Kolegij: Uvod u antičku arheologiju Predavanje: Antičke civilizacije – Antička Grčka – urbanizam i graditeljstvo – osnovni pojmovi

-Sinoikizam – proces spajanja nekoliko naselja u jednu cjelinu, zajednicu (živjeti pravno, fizički i duhovno u zajednici) – proces nastanka mnogih grčkih polisa tijekom arhajskog doba. - rezultati tog procesa: nastanak zajedničkih javnih prostora (agora), zajedničkih svetih mjesta (temenos) i religijskih središta (obična na starim akropolama – akro polis = gornji grad). - Dvije vrste gradova prema organizaciji prostora : - nepravilni; - pravilni.

- Nepravilni gradovi imaju puno dublju povijest i vuku tradiciju od mikenske civilizacije, obično gradinskog karaktera (pyrgoi) prilagođeni konfiguraciji terena.
Lato na o. Kreti (9. st. pr. Kr.)

Zagora na o. Androsu (9./8. st.pr. Kr.)

. Nepravilni gradovi: .1. Solon i dr. st.primjer: Atena Atena.) postupno donose pravila o životnom prostoru unutar gradova. Kr. Grad je opasan bedemima koji prate konfiguraciju terena. . 5. zamršenog tlocrta s uskim i krivudavim uličicama.zakonici (Drakon.obično starijeg datuma nastali sinoikizmom: . pr. .prostorne karakteristike: nepravilan i gusto izgrađen. stambeni blokovi su mali i nepravilni. Izgradnja je obično prizemna.

628. . tako da posjed koji pripada jednom domadinstvu varira od od 15 do 23 m u dubinu i 10 – 15 m u širinu. ekonomsku i političku jednakost kolonista). vezani uz proces kolonizacije (proces koji podrazumijeva brzo djelovanje na zaposjednutom prostoru.2.čestice različitih dimenzija: širine oko 30-45 m i dužine 90-300 m. .podjela svake od njih u dubinu na dva dijela i u širinu na nekoliko njih. Selinunt. g. ali i socijalnu. . razrušen pa obnovljen 409. te niza onih sekundarnih. Pravilni gradovi: novonastali.posebna se pažnja vodila oko usmjerenja komunikacija obzirom na strane svijeta i konfiguraciju terena.) Chora Metaponta.. Sicilija (o. st. pr. . 7. -Ortogonalna raspodjela prostora – mreža pravokutnih čestica (striga) dobivena povlačenjem jedne okomite i nekoliko vodoravnih glavnih osi (na sjecištu agora). Kr.

Posidonia (Paestum). Issa (o. 6. Kr. Kr. o. st. o. o. 6. g. Vis). 4. Hvar. 4. Sicilija. st. Kampanija. pr. Pharos (Stari grad. st. 580. pr. st. Akragas (Agrigent). . Neapolis (Napulj).

Olint.Mala Azija – prostor koji u ovo vrijeme doživljava najvedi razvoj gradogradnje (neutheros tropos) – Milet. a od svih ostalih gradova samo Pirej (Hipodam) i Olbija dobivaju vizure pravilno organiziranih gradova. st. Knid. sred. 5. Azija. i 430.urbanizam ulazi u filozofske rasprave (Anaksagora. nakon obnove 479. . st. Herakleja i dr. Halkidika. Hipodam i dr.. g.Urbanizam u klasično doba – brojne obnove i planiranje novih gradova kao rezultat grčkoperzijskog rata. Aristotel. Knid. Ksenofont. Milet.velika briga o organizaciji prostora i težnja ka pravilnosti izgradnje – ovoj brizi na matičnom grčkom prostoru uglavnom podliježe samo prostor Agore (Atena). Priena. . Hipokrat. . . . M. sagrađen između 440. Olint.). Priena. 4.

st. g. (arhitekti Deinokrates i Kleomenes) Dura Europos.g. gimnaziji. Antiohija. oko 300. palestre. bitka kod Heroneje – Filip II Makedonski poražava panhelensku koaliciju) . poč. Efez.). oko 300.Urbanizam u helenističko doba . Damask. Aleksandrija. te posebno obradanje pažnje na javne sadržaje (teatri. biblioteke i dr.karakteristika helenističkog urbanizma: razvoj prethodnih i nastanak novih kozmopolitskih gradova iznimno velikih dimenzija i značenja – Aleksandrija. Seleukija. st. 3.nestanak polisa kao državne jedinice (338. . Sirija. Pergam. Laodicea. Sirija.pod vodstvom Aleksandra Makedonskog osnovano preko 70 novih gradova.prodor tercijarnih djelatnosti u gradove. Solun i dr.) Damask. odeoni. . 3. . 332. Therma (Solun). g.

