad Bhagavatama) kako se osloboditi materijalnih vezanosti. Kralj Prthu je bio inkarnacija Gospodina Krsne koji se pojavio (molitvama velikih mudraca) iz tijela kralja Vene. Prihvatio je ulogu idealnog kralja i obraivao zemlju kako bi davala mnogo prihoda i proizvoda. Takoer je izveo devedeset i devet rtvovanja konja, a graani su bili izuzetno sretni pod Njegovom vladavinom. Gospodin se pojavio kao Dhanvantarl, potpuni dio potpunog dijela Gospodina Visnua. Pojavio se iz oceana mlijeka i u

168

svemiru uveo znanost medicine. Ta znanost se nalazi u AyurVedi. Gospodinova inkarnacija Crila Vyasadeva pojavio se u maternici Satyavati kroz Paracara Munija. On je izvornu Vedu podijelio u etiri - Sama, Yajur, Rg i Atharva Vedu. Zatim ih je objasnio u razliitim granama kao to su Purane i Mahabharata. Vyasadeva je to uinio za dobrobit manje inteligentnih ljudi u dobu Kali.

Cri Caitanya Mahaprabhu, Zlatni Avatara Prije pet stotina godina Svevinja Boanska Osoba pojavila se kao Cri Caitanya Mahaprabhu, Zlatni Avatara. Gospodin Caitanya je zadnja i najmilostivija inkarnacija Boga, a poznat je kao Patita-Pavana, oslobodilac najpalijih. Pojavio se u Bengalu 1486. godine u provinciji Nadia u Cridhama Mayapuru, Navadvipa, i ondje je uveo sankirtana pokret za promicanje pjevanja Hare Krsna maha-mantre: hare krsna hare krsna krsna krsna hare hare hare rama hare rama rama rama hare hare. Gospodin Caitanya je pokazao predivne zabave, dokazujui da je On Boanska Osoba. Njegov dolazak je predvien u razotkrivenim spisima, a najznaajnije u Crimad Bhagavatamu (11.5.32). Ondje je reeno da e se Svevinja Boanska Osoba pojaviti u obliku Svog bhakte, zajedno sa Svojim pratiocima, kako bi uveo yuga-dharmu, pjevanje svetog imena Gospodina. Takoer je spomenuto da e oni koji imaju dovoljno inteligencije oboavati Gospodina u ovom palom dobu Kali ukljuivanjem u sankirtana pokret. Da je Cri Caitanya Mahaprabhu bio inkarnacija Boga, bilo je jasno mnogim svetim osobama, a posebno Rupa Goswamiju

169

koji je ispjevao sljedei stih pri susretu sa Gospodinom u Prayagi: Moj dragi Gospodine, Ti si najvelikodunija inkarnacija Boga. A dokaz je da daje ono to nitko drugi, ak niti Krsna Osobno, nikada ranije nije mogao dati, a to je ista ljubav prema Krsni. Apsulutna Istina je jedno, ali je postala dvoje kao Radha i Krsna, a sada je ponovo postala jedno kao Cri Caitanya Mahaprabhu. Gospodin Caitanya je Krsna Osobno, koji se pojavio sa istom bojom puti koju ima Njegova vjena pratilja, Crimati Radharani, kako bi iskusio Radharanine osjeaje odvojenosti od Njega. To raspoloenje je dalje izraeno u Ciksastaka molitvama Gospodina Caitanye na sljedei nain: O Govinda, osjeajui odvojenost od Tebe ini mi se da je trenutak kao dvadeset ili vie godina, a suze Mi teku iz oiju poput bujica kie. Osjeam da je sva praznina u ovom svijetu Tvoja odsutnost. elei iskusiti kako se ljubav Njegovih bhakta zbog odvojenosti stalno poveava, Krsna se pojavio kao Svoj vlastiti bhakta, kao Cri Caitanya Mahaprabhu. Locanananda dasa Adhikary, Pojava Gospodina Caitanye

170

DESETO POGLAVLJE Vedska kultura

Definicija Hinduizma Kada govorimo o svjesnosti Krsne ne bismo je trebali brkati s Hinduizmom. Svjesnost Krsne potjee iz drevne vedske knjievnosti; Hinduizam se u Vedama uope ne spominje. Nadalje, sadanje popularno koritenje termina Hinduizam ne odgovara njegovom izvornom znaenju. Rije Hindu je Perzijski krivo izgovorena rije Sindhu, to je sanskrtsko ime rijeke Ind. Za mogulske osvajae koji su u Indiju uli prelazei Ind bilo je prirodno da se na osvojeni teritorij pozivaju kao na Zemlju rijeke Ind ili Hindustan. Hindu je stoga stanovnik Hindustana neovisno od svoje religije. Meutim, Britanci su koristili rije Hindu za Indijce koji nisu bili Muslimani, Budisti, Sikhi, Jainisti ili lanovi drugih religijskih skupina za koje su Britanci imali nazive. Hindu je koriteno kao kratica za opis doslovno tisua prilino razliitih religijskih i kulturnih uzoraka preko beskrajnog prostora indijskog potkontinenta. Stoga je govoriti o Hinduizmu pogreno koliko i besmisleno. Nae prakticiranje se u skladu s uenjima vedskih spisa pravilno zove sanatana-dharma, to se najbolje prevodi kao vjeni zakon. Crila Prabhupada nas je uio da je za nae prakticiranje jasnije i najinformativnije ime svjesnost Krsne.

Varnacrama-dharma, vedski drutveni sustav Varnacrama-dharma je vedski drutveni sustav koji dijeli drutvo u dva skupa s etiri podjele - prvi skup je na osnovu zanimanja, a drugi skup na osnovu duhovnog poloaja (acrama).

172

etiri varne (zanimanja) su brahmane ili intelektualci; ksatriye ili ratnici i uprava; vaisye ili zemljoradnici i trgovci; i cudre ili radnici. Poloaj osobe unutar tog sustava odreen je njenim odlikama i djelovanjem, a ne roenjem i mora biti obuavana za odreeni konkretni poloaj. Dunosti etiri varne se mogu saeto opisati na sljedei nain: Brahmane su uitelji koji ue putem primjera, kao i putem propisa. Oni moraju znati moralna naela i biti samoovladani. Oni takoer slue vodei ksatriye kako bi osigurali da svi ljudi slijede religijska naela. Ksatriye upravljaju u skladu sa smjernicama koje primaju od brahmana i svetih spisa. Oni moraju biti temeljito religiozni. Poznati su kao naradeva ili Boji predstavnici na zemlji. U sluaju rata oni osobno vode vojne snage. Vaisye su zadueni za zemljoradnju, trgovinu i zatitu krava. Budui da je svrha drutva voditi jednostavan duhovni ivot, nema proizvodnje ili trgovine roba za pretjerano luksuzan ivot i grjene djelatnosti. Cudre su radnika klasa i slue pomaui ostale tri klase. Tijelo drutva nalikuje ljudskom tijelu - sa brahmanama kao glavom, ksatriyama kao rukama, vaisyama kao trbuhom i cudrama kao nogama. To je prirodni sustav podjele rada, a ne neki umjetni kastinski sustav. Unutar tog sustava svatko se postupno uzdie do duhovne spoznaje pod vodstvom brahmana, u drutvenom ureenju koje zadovoljava stvarne potrebe svih svojih lanova, bez ometanja njihova duhovnog napretka. etiri acrame predstavljaju razine unutar ivota pojedinca kako on odrasta u duhovnoj svjesnosti i odricanju. To su brahmacarya ili ueniki ivot; grhastha ili brani ivot; vanaprastha ili povueni ivot i sannyasa ili red odvojenog ivota.

173

Osoba postaje brahmacari u dobi od pet godina i ivi s duhovnim uiteljem do dvadeset i pete godine. Prima duhovno i materijalno obrazovanje te je stoga u mogunosti shvatiti neophodnost razvijanja duhovne svjesnosti tijekom svog ivota. Istovremeno se obrazuje u svojoj varni ili zanimanju. U dobi od dvadeset i pet godina brahmacari moe napustiti guru-kulu i oeniti se. Steeno obrazovanje e ga uiniti sposobnim da kao glava obitelji moe obitelj voditi prema duhovnoj spoznaji. U dobi od pedeset godina povlai se iz obiteljskog ivota i posjeuje sveto mjesto sa enom; to je vanaprastha. U dobi od sedamdeset i pet godina brigu o svojoj eni povjerava odraslom sinu i uzima sannyasu, potpuno se pripremajui za odlazak nazad Bogu stalno pjevajui Gospodinovo Ime i sluei Ga bez ikakvog drugog posla.

ene u svjesnosti Krsne Pitanja i odgovori od Vicakha-devi dasi Pitanje: Zato bi se ene zanimale za svjesnost Krsne? Odgovor: Kako bi mogle spoznati da nisu ene! Ako o sebi mislimo kao o eni, pokazujemo neznanje o svom pravom identitetu. Rije ena se odnosi na privremeno materijalno tijelo, a ne na vjenu, duhovnu duu, osobu unutar tijela. Za moda etrdeset ili ezdeset godina tijelo koje nosim e propasti i ja vie neu biti ena. Ali iva sila, dua unutar tijela, nee propasti. Svjesnost Krsne daje razumijevanje odnosa izmeu due, materije i Vrhovne due, Krsne. Ljudska inteligencija je namijenjena za razmatranje tih tema, a ne za stajalita materijalista koja se temelje na lanom poistovjeivanju s privremenim tijelom.

