KRIMINALNA POVIJEST

K O R U M P I R A N O S T I KRIMINALNI POSTUPCI PAPINSTVA KROZ S T O L J E -

PAPINSTVA
Tony Bushby © studeni 2006. kontakt preko: c/- NEXUS Magazine Faks: +61 (0) 7 5493 1900

ĆA N E M A J U P R E M C A : PRAVA P O V I J E S T PAPINSTVA P U N A JE SKANDALA, OKRUTNOSTI, RAZVRATA, VLADAVINE TERORA, RATOVANJA I M O R A L N E IZOPAČENOSTI.

PO Box 30 Mapleton, Qld 4560, Australija

Većina katolika proživi svoj život, ne čuvši niti jednu prijekornu riječ o bilo kojem papi ili pripadniku svećenstva. Ipak, zapisana povijest života svećeničke hijerarhije nimalo ne nalikuje današnjoj slici o njima, a prave priče o papama spadaju medu najiskrivljenije u povijesti religije. Katolički povjesničar i njujorški nadbiskup, kardinal John Farley (umro 1916.), suptilno je priznao da bi «stare legende 0 njihovim raskalašenim životima mogle biti djelomično istinite..., da nisu strogo ustrajali na seksualnoj kreposti i da si je papinski dvor općenito dopuštao nepravdu, ali je vjerojatno da je moralno poboljšanje bilo na prvom mjestu u njihovim mislima« (Catholic Encyclopedia, ur. Pecci, 1897., iii, str. 207). Pravi karakter papa u pravilu je bio tako lažno prikazivan da mnogi ljudi ne znaju da su mnogi pape bili ne samo dekadentni nego i najzvjerskiji i najpodmukliji vojni stratezi svih vremena. Kardinal Farley dodao je sljedeći komentar: «Pape su bili privremeni vladari civilnog teritorija i prirodno je da su imali mogućnost prisilno ponovno osnivati ili širiti Crkvene države do potvrde o sklapanju mira... njihovi pokušaji da u prvom redu očiste Rimsko vojvodstvo uzrokovali su im velike jade i potrebu da pribjegnu nasilju, ali uvijek na strani milosti... životi su izgubljeni u službi istine, ali pravnu osnovu Kršćanskoj crkvi da posjeduje i predaje teritorije radi ubiranja poreza dao je [papama] car Konstantin 312.» (Catholic Encyclopedia, ur. Pecci, ii, str. 157-169) Komentari kardinala zahtijevaju našu pažnju, jer u njima leži malo poznata

koja nema presedana ili paralele u povijesti svjetskih religija. U predgovoru za službenu papinsku biografiju, koju je radi objavljivanja naručila Sveta Stolica, pod naslovom Pape: Sažeta biografska povijest, kršćanskog se čitatelja taktično priprema za neke predstojeće neugodne činjenice o papama ovim apologetskim priznanjem: „Neki katolici možda će se sresti s iznenađenjima čitajući životopise papa iz ove knjige. Našu predodžbu o ulozi koju su pape imali u Crkvi možda će trebati pomalo prilagoditi." (The Popes: A Concise Biographical History, ur. Eric John, Burns & Oates, izdavači Svete Stolice, London, 1964., str. 19, objavljeno uz odobrenje Georgiusa L. Cravena) Ovaj komentar poziva čitatelja na oprez pri proučavanju papinske povijesti, ali u ovoj biografskoj povijesti Sveta Stolica nije smatrala mudrim objaviti pune detalje o pravoj prirodi papinskoga dvora. Njegova prava povijest izmiješana je sa »stoljećima trgovanja svećeničkim položajima, obmana, skandala, nemoralnosti, agresije, prijevara, ubojstava i okrutnosti, a pravu narav papa Crkva danas svjesno lažno prikazuje» (A History of the Popes, dr. Joseph McCabe [1867.-1955.], C. A. Watts & Co., London, 1939.). Crkva je stoljećima čuvala opširne zapise o životima papa, koji su se do 11. stoljeća nazivali «ekumenskim patrijarsima«, a zabilježeni su zapanjujući ekscesi. Službeni crkveni spisi pružaju izvanredna priznanja iskvarenosti čitavog katoličkog svećenstva, a implikacije koje okružuju to znanje počinju poprimati nove velike

imamo nekoliko papinskih dnevnika, pisama i izvještaja koje su strani veleposlanici pri Svetoj Stolici slali svojim vladama, samostanske dokumente, rimske senatske zapise, kao i pristup službenim i drevnim registrima londonskih crkvenih sudova. U ovom je istraživanju također od velike pomoći bila dostupnost izvorne verzije Diderotove Encyclopédie, knjige čije je uništenje papa Klement XIII. (1758.-69.) naredio odmah po njezinom objavljivanju 1759. Ti dokumenti bez iznimke izvještavaju o stoljećima izvanredne degradacije u papinskoj hijerarhiji i, kad se uzmu u obzir okolnosti njihovog nastanka, njihov se sadržaj može opisati samo kao šokantan. Hinjena svetost i pobožnost papa, kako ih se danas javno predstavlja, nije zastupljena u povijesnim zapisima, što pruža dokaz nepoštenja u načinu na koji Crkva prikazuje samu sebe. Pobožan katolički povjesničar i autor, biskup Frotheringham, iznio je ovaj sažetak kršćanskih vođa sve do svog vremena: «Mnogi od papa bili su ljudi najrazuzdanijih života. Neki su bili čarobnjaci (okultisti); drugi su bili poznati po buntovnosti, ratovanju, pokoljima, rasipnosti i trgovanju oprostima grijeha. Treći čak nisu bili ni sljedbenici Krista, već najiskvareniji zločinci i neprijatelji svake pobožnosti. Neki su bili djeca svoga oca, Sotone, većina je bila krvavih ruku; neki čak nisu bili ni svećenici. Drugi su bili heretici. Ako je papa heretik, on ipso facto nije papa.« (The Cradle of Christ, biskup Frotheringham, 1877; također pogledati Catholic Encyclopedia, xii, str. 700-703, passim, objavljeno uz odobrenje nadbiskupa Farleya) A heretici su zaista i bili, te su, kao što ćemo vidjeti, mnogi pape javno priznavali da ne vjeruju u evanđelje. Te su činjenice dobro poznate katoličkim povjesničarima koji svojim čitateljima nepošteno govore da su pape bili neporočni i sposobni ljudi »uzvišenih vjerskih umova« (The Papacy, George Weidenfeld & Nicolson Ltd, London, 1964.). Prava je istina da su bili usmjereni samo na vlastite interese, a ne

Hinjena svetost i pobožnost papa, kako ih se danas javno predstavlja, nije zastupljena u povijesnim zapisima, što pruža dokaz nepoštenja u načinu na koji Crkva prikazuje samu sebe
priča o vođama kršćanske religije koja otkriva da je današnja slika o papama kao neiskvarljivim moralnim autoritetima neistinita. Skrivena povijest o doktrinarnim osnovama koje su papama omogućile da se upuštaju u sukobe i raskalašenost, te do koje je mjere dekadencija među svećenstvom «djelomično istinita», predstavljaju izvanrednu priču, razmjere kada ih razmatramo u svjetlu središnje crkvene tvrdnje o nepobitnoj pobožnosti crkvene hijerarhije. Urednički odbori Katoličke enciklopedije tvrde da su njihove knjige «eksponenti katoličke istine« (predgovor), a ono što ću iznijeti u ovom pregledu prikupljeno je prvenstveno iz tih zapisa i bez predrasuda. U istom duhu, također na raspolaganju

Božje, i da su njegovali sustav papinske pokvarenosti mnogo marljivije nego što se katolički pisci crkvene povijesti usuđuju otvoreno otkriti. Laici su bili ogorčeni na njih, a kad su bolji ekonomski uvjeti probudili umove nastajuće europske srednje klase, došlo je do raširene pobune protiv njih. Kršćanski zapisi pokazuju da su pape očigledno bili jako daleko od mo-

stojeći kraj raspadajućeg tijela bivšeg pape. str. mjesto egzotičnih poroka i kriminala». prikazana mentalna ograničenja starih papa. kardije da se raspadajuće tijelo pape Formozija izvadi iz groba nakon osam mjeseci. Antwerp. [VI] postavljen je na papinsko prijestolje. opisali Asinarijsku postaju (koja je kasnije preimenovana u Lateransku palaču) kao «kuću gnjeva. otela papinsku vlast i okončala je 631 godinu kasnije. ili 14. Zbog takvih i sličnih scena. a šest sljedećih papa (do 904. svrgnuo je Sergij III.-911. strgnuli s njega ruho. Theodora i njezina kći Marozia. Farley. 1527. Stjepan ne samo što je oskvrnuo sjećanje na Formozija nego je i ponižavajuće postupao s njegovim tijelom. a kamoli u 10. što je «zapravo ustupilo mjesto još skandaloznijoj vladavini kurvara» (Annates Ecclesiastici. Papa Stjepan zadavljen je u zatvoru u ljeto 897. morbidna u svom realizmu. koji danas licemjerno zovemo «Sinod mrtvaca«.). možemo pročitati: «Po smrti pape Formozija (896. stoljeća. ili osmom. a «dvije pohotne imperijalne žene». U ovom kratkom pregledu samo nekolicine papa iz tih stoljeća... ibid. 768). stoljeću. Ðakon je. objavljeni oko 905. U svom slijepom bijesu. naredio štao na truplo. kakvoga nije bilo nikada prije ni kasnije. odgovarao u njegovo ime. ur. Papa Stjepan VII. «U tom odvratnom poslu. (VI). folio iii. Kad na umu imamo model papinstva s kraja 20. odsjekli tri prsta s njegove desne ruke i njegove ostatke bacili u rijeku Tiber. od kojih mnogi nisu bili u stanju napisati ni vlastito ime« (Ljetopisi Hincmara. Budući da su počeci papinske linije opskurni.). Papa je koračao naprijed-natrag i vrinal Caesar Baronius (1538.). 147) Takva razdoblja «najdubljeg poniženja« za papinstvo javljala su se prilično često. odjeveni u grimiz i sa zlatnim regalijama.). (904. nadbiskupa grada Reimsa. stajali su papa. posljednjeg od njih. Ugledni vatikanski povjesničar. uključujući njegova zaređenja. (1523.« (The Popes: A Concise Biographical History.derne slike o njihovom karakteru i pokušavajući ih portretirati s čistom prošlošću Crkva je razvila doktrinarnu fasadu koja ih besramno i lažno prikazuje kao pobožne. 1597... nikada nije u potpunosti povratilo vjerski duh« (Catholic Encyclopedia. kada je «grupa plemića sa svinjskim i brutalnim strastima. i kao takvi kažnjivi smrću« (Catholic Encyclopedia.. zaveže uspravno u stolici i podvrgne suđenju zbog kršenja kanona. do 950. Crkva je naredila svom «svjetovnom ogranku« da čovječanstvu nametne njezine dogme «masovnim ubojstvima« (The Extermination of the Cathars. stoljeću kada su javnosti razotkriveni razmjeri svećeničke pedofilije (isprika pape Ivana Pavla II. koji se danas zove Monte Cassino. čija Antapodosis obrađuje papinsku povijest od 886.) Rim osvojila vojska cara Karla V. Kristofora. rimsko plemstvo i Lamberto Toskanski. Svi rimski biskupi bili su oženjeni.. 1826. Stjepan VII.) svoje je ustoličenje moglo zahvaliti sukobima između suparničkih političkih frakcija. koja je stoljećima skandalizirala Europu i koja je očigledno neprofinjena i primitivna. mrtvog su papu uredno osudili. 160) Ovdje su. Pred njegovim trulećim tijelom. ii. kosturnicu. i.. njega se [papu Stjepana VII.). on je također poništio njegova djela. Simonde de Sismondi. naš ćemo pregled započeti s godinom 896. njegovi biskupi. Jedino što je biskup Liutprand detaljno razotkrio o Theodori jest da je uvjerila zgodnog mladog svećenika da uzvrati strast koju je osjećala prema njemu i postavila . održavali bogate gozbe s plesačicama po završetku lova i odlazili s tim bestidnim kurvama u krevete sa svilenom posteljinom i zlatom izvezenim prekrivačima. ibid. oko 922.« Njihove ljubavnice bile su vodeće plemkinje grada. možda uz malo zavisti: «Lovili su na konjima sa zlatnim ormama. (VI)] ne može opravdati za ono što je uslijedilo. a njihove supruge izrađivale su svilene haljine od svetih ruha. 507).) i «čini se da svećenstvo. teško je zamisliti kakvo je ono bilo u 16. ostavio je izvanrednu sliku poročnosti papa i njihovih biskupskih kolega. možemo razumjeti zašto su redovnici iz samostana Eulogomenopolis.. U tom sablasnom incidentu. «vladale su papinstvom desetog stoljeća» ( Antapodosis. B E Z B O Ž N A VLADAVINA KURVI Kremonski biskup Liutprand.-972. a bilo ih je i u 21. xiv. str. «Suđenje» je bilo groteskna i opscena farsa. str. vršeći u svakom okrugu funkcije lokalnih državnih dužnosnika.-1534. ožujak 2002. Bonifacija VI. a krajem srpnja ili početkom kolovoza papa Stjepan bačen je u zatvor i kasnije zadavljen. Proglasivši mrtvoga papu svrgnutim. proglašavajući ga krivim. Pape su gazili kroz rijeke krvi kako bi postigli svoje zemaljske ciljeve i mnogi su osobno predvodili svoje biskupske milicije na bojnom polju. to je razdoblje zvao «vladavina kurvi«. «podagričan i proždrljiv stari svećenik« (kremonski biskup Liutpand.). Njegova mračna i jeziva uloga izazvala je žestoku reakciju u Rimu. ur. Nakon samo petnaest dana vladavine Formozijevog nasljednika. zahvaljujući smicalicama pape Klementa VII. Oni koje danas zovemo tumačima «kršćanske kreposti» bili su brutalni ubojice.).).. kada je. p. Farley. Apologetski pisci kršćanske povijesti uzalud nastoje velom sofizma prekriti prošlost papa. za papinstvo je započelo razdoblje najdubljeg poniženja.-1607.« (Catholic Encyclopedia. a «zločini protiv vjere bili su veleizdaja.

. Nije imao principa u svom diplomatskom.. Sergij je prethodno silom prisvojio papinstvo uz pomoć Marozijine majke Theodore. Odbijao je Theodora i mamio je privlačnu mladu kćer Hugha od Provanse u svoju papinsku spavaću sobu. str. Theodora je iznenada umrla. The Popes. zatim je odlučio povratiti i osigurati bogate privremene posjede papinstva. do 928. koji su u to vrijeme još bili polucivilizirani Azijati. P R O D A J A PAPINSTVA U S R E D NOVE D U B O K E ISKVARENOSTI Koliko se god to možda činilo nevjerojatnim. Bila je seksualno agresivna. Ivan je u Rim doveo svoga brata Petra. Odbačena Theodora potom se udala za Guida. Kršćanski povjesničari nehajno odbacuju pravu prirodu papa. (VII).. on je zadržao prijestolje 10 godina.» (The Popes: A Concise Biographical History. ibid. prema pobožnim kroničarima. velike mase dobrih ljudi osjećale su duboku ogorčenost zbog opscene farse u koju se pretvorila papinska religija i okrenule su se protiv nje s prezirom i bijesom. Osobno se borio na bojnom polju protiv Saracena i porazio ih. (Oktavijan. njegov je život iznenada i nasilno okončan kad ga je. v). papu Ivana i njihove trupe iz grada. ubio vrag dok je silovao neku ženu u jednoj kući u predgrađu. (928.). čime je na svoju zemlju navukao novu i strašnu nevolju. a onda je Marozia predala papinski položaj svom sinu Ivanu XI.. istjerali Petra. I Theodora i Sergij imali su vodeće uloge u ranijem skrnavljenju Formozijevog trupla. a ipak je bila na čelu Kršćanske crkve . Plemići su. glupa neznalica i posve beskrupulozna. (papa od 914. ali grupa Marozijinih ljudi presjekla im je put do Lateranske palače i ubila Petra pred papinim očima. umro 928. ali je 936.). rekao je redovnik-kroničar Benedikt iz Soracte. razbolio se i Marozia je na papinsko prijestolje privremeno postavila jednog starog redovnika. papa Ivan XI. Bila je to unutarnja bitka za moć.prema pobožnim kroničarima. ili bogaćenju svoje obitelji. političkom ili privatnom ponašanju. papa 955. Petra. Nazdravljao je Sotoni tijekom pijanki i postavio je svoju zloglasnu ljubavnicu/ prostitutku Marciju da upravlja njegovim bordelom u Lateranskoj palači (Antapodosis. uglavnom je ostao zapamćen kao vojni zapovjednik. Nije se znala potpisati.ga za nadbiskupa Ravenne. ali te pape Crkva danas priznaje kao »legitimne« nasljednike sv. A Concise Biographical History. ibid. bešćutna. Međutim. Njegov nezakoniti otac bio je papa Sergij III. a kršćanska doktrina još nije bila razvijena. govoreći kako ih nikada nisu smatrali »bezgrešnima« i ignorirajući činjenicu da su teško kršili sve standarde ljudske moralnosti. On je vladao dvije godine. Moderni branitelji kršćanstva kažu da su njezina imenovanja bila «skandalozna». ostavši u tom stanju skoro tisuću godina. a Sergij je kasnije bio optužen da je ubio svoja dva prethodnika. Papa Ivan XII. Papa i njegov brat povećali su svoju vojsku i vratili se u Rim. Prepuštao se nepotizmu. «Volio je oko sebe imati zbirku lakih žena«. tada je preuzeo njegov položaj i potrošio svoje preostalo bogatstvo unajmljujući vojnike radi uspostavljanja reda u Rimu. a na njegovom suđenju zbog ubojstva jednog suparnika njegovo je svećenstvo pod zakletvom izjavilo da je imao incestuozne odnose sa svojim sestrama i da je silovao svoje redovnice (Anali Beneventuma iz Monumenta Germaniae. umro. Svetog je Oca tako teško pretukao bijesni suprug te žene da je umro od ozljeda osam dana kasnije. na čelu s Maroziom. da dođu i bore se protiv njegovih neprijatelja. U stvari. pouzdan suvremeni pisac» (The Popes: A Concise Biographical History. uzdigao ga na plemićki rang i zasuo ga unosnim položajima koje su stariji pripadnici plemstva smatrali svojim privilegijem.) Uz svećeničku diktaturu. i oni su zajedno izveli državni udar protiv Ivana X. Da doslovno prevedemo riječi rimskoga naroda. premda sredovječan čovjek. Tako iz ovog sažetog opisa s čuđenjem doznajemo o danima kada su bludne žene vladale Svetom Stolicom. Kasnije u svom pontifikatu..-964. budućeg papu Ivana XI. Petra. Marozia je nekoliko desetljeća vladala kršćanstvom iz papinskog dvorca u blizini Bazilike sv. Ivan XI. ubio ga je vrag dok je silovao neku ženu u jednoj kući u predgrađu. Marozia i njezina frakcija nakon toga su za novog papu postavili Leona VI. Većina informacija koje imamo o Marozijinoj karijeri i rimskim skandalima u koje su ona i niz papa bili umiješani potječu iz neprijateljskih izvora i mogle bi biti pretjerane. u vremenima kada je prosječan vijek papa bio dvije godine. što je «potvrdio Flodoard. gdje je izgladnjen do smrti. ibid. Ivan XI. ibid. Ivana su zarobili. Postavljala je okrutne ratnike-biskupe kako bi ojačala svoje frakcije. međutim. On i njegove ljubavnice tako su se napili na jednom banketu da su slučajno zapalili zgradu. Kasnije je Theodora pozvala svog nadbiskupskog ljubavnika iz Ravenne i proglasila ga papom Ivanom X. (oko 910. pretpostavlja se od trovanja. U stvari. bio u tjelesnoj vezi s mladom Maroziom i s njom dobio sina. do 935. Grad je bio pun revolta prema Crkvi i šokantnom svećeničkom nemoralu koji je postojao širom Italije. ali je pritom razotkrila da on nije bio jedini papa koji je bio u seksualnoj vezi s Maroziom: «Rašireno je vjerovanje da je papa Sergij.). proglasili svrgnutim u svibnju 928. a Ivan X. baveći se svim kršćanskim pitanjima osim rutinskih poslova. str. Ivan X.. markiza od Toskane. Crkva se branila. papa od 931.-964. 162). ušao je u ogorčeni sukob s Maroziom i vodećim rimskim plemićima. a njegovo je ponašanje utrlo put dubljoj degradaciji papinstva. izabere . oko 937. Bilo bi teško zamisliti svećenika koji bi bio veća suprotnost svetosti: ipak. zvali su je "papinska kurva": bila je izravno odgovorna za izbor i imenovanje barem četvorice papa. On je kasnije odbio povući se s prijestolja i silom je odveden u zatvorsku ćeliju. papinstvo je nakon toga potonulo do još većih dubina iskvarenosti.). 166-7) bio je još jedan u nizu bezbožnih papa koji je svoju sramotnu karijeru otvorio prizivajući poganske bogove i boginje dok je bacao kocke u kockarskim partijama. Svetog je Oca tako teško pretukao bijesni suprug te žene da je umro od ozljeda osam dana kasnije Pozvao je Mađare.-936.što je činjenica poznata povjesničarima koji su barem elementarno upoznati sa zapisima o papama. Car Otto tada je zatražio da svećenstvo za nasljednika Ivana XII. ali su ga sedam mjeseci kasnije zamijenili Stjepanom VIII. . i ugušili jastukom u dvorcu Sant' Angelo.. U to vrijeme. trijumfirajući u svom vladanju nad protivnicima.

svoje dužnosti vršili su ne za Krista. Pecci. Odmah je ekskomunicirao vođe koji su bili neprijateljski raspoloženi prema njemu i brzo je uspostavio strahovladu.. a istina je bila pokopana. moralni standardi mnogih bili su vrlo niski. Petar Damjan (1007. xii. da se odrekne Katedre sv. Nakon njegove smrti. Pripadnike svećenstva na mnogim su mje- Papa Leon IX. njihovi životi i riječi bili su u neobičnoj suprotnosti s njihovim pozivom. čiji su se pape i biskupi bili odali uživanju u raskoši i bludu.) je protupapu Bonifacija VII. Catholic Encyclopedia daje dodatne priče o papinoj moralnoj degradaciji: «Pape 'Benedikti' od četvrtog do uključivo devetog (IV. Horace K.). svetost je nestala. pod imenom papa Silvestar III. a sljedeći odlomak iz Katoličke enciklopedije prepun je dokaza o moralnoj izopačenosti čitavog svećenstva: «U vrijeme izbora Leona IX. pretvorivši je u organiziran i profitabilan muški bordel (The Lives of the Popes in the Early Middle Ages.nemoralan. zbog čega mu je darovao vrijedne posjede. papa Grgur VI.» (The Popes: A Concise Biographical History. [oko 1012. London. 1047. passim) Međutim. 'cijela Crkva bila je u iskvarenosti.-1055. koji je preuzeo papinsko prijestolje pod imenom papa Grgur VI. pravednost je umrla. (963. istraživanje zapisa same Crkve otkriva nam da je tvrdnja o neprekinutom kontinuitetu papa lažna. pobijedio je u krvavom otimanju za bogat papinski položaj. Benedikt VII. rasla je ogorčenost na Kuriju i papinstvo. Novi papa. 1048] dugo je izazivao skandal u Crkvi svojim razuzdanim životom. morao je početi propadati i drugdje. Nakon što je crkveni autoritet postao slab u svom izvoru. Benedikt se ponovno pojavio i objavio da natrag uzima papinski položaj. stanovnici grada izabrali su Ivana Sabinskog. već radi stjecanja svjetovne koristi.)../1085. rasipnost i nemoralnost brzo su se širili u središtu svećeničkog života. istjeravši Bonifacija VII.-72.-965. Benedikta VI. Potajno je pokopan pod okriljem noći. Četiri iduća pape kratko su se zadržala na papinskom položaju. neobičnom kršćanskom zapisu koji je čudom preživio stoljeća kršćanskih zataškavanja i spaljivanja knjiga. bio je laik koji je silom postao papa. ur. Njegovo ime bilo je Grottaferrata Teofilatto (Theophylact u nekim zapisima). 999.)./1065. koji je spas potražio u brdima Sabine. Mann.. Petra. Bruna. Sv.svećenika uglednog života. u tkaninu. okrutan i ravnodušan prema duhovnim stvarima.. ibid.). prema svjedočenju sv.. Leon VIII.. umro 1054. ali 1047. Ali Benediktova su braća brzo istjerala Silvestra. 1925. Njegov izravni nasljednik. Simon Čarobnjak vladao je Crkvom.]. stidljivo priznajući da je «zastranio u vjeri. str. Crkva je dodala da je bio «. a celibat se nije posvuda poštovao. kako je papin autoritet gubio poštovanje mnogih. Biskupi su svoje položaje dobivali na nepropisan način.) bacio je u zatvor protupapa Bonifacije VII. umotan stima gledali s prezirom. bio je laik doveden iz «državne službe koji je podvrgnut svim zaređenjima u jednom danu» (ibid.-IX. Njegovo nasilno i razuzdano ponašanje izazivalo je rimski narod: u siječnju 1044. Crkva ga je zvala «Lapsi» (posrnuli).« (Catholic Encyclopedia. Također nisu nimalo zainteresirani za obuzdavanje svo- . Bio je najgori papa nakon Ivana XII... (rođen 1002.. Današnja Crkva Leona VIII..) pripadaju najmračnijem razdoblju povijesti papa.). U skladu s tim. (973. 1049..-46.. [1044..) bio je beskrupulozan pustolov koji je svoj pontifikat proveo kružeći Europom s odredom naoružanih vitezova i ostavio svijet u gorem stanu nego što ga je zatekao. str. segnijskog biskupa. ali oni takvoga nisu mogli naći. papa 1032. opisao kao «grozno čudovište koje po zločinima nadmašuje sve ostalo čovječanstvo». Papa Benedikt IX.). a 1032. potom je prodao papinski položaj svome kumu Giovanniju Grazianu. 700-03.-45. ali posebnu pažnju zaslužuje «skandal» pape Benedikta IX. On je rekao: «Kod papa se javlja prirodna težnja za ubojstvima i surovosti. a njegovo nepoštovanje asketskog načina života bilo je dobro poznato. da ga zamijeni. 117).-1003. ali «njegov je izbor zagonetka» koju se stručnjaci za kanonsko pravo nisu potrudili odgonetnuti (ibid. Znanstveno i asketsko obrazovanje papa bilo je žalosno.« (Catholic Encyclopedia. str. 175). Benedikt IX.. najžešći cenzor svoga doba. prikazao je zastrašujuću sliku truleži svećeničkog morala na živopisnim stranicama svoje Knjige o Gomori. 793-4. i.. Kegan Paul. nagovorio je Benedikta IX. grobari su odbili izraditi lijes za njega. nije poznato zašto se odrekao svoje vjere« (Catholic Encyclopedia. Dokazi o njegovoj iskvarenosti pokazuju njegovu nezainteresiranost za vjerska pitanja. vi. zabludio je nudeći žrtve lažnim bogovima (thurificati). a njihove gramzive ideje.. davši ga zadaviti 974. (umro 983. str.. str. Službeno je otvorio vrata «papinske palače« za homoseksualce. 31) Gerbert (koji će postati papa Silvestar II. smatra «pravim papom». iii.

582) Svaku suprotstavljenu papinsku hijerarhiju podržavale su vrlo jake vojne frakcije. stoljeća do početka 11.) od Giorgia Vasaria (1511.. koji je čitav život istraživao živote papa. (1061. U novije su vrijeme crkveni povjesničari domišljato četvrtog člana četverostruke garniture zvali «kontraprotupapa» (The Popes: A Concise Biographical History). Ispričavajući se za stoljeća meteža koje su uzrokovali pape i nastojeći njihove postupke prikazati u ljepšem svjetlu. ali detalji o njezinoj veličini ili misijama službeno ne postoje (Encyclopaedia Britannica. Petra do današnjeg Benedikta XVI.). koju je 1685. ur. ur.) i Martina V. Petra». Sergerus (umro oko 1701. Virtue 8c Co. Biblijski rukopisi s Brda Sinaj.).1934. a tema papa koji ratuju jedni protiv drugih preširoka je da se ovdje čak i ukratko izloži. (1427.. no koja pruža jasne dokaze o postojanju moćnih sukobljenih frakcija koje su nastojale zadobiti isključivu kontrolu nad papinskim državama. Njihove borbe za prevlast vodile su se iznimno ogorčeno. 572). čine svakakve zločine.jih ogavnih strasti: mnogi su viđeni kako se prepuštaju pohoti i požudi tijela i stoga. MS 43725. jer je papa Grgur XIII. Catholic Dictionary). Taj izvanredan zapis pronađen je u dokumentima koji su nekada pripadali moćnoj rimskoj obitelji Crescenti. nakon što je proglašen kraljem. ibid. stoljeću.) naručio sliku flote dok je ona bila usidrena u sicilijanskoj luci Messina. On iznosi dokaze iz crkvenih arhiva koji su mu bili na raspolaganju da je u nekim razdobljima papinske povijesti bilo po četiri pape koji su sjedili na papinskim prijestoljima. (papa 872. str. koja pobija sve što kršćanstvo tvrdi da predstavlja. 1973. a kasnije su se pojavili novi elementi u raznim oblicima. koristeći tu svoju slobodu. sv. str. sv. iii. Izvorno ju je 881. potrajavši 400 godina. Catholic Dictionary. Papina mornarica još uvijek je bila u funkciji u 16. iii. U novije vrijeme Crkva je protupape nazvala «vragovima na Katedri sv. Katolički povjesničari priznaju da «čak ni danas možda nije potpuno jasno tko je iz dvaju linija papa bio papa. (1425.. djelujući neovisno.dovedite ovamo i smaknite ih pred mojim očima!» (Lukino evanđelje..) «Crkva bila rastrgana shizmama protupapa. 107-8. prkoseći pravom nositelju prava na taj položaj. Međutim. i održavajući vlastita kanonska vijećanja. s vlastitim kardinalima i osobljem.). 1954.). str. Međutim. tvrdeći kako «ovo nije mjesto [u crkvenim priručnicima] za raspravu o zaslugama ili motivima višestrukih pretendenata» (Catholic Encyclopedia. (1429. koji je godinama bio suparnik papa Benedikta XIII. str.). London. Međutim. Evo jednog izvanrednog priznanja Crkve: «U raznim razdobljima tijekom povijesti PAPINSKI RATNI BRODOVI I SUPARNIČKI IMPERIJALISTIČKI PAPE Otprilike u vrijeme sv. 1759.. a tko je bio protupapa. (rođen 1502. 107. Katolička Biblija pruža mekši pristup: «Ali one moje protivnike koji ne htjedoše da nad njima vladam. dovedite ovamo i pogubite ih preda mnom» (Luka 19:27). sudeći prema kasnijem usamljenom spominjanju «papine bojne flote». Uvođenje riječi «protupapa» bilo je naknadni potez Crkve kojim je ona htjela ukloniti stvarnost istovremenog vladanja više papa i time sebi pripisati jedan neprekinuti zakoniti niz papa od sv. jer je svaki od višestrukih papa bio kanonski izabran na crkvenim konklavama. Klementa VIII. 541). ta je razlika potpuno arbitrarna. tvrdeći da su oni bili nezakonito postavljeni (Catholic Dictionary.. stoljeću. Pravi značaj zapisa o takvoj vojnoj sili poništava modernu sliku o «milosti i svjetlu» za koje Crkva kaže da je kršćanstvo donijelo svijetu Možda su se ugledali na Isusa Krista koji je.-74.).-49. Prema [kardinalu] Hergenrotheru (umro 1890. Isti autoritet nabrojao ih je dvadeset devet sljedećim redom. ili koji je protupapa bio zakoniti protupapa» (Catholic Encyclopedia.. osnovao papa Ivan VII. ponekad i nasiljima i krvoprolićem» (Catholic Dictionary. simonije i svećeničke razuzdanosti» (Catholic Encyclopedia. British Museum. 6. a riječ «shizma» nije dovoljno jaka da opiše snagu gnjeva koji je stoljećima bjesnio unutar kršćanske religije. 1. U početku su suparničke imperijalističke pape birale francuske plemićke obitelji kako bi iskorijenile poročno rimsko svećenstvo. svaki u drugoj zgradi. papa 1572. napisao rimski biskup Joseph W. Pecci. [imena papa]. Pape danas čine sve što je u njihovoj moći da prikažu Isusa kao bezazlenog vjerskog propovjednika i proroka mira. (1431. također. stoljeća. izdao ovu krvoločnu zapovijed: «Moje neprijatelje . koja je odigrala važnu ulogu u papinskim prevratima od sredine 10. str.« (Catholic Encyclopedia. To je krasno svećeničko rasuđivanje. posljednji protupapa bio je Feliks V. engleski povjesničar i osnivač-urednik The Cambridge Modern History. On navodi njihova imena.» (The Cambridge Modern History.. sažeo je militaristički stav papa.-1902. zabilježenom 1043. oko 700 godina nakon svog osnivanja. ali se pažljivo suzdržavaju od ulaska u raspravu o ovoj rečenici iz evanđelja. Petra Damjana spominje se postojanje papinske ratne mornarice čiju su posadu činili kršćanski . gradu ili državi. (Diderotova Encyclopedie. primijetivši: «Pape ne samo što su bili ubojice u velikom stilu već su također ubojstva učinili pravnim temeljem Kršćanske crkve i preduvjetom spasenja. (1439.). oko 700 godina nakon svog osnivanja.» Lord Acton (1834. Pecci. 35). Vatikan je priznao da je u vrijeme pape Aleksandra II.-85. a iz 12 garnitura od po četiri pape jedan je primjer samoproglašeni papa Benedikt XIV.).one koji me ne htjedoše za kralja .-73. nastali razdori uvijek su bili praćeni skandalima. i.-882.). Pojavljivanje više papa koji su djelovali istovremeno i bili u međuso- pojavljivali su se nezakoniti pretendenti na papinsko prijestolje i često vršili ulogu pape.).). str. Pravi značaj zapisa o takvoj vojnoj sili poništava modernu sliku o «milosti i svjetlu» za koje Crkva kaže da je kršćanstvo donijelo svijetu.. i. bnom sukobu slabo je poznata epizoda kršćanske povijesti. ibid. umro 882. 19:27. u to je vrijeme još uvijek bila operativna. Papina mornarica još uvijek je bila u funkciji u 16. 673-77) mornari-ratnici. «Crkvu su mnogo puta u povijesti potresali sukobi pretendenata na položai pape.. ali na ovoj neobičnoj stranici povijesti Svete Stolice skriva se još nešto što možemo pronaći u knjizi pod naslovom Tajne kršćanskih otaca.).

-38. i.). koje je uslijedilo odmah po raspadu Karolinškog Carstva. 1542. (umro 1073. Ako je vjerovati njegovim neprijateljima. objavljeno vrlo malo (crkvenih) zapisa starijih od godine 1198. 1844. njegova frakcija na papinsko je prijestolje izabrala Viktora IV. Razmjere papinskih grijeha proširuju riječi Crkve kroz Peccijevo izdanje (1897.) jednostavno zato što je njegova današnja slika u suprotnosti sa zabilježenim povijesnim činjenicama.) tada mlade Vatikanske knjižnice. Oko 50 godina nakon vremena pape Aleksandra II. London. (1073. nakon spletkarske konklave koja je trajala 10 tje- tae Pontificum ["Životi papa"]. a biskup Platina zabilježio je da je njihovo ukupno trajanje «127 godina.) izabrani su i posvećeni istoga dana u suprotstavljenim svećeničkim frakcijama. kako su nalagale nužne potrebe Crkve.u sukobu koji Crkva danas lukavo zove «Pedesetogodišnji rat«. Međutim.-81. sačuvavši položaj do kraja svog života. u čemu je i uspio. Pecci. jer je «na žalost. 767-68). ibid.. Prije svog izbora. kršćanski povjesničar i prvi prefekt (1475. također vi. raskalašenim i raskošnim životom. nasilja i korupcije na visokim položajima. on je osramotio papinski položaj svojim teškim nemoralom i pohlepom u nagomilavanju bogatstva. J. Platina je propustio uračunati «slobodna razdoblja» iz približno devet stoljeća koja su prethodila Nikoli I. 414) cu suprotstavljenih papa.. Kad je Pierleoni umro 1138.» (Catholic Encyclopedia. oni su puni krivotvorina i kasnijih izmišljotina. okarakterizirano je primjedbom kardinala Baroniusa (vatikanski povjesničar. (1130.) bio je vojni zapovjednik suparničke vojske. Basle. čija se obitelj borila 50 godina (ukupno) za kontrolu nad Svetom Stolicom . str. ako je nije i uzrokovala. (papa 858. Talijani su s očajem gledali novu papinsku politiku u kojoj je papa Lucije II. str. naredio križarski pohod protiv vlastite pastve u Rimu Biographical History.. Moderni katolički povjesničari smatraju ga «stupom Rimske crkve« (The Popes: A Concise Talijani su s očajem gledali novu papinsku politiku u kojoj je papa Lucije II. užasnog razdoblja ratovanja i pljačkanja.).-85. Pietro Pierleoni (protupapa Anaklet II. Biskup Bartolomeo Platina (1421. te kažu: «Što se tiče navodnih kataloga linije biskupa iz raznih kongregacija od vremena apostola. Tijekom pustošećeg prijelaznog razdoblja. humanitarac i biblijski učenjak Desiderius Erasmus (oko 1466. DD. 215). Godine 1144. Gherardo Caccianemici izabran je za papu i uzeo je ime Lucije II. dvojica novih papa. također Catholic Encyclopedia.867.). ogorčenih i zaraćenih protivnika koji su živjeli krvavim. Nakon njegove smrti. još uvijek pod podijeljenom kontrolom dvojice papa. Annotations. biskup Platina. ii. str. od kojih nijedan nije posjedovao Bibliju i svaki je djelovao neovisno o drugom [Confessions of a French Catholic Priest. Tako se tu ubrajaju dijecezanski biskupi.) kršćanski je svijet bio u jadnom stanju. na čelu s Giordanom Pierleonijem.1536. str. Svećenički insajderi znaju da su djela u kojima je navodno zabilježena papinska linija lažna. (1124. bio je u pravu kada je otvoreno izjavio da je «nasljeđivanje imaginarno« (Erasmus. str.-1607. 289. Anaklet II.-81. Crkva nije bila u stanju izbjeći opću degradaciju kojoj je bila tako značajno pridonijela. naredio križarski pohod protiv vlastite pastve u Rimu.» ( Encyclopaedia Biblica. itd. 1538.) da je 'Krist bio uspavan u tijelu Crkve'. New York. 791-95) Još jedan neobičan događaj iz anala kršćanstva vodi nas u 12. prvo izdanje oko 1479. 1837. Test. koje su iznijeli neki crkveni pisci. Adam & Charles Black.istraživanje zapisa same Crkve otkriva nam da je tvrdnja o neprekinutom kontinuitetu papa lažna. ustali su protiv njega i papina je vojska poražena uz ogroman . stoljeće i taj nas dokaz tjera da se zapitamo što se događalo u umovima papa. passim.» Te prekide licemjerno nazivaju «slobodnim razdobljima». 294. Međutim.).) međuvlašćem od osam godina. osobno je poveo papinske trupe u bitku i zauzeo grad. stanovnici. Nema nikakve sumnje da je Honorije imao namjeru kupiti ili silom zauzeti papinsko prijestolje. Mathers.. ur. ili slučajevi svjetovnih ambicija. pet mjeseci i devet dana» (ViMeđutim. 447). u Nov. itd. fol.). (1130. Hannah. priznao je da je izravno nasljeđivanje prekinuto u više navrata nakon Nikole I. jedna utjecajna suprotstavljena frakcija izabrala je Lamberta od Bologne za papu Honorija II. možda najžalosnije u kršćanskim analima.-30.) pa je Crkva imala dvoji- u žestokom sukobu. u vrijeme kada se činilo da je društvo u Europi osuđeno na razaranje i propast.) Katoličke enciklopedije: «U vrijeme inauguracije Grgura VII. xii. Crkva je ostala dana. Deseto stoljeće.) i Inocent II.« (The Authentic and Acknowledged Standards of the Church of Rome. Jedanaest mjeseci kasnije. 1899. sedam mjeseci i devet dana. str. (Catholic Encyclopedia. za čije se položaje smatra da su iskvareni ili nepošteno osnovani. ali prava je istina bitno drukčija..-43.

New York. papa Lucije III. a kasnije i protiv potomaka Frederika II. kako bi opravdali principe suda. a veći dio Francuske ostao je opustošen. papa Grgur VII.. veljače 1145. Još ranije. Katolički pisac. nakon što je pokrenuta. dr. Nevjerojatno je da je. bilo vrlo malo komentara o razmjerima užasa koje je Crkva počinila protiv katara. stoljeća papa Inocent III. 1161. početkom 13. sve donedavna. str. 1995. Danas nam je teško razumjeti metež koji je izazvalo kršćanstvo i žestinu ogorčene kampanje papa protiv katara. (The Pope Encyclopedia: An A to Z of the Holy See. Lucije II.98. umro 1185.-85. Joseph McCabe. «jedan od najvećih papa srednjega vijeka« (Catholic Encyclopedia.-85. Njezino uvođenje bilo je jedini slučaj u kršćanskoj povijesti kada je Crkva bila složna oko cilja i govorila jednim glasom. prijetnjama i svim oblicima lukavština kako bi demonstracija 'borbene Crkve'. Prikupljene krivotvorine neke su od najvećih podvala poznatih čovječanstvu. papa 1191. uključujući vojvodu od Burgundije i grofa od Neversa.) da okupi vojsku nemilosrdnih sljedbenika zvanih «Katolička vojska« (Catholic Encyclopedia.-98. Prava je istina da je vojska nakon pokretanja bila jednoglasno vođena. a odobren je papinskom bulom. Hereza je. u Božje lice i dužnost svakog kršćanina bila je ubijati heretike. te je formirana početna sila od 200. srpnja 1209. 1182.. (1106. stoljeća pape su prisiljavali kršćanske monarhe da herezu proglašavaju zločinom kažnjivim smrću prema njihovom građanskom zakoniku. a pape su pribjegavali brutalnostima. Papa Celestin III. žena i djece. a zatim i vitezova templara. papa 1073. Katari. Govorilo se da je tijekom prvih nekoliko dana 6000 ili 7000 ljudi sustavno odvedeno u Crkvu sv.gubitak života. proglasio je katare hereticima i odobrio križarski pohod protiv njih.-1571. 1929. 40). viii. Prema uputama opata Amauryja. Posljedice pljačkanja Beziersa bile su zapanjujuće i analogne učinku bacanja atomske bombe na Hiroshimu u Drugom svjetskom ratu. Magdalene i pojedinačno pobijeno. a 1184. upravljana i pod kontrolom Kristove crkve. njegovi su šokantni razmjeri i njegova nekritična priroda. koji su krenuli suzbiti zajednicu onih koji nisu vjerovali u formalno ispovijedano kršćanstvo. str. Stanovništvo ih je zvalo «Koljači».). viii. sada su od strane kršćanske hijerarhije bili izdvojeni za potpuno uništenje. str. (1042. onda prihvaćamo neistinu. (1020. papa 1088.). S porastom zanimanja za katarstvo u posljednjih nekoliko desetljeća bilo je pokušaja od strane katolika da ozbiljno minimiziraju razmjere ovog divljanja i zgodno umanje razmjere pokolja do nevažnosti.-1223. umro je od ozljeda 15. kako je tvrdila Crkva. Pohod je započeo u Béziersu: neki kroničari kažu da su svi stanovnici grada bili masakrirani u tjedan dana. Čini se da su takvi napori da se uguši istina o kršćanskoj povijesti. Neki procjenjuju broj mrtvih na 40. srpnja 1209. Osamdeset šest godina ranije. Teško ranjen u bici. bila najstrašniji stroj za ubijanje koji je Europa ikad vidjela. (1181. Velika je šteta što nemamo pouzdanih zapisa o stanovniš- INKVIZICIJA I KRIŽARSKI P O H O D PROTIV KATARA «Veličanstveno 12. Način na koji katolički pisci danas prikazuju ovo šokantno papinsko zvjerstvo sramotan je. gusto naseljenog Languedoca. Križarski pohod je rat koji Crkva pokreće radi navodnih vjerskih ciljeva. najuspješnije i najtvrdokornije po svom utjecaju na neprosvijećene narode. ali ono što je potaknulo križarski pohod protiv katara nije bila hereza: njegov je cilj bio «donijeti papinstvu dodatne zemlje i prihode. zapovijedao je vojskom noseći zastavu sa zelenim križem i mačem. No najgore će tek doći. papa Urban II. koje zbog nekog razloga vjernici ponosno uzdižu iznad svih drugih stoljeća Mračnog doba vjere. iako nisu bili potpuno uspješni. bili su u njegovoj pratnji. "Pod tim se nazivom [Inkvizicija] obično misli na posebnu crkvenu instituciju za borbu Nevjerojatno je da je. miroljubiva i pobožna zajednica.-85. biskup Delany (umro oko 1227.-1216.-99.000 vojnika protiv zajednice običnog.) službeno je objavio da «[u]bijanje heretika nije ubojstvo« i proglasio je zakonitim da Crkva i njezini militanti ubijaju one koji ne vjeruju u kršćanske dogme. Nema sumnje da je katolička vojska.000 pješaka uz podršku 20.). učvrstili vjeru onih koji žele vjerovati. Križarski pohod protiv katara započeo je 22. papa 1198. Matthew Bunson. str. Ono što je uslijedilo bilo je stravično. papinski sustav religije frivolan i lažan. Sve do 19. 1096. pape su uvele moćan instrument u obliku dodatne serije krivotvorenih dokumenata zvanih «Gracijanovi dekreti«. protiv hereze ili njezino suzbijanje" (Catholic Encyclopedia. rekao je da se crkvena vojna sila razvila do 500.). 107). (Lotario di Segni. ali Dominik ih je smatrao «Vojskom Isusa Krista« (ibid. stoljeće». Ono što se sa sigurnošću zna o masakru od 22. za to vrijeme. 13). moramo oštro prosuđivati. bila šaka postigli svoje ciljeve« (The Story of Religious Controversy. Bio je to užas čiji razmjeri nadmašuju bilo što u sjećanju naroda ju- . čiji je broj s vremenom narastao na ukupno 19.000 oklopljenih vitezova konjanika.) zadobio je kontrolu nad službenim aparatom Crkve. a pripadnici francuskog plemstva.a »hereza« jednostavno znači «imati različito mišljenje«. Arnaud Amaury (umro 1225. Možemo jedino istaknuti da je to bio jedan od velikih gradova naprednog i. Mračna obilježja ovog razdoblja nisu prijeporna među autoritativnijim povjesničarima i ovdje. Prihvatimo li objašnjenje Crkve da su križari bili ljudi dubokih religioznih osjećaja. v.).) odobrio je prvi od osam Crkvinih križarskih pohoda.). u praksi. započeto je stravičnom Inkvizicijom i 35-godišnjim križarskim ratom protiv katara (ponekad zvanih albigenzi). sve donedavna. više nego ikad.. Inkvizicija je postala trajna institucija kršćanstva i. Kako bi to postigao.-99. a koji su s nesmanjenom žestinom trajali 475 godina (1096. Crkva je izvela jedan od najstrašnijih masakra ljudskih bića u svjetskoj povijesti. Činjenica da su pape provodile ta ubojstva u ime Krista posebno je žalosna za kršćane. kasnije pojačavši vojsku s dodatnih 100. U ovom razdoblju kršćanske povijesti Crkva je masakrirala stotine tisuća ljudi. naredio je Dominiku de Guzmánu (1170. 26) . nenaoružanog puka koji je vidio da je.) podržao je raniju odluku pape Lucija III. Crown. da se svi katari izbrišu s lica Zemlje. bilo vrlo malo komentara o razmjerima užasa koje je Crkva počinila protiv katara. i bio je bezobzirna tvu Beziersa.-1216. opat od Citeauxa.000 vojnika.000 muškaraca.