. Peloponez). . a helenizam donosi novine u vidu raskošnosti.Privatna arhitektura: -Uglavnom joj se nije davalo puno važnosti zbog stila života.kude s trijemom (Halkidika). .stambene četvrti – oblikovane ovisno o tipu grada (nepravilne i pravilne) .kuda s dvorištem i megaronom (Jonija).Vrste kuda: .arhajska i klasična epoha bilježe skromna zdanja.kude s peristilom (Atika. . .

AGORA: .Javna arhitektura: . Priena. . st. 4. pr.glavni gradski trg namijenjen ne samo trgovačko-obrtničkim poslovima ved i društvenim i političkim aktivnostima. Kr. U početku neoblikovan slobodni prostor na kojem vremenom nastaju zgrade različitog karaktera.

u arhajsko doba za to su služila uzdužne prostorije tipa megaron s nizom potpornja po sredini. Krajem 5.) . Kr. formira se ujednačen tip sastavljen od velike kvadratične dvorane s polukružno ili trostrano postavljenim stepenastim sjedalima kao u kazalištu. st. st. Priena (4. pr.buleuterij (bouleuterion – vijednica – sjedište gradskog vijeda) . Kasnije ih zamjenjuju pravokutno izdužene ili kvadratne dvorane sa stupovima te stepenasto položenim sjedalima na stranama.

st. . npr. prodavaonicama. na zapadnoj Stoa Zeusa Eleutheriosa i Basileusa. Stoa (otvoreni trijem s funkcijom javnog sastajališta.Pritanej (kuda u kojoj stoluju pritani). na južnoj Južna stoa. izložbenim prostorima. Pergam 3. st. Južna stoa 2 i Srednja stoa) i dr. pr. različita oblika.) – različitih veličina i etaža. u 2. Kr. u Ateni u obliku tolosa. u Ateni se na Agori nalazi čitav niz stoa: Stoa Poikile i stoa Hermesa na sjevernoj strani agore. obično u klasično doba postavljene duž trgova kao samostalne građevine srednjih veličina. sjedišta ustanova i dr. Strategij (kuda za vojskovođu) – nema uobičajenu tipologiju. a u helenizmu postaju višebrodne i dvoetažne npr. se gradi velika Atalova stoa.

. uvodi glumca kao opoziciju koru.kazališna zgrada (scena): raščlanjeno stupovima. deus ex machina . podijeljeno na klinaste odjeljke (parpides) . sve do trenutka kada kor uopde u komedijama prestaje postojati.deus apo mechanes.dramska prikazivanja razvijena iz bogoslužja. Sastavnice grčkog teatra: . .kor tragikoi (12-15) ili komikoi (24). g. te tako uloga kora sve više opada.u Ateni su se igre odvijale dva puta godišnje (V. Dionizije i Leneje). .Okrugla orkestra s pomičnim žrtvenikom – mjesto odigravanja.Tespis 534. pročelje . . odnosno svečanosti kojima se slavio Dioniz. . a Sofoklo tredeg. Eshil uvodi u priču i drugog glumca.parodoi – prolazi između orkestre i kazališne zgrade.polukružno gledalište (theatron) koje koristi nagib brda.Ostale javne građevine: -Teatri: .

Epidaurum Delfi .

Arhitektonski je riječ o objektima obično kvadratnog tlocrta sa središnjim otvorenim dvorištem (palestra). Delosa.Olimpijske igre: 776.. Kr. skakanje. Epidaura.Najpoznatije igre: . pitijske. . jednostruko (stadij tamo i natrag) i dvostruko (2 x stadij tamo i natrag). Hipodromi: .služili za održavanje sportskih natjecanja. javna ustanova namijenjena odgoju muške mladeži – efeba. te trjemovima i prostorijama s okolnih strana.sklop zgrada. .Gimnaziji: . 4) u hipodromu utrka četveroprega. Pergama i dr. pentatlon: trčanje. bacanje koplja i hrvanje. 5) dijeljenje nagrada . g. pr. 3) trčanje. ali opdenito i za opdu kulturu tijela.dugo trčanje (24 x stadij – 192 m).maslinovi vijenci. Stadioni: . . hrvanje i šakanje odraslih . Elida kod Zeusovog svetišta. te na kraju dana posebna disciplina trčanje u oružju. istmijske i nemejske. .Oba terena su nastajala na pogodnim udolinskim prostorima.olimpijske. .služili za održavanje natjecanja u kolima.trajale su 5 dana: 1) zakletva. 2) trčanje. hrvanje i šakanje dječaka. svake 4 godine. Najpoznatiji primjeri su: onaj iz Olimpije. bacanje diska.