174

Pitanje: to mislite o svjetskom pokretu za slobodu ena? Odgovor: Najvee osloboenje je da idemo nazad kui, nazad Bogu i da se nikada vie ne susretnemo sa bijedama roenja, starosti, bolesti i smrti. Iako pokret za slobodu ena moe ponuditi neke vrijedne prijedloge on uglavnom zanemaruje ovaj najvii cilj. Postajui svjesna Krsne ena je osloboena u ovom ivotu i u sljedeem te je tako svjesnost Krsne pravi pokret za osloboenje ena. Pitanje: Koja je pozicija bhaktina u pokretu svjesnosti Krsne? Odgovor: S duhovne toke, ene i mukarci (i sva ostala iva bia) su jednaki. Dua u tijelu je dio i estica Krsne i po kvaliteti i kvantiteti je jednaka svim drugim duama, ali s materijalne, tjelesne toke, oito postoje razlike. Pitanje: to je s tim razlikama? Odgovor: Sve dok se slui Krsna i propovijeda svjesnost Krsne, materijalne razlike se zanemaruju. Mukarac i ena u hramu slue Boanstvo Svevinjega Gospodina oboavanjem, ienjem, kuhanjem i svakodnevno izlaze van kako bi zainteresiranim ljudima propovijedali i dijelili literaturu o svjesnosti Krsne. ena sa djecom se brine za svoju djecu i iri svjesnost Krsne meu svojim neudatim sestrama po Bogu. Odgojiti dijete kao Bojeg bhaktu je samo po sebi velika sluba za Krsnu. Pitanje: ula sam da vi mislite da je ena inferiornija u odnosu na mukarca. Je li to istina? Odgovor: Kao to sam ranije napomenula, nema duhovne razlike. U Bhagavad-giti Krsna kae da su mukarac i ena oboje sposobni dostii najvie odredite, vratiti se u Boje kraljevstvo, ukoliko uzmu Njegovo utoite. U duhovnom smislu nema dualnosti, niti inferiornosti ili superiornosti koje se temelje na tijelu i umu. Meutim, postoje materijalne razlike. ene uglavnom nisu tako psihiki snane kao mukarci.

175

S druge strane, jedino ena moe nositi dijete i hraniti ga mlijekom iz svojih grudi. Tako je prirodno da su dunosti ene na neki nain razliite od mukarevih. Pitanje: Danas mnogo ljudi odbacuje tu ideju. To nee va pokret uiniti vrlo popularnim meu enama? Odgovor: Mi ne moemo mijenjati filozofiju svjesnosti Krsne kako bismo je uinili popularnom. Niti smo zabrinuti za popularnost. Mi jednostavno elimo predstaviti Krsnina uenja takva kakva jesu, a oni koji ih uju i prihvate imat e dobrobiti. Prvi korak u duhovnom razumijevanju je transcendiranje tjelesne predodbe ivota. Misliti Ja sam mukarac ili Ja sam ena znai da smo u iluziji. Tijelo je materijalna odjea due, odjea koja se iz trenutka u trenutak mijenja kako se tijelo razvija i u trenutku smrti e se potpuno promijeniti. Ono nepromjenljivo unutar tijela je dua, koja nije podlona roenju, smrti ili bilo kojem drugom materijalnom utjecaju. Pitanje: Kako se mukarci i ene meusobno odnose u svjesnosti Krsne? Odgovor: Mukarac svjestan Krsne se prema svakoj eni osim svoje supruge odnosi kao prema majci. Tako se u svjesnosti Krsne odnos izmeu mukaraca i ena ne temelji na poudi ve na uzajamnom potovanju, s Krsnom u sredini. Ako nema tog mentaliteta mukarci i ene se previe slobodno mijeaju i njihov odnos se moe lako degradirati u nemoralnost i uzajamno iskoritavanje. Pitanje: to je sa intimnijim odnosima? Odgovor: U intimnijim odnosima mukarac titi enu. U mladosti ene titi je njen otac, nakon udaje titi je mu, a kasnije u ivotu tite je njezini odrasli sinovi. Pitanje: to mislite pod zatitom? Odgovor: Zatita od iluzije i degradacije. To je prava zatita. Kada su otac, mu i sinovi potpuno obueni u duhovnim na-

176

elima od duhovnih uitelja, sposobni su voditi svoje obiteljske lanove. Bhagavad-gita istie da, kada se u obitelji prekine religiozna tradicija, uzdrmana je estitost i vjernost ena. Kada se mukarci i ene slobodno drue rezultat je abortus i neeljeno potomstvo. Od takvog nemorala i raskalaenosti dolaze razorena ognjita i degradacija cijelog drutva. U suprotnom, kada je mu predani bhakta Boga, a ena lojalna, dolazi do dobrog potomstvo i mira u drutvu. Pitanje: to ako ena eli biti vie od obine domaice? Odgovor: To se pozdravlja i ohrabruje. ene u pokretu svjesnosti Krsne pjevaju, piu, fotografiraju, slikaju, glume, bave se kiparstvom, pouavaju i pleu. Jedna od mojih sestara po Bogu u naoj zemljoradnikoj zajednici u Zapadnoj Virginiji je arhitektica. Ona sada pomae planiranju velikog hrama koji e bhakte tamo izgraditi tijekom sljedeih nekoliko godina. Za enu koja svoje posebne talente eli upotrijebiti za sluenje Krsne uope nema zapreka. Pitanje: Mogu li ene postati voe? Odgovor: Pravo vodstvo je pouavati primjerom i propisom kako ii nazad kui, nazad Bogu, na kraju ovog ivota. Bhakta potpuno svjestan Krsne, bilo mukarac ili ena, zapravo je voa vie od svih takozvanih voa modernog drutva. Materijalistiki voe samo poveavaju nae materijalne probleme; bhakta te probleme smanjuje na nulu. To je pravo vodstvo.

etiri yuge Yuga je doba sa specifinim osobinama. U svakoj yugi pojavljuju se razliite Krsnine inkarnacije. etiri yuge ine

177

krug, a tisuu takvih krugova predstavlja jedan dan u ivotu Gospodina Brahme. To je takoer i trajanje jedne njegove noi. 1. Satya-yuga je zlatno doba koje traje 1.600.000 godina, u kojem je proces samospoznaje meditacija na Visnua. U to vrijeme, devedeset i devet posta stanovnitva je na najvioj razini duhovnog postojanja i prosjeni ivotni vijek je stotinu tisua godina. 2. Treta-yuga je srebrno doba koje traje 1.200.000 godina, u kojem je proces samospoznaje u obliku vrlo bogatih rtvovanja. Boja svjesnost je smanjena na sedamdeset i pet posto stanovnitva, a prosjeni ivotni vijek je deset tisua godina. 3. Dvapara-yuga je bronano doba koje traje 800.000 godina, u kojem proces samospoznaje predstavlja sloeno oboavanje Boanstava u hramovima. Boja svjesnost je smanjena na pedeset posta stanovnitva, a prosjeni ivotni vijek je tisuu godina. 4. Kali-yuga je eljezno doba svae i licemjerja koje traje 432.000 godina, u kojem je proces samospoznaje sagkirtana, pjevanje Svetih Imena Boga. Boja svjesnost je smanjena na dvadeset i pet posto stanovnitva i postojano opada, a prosjeni ivotni vijek je stotinu godina i isto tako se smanjuje. Ve smo proli kroz 5.000 godina sadanje Kali-yuge. Do njenog kraja mukarac e biti star ukoliko dostigne doba od dvadeset i pet godina, a jedina hrana bit e meso. Nee biti plodova, itarica ili mlijenih proizvoda. Nakon unitenja koje slijedi krajem Kali-yuge, ponovo poinje Satya-yuga. Krug yuga je stoga neprekidan kao krug godinjih doba.

178

Svete rijeke Ganga Ganga je sveta jer izvire iz palca Gospodina Visnua. Svatko tko se okupa u Gangi oslobaa se grjenih posljedica. Smatra se da Ganga nikada nije neista ili zagaena, ak i kada se u njenoj vodi nalaze prljavi sastojci. Mnoge osobe koje su bolesne postaju izlijeene nakon redovnog kupanja u Gangi i pijenja njene vode. Kada bhakta napusti svoje tijelo, ostaci se kremiraju i pepeo se baca u Gangu. Gospodin Vamanadeva je od Bali Maharaja molio tri koraka zemlje. S prvim korakom prekoraio je planet. Njegov drugi korak obuhvatio je svemir, a palcem je probuio rupu u omotau svemira tako da je transcendentalna voda Uzronog Oceana procurila kroz nju. To je voda Gange. Takoer je reeno da je Ganga poela tei kada je Gospodin Brahma prao lotosova stopala Gospodina Vamanadeve iz svoje kamandale. Na drugim mjestima je reeno da je Ganga dola na zemlju na zahtjev Bhagiratha Maharaja. Ganga je prvo dola na rajske planete, ali se bojala sii na Zemlju jer bi pala sa takvom silinom da bi nastavila putovati na paklene planete gdje bi se mnogi grjeni ljudi kupali u njenoj vodi i tako poloili svoje grijehe. Tada je ureeno da Gospodin Civa to sprijei hvatanjem vode na svoju glavu. Majka Ganga je takoer obavijetena da e se u njenoj vodi kupati svete osobe, to e ponititi posljedice bilo kojih grjenika. Yamuna U vrijeme pojave Gospodina Krsne, Njegov otac Vasudeva je preao Yamunu deset milja nizvodno od Vrndavane kod Ma-

179

thure, nosei malog Gospodina u svojim rukama. Iako se voda rijeke ljubazno razmaknula, Dijete je jakim valom svejedno bilo odneseno iz sigurnog zagrljaja Njegovog oca. Boica Yamuna se prikazala Vasudevi njeno milujui Krsnu i objasnila da Ga je namjerno zgrabila kako bi dobila priliku nositi Ga s ljubavlju. Zbog tog dogaaja, a i zato to je Gospodin esto svoje zabave provodio na njenim pjeanim obalama ili u njenoj vodi, Krsnini bhakte Yamunu smatraju najsvetijom rijekom Indije. Vrajanavasi je rekao da samo darcan Yamune vrijedi kao mnogo kupanja u Gangi. Roena kao ki boga sunca Boica Yamuna u obliku rijeke izvire u Himalayama i tee osamsto pedeset milja dok se ne susretne sa Gangom u Prayagu (Allahabad). Hodoasnici se oboavaju kupati u njenoj vodi tijekom godine jer znaju da e time biti isprani grijesi milijuna prolih ivota. Meutim, tijekom mjeseca Karttike (listopad/studeni) duhovno proiavajui efekt kupanja u njenoj vodi pojaava se 1.000 puta. Miles Davis, Putovanje po Krishninoj zemlji

Polubogovi Vedska knjievnost govori o devama ili polubogovima. Polubogovi su iva bia koja ive na mnogo suptilnijoj razini postojanja od ljudskih bia. Prebivaju na viim ili rajskim planetima u ovom svemiru i predstavljaju nadzor u ime Svevinjeg Gospodina Visnua. Nisu vrhovni bogovi, ve su svi podloni Krsninoj volji. Njihove upravne funkcije ne prelaze izvan granica svemira u kojem prebivaju. Prema naim standardima imaju vrlo dug ivotni vijek, ali su ipak smrtni.

180

Oboavanje polubogova, kao to su Gospodin Civa, Gospodin Brahma, Vivasvan, Boica Durga i Ganeca, pogodno je za one koji ele materijalni uspjeh u ovom ivotu, a uzdizanje na rajske planete u sljedeem. Meutim, ako netko eli isto predano sluenje i vjeni ivot u duhovnom svijetu, treba oboavati Svevinjeg Transcendentalnog Gospodina Cri Krsnu. Vedska tradicija koju mi slijedimo u pokretu za svjesnost Krsne nije politeistika. Mi oboavamo samo jednog Svevinjeg Boga, Cri Krsnu.

181

JEDANAESTO POGLAVLJE ISKCON: Meunarodno drutvo za svjesnost Krsne

Osnivanje ISKCON-a Nae emo drutvo nazvati ISKCON, Prabhupada se nestano nasmijao kad je prvi put skovao ovu kraticu. Pokrenuo je proces zakonskog osnivanja jo u proljee, dok je ivio na Boweryju, ali i prije toga je znao govoriti o svom Meunarodnom drutvu za svjesnost Krsne i taj se naziv pojavljivao u pismima koje je slao u Indiju, kao i u The Village Voiceu. Jedan mu je prijatelj predloio naziv koji bi zapadnjacima bio blii - Meunarodno drutvo za svjesnost Boga. Meutim, izraz Bog je bio prilino neodreen, za razliku od Krsne, koji je bio toan i znanstven. Svjesnost Boga je bio duhovno slabiji, manje osoban izraz. Ako zapadnjaci ne znaju da je Krsna Bog, onda e im Meunarodno drutvo za svjesnost Krsne to rei, irei Njegove slave u svakom gradu i selu. Svjesnost Krsne je bio Prabhupadin osobni prijevod izraza iz djela Crila Rupe Goswamija Padyavali, napisanog u esnaestom stoljeu. Krsna-bhakti-rasa-bhavita: biti obuzet drai predanog sluenja Krsne. Kako bi se ISKCON registrirao kao neprofitni religijski pokret osloboen poreza bio je potreban novac i odvjetnik. Carl Yeargens je ve imao neko iskustvo u formiranju religijskih, politikih i sociolokih grupa, i kada je na Boweryju sreo Prabhupadu pristao je pomoi. Kontaktirao je svog odvjetnika Stephena Goldsmitha. Stephen Goldsmith, mladi idov, odvjetnik sa enom, dvoje djece i uredom na Park Aveniji, interesirao se za duhovne pokrete. Kad mu je Carl rekao za Prabhupadine planove odmah je bio fasciniran idejom uspostavljanja religijskog drutva za indijskog swamija. Posjetio je Prabhupadu u Drugoj Aveniji 26 i raspravljali su o zakonskom konstituiranju, oslobaanju od poreza, Prabhupadinom imigrantskom statusu

183

i svjesnosti Krsne. Gospodin Goldsmith je nekoliko puta posjetio Prabhupadu. Jednom je doveo svoju djecu kojoj se dopala juha koju je Swami pripremio. Poeo je pohaati veernje lekcije, gdje je esto bio jedina osoba koja nije bila hipi. Jedne veeri, nakon to je zavrio svu zakonsku podlogu i bio spreman zavriti procedure za drutvo, gospodin Goldsmith je doao na Prabhupadinu lekciju i kirtanu po potpise upravitelja novog drutva. Gospodin Goldsmith je ustao i, na iznenaenje okupljenih ljudi, napravio kratku najavu pozivajui potpisnike ugovora drutva za Swamijev novi religijski pokret. Prabhupada: Oni su prisutni. Moe odmah uzeti adrese. Gospodin Goldsmith: Da, mogu ih odmah uzeti. Prabhupada: Da, moe. Bill, ti moe dati svoju adresu. Raphael, ti moe dati svoju. I Don... Roy... gospodin Greene. Kad se skup raziao istupili su oni koji su pozvani kao potpisnici, stavi ukrug u malom duanu i ekajui da brzo prelistaju stranice koje je odvjetnik izvadio iz svoje aktovke te da potpiu kako on kae. Jo uvijek niti jedna dua od njih nije bila predana svjesnosti Krsne. Gospodin Goldsmith je prikupio svoju kvotu potpisa sa skupinom simpatizera koji su dovoljno potovali Swamija da su mu eljeli pomoi. Prvi potpisnici, koji e drati ured godinu dana do prvog godinjeg sastanka drutva bili su Michael Grant (koji je upisao svoje ime i adresu bez da je proitao dokument), Mikeova djevojka Jan i James Greene. Nitko nije ozbiljno mislio preuzeti formalne dunosti potpisnika religioznog drutva, ali su bili sretni to mogu pomoi Swamiju da njegovo mlado drutvo postane pravno valjano. Prema zakonu, druga grupa potpisnika e predstavljati drutvo za drugu godinu. To su bili Paul Gardiner, Roy i Don.

184

Potpisnici za treu godinu su bili Carl Yeargens, Bill Epstein i Raphael. Nitko od njih ne zna to pola tuceta pravno sroenih otipkanih stranica znai, osim da Swamiji osniva drutvo. Zato? Za osloboenje od poreza ukoliko netko da veliku donaciju i zbog drugih povoljnosti koje slubena religijska zajednica moe imati. Ti su se ciljevi teko inili hitnim ili ak bitnim za sadanje stanje. Tko e dati donacije? Osim moda gospodina Goldsmitha, tko je imao novaca? Ali, Prabhupada planira za budunost i planira za mnogo vie od samog oslobaanja od poreza. On pokuava sluiti svoje duhovne prethodnike i ispuniti pretkazanje spisa o duhovnom pokretu koji e cvjetati deset tisua godina usred doba Kali. Unutar dugog doba Kali (razdoblje koje treba trajati 432.000 godina) 196o-te su jedan beznaajan trenutak. Vede opisuju da se vrijeme svemira okree kroz krug od etiri doba ili yuge, a Kali yuga je najgore vrijeme u kojem sve duhovne odlike ovjeka padaju sve dok se ovjeanstvo konano ne reducira na ivotinjsku civilizaciju, lienu ljudske pristojnosti. Meutim, vedska knjievnost pretkazuje zlatno doba duhovnog ivota, poevi nakon pojave Gospodina Caitanye i trajui deset tisua godina - tok koji ide protiv struje Kali-yuge. S vizijom koja se protee do kraja milenija i dalje, a ipak s nogama vrsto na zemlji u Drugoj Aveniji, Prabhupada je zapoeo Meunarodno drutvo za svjesnost Krsne. Imao je mnogo praktinih odgovornosti: plaanje najamnine, zakonsko konstituiranje drutva i utiranje puta uspjenoj kongregaciji bhakta irom svijeta. Ipak, svoj skromni poetak nije vidio kao ogranienje veeg dosega svoje boanske misije. Znao je da sve ovisi o Krsni, pa je tako njegov us-

185

pjeh ili neuspjeh preputen Svevinjem. On je samo trebao pokuati. Satsvarupa dasa Goswami, Crila Prabhupada lilamrta

Sedam ciljeva ISKCON-a Sedam ciljeva navedenih u povelji ISKCON-a otkrivaju Prabhupadine misli. Nalikovali su ciljevima zapisanim u povelji Lige bhakta prigodom njezina osnutka u indijskom gradu Jhansiju, 1954. godine. Taj je pokuaj bio neuspjean, ali su ciljevi ostali nepromijenjeni. Sedam ciljeva Meunarodnog drutva za svjesnost Krsne: a) Sustavno promicati duhovno znanje u drutvu i pouavati sve ljude tehnikama duhovnog ivota kako bi se uspostavila ravnotea ivotnih vrijednosti i postiglo istinsko jedinstvo i mir u svijetu. b) Promicati svijest o Krsni kakva je otkrivena u Bhagavadgiti i Crimad Bhagavatamu. c) Dovesti lanove drutva u meusoban dodir i bliski dodir s Krsnom, prvobitnim biem, budei tako u njima, kao i u ovjeanstvu, svijest da je svaka dua kvalitativni djeli Boga (Krsne). d) Pouavati i poticati pokret sagkirtane, skupnog pjevanja Bojeg Svetog Imena, u skladu s nauavanjem Gospodina Cri Caitanye Mahaprabhua. e) Izgraditi za lanove drutva i sve druge ljude sveto mjesto transcendentalnih zabava, posveeno Boanskoj Osobi, Krsni.

186

f) Okupiti lanove drutva radi nauavanja jednostavnijeg i prirodnijeg naina ivota. g) Izdavati i dijeliti asopise, knjige i druga djela u svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva. Bez obzira na miljenje potpisnika povelje ISKCON-a o ciljevima drutva, Prabhupada ih je vidio kao neizbjenu zbilju. Kao to je primijetio gospodin Ruben, kondukter u podzemnoj eljeznici koji je Prabhupadu sreo na klupi u parku: inilo se da zna da e imati hramove prepune bhakta. Rekao je: 'Hramovi i knjige su ovdje. Oni postoje, samo nas vrijeme dijeli od njih.' Prvi cilj spomenut u povelji je promicanje. Propovijedanje je rije koju je Prabhupada najee koristio. Za njega je propovijedanje imalo mnogo iri znaaj od obinog propovijedanja. Propovijedanje je predstavljalo blaene, nesebine avanture za raun Svevinjeg Gospodina. Gospodin Caitanya je propovijedao pjeaei cijelom junom Indijom, navodei tisue ljudi da s Njim pjevaju i pleu u zanosu. Gospodin Krsna je propovijedao Bhagavad-gitu dok je stajao s Arjunom u njegovim bojnim kolima na bojnom polju Kuruksetre. Gospodin Buddha je propovijedao, Gospodin Isus je propovijedao, i svi isti bhakte propovijedaju. ISKCON-ovo propovijedanje e postii ono to nisu uspjeli Liga Naroda i Ujedinjeni Narodi pravo jedinstvo i mir u svijetu. ISKCON-ovi radnici bi donijeti mir svijetu koji duboko pati od materijalizma i svae. Oni bi sistematski promicali duhovno znanje, znanje nesektake nauke o Bogu. U srpnju 1966. godine nije roena nova religija, ve je vjeno Boje propovijedanje, poznato kao sagkirtana, transplantirano s Istoka na Zapad. lanovi drutva bi se druili zajedno i sluanjem uenja Bhagavad-gite i Crimad Bhagavatama i pjevanjem Hare Krs-

187

na mantre i spoznali da je svatko duhovna dua vjeno povezana s Krsnom, Svevinjom Boanskom Osobom. Oni bi tada to propovijedali svekolikom ovjeanstvu, posebno kroz sagkirtane, pjevanja svetog Bojeg imena. ISKCON bi takoer izgradio sveto mjesto transcendentalnih zabava, posveeno Boanskoj Osobi, Krsni. Da li je to bilo neto iznad dosega prodavaonice? Da, svakako. On nikada nije razmiljao u malim razmjerima: inilo se da zna da e imati hramove popunjene bhaktama. Svih est ciljeva e se ostvariti sedmim: ISKCON e izdavati i dijeliti knjige. To je bila posebna uputa koju je Crila Bhaktisiddhanta Sarasvati Thakura dao Crila Prabhupadu. Jednoga dana 1932. godine u Radha-kundi u Vrndavani rekao mu je: Ako ikada bude imao novaca, tiskaj knjige. Sigurno niti jedan od njegovih ranih sljedbenika, koji je potpisao povelju o osnivanju ISKCON-a, nije nazirao ostvarenje Swamijevog sna, ali ovih sedam ciljeva nisu bili samo teistika retorika smiljena radi uvjeravanja vladinih slubenika drave New York. Prabhupada je namjeravao ostvariti svaku stavku navedenu u povelji. Sada je naravno radio u izuzetno ogranienim uvjetima. To glavno mjesto oboavanja, u Drugoj Aveniji 26 u gradu, okrugu i dravi New York, bilo je jedino sjedite za Meunarodno drutvo za svjesnost Krsne. Prabhupada je inzistirao na tome da on ne ivi u Aveniji 26 u New Yorku. Njegova je vizija bila transcendentalna. Njegov guru Maharaja je otiao iz tradicionalnih svetih mjesta duhovne meditacije kako bi propovijedao u gradovima kao to su Calcutta, Bombay i Delhi. Pa ipak, Prabhupada bi znao rei da njegov duhovni uitelj nije ivio ni u jednom od tih gradova, ve je uvijek bio na Vaikunthi, duhovnom svijetu, zbog svog potpunog predanog sluenja.

188

Tako ni mjesto oboavanja, Druga Avenija 26, nije bila biva prodavaonica iz New Yorka. Prodavaonica i stan su bili produhovljeni i sada su bili transcendentalno nebo. Ovdje bi dolazilo veliko drutvo, cijeli svijet je ovdje mogao uzeti utoite, neovisno od rase ili religije. Jednostavan, nizak i iscrpljen kakav je bio, Prabhupada se prema prodavaonici odnosio kao prema svetom mjestu transcendentalnih zabava, posveenom Boanskoj Osobi, Krsni. Bio je to svjetski tab, izdavaka kua, sveto mjesto hodoaa i centar iz kojeg je armija bhakta mogla krenuti i pjevati Sveta Imena Boga u svim ulicama svijeta. Cijeli svemir je mogao primiti svjesnost Krsne od Meunarodnog drutva za svjesnost Krsne koje je tu zapoelo. Satsvarupa dasa Goswami, Srila Prabhupada Lilamrta

ISKCON-ov slogan Crila Prabhupada nam je dao etiri aforizma: (1) sutina je u propovijedanju, (2) istoa je snaga, (3) knjige su osnova, (4) korisnost je naelo. Sutina milosra je propovijedanje, ali snaga koja vodi propovijedanje je istoa. Propovijedanje poiva na ozbiljnim, istim srcima i umovima bhakta. Kada se bhakta preda Krsni, Krsna blagoslivlja njegov trud. Tada kaemo da je bhakta opunomoen za propovijedanje. Propovijedanje nije samo stvar dovoenja bhakte na televiziju u drutvu velike osobe ili guranje bhakte pored svjetski slavne osobe tako da novinari uzmu njegovu fotografiju i stave je u novine. Bhakta koji ide u propovijedanje mora stvarno biti ist. istoa nije apstraktna stvar. isti bhakta

189

mora dnevno mantrati esnaest krugova, mora izbjegavati etiri vrste grjenih djelatnosti i mora svoj ivot i duu posvetiti duhovnom uitelju i pokretu svjesnosti Krsne. Bilo kamo da isti bhakta ode dobro e ga primiti osobe zainteresirane za pravi duhovni ivot. Meutim, ako nije ist, ako ima neke motive za zadovoljavanje osjetila, tada, ak i ako postane slavan pojavivi se u novinama, nee moi motivirati ljude za svjesnost Krsne. Kada kaemo knjige su osnova mislimo na knjige Crila Prabhupada. Crila Prabhupad je bio opunomoen potpunom predajom svom duhovnom uitelju i Krsni kako bi sastavio gotovo ezdeset knjiga prijevoda i komentara na vedsku knjievnost. Knjige Crila Prabhupada nisu samo prijevodi; one su transcendentalna literatura za voenje cijelog svijeta bhakta za sljedeih deset tisua godina. Prema vedskom kalendaru, iako je sada Kali yuga, svjesnost Krsne se moe vrlo djelotvorno iriti tijekom sljedeih deset tisua godina. U knjigama Crila Prabhupada sadrani su zakon, umjetnost, politika, znanost, filozofija i sociologija ovog doba svjesnosti Krsne. Ondje je sve jer je tamo Krsna. Crila Prabhupada je stalno savjetovao sve svoje sljedbenike da paljivo itaju njegove knjige ponovo i ponovo jer osoba moe postati svjesna Krsne jednostavno itajui te knjige. Skanda Purana izjavljuje, Osoba koja stalno ita literaturu koja naglaava njegovanje vaisnavskog predanog sluenja uvijek se slavi u ljudskom drutvu i Gospodin Krsna sigurno sa njom postaje zadovoljan. Osoba koja takvu literaturu dri kod kue vrlo paljivo i odaje joj ponizno potovanje, postaje osloboena od svih grjenih posljedica, a konano je poinju oboavati polubogovi. Iako e oni koji provode predano sluenje posebno cijeniti knjige Crila Prabhupada, njihova vrijednost za nekoga tko nije nikada uo o Krsni je neprocjenjiva. Uvjetovana je dua,

190

u potpunom neznanju o svojoj budunosti, voena sudbinom, kao kada je deblo voeno vodenom strujom prema vodopadu, ali itanjem Crimad Bhagavatama, uvjetovana dua moe biti spaena od sudbine ponovnog raanja i umiranja, kao kada deblo ponekad doe do obale i tako bude spaeno od razbijanja niz vodopad. Najbolji milosrdni rad je ukljuivanje u tiskanje i dijeljenje ove literature svjesnosti Krsne na raznim jezicima po cijelom svijetu. Crila Prabhupada je rekao da e povijest jednoga dana rei da su te knjige spasile svijet. U sadanjem trenutku nisu u potpunosti cijenjene, a to je zbog toga to se jo ne cijeni Krsna. Prosjeno ljudsko bie svoj ivot od djeatva do starosti krivo provodi u budalastim djelatnostima bez raspitivanja o Bogu. Ali plan je Krsnin da bude sve vie i vie manifestiran u ovom svijetu tijekom sljedeih deset tisua godina kroz knjige Crila Prabhupada. Kada su prije pet tisua godina sveci na Naimisaranyi upitali kako uvjetovana dua moe doi u dodir s Krsnom kada je On napustio planet i zapoela je Kali-yuga, Suta Goswami je odgovorio da je Krsna sada prisutan. Ova Bhagavata Purana blista kao sunce i pojavila se upravo poslije odlaska Gospodina Krsne u vlastito prebivalite, praenog religijom, znanjem, itd. Osobe koje su izgubile vid zbog guste tame neznanja u dobu Kali, dobit e svjetlost od ove Purane. Crimad Bhagavatam 1.3.43 Aforizam korisnost je naelo odnosi se na uporabu materijalnih stvari za sluenje Krsne. Kada bhakta spozna da u svakoj zemlji moe iriti svjesnost Krsne, prilagoavajui stvari vremenu, mjestu i okolnostima, ali bez promjene parampara sustava, tada on oivljava, postaje prosvijetljen u

191

tome kako dalje iriti svjesnost Krsne. U skladu s njegovom predanosti Krsna mu daje inteligenciju u propovijedanju na praktian nain. Nadlenost svjesnosti Krsne nema granica i onaj propovjednik svjesnosti Krsne koji to spozna, najodvojeniji je. Slijedei duh etiri aforizama Crila Prabhupada, radnici pokreta svjesnosti Krsne mogu postati milosrdni prema svakome. Odlika milosra nije rezervirana samo za nekolicinu rijetkih svetaca. Milou Gospodina Caitanye, otvorena je svima koji ponizno sluaju i prihvaaju pokret sagkirtana. Satsvarupa dasa Goswami, Dvadeset est odlika bhakte

Organizacijska struktura 1971. godine Crila Prabhupad je oformio Vrhovno upravno tijelo (GBC Governing Body Commission) kao tijelo od dvanaest naprednih uenika za rukovoenje poslovima njegovog rastueg drutva. To je bilo u skladu sa eljom Crila Bhaktisiddhanta Sarasvati Thakure, njegova duhovnog uitelja, koji je od svojih uenika traio da oforme takvo tijelo. Njihov neuspjeh u tome bio je odgovoran za propast organizacije koju je osnovao Bhaktisiddhanta Sarasvati. Imajui u vidu to tuno iskustvo, Crila Prabhupad je oformio GBC za ISKCON im su njegovi napredni uenici bili spremni za obuavanje u toj slubi. Crila Prabhupad je 1977. godine od svojih jedanaest naprednijih uenika zatraio da postanu gurui nakon njegovog odlaska i naznaio da e ih u budunosti biti mnogo vie. Takoer je u svojoj oporuci izjavio da e GBC biti konani upravni autoritet cijelog Meunarodnog drutva za svjesnost

192

Krsne. Svi lanovi ISKCON-a, bez obzira na svoj status ili prirodu slube, podloni su autoritetu GBC-a. Ponekad se imenuju zonski i regionalni sekretari za pomo lanovima GBC-a u upravljanju njihovim zonama. S njima slue predsjednici hramova, potpredsjednici, komandiri hramova i vrhovi odjela, itd. Takoer postoji iroka struktura Ministarstva koja povezuje funkcijske odjele zajedno, na razini zone ili vie, ili koja nadgleda posebne funkcije Drutva u cjelini. To ukljuuje Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo javnih poslova i Ministarstvo pravosua. Ta struktura olakava ostvarenje ISKCON-ove zadae dijeljenja svjesnosti Krsne svakom gradu i selu svijeta.

193

EPILOG Pokloni Njegove Boanske Milosti

Od Njegove Svetosti Jayadvaita Swamija Vedski uitelji usporeuju svijet u kojem ivimo sa umskim poarom. Iako nitko ne eli umski poar, ponekad se vatra u umi spontano dogodi i uzrokuje patnju za bespomona stvorenja koja ondje ive. Ali ako se, milou Gospodina, skupe olujni oblaci, izliju svoju vodu i namoe umu kiom, uma i njena stvorenja su spaeni. Slino tome, kada vjerodostojni duhovni uitelj, milou Krsne, po ljudskom drutvu izlije blagoslov svjesnosti Krsne, taj nas blagoslov moe spasiti od vjenih problema materijalnog neznanja i patnje i dati nam ansu za povratak naem pravom ivotu vjenog blaenstva i znanja u slubi Krsne. Stoga trebamo slaviti i odavati svoje ponizno potovanje lotosovim stopalima takvog vjerodostojnog duhovnog uitelja. Bhakta pjesnik je zapisao da nitko ne moe potpuno shvatiti rijei, djela. i osobine istog bhakte. Ipak, pokuajmo cijeniti neke od neobinih poklona koje je svijetu dao voljeni duhovni uitelj Hare Krsna pokreta, Njegova Boanska Milost A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada. Naravno, iako pokret koji je Crila Prabhupad zapoeo ima mnoga opipljiva oitovanja, njegov doprinos je konano duhovan, a ne materijalan, i zato to treba cijeniti u skladu s duhovnim razumijevanjem osobe. Samo kao intelektualni doprinos istinski se cijeni samo kod intelektualaca, duhovni doprinos e najbolje cijeniti oni koji su napredni u duhovnoj kulturi i znanju. Globalno govorei, krupni materijalni uspjesi dobivaju trenutne popularne aplauze, ali se takoer brzo i zaboravljaju. Iako moe dulje potrajati dok neki intelektualni doprinos bude ire prihvaen, njegovi doprinosi su mnogo dublji i dugotrajniji.

195

Duhovni doprinos, koji se moda najmanje odmah cijeni, u konanici je najvaniji i trajan. Stoga pokuajmo razumjeti i cijeniti veliki doprinos Njegove Boanske Milosti A. C. Bhaktivedanta Swamija Prabhupade, Osnivaa-acarye Meunarodnog pokreta za svjesnost Krsne. Prva stvar koju moemo razmotriti je da to god da je Crila Prabhupad uinio to nije bilo za bilo koji osobni interes ili stvaranje individualne karizmatine misije, ve za sluenje volje Svevinjeg Gospodina, kao to je Gospodin Osobno izrazio u vedskoj literaturi i prenosio od pradavnih vremena preko vedskog lanca uitelja. U sadanjem dobu, duhovni uitelj Crila Prabhupade Cri Crimad Bhaktisiddhanta Sarasvati Thakura, bio je najistaknutiji predstavnik te vedske linije, a duh potpune, neokaljane devocije prema tom velikom vedskom uitelju i prema Svevinjem Gospodinu Osobno bio je sutina svega to je Crila Prabhupad uinio. Da vidimo poklone koje nam je dao Crila Prabhupad jedan po jedan. samsara-davanala-lidha-lokatranaya karunya-ghanaghanatvam praptasya kalyana-gunarnavasya vande guroh cri-caranaravindam Duhovni uitelj dobiva blagoslov iz oceana milosti. Ba kao to oblak izlijeva vodu na umski poar kako bi ga ugasio, tako duhovni uitelj izbavlja ovaj materijalno izmueni svijet gasei plamteu vatru materijalnog postojanja. Odajem svoje ponizno potovanje lotosovim stopalima takvog duhovnog uitelja koji je ocean povoljnih osobina. Crila Vicvanatha Cakravarti Thakura

196

Hare Krsna mantra Crila Prabhupad je svoj pokret u Zapadnom svijetu zapoeo jednostavnim pjevanjem maha-mantre ili Velikim pjevanjem za osloboenje: Hare Krsna Hare Krsna Krsna Krsna Hare Hare / Hare Rama Hare Rama Rama Rama Hare Hare. Vedski spisi opetovano naglaavaju da niti jedna druga metoda duhovne spoznaje nije tako djelotvorna u sadanjem dobu kao pjevanje te maha-mantre. To je uzviena metoda oivljavanja nae transcendentalne svjesnosti. Krsna i Rama su imena Svevinjega Gospodina, a Hare oslovljava Gospodinovu duhovnu energiju. Pjevanjem tih Svetih Imena osoba moe poluiti neogranienu dobrobit, jer je to pjevanje moe osloboditi sve materijalne zapletenosti i oivjeti njenu pritajenu prirodnu svjesnost ili neokaljanu ljubav prema Bogu. Cri Caitanya Mahaprabhu, veliki apostol ljubavi prema Bogu koji se pojavio u Indiji prije oko pet stotina godina, elio je da blagoslov tih Svetih Imena Boga bude podijeljen svim ivim biima, a predvidio je da e se jednoga dana pjevanje tih svetih imena uti u svakom gradu i selu na svijetu. Crila Prabhupad je uspostavio svjetski pokret - Hare Krsna pokret kako bi ispunio pretkazanje i elju Cri Caitanye. Gdje god bi Crila Prabhupad iao, tijekom etrnaest turneja po svijetu, uvijek je irio pjevanje Hare Krsna mantre i kada je konano otiao bio je okruen voljenim uenicima iz cijelog svijeta, koji su glasno, ali slatko pjevali ta imena Boga koja im je dao. Svoj pokret zapoeo je pjevanjem Hare Krsna i kada je otiao, zadnje rijei koje je izgovorio bile su Hare Krsna. To je bila misija Crila Prabhupade: Neka se slavi pjevanje Svetih Imena Gospodina Krsne! Hare Krsna Hare Krsna Krsna Krsna Hare Hare

197

Hare Rama Hare Rama Rama Rama Hare Hare Nitko ne moe odrediti granice slava tih Svetih Imena, koje je svijetom pronijela Njegova Boanska Milost Crila Prabhupad.

Vedska knjinica transcendentalnog znanja Iako nam je Crila Prabhupad dao put transcendentalne spoznaje kojim ak i dijete moe vrlo lako napredovati u duhovnom ivotu - jednostavno pjevajui Hare Krsna - on je takoer svijetu ostavio jedinstvenu knjinicu duboke filozofske literature, literature koju prouavaju i cijene znanstvenici i intelektualci, koju eljno zahtijevaju profesori i knjiniari, a koju uvaju bhakte vedske filozofije i kulture. Crila Prabhupada je autor skoro sedamdeset svezaka prijevoda i ukupnih studija sa komentarima indijskih besmrtnih vedskih spisa. Njegove su knjige ve prevedene na dvadeset i osam razliitih jezika. Za svijet koji pati od pomanjkanja duhovnog znanja, muen sentimentalnou, neodreenou i krivim idejama o mudrosti i istini, knjige Crila Prabhupada su jedinstvene zato sto predstavljaju vedsku knjievnost takvom kakva jest, bez osobno motiviranih tumaenja. Posljedino, njegove knjige pored svoje beskrajne znanstvenosti i knjievne vrijednosti, nude mogunost shvaanja i stvarnog dostizanja savrenstva samospoznaje i konane spoznaje Apsolutne Istine, Boanske Osobe te susret s Njom licem u lice. Drugim rijeima, itanjem njegovih knjiga, ne samo da se moe dobiti pristup blagu vedske povijesti, poezije, filozofije, kulture i vodstvu u zemaljskim praktinim zbivanjima, ve se moe proi put do

198

najvieg savrenstva ljudskoga ivota. Oni koji su zbog tame sadanjeg doba svae izgubili svoju duhovnu viziju, mogu dobiti svjetlo od knjiga Njegove Boanske Milosti Crila Prabhupada.

Dijeljenje vedskog znanja Crila Prabhupad nije nikada bio zadovoljan samo pisanjem knjiga, niti s njihovim tiskanjem i uvanjem kopija na skladitu. Ve je ozbiljno elio da se knjige vedske mudrosti obilno dijele zbog prosvjetljenja ljudskog drutva. Stoga je 1972. godine je Njegova Boanska Milost osnovao Bhaktivedanta Book Trust, koja je za est godina postala najvei svjetski izdava i isporuilac knjiga koje se tiu indijske filozofije, religije i kulture. Njegova elja je bila da se knjige BBT-a nau svugdje, u svakoj knjinici i domu. Ovdje takoer moemo napomenuti da je Crila Prabhupad bio osniva i izvorni urednik asopisa Back to Godhead (Povratak Bogu), koji je zapoeo u Indiji 1944. godine i koji je nastavio sa izlaenjem prema njegovim vjenim uputama.

Drutvo bhakta Neki od najranijih uenika Crila Prabhupada prisjeaju se da je 1966. godine, kada je Crila Prabhupad tek stigao u New York, prvo poeo drati predavanja u starom potkrovlju na Boweryiju. U prizemlju pored potanskog sanduia je imao malu rukom ispisanu oznaku: Meunarodno drutvo za svjesnost Krsne. U tim danima drutvo nije bilo veliko. U

199

njemu je praktino bio samo Crila Prabhupad, ali tamo gdje su drugi mogli vidjeti samo jednog starog indijskog swamija i nekoliko mladia, koji su ga dolazili sluati, Crila Prabhupad je svojom neuobiajenom transcendentalnom vizijom vidio nadu za Meunarodno drutvo bhakta koje se moglo proiriti po cijelom svijetu. Bhakta pjesnik je spjevao, tagdera carana sevi bhakta-sane vasa: Daj da sluim do stopala goswamija - prethodnih duhovnih uitelja - i da se uvijek druim sa bhaktama. To je sutina svjesnosti Krsne. Usamljen pojedinac moe otkriti da je vrlo teko nainiti duhovni napredak, ali u drutvu bhakta koji svi dijele isti cilj, napredovanje postaje brzo i lagano. ak to vie, drutvo bhakta koji svi surauju u sluenju Krsne, moe divno djelovati irei svjesnost Krsne za dobrobit drugih. isti bhakta zna da je Krsna vrhovni uivalac, Krsna je vrhovni vlasnik svega i Krsna je vrhovni prijatelj svakog ivog bia. Stoga, iako je isti bhakta osobno potpuno spoznao Boga, zbog dobrobiti drugih eli: Neka bude drutvo bhakta. Neka ljudi svijeta zajedno slue Krsnu i budu sretni. To je bila elja Crila Prabhupade. On je s povjerenjem zapoeo svoje malo drutvo, paljivo ga njegovao i irio te trenirao svoje uenike da ga i dalje ire i odravaju njegovu istou. Tako milou Crila Prabhupada sada imamo jako i zdravo duhovno drutvo bhakta, bhakta svih ivotnih putova i svih nacija svijeta - prave Ujedinjene Narode, u kojem se svatko moe udruiti na duhovnoj razini u sluenju Krsne. Jednom, prije vie godina, jedan je astrolog izraunao horoskop Crila Prabhupade i primijetio, Ova osoba moe izgraditi kuu dovoljno veliku da u njoj ivi cijeli svijet. Mi smo zahvalni to moemo ivjeti u toj kui, drutvu bhakta koje je zapoeo Crila Prabhupad - i to moemo podijeliti toplinu svjesnosti Krsne s ostalima pod njenim krovom.

200

istoa je snaga Moemo napomenuti da Crila Prabhupad nikada nije kompromitirao svoja naela. Standardna vedska disciplina zahtijeva da osoba strogo slijedi etiri osnovna naela - nema kockanja, nema intoksikacije, nema jedenja mesa i nema nezakonitog seksa. Kada je Crila Prabhupad prvi puta stigao u Ameriku i osobno vidio visoki nivo zapadnjakog materijalistikog ivota, pomislio je: Tko e pristati slijediti ta pravila? im ih spomenem svatko e pobjei. Svejedno, nikada ne teei da postane popularan udovoljavanjem ukusu javnosti, uvijek je inzistirao da se njegovi uenici dre tih temeljnih naela za duhovnu istou. Njegova misija je bila predstavljanje pravog lijeka za materijalistiku bolest, ak iako se taj lijek mogao isprva initi pomalo gorkim, jer je znao da ono to se u poetku moe initi gorko ubrzo postaje slatko. Samo kada bi bhakta aspirant propisno mantrao Hare Krsna i slijedio ta temeljna vedska naela Crila Prabhupad bi ga prihvatio kao iniciranog uenika.

Hramovi po svijetu U kontekstu svog Meunarodnog drutva, Crila Prabhupad je u kratkom razdoblju od deset godina osnovao vie od stotinu hramova svjesnosti Krsne u trideset i est zemalja - u Sjevernoj Americi, Europi, Australiji, Africi i Aziji. Neke od njih je pokrenuo osobno. a druge kroz svoje uenike. To je bio drugi vid Crila Prabhupadova genija: on nije bio vjet samo u sluenju Krsne, ve takoer i u obuavanju drugih da mu pomau u slubi Gospodina Krsne. Osobno je demonstrirao kako se vode svi hramski poslovi - kako se isti hram

201

(pokazao nam je na svojim rukama i koljenima), kako se dre lekcije i festivali, kako se kuha za Krsnu, kako Mu se nudi hrana, a zatim se slui bhaktama i gostima, kako se uzgaja cvijee za Krsnu, ak i kako se uvaju rauni i stjee hramska imovina. On je sve uinio savreno i sa neprestanom devocijom je putovao po svijetu, savreno pouavajui svoje uenike kako da slijede njegove stope i ire Krsninu misiju za dobrobit drugih.

Sluba za Boanstva Crila Prabhupad je u svakom svojem hramu postavio murti ili Boanstvo Gospodina Krsne. Materijalistikoj osobi se Boanstvo ini nita vie nego statua od drveta ili kamena, ali napredni transcendentalist, koji vidi kroz oi vedskog znanja, razumije da se Boanstvo ne razlikuje od Krsne Osobno i da bez oboavanja Boanstva osoba ne moe potpuno razviti i uiniti zrelom svoju ljubav prema Bogu. Budui da je oblik Boanstva tono opisan u vedskim spisima, on je odgovor svoj izmiljenoj ikonografiji o obliku Boga. Pojavljujui se kao Boanstvo Krsna oslobaa uvjetovane due od lanih ideja da Bog nije osoba ili da je praznina, a oboavanjem Boanstva se ui kako voljeti Krsnu i postati pogodan za povratak kui, nazad Bogu. Kada je Crila Prabhupad doao pred Boanstva on nije vidio statuu ve Gospodina Krsnu Osobno i sa suzama ljubavi u svojim oima pognuo bi se pred Gospodinom Krsnom u devociji smatrajui se poniznim slugom Boanstva. Opseg borbe koju je Crila Prabhupad osobno, slobodne volje preuzeo u Londonu i Bombayu za sluenje Boanstva samo je djelomice poznata ak i njegovim uenicima. Slave Crila Prabhupada su u potpunosti poznate samo

202

Gospodinu Krsni Osobno. Kako e se poveavati slavljenje Krsne, a nauk o Krsni postajati sve vie shvaen, tako e i slave Njegovog dragog i voljenog sluge, Njegove Boanske Milosti A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupade rasti.

Duhovna hrana Crila Prabhupad bi esto rekao da svjesnost Krsne nije suha. Krsnini bhakte nisu suhe, odvojene osobe. Da bi to dokazao Crila Prabhupad je uveo transcendentalnu umjetnost i zadovoljstvo kuhanja i jedenja u svjesnosti Krsne. Svojim uenicima je osobno pokazao kako trebaju kuhati mnoga razliita ukusna vegetarijanska jela, nuditi ih Svevinjem Gospodinu Krsni za Njegovo zadovoljstvo, a onda prihvatiti tako posveenu hranu kao krsna-prasadam - milost Gospodina Krsne. To je bila jo jedna od transcendentalnih elja Crila Prabhupada: Neka cijeli svijet kua krsna-prasadam! Jedenjem krsna-prasadama, ne samo da se mogu zadovoljiti zahtjevi jezika na vrlo lijep nain, ve takoer, kao to se izjavljuje u Bhagavad-giti, osoba postaje osloboena poslijedica svih prolih grjenih djela i napreduje u duhovnom ivotu. Tako proiena osoba je osloboena dvostranosti i iluzije te postaje pogodna za vrenje predanog sluenja Svevinjeg Gospodina. Zato je Crila Prabhupad uvijek bio zadovoljan vidjevi da njegovi bhakte jedu samo krsnaprasadam. U mnogim prilikama je osobno kuhao prasadam, a onda svojeruno sluio bhakte. To je bio program Crila Prabhupada: pjevanje, plesanje, filozofija i gozbe. Svatko moe doi u bilo koji od hramova Crila Prabhupada i uzeti raskoan krsna-prasadam, a posebno Nedjeljom svaki hram poziva goste da uivaju u bogatim gozbama prasadama.

203

Po nalogu Crila Prabhupade, mnogi su hramovi pokrenuli restorane sa prasadamom, pa ak i pokretne kuhinje za dijeljenje Krsnine milosti. I u Indiji, gdje je glad za mnoge ljude vrlo ozbiljan svakodnevni problem, Crila Prabhupad je zapoeo ISKCON Food Relief (ISKCON-ova podrka hranom) - program za dijeljenje prasadama u ogromnim koliinama onima kojima je potrebno. ak i u svojim zadnjim danima na zemlji, Crila Prabhupad je traio da detaljne opise o tome kako se prasadam dijeli u njegovim hramovima i, iako nije nita jeo, a pio samo neto malo vonog soka, posebno se brinuo da svi bhakte i gosti koji su ga posjetili u Vrndavani budu nahranjeni raskonim krsna-prasadamom.

Festivali transcendentalnog ivota Oduvijek su milijuni ljudi putovali u indijski sveti grad Jagannatha Puri kako bi sudjelovali u veselom transcendentalnom festivalu - Ratha-yatri, festivalu koija - slavei Gospodara svemira. Kada je Crila Prabhupad bio malo dijete u Calcutti, iznio je svom ocu elju da i on takoer eli slaviti Ratha-yatra festival. Stoga mu je otac izgradio mala kola i Crila Prabhupad je predvodio svoje prijatelje susjede u pjevanju Hare Krsna i slavljenju festivala u obliku djeje igre. Kasnije u ivotu, kada je Crila Prabhupad postao duhovni uitelj Hare Krsna pokreta, predvodio je svoje uenike u slavljenju istog transcendentalnog festivala u velikim razmjerima u najveim gradovima svijeta - San Franciscu, New Yorku, Londonu i mnogim drugim. Tako je pokazao kako pruiti mogunost milijunima ljudi da pjevaju Hare Krsna, pleu u zanosu, i zaponu svoj put kui, nazad Bogu.

204

Svaki grad i selo Pored osnivanja hramova i festivala u glavnim gradovima svijeta, Crila Prabhupad je takoer nadahnjivao i organizirao svoje uenike da putuju od grada do grada, od mjesta do mjesta, da svugdje propovijedaju Krsninu poruku. Uenici Crila Prabhupada su slijedili stope svog duhovnog uitelja od amerikih predgraa do afrikih plemenskih sela pjevajui Hare Krsna i dijelei literaturu o svjesnosti Krsne za dobrobit drugih. Osjeajui samilost za te nesretne due koje su zaboravile Krsnu, Crila Prabhupad je uvijek bio preplavljen raspoloenjem velikog bhakte Prahlade Maharaja, koji se jednom molio Gospodinu: O najbolji od velikih osoba, nimalo se ne bojim materijalnog postojanja, jer gdje god se nalazim potpuno sam proet mislima o Tvojim slavama i djelima. Brinem se samo za budale i lupee koji rade detaljne planove za materijalnu sreu i odravaju svoje obitelji, drutva, i zemlje. Zaista sam ozbiljno s ljubavlju zabrinut za njih.

Nauka i umjetnost za proiena osjetila Ne bismo trebali misliti da je Crila Prabhupad bio voa sektake religije. Ba suprotno, naela kojima je Crila Prabhupad pouavao su bila univerzalna, nadaleko transcendirajui umjetne granice izmeu jedne i druge religijske sekte koje je postavio ovjek, i ak transcendirajui samu religiju. Zlato je prirodno, pouavao bi Crila Prabhupad. Mi ne govorimo o 'hinduskom zlatu' ili 'kranskom zlatu.' Zlato je uvijek zlato. Slino tome, kada govorimo o svjesnosti Krsne, pozivamo se na prirodnu, istu svjesnost koja lei uspavana

205

unutar srca svakog ivog bia. Crila Prabhupad nije mario za privremene izme ovog materijalnog svijeta. Ve je gledao probuditi tu uspavanu duhovnu svjesnost - neokaljanu ljubav prema Bogu. Neka se naa osjetila proiste od svih materijalnih, tjelesnih oznaka i neka se proiena osjetila ukljue u slubu Svevinjeg Gospodina. To je bila elja Crila Prabhupada. Stoga, daleko od figure sektake religije, Srila Prabhupad je bio voa kulturnog pokreta za obnovu duhovnosti cijelog ljudskog drutva. Knjievnost, glazba, ples, drama, slikanje, kiparstvo, film - svi mogu sluiti za proienje naih osjetila i buenje i izraavanje nae vjene ljubavi prema Krsni. Crila Prabhupad je bio duhovni uitelj koji je poduavao kako se to moe uiniti. Zato samo umjetnost? Takoer se i znanost, mislio je Crila Prabhupad, treba usmjeriti prema Apsolutnoj Istini. Crila Prabhupad je smiono izazvao znanstvene teorije koje golu materiju smatraju temeljem svega, a ne priznaju duhovnu energiju i vrhovnog kontrolora. Takve teorije, govorio je, predodbe su budala i lupea. Zaista, on je tako logino i uvjerljivo predstavio nauku samospoznaje da su ak i znanstvenici pristupili kako bi postali njegovi uenici. Kasnije, ti su znanstvenici oformili obrazovno drutvo - Bhaktivedanta Institut - kako bi predstavili vedsko razumijevanje svojim kolegama.

Idealan ivot u skladu sa Bogom i prirodom Duhovni uitelj, kao predstavnik Boga, prenosi Gospodinove upute i pokazuje kako ih praktino primijeniti. U vedskim

206

spisima, Svevinji Gospodin savreno pouava kako ivjeti sretno u ovom svijetu i na kraju ivota otii kui, nazad Bogu. On daje savreni sistem drutvene organizacije koji je poznat kao varnacrama-dharma, a govori nam i kako jednostavno rijeiti sve ekonomske probleme ovisei o prirodnoj plodnosti zemlje titei krave i pijui mlijeko za koje je On uredio da nam ga krave daju. Stoga je Crila Prabhupad, kako bi demonstrirao praktinu vrijednost jednostavnog ivljenja i visokog razmiljanja prema vedskom procesu, osnovao dvanaest zemljoradnikih zajednica svjesnih Krsne u Sjevernoj Americi, Junoj Americi, Europi, Australiji te Indiji. Ondje bhakte naporno rade ivei jednostavnim, prirodnim ivotom, posveujui svoje misli, rijei i djela predanom sluenju Krsne. Kako se ivot u svjetskim gradovima pribliava paklenskom, kakav e zasigurno postati, oni koji se ele okrenuti od svog umjetnog naina ivota i vratiti se nainu koji je Gospodin Osobno propisao, bit e vrlo zahvalni Njegovoj Boanskoj Milosti Crila Prabhupadu to im je pruio priliku da to uine, ne samo teoretski ve u obliku svakodnevne stvarnosti.

Krsnina milost u Indiji Vedska knjievnost opetovano naglaava duhovnu vanost Indije. Od pradavnih vremena Indija je centar duhovnog znanja i kulture. Iz vedskih spisa saznajemo da je u prolim dobima svijet bio jedno jedinstveno kraljevstvo sa glavnim gradom u Indiji, a Crimad Bhagavatam nam govori da ak i ako duhovna kultura oslabi, kao to je u sadanjem dobu, u Indiji se u bilo koje vrijeme moe vrlo brzo oivjeti. Stoga je Crila Prabhupad, posebno u svojim zadnjim godinama, po-

207

svetio mnogo energije oporavku oslabljene indijske duhovne kulture. Intenzivno je putovao po Indiji od grada do grada, uvijek propovijedajui te je pokrenuo nekoliko grana svojeg Meunarodnog drutva. U Hyderabadu je zapoeo veliki projekt za razvoj farmi, a u Bombayu je preuzeo ambicioznu konstrukciju modernog Centra za vedsko obrazovanje i kulturu, ukljuujui velianstveni hram, kazalite s 450 mjesta, studio za snimanje, opirnu vedsku knjinicu, prasadam restoran i udobnu osmerokatnu kuu za goste. Po Indiji takoer postoje mnoga sveta mjesta posebno pogodna za duhovno napredovanje, ali od svih njih su posebno vana sveta mjesta Vrndavana i Mayapur. Zato je na tim mjestima Crila Prabhupad osnovao specijalne centre tako da posjetioci iz cijeloga svijeta mogu doi i kultivirati svjesnost Krsne. U Vrndavani, gdje je Gospodin Cri Krsna provodio Svoje mladenake zabave prije pet tisua godina, Crila Prabhupad je osnovao Krsna-Balarama hram i Meunarodnu kuu za goste, to je sada mjesto hodoaa za domae posjetioce iz Indije i iz inozemstva. I u Cridhama Mayapuru, rodnom mjestu Cri Caitanye Mahaprabhua, ve dovrena kua za goste, hram te zgrade za prebivanje oznaavaju poetne faze onoga to je Crila Prabhupad planirao kao potpuni grad svjestan Krsne. Kada bude dovren i Crila Prabhupadov Vedski planetarij i Hram razumijevanja u centru grada, bit e najvei hram i kulturni centar u Indiji. Pored toga, grad e postaviti idealan primjer - za Indiju i svijet - kako drutvo treba biti organizirano za ivot u vedskoj kulturi i duhovnom napredovanju s vrhuncem u svjesnosti Krsne. To je bio jo jedan od mnogih naina na koje je Crila Prabhupad elio podijeliti blagoslov svjesnosti Krsne - savrenstvo ivota - ljudima Indije i cijeloga svijeta.

208

kole samospoznaje Gledajui unaprijed za dobrobit buduih narataja, Crila Prabhupad je ponovo utemeljio gurukula sustav obrazovanja, putem kojeg djeca rano u ivotu ue kako kontrolirati svoja osjetila, usredotoiti svoje umove na Krsnu i uiniti cijeli ivot uspjenim u duhovnim vrednotama. Ljudski oblik ivota, mislio je Crila Prabhupad, rijedak je dar i premda je kratak, nudi najveu priliku mogunosti povratka kui, nazad Bogu. Zato je Crila Prabhupad osnovao gurukula kole po svijetu, a posebno u Vrndavani, kako bi omoguio djeci da iskoriste punu prednost ove velike prilike. Crila Prabhupad je imao veliku ljubav za svoju gurukula djecu, a isto tako i ona za njega. Davno prije u svom ivotu, Crila Prabhupad je bio dijete svjesno Krsne, a kasnije se najnjenije brinuo za djecu svjesnu Krsne u sadanjosti i budunosti.

Zakljuak Crila Prabhupad je na mnoge predivne i raznolike naine radio na tome da svijetu podijeli blagoslov svjesnosti Krsne. Moda je ipak njegov najvei doprinos bila osobna promjena koju je donio u srca svojih uenika. Veselje i istoa Crila Prabhupadovih uenika, njihova predanost i sloboda od grjenog ivota izvanjski su znaci. Ali unutranja zahvalnost, koju svaki uenik osjea prema svom duhovnom uitelju jer je promijenio smjer njegovog ivota, praktino je neiscrpna. U najboljem sluaju moemo ponoviti rijei velikog bhakte Prahlade, koji se molio Gospodinu: Dragi moj Gospodine, o Svevinja Boanska Osobo, zbog moga druenja s materijalnim eljama, jednom za drugom, postupno sam padao u

209

slijepi bunar pun zmija, slijedei svekoliko puanstvo. Ali tvoj sluga, moj duhovni uitelj, ljubazno me prihvatio kao svojeg uenika i uputio kako da dostignem transcendentalan poloaj. Zato je moja prva dunost sluiti ga. Kako bio mogao ostaviti njegovo sluenje? Crila Prabhupad je doslovce spasio svoje uenike od materijalistikog ivota dananjeg pogreno usmjerenog svijeta i poveo ih putem povratka kui, nazad Krsni, Svevinjoj Boanskoj Osobi. Crila Prabhupad je napustio ovaj svijet i vratio se u duhovni, Krsnin svijet. Iako Njegova Boanska Milost vie nije fiziki s nama, on vjeno ivi u svojim uputama, pokretu koji je zapoeo i u sjeanjima na osobne primjere kako sluiti Krsnu neokaljanom ljubavlju i devocijom.

210

DODACI

Odabrani stihovi iz Bhagavad-gite Jedan dehino 'smin yatha dehe kaumaram yauvanam jara tatha dehantara-praptir dhiras tatra na muhyati dehinah - utjelovljenog; asmin - u ovom; yatha - kao; dehe - u tijelu; kaumaram - djetinjstvo; yauvanam - mladost; jara starost; tatha - slino tome; deha-antara - promijene tijela; praptih - dostizanje; dhirah - trezven; tatra - time; na - nikada; muhyati obmanut. Prijevod Kao to utjelovljena dua u ovom tijelu prolazi kroz djeatvo, mladost i starost, tako u trenutku smrti dua prelazi u drugo tijelo. Razborita osoba nije zbunjena takvom promjenom. 2.13 Dva janma karma ca me divyam evam yo vetti tattvatah tyaktva deham punar janma naiti mam eti so 'rjuna janma - roenje; karma - aktivnosti; ca - takoer; me - Moje; divyam - transcendentalne; evam - tako; yah - svako tko; vetti - poznaje; tattvatah - istinski; tyaktva - kad napusti;

212

deham - ovo tijelo; punah - ponovo; janma - roenje; na nikada; eti - ne dobija; mam - Mene; eti - dostie; sah - on; arjuna - o Arjuna. Prijevod Onaj tko poznaje transcendentalnu prirodu Moje pojave i Mojih aktivnosti po naputanju tijela se vie ne raa u ovom materijalnom svijetu, ve dostie Moje vjeno prebivalite, o Arjuna. 4.9 Tri tad viddhi pranipatena paripracnena sevaya upadeksyanti te jwanam jwaninas tattva-darcinah tat - to znanje o razliitim rtvovanjima; viddhi - pokuaj shvatiti; pranipatena - prilazei duhovnom uitelju; paripracnena - ponizno postavljajui pitanja; sevaya - sluei; upadeksyanti - oni e inicirati; te - tebe; jwanam - u znanje; jwaninah - samospoznati; tattva - istinu; darcinah - koji su vidjeli. Samo pokuaj saznati istinu prilazei duhovnom uitelju. Ponizno mu postavljaj pitanja i slui ga. Samospoznate due ti mogu prenijeti znanje, jer su vidjele istinu. 4.34

213

etiri bhoktaram yajwa-tapasam sarva-loka-mahecvaram suhrdam sarva-bhutanam jwatva mam cantim rcchati bhoktaram - uivalac; yajwa - rtvovanja; tapasam - i pokora i strogosti; sarva-loka - svih planeta i polubogova na njima; maha-icvaram - Svevinji Gospodin; su-hrdam - dobroinitelj; sarva - svih; bhutanam - ivih bia; jwatva - tako znajui; mam - Mene (Gospodina Krsnu); cantim - osloboenje od materijalnih patnji; rcchati stjee. Prijevod Osoba potpuno svjesna Mene, koja zna da sam krajnji uivalac svih rtvovanja i strogosti, vrhovni gospodar svih planeta i polubogova i dobroinitelj i dobronamjernik svih ivih bia, dostie mir oslobaajui se patnje prouzroene materijalnim bijedama. 5.29 Pet yoginam api sarvesam mad-gatenantar-atmana craddhavan bhajate yo mam sa me yuktatamo matah yoginam - od jogija; api - takoer; sarvesam - svih vrsta; mat-gatena - prebiva u Meni, uvijek mislei na Mene; antahatmana - u sebi; craddha-van - s punom vjerom; bhajate -

214

transcendentalno slui s ljubavlju; yah - onaj tko; mam Mene (Svevinjeg Gospodina); sah - njega; me - Ja; yuktatamah - najveim yogijem; matah smatram. Onaj tko s velikom vjerom uvijek prebiva u Meni, tko u sebi uvijek misli na Mene i transcendentalno Me slui s ljubavlju, je najprisnije sjedinjen sa Mnom u yogi i najvii je od svih yogija. To je Moje miljenje. 6.47 est daivi hy esa guna-mayi mama maya duratyaya mam eva ye prapadyante mayam etam taranti te daivi - transcendentalnu; hi - svakako; esa - ovu; guna-mayi koja se sastoji od tri gune materijalne prirode; mama - Moju; maya - energiju; duratyaya - vrlo teko nadii; mam - Meni; eva - svakako; ye - oni koji; prapadyante - predali; mayam etam - tu iluzornu energiju; taranti - nadilaze; te oni. Ovu Moju boansku energiju, koja se sastoji od tri gune materijalne prirode, teko je nadii. Ali oni koji su se predali Meni mogu je lako nadii. 7.14 Sedam aham sarvasya prabhavo mattah sarvam pravartate iti matva bhajante mam

215

budha bhava-samanvitah aham - Ja; sarvasya - svega; prabhavah - izvor stvaranja; mattah - iz Mene; sarvam - sve; pravartate - emanira; iti - to; matva - znajui; bhajante - postaju predani; mam - Meni; budhah - ueni; bhava-samanvitah - s velikom panjom. Ja sam izvor svih duhovnih i materijalnih svjetova. Sve emanira iz Mene. Mudre osobe koje to savreno dobro znaju slue Me s devocijom i oboavaju Me svim svojim srcem. 10.8 Osam tesam satata-yuktanam bhajatam priti-purvakam dadami buddhi-yogam tam yena mam upayanti te tesam - njima; satata-yuktanam - uvijek zaokupljenim; bhajatam - predanim sluenjem; priti-purvakam - u zanosu ljubavi; dadami - dajem; buddhi-yogam - pravu inteligenciju; tam - tu; yena - kojom; mam - Meni; upayanti - dolaze; te oni. Onima koji Me uvijek slue s ljubavlju dajem razumijevanje kojim mogu doi Meni. 10.10 Devet sarvasya caham hrdi sannivisto mattah smrtir jwanam apohanam ca

216

vedaic ca sarvair aham eva vedyo vedanta-krd veda-vid eva caham sarvasya - svih ivih bia; ca - i; aham - Ja; hrdi - u srcu; sannivistah - nalazim se; mattah - od Mene; smrtih - sjeanje; jwanam - znanje; apohanam - zaborav; ca - i; vedaih - kroz Vede; ca - takoer; sarvaih - sve; aham - Ja; eva - svakako; vedyah - mogu se upoznati; vedanta-krt - sastavlja Vedante; veda-vit - poznavalac Veda; eva - svakako; ca - i; aham Ja. Nalazim se u svaijem srcu i od Mene dolaze sjeanje, znanje i zaborav. Svrha svih Veda je upoznati Mene. Ja sam sastavlja Vedante i poznavalac Veda. 15.15 Deset man-mana bhava mad-bhakto mad-yaji mam namaskuru mam evaisyasi satyam te pratijane priyo 'si me mat-manah - mislei na Mene; bhava - samo postani; matbhaktah - Moj bhakta; mat-yaji - Moj oboavalac; mam Meni; namaskuru - odaj svoje potovanje; mam - Meni; eva svakako; esyasi - doi e; satyam - istinski; te - tebi; pratijane - obeavam; priyah - drag; asi - ti si; me Meni. Uvijek misli na Mene, postani Moj bhakta, oboavaj Me i odaj Mi potovanje. Tako e neizostavno doi Meni. To ti obeavam, jer si Moj veoma dragi prijatelj. 18.65

217

Jedanaest sarva-dharman parityajya mam ekam caranam vraja aham tvam sarva-papebhyo moksayisyami ma cucah sarva-dharman - sve vrste religije; parityajya - ostavi; mam Meni; ekam - samo; caranam - da se preda; vraja - doi; aham - Ja; tvam - tebe; sarva - svih; papebhyah - grjenih posljedica; moksayisyami - oslobodit u; ma - ne; cucah brini. Ostavi sve vrste religije i samo se predaj Meni. Oslobodit u te svih grjenih posljedica. Ne boj se.

218

Vaisnavski rjenik A acarya - duhovni uitelj ili visoko napredni bhakta koji pouava osobnim primjerom. atma - doslovno jastvo, moe se odnositi na tijelo, um ili duu. arati - ceremonija oboavanja za zadovoljstvo Boanstava. acrama - faza duhovnog ivota osobe; mjesto ili prebivalite za osobe koje strogo provode duhovni ivot. asura - suprotnost boanske osobe; grjeni materijalist; strogost dobrovoljno prihvaanje tekoa, neudobnosti ili napora zbog zadovoljstva Gospodina ili Njegovog predstavnika, duhovnog uitelja. avatara - onaj koji silazi, inkarnacija Gospodina. B Bhagavad-gita - pjesma Boga (Bhagavana). bhajana - pjesma koja slavi Krsnu ili Njegove bhakte, obino se pjeva sjedei. bhakta - osoba predana Bogu; muki lan ISKCON-a koji jo nije iniciran od duhovnog uitelja (ena je bhaktina). Bhaktivedanta - doslovno devocija prema Krsni (bhakti) je kraj (anta) Veda. bhoga - hrana koja nije ponuena Krsni (nije za jelo). brahma muhurta - povoljnih sat i pol prije zore, koji su posebno povoljni za duhovnu praksu. brahmacari - muki student u celibatu ili monah koji nosi odjeu boje afrana. brahmacarini - enska studentica u celibatu ili redovnica. brahman - neosobni vid Gospodina. brahmana- uitelj, lan najvie od etiri varne. burfi - slatko jelo koje se radi od zgusnutog mlijeka.

219

C cadar - al; harinamski cadar je oslikan imenom (nama) Gospodina (Hari) i sveti je predmet. capati - ravna, kuhana pogaa. caranamrta - nektar sa lotosovih stopala Gospodina koji lijei sve materijalne uznemirenosti. D dahl - suena zrna, slina lei, koja se koriste u juhama i drugim preparacijama. danda - tap koji nosi sannyasi. dandavata - pognuto ravno leanje poput tapa (dande). darcana - doslovno vienje, biti u ili dobiti blagoslov prisutnosti Boanstva, duhovnog uitelja ili neke zanosne osobe. deva - polubog ili boanska osoba. dhoti - donja odjea mukih bhakta. E ekadasi - poseban dan posta u sjeanju na Gospodina Krsnu. G gayatri mantra - posebna mantra koju izgovaraju bhakte koji su dobili brahmansku inicijaciju (bhaktu ne bi trebalo prekidati dok izgovara tu mantru). ghee - proieni maslac koji se koristi za kuhanje i rasvjetu. gulab jamin - okrugli, preni slatkii koji se rade od mlijeka u prahu namoenom u gusti sirup, a bili su jako popularni u ranim danima pokreta kada su zvani ISKCON-ovi meci. grhastha - oenjeni bhakta (mukarci nose bijelo). guru - duhovni uitelj. gurukula - doslovno mjesto gurua, kola svjesnosti Krsne.

220

H halava - slatka preparacija od brana kuhanog na maslacu. harinama sagkirtana - kongregacijsko pjevanje Svetog Imena na javnom mjestu za svaije dobro. I inicijacija - formalni obred prihvaanja duhovnog uitelja. istaghosti - rasprava meu bhaktama u kojoj jedan drugom pomau u duhovnom napredovanju. J japa - pjevanje Svetih Imena na zrnima. jaya - doslovno pobjeda, Sva slava! Jwana - znanje ili intelektualno razumijevanje istine. K kacori - duboko preno pecivo punjeno zainjenim povrem ili preparacijama od dahla (omiljena delikatesa Crila Prabhupada). kala - vjeno vrijeme. karatale - male cimbale koje se koriste u kirtanima. kali-yuga - sadanje doba svae. karma - materijalno djelo i njegov rezultat. karmi - osoba ukljuena u plodonosno djelovanje. keer - slatko zgusnuto mlijeko. kirtana - pjevanje svetih imena i plesanje. kurta - koulja koju nose muki bhakte. L laddu - slatki koji se radi od prenog brana od slanutka, maslaca i mlijeka u prahu. Laksmi - boica sree; novac kada se koristi za Krsnu.

221