Neville Spearman. na PO Box 30.objavljen u 1.joshuabooks. Budući da Tony Bushby odlučno štiti svoju privatnost. Europljani su bili potreseni kad su čuli da je još 5000 ljudi pobijeno u Marmandeu 26. po običaju nezainteresirani za istinu. Kršćanski pisci. iii.-85. polja pšenice i voćnjaka. Da su pape mogle odobriti takve ljudske tragedije u navodno prosvijećenom dobu crni je dokaz zaslijepljenosti koju može izazvati «slijepa vjera». prezir Europe produ- Nastavak u sljedećem broju. i. Bio mu je dopušten pristup rijetkim biblijskim rukopisima u arhivima brojnih privatnih biblioteka i muzeja. pišući i izdajući vlastite magazine. N A P O M E N A AUTORA: Neki od datuma za pape i događaje u papinskoj povijesti predstavljaju procjene. htjeli bi da zaboravimo ove činjenice i prihvatimo njihovu licemjernu konstrukciju.). u julijanski kalendar unio papa Grgur XIII. Nakon Beziersa.. to priznaje čak i Crkva. najveću tvrđavu tog vremena. Otprilike u isto doba imamo pritužbu papinog poslanika Elmerica. a dokaz za to pruža nam Katolička bio se 1244. str. ruj- enciklopedija (Catholic Encyclopedia. katolički pisac iz 16. McCabe. koji je rekao da revnost papa za progone slabi zato što «više nema bogatih heretika». prvenstveno za tržišta Australije i Novog Zelanda. Arthur Guirdham.. pape su pribjegle službenoj politici sustavnog uništavanja njihovih farmi. The Secret in the Bible (2003. Papa i njegovi svećenici bili su opijeni senzualnošću. 268).. vinograda. Osnovao je izdavačku kuću za magazine i proveo 20 godina istražujući. ali predao se u manje od mjesec dana nakon pustošenja Beziersa ( The Great Heresy.). Zbog svojih snažnih duhovnih uvjerenja i zanimanja za teme koje se tiču metafizike. «Inkvizicija je«. Datume su dodatno zakomplicirale promjene koje je 1582. faks: +61 (7) 5442 9381.ine Francuske. mrzili su Boga jer je njihova religija bila utopljena u potopu bogatstva« (A History of the Popes .). 1977. Razaranje koje je uzrokovala katolička vojska bilo je ogromno. Mapleton Qld 4560. dr. građevina. crkvene su trupe trijumfalno umarširale u Carcassonne. com «katari». Ali ono najgore tek je slijedilo. Crkva je u kasnijim vremenima naivno priznala da je motiv za njezine neviđene pokolje i uništavanje katara bilo «njihovo bogatstvo. ibid. Postoji li u povijesti religije neka paralela s ovim motivima? Smatra se uvredljivim ako odbijamo s poštovanjem govoriti o božanski vođenoj «Svetoj rimskoj crkvi«. . i njihov prezir prema katoličkom svećenstvu. Tony je razvio duge odnose s brojnim udruženjima i društvima širom svijeta. stoljeća.com. izazvan njihovim neznanjem te svjetovnim i prečesto skandaloznim životima ovih posljednjih» (Catholic Encyclopedia. To što je navodno propovijedanje Krista moglo postati osnova za takvu divlju agresivnost prema ljudskim bićima nešto je nad čime se moramo zamisliti. Nakon tri i pol desetljeća brutalnosti i okrutnosti. kada se odigrala konačna bitka protiv katara u njihovoj utvrdi Montségur.). «izmišljena kako bi bogatima otela njihove posjede. kako je rekao biskup Bruno od Segnija. a Guillaume de Tudele zabilježio e stravičan opis muškaraca.. premoćne pobjede u bitkama zbog katarskih utvrda. Autor je knjiga The Bible Fraud (2001. Njegove knjige dostupne su preko Nexusovih ureda i web-lokacije Joshua Booksa na http://www. Australija. str. 0 AUTORU: Australac Tony Bushby postao je izrazito uspješan poslovni čovjek i poduzetnik vrlo rano u svom životu. broju hrvatskog izdanja Nexusa) i The Crucifixion of Truth (2005. po kojoj su «Sveti Oci« bili časni i pobožni ljudi. sva korespondencija s njim vodi se preko magazina Nexus. izvadak «Drevni gradovi pod pijena 1209. (papa 1572. 435-37) pod steriliziranom natukniBudući da nisu bili u stanju postizati konstantne..). Povjesničari procjenjuju da je preko 500 gradova i sela nestalo sa zemljovida kao rezultat njezinog pustošenja. Zapise i literaturu katara Crkva je jednako okrutno uništila kao i žive predstavnike vjere. Jersey. a gubitke za civilizaciju teško je pojmiti. Moglo bi ga se opravdano smatrati plijenom koji bi mogao pasti samo nakon višemjesečne ili višegodišnje opsade.. žena i djece koje je Vojska Isusa Krista sasjekla na komade. skom Gize» .

n ' povijest religija 4 s aoTrazi jetcoo. ibn Jubayr.ttrif4er fubb!textv zebtrat rebberr imzone m n cram 7 be. kontakt preko: c/. Vatican) KRIMINALNA POVIJEST PAPINSTVA .L.tme. (T. Old 4560... tku confiLttm t.hr . U njega je ukljutio ovu 2ivopisnu ilustraciju koja prikazuje vuka u redovniekom habitu s raevastim oru2jem kako tra21 milodare od stvorenja s papcima i uvijenim repom. Ta sastavljena 2ivotinja srneeih otiju satirieki predstavlja vjernike u Isusa Krista koje je §ira populacija zvala gsvinje s kriievima». mbini .. u kojem je oOrno govorio o mod Crkve da kainjava grijehe i gre§nike. cuibublo wict' tvr ocabtr• 'rum inrremenbt bte.anti uerbo onof© 14. napisao je razotkrivajuee djelo zvano Registro. cunt trip spat 8614 me no itlerit. Australija Fa ks: +61 (0)7 5493 1900 61 nexus www. DO 16.NEXUS Magazine PO Box 30 Mapleton.`eofa. petutut Itos i . KRVO2EDAN I RAZVRATAN NACIN 2IVOTA SVOJIH ISKVARENIH PRETHODNIKA I DOSEGNULI NOVE DUBINE IZOPACENOSTI KOJE MODERNA CRKVA SVIM SILAMA NASTOJI SAKRITI Tony Bush by studeni 2006.teledisk.amiurn unit ntb-ct enT fhb fii arl's intitteo trbefiir• tr)uribc quarninuf anniiiiarE d• Papa Inocent III. 0 Archivio Segreto.-Mei A-1 1111 f. STOLJECA NASTAVILI SU ZLOCINACKI.tinv. (Iz The Travels of Ibn Jubayr.tic) no cu: elf AM/tut/We coon "tiolusficr.be. (rotwasttferro p me.II DIO MNOGI PAPE OD 13.

. gomile uvijek obuzete vragom» (Diderotova Encyclopedie. i ljudi su se pobunili protiv Svete stolice . tezi postati feudalni vladar cijele Europe. London.. 107) bila je ukljueena u istrebljivanje katara u jsanoj Francaskoj. xv.» (The Popes: A Concise Biographical History. Godine 1243. 507).cilu» (Catholic Encyclopedia. protiv potomstva Fredericka II.povijest religija os uvijek smo a kasnorn 12..ju . Kako bi obuzdao plemstvo. joa jednom dignuli na ordije i otjerali Inocenta i njegovog brata iz grada. str. i Frederick se borio protiv papinih pokuaaja preuzimanja njegovih golemih posjeda. roden u Genovi. all taj nepotizam i njegovo despotsko ponaaanje izazivali su sve yea bijes. prisegu polo'2e prefekt. koju je zapoleo Inocent IV. Crkva priznaje: «Nahlost. (1243. 19) Povijest tih neobienih izbora (koji se danas zovu konklave) puna je korupcije jedna je od najeudesnijih knjiga a povijesnoj religijskoj literaturi koju tek treba u potpunosti otkriti. o eernu je odlueeno na Lateranskom kon. 1908.borbe koja je u nekim fazama bilo tako nepravedna. Iz stoljeea ske povijesti kakvu je zabiljaila sama Crkva lako se mogu prikupiti fleke fascinantne izjave sveeenika. citirane iz Katoli' eke enciklopedije: «Papu Aleksandra IV. a njegova smrt. a Inocentu je trebala dodatna vojska za intervenciju u Njemaekoj. str. Papini napadi na Njemaeku. (1292.i jog jednom se papa u Zurbi povukao u provincije. Adam & Charles Black. Ali glavni cilj tog vijeea bio je razviti plan Iirenja njegovih vojnih poslova.-1216.» (Catholic Encyclopedia. Upitao je svog vojnog savjetnika. Zatim je.» (Encyclopaedia Biblica.no utvrdio Papinsku palaeu. 1759. Sinisbaldo Fieschi (oko 1207. str. Njegov jedini uspjeh bio je protiv nenaoruianils Katara. kao Ito ne postoji ni danas. detaljnije u From St Francis to Dante. On se na kraju vratio u Rim i snO.o je pustinjaekim 2ivotom peeini u divljim planinama Abruzzija. (1254. proven su 'Zivot u zestokim borbama a papinskim trupama. . 1899. Frederick se 'Zalio da papa. 226. str. ali °sigh su i proglasili ga papom. i ranom 13. treba ju braniti. navedeno djelo. viii. 287-288) Sto se tiee «jedinstva». odobrio Georgius L. jednog od najrazboritijih prelata svoga vremena. xii. str. ur. izdavaei Svete stolice. David Nutt. str. inke zasluEn» (The Popes: A Concise Biographical History. 1143. jer je njegova namjera bila da na lu-aju zagospodari eitavom Europom i stvori svjetsku dominaciju a kojoj ce sve kraljeve i princeve podvrgnuti sudu Svete stolice. koji treba zarinuti drugorne u trbuh dolde ide» (Chronicles of the Crusades. ali profile su dvije godine i tri mjeseca prije nego su Crkvi dali papu. jer ono unutar kraeanstva nikada nije postojalo. 1964.-41. Evo crkvene potvrde njegovih pokolja. str.. Rimljane je toliko vrijedala zloba pape Grgura da su ga u sedam godina triput izbacili iz grada. Bio je posljednji veliki vladar dinastije Hohenstaufen. Inocent je veliku moe i bogatstvo dao svom bratu.). koji su zastupali rimski narod. jedinstvo kfaeanstva bilo je stvar proalosti.) dvanaest kardinala okupilo se u Rimu.-1241. Nakon Ito je clovraio uniatavanje katara. oslobodila je a kraeanski svijet poplavu prezrivih epiteta i priea o njemu. Burns & Oates.) i «nadmaaio sve svoje prethodnike pa divljaatvu i beskrupuloznosti svojih napada» (Chronica di Riccardo di San Germano. 16). zavraili su katastrofom.. i.-1254.clisk. 287). koja je doeekana s razuzdanim veseljem. vojnu painju Crkve okrenuo je prema obitelji cara Svetog Rimskog Carstva. uslijedio jedan od najneobienijib pontifikata u povijesti: «Deset dana nakon smrti Nikole IV. kako se eini. koje su se protezale kroz petnaest stoljeea krIeanske povijesti.). str. zahtijevao je da njemu. izabran. Craven). juin() od Rima. G. koji je zastupao cara Svetog rimskog carstva.). Na Getvrtom Iateranskom koncilu u travnju 1215.) . biskupa. de Villehardouin. Priea o sljedeea eetiri pape skoro je u potpunosti povijest borbe s Frederickovom obitelji .) pod imenom Celestin V Prije i za vrijeme svog pontifikata 7ivi. tako oeigledno nadahnuta eistom mrinjom i pohlepom. osudio je Magnu Cartu i zatraiio da Zidovi nose posebnu odjeeu. zabiljeien u crkvenim dokumentima. Te iste godine sakrio je sve zapise o ranijoj povijesti Crkve utemeljivai Tajne arhive (Catholic Encyclopedia. kojega je zvao «zmaj od otrovne vrste». (1198. Kristovill sljedbenika. G. ne rijeeima. Postupao je s okrutnoaeu tipienom za ovelike pape» i bio ravnoduIan prema Iokantnim krvoprolieima koja je uzrokovao. Coulton. 1294. pa su se Rimljani 1203..hr don.stoljeeu. Grossetestea (u.). sjeo je na papinsko prijestolje i masakri su se nastavili nesmanjenom snagom. 56). Ova je jedan primjer toga Ito je papinska hijerarhija mislila o svojim tadaanjirn sijedbenicima. vee maeem. Njegava obitelj suprotstavljala se katoliekoj vojsci: Frederick. da se gadila kraeanskom svijetu i gadi se svakom nekatolfekom povjesniearu danas. kao papi.-54. Kod Celestina vidimo jog jedno od crkvenih priznanja ignorancije i neluitiene gluposti papinstva.) kojea mnogi katolici uzdi2u iznad ostalih i smatraju jednom od glavnih konstruktivnih sila u razvoju europske civilizacije. Kardinali su se uznemirili lead ins je skromni redovnik naredio da dodu u njegovu spilju. Rijeei pape Grgura IX.tek.-61. «Nerna sumnje da su mu iz tog razloga povjesnieari uskratili titulu `Veliki. Fredericka su ad milja z-vali <<svjetsko eudo». Ito je einjenica koju moderna Crkva nije uspjela pobiti. (1227. a savjet je giasio: «iz katoliekog stanovniatva.. Lonwww.) potvrduju repres ivan stay Crkve prema krivovjeiju jer je svom syeeenstvu nalo'Zio da podueavaju «laika da kacla euje bilo kakve rune rijeci kraeanskoj vjeri. bio je sklon slugati zle prijedloge pohlepnih osoba nastavio je politiku rata do istrebljenja.-1296. koju je. Ugolini di Conti. i senatori. a kasnije njegov sin Conrad. gdje bi mogao doei do novih papinskih trupa. op. U dobi od pedeset pet godina Inocenta je «ubio mac u interesu krilarskog pohoda [protiv Matra]. G. objavljeno je tek nekoliko (crkvenih) zapisa starijih od 1198. cit. Medutim.) To priznanje otkriva da je oko dvanaest stoljeea kraeanske povijesti skriveno u vatikansldm podrumima i stoga javnosti nepoznato. to je relativan pojam. v. Takoder je objavio da ee svakoga uhvaeenog u eitanju Biblije do smrti kamenovati ovojnici Kristove vojske» (Diderotova Encyclopedie. a kasnije i Konstantinopol. Prozvao se Inocentom IV. Kad je 1198. bib() je lako zavesti na krivi put laskavim Iaputanjima. Ljudi grada Rima podCZavali su borbu Frederickove obitelji i okrenuli se orui. Inocent III.. Fredericka IL (1194. godine. London. 148). nexus 61 . str. Dominikova <<katolieka vojska» (Catholic Encyclopedia. Sad demo reel neat() vise o 'Zivotu pape Inocenta HI.-1250. iz nekog nejasnog razloga umorni kardinali sloiili su se da ee novim papom proglasiti Pi etra di Morronea (1215. 1227.

drugo izdanje posveeuje posebnu palMu Encyclopaedii Britannici ). Gaetane .» (Bula up IZDAJLCA VJERE Bogateei svoju obitelj. C"ovjeka s velikim vojnim iskustvom (Diderotova Encyclopedie). 1943. izdanja 189S. Zanimljivo je primijetiti dap nakon objavlivanja 11. Medutim. nije gotova.). Crkva. unuka sv. Australia. oduzete vatikanskom investicijskom portfelju i zauvijek nestale sa zemliovida Europe . kraljem Sardinije i Pijemonta .). Encyclopaedia Britannica u svojim ranim izdanjima otkriva istinu o ovom papi.44 kvadratna kilometra Grada Vatikana.posebno Pietra. objavio svoju krajnje nepravednu «Bulu dva mae"a» ( Unam Sanctam.).3 V I J L. studenog 1302.-1303.). L.. odlueili zatraZiti njegovo povlaeenje s poloiaja (The Papacy. str. uSao je u ogofeen sukob s moenom obitelji Colonna koja je bila odgovorna za neprestana protjerivanja papa iz Rima. Encyclopedia Britannica dodijeljena je Rimokatoliekom sveudliku u Chicagu (Encyclopedias: Their History Throughout the Ages. Celestin je opisan kao eovjek «ogrankene tkenosti i posvema likn iskustva sa svijetom» (str. ali nije postigla svoj cilj. a elanak o njemu napisao je profesor Rockwell. H. The Good News of the Kingdoms. D.). sina vrlo sumnjivog karaktera . «Jednu svetu»). optuZuju za intinine odnose s jednom francuskom groficom. all protiv katoliekih izvjekaja a njegovoj ikenosti i dobroti moi. Glanak o njemu u Katolielco) proteie se na devet strana. a takoder i osuditi je kada ne postupa ispravno U skladu s tim. Men svjetovni suverenitet doSao je kraju. Celestin je doSao i napravio javnu predstavu. Tek su 1870.. jos. Kad je kardinal Stefano Colonna. ekskomunicirao je cijelu obitelj . Rano u svom sedmogodiknein pontifikatu . u veljad 1296. postala svjetovni vladar i zauzela ogromne teritorije koje je nazvala «CrIcvene dr2a.. L l y1 . New York.ala njene elanove po dtavoj Europi. a nak iskustvo svakako pokazuje da je tako u danakne vrijeme. Tako su Papinske dr'Zave. Torrey. str. devet strana beskorisnosti uz priznavanje karakternih mana.ao prijevarom i zalila se protiv njega na sudu Generalnog vijeea. 1966. Obitelj je odgovorila manifestom u kojem je optuEla Bonifacija VIII. Glavni medu onima koji su ga prisiljavali na abdikaciju bio je Benedetto Gaetani (ili Caetani) (1234. bogat i odlue. London. 1797. vise nije imala nikakav nasilno steeen zernaljski teritorij u Europi kojim bi vladala. takoder.'emo iznijeti neospornu e'injenicu da su njegov nepotizam to prodaja i kupnja pol(Aaja bill skandalozni.» Odbojnost prema papama vjerojatno je odraavala potajnu sumnju u njihove Unam Sanctam. Onda je.-1303. All priea o Bonifaciju VIII. istaknut crkveni povjesnkar. laid bill izvanredno neprijateljski raspololeni prema papama. 18 studenog 1302. bajuneti talijanskih domoljuba konaCno povratili otete regije i ih ojediMenoj Italiji.hr • Crkva je pod Bonifacijem VIII. izd. U to su vrijeme Talijani . duhovni i svjetovni. eija je svrha bila tfevrkivanje apsolutne prevlasti njegovog autoriteta. 238). dva izdanja.i iz povijesti. i dobila je ime po svojim uvodnim diedma.. Bonifacije VIII. Kral Karlo IL Nap uljski. ohole izjave i eesto pokazivanje arogancije donijeli su mu mnogo neprijatelja mnogi su vjerovali da je u savezu s vragoin» (Encyclopaedia Britannica. Norman Segal. Katolieka crkva kupila Encyclopaediu Britannicu i nakon same par godina nova izdanja bez «uvredijivih» materijala zamijenila su ranije verzije za koje je sada naredeno da budu unikene ( History in the Encyclopaedia. George Weidenfeld & Nicoison Ltd. Takve so bile i njegove papinske bule. Louisa.-85. Bonifacije VIII. u papinoj odsutnosti moda maSinerija crkvene vojske cvjetala je pod vodstvom ratnika-kardinala iz Ostije. Papina bula objavila je da Crkva kontrolira «dva maea». 1964. S vremenom. brat kardinala Giacoma Colonne. Bonifacijeva vojska uniStila je posjed obitelji Colonna i raStrk.. Njena prva reeenica daje istinito priznanje i otkriva moralnu nakaradnost unutar krkanstva: «Stari izvjekaji govore da so. svjetovnim se za Crkvu sluii ruka njene vojske duhovna sila i ma pravo uspostaviti i voditi svjetovnu silo. (1073. postala svjetovni viadar i zauzela ogromne teritorije koje je nazvala «Crkvene iave» dr s papinski poloiaj od kardinala za 7000 zlatnih farina i postao papa Bonifacije VIII. Celestin V. bio je uvjeren «da mu se obratio Bog» i odstupio je s poloiaja. xv. svatko tko se suprotstavlja dvama mae'evima Crkve suprotstavlja se zakonu Bo'ijent. 18. dodijelivk izvanredne i neogranieene povlastice Karlu. koja je fornializirala okvir temelj ne strukture krkanstva za nadolazda stoljeea. tvrdnje o boZ"anskom porijeldu njihove religije. uz iznimku 0. oteo tovar papinog zlata i srebra upueen obitelji Gaetano. Kardinali su. 1995. s povrknom od 40. dvije sile: «Oba ina'ea u mod_ su Crkve.800 kvadratnih kilometara i tri poreznih obveznika.teLedFsk.Bonifacije VIII.pod Vittoriom Emmanueleom II.1296. 87). The Popes: A Concise Biographical History. Celestina su odmah zatoeili u jednom mradorn dvorcu i tako brutalno postupali s njim da je ubrzo umro. duhovni unutar Crkve ruka sveeenstva.).ve. On ovako objaknava neprijateljstvo prema papi: «Pohlepa. Gaetani kupio do papinstva do. Medutim. 3. Zatim je. Njen ton podsjeeao je na papinska izopeenja Grgura VII. Latina Malabrance. U kasnijim desetheeima crkveni misionari odlazili su od vrata do vrata krom svijeta prodajuei proeikenu Encyclopaediu Britannicu naiwww. osvrt u Catholic Encyclopedia. Pod zapovjednikvom jednog od njegovih kardinala. Bonifacije VIII.povratili Rim i okolne papinske teritorije i proglasili Vjdni grad prijestolnicom novoosnovanog Ujedinjenog Kraljevstva Italije. an prelat velikih ambicija. 2eled usluge od pape. Colonna i protiv njih proglasio kri Zarski rat. . poslao je izaslanstvo u spilju da doprati papu u Napulj kako bi se susreo s OM. U nekim kronikama Bonifacija VIII.11=1 U jednom od nakh glavnih izvora podataka. To ne moiemo potvrditi. 1947. ali oeajn kko izbjegavanje ozbiljnih optulbi. to jest. Gordon i N. Vjerovalo se da je Gaetani dao ugraditi cijev za provodenje zvuka kroz zidove papine sobe.. 126) Crkva je pod Bonifacijem VIII.(. Clericis laicos. da je 1 El nexus . (1294.Bonifacije je objavio prvu od dvije najpoznatije bule u luieanskoj povijesti.. i tako je «glas s neba» zapovijedao papi da odstupi. sada shvaeajuei da je papa katastrofalno prostoduAan». Ova bula bila je posebno usmjerena protiv francuskog kralja Philippea IV.

povijest religija lijunima neupu&nili domadinstava. i odveden je u Pariz radi sudenja. bojedi se da ga papinska vojska pokuSati osloboditi..-47. i 1445„ pape su bill redovnor uz upotrebu sile izbacivani Voltaire (1694.). Posljednji papa dije je protjerivanje iz Rima zabiljdeno bio je Eugenije IV. papa Bonifaclie VIII.. Pred pet nadbiskupa. Sazvao je svoj parlament u Parizu i pred njega iznio ophabu protiv pape za herezu.telediskjIr Prebaden je natrag u Rim s jakom pratnjom koju je osigurala obitelj Orsini.. (1305.-14. Rimljani su toliko negodovali zbog papinih zlodina da je dtava krkanska birokracija bila fiziad protjerana Ia Rima u grad Avignon u juinoj PAPE PROGNANI IZ RIMA Razaranja i skandaIe koji su prethodili i bill posljedica unutarnjih i vanjskih papinskih ratova. (1119. A.-24. i Klementa VI. (A History of the Popes.-19. Bertrand de Got. London.» zrecivo degradirane drugtvene uvjete koji su sve to omogu_dili u ime Krista tegko je i zamisliti. op. Godine 1303. Glavna struja u Europi ogtro je kritizirala ekstravagancije i fiskalni sustav papinskog dvora.. Sciarra Colonna i njegova gnjevna obitelj bill su na francuskom sudu. sv. priznao svoj savez s demonom i umro s plamenom koji mu je izbijao iz usta. Gwatkin i Whitney. Njegovi neprijatelji prokrili su priC'e da je.). (1431. lmao je odredenog `idold u kojem se nalazio Vavolski wwvv. Viterba. strijelama i prljavirn psovkama.. Neki negativni komentari o Bonifaciju VIII. koji je ved dio svog devetogodignjeg progonstva proveo ziveci po napuljskim bordellina (Diderotova Ency- Bedemi u pozadini ostaci su utvrdene Papinske palate u Avignonu. cit.) bio je toliko ornra"Zen zbog zlodna osliepliivanja svojih protivnika (kao i papa Adrijan III) da ga je lokalno stanovnigtvo svezalo za devu okrenutog naopako i paradiralo s njirn ulicarna Rima. lokalno stanovnigtvo pobunilo se protiv pape Gelazija IL (1118. str. Bio je toliko mahnit od bijesa da ugledni kronieari toga vrernena kalu kako je poludio i podnio samoubojstvo.) oskvrnuo je navodni grab sv. neprestano se izrugivao religiji i moralu. Slidio tome. vjerojatno otrovan iii zadavljen.-1314. C. usprotivio se buli Unam Sa. Firence. McCabe. Ona je eluvala papinski dvor i upravni centar do 1377. iz koje su izbalene ranije gtetne informacije. objavu da tjelesni grijesi nisu grijesi i izazivanje ubojstva pape Celestina i drugih.) koji je pobjegao u Gaetu u juZnoj Italiji odveslavgi niz rijeku Tiber u barci. Kako bi izbjegao prijetede optuZbe za ubojstvo. izmedu 1119. a hostija je samo bragno i voda. i da je pod mitram skrivao izrugivadd duh». (1187. 22 biskupa te brojnim svedenicim a i redovnicima Bonifacije VIII.nctam Bonifacija VIII. op. 1939). a pociniti pre]jub je zlo koliko i protrljati ruke. 1264.) nano je ime profesora Rockwella. te nei- nexus LI . Siene. 5). te su vladali iz Avignona. U razdoblju od ukupno preko 240 godina. zarobijen je u Anagniu. papa Kalikst H.. izbrisani su. Joseph McCabe. The Macmillan Co. krv.).) je Izidorske dekrete opsao kao onajodvainiju najvelianstveniju prijevaru koja je ikad obmanula svijeb>. ibid. Jog 1119. kamo je bio pobjegao. a na Parigkom sveuLliStu sazvano je Generalno vijede. Orvieto. Pise i Perugie. To je malo vjerojatno. simoniju i lakomost. clopedie). a ne od «goka zbog brutalnog napada na njega» kako smatra Crkva (The Popes: A Concise Biographical History. bijesna je gomila trLla uz obalu rijeke zasipajudi sve udaljenijeg papu kamenjem. str. Marija nije bila djevica nigta vise nego moja majka. «debelim zlatnim ploZama» koje su prekrivale oltare i «kipom od punoga zlata» (A History of the Popes. vii.-1778. The Cambridge Mediaeval History (ur. u svojim sliednjim trenucima. 239). 1911-13. Nepopularnost papa bila je tolika da su tijekom stoljeda mnoge od njih ubile iii protjerale iz Rima bijesne gomile ilj carski neprijatelii. na prirnjer. teror i zlobu. McCabe. kale kako se «dini da dokazi nedvojbeno potvrduju da je on [Bonifacije VIII] u pogledu doktrine bio skeptik. papa Grgur VIII. Dok je bidao. Watts & Co. sagradene tijekom vladavina Benedikta XII. Godine 1309. dobacujudi mu prostate i gadajudi ga kamenjem do smrti (Diderotova Encyclopedic). u kojem je zapisan opdi stay ili sud modernih povjesnfdara. poslovanje s vragom. Francuski kralj Philippe IV. u listopadu 1303. all umro je u zatvoru mjesec dana kasnije. iz Rima. uz podrgku civilnih odvjetnika koji su nastojali uzdignuti njegov autoritet iznad papinog. pod pontifikatom Klementa V. Ljudi koji imaju priliku usporediti ranija izdanja s izdanjima «pod upravljanjem Crkve» trebali bi to ainiti radi osobne potvrde da je napisana i objavljena nova i izrnigljena kikanska povijest. Anagnia. i dao ovu izvanrednu izjavu: «Isus Krist nije postojao. dr. Bonifacija je posebno optulio za q. all zadrs kojim se imao obiLaj savjetovati odgovarao mu je neki neobi'dan glas» (A History of the Popes. a druge su reenice izmijenjene. cit. nevjerovanje u Isusa Krista.larohnjakvo. Petra i pobjegao u Konstantinopol sa «srebrnim oplatama s vrata».

jakiei kralja Roberta Napuljskog. Sladostrasni papa Klement VI. zmija ljutica za sveeenstvo.. datirali ih u ranija stolieea i utkali ih u niz «slufbenih zakona» koji su Crkvu ueinili apsolutnim gospodarom eitave Europe. str.. ineclutim. op. u palaeama stava. 98) hereze» (Razna pisma XVIII). ukragestikulirajuei kako bi privukli pafnju.. Petrarca.-74. i hram SAD. Lulea 7:34).. i kako je «na svom konju bio u neprestanom strahu da ee vjetar poremetiti njegovo namirisano ruho» (Razna pisma XV). Buduei da ovo nije povijest Rimokatolieke crkve nego papa. i vladao do svoje smrti 1389. vee usred uvreda i poruga tol u °died svog prijatelja i obofavatelja.. i nakon njegovog objavijivanja za njegovu priprotestanti su iskoristili kampanju da ismiju hinjenu svetost Kasutnost na svom tolit'ke crkve. i da su njegova osornost i arogancija uvelike ogranieavale ono u 'e mu je mogao imati pozitivan utjecaj. i tadagnji Ovaj njemat'ki drvorez prikazuje papu Pija II. Petrarca je. (1334. On je bio najveei intelektu alni pisac svoga doba. gdje su kao da ee tamo nastaviti fivjeti zauvijek» stvorili sloienu birokratsku administraciju. 275). 1291.). kako kao mIadie moeni vladari maskirana lica provaijuje u kuce. papa i njihovih kardinala. 1285. Voltaire (1694. McCabe. odvratan od udovoljavanja svojim ufimudroku. a nitko nije od licemjerja... Biskup Mollet priznaje da je Benedikt XII. prema katoliekim standardima. Letters without a Title papinskom dvoru koji je «divljao poput (Epistolae sine nomine). realist vrelo boli gdje se Isus Krist ismijava. Petrarca turniri. gomilano» (Razna pisma VII).. crven u licu. ueenog katoliekog povjesnieara avinjonskih papa. bio sklon pieu. glumeei svetost. University Press. ufasan osobno i iz dopisivanja.) je Izidorske delu-ete opisao kao «najodvafn iju i najvelieanstveniju prijevaru koja je ikad obinanula svijet». www. koliko bilo koji grad tog vremena.-42. uzeo ime Benedikt X11.pometeni poplavom najrazpuguei u trublje i makiei barjacimad> vratnijih zadovoljstava. Bilo je. U fidovskim krugovima progonstvo (Pismo VIII). Radi se o BartoLomeu Prignanu (1318. i svoju Papinsku palaeu ueinio jednoin Slavni talijanski ueenjak i dr2avnik Francesco Petrarca (1304.. banketi i ci pisama Epistolae sine nomine. poznavao srednjovjekovni Pivot i literavee zbog namr§tene gutnje. suvremenika poput biskupa Molleta. (© Drevni dokumenti. rekavgi. a rastuei bijes prema papama koji je prere Roger. pogrbljen ne toliko od dobi. smrt za laike. prljavkine u svoj dostupnoj literature o krkanskoj religiji.-52..» (Petrarca. ali prema evande]jima takav je bio i Isus Krist (Matej 11:19. Neki pisci tvrde da je od tog pape potekao izraz «pijan kao papa». Male Azije i Egipta. str. i na vremeno jahao gradom <. .-1352.40114 kombawsussi.. :: u pripreme za svoje parade. ulagao videnom rukvinom morala. bio je Petrarca je dodao da je Klement VI. Pred dojmllivu optuinicu protiv avinjonskih njim idu njegovi ljudi u bijeloj odjeei. koji su smatrali da je «Neron. popozvan da se obrati rimskom Senatu. tko. cit.hr 56 nexus . rukei ponizne i gazed po detalje opscene razuzdanosti fivota na pravdi. sijeenja 1335. «Najbolji» papa avinjonskog razdoblja..) kupio je Avignon od napuljske kraljice plavio Europu bio je opravdan.-1778.povijest religtja papa Avignonu potjeee iz einjenice da su Francuskoj. On daje lonima kurvi.ne usred zadiuskrkiju nedjelju 1341. (Piersu nazivali «Babilonsko sufanjstvo papa». lafov i pijanica» (A History of the Popes. 115). Klementa je poznavao i «uzavreo. nevjerojatnom Petrarca govori o neobienoj kolieini vreolujom raskalaknosti. U Avignonu je napisan niz lafnih dokumenata koje danas zovemo Lafni Izidorski dekreti..-1389. Dojmljiv ne zbog rjeCitosti.teledisk. str. sve to motes vidjeti tamo nacima.-1342. 1969. cit. gdje patenje zovu glupoku.). Petrarcina ocjena Klementa bila je je papinski dvor u Avignonu opisao kao izuzetno stroga.. suvremenog njemaekog odvjetnika visokog ugleda koji je nekoliko desetljeea bio u slufbi papa. op. moraine pogasti S'kola lafnosti. U toj prijevari pape i njihovi suradnici sastavili su niz lainili pisama. uzburkan. da su «. a podlost zovu «.) godinama je od najblistavijih u Europi. nebeski dom u kojem five bez Boga izgradenim iz kamenih utvrda.••••• -y. debelih bedara. uz neke izvanredne informacije dobivene iz De schismate Dietricha von Nieheima (oko 1338. temu lafnih katolieldh dokumenata ostavit eemo za neku drugu priliku. Aachen) kraljevskom dvoru. eelav.. U svojoj zbirste neprestano zabav]jali balovi.-1418. najuiasnijom i nemena i truda koje je Klement VI.) koji je 1378. Pape su tamo trajno vladali tamo sagradili svojevrstan raj zadovoljsedam desetlieea. FRANCUSKA POVLACI SVOJU PODRSKU KRSCANSTVU Sada sel Imo nekoliko desetljeca naprijed. prijatelj obitelji Colonna. kad je to fella biti. Zatim su to bili izvanredni i golemi Pseudoareopagitski falsitikati i ogoreena nepopustilivost papa u tvrdnjama da su autentieni nakon gto je razotkrivena prijevara.. Privrfenost . Dietrich je bio svjedok skandala o kojima i opisao je pontifikat za koji Crkva priznaje da je bio (jedan od najkatastrofalnijih u papinskoj povijesti» (The Popes: A Concise Biographical History. glamuroznim dvorom na kojem su papine rodake i gofivio u predgradima Avignona i zapisao je gomilu detalja o pap inskom naeinu fivota koje je zapazio. stigao je na Kapivljene gomile. Tamo je iznio na bijelom konju.) koji je na svom ustolieenju u Dominikanskom samostanu u Avignonu 8. opscen. Rathaus. do 1377. on predvodi pompozne povorke. on koraea sature tako dobro kao Petrarca. Ostavio nam je jedan od naj nevjerojatnijih prikaza crkvene e44. bio je Jacques Fournier (oko.. Razna pisma VII. Rekao je napola pokrivenih njegovom kratkom hada je Avignon po porocima nadmakvao liom. papa 1342. ovako opisao papu: gdje se obofavaju sestercije [novae]. postao papa Urban VI. U Rimu su ga posvuda raspanatjecali su se tavale protupapinske grupe.

Bonifacije IX. Zalosno osiromaIeni stanovnici koristili su veeinu prilika da siluju. usprkos njegovom predizbornom obeeanju da ee odstupiti s pololaja pape u interesu rjeIenja Iizme sa svojim rivalom. ali pohlepni osvetoljubivi Spanjolac uspio je zadrZati svoje papinske krpe preko 20 godina dok mu se cileia. cit. prisjeeajuei se nedavnih triasa kuge i znajuei da je putovanje prepuno opasnosti. Upravo je papa Benedikt XIII. da ueini sve Ito je u njegovoj mod korak potraZivIi i unistivsi sve primjerke dvaju knjiga iz drugog stoljeea koje su sadrZavale «pravo ime Isusa Krista» (Encyclopaedia Britannica. i 1445„ pape su bili redovno i uz upotrebu site izbacivani iz Rima da okonea Iizmu izmedu njega i njegovog suparnika Angela Corrara (takoder Cortarrio ilk Corrarrio) (1336. nego i njihovo «oeekivanje». i Grgur XII. unajado je odred divljih plaeenika koji su u to vrijeme bill uobieajeni i otjerao svoje suparnike iz gradova. Sldonio se u Avignon. a hodoeasnici su. je kao papa odbio napraviti i najmanji korak prema takvorn jedinstvu. Grad ga je proklinjao i u njemu je vladao potpuni nered. je ranije izazvao skandal svojim nemilosrdnim oporezivanjem sveeenstva Francuske i 8panjolske..teledisk.-1417. i predsjedao je na vijeeanjima teologa koji su to pape proglasili hereticima i zmaticima u suparniekom katoliekom svijetu njegovu legitimnost dovodili su Nepopularnost papa bila je tolika da su tijekom stoljeea mnoge od njih ubile iii protjerale iz Rima bijesne gomile li carski neprijatelji. ad kojih je svaki imao vojsku i nepomirhive suparMice. poduzeo neeuven dao ubiti. Urban VI. ali vrlo energiean» (ibid. Medutim. Nastavio je 16-godisnji Zapadnog raskola stvorenog istovremenim postojanjem vile papa. Sada je svim uldjueenim stranama bib jasno da je.) kao «ljubazan i obziran» Bonifacije IX. nakon prodaje www. jezikom teologije i kanonskog prava. vii.to odluka ostala je na snazi sve dok godinama kasnije jedan Francuz nije izabran za papu. Odmah po svom izboru. i ogoreeno se borio protiv svojih suparnika. Urban je Iestoricu od njih zatvorio u papinske tanmice i dao ih mueiti. Papini agenti nisu vile pro davali samo slobodne pololaje. francuski kralj Karlo VI. nije izgubljen svaki trag. 278). Nakon nekog vremena papa je pobjegao sa svojim zatvorenicima u lancima i marskim putem otputovao u Genovu. Crkva je rekla da je bio opobolan. Godine 1400. Brzo se seleei iz grada u grad. Stvorio je eetiri nova kardinala iskljueivo kako bi osudili tajni traktat na latinskom jeziku pod nazivom Mar Yesa. (Pedro de Luna.) raskolila je Crkvu. all je Urban pobjegao preko straZnjeg zida Papinske palace. Dietrich von Nieheim bio je na lieu mjesta i opisao je kako je papa glasno eitao svoj brevijar kako bi zagluIio njihove jauke. Nakon toga je papinsko prijestolje zauzeo Pietro Tomacelli (1356.1404. ali sukobljenih papa u ratu ambicija. Obogatio je svoje rodake. a nakon toga je izdao naredenja da se uniIte svi primjerci zagonetne Elkazajeve knjige. ali je 1389. neki drugi sveeenik za Mega ponudio veeu sumu.-1404.). str. preldinjali su ga da obuzda svoje nepristojne ispade.) objavio je dekret kojim je francusku Katolieku crkvu i sve gradane Francuske oslobodio posluInosti papi Benediktu XIII. koji su bili toliko nepodnoIljivi da ih je Rim izbacio zajedno s papom uz uobieajeno krvoproBee. ubiju i ophaelcaju hadoeasnike. 1404. a cijela Prancuska zahtijevala je njegovu abdikaciju. Uvjeti u samom Rimu bili su teIki. all pod uvjetom. papa bi objavio da ga je prvi sveeenik prevario i prodao ga drugom.-1423. Nije poznato Ito su Benedikt XIII. koji je 1406. U meduvremenu. koji su medu sobom razmatrali plan o njegovom svrgavanju. Europa rugala. od glasnika je doznao za treeeg legalno izabranog papu. francuski kardinali izabrali su Benedikta XIII. pa je osoblje pratilo dob i zdravlje nosilaca poloiaja . 21. Nakon toga je morao braniti avinjonsku palaeu od napada francuske vojske.).-1406. objavio je slavlje. U to vrijeme Benedikt XIII. Dok su on i njegova vojska napredovali prema Rimu. Samo jednom od kardinala.-1417. (1409. op. bio odluean u namjeri da svrgne svog suparnika iz Rima i zadrki svoj pololaj po svaku cijenu. Karlo III. i svaki je vjerovao da bi samo on trebao biti «jedini papa». pristizali u Rim tijekom godine. Neka Katoliaa encikiopedija iznese sveeenieko svjedoeenje: «Velika Iizrna (1378. umro ad trovanja. Kad se vratio. kao jog jedan potpuno beItastan papa. a nacionalno Crkveno vijeee glasalo je protiv njegovih nepopularnih odluka. kardinali. postao papa Grgur XII. 1797.) za trash ednika Klementa VII. neprestano protjerivan zbog poroka svoga sina.) (Catholic Encyclopedia. (1368. Kao kardinal. U razdoblju od ukupno preko 240 godina. Pak() je obilnu letvu konfiscirajuei vlasnigtvo bogatib plerniea i stvorivIi pololaje na prodaju za dodatnih 37 biskupa. on [Aleksandar V] je odobrio dogovor suparniekih zborova da zajedno rade na postizaniu jedinstva. ali rimski narod reagirao je na vijest oeajanjem. malo je onih koji surnnjaju da je ostale papa 1 oeekivanja. naslijedio je i plemeniti» Inocent VII. kralj Napulja. Dietrich von Nieheim kaZe kako je vidio da se isti pololaj prodaje nekoliko puta u istorn tjednu i kako je papa dogovarao poslove sa svojim tajnicima za vrijeme misc. Na Saboru u Pisi (1409. 1328.). natuknica «Jesus Christ»). (1389.. Sizma je. pokugavao je prikupiti novae za krilarski pohod protiv Napulja. kidanje crkvenog jedinstva i zajednice. Englezu Adamu Eastonu. 1336. 1910. dok se njegov sin rugao Zavama. bio je zgrolen i postao je vojsku da ga napadne.povijest religija godine. bili su dvojica zakonitih. Pisuci u strogo krIeanskom duhu. koji ga je pokuIao svrgnuti.. Benedikt XIII. a Benedikt XIII.. on [Aleksandar Vl odrkao je uvodnu propovijed. Bonifacija IX. 19). (Cosimo Migliorati. prodao je svete posude rimokatoliekih crkava koje je bio obeeao svojim sinovima i keerima.hr nexus RI . Prije nego je krenuo u ponovno osvajanje papinskih posjeda na jugu.). koji je prisegnuo ispuniti.-10. Krkanstvo je sada imalo trojicu zakonitih papa. Time je izazvao nezadovoljstvo Grgura XII. oItru osudu svojih suparnika papa. i Grgur XII. izmedu 1119. potieuei trgovanje svetim polobJima sve dok papin cared nije nalikovao na burzu (The Popes.-1422. PoniItio je potporu svoje zeinhe krIeanstvu i proglasio Francusku religijski neutralnom . svibnja 1408. Aleksandra V. mislili o torn dogadaju. Urban IV. str.).a ako bi.

i cinienom Iirenju podmuklosti i lailjivosti u medunarodnim krkanskim odnosima. izd. The Variations of Popery. zasipanje bogatstvom i uslugama svojih nedostojnih rodaka. Crkva kale da je razdoblje «propadanja uslijedilo nakon sredine trinaestog stoljeea. Rimljani su bacali blato i kamenje na njegov lijes kad je donesen u Rim. Nakon dvije godine prepiranja kardinali su izabrali Oda Colonnu (1368. preljub. str. kako se eini. Vatikan je ovako sale° svoj stay o vremenu Siksta IV (1471.) da ga zamjeni. da ih naveeer osvjeze nakon Ito bi proveli dan svaclajudi se u Saboru. pa je eak www. zaradila 800 florina. 533).). nakon dugog izgnanstva koje mu je name tnuto zato Ito je legalizirao i Ititio zloupotrebe Kurije. Veleeasni razvratnici obogatili su prostitutku i spalili reformatore na lomaei. homoseksualnost i ubojstvo pape Aleksandra V.hr Sveeeniei su zaposlili 1. i. eija je raspuItenost velikim dijelom bila posljedica °pee nemoralnosti tih vremena. nema potrebe raspravljati. baeen u zatvor i zadavljen. i Crkva se nadala da su katolici «ikekivali vrijeme kada ee crkveni redovi. Dr. biti vraeeni u neku vrstu discipline» (Catholic Encyclopedia.. raIirenosti prostitucije i njenom javnom poticanju. svrgnut. bili su dobro poznati kardinalima kao i eitavoj Italiji. kardinal Rafael Riario. 288-89).-1419. 337).) za papu Martina V. 2. nepristojnosti brojnih javnih kupaliIta. op. 145). incest. a «razuzdano ponaganje sveeenika demoraliziralo je grad u kojem je sazvan» (Samuel Edgar. Epoha kojom se bavimo je. prema prieama.500 prostitutki koje su zvali «lutajuee drolje» (ibid. svjesnoj iskvarenosti samostana. i. 1958. str. Dietrich dodaje daje. . Jedna kurtizana je. i do danas je ostao najiskvareniji eovjek koji je ikada nosio tijaru. jedna od najeudnijih u povijesti Crkve. str. i nata nije moglo jasnije od tih izbora pokazati do koje je dubine potonulo papinstvo. prelati i voded. koji je podmitio izbornike. Kada govorimo o moralnim uvjetima u torn razdoblju. Bludni sveeenici su. Sveeenici su zaposlili 1. iskreni njemaeki povjesniear papinstva. i u njoj se susreeemo s najvedom kolidnom zloeina i dekadencije. Ludwig Pastor (1854. i 16. kako se eini. kad su rat i otirnaeina nanijeli veliku Itetu Crkva je u petnaestom i Iesnaestom stoljeeu ponovno trpjela zbog raIirenih druItvenih previranja» (Catholic Encyclopedia. tijekom svog poslanstva zaveo je 200 iena i sikan broj muIkaraca. ii. 1958. iznenada je umro 1410. nimalo u skladu sa zdravim razumom. medu katoliekim je povjesniearima gotovo osamljen u svojoj nepristranosti. Cossa ubirao osobnu proviziju od kockara i prostitutki. 0 tome da li je bio sin talijanskog pirata. (1417. ali zapravo su tonuli sve dublje u mulj. Tijekom tih vstoljeea kulturne tame.) preuzeo je poloiaj pape i zbog nekog razloga uzeo isto ime kao prvi Ivan XXIII. London.ibettih zapisa ukloniti svaki spomen izvornog Ivana XXIII. nema sumnje.-84. kovao je zavjeru da svrgne obitelj Medicija. dovoljno je red da su kardinali koji saboru u Konstanci 1414.-1384.-1928. Pecci. poput svih Europljana. str. i. svjesni njegove reputacije.» (Catholic Encyclopedia. 288-9) Aleksandar V. pogledati sljedeee poglavljej.-1415. Nije bilo javnog sprovoda. zatekao je krave kako i dalje pasu na njegovim ulicaina. 1. bili vrlo Airoke rake prema profesionalnim clan -lama. kao Ito tvrdi Dietrich. papa je bio upoznat sa spletkom..500 prostitutki koje su zvali olutajuee droije» (ibid. DoznavIi da je oksfordski profesor John Wycliffe (oko 1324. PROST1TUTKE U CRKVENOM SABORU Nakon Ito su eetiri godine raspravijah o odvratnom prizoru trojice pohlepnih papa. Kasnije je opttden za silovanje. Vatikanski povjesnieari tada su pokuIali iz svojih sh. On se prozvao paporn Ivanom XXIII. str. elanka.): on i svi njegovi nasljednici polo2ili su sveeane zakletve da de reformirati papinstvo i Crkvu. Petnaest godina bio je na eelu papinskog korumpiranog financijskog sustava i predvodio je papinsku vojsku i plaeenike sa svom okrutnoku i razuzdanoku zapovjednika tog doba. ur. Krkanski pisci 15. i krkanski svijet bio je ojaden vijeku da umjesto dvojice papa ponovno ima trojicu. Pape koji su prethodili Martinu V..).-31. SasluIavIi svjedoke.).-63. (1410. samelju i razbacaju po rijeci Swift.. Angelo Giuseppe Roncalli (188L-1963. Bludni sveeenici su. 97). neljudskoj okrutnosti koja nije jenjavala usprkos procvatu umjetnosti. To je bib 43 godine nakon Wyc]iffove smrti: papina djela odraZavaju hirove jednog neuravnot&Zenog uma.) oko pet desetljeea ranije preveo Bibliju na engleski jezik.): «Njegova najveea strast bio je nepotizam.povijest religijs u pitanje. crkveni laici nagovorili su cara Sigismunda da sazove i predsjeda na Generalnom crkvenom nexus . Sabor je pripremio dugu optUZnicu protiv Ivana XXIII koja se protezala na 54. Bio je to zagonetan eetverogodignji dogadaj koji prkosi razurnijevanju. Prema glasinama. Prema njoj su se ponijeli bitno drugaeije nego prema Janu Husu i Jeromu PraIkom.pa su talijanski kardinali izabrali Baidassarea Cossu iz Pise (oko 1370. kao papinski izaslanik u Bologni. stoljeee smatraju dekadentnim. U vezi s tim pitanjima.. On kale da je «raIireni nemoral u crkvenim redovima nadilazio sve IIto je videno od desetog stoljaa» i da su oobijesna okrutnost i osvetoljubivost isle ruku pod ruku s nemoralnoku» ( A History of the Popes . Njegov neeak. ali nisu bili potpuno uspjeIni jer su popisi papa koji su u to vrijeme bili u tisku uskoro dospjeli u javnost.pretpostavlja se od trovanja . papinski dvor bio je nemoralniji nego u bilo kojem razdoblju Mraenog doba» (Catholic Encyclopedia. Poroci kardinala Cosse. all malo njih svojim eitateljima daje eak i maglovitu predodZbu o besrarnnoj poroenosti. Martin se to]iko razbjesnio da je 1427. Nakon kratkog sudenja proglaIen je krivim. ueinili su tako malo za boljitak grada Rirna da kad se Martin vratio 1420. i Indic se proeitati u bilo kojoj do stupnoj zbirci zapisa s crkvenih sabora. iako vjerojatno ne i s namjerom da ga se ubije. bili vrlo giroke ruke prema profesionalnim damama su ga izabrali bili.-1431. da ih naveeer osvjeie nakon §to bi provedan svadajuei se u Saboru.telethsk. dao da se kosti tog teologa iskopaju. cit. i moiemo biti zadovo]jni sluibenim crkvenim opisom njegovog karaktera. U novije vrijeme. pog.) [kojega ne valja brkati s paporn Ivanom XXIII. Ito je u to vrijeme bila ogromna svota. str. 1838.

bio je tako notorno zloglasan. JoI 1460. u devetom stoljedt (855. a njegova prollost tako bogata i dobro poznata da se pokazao kao velika neugodnost za modern u Crkvu koja uza- enciklopediji: «Sveeenici na visokim polohjima konstantno nisu marili za istinu. prijavljen je Piu II.om i politikama. Pecci. nemali broj bio je duboko ukaljan poganskim porocima. ona je bila Zena. Njena priea ugla je u srednjovjekovne povijesne zapise. 855.» 1503.). takoder. medutim. Nakon Ito je Cibo 1484. 1458. njegovo promicanje nepoieljnih na najvile pololaje u Crkvi mrlje su na njegovoj karijeri. ovo je bog». njegovi ratovi i podmuklost. Ciba su zanimale isldjueivo Zene i seks. i tako je u oeima katolika bila legitimna nasljednica sv. mnogi su bili iskvareni i bez ikakvog osjeaja za krkanske ideale. str. Za trajanja Icon- nexus u .-49.-1492. Medutim. Ivana. vitkih od pasta. kasnije Pavia III. KrenuvIi prema Lateranskoj palad nakon konsakracije u bazilici sv. Za razliku od Marozije. vjersku revoluciju pomodi sile i oruija. one koji su ga podri ali nagradio je silnim bogatstvom. raskok i slavom. ii..). bestidno kupio glasove kardinala kako bi postao papa Inocent VIII. koja je upravljala papinstvom nekoliko desethe6a u 10.-1503. energkno se suprotstavljao valdenzima. SluZio je pet prethodnih papa na poloiaju vicekancelara. proIao je ispod slavoluka na kojem je bio moto koji su ispisali njegovi podupirateIji: oCezar je bio Zovjek. doznajemo najvile o karakteru tog pape Borgie. 1492. Odmetnute grupe bile su bijesne zato Ito je Borgia. dok je bio kardinal i papin legat. kroz odvratno ugadanje svom apetitu. velikim sumama podmitio izbornike prije poeetka konklave. unapredenjima njegove kopiladi [posebno Franceschetta] i njegovoj suradnji s poganskim kenamal treba pribrojiti rezultate korupcije u Kuriji» (The Popes: A Concise Biographical History . Inocent VIII. Pecci. dodatak sv. 109. Ovo se ne raeuna. u kojem je pisalo: .) dvije godine sluZbeno sjedila na papinskom prijestolju. prosvjedi krkanskog svijeta bili su sve glasniji i zatim su izbili u protestantsku reformaciju. 'Zivota Aleksandra [Alessandro] Farnesea. karijere Rodriga Borgie (Aleksandar VI. ur. cit. Kao papu. samozatajnost. skni opisi ienskih samostana od nekoliko stolje6a ranije nalaze se u Annals of Hildesheim. (1534. stolje6u. Apologetski osvrt na raskalalenost crkvenog morala i umova koja je omogudla ovo veliko restrukturiranje katolieanstva nalazi se u KatoIraqi Nakon gto je Cibo 1484. D. Rodrigo je bio pripadnik zloglasne obitelji Borgia koja je svoju vainost i mo6 crpila iz talijanske politike. op. medutim. xii 767. i.-58. Aleksandar VI. Giovanni Battista Cibo i Rodrigo Borgia tri su vjeka o kojima vrijedi red nelto vise. 00tvorenim skandalima izazvanim papinim moral. svjetovni interesi papinstva imali su glavnu u]ogu.povijest religija objavio interdikt Firenci zato Ito je u bijesu ustala protiv zavjerenika i brutalnih ubojica liana dei Medici. Iz dnevnika njemadcog kapelana Johanna Burcharda. i poniltio je dekrete Sabora iz Konstance. bestidno kupio glasove kardinala kako bi postao papa Inocent VIII. budud da su kardinali Zeljeli izbjed izbor Francuza. bio je neuspjegan: plakati koji su prikazivali njegove aktivnosti bill su u Iirokom optjecaju. postoji hvale vrijedna strana njegovog pontifikata. izradio je nacrte planova za preuredenje ienskih samostana u obordele pune najbiranijih prostitutki. op. cit.. (1458.) izabran je za papu Aleksandra VI. passim) .A.) jer je odrZavao opscene plesove s golim damama u jednom vrtu u Sieni. MS 151. 32-33) Jedan vjerojatan razlog zaIto je Siksto negirao zaldjikke Sabora iz Konstance je taj Ito je skup objavio da je jedna Zena. Crkva i priznaje: «Da je Borgia osigurao svoj izbor Ostom simonijom dnjenica je dja je autentknost predobro potvrdena da bi se u nju moglo sumnjati» (Catholic Encyclopedia. klave naoruiane frakcije zvane «eskadroni» pobile su preko 200 ljudi na ulicama Rima. i njegovim izborom upraZnjen je yeei broj unosnih poloiaja i unapredenja koja je obe6ao onima koji glasaju za Mega.-64. SluZbeni popis papa Thomasa de Elmhama. Otada pa do reformacije. postao strahovito debeo i kako se do proljedi 1492. ur. pretvorio u ornasu mesa nesposobnu za uzimanje bilo kalcve hrane osim par kapi mlijeka iz dojkl mlade iene» (Historic Ecclesiastica. kao i Kuriju. pontifeksi su pokazivali nezainteresiranost i za najosnovnije Ijudske vrline. k6eri i unuka bili su enormni. a troIkovi izdriavanja njegovih kena. Ostodt. Jedanaest kardinala prodalo mu je svoje (Catholic Encyclopedia.-62.» Siksto IV. koji je bio nagomilao ogromno blago. Stay pape Siksta IV prema zavjeri Pazzijevih. 1181). one koji su ga podrkali nagradio je silnim bogatstvom. Njegovi Ipanjolski korijeni bili su faktor u njegovom izboru. Ciba su zanimale iskljueivo iene i seks Aeneas Sylvius Piccolomini.).). Ivana Engleska. Usprkos tome. str.). str. i nakon tistku godina neobkne povijesti Crkve. 1484. i nastavio je aivati u takvim dogadajima do kraja svog Zivota.» (Catholic Encyclopedia. oko 890. glasove (Burchardov Diarium. Poduzeo je korake prema suzbijanju zlostavljanja u Inkviziciji. Vatikan je postao institucija koja je vrvjela od njegovog ogromnog potomstva od preko 100 nezakonite djece. U godinama Aeneasa Sylviusa Piccolominija (pape Pija II. raskai i slavom. Iefa protokola pape Aleksandra VI. napisao je slavni komentar da je opapino krkanstvo hinjeno» (Burchardov Diarium).hr ORGIJE U VATIKANU Nakon smrti Inocenta VIII.www.teledisk. str. i nakon 14 dana prepirki i spletki medu kardinalima. Burchard je osobno bio svjedok Aleksandrove raskalaIenosti. Otprilike u tom kritiblom trenutku. Petra. 309). Kad je Piccolomini 1458. a parada njegove seksualne razuzdanosti odr2avana je uz malo iii Minato skrivanja. Giovannija Battiste Gibe (papa Inocent VIII. postao papa Pio II pokuIao je zataIkati svaku spoznaju o njegovoj ranijoj karijeri kao lopova i provalnika. xiv. dok nije postao prisiljen reformirati sebe. Kao papu. sinova. pravdu. Petra. Suvremeni talijanski crkveni povjesnkar Valore isprieao je kako je. vedna su bill obkni pokvarenjaci. 302-04). ah punih polude» (A History of the Popes. Njegov pontifikat predstavljao je jedan od najgorih skandala u Vatikanu ad vremena Vladavine kurvi. takoder. Ivana je bila formalno izabrana za papa. Rodrigo Borgia (1431. iii).

-88. kao Ito se vednom priznaje. oPapa je gledao i divio se intimnim dijelovima njihovih tijela. pretisak). objavljen plakat na latinskom jeziku s ilustracijom na kojoj je papa Aleksandar prikazan kao vrag i antikrist.).). te da u papinskoj spavadoj sobi visi «uvredljiva» slika gole Izide (Giorgio Vasari. Burchard nam je dao zapanjujuee detalje jedne prigode u kojoj je papa vodio orgiju u Papinskoj «U nedjelju naveder. u svojoj raskalagenosti. op. Rodrigo je teIko zloupotrebljavao svoj pololaj i kao kardinal i kao poglavar Cropscenim natjecanjem tih zena.1519. 1822. U svojim tinejdZerskim godinama ogordeni je Cesare. Don Cesare. privladna mlada udata kd njegovog komornika. ibid. British Library) a njegov razvratni papinski dvor usporedivali su sa starim 4<kuplerajima» Cezareje u kojima se provodio sv. morale uzimati ustima dok su puzale izmedu svijedhaka. op. op. pamtletista. ukljudujud Cesara. jer je u ozbiljnoj akademskoj povijesti tvrdnja svedena na samo dvije diskutabilne smrti.. i zbog svog razvratnog nadina Zivota. da ima Venerin amblem ugraviran u svoj osobni smaragdni krkanski kriZ. Ova primjedba. Cesare je bio najdraii sin Rodriga Borgie. Lucreziu.. i papa ga je podfZavao do svoje smrti. Nakon vedere. a ne svjetovan posao.) i potvrdena u Diderotovoj Encyclopedic otkriva Ito je papa Aleksandar VI. Giovannia. imao seksualne odnose s Lucreziom (1480. oVatikan je ponovno bio bordel» (The Records of Rome. izbo komornika. i dokumentacija otkriva da papina osobna vjerovanja nisu bila u skladu s crkvenim pravovjerjem. Aleksandar je bio svjestan «tihog :sirenja sumnjieavosti medu intelektualcima. cit. 1868. 324). Dokazi su ozbiljni. Pridalo se da je Aleksandar VI. izvorni dom obitelji Borgia u Valenciji. Jedan rimski Saljivdina nazvao je Lucreziu opapina kdi. ali druge aspekte njegovog ponaIanja moramo spomenuti. njegov otac. u svojim kasnijim godinama obilno sluZio otrovom. Augustin. te njegovim brojnim ljubavnicama. Plakat je govorio o tome kako Aleksandar petlja oko crne magije i drugih poganskih rituala. govore u prilog potpuno besprincipijelne osobe koja je svoje ime udinila ogavnijim od Neronovog.. svojom kderi s Rosom Vannozzom dei Cattanei. kao papa Aleksandar VI.. Veer je zavrIila s Most Eminent Painters.) (drugi vojvoda Gandie) i Lucrezie. s 50 pristojnih prostitutki iii kurtizana u odjedi iivih boja. listopada [15011. i navodno je s njom bio otac svojih «ne6akinja» (A History of the Popes. zaista mislio o krIdanstvu: qSvemogudi Bo'±e! Dokad trajati ta praznovjerna sekta krkana i ta skorojevidka izmiShotina?» Ostavimo po strani kao zanemariv trad optuThe njegovih neprijatelja da se Aleksandar VI. Ito mu je donosilo znadajan prihod. Ito se oditovalo u brzom napredovanju karijera njegove djece Pedra Luisa (1468. pretisak izdanja iz 1731. po kojem su bili razbacani kesteni koje su prostitutke. a kasnije gole. pa eak i medu sarnim sveeenstvom» u pogledu valjanosti kr§eanstva. zajedno govori o strahu i mrZnji koje su pobudivali on i njegov sin» (The Popes. gole i na rukama i koljenima. poglavlje «Alexander \TI»). odrubio mu glavu i nabio ju na kolac s privezanim natpisom: «Ovo je glava mog djeda koji je prostituirao svoju Icer papi» (A History of the Popes. Cesare je izrastao u muIlcarca bistrog i snalnog uma. proglasio ga je kardina]om. don Cesare Borgia priredio je svom ocu vederu u apostolskoj palaci. cit. Paris. Ali zataIkavanja i podrIka groznim ubojstvima koja je podinio Cesare Borgia. Aledam godina. www..-1507. kojem je Borgia platio da mu dogovori niz tajnih sastanaka s njom. Kad je Cesareu bilo osamnaest. provodedi plan Iirenja mod svoje obitelji. Venecijanski senator Sanuto napisao je da se tadaInjernkardinalu Borgi svidala Rosa Vannozza dei Cattanei. Ovdje nema smisla istralivati je li s Lucreziom imao dvoje iii troje djece.teledisk. Sculptors and Architects. a kasnije ga je promaknuo u zapovjednika vatikanske vojske u svojim naporima da proIiri Papinske driave. intelektualno podzemlje Rima prepridavalo je prljave pride o njemu. koje su nakon obroka plesale sa slugama i ostalim prisutnima. S njegovih 12 kopiladi (Collins Dictionary). a rodni list to potvrduje. (oko 1476. Spanjolska). i Jofrea. zajedno s muIkom vatikanskom poslugom. Kao plod te afere roden je Cesare Borgia (1475. i.) ksandar VI. nije mogao pobjedi od satiridara.) (kojem je kupio vojvodstvo Gandiu. supruga i snaha». On je medu papama jedinstven po javnoj istaknutosti njegove nezakonite djece i odiglednosti njegovih seksualnih odnosa u oSvetoj palad». zakopana u zbirci nekada zataIkavanili papinih proglasa zvanoj Anecdota Ecciesiastica iii . grad Rim tresao se od cinidnog smijeha. bio je seksualni perverznjak. Aleksandar VI. za nagrade koje je predstavio papa. shvativgi da si njegova institucija ne mote dopustiti da joj provjeravaju vjerodajnice. U to vrijeme vjeItidarenje je bio sve6enidki.» (Burchardov Diarium) U takvim uvjetima. str. cit. o Da su takve optdZbe upudvane protiv pape Borgie i da su uspjele prelivjeti. Giovannia (Juana). <. njegov otac pripremio mu je put do Kardinalskog zbora udinivIi ga biskuporn. hitro je uveo cenzuru opasnih tiskovina (Burchardov Diarium.Tajna povijest Crkve» (Vienta. i drugih Saljivdina koji su prodavali ili dijelili svoje ubojite epigrame njegovim protivnicima. Donna Lucrezia i papa kasnije su si izabrali partnere po svom ukusu za daljnje ljubakanje. 30. Milano 1907. Cesarea. Kad je Cesareu Borgi bilo samo sekve. Veleposlanici govore kako je Cesare u Vatikan doveo mnoItvo prelijepih kurtizana za Aleksandrova seksualna zadovoljstva u njegovim poznim godinama.hr 60 nexus .). u podetku potpuno odjevene. svijednjaci s upaljenim svijedama stavheni su na pod. Lives of the Medutirn. onedovjedno hladno dudoviSte».povijest religijal lud polcuIava prikazati pobo±nu proIlost papa. Nakon Ito je 1501. u odevoj prisutnosti.-97.

teledlsk.. Autor je knjiga The Bible Fraud (2001. kaZe Burchard. govored da bi ga njegova majka. kada je njegova zloglasna karijera doI1a krawww. a 1500.. da je mogla predvidjeti kako 'Zivjeti njen sin. papinom lijeeniku slali su poklone i Zestitali mu Ito nije uspio odrZati papu na "Zivotu. George Weidenfeld & Nicolson Ltd. To je isti papa koji je asketskog talijanskog vjerskog reformatora Girolama Savonarolu (1452. Njegove knjige dostupne AleksandarVI.). TraZevi dodaju da je u smrtnom Zasu viden mali vrag koji je Aleksandrovu duIu odnio u pakao. Poput mnogih renesansnih slikara. broju hrvatskog izdanja Nexusa) i The Crucifixion of Truth (2005. organizirao je ubojstvo Lucreziinog supruga Alfonsa od Aragona jer je Zelio da ona sklopi politicks korisniju vezu.) iz Borginih odaja u Vatikanu.. Aleksandrovu kci. Zija slika kao Djevice Marije ukraIava jednu od velilcih vatikanskih fresaka. (0 Papinska knjdnica. Ubrzo nakon njegove smrti njegovo je tijelo postalo crno i trulo. Godine 1501. ibid. od toga mnoge trovanjem. i ostao je sluZbeno na snazi sve do duboko u 20. (c.). petnaestogodignje sestre «kardinala u podsulcnji» Alessandra Farnesea. Njen brat kasnije je postao papa Pavao III.). Govorio je o povlaZenju s polohja i objavio da je odluZan provesti onu reformu Crkve 'u glavi i udovima' koju svijet ve6 dugo budio zahtijeva» (Catholic Encyclopedia.) Grobari i nosad. faks: +61 (7) 5442 9381. str. na PO Box 30. The Secret in the Bible (2003. 1513. prvenstveno za tr2iIta Australije i Novog Zelanda. All njegovu tugu ublaZavala je palnja njegovih ljubavnica. [Aleksandar] je to shvatio kao upozorenje s neba da se pokaje. Aleksandar je bio svjestan «tihog Iirenja sumnjilavosti medu intelektualcima. jer nam opet pruiaju dokaze za jednog papu nevjern ilca. sva korespondencija s njim vodi se preko magazina Nexus. shvativli da si njegova institucija ne mole dopustiti da joj provjeravaju vjerodajnice. su preko Nexusovih ureda i web-lokacije Joshua Booksa na http://www.. nexus 61 . pa Zak i medu samim sveCenstvom» u pogledu valjanosti krkanstva. Nitro je uveo cenzuru opasnih tiskovina (Burchardov Diarium. umro je 1503. Mogude je da predstavlja Lucreziju.hr ju na opCe zadovoljstvo. To je bio poletak Indeksa zabranjenih knjiga.). i nitko nije time bio vise pogoden od samoga pape. Bio je to moZcla najdramatiZniji oblik cenzure poznat svijetu.papa Borgia pod kojim je papinstvo renesanse najdublje potonulo u iskvarenosb (The Papacy. Giovannija su «. Mapleton Qld 4560. Njegova smrt dolekana je slavljem na ulicama Rima. Venecija) Isto bi se tnoglo reCi za majku sljedeCeg pape. 33). Rimska crkva nosi teak teret ubojstva do 40 papa. Medutim. a suzbijanje knjiga koje se suprotstavljaju crkvenim dogmama uskoro je postalo sluibena politika Vatikana. 1964.-98.. Cesare Borgia dao je ubiti svog brata Giovannija iz zavisti. Zbog svojih snaZnih duhovnih uvjerenja i zanimanja za teme koje se tiZu metafizike. Ito je potaknulo glasine da je bio otrovan. Tony je razvio dugogodiInje odnose s brojnim udruZenjima i druItvima Iirom svijeta. kako preko ramena gleda papu. London.joshuabooks. xiv. BuduCi da Tony Bushby odluZno kit svoju privatnost. Aleksandar VI. Rimhani su se 'Sahli na njegov raZun. Australija. Ovo je detalj s freske talijanskog slikara Bernardina Pinturicchia (umro. Bio mu je dopuIten pristup rijetldm biblijskim rukopisima u arhivima brojnih privatnih biblioteka i muzeja.. izdao je edikt kojim je naredio da se nijedna knjiga u kojoj se raspravlja o krkanskoj religiji ne smije tiskati bez pismenog odobrenja lokalnog nadbiskupa iii ouz osobno dopuItenje i povlastice pape» (Burchardov Diarium. Pinturicchio je uZivao u ubacivanju prikrivenih informacija u pozadinu svojih kreacija. a u ovom je djelu suptilno prikazao oskudno odjevenu damu u gornjem lijevom uglu. zbog Zijeg se iivota i izjava krkanski povjesniCari od muke hvataju za glavu. uguIila odmah po porodu. pisuci i izdajud vlastite magazine.. Jul ija II. posebno privlaZne Giulie Farnese.izvadili iz rijeke Tiber s prerezanim grkljanoma. i ne treba nas iznenaditi Ito u Burchardovom Diariumu moZtemo proZitati da je otac Giulijine kceri Laure bio papa Aleksandar VI. 107).povijest retigija Godine 1497. u svojoj raskalaIenosti.com . 32. imali su problema s uguravanjem nadutog tijela u lijes izraden za njega.) i njegova dva dominikanska uZenika u svibniu 1498. stoljeCe. i. izvadak «Drevni gradovi pod pijeskoin Gize» objavljen u 1. cit. «zbijajud gale i huled».. 0 AUTORU: Australac Tony Bushby postao je izrazito uspjeIan poslovni Zovjek i poduzetnik vrlo rano u svom Zivotu. (Povijesno. Osnovao je izdavaZku kudi za magazine i proven 20 godina istraZujud. Nastavak u sijede c em broju. kojim je Crkva stoljeCima kontrolirala literaturu dostupnu javnosti. op. u Firenci dao objesiti i potom spaliti zbog «vjerske zablude»..

KRVOLOČNOSTI I IZOPAČENOSTI M N O G I H PAPA I HIJERARHIJE RIMSKE CRKVE M O D E R N I SU CRKVENI POVJESNIČARI KRIVOTVORILI KAKO BI IH PRIKAZALI KAO P O B O Ž N E I PONIZNE.III DIO Tony Bushby c/. PAPINSTVA .NEXUS Magazine Mapleton. Qld 4 5 6 0 . Australija Faks: + 6 1 (0)7 5 4 9 3 1 9 0 0 kontakt preko: Box 30 . PO © studeni 2 0 0 6 .KRIMINALNA POVIJEST POVIJEST POHLEPE.

Z o n d e r v a n . U m o r i o s e o d gledanja Giulie Farnese u ulozi Djevice Marije na fresci. national Dictionary 799. (Dideneuke. u A History of the Popes. ) . ali taj j e p r o p u s t ispravljen lija (Julija 15. L. k a o što v e ć i n a priznaje. č v r s t o uvjeren u p r a v e d n o s t svojih s t r a š n i h b i t a k a . C r o s s . ožujka na vatikanskoj Briproslavi o b l j e t n i c e s m r t i B o ž a n s k o g J u Cezara) (Encyclopaedia tannica. B i o j e t o d e b e l i i p r i j a z n i G i o v a n n i de' M e d i c i ( 1 4 7 5 . o ž u j k a 1 5 1 3 . Joseph M c C a b e . i x ) . 2 2 7 ) . sv. J o s e p h M c C a b e . ne m o g u s p o m e n u t i « (Istoria d'Italia. iv.. cit. P o peo bi se po stubama Lateranske palače j a š u ć i n a s v o m k o n j u d o svoje papinske spavaće s o b e i privezao bi ga p r e d vratima« lije«]. i o t p r i l i k e u isto vrijeme od Michelangela ( 1 4 7 4 . eng. 1759. p r i m i j e t i o je da Julije I I . dr. 1 8 3 2 . « u s j e ć a n j e n a Sveto T r o j stvo».1 9 0 2 . prev. 2. 254).vojnik u m a n t i j i . izd. ) . u Crises in the History of the Papacy. j u n a č k i m statusom i ciljevima. 1 9 7 4 . d o d a j u ć i : « T a k o đ e r n i j e b i o lišen reput a c i j e da uživa u n e p r i l i č n o j ljubavi n e k i h svojih k o m o r n i k a . 1832..9 7 . ( 1 4 4 7 . cit. m o d e r n i p o v j e s n i č a r i hvale L e a k a o « o s o b u m o r a l n a života i iskreno pobožnu« ( The Oxford Dictionary The New Interthe Christian of the Christian Church. . J. i o t v o r e n o j e p r i z n a v a o d a m u s e sviđa n a d i m a k « R i m s k i r a t n i k » k a k o g a j e zvao puk. ur. i da p a p e više vole seks.. . . Giucciardini spominje da je novi papa p r i h v a t i o p o g a n s k o uživanje u životu i bio «pretjerano odan putenim užicima. Put n a m . Watts & C o . 1 5 2 1 . Takve je stvari č u o i r a n i j e . str. kako je smatrao. op. G i o v a n n i j e izabran za papu i uzeo je ime Leo X. N j e g o v a veća sklonost prema m a č u nego prema Bibliji o s j e ć a l a s e u R i m u . O n j e b i o G i u l i a n o della R o v e r e ( 1 4 4 3 . prijeke ć u d i i nepodnošljiv. praznovjerne Encyclopédie. . V o d i o j e svoju k a t o l i č k u vojsku u b i t k u i u j e d n o m je t r e n u t k u z a m a l o završio u zarobljeništvu. o d g o v o r i o j e M i c h e l a n g e l o . .1 5 2 9 . veliki n j e m a č k i t e o l o š k i p o v j e s n i č a r k o j i ponašanja moramo spome- Church. Nije g a u z n e m i r i l a d e l e g a c i j a r e d o v n i ka koji s u m u pristupili izražavajući k r i t i k e p r e m a s v e ć e n s t v u i m o r a l u njegovih k a r d i n a l a . ) . a v o d e ć i r i m s k i p l e m i ć i sa s i g u r n o š ć u su ga optuživali za protuprir o d n i blud. . P a p a j e s v o m tajn i k u savjetovao d a u z m e tri l j u b a v n i c e o d j e d n o m . i r e k a o j e d a « u n j e m u nije b i l o n i t r a g a katoličke Stadt Rom pobožnosti» im Mittelalter (Geschichte der [»SrednjovjeN a n j i h o v u žalost. 3. C. pog. i Julija I I . izd.7 2 . of izd. P e t r a » . širitelje nepristojnih pisce šala i priča te opscenih komedija str. B o r i o se i s p l e t k a r i o p o p u t svjetovnih p r i n č e v a . stanovništvo je o d a h n u l o s olakšanjem. n e p r e s t a n o je pio i p s o v a o n i k a d a nije b i o b e z r a z l o ž n o n e s k l o n papama. b i s k u p i i s v e ć e n i c i žive n e m o r a l n i m ž i v o t o m . . str. 1537. U ljeto 1 5 0 8 . « Š t o j a z n a m o B i b l i j a m a ? » . Z a ovaj pregled nije v a ž n o da li je i m a o t r o j e djece ili petero. najvrsniji povjes n i č a r svoga v r e m e n a i p a p i n s k i upravitelj M o d e n e i R e g g i a . A. d o d a j u ć i da su njegove p o b o ž n e kvalitete b i l e razlog zašto s u . sirov. 1 9 3 9 . p o g . Priznaje se d a j e i m a o t r o j e ili p e t e r o djece d o k j e b i o kardinal. V a š a Svetosti». . k a r d i n a l i . 1 8 9 5 . vi. E d i n b u r g h . 1897. 2. bivši z a p o v j e d n i k p a p i n s k e v o j ske p a p e Julija. 5 9 1 ) . ur. ) naručio niz radova za Vatikan. ) . 9 6 . V j e r o v a n j e d a s e L e o p o č e o prepuštati protuprirodnim porocima n a k o n što j e p o s t a o p a p a b i l o j e t a k o o z b i l j n o p r i h v a ć e n o u R i m u da su dva v o d e ć a p o v j e s n i č a r a njegovog v r e m e n a zabilježila t u i n f o r m a c i j u . ( 1 5 0 3 . p r o u č i o g a j e u z z b u n j e n izraz l i c a . . cit. (Istoria d'Italia [«Povijest ItaFrancesco Guicciardini. ljudi su se s t o l j e ć i m a žalili da pape. biograf Lea X. z a g r m i o j e papa. D o u g l a s . a n a z v a o se Julije I I . pišući d a j e b i o : «. 1 8 5 9 . 1 7 8 8 . 1 9 1 6 . p a j e p o s t a o poznat kao «Papa Grozni« i «Papa Teror« (ibid. koje su se često izvodile u Vatikanu s kardinalima kao glumcima v o d e ć i svoje t r u p e .). sv.. Bilo bi gotovo dovoljno reći da apol o g e t i k o j i se prave da b r a n e A l e k s a n dra V I . v. i želio je da se te s o b e d e k o r i r a j u s l i k a m a u skladu s njegovim. Encyclopedia. N a k o n njegove s m r t i 2 1 . p o s e b n o o n i m a koji se. p r e p u š t a j u L e a X . ) u R i m . stigao j e d a n o d najsram o t n i j i h p a p a koji s u i k a d a sjedili n a p a p i n s k o m prijestolju.. . cit. O n j e zadovoljav a o s a m o o n e «koji s u p a p i n s k i dvor shvaćali lic kao središte izd. 1 5 1 3 .5 5 . m o ć i b o g a t s t v o n e g o biti K r i s t o v i n a m j e s n i c i . . str. nije i m a o n i č e g s v e ć e n i č k o g o s i m i m e n a . k r i t i č k i m v u k o v i m a . . .). b i o j e b e z o b z i r a n . xvi. ) . «RIMSKI RATNIK» Papinstvo je nastavilo svoj p a d u degen e r a c i j u k a k v a nije v i đ e n a u povijesti svjetskih religija. zajedno sa svojom svitom vojn i h savjetnika. izd. i to nas v o d i do j o š jednog militantnog pape nevjernika. u A History of the Popes. Leo je oko sebe okupio odvratno društvo: laskavce. sv. 1 9 6 3 . u m j e s t o t o g a dajte mi m a č « (Istoria d'Italia.. F. n a k o n t o g a j e u Vatikan. 1 8 9 7 .. upitavši: «Što m i j e t o p o d r u k o m ? « « B i b l i j a . smatrao ga je «jednim od najprofanijih i najnecrkvenijih osoba koje su i k a d a sjedile na K a t e d r i Sv. . « T h e Inevitable R e f o r m a t i o n ) . k o j i su bili prip a d n i c i n a j p l e m e n i t i j i h obitelji Italije« (De Vita Leonis Decimi. Kršćanski povjesničari č u p a j u s i k o s u k a d a čitaju d e k l a r a c i j u p a p e Julija u k o j o j izražava p a p i n s k o uvjerenje rotova da su «kršćani nestabilne. govoreći o papinoj «prekomjenoj raskoši« i «kraljevskoj slobodi« t v r d i o j e d a j e « p r o d r o u tajne n o ć i « . N e p r e k i d n o je b i o n a b o j n o m polju p r e d v o d e ć i svoju v o j sku. L o n d o n . iz r a z l o g a pris t o j n o s t i . dr. a Julije I I . Tada j o š nije b i o z a r e đ e n . M i c h e langelo je kasnije izradio njegov m r a m o r n i kip. .1 3 . « T h e P a p a c y i n the Decline»). gomile» PAPA L E O X I N J E G O V A Z L O G L A S N A IZJAVA D a n a 1 1 . ) . zabave« (Cathoiii. . « J a s a m v o j s k o v o đ a . i b i d . n a m j e r a v a o se preseliti u č e tiri o d a j e k o j e j e n e k a d a k o r i s t i o p a p a N i k o l a V. b i o j e slavan p o s v o j i m d u g i m i k r v a v i m r a t o v i m a . P a o l o G i o v i o .1 5 6 4 . .1 5 4 0 .9 1 . Kardinal Paolo Giovio (Jovius). pog. M e đ u t i m .povijest religija P A P A JULIJE II. sv. veljače 1 5 1 3 . Julije je p o z v a o Raffaella ( 1 4 8 3 . str. F e r d i n a n d G r e g o r o v i u s ( 1 8 2 1 .9 9 ) . Pecci. k o v n a povijest R i m a » ] . viii. izd. i potpuno n a m j e r a z u m l j i v o zašto g a o d b a c u j u kao neugodnost. D. . Rođeni Firentinac Francesco Guicciardini ( 1 4 8 3 . ) . ali druge aspekte njegovog nuti. Pontificus Maximus.

9 7 . ili g o r e . 7 6 ) Kako bi p o n o v n o napunio riznicu i o d r ž a o svoje « r a s k o š n o o b i l j e « . sada j e sjedio na p a p i n s k o m prijestolju i njegova prva objava bila j e : «Bog mi je d a o p a p i n s t v o . 3. L e o j e proširio prodaju indulgencija u važan izvor c r k v e n i h p r i h o d a i o r g a n i z i r a o velike s k u p i n e s v e ć e n i k a za prikupljanje n o v c a . ) . BriTo Inquisition«). K a s n i j e m u j e p u k a o čir. bivši M a i n z i dvije biskupije b o g a t o m . Indulgencija je bila korištena uglavnom kako bi se bogati spasili o d l o m a č e ili k a o l a ž n o o s l o b o đ e n j e o d g r i j e h a k a o što s u ubojstva. ljubav p r e m a n o v c u b i l a glavni u z r o k zla. str. .. str. . L o r d B r y c e ( 1 8 3 8 . str. k o j e m j e u t o vrijeme bilo 38 godina. naredio i pruža j e uništenje dan o d r a z l o g a zašto j e p a p a K l e m e n t (1758. navodno nepoštivanje principa. Crkva je o n j e m u objavila sljedeći apologetski sažetak: «Kao svećenika. P e t r a u V a t i k a n u . ) . širitelje n e p r i s t o j n i h šala i p r i č a te p i s c e o p s c e n i h k o m e d i j a k o j e su se č e s t o izvodile u V a t i k a n u s kardin a l i m a k a o g l u m c i m a . Z a h v a l j u j u ć i toj p r e s u d i i z a b r a n j e z a papu. b r z o je proširio tu doktrinu. p a s u s e stari k a r d i n a l i i m a l i r a z l o g a p o k a j a t i . i čaranje and Nature svetogrđe. k a k o bi u t v r d i l i o č e m u se radi. 1 8 6 4 . Z d r a v i k r e p a k . Taj živopisan p r e g l e d u z e t j e iz D i d e r o t o v e XIII. op. čije s u k o m e d i j e bile o p s c e n i j e o d b i l o k o j e i z stare A t e n e ili R i m a i k o j i j e b i o j e dan od najnemoralnijih ljudi svoga « O v d j e j e . s a ž e o j e m e n t a l n e i m o r a l n e kvalitete s v e ć e n s t v a k o j e su o d r a ž a v a l e indulgencije. n a r e d i o j e d a n j i h o v i m s l u g a m a kidaju m e s o s tijela u ž a r e n i m k l i j e š t i m a k a k o bi iz n j i h i z v u k a o i n f o r m a c i j e (Crises in the History of the Papacy.. U g o d i n i n a k o n što j e izabran za papu prodao je nadbiskupiju . teško bolestan od spolnih bolesti. A n t w e r p . (Indulgences: Development. Quaracchi. vii. P a p a Julije I I . p o v i j e s n i zapisi o t k r i v a j u drugačiju p r i č u : « K a d j e p a p a Julije u m r o . izd. 1 0 7 .. križarski p o h o d od 1 0 9 6 . r e k l i d a de' M e d i c i n e ć e preživjeti n i m j e s e c d a n a . te su on i n j e g o v t i m z a t i m k r e n u l i na m i s i j u k r o z Italiju k a k o b i p o b o l j š a l i prodaju. p i s a c i državnik. (Encyclopaedia xix. » (Encyclopaedia Britannica. izabran za papu na t e m e l j u l a ž n i h i n f o r m a c i j a i. k o j e g j e i m e n o v a o k a r d i n a l o m S a n t i .. l a t i n s k i tekstovi. « clopedia. R a s i p n o t r o š e ć i k a k o bi u d o v o l j i o svojoj želji za r a s k o š i i s j a j e m . n o v a c su izvlačili od p r o s t o dušnih među vjernicima obećavajući im s t a l n u s r e ć u na o v o m svijetu i vječ n u slavu na d r u g o m . U j a v n i m poslovima bio je najzloglasniji i najnečasniji Kristov namjesnik razdoblja r e n e s a n s e .. str. r a n i j e j e p o d i j e l i o i n d u l g e n c i j e s v i m a k o j i s u dali d o p r i n o s g r a d n j i B a zilike sv. O n i su i m e n o v a l i n i z trgovac a n a m a l o k a k o b i m o g l i p r a t i t i priljev dobara kojima su plaćane indulgencije. vojni zapovjednik Teutonskih vitezova u P r u s k o j .» stručnog znanja.« (Annales Ecclesiastici. a g n o j k o j i j e c u r i o i z n j e g a širio j e t a k a v s m r a d da su sve ćelije u enklavi.. izvaci. njegova potpuna nez a i n t e r e s i r a n o s t za o b u z d a v a n j e karaktera. B u d u ć i da se te stvari n e osporavaju. 1 5 9 2 . 1 9 2 2 . Njegov nepotizam bio je jednako t e ž a k k a o i k o d svih d r u g i h papa..-69. Teško da je Crkva imala papu koji je b i o p r e d a n i j i s k u p i m u ž i c i m a ili j e strasnije ž u d i o z a n o v c e m o d L e a X . ali njegov i b a n k e t i bili s u j e d n a k o skupi k o l i k o su bili vulgarni. b u d u ć i d a s u bili p o d m i ć e n i [to j e p r e t h o d n o u č i n i o s a m G i o v a n n i de' M e d i c i ] . n e k r e t n i n e ili n e k i č i n p o k a j a n j a udijelio bi se o p r o s t ili o s l o b a đ a n j e od p a t n j i čistilišta ili krivnje. krivokletstvo Their Origin. «The Popes R e a c t with Massacre and A t o j e b i l o o t p r i l i k e 5 0 0 g o d i n a prije n e g o što j e V a t i k a n d o b i o svoju p r v u b a n k a r s k u dozvolu. i d o n i j e l i su ga u R i m u n o s i l j c i . sv. za- poligamija.. Leo je morao umjereno jesti j e r j e b i o b o l e s n o d e b e o . 787) (Catholic Encyvremena. i J o h a n n Tetzel. r a t o v i m a i c i n i č n i m prijevarama. b u d u ć i da j e r a d o s t n a j j a č i o d svih lijekova. i L e o X. s a d me p u s t i t e da u njemu tannica. z b o g svog s u d j e l o v a n j a u prevrtljivoj s v a k o d n e v n o j p o l i t i c i . C r k v a n e p o r i č e dokaze o njegovim p o r o c i m a . k o r i s t o l j u b i v i s v e ć e n i ci k o r i s t i l i su i n d u l g e n c i j e za zgrtanje n o v c a . folio iii) 1 8 9 7 . L e o je potpuno ispraznio papinsku riznicu.. ali ovdje nije m o g u ć e iznijeti i z v a n r e d n u p r i č u o n j e g o v i m savezima. postale njime zatrovane. ) . pog. g o l e m a laž i n a j n e p o b i t n i j i d o k a z pravih m i s l i i vjerovanja svećenstva koje ih je smislilo« (The Holy Roman Empire.) b a v l j a č a i l a k r d i j a š a č i n i l i su ga vrijed n i m p r e z i r a . str. k o j e su b i l e razdvojene samo t a n k o m pregradom. op. . b r i t a n s k i p r a v n i k . cit. 926-7). Kardinali su se p o s a v j e t o v a l i s l i j e č n i c i m a u e n k l a vi.povijest religija g a k a r d i n a l i j e d n o g l a s n o izabrali. T a k o j e G i o v a n n i de' M e d i c i . 7 8 8 ) L e o j e o k o s e b e o k u p i o o d v r a t n o društvo: laskavce. . Lord Bryce. Z a o d r e đ e n u svotu n o v c a . izd. i najprostiji lakrdijaši i najnemoralnije kurtizane sjedili su s n j i m i k a r d i n a l i m a . O n i su. v. Caesar Bar o n i u s . G i o v a n n i de' Medici (koji će postati Leo X) bio je u Firenci. O p r o s t o d g r i j e h a b i o j e d o s t u p a n svakoj o s o b i k o j a b i b o g a t o n a g r a d i l a C r k v u . On je rekao da je njihova koncepcija «bezočna prijevara usmjerena protiv naivnih . i k a d su se n e k i k a r d i n a l i u r o t i l i da ga ubiju. U o b l i k o v a n j u p l a n o v a najviše su mu pomagali njegov r o đ a k Laurentius P u c c i .. njegov nedostatak svog Podigavši kalež s vinom u zrak. vi. n j e g o v a s k l o n o s t p r i j e t v o r n o s t i . raskalašenom mladom plemiću Albertu od B r a n d e n b u r g a za o g r o m n u svotu i d o p u s t i o m u d a vrati u l o ž e n n o v a c k r o z prljavu t r g o v i n u i n d u l g e n c i j a m a k o j a j e par godina kasnije razgnjevila M a r t i n a L u t h e r a . p a p a L e o X .. M e đ u t i m . papa Leo nazdravio je: «Kako dobro znamo koliko je ta bajka o Isusu bila unosna predrasuda za nas i naše prethodnike. uživam» 13.q u a t t r o . u b r z o j e p o v r a t i o svoje zdravlje. . N j e g o v najveći prijatelj b i o j e k a r d i n a l B i m m i e n a . pog. ix. B o g a t i n i s u bili j e d i n a s k u p i n a na koju je ciljao: j e b i l a najava o n o g a što ć e uslijediti o d č o v j e k a k o j i j e d o k r a j a usavršio prodaju «indulgencija» u kršćanstvu i stvorio okvir za j o š j e d a n vojni napad (18. d u b o k o u k o r i j e n j e n a p o h o t n o s t i sklonost prema društvu glazbenika. cit. Encyclopédie.

(© The Collection of the Masters. sto- ljećima nije bilo kršćanskih papa. a k a r d i n a l Salviati 8 0 . ) : «Tragatelji za indul- cima. str. K a k o b i d o d a t n o f i n a n c i r a o svoj n a č i n života. Z a n j o m j e i š a o glavni prodavač ja sa noseći indulgencitimom. P e t r a . pog. piscima i glazbenicima. iako je bilo 6. D. z b i r k a m a v r i j e d n i h r u k o p i s a . Petar. cit. t r o š k o vi r a t a s U r b i n o m i isplate T e t z e l u za p r i p r e m e z a sljedeći k r i ž a r s k i p o h o d vodili su ga prema bankrotu. H. Ricasoli 10. u R i m u su b a n k a r i izvršili ovrhu. vii. (The Censoand the 'Encyclopédie' L o n d o n . George Weidenfeld and Nicolson Ltd. J a m e s M o o r e ' s D u b l i n E d i t i o n . prev. Italija) bješnjeli b i k juri kroz gomilu i probada ljude r o g o v i m a . op. L e o j e stvorio 1 3 5 3 n o v a p o l o ž a j a n a p r o d a j u . 1964. 0 0 0 . ta- .1 5 4 7 . . njegovo r a s i p n o održavanje n e v i đ e n e svite. Columbia U n i v e r s i t y Press. i m e n o v a o j e 3 1 n o v o g k a r d i n a l a . i okružena pojanjem d i m o m tamjana.800 registriranih p r o s t i t u t k i k o j e su opsluživale p e d e s e tak tisuća muških stanovnika. T v r t k a Bini p o z a j m i l a j e L e u 2 0 0 .000. i k o j a je u v a t i k a n s k o m p r e d v o r j u d o 1 6 5 6 . G a d di 3 2 .-97. z a k o j e s u i m e n o v a n e o s o b e platile ukupno 8 8 9 . istaknutog pokrovitelja umjetnosti i velikog kolekcionara etruščanskih starina. pa je Vatikan bio primoran priznati g u b i t a k k o n t r o l e . . 0 0 0 .svih p r i m j e r a k a o d m a h n a k o n n j e n o g p r v o g objavljivanja ring of Diderot's Re-established Text. izd. M e r l e d'Aubigné. Milano. n e g o preda su g e n c i j a m a prolazili s u kroz zemlju u šarenim kolima s pratnjom od trideset izvrsnom sipno konjanika. op. izab r a n a « n e p r e m a z a s l u g a m a . pp. i cijela p r o c e s i j a k r e t a l a se na taj način. M e đ u t i m . Leovo širenje doktrine indulgencija bilo je neposredan povod ustanka Martina Luthera. b i l a l a ž n o i z l o ž e n a k a o prava relikvija na k o j o j je n e k a d a sjedio sv. str. L e o j e p o s u đ i v a o o g r o m n e svote n o v c a o d b a n k a r a u z k a m a t e o d 40 posto. . sv. donesite novac. natuknica «Medici»). str. draguljima i zloglasnom Petrovom stolicom. k a k o b i naveli n a r o d d a povjeruje d a će « č i m daju svoj n o v a c b i t i s i g u r n i u spasenje i izbavljenje duša iz čistilišta» (Diderotova protivio Encyclopédie). N e w York. cit. u m j e t n i - G o r d o n i N. 1 9 4 2 . u stanju i raPapina trošeći. kako mu je kardinal Pucci pozajmio 1 5 0 . osim toga. Jednostavno rečeno. . zahtjevi n o v e B a z i l i k e sv. 1 8 4 0 . 1790.. Č i m bi k r i ž b i o p o d i g n u t i n a njega o b j e š e n p a p i n grb. ry of theGreat ( D i d e r o t o v a Encycloof the 16th 1 7 5 9 . Bordeli u procvatu jednostavno nisu donosili dovoljno novca od poreza. 2. drveni velik svojim križ obojen u crveno. indulgencija da je Protestantski pokret toliko se snažno prodaji papa Leo X. 0 0 0 dukata. sv. 0 0 0 . ca. cu i o d l u č n i m t o n o m hvaliti P a p a j e b i o zadnji govornik i vikao je: ' D o nesite novac. Bula Božje milosti nošena je pred njima na grimiznom jastuku od baršuna. prijateljima.-1547. Torrey. J. I m e n o v a o je dodatnih 60 k o m o r n i k a i 141 paža surge Domine u k o j o j je o s u d i o tvrdnje protiv Martina Luthera prijevare Boga« dulgencije vjernih i štetne »inzločin Britanniuz 2 0 0 0 osoba koje su činile njegovo k u ć a n s t v o u V a t i k a n u . 3. 119). Leo je bio sin Lorenza de' Medicija Veličanstvenog. ) n a Italiju. M a c G u i r e . oni su bili mitraistički rimski oci. Oko 45 godina kasnije.. vilom Medici.od č i t a ve f r a n c u s k e Crkve. gomile. H. L e o j e u m r o i više n e g o b a n k r o t i r a n (Crises in the History of the Papacy. London. samostanima..i p r i h o d a . S. tapiserijama. U s r p n j u 1 5 1 7 . L. tvornost propovjedaoniu prisutnosti djeloindulgencija. na K o n c i l u u Trentu n a k o n 18 godina vijećanja objavljena je « a n a t e m a p r o t i v o n i h k o j i proglašavaju i n d u l g e n c i j e b e z v r i j e d n i m a ili tvrde da ih C r k v a n e m a pravo o d o b r a v a t i « (Catholic Encyclopedia. a ponekad i na tkanini od zlata. Moderna Crkva o Leu X rekla je sljedeće: «Bio je slab i ekstravagantan čovjek koji je protratio bogatstvo Crkve« (The Papacy. vatikanskom srebrninom. o p š i r n i j e o p i s a n o u HistoReformation (Encyclopaedia Century. 1 6 8 ) Tetzel i svećenici u njegovom društvu lažno su objašnjavali svoj zadatak i uveličavali su vrijednost indulgencija kođer. « pédie. donesite n o v a c I s p u š t a o j e taj uz takvu poklik zastrašujuću riku da je n e t k o m o g a o pomisliti kako neki po- Ova skica pape Lea X pripisuje se Sebastianu del Piombu (1485. filmska knjižnica. 5 0 0 dolara prema vrijednosti iz 1955. 1 9 4 7 . 0 0 0 dukata ( 1 1 . L e o v a v o j s k a p o r a ž e n a j e 1 5 1 5 . Njegovi darovi r o đ a c i m a . 0 0 0 dukata. K a o p o k r i ć e z a svoje p o z a j m i c e o n j e z a l o ž i o vlasništvo n a d crkvama. prof. ix.. o b j a v i o b u l u zvanu Ex- L.).)/ uglednom ilustratoru i portretistu toga vremena. 1759. 783-4).. ( 1 4 9 4 . 1 1 2 . T e t z e l b i s e p o p e o na počeo.. prilik o m u s p j e š n e invazije f r a n c u s k o g k r a lja F r a n c o i s a I .. K a k o b i p o p u n i o svoju r i z n i c u . v i ) . k o j u j e d a o izraditi kralj K a r l o Ć e l a v i 8 7 5 . p r i m i v š i od n j i h u k u p n o 2 0 2 . 7 8 8 . kardinali su i m a l i p r e d n o s t u zapljeni svega.

papa L e o Veliki [ 4 4 0 . B i o j e n a j v e ć i p o v j e s n i č a r C r kve (Catholic Encyclopedia. C a e s a r B a r o n i u s . « P a p i n e r i j e č i z a b i l j e ž e n e su u d n e v n i c i ma i zapisima kardinala Pietra B e m b a (Letters and Comments on Pope op. g r o f A n t o n i o R o s m i n i lički svećenik i papin savjetnik]. eng.. k a o K r i s t o v n a m j e snik bio je predan ispravnom iznošenju ovog znanja. Ali. na primjer. L e o j e z a svog p o n t i f i k a t a p o t r o š i o 4 .'« (A History of the Popes. S i n Č o v j e č j i . Iacopom Sadoletom i drugim bliskim . 0 0 0 d u k a t a godišnje i živjeli su u o t m j e n i m p a l a č a m a s p o s l u g o m k o j a j e b r o j a l a d o 3 0 0 ljudi.) U i m e C r k v e k a r d i n a l B a r o n i u s služben o j e b r a n i o izjavu p a p e L e a g o v o r e ć i d a j e t o b i l a « i z m i š l j o t i n a njegovog n a grizenog uma« (Annales Ecclesiastici. 312-314.. . cit.). i m n o g i m d r u g i m a .. 1 4 ) .. Encyclopedia. sv. d o d a o j e sljedeće k o m e n t a r e o izjavi p a p e L e a : «Sveti O t a c b i o j e o p t u ž i v a n z a ateizam. G o v o r i o je p r o t i v n o vjeri i o s u đ i v a o Evanđelje. b i o j e k r i v z a p e d e r a s t i j u s a s v o j i m k o m o r n i c i m a . b i l o p o z n a t o da ne vjeruje u s a m o k r š ć a n s t v o . 1 8 8 9 . K a r d i n a l P o r i z z e t t i . zašto si o v a m o d o š a o ? A a k o v a m n e d a d n e n i š t a s r e b r a ili zlata. Sve u svem u . pretisak) i kardinala Paola Giovia (De Vita Leonis Decimi. ali h v a l e ć i p a p i n o t i r a n sko p o n a š a n j e p o d r ž a o j e bit n j e g o v o g svjedočenja na temelju nepogrešivosti R i m s k e crkve: « 0 njegovim bezbožnim nepromišljen o s t i m a . c i t . Joviusom. 294. raskoši. 'Prijatelju.- Ono što bismo danas mogli nazvati «vanjskom politidivljeg k o m « papinstva donijelo je Italiji tijekom i Europi našeg 631-godišnjeg pregleda i krvoprolića Church [kato- neizmjernu količinu ratovanja «. 1 0 5 ) pa njegovi zapisi pružaju v i t a l n e i n s a j d e r s k e i n f o r m a c i j e svakome tko proučava bogate dubine krivotvorenja u kršćanstvu. iii. a z b o g p r i č a o p a p i n i m financijskim transakcijama u listopadu 1 5 1 7 . prof. ibid. F o lio A n t w e r p . 2 5 0 . 5 0 0 . i p r o v o d i o je čitave d a n e u d r u š t v u g l a z b e n i k a i lakrdijaša. L e o je izrek a o z a p a n j u j u ć u objavu k o j u j e C r k v a otada svim silama pokušavala osporiti. 0 0 0 dukata ( 5 6 . 1 5 9 7 . str. a u m r o je dugujući j o š 4 0 0 . Podigavši k a l e ž s v i n o m u zrak.. j e r je poricao B o g a i nazvao Krista. poglavlje « T h e Age o f P o w e r » ) P a p a L e o X . d o d a o j e d a j e z a L e a : «U to vrijeme papa Leo reče svećenicim a : ' K a d a Isus. iv).. C r k v a je p o s v e t i l a dvije i p o l s t r a n i c e p o k u š a j u d a p o n i š t i najštetniju izjavu k o j u j e p o g l a v a r k r š ć a n s t v a ikad a izrekao. N i j e m c i s u prihvatili L u t h e r o v bij e s n i revolt.) sedam je godina bio vatikanski k n j i ž n i č a r i n a p i s a o je povijest C r k v e u . U vezi s k l j u č e v i m a . 2 ) . a m b i c i j i . op. p o r o č n o s t i i p u t e n o s t i . Počeo je pisati kazališne komade i 1 5 3 8 . u k r a š e n i m s v i m u m j e t n o s t i m a i luksuz i m a p o z n a t i m u to v r i j e m e . sv. p o z n a t u k a o Annates Ecclesiastici. ii. i svi n e k a ga prihvate. a o s t a l i i m e n o v a n i k a r d i n a l i t o m su p r i l i k o m u L e o v u r i z n i c u donijeli u k u p n o j o š p o l a m i l i j u n a dukata. cit.) nasljedniku i. 1842. Leo X . novo izdanje.« K o l i k u su k o r i s t k r š ć a n i i m a l i o d ove divne tradicije o K r i s t u « .) Bale (1495.). b i o je s k l o n i n k o n t i n e n c i j i i gubljenju r a z b o r i t o s t i . Dr J o s e p h M c C a b e . d o đ e d o prijestolja n a š e g V e l i č a n s t v a . 'bajkom' (Annates to m o r a biti i s p r a v l j e n o « . N j e g o v a izjava o t k r i l a je svijetu papinu upoznatost s vatikanskim Krista i lažnim prikazivanjem Isusa iskoristio očitovanje pape Lea i priznanje V a t i k a n a d a j e p a p a g o v o r i o i s t i n u o «bajci o K r i s t u « i « i s p r a v n o i z n i o to znanje« (Annales Ecclesiastici. R u s sell S q u a r e P u b l i s h i n g .. njegova s r a m n a svjedočenja i p o n a š a n j a o d m a h se o p r a š t a j u i z a b o ravljaju.. koji je sedam godina bio papin tajnik. ) . n a k o n pažljive rasprave s našom braćom i Svetim vijećem. dvojice s u r a d n i k a k o j i su bili s v j e d o c i t o g događaja. d a p o s t a n e papa.4 6 1 ] i z v o r n o j e utvrdio d a P e t r o v o d o s t o janstvo ne postaje u m a n j e n o čak ni u nedostojnom Catholic passim].« Kasnije je (Annales John Ecclesiastici. Kardinal Caesar Baronius (1538. u pratnji « s e d a m b l i s k i h prijatelja« ( A n nates Ecclesiastici. p r e d k a r d i n a l i m a P i e t r o m B e m bom. bio je ovisnik o užicima. ibid. l i j e n o s t i . ) . t a k o d a g a n i t k o n e p o r i č e t k o nije o t p a d n i k od Crkve. O m i l j e n a satira o n j e m u zvala s e « E v a n đ e l j e p o m a r k a m a i s r e b r n j a c i m a « i išla je o v a k o : 12 svezaka. op. U svojim dnevnicima kardinal B e m b o . str. .. p a p a Leo nazdravio je: «Kako dobro znamo k o l i k o je ta b a j k a o Isusu bila u n o s n a p r e d r a s u d a za n a s i n a š e p r e t h o d n i k e . [pogledati 289. cit.. p a s s i m ) . platio je 4 0 . Kardinal B a r o n i u s .-1563. N e k i k a r d i n a l i o d C r k v e s u p r i m a l i d o h o d a k o d 4 0 . m i . viii i x i ) U j e d n o m r a n o m izdanju Katoličke enciklopedije (izd. Tako su z b u n j e n i k a t o l i č k i t e o l o z i tvrdili da je p a p a zapravo želio r e ć i .. ibid.. B i t svog a r g u m e n t a t e m e ljila j e n a p r e t p o s t a v c i d a j e p a p a p o d « u n o s n i m » želio reći « k o r i s n o » . Bale je bio Englez koji se bio pridružio k a r m e l i ć a n i m a . sv. 1848. k o j i j e o d b i o dvije p o n u d e 1 6 0 5 . str. prij. L o n d o n . govih z l o č i n a bile su p o t r e s n e . 1 9 7 6 . d a o j e najzloglasniju i n a j štetniju izjavu o k r š ć a n s t v u u povijesti C r k v e .. D a v i d L. sv. i z b a c i t e ga v a n u tamu. to n i s u bile njegove riječi. prijateljima. prvo r e c i te. ibid. P e t r a na Zemlji. P e c c i . a »bajka« je trebala značiti «tradicija». Č a k j e i o t u p j e l a Italija bila š o k i r a n a . 0 0 0 dukata. razvio j e s a t i r i č n e p a n t o m i m e u k o j i m a j e i s m i j a v a o l a ž n u svetost K a t o l i č k e crkve i « p a r o d i r a o n j e n e o b r e d e i o b i č a j e na p o z o r n i c i « (The Comple- 1607.m a t o m e t k o j e p o n u d i o najviše n o v c a za čast i m o ć » . Izjava p a p e L e a svijetu j e p o s t a l a p o z n a t a zahvaljujući z a p i s i m a s a m e C r kve. m o r a o j e biti h e r e tik. ali j e n a p u s t i o R e d n a k o n što j e I n k v i z i c i j a p o b i l a njegovu b e s t i d n o r a z o t k r i l a djetinjastu p r i r o d u k r š ć a n s k e religije. 2 . 0 0 0 dolara prema vrijednosti iz 1 9 5 5 . W i l h e l m . 0 0 0 (A History of the Popes. N a r a s k o š n o m b a n k e t u za Veliki p e t a k u V a t i k a n u 1 5 1 4 . i p r e m d a j e b i o n e d o s t o j a n biti na p o l o ž a j u sv. « (Letters and Comments on Pope Leo X. Ecclesiastici. Opijanje N j e g o v e N e p o g r e š i v o s t i b i l o j e p o s l o v i č n o . op. a p o s l j e d i c e n j e - obitelj (Of the Five Plagues of the [izvoran n a s l o v The Five Wounds of the Church]. sv.

Sergerus. G i u l i o de M e d i ci ( 1 4 7 8 . 0 0 0 .. K a s n i j e j e C r k v a i s k r e n o priznala da su papu Adriana VI «mrzili svi. Paris folio. R i m j e b i o raz o r e n . N j e g o v i e k s c e s i š o k i r a l i su E u r o p u . prelati i s v e ć e n s t v o . ali ne govore o t v o r e n o zašto ili k a k o . javnog ur.. Encyclopedia. cit. U pokolju je stradalo 147 pripadnika vatikanske Š v i c a r s k e straže.1 5 3 4 . svibnja 1 5 2 7 . ali je sada o b e ć a l o da će p o s t a t i « i d e a l n a v l a d a « . str. r u j n a 1 5 2 3 . Peter Happé. C a m b r i d g e . 32-33). divljeg r a t o v a n j a i k r v o p r o Papinstvo je m o g u ć e osloboditi gospodu interesima. 2 2 7 ) . p o k r e n u o svoju vojsku predvođenu kardinalima na grad.5 8 . a r e d o v n i c e silovane i m u č e ne do smrti od strane onih koje je Crkva zvala « n e v j e r n i č k a rulja« Catholic 166). pontifikat posljednjeg n e t a l i j a n s k o g p a p e b i o s a m o epizoda« (ibid). u stvari. To je izvanredna priča.5 8 . obećavajući reforme u Crkvi i govoreći: « M i . «bio j e t o p r a v e d a n sud n a r o d a . neukaljanu nisu postojali Florenszoon Boeyens o p t u ž b e z a divljaštvo s a m o n a t e m e l j u t o g a što su p a p e bili o d l u č n i po svaku c i j e n u stvoriti z e m a l j s k o kraljevstvo s njegovim prihodima. prslucima žarkih boja.. i z a b r a n j e za p a p u u o d s u t n o s t i .2 3 . koju zbog nedostatka prostora nećemo iznijeti u puta.. cit. k n j i ž n i c e p o k r a d e n e . c a r j e 6 . n a s l i j e d i o «zaista p o b o ž a n p a p a « . str. To je bilo desetljećima nakon razvikane crkvene « r e f o r m a c i j e u glavi i u d o v i m a « k o j u j e j a m č i o papa A l e k s a n d a r V I (Catholic Encyclopedia. bojnik Joseph Wheless [vojni tužitelj. a njegovi p o d m u k l i postupci i kukavičke prijevare doveli su do z a u z i m a n j a i p l j a č k a n j a R i m a od strane kršćanskih trupa španjolskog kralja Karla V ( 1 5 0 0 . sv. ali kasniji k r š ć a n s k i p o v j e s n i č a r i p o p u l a r n u k a z a l i š n u p r o d u k c i j u b i j e s n o su zvali «ta o d v r a t n a satira«. ) . o d r ž a n a u v r i j e m e kad je pola Njemačke bilo zahvaćeno protestantskom pobunom. biskup J.7 6 9 ) . a v o l i o ga nije n i t k o « . koje su nam u novije vrijeme predstavljali kao dostojanstvenu potpuno svjetovnim nikada ja. Encyclopedia. srebrnim ostrugama i l e p r š a v i m h a l j a m a . . Sukobi izazvani p o h l e p o m došli s u d o zasto- Moramo razumjeti da mnogi drevni pape. . a n a p a d je b i o t a k o divljački da je s t a n o v n i š t v o R i m a u o s a m d a n a s 9 8 . 1930. ljudi p o b i j e n i . U m r o j e 14.1 3 9 ) . m o ž d a n a j g o r e p u s t o š e n j e n e k o g v e l i k o g g r a d a u povijesti. d a o j e najvišu ponudu i postao papa K l e m e n t V I I ( 1 5 2 3 . 1 6 8 6 . i Adriaan L A Ž N A KNJIGA PAPA Ono jekom što b i s m o našeg danas mogli nazvati papinstva tipregleda «vanjskom politikom« s v i m p o j e d i n o s t i m a . a V a t i k a n je p r i z n a o da «zahtjevi za r e f o r m o m u Crkvi. Iz informacija o njemu kojima raspolažemo. 0 0 0 svedeno na 3 2 . nezakoniti potomak velike f i r e n t i n s k e obitelji. d o d a j u ć i da je «u svakom pogledu. natuknica «Konklave»). Tako s u Augijeve staje n a k o n d u g o v r e m e n a bile p o č i š ć e n e . P o d n j e g o v i m pontifikat o m 1 5 2 7 .te Plays Nakon of John Bale.. Journal. ) . . P a p a Klement bio je j e d n a k o prijetvoran i nečastan u svom j a v n o m ponašanju k a o i n j e g o v r o đ a k p a p a L e o X .. iud. W. po s e d m i put u izdanjima Katoličke enciklopedije zabilježeno j e d a j e p a p i n s t v o « p o t o n u l o d o svog n a j n i ž e g d n a « . K a s n i j e je u š a o u R i m kao papa Adrian V I . . a i p a k predstavlja j o š j e d n u m a l o p o z n a t u e p i z o d u u biz a r n o j povijesti K r š ć a n s k e crkve. K o n k l a v a k o j a ga je izabrala. 1 3 7 . K r a u s a k a o «spektakl najsramotnije kcija i k a d a v i đ e n e u p a p i n s t v u « (izd. Nizozemac iz Utrechta k o j i nije g o v o r i o talijanski. p a p i n s t v o j e n a k o n t o g a težilo p o stati ' i d e a l n o m v l a d o m ' p o d d u h o v n i m i o b r a ć e n i m s v e ć e n s t v o m « Catholic Encyclopedia. American [br. a k a k o bi s a k r i l a tu č i n j e n i c u C r k v a s e o p s k r b i l a k r i v o t v o r e n i m knjig a m a o s v o j i m p a p a m a k o j e su « m u d r e i k o r i s n e fikcije« ( « C o n t r a d i c t i o n s in the Catholic Encyclopedias: A Record of Conflictions in Accredited Church Expositions«. 1902. SAD]. ii.3 4 . n i s u bili n e o p r a v d a n i « Catholic 265). 1685. ) . . M a l o čitatelja z n a k o l i k o s e o t v o r e no priznaje da su popularne katoličke ( 1 4 5 9 . kasnije car Svetog R i m s k o g C a r s t v a . xiv. n o v i j e p a p a o b j a v i o b u l u k o j o m j e taj o b i čaj p r o g l a š e n n e z a k o n i t i m . 7 6 7 . N a k o n što s u n a t o o d g o v o r i l i opljačkavši n j e g o v vinski p o d r u m . Ali. B i s h o p L o u i s D u p i n [kat o l i č k i p o v j e s n i č a r ] .). r e k a o j e k a r d i n a l C a j e t a n . xii. ) . ) (The Papacy. n e . str. 1 1 5 3 . xiv. G e o r g e W e i d e n f e l d & N i c o l s o n Ltd. opisana je u The Cambridge Modern History borbe kafrat o l i č k o g p r o f e s o r a F. Razjaren Klementovom perfidnošću. Bar neAssociation poznat]). b l a g a o p l j a č k a n a . P e c c i . isprazne Budući da je za Rimljane bila uobičaj e n a procedura da nakon papine smrti n j i h o v e k i p o v e v u k u k r o z blato. ) . . H. 264- N A S L J E D N I C I PAPE LEA I PUSTOŠENJE RIMA Katolički apologeti kažu da je Lea X. čini se da ga je narod R i m a i s m i j a o i da se na prijestolju z a d r ž a o n e š t o duže o d j e d n e g o d i n e . B o y d e l l & Brewer. S l j e d e ć a k o n k l a v a trajala j e 2 0 d a n a i kardinalima se toliko žurilo da prime još j e d n u rundu mita da su otparadirali do Sikstinske kapele odjeveni u p o m o d n u k o n j a n i č k u o d j e ć u . R i m j e pao. z a s t r a n i l i s m o s pravog p u t a i dugo nije b i l o n i k o g a k o j i j e p o s t u p a o ispravno. str. stanovnici R i m a nas m r t s u g a ismijali. p a p i n s t v o je stvorilo povijest višestoljetne besprimjerne iskvarenosti i z l o č i n a . str. Radeći na t o m cilju. . 1 9 8 5 . . 1 5 3 0 . s a šeširima o k i ć e n i m perjem. razotkrivanja p r i r o d e k r š ć a n s t v a . O p e t s u p a p i n s k i nepotizam i p o h l e p a za t e r i t o r i j i m a ovoga R i m l j a n i m a donijeli stradanje: 631-godišnjeg d o n i j e l o je Italiji i E u r o p i n e i z m j e r n u količinu lića. L o n d o n . 1 9 5 4 .1 5 2 3 . njegove crkve o s k v r n u t e . . n i k o g a « (Secrets of the Christian Fathers. «ljudi su se radovali što je d o š a o kraj p a p i n s t v u i Crkvi« (Of the Five Plagues of the Church . op. op. str. ) . privukavši na s e b e prijezir i m r ž n j u svih k o j i su s n j i m i m a l i p o s l a . K a t o l i č k i pisci to su doveli u v e z u sa s u v r e m e n o m a k t i v n o š ć u r a z n i h crkvenih reformatora u dijelovima Italije i K l e m e n t o v i m o d b i j a n j e m da kralju Henriku V I I I odobri razvod od Katar i n e A r a g o n s k e . ogrtačima. ( 1 5 2 2 . pretisak iz 1897. a R i m l j a n i su dali o d u š k a svojoj mržnji prema strancu kroz satirične p l a k a t e « n a j e z i k u k a k a v s e nije č u o o d d a n a B e r n a r d a o d C l a i r v a u x a » (u. ) . n e p o š t e n o t v r d e ć i d a j e o n a bila u z r o k o t v o r e n o g p r i z n a n j a p a p e L e a (De Antiqua Ecclesiae Disciplina.

. str. ) T i m e j e d o k a z a n a n e a u t e n t i č n o s t Knjige papa i n a m j e r n o predstavljanje n j e n o g i z m i š l j e n o g sadržaja. k r i v o t v o r e n a . n e g o n e i s t i n i te krivotvorine: «Povijesne kritike dugo s u s e bavile o v i m d r e v n i m t e k s t o m n a i s c r p a n n a č i n . m e đ u k o j i m a s u n a j b e z o č n i j i p r i m j e r i slavna. str.5 2 3 . D u c h e s n e [papinski povjesničar. vidjet ć e da C r k v a ne z n a b a š n i š t a o p a p a m a iz prvih šest ili s e d a m stoljeća. i «vođa [ m i t r a i s t i č k i h ] o t a c a . falsifikata k o j i se i d a n a s uvelike iskokršćanskim krugovima. te De Antiqua Ecclesiae Disciplina.2 2 5 . z a m e t n u t i ili m o ž d a n i k a d a n i s u n i p o stojali. « Z n a tan broj n j e g o v i h n e p o k o r n i h b i s k u p a « b i s k u p a p o d Silvestrom'.« Ž a r k o j i m u d a n a š n j e v r i j e m e suzbijaju. k r i v o i n t e r p r e t i r a j u . kardinal Charles B o r r o m e o . i z m i j e n j e n o izd. C. 7 7 3 . p a s s i m ) . Moramo razumjeti da m n o g i drevni kao dostojanstvenu gopape.9 0 . koji je uvijek živio u R i m u . ili zloglasna. . H o r m i s d a s svoju k a n o n i z a c i j u duguje n e s l u ž b e n o j tradiciji« (The Popes: A Concise Biographical History. s g l a v n i m r a z l o g o m da p o d r ž e svoje vjerske stavove p o d l o m domišljatošću. Izvrstan je primjer p a p a H o r m i s d a s ( 5 1 4 . . k o j e su n a m u n o v i j e v r i j e m e predstavljali spodu potpuno neukaljanu svjetovnim interesima. str.. i 17. ta po svojim lažnim p r i č a m a o ranim mitskim «Petrovim ix. J e r o m a [ o k o 3 4 7 .7 8 0 .4 2 0 ..3 8 3 . 1 9 0 7 . engl. ) . s t o l j e ć a V a t i k a n je pojačao svoje zataškavanje i uposlio nepoznate manirističke umjetnike na izradi p o b o ž n i h p o r t r e t a p a p a i z p r o šlih s t o l j e ć a . p o d r ž a vajući m i t r a i s t i č k u d o k t r i n u ( i b i d . n i j e d a n o d n j i h nije j a s n o d e f i n i r a n a p o v i j e s n a lič n o s t . N e k i s u s e č a k zvali p o zoroasterskom bogu. U s r e d n j e m vijeku v j e r o v a l o se da su ta p i s m a a u t e n t i č n a . u Knjizi papa z a p i s a n o je da su p a p e izdali d e k r e t e k o j i su izgubljeni. p o s e b n o p o s l j e d n j i h desetljeća« (tj. . nikada nisu postojali. i Knjiga papa (Liber oba Pontipoznaficalis) i Liberijev katalog.. (Catholic knjige Encyclopedia pružaju op. u t a k o đ e r izd. falsificiraju i skrivaju pravo p o n a š a n j e papa. stoljećima nije thinking ( 1 7 1 3 . takve su prijevare vrlo č e s t e u s v i m k n j i g a m a k o j e su objavili svećen i c i ili s v e ć e n i č k i ljudi. 4 0 2 .verzije rištavaju povijesti u papa sastavljene od bili su štovatelji A h u r a M a z d e . V a t i k a n j e svijet preplavio l a ž n i m informacijama o svojim papama. izd.5 3 2 . S a ž e c i o p a p a m a u k r a š e n i su služ b e n i m o z r a č j e m svetosti.hr nexus . dr. P e t r a do F e l i k s a I I I [IV. ii. i Rimske mučenicima Konačno. crkve« 224).» (Catholic Encyclopedia. ) . n e k a vrsta pape. . 2 2 4 . J o s e p h M c C a b e . A u t o r i su bili r i m s k i s v e ć e n i c i . O n j e m u j e C r k v a rekla: « n j e g o v o i m e predstavlja z a n i m l j i v p r o b l e m « . b i l o k r š ć a n s k i h papa. P e c c i . o s a k a ć e na i iskrivljena. J e r s i g u r n o j e da se pozivaju na r a n i j a djela k o j a su i s a m a b i l a lažna. stoljeća Vatikan je pojačao svoje zataškavanje i na uposlio nepoznate manirističke umjetnike iz prošlih stoljeća djelu Discourse of Free- izradi pobožnih portreta papa svom v. napisano i čuvano u Vatikanu. Tijekom 16. 7 7 3 . a k o pažljiv čitatelj b a c i p o gled n a s i n o p s i s e svih papa. t a k o đ e r ix. x. folio xi. 8 1 ) . T e n a m zbirku hvalospjevnih tirada o pontifikatima krotkih i p o b o ž n i h papa. t a k o đ e r s u r a n i j i m p a p a m a pripisali liturgijske i d i s c i p l i n s k e p r o p i s e iz šestog stoljeća. . Prijedlog je prihvaćen. koji je j e dno vrijeme bio osobni p o m o ć n i k pape Siksta V ( 1 5 8 5 . što j e perzijsko i m e A h u r a M a z d e . . ) predložio j e z a b r a n u slikanja k r š ć a n s k i h l i k o v a bez službene dozvole od strane Crkve. r e k a o je kako «nema baš nikakvih dokaza da se papinske genealogije temelje na ranijim izvorima« (The Legends of the Saints. izdavači Svete Stolice. c i t . r e t r o s p e k t i v n o sastavljen u o b m a n j u j u ć e m stilu v e ć i n e s v e ć e n i č k i h djela. Jednostavno rečeno. i ostavljaju d o j a m n e i s k r e n e p r o s t o d u š n o s t i k o j a t a k o č e s t o zabavlja čitatelja. T i j e k o m 1 6 .7 8 0 . zvao se P a t e r Patrum« (Catholic Encyclopedia. p a s s i m ) i utvrdile da su « p o v i j e s n o n e o b r a n j i v e « (ibid. p r i p i s u j u ć i i h p a p a m a čije j e i m e b i l o s p o m e n u t o u sim.1 6 4 0 . papa. ali s v e ć e n i k bolandist. o d k o j i h m n o g i n i k a d a n i s u p o s t o j a l i . 224-225. v. d o d a j u ć i ovaj n e o b i č a n k o m e n t a r : «Sv. . o n i s u bili m i t r a i s t i č k i r i m s k i o c i . N a k o n što j e n a K o n c i l u u T r e n t u d o n e s e n a o d l u k a o p o t r e b i za standardiziranim biblijskim slikama.. [ 3 6 6 . ) . K a s n i j i p a p e iskoristili su priliku i o t k r i v a l i l a ž n a p a p i n s k a p i s m a k o r i s n a z a t r e n u t n u situaciju. i od tog vremena umjetnici su morali imati pismenu dozvolu Umjetničkog cenzora Svete S t o l i c e z a p i t a n j a stvaranja k r š ć a n s k e «U većini kopija rukopisa na početku s e n a l a z i n e i s t i n i t o dopisivanje i z m e đ u p a p e D a m a s u s a I. str. 1 3 ) .. To p r i z n a n j e n a l a z i m o u Katoličkoj enciklopediji: slavnom M e đ u t i m .teledisk. 1584. itd. Sastavljači Knjige papa t a k o đ e r su k o r i s t i l i n e k e p o v i j e s n e zapise. čini krivnju nasljednika Crkve j e d n a k o v e l i k o m k a o i o n i h k o j i su stvorili taj sustav. str. C r k v a je p r i z n a l a da je Knjiga papa lažan zapis. Encyclopedia. 2 2 4 . ) . W a t t s & C o . vodeći katol i č k i istražitelj ovakve literature. ] . str. . R e k a o j e (str. 3 7 1 ) . U u v o d u knjige se tvrdi da « č u v a za b u d u ć e n a r a š t a j e svete živote i č u d e s n a djela (Catholic poglavara Univerzalne ix. c i t i r a n o i o b j a š n j e n o u The Popes and Their Church. E n g l e s k i t e o l o g i deist A n t h o n y C o l l i n s ( 1 6 7 6 .. otac Delehaye. P s e u d o k l e m e n t i n ska lažne priče o priznanja]. Crkva j e p r i z n a l a d a n j e n e p a p i n s k e b i o grafije (Knjiga papa i Liberijev katalog) nisu objektivni zbornici o p o b o ž n i m l j u d i m a velike e r u d i c i j e . v e ć i b r o j a p o k r i fnih u l o m a k a [npr. 2. potkraj 1800-ih i p o č e tkom 1900-ih) (Catholic Encyclopedia. tijekom Prvog provincijskog koncila ( 1 5 6 5 .1 7 2 9 . o t a c D e l e h a v e . Odluke Constitutum Sylvestri. cit. o p š i r n o j e raspravljao o k o l i č i n i p o v r š n e l i t e r a t u r e k o j a cirk u l i r a u k r š ć a n s t v u . čiji lik nijedan nekršćanski povjesničar ne poštuje.2 2 5 . L o n d o n . u . ) . A. . a n e k i su bili p o v e z a n i s R i m s k i m sud o m . Knjiga papa s l u ž b e n o je djelo o papama. B u r n s & O a t e s . 1 9 2 4 . str. navodnog 'Sabora 2 7 5 iz petog stoljeća. str. pasu vezi s k r i v o t v o r e n o m Knjigom pogledati i Annales Ecclesiastici. www. 9 6 ) : « U k r a t k o . L o n d o n .. b i o sastavljen n a j k a s n i j e u v r i j e m e F e l i k s o v o g nasljednika Bonifacija II [ 5 3 0 . i ix. 5 3 0 ] . 1 9 6 4 . ] t e m e l j i t o je i uvjerljivo d o k a z a o da je prvi n i z biografija. od sv.. ] i sv. sastavljači s u n a s u m c e p o svom popisu papa razbacali papinske d e k r e t e u z e t e iz n e a u t e n t i č n i h izvora. str. nasljednicima« pp.4 0 4 ) . Knjizi papa. op. ] . i 17.

žene i djeteta u talijanskom g r a d u C e s e n i . ali d j e l o t v o r n u p o m o ć p o d m i ć i vanja..) priznao je te i s t i n e rekavši d a j e « p a p i n s t v o u m a l o e l i m i n i r a l o k r š ć a n s t v o « . u s t v a r n o sti su č e s t o bili r a z v r a t n i v o j n i stratezi. k o j i su svi bili l e g i t i m n o i m e n o v a n i . n e g o m a č « ( M a t e j 10:34) i naređuje svojim sljedbenicima d a s e n a o r u ž a j u ( L u k a 2 2 : 3 6 ) .ikonografije. ali dr. Grgur.-1621. izvan je o g r a n i č e n o g o k v i r a ove k r i t i k e . n a k o n form a l n o g r a z m a t r a n j a j e d n o g l a s n o izabran od strane posebne komisije na r a d o s t o d u š e v l j e n i h k a r d i n a l a .. . m a s a k r svakog muškarca. str. S t u d e n t i m a prave povijesti činjenice su toliko n o t o r n e da su veza papinske hijerarhije i s brutalnošću i podmuklošću. str. r i m s k i c a r M a r k o Aurelije. E u g e n . Kardinal Roberto Francesco Romulus Bellarmino (1542. ta je p r i č a h l a d a n izazov e t i c i i p r e t e n z i j a m a C r k v e . cit. Iz t i h i s l i č n i h djela očigledno je da su pape vjeru svojih s l j e d b e n i k a shvaćali s a m o k a o p o s e b n u vrstu ludosti. ravnodušni prema kršćanskom moraln o m zakonu. xv. T a k o đ e r nije m o g u ć e reći n e š t o više o papi k o j i je s e b e zvao Lucifer. i d r u g o m k o j i j e k o r i s t i o sredstva i z v a t i k a n s k e r i z n i c e za stvaranje n a j b o l j e ergele u Europi. 18. I n o c e n t .« (Catholic Encyclopedia. p a o n i n i s u smjeli r a d i t i b e z o d o b r e n j a C r k v e . n e m a j u ć i izbora. P a p e . naor u ž a n i h k u r i j a i prelata o g r e z l i h u krvi.. Te slike pojavljuju se u m o d e r n i m knjigama i s a m o su kreacije umova umjetnika. 2 ) . Tu je i s l a b o p o z n a t a p r i č a o A l b e r i k u I I I . o k o . op. sv. (The Popes: op. Klement. Leo. između trošnih zgrada koje su okruži- k o j i s u u m j e t n i k e p o u č a v a l i standard n o m prikazivanju određenih t e m a iz E v a n đ e l j a .1 9 2 8 . K a r d i nalski k o m o r n i k objavio je izbor pape o k o o s a m sati ujutro p r v o g a d a n a .jedan o d m l a đ i h papa. koji j e k u p i o r o d u i m o t i v e č o v j e k a na č e l u k r š ć a n stva. Š t o g o d m i s l i l i o o d l u č n o s t i p a p a da zadrže ili p r o š i r e svoju s v j e t o v n u m o ć . što R i m s k a crkva d a n a s n e d v o s m i s l e n o tvrdi u s v o m e z o t e r i č n o m K o d e ksu k a n o n s k o g prava. J o s e p h M c C a b e . p r e g l e d Catholic Encyclopedia. Crkva tvrdi da je postupcima svih papa upravljao Sveti D u h . . C e l e s t i n . izvršitelji « i z o p a č e n o g i praznovjerja« (Meditacije. otvoreno je priznao razmjere njihove bezbožnosti. suočeni s ozbiljnim izgledima za duhovnu propast katolič k e vjere. U r b a n i Ivan. Aleksandar. D o kumentiranje mračnih osobina duge linije p a p a s i m e n i m a k a o što su Adrijan. Bonifa126). n e m o ž e s e p r o n a ć i n i k a k v o opravdanje za n j i h o v n e p o t i z a m ili i s k v a r e n u prirodu samog njihovog položaja. p o g l e dati prvi d i o ) i d r s k o s t i m o d e r n e C r k v e k o j a g a j e o v a k o opisala: «. i. s t o l j e ć a « n i s u p o s t o j a l i autentični portreti A Concise Biographical str. Imenovani su biskupi p a p i n s t v o z a svog d v a n a e s t o g o d i š n j e g sina Teofilaktusa ( B e n e d i k t a I X . 1 8 0 ) k o j e m o d e r n a C r k v a predstavlja k a o s r e d i š t e ljubavi i m i r a .8 3 . T a k o su. Ovaj je članak tek kratka skica o nekolicini p a p a o d u k u p n o 2 6 4 n a v e d e n a u djelu Pape: A Sažeta Concise biografska povijest (The History... str. of the u A Middle Ages. Ovdje nije m o g u ć e elaborirati beskrajne p o l i t i č k e ratove i p o k o l j e k o j e su papinske upute stoljećima radosno poticale. a k a s n i j e je učeni francuski enciklopedist Denis D i d e r o t ( 1 7 1 3 . niti o neizmjernoj krvoločnosti i p o h l e p i o m r a ž e n e Svete inkvizicije i b e s k o n a č n o m nizu papa ubojica. History of the Popes. namjerno zanema- rivanje reforme. bili «ljudi sumnjivih karaktera« (Catholic Encyclopedia. razvila se u chronique dala] ljudske [kroniku i n j e n o preživljavanje t j e r a na n e o b i č n o m karakteru sustavu dopušta dobar moral prirode koja j e d n o m niti o gruboj i bezbožnoj prirodi njihovih papa. iii.« U našem današnjem popustljivom dobu neki crkveni pisci pokušali su p r o č i s t i t i k a r a k t e r p a p a iz p r o š l o s t i . u z n e i z r a vnu. izd. c i t ) . D i v l j a č k e m i s l i iza t o g s t r a š n o g d o g a đ a j a otkrivaju pravu pri- li I s u s o v savjet. Bonifacij e . izd. p r o č i š ć e n o m p r i k a z u n j i h o v i h života k o j i s u p t i l n o izbjegava detaljnu raspravu o s t o l j e ć i m a d r u g i h papa. autori portreta papa n a m j e r n o i n e p r e s t a n o u n o s i l i b l a g e c r t e u fizički izgled p a p a k o j i su. n j e m a č k i katolički povjesničar papinstva. ) u svoju Encyclopédie d o d a o : « O d svog z a č e t k a u s i r o t i n j s k o m i prljavom naselju izvan rimskih zidina. j e r su u K r i s t u t r a ž i li odvratno opravdanje za korištenje m a č a i paklene principe preko tisuću godina neobuzdane neumjerenog zločinačke aktiv n o s t i . 2 5 5 ) T a k o đ e r ć e m o z a drugi put ostaviti priču o k o n k l a v i k o j a je za p a p u izabral a k a r d i n a l a k o j i j e prije t o g a u ž a s n u o E u r o p u n a r e d i v š i 1 3 7 9 . primijetivši da su »dokaz i p r o t i v n a š i h Svetih O t a c a t o l i k o čvrsti d a j e n e m o g u ć e p o p r a v i t i n j i h o v u reputaciju« the Close Pastor citirano (History of the Popes from Ludwig dr. papa« History. P e c c i . 3 2 6 ) . P e c c i . T a k v a se v e z a u n a j b o l j e m slučaju m o ž e s m a t r a t i r a z l o g o m z a n e v j e r o v a n j e . . P i o . u s t v a r n o s t i . Ali kada zavire preko barijera koje je podigla katolička hijerarhija vide da je povijest uzvišene i autoritativne pasivnosti papa izgrađena na lažima op. ) . N a k o n k o n k l a v e k o n k l a v i s t i m a s u dodijeljene o d r e đ e n e p o č a s t i i n o v č a n a naknada. vale s u p r o t n u o b a l u T i b e r a i p r o t e z a l e s e d o r u b o v a m o č v a r n o g Ager V a t i c a nusa [ V a t i k a n s k o g polja] scandaleuse o za nalazila se skank o l i j e v k a P a p i n s k e crkve.. M o ć p a p i n s t v a o s l a n j a l a s e n a «pravo mača« u (bula Unam Sanctam. ZAKLJUČAK Tako s m o u našoj potrazi za « m e d o m i mlijekom« kršćanstva praktično tek zagrebli površinu povijesti papinstva k a k o j u j e zabilježila s a m a C r k v a . Povijest p a p i n s t v a o t k r i v a da su p a p e p o s l u š a - razmišljanje pogubnom da p o s t o j i . . Benedikt. cit. j e r d o 1 6 . vojski. Freiherr von Campersfelden. Ludwig P a s t o r ( 1 8 5 4 . r a t n i h b r o d o v a i o r u ž j a . 1 6 ) . cije V I I I . a n a k o n t o g a s u m u k a r d i n a l i p o prvi put izrazili o d a n o s t ili štovanje (adoratio). P o u č n o j e čitati p r i č e iz N o v o g zavjeta u k o j i m a Isus Krist definira svoju misiju: «Nisam d o š a o d o n i j e t i mir. grofu o d T u s c u l u m a . Popes: Biographical Većina katolika ne zna pravu priču o povijesti Crkve. s t u d e n o g 1 3 0 2 .

t e m e l j e n o n a m n o g i m g o d i n a m a istraživanja. ne s a m o po v i s o k o m udjelu neč a s n i h ljudi koji su sjedili na p a p i n s k o m prijestolju. Australija. Njegove knjige dostupne su preko N e x u s o v i h ureda i web-lokacije Joshua B o o k s a n a http://www. B i o m u j e dopušten pristup rijetkim biblijskim r u k o p i s i m a u arhivima b r o j n i h privatnih biblioteka i muzeja. Papinski položaj j e d i n s t v e n je u povijesti religije. kaže da je «svijet rijetko vidio t a k o iskrivljene m o r a l n e standarde k a o što su o n i koji su prevladavali p o d p a p a m a u posljednjim godin a m a srednjega vijeka« (sv. prvenstveno za tržišta Australije i N o v o g Zelanda. Autor je knjiga The Bible Fraud (2001. faks: + 6 1 ( 7 ) 5 4 4 2 9 3 8 1 . broju hrvatskog Crucifixion of izvadak « D r e v n i gradovi p o d pijeskom objavljen Nexusa) The Truth ( 2 0 0 5 . ) . č a k i u svojim najboljim p r e d s t a v n i c i m a inauguriralo stoljeća s u k o b a i degradacije. Gize» izdanja G o l e m a d u h o v n a m o ć k o j u pape posjeduju. 6 7 3 ) .6 3 . n e g o i po krvi koju je prolio u o b r a n i svoje m o ć i . str. sva k o r e s p o n d e n c i j a s n j i m vodi se p r e k o m a g a z i n a Nexus. The Cambridge Modern History. Ali kada zavire preko barijera k o j e j e p o d i g l a katolička hijerarhija vide da je povijest uzvišene i autoritativne pasivnosti papa izgrađena n a lažima. pišući i izdajući vlastite magazine. the Bible ( 2 0 0 3 . .autora.com. neistinitosti njegove reputacije i povijesti izdaja vlastitih ideala. Svijet saznaje da je papinstvo. T o m e bi se m o g l o dodati mišljenje ovog The Secret in u i 1. 0 AUTORU: Australac T o n y B u s h b y p o s t a o j e izrazito uspješan poslovni čovjek i poduzet n i k vrlo r a n o u svom životu. na P O B o x 3 0 . dovela je do najrazvratnije. Zbog svojih snažnih duhovnih uvjerenja i z a n i m a n j a za t e m e koje se t i č u metafizike. .). ) i d a j u j e iskorijenio tek pritisak protestantizma. Današnje tvrdnje da su pape p o t i c a li m e n t a l n o b u đ e n j e E u r o p e p o s e b n o je drsko iskrivljavanje č i n j e n i c a . B u d u ć i da T o n y B u s h b y o d l u č n o štiti svoju privatnost. M a p l e t o n Q l d 4 5 6 0 . V e ć i n a katolika ne z n a pravu p r i č u o p o vijesti Crkve. za k o j u se govori da je tako dragoc j e n a k r š ć a n i m a . Apologet koji svojim čitateljima kaže da su pape bili pozitivna k o n s t r u k t i v n a sila flagrantno se suprotstavlja povijesnim činjenicama.joshuabooks. najmjerodavniji autoritet. . ) do dugo n a k o n K o n c i l a u T r e n t u ( 1 5 4 5 . najokrutnije i najnečasnije organizacije p o z n a t e u povijesti civilizacije. da su pravi razmjeri s r a m o te papinstva bili neprekinuti od v r e m e n a prije c a r a Svetog R i m s k o g Carstva Karla Velikog (u. umjesto da je vodilo E u r o p u p u t e m p r e m a civilizaciji. 1. 8 1 4 . niti o gruboj i b e z b o ž n o j prirodi njihovih papa. T o n y je razvio dugogodišnje o d n o s e s b r o j n i m u d r u ž e n j i m a i društ v i m a š i r o m svijeta. O s n o v a o je izdavačku k u ć u za m a g a z i n e i proveo 20 godina istražujući.