Stadion u Delfima (Pitijske igre) . Istmijske igre – svake trede godine kod Korinta u slavu Posejdona. a vremenom se raširila i na sportska natjecanja. Nagrada je prvo bila u novcima. nagrada vijenac od bora ili celera. a kasnije palmina i lovorov vijenac. Nemejske igre – svake trede godine u dolini nemejskog Zeusa. U početku su bile samo muzičke.Pitijske igre: svake četvrte godine u ravnini kod Krise u podnožju Parnasa u slavu Apolona. Sportske naravi.

podgradnja (stereobat). dakle s ophodnim trijemom (peristaza). u vertikalnom . .stupovlje. .Hramska arhitektura: .krov.na kopnu i zapadnom dijelu Velike Grčke Podjela smislu: . .trabeacija (epistil).Arhitektonski redovi: osnovni oblik čini hram sa svih strana okružen nizom stupova (peripter). .Dorski red: .

. konstrukcijski i optički prijelaz u stup). prema vrhu se sužava s laganim uzdužnim zadebljanjem – tzv. Na vrhu se nalaze kružni urezi (hipotrahelij).Trup (sastavljen od nekoliko blokova. ehin (jastuk. .Krepidoma (tri stepenice) koje izdižu peristazu iznad tla . Stupovlje: -Bez baze (stoje direktno na stilobatu).Kapitel (služi odvođenju horizontalnog opteredenja arhitrava na stup. te anula koje čine oštrobridni prstenovi na spoju as stupom. raščlanjen s 16-20 plitkih konkavnih kanelura oštrih bridova. . enthazis. .eutinterija (gornji sloj klesanaca temelja).Podgradnja (stereobat): .Stilobat (gornja ravna ploča). Sastavljen od abaka (kvadratične pokrovne ploče koja služi za nasjedanje arhitrava).

Geizon . .friz metopa i triglifa (triglife se postavljene u središtu interkolumnija i u osi stupa.Timpan (trokutni prostor kojeg na zabatu tvore horizontalni vijenac i kosi geizon.arhitrav (glavna nosiva greda). . trake (regule). . a između toga metope. . s tim da je širina u odnosu 2:1). .Krov na dvije vode.služi za nošenje i raspodjelu krovnog tereta. .Sima (oluk). okapnice (mutule) i visede pločice (gute) (prežitci drvene gradnje). . Krov: .završni vijenac iznad friza.Trabeacija (epistil): .letvice (tenije).

maloazijsko-jonski krug i Atika Podgradnja (stereobat): .sastavljen od tri dijela: -baza: povezuje stup sa stilobatom. tor (kanelirano zadebljanje) i trohil (konkavni pojas pod torom). . spira (lagano konkavan kameni valjak s brojnim kanelirama).Jonski red: . plošni jastuk koji se na obje strane svija u volute. raščlanjen s 48 kanelura oštrih bridova ili kasnije 24 kanelure povezanu uskim cjevčicama. Stup: .trup: visok i vitak s laganim suženjem i entazisom. abak ukrašen jonskom ili lezboskom kimom. . Elementi: plinta (glatki kameni valjak).eutinterija (gornji sloj klesanaca temelja).Stilobat (gornja ravna ploča).Krepidoma (2-4 stepenice) koje izdižu peristazu iznad tla . . Ovisno o kombinacijama ovih elemenata postoje maloazijski i atičko-jonski tip baze.kapitel: ehin (valoviti lisnati ukras – kima). -(volute svoju preteču imaju u eolskim kapitelima te utjecajima s Istoka) .

) Korintski red: nastaje u 5. zatim jonske volute i dorski abak.Jonski red: Trabeacija (epistil): .sima ukrašena viticima i lavljim glavama ili pak kombinacijom antefiksa i palmete. . .Jonska kima. Krov: . palemte. I određuju ga motivi akantova lišda.redom akantovih listova. st.Često nedostaje trokutni zabat te građevina tada sa svih strana završava istaknutim završnim vijencem.Dentikuli (gusti niz grednih glava.Bogata dekoracija svih elemenata jonskog reda (različitih kima (jonska i lezboska). . . -maloazijska inačica . . zupčasti ukras). meandri.geizon. . astragala.Prva pojava u kombinaciji s drugim redovima (dorski hram u Basama i Tegeji) . vitice i dr. otočko-atička inačica – kontinuirani reljefni friz.Arhitrav (horizontalno raščlanjen na tri trake (fascije). spirale.

aditon) te ophodni trijem – peristaza. 7. Kr. pr.Megaron B u Termu – trodjelna podjela prostora (pronaos. pr.Primjeri: brojne riznice u Delfima i Olimpiji . cela.Tipologija grčkih hramova: -Najraniji hramovi imaju oblike klasičnih kuda. Kr. (megaronski tip građevine). . . Argu. . st. .Apolonov hram u Dreru na Kreti. a tek se vremenom izdvaja poseban hramski oblik građevine.izdužena cela (naos).). st. produženi zidovi cele s dva stupa između. Neandriji i dr. . predvorje (pronaos).ista situacija i sa stražnje strane (dvostruke ante). slični primerci u Perahori. 8.Templum in antis: .

Demetrin hram u Miletu i dr.). Hram Apolona Patroos na atenskoj agori Hram Atene Nike na atenskoj Akropoli . Apolonov hram III na Delosu i dr.Prostilni hram: hram Apolona Patroos na atenskoj Agori. . hram Atene-Nike na atenskoj Akropoli.ista situacija sa stražnje strane – amphiprostyle .Amfiprostilni hram: Hram u Ilissosu u Ateni. predvorje (pronaos) na kraju ograničeno nizom stupova (tetrastil. heksastil.Primjeri: .Prostilni hram: -Izdužena cela (naos). . oktastil i dr..

6. cela (naos).) – Iktin Hram Atene Aleje u Tegeji (oko 350.) Herin hram u Olimpiji (oko 600.) – Skopa Herin hram u Pestumu Hram C u Selinuntu Hram G u Selinuntu . začelna prostorija (opistodomos ili aditon).) Apolonov hram u Korintu (sred.) Hefestov hram u Ateni (oko 440.) Kalikrat Apolonov hram u Basama (oko 420.Peripterni hramovi: .Osnovna karakteristika: ophodni trijem uokolo čitavog hrama (peristaza). st. trodjelna podjela – predvorje (pronaos). Apolonov hram u Thermu (oko 625.

. -470 – 456.kip sjededeg Zeusa Olimpijskog (rad Fidije od 433. . vis.Zeusov hram u Olimpiji: . 13 m..-425.6 x 13 stupova (heksastilni peripter). .3 m visok stereobat. . . g.Arhitekt Libon iz Elide.) – hrizolefantijska tehnika.dvokatni stupovi u unutrašnjosti cele.

friz (panatenejske procesija). istočni zabat (rođenje Atene).. .dvokatni stupovi u unutrašnjosti.Fidijin kip Atene Parthenos u hrizolefantijskoj tehnici.Hram Atene Parthenos na atenskoj akropoli -Arhitekti Kalikrat i Iktin. -Skulpturalna dekoracija Fidija. . – 432. . .oktastilni amfiprostilni peripter (8 x 17). Kentauromahija.gradnja 447. zapadni zabat (borba Atene i Posejdona za prevlast nad Atenom).dekoracija: 92 metope (Gigantomahija. . Amazonomahija. . Trojanski rat).

7. st.Jonska hramska arhitektura: . Rek i Teodor grade prvi veliki dipter).) – hipetralni hram (cela/sekos je pod otvorenim nebom i u njoj se nalazi naiskos. 6. . duboki pročelni trijemovi. Haraion III – arh.Ističe se monumentalnošdu (hekatomped – duljina hrama 100 stopa=32. poklapanje svih konstrukcijskih osi i dr. st.hramovi s dva reda stupova u peristazi. . st. Artemizion u Efezu (kao dipter sadrži i mali hram – naiskos .sekos. Primjeri: Herini hramovi na Samosu (8.u sniženoj celi/dvorištu .86 m)) Dipteri: .. st. Apolonov hram u Didimi (5.

zatvoreni zidni cilindri sa stupovima u unutrašnjosti ili bez njih (u Ateni). Epidaur) . .Nekoliko inačica: .s ophodnim trijemom bez cele (monopter) (Samotraka). .kružna cela sa stupovima u unutrašnjosti i peristazom izvana (Delfi. . Olimpija.Tholos: -Izvorište su prapovijesne grobnice.

OBAVEZNO NAUČITI .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful