You are on page 1of 43

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 57

O STVARNIM PRAVIMA Dio prvi OPE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA Glava I POJAM lan 1. Vlasnitvo i druga stvarna prava (1) Ovim zakonom ureuju se sticanje, koritenje, raspolaganje, zatita i prestanak prava vlasnitva i drugih stvarnih prava i posjeda. (2) Stvarna prava su: pravo vlasnitva, pravo graenja, zalono pravo, zemljini dug, pravo stvarne i line slunosti i pravo stvarnog tereta. (3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo vlasnitva, shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako za njih nije zakonom drugaije propisano niti to drugo proizilazi iz njihove pravne prirode. Lan 2. Ogranienja stvarnih prava (1) Pravo vlasnitva i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograniiti samo u javnom interesu i pod uvjetima predvienim zakonom u skladu s principima meunarodnog prava. (2) Zakonom se, u javnom interesu, a naroito radi zatite prirodnih bogatstava, okoline, zdravlja ljudi, kulturnohistorijske batine i sl., moe ograniiti ili posebno urediti nain koritenja i raspolaganja odreenim stvarima. lan 3. Nosioci vlasnitva i drugih stvarnih prava (1) Svaka fizika i pravna osoba moe biti nosilac prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. (2) Samo je jedna vrsta prava vlasnitva neovisno o nosiocu prava vlasnitva. lan 4. Zabrana zloupotrebe prava Zabranjeno je vrenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata. Glava II PREDMET I SADRAJ STVARNIH PRAVA lan 5. Stvari (1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizike ili pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ogranienja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. (2) Stvari su u smislu ovog zakona i skup stvari i prava koja su zakonom izjednaena sa stvarima. lan 6. Predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava (1) Predmet prava vlasnitva je individualno odreena nepokretna (nekretnina) ili pokretna (pokretnina) stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili zakonom nije drugaije odreeno. (2) Nekretnine su estice zemljine povrine, zajedno sa svim onim to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije odreeno. (3) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove supstance (sutine). (4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nekretnini ili ih zakon izjednaava sa nekretninama.

ZAKON

(5)

(6) (7)

(1)

(2)

(3) (4) (5)

(6)

(1) (2)

(3) (4) (5)

Zakonom odreene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjednaene sa stvarima i tad se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa vlasnitvom nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom proglaene nepokretnim. U sumnji da li je neto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar. ivotinje nisu stvari ali za njih vrijedi sve to i za stvari, ako nije to drugaije zakonom odreeno. lan 7. Opa i javna dobra Nisu sposobni biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizike ili pravne osobe pojedinano, nego su na upotrebi svih, kao to su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opa dobra). Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da slue svima pod jednakim uvjetima, kao to su: javni putevi, ulice, trgovi i sl. Na javna dobra se primjenjuju pravila koja vae za ope dobra, ako zakonom nije ta drugo odreeno. O opim i javnim dobrima vodi brigu i njima upravlja i za to odgovara odreeni subjekt javnog prava (Federacija, kanton, grad ili opina) to se odreuje posebnim zakonom. Posebnim zakonom se ureuje stjecanje svojstva opeg ili javnog dobra kao i prestanak tog svojstva, te nain upisa ovih dobara u zemljine knjige. Rudna bogatstva, vode, divlja, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode postaju predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga leita ili stanita na osnovu dozvole ili koncesije nadlenog tijela. Nisu dio opeg ili javnog dobra ve su samostalne nekretnine one zgrade, graevine ili naprave koje su izgraene na opem ili javnom dobru ili ispod njih, a koje su od njega pravno odvojene koncesijom te su vlasnitvo nosioca koncesije dok koncesija traje. lan 8. Dobra od opeg interesa Stvari za koje je posebnim zakonom odreeno da su dobra od opeg interesa uivaju posebnu zatitu. Stvari od opeg interesa, a koje nisu istovremeno opa dobra, kao to su npr. graevinska zemljita, poljoprivredna zemljita, ume i umska zemljita, zatieni dijelovi prirode, biljni i ivotinjski svijet, stvari od kulturnog, historijskog i ekolokog znaaja, mogu biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. Vlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na dobrima od opeg interesa duni su vriti svoja prava u skladu sa nainom upotrebe i koritenja, propisanim posebnim zakonima. Posebnim zakonom se propisuje da li vlasnici dobara od opeg interesa imaju pravo na naknadu za ogranienja koja trpe i pod kojim uvjetima. Ako je vlasnik u pogledu neke svoje stvari podvrgnut ogranienjima radi zatite interesa i sigurnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kantona ili jedinica lokalne samouprave, prirode, ljudskoga okolia ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju teu rtvu, ili ga inae dovode u poloaj nalik na onaj u kojem bi bio da je izvrena eksproprijacija onda on ima pravo na naknadu kao za oduzimanje vlasnitva, a to e se urediti posebnim zakonom.

Broj 66 - Strana 58

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 28. 8. 2013.

lan 9. Stvar i njezine pripadnosti Nosilac prava vlasnitva ili drugog stvarnog prava na nekoj stvari, ima to pravo i na svim dijelovima stvari, na svemu to je s njom srazmjerno trajno spojeno (prirast), na neodvojenim plodovima kao i na pripacima, ako zakonom nije drugaije odreeno. lan 10. Dijelovi stvari (1) Dio stvari koji se ne moe od nje fiziki odvojiti bez unitenja ili bez oteenja same stvari (bitni dio), ne moe biti samostalni objekt prava vlasnitva ili drugih stvarnih prava, osim ako je zakonom drugaije odreeno. (2) Dio stvari koji se moe fiziki odvojiti bez unitenja ili oteenja same stvari (nebitni dio) moe biti i predmet prava druge osobe. (3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje, ukoliko trea savjesna osoba pribavi pravo vlasnitva na cijeloj stvari. (4) Savjesnom osobom smatra se osoba koja u trenutku sticanja prava vlasnitva nije znala niti je mogla znati da na dijelu stvari postoji pravo vlasnitva ili drugo stvarno pravo. Smatra se da je sticalac znao da odreeno pravo postoji ukoliko je to pravo bilo upisano u odgovarajui javni registar. (5) Stvar se moe, bez obzira na fiziku djeljivost, pravno dijeliti na dijelove kojima je veliina raunski odreena njihovim srazmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije neto drugo odreeno. (6) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na njoj postojala, osim ako zakon ne odreuje drugaije. lan 11. Pripadak stvari (1) Pripadak (pertinencija) je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno slui namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omoguava ispunjenje te namjene. (2) Pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije drugaije odreeno. (3) Privremeni prestanak sluenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to svojstvo. (4) Maine ili slini ureaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nekretnina kao glavna stvar a nisu u nju ugraene, smatraju se pripatkom ako trajno slue namjeni glavne stvari, pod uvjetom da na tim stvarima ne postoje prava treih osoba koje su upisane u odgovarajui javni registar. lan 12. Plodovi (1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom neijega rada, kao i sve drugo to ona daje s obzirom na svoju namjenu. (2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravo daje periodino i bez unitenja njene sutine (prirodni plodovi) kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi). (3) Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije drugaije odreeno. (4) Ko je duan predati plodove stvari ili prava moe zahtijevati naknadu trokova, koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi takve trokove imao i dobar domain. Visina naknade ne moe premaiti vrijednost plodova koje je duan predati.

lan 13. Plodovi ivotinje (1) Plodovi ivotinje i sve koristi od nje pripadaju njezinom vlasniku. (2) Onaj ija je ivotinja oplodila tuu ivotinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je neto drugo odreeno zakonom ili uobiajeno. lan 14. Posebno o nekretninama (1) Trava, drvee i plodovi sastavni su dijelovi zemljita, dok se od njega ne odvoje. (2) Nisu dijelovi zemljita one zgrade i druge graevine, koje su trajno povezane s tim zemljitem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojem nosiocu daje ovlatenje da na tom tuem zemljitu ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu (pravo graenja). (3) Strojevi i slini ureaji koji su tjelesno povezani sa nekretninom ili koji bi se smatrali njenim nebitnim dijelom, ne smatraju se takvim ve samostalnim stvarima ako je u odgovarajuem javnom registru upisano da su objekti prava tree osobe. (4) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnou te nekretnine. Glava III PRAVO STRANIH OSOBA lan 15. Sticanje vlasnitva stranih osoba (1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na strane fizike i pravne osobe, osim ako je zakonom ili meunarodnim ugovorom drugaije odreeno. (2) Strane osobe stiu pravo vlasnitva na nekretnini u Federaciji pod uvjetom reciprociteta, izuzev kada se pravo stie naslijeivanjem ako zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Pretpostavlja se da postoji reciprocitet. Listu zemalja s kojima ne postoji reciprocitet objavljuje Federalno ministarstvo pravde, uz prethodno pribavljeno miljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, svake godine najkasnije do 31. januara. (3) Strane osobe koje nemaju dravljanstvo Bosne i Hercegovine ne smatraju se stranim osobama prema ovom zakonu ako su roeni u Bosni i Hercegovini ili su njihovi potomci. lan 16. Ogranienja sticanja vlasnitva (1) Strana osoba ne moe biti vlasnik nekretnine na podruju, koje je radi zatite interesa i sigurnosti Federacije, zakonom proglaeno podrujem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasnitva. (2) Ako je strana osoba stekla pravo vlasnitva na nekretnini prije nego to je podruje na kojemu nekretnina lei proglaeno podrujem iz stava 1. ovog lana, prestaje pravo vlasnitva na toj nekretnini, a strana osoba ima pravo na naknadu prema propisima o eksproprijaciji. Dio drugi PRAVO VLASNITVA Glava I O VLASNITVU lan 17. Sadraj prava vlasnitva (1) Vlasnitvo je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlatenje da slobodno i po svojoj volji stvar posjeduje, koristi i da s njome raspolae, a svakoga od toga prava iskljui u granicama odreenim zakonom.

Srijeda, 28. 8. 2013. (2)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 59

Svako je duan da se uzdrava od povrede prava vlasnitva druge osobe. lan 18. Ope ogranienje (1) Vlasnik je duan u vrenju svog prava postupati obzirno prema opim i tuim interesima. (2) Vlasnik je duan trpiti zahvat u svoju stvar ukoliko je zahvat potreban radi otklanjanja tete koja nekome neposredno prijeti, a koja je nesrazmjerno vea od one tete koja za vlasnika proizlazi iz zahvata. (3) Vlasnik nekretnine je duan trpiti zahvate u svoju stvar poduzete na tolikoj visini ili dubini koje iskljuuju opravdanje vlasnika da zabrani te zahvate. lan 19. Posebna ogranienja Vlasnik stvari ne smije izvravati svoje pravo vlasnitva preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na osnovu ovog ili posebnog zakona radi zatite interesa i sigurnosti drave, prirode, ljudske sredine i zdravlja ljudi. lan 20. Ogranienja prava vlasnitva na temelju zakona Pravo vlasnitva moe u javnom interesu biti oduzeto ili ogranieno uz naknadu, u skladu sa zakonom. lan 21. Ogranienja prava vlasnitva na osnovu pravnog posla (1) Vlasnik moe u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograniiti ili opteretiti. (2) Ako vlasnik pravnim poslom odredi zabranu otuenja ili optereenja nekretnine ta zabrana djeluje prema treima samo ako je upisana u zemljinu knjigu. (3) Ogranienje prava vlasnitva na pokretninama radi osiguranja trabine djelovat e prema treoj osobi ako je to ogranienje upisano u odgovarajui javni registar ili ako je trea osoba za njega znala. lan 22. Posebno o vlasnitvu osoba javnog prava (1) Pravne osobe javnog prava (opina, grad, kanton, entitet, drava, javno preduzee, ustanove i dr.) koje su nosioci prava vlasnitva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak poloaj kao i drugi vlasnici. (2) Nekretninama u vlasnitvu osoba javnog prava raspolae, upravlja i koristi ih tijelo koje je za to nadleno na osnovu zakona. lan 23. Sticanje vlasnitva (1) Pravo vlasnitva stie se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog nadlenog organa i nasljeivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom. (2) Pravnim poslom sticalac prava vlasnitva ne moe stei to pravo u veem obimu od onog kojeg je imala osoba od koje je to pravo steeno, osim kad sticanje vlasnitva u dobroj vjeri uiva zatitu. (3) Pravo vlasnitva na osnovu zakona stie se ispunjenjem zakonom predvienih pretpostavki. Ako nije ta drugo zakonom odreeno, sticanjem vlasnitva na osnovu zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je sticalac znao da postoje ili je to morao znati. (4) Odlukom suda ili drugoga tijela stie se vlasnitvo u sluajevima odreenim zakonom, a na nain i pod pretpostavama odreenim zakonom. Sticanjem prava vlasnitva odlukom suda ili drugoga tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to odreeno tom

odlukom ili zakonom, te onih koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. (5) Nasljednik stie vlasnitvo nasljeenih stvari u trenutku smrti ostavioca, ako zakonom nije drugaije odreeno. Sticanjem prava vlasnitva nasljeivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to odreeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Sve to je odreeno za nasljeivanje, vrijedi na odgovarajui nain i za svako sveope sljednitvo (univerzalnu sukcesiju). lan 24. Sticanje prava vlasnitva na osnovu zakona Po samom zakonu pravo vlasnitva stie se stvaranjem nove stvari, spajanjem, mijeanjem, odvajanjem plodova, sticanjem od nevlasnika, okupacijom, dosjelou i u drugim sluajevima odreenim zakonom. Glava II SUVLASNITVO I ZAJEDNIKO VLASNITVO 1. Suvlasnitvo lan 25. Pojam (1) Suvlasnitvo postoji kada dvije ili vie osoba imaju pravo vlasnitva na istoj stvari svaki prema svom udjelu srazmjerno cjelini (idealni dio). (2) Ako suvlasniki dijelovi nisu odreeni pretpostavlja se da su jednaki. lan 26. Idealni dio stvari (1) Suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasnikom dijelu, pa u odnosu na taj dio ima sva ovlatenja koja pripadaju vlasniku, ako ih, s obzirom na prirodu idealnog dijela, moe izvravati. (2) Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatra samostalnom stvari. lan 27. Koritenje i raspolaganje stvari Suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom idealnom dijelu, ne povreujui prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik moe raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika. Kad suvlasnik nekretnine prodaje svoj dio, ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Suvlasnik koji ima namjeru prodati svoj suvlasniki dio duan je putem preporuene poiljke po pravilima parninog postupka o dostavi ili putem notara obavijestiti druge suvlasnike o tome navodei tane zemljinoknjine i katastarske podatke nekretnine, cijenu i ostale uvjete prodaje. Ako ponueni suvlasnici ne obavijeste ponudioca na isti nain na koji je uinjena ponuda u roku od 30 dana od dana prijema ponude o prihvatu ponude, suvlasnik moe prodati svoj dio drugoj osobi, ali ne po nioj cijeni ili povoljnijim uvjetima. Ako suvlasnik ne izvri prodaju svog suvlasnikog dijela u roku od est mjeseci po isteku roka za prihvatanje ponude, duan je u sluaju ponovne prodaje da postupi po odredbama stava 3. ovog lana. Ako suvlasnik ne uini ponudu ostalim suvlasnicima u skladu sa odredbama st. 3. i 5. ovog lana, odnosno ako nakon uinjene ponude proda treoj osobi svoj suvlasniki dio pod povoljnijim uvjetima, suvlasnici koji imaju pravo pree kupovine mogu sudskim putem zahtijevati da se

(1)

(2) (3)

(4)

(5)

(6)

Broj 66 - Strana 60

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 28. 8. 2013.

(7)

(8)

ugovor poniti i da se njima pod istim uvjetima prenese vlasnitvo na predmetnom suvlasnikom dijelu. Tuba iz stava 6. ovog lana moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je nosilac prava pree kupovine saznao za prodaju i uvjete prodaje, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zakljuenja ugovora. Pravo pree kupovine suvlasnika je iskljueno ako se radi o nekretnini koja je po kulturi u katastru odnosno zemljinim knjigama oznaena kao pristupni ili prilazni put. lan 28. Suposjed stvari Svaki suvlasnik ima pravo na suposjed stvari. Suvlasnici mogu odluiti da e meusobno podijeliti posjed stvari i izvravanje svih ili nekih suvlasnikih ovlatenja. Ova odluka, kao i njen opoziv ili izmjena, spada u poslove redovnog upravljanja.

(1) (2)

lan 29. Izvravanje prava vlasnitva na cijeloj stvari (1) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i trokovi i tereti, dijele se meu suvlasnicima srazmjerno veliini njihovih suvlasnikih dijelova, ako se drugaije ne sporazumiju. (2) Suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se poloe rauni i da se podijele sve koristi od cijele stvari. (3) Suvlasnik nekretnine ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasnikoga dijela nekretnine osnuje vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela (etano vlasnitvo / vlasnitvo na posebnom dijelu nekretnine), ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono moe osnovati. lan 30. Pravo na upravljanje (1) Suvlasnik ima pravo da uestvuje u odluivanju o svim pitanjima koja se tiu stvari koja je u suvlasnitvu zajedno sa ostalim suvlasnicima. (2) Ako neki suvlasnik preduzme posao na stvari koja je u suvlasnitvu bez saglasnosti ostalih suvlasnika, primjenjivat e se pravila o poslovodstvu bez naloga. lan 31. Poslovi redovnog upravljanja (1) Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika iji dijelovi ine vie od jedne polovine. (2) Ako se ne postigne potrebna saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno odravanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud u vanparninom postupku. lan 32. Poslovi vanrednog upravljanja (1) Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, izdavanje stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje slunosti, vee popravke ili prepravke stvari koje nisu nune za odravanje, i sl.) potrebna je saglasnost svih suvlasnika. (2) Ako postoji sumnja, smatra se da posao prelazi okvire redovnog upravljanja. (3) Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje posla postoje naroito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud. lan 33. Prava suvlasnika na osiguranje Suvlasnik protiv ije je volje veina odluila da se neki posao preduzme, ili je to odluio sud, ima pravo da zahtijeva osiguranje za buduu tetu. Suvlasnik koji je obavezan dati

osiguranje svoju obavezu ispunjava davanjem zaloga ili jamstvom. a) Upravnik lan 34. Prenos prava upravljanja (1) Suvlasnici mogu saglasno povjeriti upravljanje sa stvari odreenoj osobi kao upravniku, koja e djelovati kao njihov punomonik. Za upravnika moe biti izabran jedan ili nekoliko suvlasnika, a upravljanje moe biti povjereno i drugoj poslovno sposobnoj fizikoj ili pravnoj osobi. (2) Za suvlasnika koji posjeduje stvar u suvlasnitvu ili neki njen samostalni dio na osnovu odluke suvlasnika kojom su meusobno podijelili posjed stvari i izvravanje suvlasnikih ovlatenja, smatra se da mu je povjereno redovno upravljanje stvari odnosno samostalnog dijela stvari, ako sporazumom izmeu suvlasnika nije drugaije odreeno. (3) Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o postavljanju i ovlatenjima upravnika, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud u vanparninom postupku. lan 35. Pravni poloaj upravnika (1) Upravnik je nalogoprimac suvlasnika, pa se, ukoliko suvlasnici ne odrede drugaije, u odnosu na njegova prava, dunosti i prestanak njegovih ovlatenja primjenjuju odgovarajua pravila o nalogu, s tim to: 1) suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova mogu dati otkaz upravniku, uz otkazni rok od tri mjeseca; 2) suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova, mogu upravnika smijeniti u svako doba ako za to postoji vaan razlog. Ako upravnik grubo zanemaruje svoje dunosti, sud e ga smijeniti na zahtjev bilo kojeg suvlasnika i odrediti drugog upravnika. (2) Upravnik je ovlaten dati otkaz uz otkazni rok od tri mjeseca. (3) Kad upravniku prestane ovlatenje odlukom suvlasnika koji za takvu odluku nisu imali saglasnost svih suvlasnika, ti suvlasnici su duni da preduzmu neophodne mjere da se, do donoenja odluke o daljem upravljanju, sa stvari upravlja s panjom dobrog domaina, za ta odgovaraju ostalim suvlasnicima. b) Zatita suvlasnitva lan 36. Zahtjevi suvlasnika (1) Svaki suvlasnik ima pravo da postavlja drugim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasnitva. (2) Suvlasnik ima pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje moe staviti vlasnik stvari, ali predaju cijele stvari u posjed moe zahtijevati od treega prema pravilima o nedjeljivim obavezama. c) Razvrgnue suvlasnitva lan 37. Potpuno ili djelomino razvrgnue (1) Suvlasnik ima pravo zahtijevati potpuno ili djelomino razvrgnue suvlasnitva, ako je mogue i doputeno, a to pravo ne zastarijeva. (2) Pravni posao kojim se suvlasnik unaprijed trajno odrie prava na razvrgnue suvlasnitva je nitav. Suvlasnici mogu jednoglasno odluiti da se u roku, koji ne moe biti dui od 3 (tri) godine, ne moe traiti razvrgavanje suvlasnitva. (3) Suvlasnici sporazumno odreuju nain diobe u granicama moguega i doputenoga (dobrovoljno razvrgavanje).

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 61

lan 38. Sudsko razvrgnue (1) U sluaju kada suvlasnici ne mogu postii sporazum o nainu razvrgnua suvlasnitva o tome e odluiti sud u vanparninom postupku, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika (sudsko razvrgnue). (2) Ako je dioba stvari nemogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud e odluiti da se dioba izvri prodajom stvari na javnoj drabi ili na drugi prikladan nain, a dobiveni iznos podijeliti srazmjerno suvlasnikim dijelovima (civilna dioba). (3) Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud moe stvar dosuditi u vlasnitvo jednom ili vie suvlasnika, uzimajui u obzir veliinu njihovih suvlasnikih dijelova, njihove potrebe i druge okolnosti, uz obavezu isplate naknade trine vrijednosti ostalim suvlasnicima, srazmjerno njihovim dijelovima. (4) Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari ostali suvlasnici jame za pravne i fizike nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasnikih dijelova prema pravilima obligacionog prava. lan 39. Razvrgnue suvlasnitva na nekoliko stvari (1) U postupku razvrgnua suvlasnike zajednice, sud moe na zahtjev svakoga suvlasnika odluiti da, umjesto dijela u svakoj pojedinoj stvari, svakom od njih pripadne odreena stvar ili skupina stvari, srazmjerno suvlasnikim dijelovima, uzimajui u obzir njihove potrebe. (2) Ako stvari koje diobom pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasnikoga dijela, taj suvlasnik duan je platiti razliku ostalim suvlasnicima, prema pravilima o civilnoj diobi. lan 40. Razvrgnue uspostavom etanog vlasnitva Suvlasnici mogu saglasno odluiti da e umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim idealnim dijelom povezati vlasnitvo posebnoga dijela suvlasnike nekretnine (uspostaviti etano vlasnitvo), ako je takva dioba mogua. lan 41. Trokovi razvrgnua Trokove razvrgnua snose suvlasnici srazmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum odreuju drugaije. lan 42. Tua prava (1) Razvrgnue ne moe biti na tetu prava treih osoba. (2) Sva zalona prava, slunosti i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnua teretila nepodijeljenu stvar mogu se izvravati kao i do diobe. 2. Zajedniko vlasnitvo lan 43. Neodreenost udjela u vlasnitvu (1) Zajedniko vlasnitvo je vlasnitvo dvije ili vie osoba (zajedniari) na istoj stvari iji udjeli nisu odreeni, ali su odredivi. (2) Kad je stvar u zajednikom vlasnitvu, nema uticaja injenica da je u zemljinim knjigama ili u drugim javnim registrima ta stvar upisana kao vlasnitvo samo nekog od zajedniara, osim prema treim osobama ije se povjerenje u prometu titi. (3) U sumnji da li je stvar u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu, smatra se da postoji suvlasnitvo.

(1) (2) (3)

(1)

(2) (3) (4)

(1) (2)

(1) (2)

(3)

(1) (2)

(1)

(2)

lan 44. Udio zajedniara Zajedniar moe svoj udio u zajednikom vlasnitvu pravnim poslom prenijeti u cijelini ili djelomino samo na drugog zajedniara. Udio koji zajedniar ima u zajednikom vlasnitvu prelazi na njegove nasljednike. Zajedniar odgovara za dugove do visine svog udjela u zajednikom vlasnitvu. lan 45. Izvravanje zajednikog vlasnitva Zajedniar je ovlaten da izvrava sva vlasnika prava na zajednikoj stvari samo zajedno sa svim ostalim zajedniarima, ako neto drugo nije odreeno ovim ili drugim zakonom ili sporazumom zajedniara. Plodovi i druge koristi od zajednike stvari jednako pripadaju svim zajedniarima. Trokove i terete koji se odnose na zajedniku stvar snose zajedniari solidarno. Svaki je zajedniar ovlaten da trai da se zajedniko pravo vlasnitva na nekretnini upie u zemljine knjige. lan 46. Upravljanje zajednikom stvari Zajedniar ima pravo da uestvuje u odluivanju o svemu to se tie stvari koja je u zajednikom vlasnitvu (upravljanje sa stvari) zajedno s ostalim zajedniarima. Zajedniari zajednikom stvari upravljaju zajedniki, donosei sve odluke sporazumno, ako odluivanje nije povjereno upravitelju. lan 47. Raspolaganja zajednikom stvari Zajednikom stvari zajedniari raspolau zajedniki. Pojedini zajedniar moe raspolagati sa stvari samo na osnovu ovlatenja, koju su mu za to dali svi ostali zajedniari. Izuzetno, radi zatite povjerenja u pravnom prometu, trea osoba moe, na osnovu pravnoga posla, koji nije sklopljen sa svim zajedniarima, stei pravo vlasnitva i to: 1. na pokretnoj stvari - ako je stvar pribavila na osnovu naplatnog pravnog posla, i ako je postupala u dobroj vjeri, 2. na nekretninima - ako vlasnitvo nije bilo upisano u zemljinim knjigama kao zajedniko i ako je postupala u dobroj vjeri. Odredbe stava 2. ovoga lana na odgovarajui se nain primjenjuju i na sticanje drugih stvarnih prava na zajednikoj stvari. lan 48. Zatita Zajedniar ima pravo da postavlja ostalim zajedniarima one zahtjeve koji proizilaze i iz njegova zajednikoga vlasnitva. Zajedniar ima pravo da postavlja protiv svakoga one zahtjeve u vezi sa zajednikom stvari koje moe postaviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u posjed moe zahtijevati od tree osobe samo prema obaveznopravnim pravilima o nedjeljivim obavezama. lan 49. Pravo na diobu Zajedniar je ovlaten zahtijevati da se zajedniko vlasnitvo podijeli na nain da se odredi suvlasniki dio koji mu pripada na ime njegova udjela u zajednikom vlasnitvu, ako to nije protivno zakonu. Ovo pravo ne zastarijeva. Odreivanjem suvlasnikog dijela zajedniari postaju suvlasnici. Ukoliko je vie zajedniara, a samo jedan

Broj 66 - Strana 62

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 28. 8. 2013.

zajedniar zatrai odreivanje suvlasnikog dijela on postaje suvlasnik s ostalim zajedniarima, koji u preostalom dijelu ostaju zajedniki vlasnici. (3) Veliina suvlasnikoga dijela koji e diobom pripasti dotadanjem zajedniaru odreuje se sporazumom svih zajedniara. U nedostatku sporazuma smatrat e se da su udjeli zajedniara jednaki. Zajedniar koji smatra da je njegov udio vei moe zahtijevati da sud utvrdi veliinu njegovog udjela. (4) Sud odluuje o veliini suvlasnikoga dijela prema mjerilima koja za odreivanje veliine udjela zakon postavlja za odreeni sluaj zajednikoga vlasnitva. (5) Kad zakon zabranjuje diobu zajednike stvari, ta se zabrana odnosi iskljuivo na fiziku diobu stvari, ako izriito nije postavljena zabrana i za diobu odreivanjem suvlasnikih dijelova, ili za druge naine diobe. lan 50. Pravo treih osoba na diobu Osobe koje imaju pravo zahtijevati da se zajedniko vlasnitvo podijeli odreivanjem suvlasnikog dijela odreenog zajedniara na ime njegovog dijela u zajednikom vlasnitvu su: 1) vjerovnici u odnosu na dijelove njihovih dunika, 2) nasljednici u odnosu na ostavioev dio, 3) svaka osoba u odnosu na bilo kojega zajedniara ko za to ima pravni interes. lan 51. Shodna primjena pravila o suvlasnitvu Na zajedniko vlasnitvo shodno se primjenjuju odredbe o suvlasnitu ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno, niti drugo proizlazi iz prirode zajednikog vlasnitva. Glava III PRAVO VLASNITVA NA NEKRETNINAMA 1. Sticanje prava vlasnitva na nekretninama lan 52. Pravni osnovi sticanja (1) Sticalac prava vlasnitva na nekretnini na osnovu zakona, nasljeivanja, pravosnane odluke suda ili konane odluke drugog nadlenog organa, ovlaten je zahtijevati upis steenoga prava vlasnitva u zemljine knjige. (2) Pravo vlasnitva steeno na osnovu nasljeivanja, zakona, odlukom suda ili drugog nadlenog organa ne moe se suprotstaviti pravu tree savjesne osobe koja je postupajui sa povjerenjem u zemljine knjige podnijela zahtjev za upis svoga prava prije nego je osoba koja je stekla pravo vlasnitva na osnovu nasljeivanja, zakona odluke suda ili drugog nadlenog organa zatraila upis svog prava. a) Sticanje na osnovu pravnog posla lan 53. Sticanje uknjibom (1) Pravo vlasnitva na nekretninama na osnovu pravnog posla stie se uknjibom u zemljinu knjigu ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) Pravni posao iz stava 1. ovog lana zakljuuje se u obliku notarski obraene isprave. (3) Vlasnitvo se prenosi na osnovu valjano oitovane volje zemljinoknjinog vlasnika usmjerena na to da njegovo vlasnitvo pree na sticaoca (clausula intabulandi). Ova izjava volje moe biti data u pravnom poslu koji je upravljen na prijenos vlasnitva ali moe biti data i u posebnoj ispravi, u kojem sluaju ta isprava mora biti notarski obraena. (4) Provedena uknjiba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za uknjibu.

(1)

(2)

(3)

(4)

(1)

(2)

(3)

(1)

(2)

(3)

(1)

(2)

lan 54. Sticanje predbiljebom Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje pravila zemljinoknjinog prava zahtijevaju za uknjibu prava vlasnitva, moe se traiti predbiljeba sticanja prava vlasnitva. Predbiljebom e vlasnitvo biti steeno pod uvjetom naknadnog opravdanja predbiljebe. Opravdanjem se predbiljeba pretvara u uknjibu, s uinkom od asa kad je prijedlog za predbiljebu bio podnesen. Predbiljeba izvrena zbog toga to isprave ne sadre sve elemente za upis prava ili kada je prijenos vlasnitva uvjetovan ispunjenjem odreenih pretpostavki, opravdana je naknadnim podnoenjem potpunog zahtjeva za upis prijenosa vlasnitva na sticaoca ili ispunjenjem drugih propisanih pretpostavki u odreenom roku. Ako je predbiljeba zahtijevana zbog nedostatka clausule intabulandi predbiljeba se smatra opravdanom podnoenjem clausule intabulandi. lan 55. Zatita povjerenja u zemljine knjige Smatra se da zemljina knjiga istinito i potpuno odrava injenino i pravno stanje nekretnine, pa ko je u dobroj vjeri postupio s povjerenjem u zemljine knjige, ne znajui da ono to je u njih upisano potpuno ili da je razliito od izvanknjinog stanja, uiva u pogledu toga sticanja zatitu prema odredbama zakona. U pogledu injeninog stanje nekretnine smatra se da je zemljina knjiga istinita i potpuna ukoliko je zemljina knjiga uspostavljena na osnovu podataka novog premjera. Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuivaocu. Nedostatak dobre vjere ne moe se predbaciti nikome samo iz razloga to nije istraivao izvanknjino stanje. lan 56. Djelovanje povjerenja u istinitost i potpunost Sticalac upisom stie nekretninu kao da je stie od njezina vlasnika, ako istu, postupajui s povjerenjem u zemljinu knjigu, stekne u dobroj vjeri od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine iako to nije bila. Sticalac koji je, postupajui s povjerenjem u zemljine knjige, u dobroj vjeri stekao pravo vlasnitva nekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tua prava, tereti ni ogranienja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljinih knjiga bilo vidljivo da je zatraen njihov upis, osim ako zakonom nije drugaije odreeno. Brisovna se tuba moe podii u rokovima u kojima se moe ostvarivati osporavanje pravnog osnova upisa, ali se ne moe podii ukoliko je savjesna trea osoba pouzdavajui se u zemljinu knjigu upisala svoje pravo. lan 57. Viestruko ugovaranje otuenja U sluaju da je vie osoba zakljuilo sa vlasnikom pravne poslove radi sticanja vlasnitva iste nekretnine, vlasnitvo e stei ona osoba, koja je kao savjesna prvo podnijela zahtjev za upis u zemljinu knjigu, ako su ispunjene i ostale pretpostavke za sticanje vlasnitva. Savjesnost mora postojati u trenutku podnoenja zahtjeva za upis. Ukoliko je jedna od vie osoba, koje su s vlasnikom zakljuile pravni posao radi sticanja vlasnitva iste nekretnine podnijela zahtjev za upis u zemljinu knjigu, odnosno ishodila upis u svoju korist, a pri tome bilo nesavjesna, savjesna osoba ima pravo u roku od tri godine

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (2)

Broj 66 - Strana 63

od izvrenog upisa podnijeti tubu kojom trai brisanje neispravnog upisa i uknjibu prava vlasnitva u svoju korist, kao i izvriti zabiljebu spora u svoju korist. Ovo se pravo ne moe vriti protiv tree savjesne osobe koja je, pouzdavajui se u zemljinu knjigu, stekla neko pravo. b) Sticanje na osnovu zakona lan 58. Sticanje dosjelou (1) Samostalni posjednik stie dosjelou pravo vlasnitva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnoga posjedovanja. (2) Samostalni posjednik nekretnine, iji je posjed savjestan, stie dosjelou vlasnitvo na nekretnini protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja. (3) Vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. (4) U vrijeme posjeda uraunava se i vrijeme, za koje su prethodnici sadanjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni posjednici, odnosno kao savjesni samostalni posjednici. (5) Uraunavanje vremena je mogue i ukoliko su posjednici razliitog kvaliteta, pri emu se vrijeme za koje su posjedovali prethodnici sadanjeg posjednika preraunava u vrijeme potrebno za dosjelost. (6) Smatra se da je nasljednik savjesni posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u sluaju kad je ostavilac bio nesavjestan posjednik, ako se ne dokae da je znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na posjed. (7) Na prekid odnosno zastoj proteka vremena dosjelosti na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju proteka rokova za zastaru potraivanja. lan 59. Graenje na tuem zemljitu (1) Zgrada koju neko sagradi na tuem zemljitu pripada vlasniku zemljita. (2) Vlasnik zemljita ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemljite sa zgradom, a graditelj e moi od vlasnika traiti naknadu, po pravilima obligacionoga prava. (3) Vlasnik zemljita moe zahtijevati da nesavjesan graditelj uspostavi prijanje stanje ili da otkupi zauzeto zemljite po trinoj cijeni; u jednom i drugom sluaju vlasnik zemljita ima pravo na naknadu tete po opim pravilima obaveznog prava. (4) Ako je vlasnik zemljita znao za graenje, a nije se bez odgode usprotivio daljnjoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljitem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, a prijanji vlasnik zemljita ima pravo zahtijevati samo naknadu u visini trine vrijednosti zemljita, koja se odreuje prema stanju zemljita prije graenja, a prema cijenama u vrijeme donoenja odluke suda. (5) Ako graditelj nije bio savjestan, zgrada pripada vlasniku zemljita i kada se nije bez odgode usprotivio gradnji iako je znao za graenje, ali tada vlasnik zemljita nema pravo zahtijevati uspostavu prijanjeg stanja. lan 60. Gradnja tuim materijalom (1) Ako vlasnik zemljita izgradi na njemu zgradu tuim materijalom, odnosno ako on ili neko drugi ugradi u nekretninu tuu stvar, koja se ne moe odvojiti bez nesrazmjerno velikih trokova, vlasnitvo nekretnine se protee i na ugraenu stvar.

Prava na naknadu vlasnika materijala iz stava 1. ovog lana ureuju se po pravilima obligacionog prava. lan 61. Dogradnja, nadziivanje, preureenje i ulaganje (1) Dogradnjom, nadziivanjem ili preureenjem zgrada, odnosno prostorija u suvlasnikim, zajednikim ili tuim zgradama, kao i njihovom pregradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih na moe se stei vlasnitvo, ako vlasnik (suvlasnici, zajedniari) dograene, nadzidane odnosno pregraene nekretnine nije drugaije odredio. (2) Osoba koja je dogradila, nadzidala ili preuredila zgradu, odnosno prostoriju iz stava 1. ovog lana, ili je ulagala ili neto ugradila u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obligacionog prava. lan 62. Prekoraenje mee graenjem (1) Ako je graenjem zgrade prekoraena mea, savjesni graditelj stie pravo vlasnitva na zahvaenom zemljitu uz obavezu isplate trine vrijednosti zemljita. (2) Ako je graditelj bio nesavjestan ili ako se vlasnik zahvaenog zemljita bez odgode usprotivio gradnji, vlasnik zemljita moe zahtijevati uspostavu prijanjeg stanja i naknadu tete ili ustupiti zemljite graditelju uz isplatu trine vrijednosti. lan 63. Graenje na tuem pravu graenja Kad je graeno na tuem zemljitu optereenom pravom graenja, nosiocu tog prava pripadaju prava i obaveze vlasnika zemljita iz lana 59. (graenje na tuem zemljitu) i lana 62. (prekoraenje mee graenjem) ovog zakona. lan 64. Sijanje i saenje Biljke koje puste korijenje u zemljitu vlasnitvo su vlasnika tog zemljita, nezavisno o tome ko je bio vlasnik sjemena ili sadnice. lan 65. Prirataj zemljita (1) Nastane li otok u sredini vodotoka koji nije ope dobro, tada otok pravno prirasta zemljitima koja lee du tog otoka na obje obale po duini zemljita, u irinu do polovice vodotoka, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. (2) Ako je otok koji nije ope dobro nastao na jednoj polovici vodotoka, u cjelini prirasta zemljitu na blioj obali. (3) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se ako otok nastane presuivanjem vode, diobom vode na vie rukavaca ili ako zemljita budu poplavljena. (4) Otrgne li vodotok komad zemljita i pripoji ga drugom zemljitu, vlasnik otrgnutog komada zemljita ima pravo u roku od godine dana vratiti taj komad zemljita. Ako nakon isteka roka od godine dana otrgnuti komad zemljita nije vraen, isti postaje sastavni dio zemljita kojem je pripojen. (5) Zemlja koju vodotok taloi na neko zemljite prirataj je toga zemljita. (6) O tome ko je stekao pravo vlasnitva u sluajevima predvienim u odredbama l.60. do 65. ovog zakona odluuje sud. 2. Ogranienje prava vlasnitva na nekretninama lan 66. Ope odredbe (1) Vlasnik nekretnine ima pri izvravanju svojih ovlasti iz prava vlasnitva obavezu postupiti obzirno prema osobi, koja je vlasnik neke druge nekretnine, a koja pri tome u njegovu interesu trpi, proputa ili ini u pogledu svoje nekretnine ono to je odreeno zakonom (susjedska prava).

Broj 66 - Strana 64 (2)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (4) (5) (6)

Srijeda, 28. 8. 2013.

(3)

(4)

(5)

(1)

(2) (3)

(4)

(1) (2) (3)

(1)

(2)

(3)

Svoje pravo vlasnici drugih nekretnina mogu ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predvien drugi put zatite. Neko trpljenje, proputanje ili injenje, koje je predvieno zakonom, jednako kao i vlasnik ovlaten je zahtijevati i onaj, koji nekretninu posjeduje na osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika. Susjedska prava doputeno je izvravati samo u mjeri i na nain da se time to manje ograniava, optereuje ili na drugi nain uznemirava onoga, koji treba neto trpjeti, propustiti ili initi. Trpljenje, proputanje i injenje, koje se moe zahtijevati od vlasnika neke nekretnine, moe se umjesto od njega zahtijevati od onoga, koji nekretninu posjeduje na osnovu prava izvedenoga iz prava vlasnika. Ono to je odreeno za susjedska prava vlasnika nekretnina vrijedi na odgovarajui nain i za vlasnike ostalih nekretnina, ukljuujui i suvlasnike, na ijim je suvlasnikim dijelovima uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine, ako nije suprotno zakonu ili naravi nekretnina. lan 67. Zajednika ograda Ograde izmeu susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, ivice i druge prepreke) kao i stvari, koje slue kao meani znakovi, suvlasnitvo su susjeda, osim ako se dokae da su vlasnitvo jednoga susjeda. Suvlasnitvo stvari, koje slue kao zajednike ograde ili meani znakovi, nije dijeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu. Svaki od susjeda moe upotrebljavati zajedniku ogradu sa svoje strane do polovine njezine irine, do te irine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl., ali ne smije initi nita to bi ogradu dovelo u opasnost ili to bi njegova susjeda sprjeavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine. Trokove odravanja zajednike ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za tetu, koja bi treima nastala zbog toga to ograda nije odravana u stanju kakvo je uobiajeno s obzirom na namjenu ograde i ograene nekretnine, te na mjesne prilike. lan 68. Vlastita ograda Ograda koja se nalazi iskljuivo na nekretnini jednoga vlasnika, njegovo je vlasnitvo. Svaki je vlasnik duan s desne strane svog glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor, ako nije drugaije propisano, niti je drugi mjesni obiaj. Vlasnik ograde je duan odravati u dobrom stanju svoju ogradu i sprijeiti opasnost od nanoenja tete susjedu. lan 69. Mea Ako su meani znakovi izmeu dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oteeni da bi se moglo dogoditi da se mee nee moi raspoznati, ili ako se mee vie ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u vanparninom postupku (postupku ureenja mea) obnovi ili ispravi meu. Sud e na licu mjesta oznaiti meu meanim znakovima i obnoviti ili ispraviti meu prema sporazumu susjeda ija je mea u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi prema pravinoj ocjeni. Mea na graevinskom zemljitu ureuje se u sudskom vanparninom postupku u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom, a ako to nije mogue onda na osnovu geodetskog premjera.

(1) (2) (3)

(1)

(2)

(3)

(1)

(2) (3)

(1)

(2)

Od trenutka kad je sud meu oznaio meanim znakovima smatra se da postoji vlasnitvo do te mee, a ko tvrdi suprotno, treba to dokazati. I nakon to je sud u postupku ureenja mea obnovio ili ispravio meu, svako moe u parnici dokazivati vlasnitvo i zahtijevati da se u skladu s njim oznai mea. Susjed, koji je sudjelovao u postupku ureenja mea, ne moe to zahtijevati nakon proteka roka od est mjeseci od dana pravosnanosti odluke donesene u postupku ureenja mea. lan 70. Stablo na mei Stablo pripada onome iz ijega je zemljita izraslo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se protee korijenje i vise grane. Stablo koje je izraslo na samoj mei u suvlasnitvu je susjeda s obje strane mee. to je odreeno u pogledu stabla, na odgovarajui se nain primjenjuje i na drugo rastinje. lan 71. Granje i korijenje Vlasnik smije iz svog zemljita istrgnuti ile i korijenje tueg drvea i ostalog raslinja kao i odsjei grane tueg drveta i dio debla, koji se nalaze u zranom prostoru iznad njegove nekretnine i zadrati ih za sebe, ili se pak sluiti tim dijelovima tueg drveta, ako posebnim zakonom nije neto drugo odreeno. Za tetu koju su njegovoj nekretnini prouzroile ile, korijenje ili grane tueg drvea, a to se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednog zemljita ima pravo traiti naknadu. Odredbe iz st. 1. i 2. ovog lana ne primjenjuju se u sluaju meusobnog granienja uma i umskog zemljita. lan 72. Pristup na tue Ako na tuu nekretninu dospiju neija ivotinja, roj pela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno postojati, onaj ije su to stvari moe, u primjerenom roku pristupiti na tue zemljite da bi ih uzeo nazad. Vlasnik nekretnine moe u sluaju iz stava 1. ovoga lana zabraniti pristup na svoju nekretninu jedino ako te stvari bez odgaanja sam preda njihovu posjedniku. Ako je od ivotinje, roja pela i drugih stvari, koje su dospjele na tuu nekretninu ili od njihova uzimanja ili vraanja natrag nastala teta za vlasnika nekretnine na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u vezi za vlasnika nekretnine nastali trokovi koji su bili nuni, on ima pravo zadrati stvar sve dok mu teta i trokovi ne budu u potpunosti naknaeni. lan 73. Upotreba tue nekretnine radi izvoenja radova Vlasnik nekretnine, na kojoj je nuno obaviti radove potrebne za njenu upotrebu ili koritenje, moe privremeno upotrijebiti tue zemljite radi izvoenja radova, (postavljanja skele i sl.), ako se to na drugi nain ne moe izvesti. Za upotrebu tueg zemljita plaa se na zahtjev vlasnika primjerena naknada. Osoba, koja je upotrijebila tue zemljite za potrebe iz stava 1. ovoga lana, duna je isto, im prestane potreba za takvu upotrebu dovesti u stanje, u kojem se nalazila prije toga, i nadoknaditi poinjenu tetu po opim propisima o odgovornosti za tetu.

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 65

lan 74. Postavljanje vodova i drugih ureaja Postavljanje vodova i drugih ureaja (elektrinih, kanalizacionih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacionih i dr.) na tuoj nekretnini bez pristanka njenog vlasnika, mogue je u opem interesu na osnovu posebnih zakonskih propisa, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju slunosti vodova i drugih ureaja odlukom suda, ako zakonom nije drugaije odreeno. lan 75. Potkopavanje tue nekretnine (1) Vlasniku nije dozvoljeno da kopa svoje zemljite ili da ini na svojoj nekretnini druge radnje, za koje je razumno oekivati da bi mogle dovesti u opasnost stabilnost tue nekretnine. (2) Vlasnik nekretnine, ija je stabilnost u opasnosti, moe traiti prestanak radova iz stava 1. ovog lana, ako nisu preduzete sve mjere, za koje se opravdano moe oekivati da e otkloniti opasnost za stabilnost njegove nekretnine. (3) Ako mjere iz stava 2. ovog lana nije mogue uspjeno provesti, njen vlasnik moe zahtijevati zabranu radnji, koje ugroavaju stabilnost nekretnine. lan 76. Imisije (1) Nekretninom se ne smije sluiti ni koristiti na nain da zbog toga na tuu nekretninu dospiju dim, neugodni mirisi, a, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgovara toj nekretnini u skladu sa mjestom i vremenom, ili izazivaju znatniju tetu, ili su nedoputeni na osnovu odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). (2) Vlasnici nekretnina koje su izloene prekomjernim posrednim imisijama ovlateni su da od vlasnika nekretnine s koje one potiu zahtijevaju da otkloni uzroke tih imisija i naknadi tetu koju su nanijele, kao i da ubudue proputa initi na svojoj nekretnini ono to je uzrok prekomjernih imisija, dok ne preduzme sve mjere koje su potrebne da onemogue prekomjerne imisije. (3) Izuzetno, od stava 2. ovog lana, kad prekomjerne posredne imisije potiu od djelatnosti za koju postoji dozvola nadlenog organa, vlasnici nekretnine koja im je izloena nemaju pravo dok ta dozvola traje da zahtijevaju proputanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlateni da zahtijevaju naknadu tete koju su imisije nanijele, kao i preduzimanje prikladnih mjera da se ubudue sprijee ili smanje prekomjerne imisije, odnosno nastupanje tete. (4) Vlasnik nekretnine nije duan da trpi da ga bilo ko bez posebnog pravnog osnova uznemirava time to posebnim ureajima ili na drugi nain neposredno odailje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, a, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlaten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena teta. (5) Vlasnik ijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tue nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio duan trpjeti, ovlaten je da zahtijeva da se odrede i provedu odgovarajue mjere radi njihovog sprjeavanja. lan 77. Opasnost od ruenja zgrade Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se neija zgrada ili neki drugi dio neije nekretnine mogao potpuno ili djelimino sruiti, od ega prijeti opasnost susjednoj nekretnini, susjed ija je nekretnina u opasnosti moe od onoga iji je to objekt zahtijevati preduzimanje svih potrebnih mjera za sprjeavanje nastanka

tete, kao i da zahtijeva dovoljno osiguranje naknade budue tete. lan 78. Zabrana mijenjanja prirodnog toka vode (1) Vlasnik zemljita ne smije na tetu drugog zemljita mijenjati smjer ili jainu prirodnog toka vode preko svog zemljita ili kroz njega (podzemne vode). (2) Vlasnik je duan da zemljite du obala, vodotoka i jezera koristi tako da ne ometa prirodni tok vode, ne ugroava stanje ili koritenje korita, obala i vodoprivrednih objekata na obali i pored obale i da ne sprjeava njihovo odravanje. (3) Vlasnik nizvodnog zemljita ne smije stvarati ni postavljati prepreke da na njegovo zemljite dotie voda koja prirodno otie sa uzvodnog zemljita, niti vlasnik uzvodnog zemljita smije svojevoljno uiniti neto to bi u veoj mjeri opteretilo nizvodno zemljite. lan 79. Odvoenje kinice s krova Vlasnik nekretnine je duan preduzeti sve potrebne mjere da kinica koja se slijeva sa njegove zgrade ne pada na tuu nekretninu. 3. Vlasnitvo na posebnom dijelu nekretnine a) Openito lan 80. Pojam etanog vlasnitva (1) Vlasnitvo na posebnom dijelu nekretnine (etano vlasnitvo) proizilazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajuim suvlasnikim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, te se moe samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti. (2) Vlasnitvo odreenog posebnoga dijela nekretnine ovlauje etanog vlasnika, da taj poseban dio nekretnine iskljuivo koristi i raspolae s njim, a na zajednikim dijelovima nekretnine ima pravo suvlasnitva. (3) Etano vlasnitvo moe se uspostaviti na odgovarajuem suvlasnikom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom. (4) Na pravne odnose vlasnitva na posebnim dijelovima nekretnine koji nisu regulirani ovim zakonom odgovarajue se primjenjuju opa pravila o suvlasnitvu. lan 81. Objekt etanog vlasnitva (1) Etano vlasnitvo moe biti uspostavljeno u pogledu dijela suvlasnike nekretnine koja ini samostalnu upotrebnu cjelinu, koja omoguuje samostalno izvravanje ovlaenja etanog vlasnika kao to je stan, poslovni prostor ili druga samostalna prostorija. (2) Samostalne prostorije u smislu ovog zakona naroito su samostalne poslovne prostorije, samostalne garae ili jasno omeena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. (3) Etano vlasnitvo moe se protezati i na sporedne dijelove kao to su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kuni vrtovi, mjesta za ostavljanje najvie do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. (4) Da bi se etano vlasnitvo moglo protegnuti i na neki sporedni dio, taj dio treba biti jasno razgranien od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s mee nekretnine ili iz njezinih zajednikih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije iji bi bio sporedni dio. (5) Etano vlasnitvo ne moe postojati na dijelovima nekretnine koji slue kao zajedniki, ili im se namjena protivi iskljuivoj upotrebi samo u korist odreenoga

Broj 66 - Strana 66

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 28. 8. 2013.

(6)

(7)

(1)

(2) (3)

(1) (2)

(3)

(4)

(1)

(2)

(3)

(4)

posebnoga dijela nekretnine. U sumnji se uzima da dio slui kao zajedniki i da mu se namjena protivi iskljuivoj upotrebi u korist odreenoga posebnoga dijela. Etani vlasnici imaju pravo da koriste zajednike dijelove nekretnine. U smislu ovog zakona zajedniki dijelovi nekretnine su temelji, glavni zidovi, tavan, stepenice, hodnici, liftovi, elektrina, kanalizaciona, vodovodna i telefonska mrea i sl. Za sporedne dijelove nekretnine shodno se primjenjuju pravila koja vae za pripatke stvari. lan 82. Uspostavljanje etanog vlasnitva Etano vlasnitvo se uspostavlja odlukom vlasnika nekretnine (izjava o diobi) u skladu sa odrebom lana 86. ovog zakona ili sporazumom suvlasnika nekretnine (ugovor o diobi) u skladu sa odredbom lana 84. ovog zakona. Za valjanost izjave o diobi i ugovora o diobi potrebna je forma notarski obraene isprave. Etano vlasnitvo se stie upisom u zemljinu knjigu kao pravo povezano sa odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine. lan 83. Uknjiba etanog vlasnitva Za uknjibu prava etanog vlasnitva potrebno je sudu dostaviti izjavu o diobi ili ugovor o diobi, te plan posebnih dijelova zgrade koji se ele uknjiiti. Plan posebnih dijelova zgrade mora sadravati zemljinoknjinu oznaku zemljita na kome je zgrada podignuta, oznaku zgrade po ulici i kunom broju, skicu (crte) iz kojeg se vidi poloaj, veliina i oznaka posebnog dijela zgrade na kome se trai uknjibu, kao i poloaj i oznake dijelova zgrade koji slue zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade. Plan posebnih dijelova zgrade mora biti izraen od strane ovlatenog projektanta ili ovlatenog geodete, stalnog sudskog vjetaka arhitektonske ili graevinske struke i ovjeren od strane opinske slube nadlene za graenje. Nadlena opinska sluba iz stava 3. ovog lana potvruje da je odreeni stan, poslovni prostor ili samostalna prostorija u odreenoj zgradi i na odreenoj zemljinoj estici samostalna cjelina (uvjerenje o cjelovitosti). lan 84. Pretvaranje suvlasnitva u etano vlasnitvo Suvlasnici nekretnine mogu se sporazumjeti da svoje idealne dijelove pretvore u etano vlasnitvo, tako to e svaki suvlasnik imati vlasnitvo na stanu, poslovnom prostoru ili samostalnoj prostoriji (posebni dio) povezano sa suvlasnikim dijelom u nekretnini. Vlasnitvo na posebnom dijelu moe biti uspostavljeno samo na odgovarajuem suvlasnikom dijelu, osim ako se suvlasnici u skladu sa odredbom lana 85. stava 2. ne sporazumiju drugaije. Suvlasnik nekretnine ne moe uskratiti svoj pristanak drugom suvlasniku na uspostavu vlasnitva posebnoga dijela koji ima odgovarajui suvlasniki dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasnitva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograniila prava koja njemu ve pripadaju na osnovu njegovog ranije uspostavljenog vlasnitva posebnoga dijela. U sluaju uskraivanja odobrenja odluuje sud u vanparninom postupku. U sluaju spora da li je suvlasniki dio odgovarajui dio da bi na njemu moglo biti uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, utvruje sud, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. U sluaja iz stava 3. ovog lana vlasnitvo posebnoga dijela ne moe se uspostaviti dok ne postane pravosnana odluka

suda o utvrivanju korisnih povrina toga stana, odnosno druge prostorije te korisnih povrina svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, ako ovim zakonom nije neto drugo odreeno. lan 85. Odgovarajui suvlasniki dio (1) Odgovarajui suvlasniki dio je onaj koji odgovara odnosu korisne povrine toga samostalnoga dijela prema korisnoj povrini svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. (2) Svi suvlasnici nekretnine mogu saglasno ograniiti svoja suvlasnika prava tako to e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo posebnog dijela iako to nije odgovarajui dio. U tom sluaju e se smatrati da se radi o odgovarajuem dijelu iz kojega moe proizai i na njemu biti uspostavljeno vlasnitvo posebnog dijela, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasniki dio. lan 86. Uspostavljanje etanog vlasnitva od strane vlasnika nekretnine (1) Vlasnik nekretnine moe izjavom o diobi podijeliti svoje pravo vlasnitva na suvlasnike dijelove i sa svakim tih dijelova povezati pravo vlasnitva na posebnom dijelu nekretnine. (2) Da bi se uspostavilo na ovaj nain etano vlasnitvo, moraju biti ispunjene pretpostavke propisane ovim zakonom u pogledu uspostave prava vlasnitva na posebnim dijelovima nekretnine a posebno one o odgovarajuem suvlasnikom dijelu. (3) Podijeli li vlasnik zemljita, odnosno nosilac prava graenja svoju nekretninu, na kojoj tek treba biti izgraena zgrada na suvlasnike dijelove, on moe oitovati svoju volju da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo vlasnitva na odreenom posebnom dijelu, u kojem e sluaju vlasnitvo posebnog dijela biti uspostavljeno tek ako zgrada bude izgraena, uz pretpostavke iz stava 2. ovoga lana. (4) Vlasnik nekretnine moe u toku gradnje raspolagati posebnim dijelovima zgrade. Sticalac takvog posebnog dijela zgrade se smatra privremenim etanim vlasnikom. (5) U korist privremenog etanog vlasnika e se radi osiguranja njegovog zahtjeva za upis vlasnitva u zemljinu knjigu u teretnom listu nekretnine na kojoj se gradi upisati predbiljeba budueg vlasnitva na odreenom stanu, poslovnoj prostoriji ili samostalnoj prostoriji. (6) Prije nego je izvrena predbiljeba iz stava 5. ovog lana sticalac etanog vlasnitva nije duan i prodavalac nema pravo zahtjevati od njega bilo kakve isplate na ime kupoprodajne cijene. (7) U ugovoru o prodaji e se prodavlac privremenom etanom vlasniku obavezati da e dati sve potrebne zemljinoknjine izjave i poduzeti sve potrebne radnje pred nadlenim organima kako bi se izvrila uknjiba u njegovu korist. (8) Ukoliko prodavalac ne izvri obaveze preuzete u skladu sa odredbom stava 7. ovog lana privremeni etani vlasnik moe podii tubu i istovremeno traiti upis zabiljebe spora. (9) Uknjibom etanog vlasnitva u korist privremenog etanog vlasnika, on postaje vlasnik, a po slubenoj dunosti se briu ostali upisi koje su osiguravali njegovo sticanje. lan 87. Veliina suvlasnikog dijela i korisna povrina (1) Da li je suvlasniki dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasnitva na nekom odreenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajui, prosuuje se prema tome da li je taj suvlasniki dio u odnosu prema vlasnitvu cijele nekretnine jednak ili vei od odnosa korisne povrine stana, odnosno druge samostalne prostorije u pogledu koje se trai

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 67

(2) (3)

(4)

(1)

(2)

(3)

(4)

uspostava vlasnitva posebnoga dijela prema korisnoj povrini svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. Korisna povrina je ukupna podna povrina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za irinu zidova koji je prekidaju. Korisnu povrinu prema projektnoj dokumentaciji odreuje vlasnik nekretnine izjavom o diobi ili suvlasnici nekretnine ugovorom o diobi, a ako meu njima nema saglasnosti korisnu povrinu odreuje sud u vanparninom postupku. Korisne povrine utvruje sud svojom odlukom donesenom u vanparninom postupku: 1) prilikom izraunavanja korisne povrine zanemaruju razlike koje poveavaju ili smanjuju povrinu, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje od 2% korisne povrine stana ili druge prostorije, 2) prilikom izraunavanja korisne povrine nee se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubita, otvoreni balkoni i terase, a to vai i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama ovoga zakona, 3) korisna se povrina u pravilu izraunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio graevinske dozvole ili koji je potvren po nadlenom tijelu, ali ako neki od suvlasnika uini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna e se povrina izraunati prema stvarnom stanju, 4) u sluajevima utvrivanja korisne povrine iz take 1. do 3. ovog stava sud donosi rjeenje na osnovu nalaza ovlatenog geodete, vjetaka arhitektonske ili graevinske struke. lan 88. Naknadno sudsko utvrivanje korisnih povrina Ukoliko se nakon to su utvreni i u zemljinu knjigu upisani odgovarajui dijelovi izmijenjene prilike i nema sporazuma meu etanim vlasnicima o novom utvrivanju korisnih povrina i odgovarjuih dijelova na zahtjev svakoga suvlasnika korisnu povrinu e u vanpraninom postupku utvrditi sud. Pod promijenjenim prilikama naroito se smatra: 1) ako se utvrena korisna povrina stana, odnosno druge samostalne prostorije utvrena prije zavretka gradnje, promijenila radnjama za koje je potrebna graevinskna dozvola do zavretka gradnje za najmanje 3%, s time da u tom sluaju zahtjev za ponovo utvrivanje moe biti postavljen samo u roku od godine dana od pravosnanosti upotrebne dozvole, 2) ako se nakon zavrene gradnje bitno promijenila utvrena korisna povrina stana, odnosno druge samostalne prostorije takvim graevinskim zahvatima obavljenim na nekretnini za koje je potrebna graevna dozvola, s time da u tom sluaju zahtjev za ponovo utvrivanje moe biti postavljen samo u roku od godine dana od pravosnanosti upotrebne dozvole. Utvrdi li se ponovo korisna povrina zbog promjene iz stava 2. ovoga lana, suvlasnici su duni meusobno preuzeti ili prenijeti one suvlasnike dijelove koji su potrebni kako bi svakom suvlasniku pripao barem onoliki dio koji je nakon utvrenja korisnih povrina nuan za uspostavu njegova prava vlasnitva na posebnom dijelu (odgovarajui suvlasniki dio). U nedostatku sporazuma suvlasnika, sud koji nanovo odredi neku korisnu povrinu, ujedno e utvrditi mijenja li se i koliki je zbroj svih korisnih povrina stanova i ostalih posebnih dijelova iste nekretnine.

lan 89. Naknadno utvrivanje korisne povrine zbog promjene stanja posebnih dijelova (1) Korisna povrina e se ponovno utvrivati i ako se prije utvrena vrijednost promijenila zbog promjena stanja stanova, odnosno drugih samostalnih prostorija, koji neposredno prostorno granie, ili zbog prenosa sporednih dijelova jednog posebnog dijela zgrade na drugi, ako zahtjev za ponovno utvrivanje korisne povrine stave vlasnici posebnih dijelova, koji izvode promjene ili prijenos. (2) U sluaju iz stava 1. ovoga lana utvrdit e se korisna povrina stanova ili drugih prostorija na koje se odnosi promjena ili prijenos tako da bude jednak zbroj njihovih korisnih povrina prije i nakon promjene ili prijenosa. (3) Ukoliko se u sluaju iz stava 1 ovog lana ponovo utvrdi korisna povrina, suvlasnici ija je korisna povrina poveana duni su suvlasnicima ijim se dijelovima smanjila korisna povrina platiti naknadu. Visinu naknade suvlasnici utvuju sporazumom, a u nedostatku sporazuma naknada se plaa prema trinoj vrijednosti nekretnine ukljuujui i svu eventualnu tetu koju su oteeni suvlasnici pretrpjeli. lan 90. Sticanje vlasnitva dvije ili vie osoba na posebnom dijelu nekretnine Ukoliko su dvije ili vie osoba stekle, kao suvlasnici ili zajedniki vlasnici, vlasnitvo na posebnom dijelu, one sva prava i dunosti vlasnika izvravaju solidarno, te se u odnosu prema treim osobama i ostalim suvlasnicima iste nekretnine smatraju kao jedna osoba. lan 91. Pravo pree kupovine (1) Suvlasnici jednog stana, poslovne prostorije ili samostalne prostorije imaju pravo pree kupovine. (2) Suvlasnik koji prodaje svoje etano vlasnitvo iz stava 1. ovog lana duan je uiniti ponudu drugim suvlasnicima toga posebnog dijela, a suvlasnik zgrade koja se ne moe podijeliti na posebne dijelove drugim suvlasnicima. (3) Ponuda mora biti uinjena u pisanoj formi i sadravati zemljinoknjine ili katastarske oznake nekretnine i posebnog dijela nekretnine koji se prodaje. (4) Na vrenje prava pree kupovine suvlasnika stana, poslovne prostorije ili samostalna prostorije primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravu pree kupovine suvlasnika. (5) Ako etani vlasnik koji prodaje svoj dio ne uini ponudu u skladu s odredbama stava 3. ovoga lana, ili ako svoj dio proda pod povoljnijim uvjetima treoj osobi, drugi suvlasnik, odnosno suvlasnici imaju pravo traiti od suda da ugovor oglasi nevaljanim i da oni kupe taj dio pod istim uvjetima. (6) Ukoliko se drugaije ne sporazumiju suvlasnici ostvaruju pravo pree kupovine srazmjerno ueu svojih suvlasnikih dijelova na cijeloj nekretnini. b) Izvravanje ovlasti lan 92. Uzajamni odnosi etanih vlasnika (1) Ugovorom etanih vlasnika ureuju se obim i nain koritenja i odravanja posebnih dijelova nekretnine i dijelova nekretnine koji slue zgradi kao cjelini ili nekim njenim posebnim dijelovima. (2) Prava i obaveze utvrene ugovorom o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova odnose se i na kasnijeg sticaoca vlasnitva posebnog dijela.

Broj 66 - Strana 68 (3)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 28. 8. 2013.

Ako etani vlasnici ne zakljue ugovor o uzajamnim odnosima sud e u vanparninom postupku, na prijedlog bilo kojeg vlasnika, svojim rjeenjem urediti te odnose. lan 93. Ugovor o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova nekretnine (1) Ugovor o uzajamnim odnosima etanih vlasnika iz lana 92. ovog zakona zakljuuje se u pismenom obliku uz ovjeru potpisa od strane notara ili drugog ovlatenog organa. (2) Ugovor koji je sainjen suprotno stavu 1. ovog lana nitav je. (3) Ako je vlasnik prilikom podjele odredio kako e se upravljati nekretninom, to e djelovati i prema treima, ako je zabiljeeno u zemljinoj knjizi. (4) Ugovor o uzajamnim odnosima etanih vlasnika moe se mijenjati uz pismeni pristanak onih vlasnika ija se prava mijenjaju u formi propisanoj stavom 1. ovog lana. (5) Sud e, u vanparninom postupku, na prijedlog jednog ili vie etanih vlasnika odrediti da li e se izvriti promjena u ugovoru i protiv volje drugih vlasnika, ako nae da su promjene opravdane. lan 94. Dunost odravanja (1) Etani vlasnik, duan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te njima namijenjene instalacije, naroito elektrovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke tog posebnog dijela, brinuti se i tako ih odravati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva teta. (2) Za svu tetu, koju drugi etani vlasnici pretrpe u vezi s izvravanjem dunosti iz stava 1. ovoga lana, ili zbog njena neizvravanja, odgovoran je onaj etani vlasnik, ija je to bila dunost odravanja, a ako je to bila dunost vie etanih vlasnika oni odgovaraju za tu tetu solidarno. (3) Etani vlasnik je duan da odobri ulazak u stan odnosno drugu samostalnu prostoriju predstavniku upravnika zgrade ukoliko je to potrebno radi sprjeavanja tete na drugim posebnim dijelovima nekretnine odnosno zajednikim prostorijama ili radi hitnog odravanja zajednikih dijelova nekretnine. Imovinsku tetu koju u vezi s time pretrpi duni su mu srazmjerno svojim udjelima u nekretnini nadoknaditi etani vlasnici koji koriste predmetne zajednike prostorije, ako se radilo o odravanju zajednikih prostorija, odnosno etani vlasnik odreenog stana ili samostalne prostorije. (4) Ukoliko se etani vlasnik tome protivi, po zahtjevu upravnika rjeenje o odobrenju ulaska upravnika u stan odnosno samostalnu prostoriju po skraenom upravnom postupku donosi organ nadlene jedinice lokalne samouprave nadlean za stambene poslove. U sluaju nemogunosti ulaska u posebni dio zgrade uprkos postojanju rjeenja nadlenog organa, onda se ovo rjeenje izvrava po slubenoj dunosti ili na zahtjev upravnika zgrade primjenjujui naelo hitnosti postupka. lan 95. Promjene stanja (1) Etani vlasnik ovlaten je, ne traei za to odobrenje od ostalih etanih vlasnika, u skladu s graevinskim propisima o svome troku izvriti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, ukljuujui i promjenu namjene, ako se pridrava sljedeih pravila: 1) promjena ne smije prouzroiti oteenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih etanih vlasnika koji zasluuju zatitu; naroito ne smije prouzroiti povredu

(2)

(3)

(4)

(1) (2)

(3)

(1)

vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari, 2) ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajednike dijelove nekretnine, to je doputeno samo ako je takva promjena uobiajena ili slui vanom interesu vlasnika posebnoga dijela, inae je svaki etani vlasnik moe zabraniti; ali ne moe zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i slinih ureaja, a ni postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije mogu ili nije odobren prikljuak na postojeu antenu, 3) radi promjena na svome dijelu nije doputeno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasnitvu drugoga etanog vlasnika bez njegova odobrenja, ali taj etani vlasnik e ipak morati trpjeti ono u vezi s tuim prepravkom ime se bitno i trajno ne povreuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono to je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi, 4) vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu duan je dati primjerenu naknadu drugomu vlasniku ija je prava time povrijedio i kad je taj bio duan trpjeti tu povredu. Ako je za promjenu namjene iz stava 1. ovoga lana potrebna dozvola organa vlasti, drugi etani vlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlateni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za tetu koju bi prouzroili svojim uskraivanjem. Ono to je u stavu 1. ovoga lana odreeno za stanove i druge samostalne prostorije jednako vai i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripatci, a ove odredbe se primjenjuju i u sluaju prenosa sporednih dijelova, koji slue jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju. Za svu tetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi s promjenama koje je izvrio etani vlasnik, ako je nisu bili duni trpjeti, odgovara im taj etani vlasnik; vie etanih vlasnika odgovaraju za tu tetu solidarno. lan 96. Trokovi etanog vlasnitva Etani vlasnik odrava taj dio o svome troku te snosi sve javne obaveze i terete u vezi s vlasnitvom tog dijela, ako nije neto drugo zakonom odreeno. Kad dunik obaveze na povremene naknade za komunalne usluge u vezi s upotrebom vlasnitva posebnog dijela (naknade zbog troenja elektrine energije, plina, toplinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neka druga osoba, etani vlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo posebnog dijela, duguje te naknade dobavljaima, odnosno davaocima usluga. Ako je dunik obaveze iz stava 2. ovoga lana osoba koja odreeni posebni dio upotrebljava ili iskoritava na osnovu najma, zakupa ili drugoga ugovora sa etanim vlasnikom toga posebnoga dijela, za izvrenje te obaveze jami dobavljau vlasnik tog posebnog dijela. lan 97. Upravljanje nekretninom na kojoj je uspostavljeno etano vlasnitvo Cijelom nekretninom na kojoj je uspostavljeno etano vlasnitvo upravljaju etani vlasnici po opim pravilima o upravljanju suvlasnikom stvari, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

Srijeda, 28. 8. 2013. (2)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 69

Etani vlasnici su duni uestvovati u upravljanju nekretninom te odrediti osobu koja e obavljati poslove zajednikog upravnika i osnovati zajedniku rezervu. (3) Etani vlasnici donose odluke o preduzimanju poslova redovnog upravljanja i vanrednih poslova u pismenom obliku. (4) Ako je vlasnik prilikom podjele odredio kako e se upravljati nekretninom to e djelovati prema treima, ako je zabiljeeno u zemljinoj knjizi. lan 98. Poslovi redovnog upravljanja Poslovi redovnog upravljanja cijelom nekretninom su naroito: 1) redovno odravanje zajednikih dijelova i ureaja nekretnine, ukljuujui i graevinske promjene neophodne za odravanje; 2) stvaranje odgovarajue zajednike rezerve za predvidive budue trokove; 3) uzimanje zajmova radi pokria trokova odravanja koji nisu pokriveni rezervom, a potrebni su za obavljanje poslova urednog odravanja koji se ponavljaju u razmacima duim od jedne godine; 4) osiguranje nekretnine; 5) imenovanje i opoziv zajednikog upravnika; 6) odreivanje i promjene kunog reda; 7) iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje zakupa stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine na kojima nije uspostavljeno vlasnitvo posebnog dijela. lan 99. Poboljanje zajednikih dijelova i ureaja zgrade (1) Za donoenje odluke o preduzimanju poboljanja zajednikih dijelova i ureaja zgrade potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine, osim za one poslove koji se smatraju poslovima redovnog upravljanja. (2) Izuzetno, od odredbe stava 1. ovog lana, pristanak svih suvlasnika nije potreban ako suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova odlue da se izvri poboljanje, i da e oni sami snositi trokove ili se ti trokovi mogu pokriti iz rezerve, ne ugroavajui time mogunost da se iz rezerve podmire potrebe redovnog odravanja, pod uvjetom da ta poboljanja nee ii na tetu nadglasanih suvlasnika. lan 100. Ovlatenja etanih vlasnika na sudsku zatitu Etani vlasnik nekretnine je ovlaten da zahtijeva od suda da svojom odlukom odredi: 1) rok u kojem se treba obaviti neki od poslova iz lana 95. ovoga zakona o kojem je veinom glasova donesena odluka; 2) stvaranje odgovarajue zajednike rezerve ili opravdano poveanje, odnosno smanjenje rezerve koju je odredila veina, prema pravilu da pri odreivanju rezerve i veliine doprinosa pojedinih suvlasnika treba, osim o predvidivim trokovima, voditi rauna i o imovinskom stanju svih suvlasnika; 3) da se etanom vlasniku, ako bi mu bilo nemogue da odmah plati dio trokova nekog posla odravanja cijele nekretnine koji se javlja u vremenskim razmacima duim od jedne godine, a nije pokriven rezervom, doputa da plati u mjesenim ratama u vremenskom periodu ne duem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovom suvlasnikom dijelu u korist drugih etanih vlasnika,

(1) (2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(1)

sa uobiajenim kamatama na dug osiguran hipotekom; 4) zakljuenje odgovarajueg osiguranja od poara ili od odgovornosti treim osobama; 5) postavljanje zajednikog upravnika, ili smjenjivanje upravnika koji grubo zanemaruje svoje dunosti; 6) ukidanje ili izmjenu onih odredaba kunog reda koje je donijela veina etanih vlasnika, ako one vrijeaju takve interese tog etanog vlasnika koji zasluuju zatitu, ili bi njihovo izvravanje bilo nepravedno zahtijevati od njega; 7) otkazivanje ugovora o zakupu jednog mjesta u zajednikoj garai ili parkiralitu zbog potreba tog etanog vlasnika. lan 101. Trokovi odravanja i poboljanja Trokove za odravanje i za poboljanje nekretnine snose svi etani vlasnici nekretnine srazmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, ako nije drugaije odreeno. Doprinose za zajedniku rezervu radi pokria trokova odravanja i poboljanja nekretnine te za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova snose svi etani vlasnici srazmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, ako nije drugaije odreeno. Etani vlasnici mogu odrediti drugaiji nain raspodjele trokova i doprinosa zajednike rezerve, nego to je to odreeno st. 1. i 2. ovog lana, i to: 1) odlukom veine suvlasnikih dijelova, kad je rije o trokovima za odravanje onih ureaja nekretnine koji nisu u podjednakom obimu korisni svim etanim vlasnicima, kao to su trokovi za lift, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju razliite mogunosti pojedinih etanih vlasnika da te ureaje upotrebljavaju i nemogunost utvrivanja stvarnog utroka svakog pojedinog etanog vlasnika; 2) saglasnom odlukom svih etanih vlasnika, u pismenom obliku, u pogledu svih ostalih trokova za odravanje i poboljanje nekretnine ili doprinosa zajednikoj rezervi. Etani vlasnik moe zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li nain raspodjele trokova pravilu iz stava 1. odnosno stava 2. ovog lana i da li je valjana odluka iz stava 3. ovog lana. Ako odluka o raspodjeli trokova za odravanje onih ureaja nekretnine, koji nisu u podjednakom obimu korisni svim etanim vlasnicima nije valjana, etani vlasnik moe zahtijevati od suda da, po pravednoj ocjeni, utvrdi nain za raspodjelu trokova, s obzirom na razliitu mogunost upotrebe tih ureaja. Na zahtjev etanog vlasnika, u zemljinoj knjizi e se zabiljeiti odredbe o nainu raspodjele trokova iz stava 3. ovog lana, ako su pismeno sainjene, a potpisi etanih vlasnika ovjereni od strane nadlenog organa, kao i pravosnana odluka suda, koji je utvrdio nain raspodjele trokova po pravednoj ocjeni. Ako trokovi za nekretninu budu podmireni iz zajednike rezerve u skladu s njenom namjenom, oni se nee dijeliti na suvlasnike, koji su uplatili svoje doprinose u rezervu. lan 102. Zajednika rezerva Zajedniku rezervu ine novani doprinosi koje su etani vlasnici uplatili na osnovu odluke donesene veinom suvlasnikih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog etanog vlasnika donio sud s obzirom na predvidive trokove i uzimajui u obzir imovinsko stanje svih etanih vlasnika. Ovim se ne dira pravo da se posebnim propisima

Broj 66 - Strana 70

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 28. 8. 2013.

(2) (3)

(4)

(5)

(6)

(1)

(2)

(1)

(2)

(3)

(4)

jedinica lokalne samouprave odredi minimalni iznos mjesene naknade po jednom kvadratnom metru stana kako bi se osiguralo nesmetano odravanje zgrada. Zajednika rezerva kao imovina svih etanih vlasnika namijenjena je za pokrie trokova odravanja i poboljanja nekretnine i za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova. Zajednikom rezervom upravljaju etani vlasnici, odnosno upravnik nekretnine, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg etanog vlasnika, uloenom na nain da donosi plodove. Upravnik nekretnine za raspolaganje novanim sredstvima iz zajednike rezerve etanih vlasnika odgovara etanim vlasnicima svom svojom imovinom. Doputena su samo ona plaanja iz rezerve koja su uinjena radi plaanja trokova odravanja i poboljanja nekretnine ili otplatu zajma uzetog za pokrie tih trokova. Postupak izvrenja je doputeno provoditi na zajednikoj rezervi samo radi podmirenja tih potraivanja. Prestankom ovlatenja za upravljanje upravnik je duan bez odgaanja poloiti raun o rezervi i ostatak predati novom upravniku. Ako sud razrijei upravnika, naloit e mu da u roku od petnaest dana preda utvreni ostatak iznosa zajednike rezerve novom upravniku. Etani vlasnik koji je otuio svoje etano vlasnitvo nema pravo zahtijevati povrat svog doprinosa u zajedniku rezervu. Taj dio doprinosa ostaje u zajednikoj rezervi kao doprinos suvlasnikog dijela koji je otuen. lan 103. Opasnost od tete na nekretnini Etani vlasnik je ovlaten i duan da bez odgaanja prijavi zajednikom upravniku tete za koje je saznao da su nastale na dijelovima ili ureajima nekretnine, i tete na onim posebnim dijelovima te nekretnine, na kojima je uspostavljeno etano vlasnitvo, ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine. Kad prijeti opasnost od tete, svaki je etani vlasnik ovlaten da preduzme hitne mjere bez pristanka ostalih etanih vlasnika. lan 104. Dunosti upravnika i zakupaca Upravnik upravlja nekretninom i zajednikom rezervom kao zastupnik svih etanih vlasnika, pri emu u odnosu prema treima ne djeluju ogranienja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. U upravljanju nekretninom upravnik je ovlaten da vodi postupke pred sudom ili drugim organima u ime svih etanih vlasnika nekretnine, to ukljuuje i ovlatenje da opunomoi strune zastupnike za voenje tih postupaka. Na upravnikov odnos sa etanim vlasnicima primjenjuju se opa pravila o zastupanju i posebna pravila o upravniku kojeg postavljaju etani vlasnici, ako drugaije ne proizlazi iz poloaja koji upravniku nekretnine daju odredbe ovog zakona. Upravnik je obavezan uvati interese svih etanih vlasnika i u obavljanju poslova redovne uprave slijediti uputstva veine, a vanredne poslove preduzimati samo na osnovu saglasnosti svih etanih vlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje. Upravnik je posebno duan: 1) poloiti svakom etanom vlasniku uredan raun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan nain na uvid isprave na kojima se to zasniva, i to najkasnije do 30-tog marta svake godine; 2) izraditi pregled predvienih poslova za odravanje i poboljanja, kao i predvidivih trokova i optereenja u narednoj kalendarskoj godini, i to na prikladan nain

objaviti najkasnije do isteka tekue kalendarske godine; 3) prikupiti vie ponuda za poslove odravanja koji se ponavljaju u razmacima duim od jedne godine, kao i za vee radove radi poboljanja. (5) Etani vlasnici, u ije ime upravnik upravlja nekretninom, su duni da o promjeni upravnika ili o promjenama njegovih ovlatenja obavijeste zakupce na prikladan nain. Obaveze koje zakupci ispune osobi koja vie nije upravnik, ili vie nije ovlatena primiti ispunjenje, smatraju se valjano ispunjenim i oslobaaju dunike obaveze, ako nisu obavijeteni ili nisu na drugi nain saznali o promjenama. c) Prestanak etanog vlasnitva lan 105. Propast predmeta Etano vlasnitvo prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmetom toga vlasnitva trajno prestane biti prikladna za samostalno izvravanje ovlatenja koja proizilaze iz etanog vlasnitva. lan 106. Brisanje (1) Osim u sluaju iz lana 105. ovog zakona, etano vlasnitvo prestaje brisanjem u zemljinoj knjizi onog upisa kojim je vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine. (2) Za brisanje iz stava 1. ovog lana na osnovu odreknua nuan je pristanak svih suvlasnika i knjinih ovlatenika ija prava optereuju odgovarajui suvlasniki dio. lan 107. Prestanak suvlasnitva (1) Prestankom suvlasnitva na nekretnini prestaje i vlasnitvo posebnog dijela koji je sa njim bio povezan. (2) Prestanak etanog vlasnitva ne povlai za sobom prestanak suvlasnitva na nekretnini. Glava IV PRAVO VLASNITVA NA POKRETNINAMA 1. Sticanje prava vlasnitva lan 108. Openito Sve to je u ovome zakonu odreeno u pogledu sticanja vlasnitva na nekretninama vai i za sticanje vlasnitva na pokretnim stvarima ukoliko u ovoj glavi nije drugaije odreeno ili to ne proizlazi iz naravi pokretne stvari. lan 109. Sticanje pokretnine pravnim poslom (1) Na osnovu pravnog posla, pravo vlasnitva na pokretnu stvar stie se predajom te stvari u posjed sticaoca. (2) Predaja pokretne stvari smatra se izvrenom i predajom isprave na osnovu koje sticalac moe raspolagati tom stvari, kao i uruenjem nekog dijela stvari ili izdavanjem ili drugim oznaavanjem stvari koje znai predaju stvari. (3) Kad se pokretna stvar nalazi u posjedu sticaoca po nekom pravnom osnovu, on stie pravo vlasnitva na pokretnoj stvari u trenutku zakljuenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stie pravo vlasnitva. (4) Ako sticalac prava vlasnitva na pokretnu stvar ostavi tu stvar i dalje u posjedu prenosioca po nekom drugom osnovu, on stie pravo vlasnitva na pokretnoj stvari u trenutku zakljuenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stie pravo vlasnitva. (5) Pravo vlasnitva na pokretnoj stvari koju dri trea osoba prelazi na sticaoca u trenutku zakljuenja prvanog posla kojim mu je prenosilac prenio pravo da zahtijeva povraaj

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 71

(6)

(1)

(2) (3)

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(1) (2)

(1)

te stvari. Trea osoba ima pravo da prema novom vlasniku istakne sve prigovore koje je imao prema ranijem vlasniku. Predaja pokretne stvari smatra se izvrenom i kada iz konkretnih okolnosti proizlazi da je izvrena predaja stvari. lan 110. Sticanje prava vlasnitva u sluaju viestrukog otuenja Kad je vie osoba sklopilo pravne poslove radi sticanja vlasnitva iste pokretnine koja je individualno odreena, vlasnitvo stie ona osoba koja je stvar prvoj predana u posjed, ako je savjesna i ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje vlasnitva. Ako postoji vie savjesnih sticalaca, pravo da zahtijeva predaju stvari u posjed ima sticalac, koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava vlasnitva. Savjesni sticalac moe podnijeti tubu za predaju stvari u posjed protiv dotadanjeg vlasnika i nesavjesnog posjednika. lan 111. Sticanje od nevlasnika Ko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed pokretne stvari na osnovu teretnog pravnog posla sklopljenoga radi sticanja prava vlasnitva, od osobe koja nije vlasnik, stekao je vlasnitvo te stvari. Sticalac iz stava 1. ovoga lana, stekao je vlasnitvo stvari u trenutku sticanja samostalnoga posjeda, ako mu je stvar predana u neposredni posjed ili se ve otprije nalazi kod njega. Ako mu je stvar predana u samostalni posjed samim oitovanjem volje, on e pravo vlasnitva stei tek kad mu stvar bude predana u neposredni posjed. Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zakljuenja pravnog posla, a ni u trenutku primanja neposrednoga posjeda nije znao, niti je s obzirom na okolnosti mogao znati da stvar ne pripada otuivaocu. Odredba stava 1. ovoga lana ne primjenjuje se ako je stvar njenom vlasniku ili osobi putem koje je on posjedovao bila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zaturio, osim u pogledu sticanja gotova novca, vrijednosnih papira na donosioca ili na javnoj drabi. Prava treih koja terete pokretnu stvar prestaju sticanjem vlasnitva od osobe kojoj stvar ne pripada. Ne prestaju ona prava treih za koja je sticalac znao da postoje ili je to mogao znati u asu kad je sticao vlasnitvo. Smatra se da je sticalac znao da postoji zalono pravo ako je upisano u registar zaloga. Ne prestaju ona prava treih osoba za koja je sticalac znao ili mogao znati da postoje u trenutku sklapanje ugovora o prijenosu prava vlasnitva. Smatra se da je sticalac znao da postoji zalono ili neko drugo pravo ako je o postojanju tog prava mogao saznati uvidom u odgovarajui javni registar. Navedena presumpcija ne vai ako je prodavac u okviru svog redovnog poslovanja stavio stvar u promet. lan 112. Sticanje odvajanjem Plodovi i sve to se odvoji od neke stvari pripada i nakon odvajanja njenom vlasniku, ako nije to drugo odreeno. Posjeduje li neka osoba kao samostalni posjednik tuu stvar od koje su se odvojili plodovi ili neto drugo, ono je samim odvajanjem postalo vlasnikom odvojenoga, ako je u tom asu bilo savjesni posjednik tue stvari. lan 113. Sticanje na osnovu ogranienog stvarnog prava Kome na osnovu njegova ogranienoga stvarnog prava pripada pravo na vlasnitvo plodova ili drugih dijelova neke tue stvari, taj postaje njihovim vlasnikom kad se odvoje od vlasnikove stvari, ali ako ga njegovo pravo samo ovlauje

da uzme plodove ili dijelove neke stvari u vlasnitvo, oni e postati njegovi tek kad ih za sebe ubere. (2) Posjeduje li stvar od koje su se odvojili plodovi, ili neto drugo, neka druga osoba kao da je nosilac ogranienoga stvarnog prava na osnovu kojeg bi mu pripadalo vlasnitvo plodova ili drugih dijelova te stvari, ona je samim odvajanjem postala vlasnikom odvojenoga, ali ne ako u tom trenutku nije bilo poten posjednik tue stvari. (3) Nosilac ogranienog stvarnog prava na stvari, odnosno savjesni posjednik ne stie vlasnitvo plodova i drugoga to se od stvari odvojilo, ako vlasnitvo toga stekne za sebe neka druga osoba po zakonskom osnovu. lan 114. Sticanje prava vlasnitva spajanjem ili mijeanjem stvari (1) Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomijeane da se ne mogu razdvojiti bez znatne tete ili bez nesrazmjernih trokova, na novoj stvari nastaje suvlasnitvo dotadanjih vlasnika, i to srazmjerno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili mijeanja. (2) Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik moe zahtijevati, u roku od jedne godine od dana spajanja ili mijeanja stvari, da mu cijela stvar pripadne u vlasnitvo ili da cijela stvar pripadne u vlasnitvo nesavjesnom vlasniku. Sticalac je duan drugome nadoknaditi trinu vrijednost njegove stvari. (3) Ako od dvije spojene ili pomijeane stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrjednije stvari stie pravo vlasnitva na novoj stvari. Osoba koja je izgubila pravo vlasnitva moe, u roku od jedne godine od dana spajanja ili mijeanja stvari, zahtijevati nadoknadu trine vrijednosti svoje stvari. lan 115. Sticanje vlasnitva naene stvari Naenu stvar nalaznik moe stei u vlasnitvo pod pretpostavkama za sticanje stvari putem dosjelosti, s tim da je njegov posjed naene stvari savjestan ako ne zna niti bi morao znati ija je stvar. lan 116. Dosjelost (1) Posjednik stie dosjelou pravo vlasnitva na pokretnoj stvari koja je u vlasnitvu druge osobe, protekom tri godine savjesnog, zakonitog posjeda, ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja. (2) Posjednik stie dosjelou pravo vlasnitva na pokretnoj stvari koja je u vlasnitvu druge osobe protekom est godina savjesnog posjeda. lan 117. Prirastanje glavnoj stvari Ako su u stvar uloeni tui trud ili sredstva i time nije nastala nova stvar, nego je ista prirasla postojeoj stvari kao glavnoj, a uspostava prijanjeg stanja odnosno rastavljanje nije mogue bez nesrazmjerno velikih trokova, tada se vlasnitvo glavne stvari protee na sve ono to je toj glavnoj stvari priraslo ili je u nju uloeno i smatra se njezinom pripadnou. lan 118. Prisvojenje (1) Na pokretnoj stvari koju niko nema u svom vlasnitvu, stei e vlasnitvo osoba koja uzme tu stvar u samostalni posjed s namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) Na pokretnim stvarima koje niko nema u vlasnitvu, a koje se mogu nabavljati ili upotrebljavati samo uz posebnu

Broj 66 - Strana 72

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (2)

Srijeda, 28. 8. 2013.

dozvolu koju daje nadleno tijelo, vlasnitvo moe stei prisvojenjem samo osoba koja ima takvu dozvolu. (3) Ne moe se stei prisvojenjem vlasnitvo na stvarima koje po posebnom zakonu mogu biti samo u vlasnitvu drave, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. lan 119. Izraena stvar (1) Osoba koja od svog materijala svojim radom izradi novu stvar stie pravo vlasnitva te stvari. (2) Pravo vlasnitva na novoj stvari pripada vlasniku od ijeg je materijala, na osnovu pravnog posla, tu stvar izradila druga osoba. (3) Ako je neko od tueg materijala izradio novu stvar za sebe, on na toj stvari stie vlasnitvo ako je savjestan i ako je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala. (4) U sluaju iz stava 3. ovog lana, ako su vrijednost rada i vrijednost materijala jednake, nastaje suvlasnitvo. 2. Izgubljena stvar lan 120. Izgubljena stvar i nalaznik (1) Stvar koju je vlasnik izgubio, zagubio, ili mu je ukradena, nije samim tim prestala biti njegovim vlasnitvom, pa ju je nalaznik duan bez odgode predati onome ko ju je izgubio, odnosno vlasniku stvari, ako po znakovima na stvari ili iz drugih okolnosti moe za njega saznati. (2) Nalaznik koji nije naenu stvar predao onom ko ju je izgubio, odnosno njenom vlasniku, duan ju je bez odgode predati najblioj policijskoj stanici ili drugom nadlenom tijelu lino ili putem osobe u ijim ju je prostorijama, prijevoznom ili slinom sredstvu naao. Nalaznik jedino nije duan predati nadlenom tijelu stvar ija je vrijednost prema opem shvaanju zanemariva. lan 121. uvanje izgubljene stvari (1) Nadleno tijelo duno je naenu stvar primiti u polog, te je uvati za onoga koji ju je izgubio, odnosno za njenog vlasnika, kao i poduzeti sve mjere radi ouvanja stvari i pronalaska vlasnika ili onoga koji ju je izgubio. (2) Nadleno tijelo e povjeriti na uvanje pouzdanom uvaru stvari koje ne moe samo uvati. (3) Ako je naena stvar pokvarljiva ili su za njezino uvanje ili odravanje potrebni trokovi nesrazmjerni njezinoj vrijednosti, stvar e se prodati na javnoj drabi i za nju dobiveni novac poloiti u sud. lan 122. Povrat stvari (1) Ako se onaj koji je stvar izgubio ili je njezin vlasnik javi u roku od godine dana od objave i dokae da je stvar izgubio iz posjeda, odnosno da je njezin vlasnik, predat e mu se stvar ili iznos dobiven njezinom prodajom, im se od njega naplate svi nuni trokovi u vezi s naenom stvari, kao i nagrada nalazniku (nalaznina). (2) U sumnji kojem od vie osoba treba predati naenu stvar, ako okolnosti ne upuuju na neku drugu osobu, prednost ima ona koja ju je izgubila iz neposrednog posjeda. (3) O predaji stvari osobi koja je dokazala da ju je izgubila iz posjeda, odnosno da je njen vlasnik, nadleno tijelo duno je odmah pisano obavijestiti nalaznika, te mu izruiti nalazninu. lan 123. Nalaznina (1) Nalazniku izgubljene stvari pripada pravo na nalazninu u visini od 10% od vrijednosti stvari, a i na naknadu za nune trokove koje je imao u vezi s naenom stvari.

Nalaznik izgubljene stvari je onaj koji je stvar prvi uzeo. Vie osoba koje su zajedno nali stvar imaju pravo na nalazninu na jednake dijelove. (3) Osoba koja je duna platiti nalazninu moe zahtijevati da se iznos nalaznine pravino smanji kad bi nalaznina predstavljala nesrazmjerno veliku korist s obzirom na prilike nalaznika i osobe koja je duna platiti nalazninu, kao i okolnosti pod kojima je stvar izgubljena i naena. (4) Ako se vrijednost naene stvari ne moe procijeniti ili ona postoji samo za njezina vlasnika, odnosno osoba koja ju je izgubila, tada nalaznik moe zahtijevati da se odredi pravini iznos nalaznine. lan 124. Predaja stvari nalazniku (1) Ako se osoba koja je izgubila stvar ili vlasnik stvari ne jave u roku od godine dana od objave oglasa o nalazu stvari, ili ne dokau svoje pravo na stvar ili odbiju primiti stvar, tada se naena stvar, odnosno novac dobiven njezinom prodajom predaje u neposredni posjed nalazniku. (2) Ukoliko se naknadno javi osoba koja je stvar izgubila ili njezin vlasnik, nalaznik mu mora vratiti stvar zajedno s dobivenim koristima, odnosno vratiti za nju dobiveni novac zajedno s kamatama po odbitku nunih trokova, a onaj kome je stvar vraena duan je platiti nalazninu. lan 125. Nalaz blaga (1) Blagom se u smislu ovoga zakona smatraju novac, dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bile skrivene tako dugo da se vie ne moe utvrditi ko im je vlasnik. (2) Nalaznik je duan uzeti naeno blago na primjeren nain u posjed, a ako se ustanovi da zaista nema vlasnika, postaje vlasnitvo jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji je pronaeno. (3) Nalaznik je duan bez odgode obavijestiti o naenom blagu nadleno dravno tijelo, a do predaje poduzeti nune mjere za zatitu blaga. (4) Nalaznik i vlasnik nekretnine u kojoj je naeno blago imaju pravo na primjerenu nagradu, koja ne moe biti manja od nagrade kakva bi bila za naenu tuu stvar ni vea od vrijednosti naenoga blaga, a imaju pravo i na naknadu nunih trokova. (5) Jedna polovina nagrade iz stava 3 ovog lana pripada nalazniku, a druga vlasniku nekretnine, ali onaj koji je pokuao zatajiti nalaz blaga, nema pravo na nagradu. (6) Jedinica lokalne samouprave se moe osloboditi svoje obaveze davanja nalaznine, odnosno nagrade i naknade trokova za blago tako da se odrekne stvari, te da nalazniku i vlasniku nekretnine preda blago u samostalni suposjed, u kojem e se sluaju na odgovarajui nain primjenjivati odredbe ovoga zakona o predaji stvari nalazniku i o sticanju vlasnitva na naenoj stvari. (7) Odredbe o pravu vlasnika nekretnine na nagradu na odgovarajui se nain primjenjuju i na nosioca prava graenja, ako je blago naeno u zgradi koja je izgraena na pravu graenja ili njime odvojena od zemljita. Glava V ZATITA I PRESTANAK PRAVA VLASNITVA 1. Zatita prava vlasnitva lan 126. Vlasnike tube (1) Vlasnik ima pravo da zahtijeva povrat stvari od osobe koja je u njenom posjedu, a od osobe koja ga protupravno uznemirava da prestane sa uznemiravanjem.

Srijeda, 28. 8. 2013. (2)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (3) (4) (5) (6)

Broj 66 - Strana 73

(1) (2) (3)

(1) (2)

(3)

(1) (2)

(3) (4)

(5) (6) (7) (8)

(1) (2)

Pravo na povrat stvari i na prestanak uznemiravanja ne zastarijevaju. lan 127. Vlasnika tuba na povrat stvari Da bi ostvario pravo na povrat stvari vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasnitvo i da se stvar nalazi u tuenikovom posjedu. Vlasnik mora stvar iji povrat trai opisati po njenim osobinama ili znacima koji je razlikuju od istovrsnih stvari. Osoba koja je stvar posjedovala pa je posjed napustila poto joj je dostavljena tuba, treba je o svome troku predati vlasniku, odnosno treba joj nadoknaditi punu vrijednost stvari. lan 128. Prigovori posjednika Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlauje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). Ako povrat stvari trai osoba koja je vlasnitvo i posredan posjed stekla prijenosom zahtjeva na povrat stvari tuenik moe prema toj osobi istai sve prigovore prava na posjed koje je imao prema ranijem vlasniku. Ako je tuenik nesamostalni posjednik, on se od zahtjeva da preda posjed stvari moe braniti imenovanjem posrednog samostalnog posjednika iju viu vlast priznaje i iz ijeg posjeda izvodi svoj posjed. lan 129. Savjestan posjednik Osoba iji je posjed savjestan (savjestan posjednik) duna je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu obrani. Savjestan posjednik ne odgovara za pogoranje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog posjeda, niti je duan dati naknadu za upotrebu i korist koju je imao od stvari. Savjestan posjednik ima pravo na naknadu nunih trokova za odravanje stvari, kao i na naknadu korisnih trokova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari poveana. Savjestan posjednik ima pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepanja stvari samo ukoliko je njena vrijednost poveana (korisni trokovi). Ako se ono to je uinjeno radi zadovoljstva ili uljepavanja stvari moe odvojiti od stvari bez njenog oteenja, savjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadri za sebe. Savjestan posjednik ima pravo zadravanja stvari dok mu se ne nadoknadi iznos nunih i korisnih trokova koje je imao u vezi sa njenim odravanjem. Vrijednost plodova i drugih koristi koje je posjednik imao od stvari, odbie se od trokova koje posjednik osnovano trai. Trokovi i vrijednost plodova obraunavaju se prema cijenama u vrijeme donoenja presude. Potraivanja naknade nunih i korisnih trokova zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku. lan 130. Nesavjestan posjednik Nesavjestan posjednik duan je da stvar vrati vlasniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda. Nesavjestan posjednik duan je nadoknaditi vlasniku vrijednost ubranih plodova koje je potroio, otuio, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere.

(7)

(8)

(1)

(2)

(3) (4) (5)

(1)

(2)

(3)

Nesavjestan posjednik duan je nadoknaditi tetu nastalu pogoranjem ili propau stvari, osim ako bi ta teta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. Nesavjestan posjednik ima pravo zahtijevati naknadu nunih trokova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. Nesavjestan posjednik ima pravo zahtijevati naknadu korisnih trokova samo ako su korisni za vlasnika. Nesavjestan posjednik nema pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari osim ako je njena vrijednost poveana za vlasnika. Ako se ono to je uinjeno radi zadovoljstva ili uljepanja stvari moe odvojiti od stvari bez njenog oteenja, nesavjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadri za sebe. Savjestan posjednik postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tuba dostavljena, ali vlasnik moe dokazivati da je savjestan posjednik postao nesavjestan i prije dostavljanja tube. Potraivanje vlasnika, odnosno nesavjesnog posjednika zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku. lan 131. Tuba iz pretpostavljenog vlasnitva Savjesni posjednik individualno odreene stvari, koji je tu stvar stekao na osnovu podobnom za sticanje prava vlasnitva i na zakonit nain (pretpostavljeni vlasnik) ima pravo da zahtijeva povrat stvari i od savjesnog posjednika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. Kada se dvije osobe smatraju pretpostavljenim vlasnicima iste stvari, jai pravni osnov ima osoba koja moe dokazati nesumnjivog prethodnika, a ako obje osobe to mogu, ili ne moe ni jedna, jai pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretno u odnosu na osobu koja je stvar stekla besteretno. Ako su pravni osnovi ovih osoba iste jaine, prvenstvo prava ima osoba kod koje se stvar nalazi, odnosno osoba kojoj je stvar prvoj predana. Pretpostavljeni vlasnik treba da dokae injenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegovo vlasnitvo, kao i da je stvar koju zahtijeva u posjedu tuenog. Pretpostavka vlasnitva ne djeluje u korist osobe koja nije bila savjesni posjednik. Na odnose pretpostavljenog vlasnika i savjesnog i nesavjesnog posjednika na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe l. 127. do 129. ovog zakona. lan 132. Tuba na prestanak uznemiravanja Ako tree osoba protupravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi nain, a ne oduzimanjem stvari, on ima pravo da tubom zahtijeva da to uznemiravanje prestane. Kada je uznemiravanjem iz stava 1. ovog lana prouzrokavana teta, vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik ima pravo da zahtijeva naknadu tete po opim pravilima o naknadi tete. Vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasnitvo, a pretpostavljeni vlasnik injenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegovo vlasnitvo kao i da ga druga osoba uznemirava u izvravanju njegovih ovlatenja u pogledu stvari. Ukoliko tueni tvrdi da ima pravo preduzimati radnje kojima se uznemirava vlasnik, duan je to dokazati.

Broj 66 - Strana 74

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 28. 8. 2013.

lan 133. Zatita suvlasnika odnosno zajedniara Suvlasnik odnosno zajedniar ima pravo na tubu za zatitu prava vlasnitva na cijelu stvar, a suvlasnik ima pravo i na tubu za zatitu svog prava vlasnitva na dijelu stvari. 2. Prestanak prava vlasnitva lan 134. Propast stvari Pravo vlasnitva prestaje propau stvari. Na ostatku propale stvari vlasnik zadrava pravo vlasnitva. lan 135. Prirataj na tuoj stvari Pravo vlasnitva prestaje i kad stvar priraste drugoj stvari tako da postane njezinim dijelom koji nije od nje pravno odvojen niti se moe faktiki odvojiti bez nesrazmjernih trokova. lan 136. Tue sticanje Pravo vlasnitva prestaje kad druga osoba stekne pravo vlasnitva na tu stvar. lan 137. Odricanje od prava vlasnitva (1) Pravo vlasnitva pokretnina prestaje naputanjem posjeda stvari. Stvar se smatra naputenom kad njen vlasnik na nesumnjiv nain i slobodno izrazi volju da ne eli vie da je ima u vlasnitvu. (2) Vlasnik nekretnine se moe odrei svog prava vlasnitva izjavom o odricanju datom u formi propisanoj za zemljinoknjini upis. (3) Odricanjem pravo vlasnitva na nekretnini prestaje brisanjem u zemljinoj knjizi, ako zakon ne odreuje drugaije. (4) Odricanje nije punovano ukoliko je nekretnina optereena, izuzev ako je u pitanju optereenje stvarnom slunou. (5) Brisanjem prava vlasnitva dosadanjeg vlasnika u zemljinoj knjizi nekretnina postaje vlasnitvo opine na ijoj teritoriji se nalazi, ako zakonom nije drugaije ureeno. lan 138. Prestanak na osnovu zakona (1) Pravo vlasnitva prestaje na nain odreen zakonom. (2) Kad pravo vlasnitva nekretnine na osnovu posebnog zakona prestane bez brisanja u zemljinoj knjizi, takav prestanak prava vlasnitva ne moe ii na tetu onih koji za njega nisu znali niti su to morali znati, pri emu se nikome ne moe prigovoriti to nije istraivao vanknjino stanje. Dio trei OGRANIENA STVARNA PRAVA Glava I. ZALONO PRAVO 1. Pojam zalonog prava lan 139. Openito (1) Zalono pravo je ogranieno stvarno pravo na odreenoj stvari ili pravu (zalogu) koje daje ovlatenje svom nosiocu (zalonom vjerovniku) da odreenu trabinu, ukoliko mu ne bude ispunjena nakon dospijea, namiri iz vrijednosti te stvari, a njezin svagdanji vlasnik (zaloni dunik) duan je to trpjeti. (2) Zalonim pravom moe biti optereena pojedinano odreena pokretna ili nepokretna stvar podobna za unovenje, kao i idealni dio takve stvari. (3) Zalonim pravom moe biti optereeno pojedinano odreeno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz

(4) (5) (6)

(1)

(2) (3) (4)

(1) (2)

(3)

(4) (5)

(6)

(7) (8)

(9)

njega namiri svoju trabinu, ako zakonom nije drugaije odreeno. Zalonim pravom moe biti optereeno vie nekretnina upisanih u razliite zemljinoknjine uloke kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednika, simultana hipoteka). Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) moe biti samostalnim zalogom. Sa zalogom su ujedno optereene i sve njegove pripadnosti, ako nije neto drugo odreeno. lan 140. Neodvojivost, neprenosivost, podzalog Zalono pravo ne moe se odvojiti od zaloga koji optereuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne zalog, stekao ga je optereenog zalonim pravom, ako zakonom nije drugaije odreeno. Otuenje i naslijeivanje zalonog prava mogue je samo zajedno s trabinom koju osigurava. Zalono pravo ne moe se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije neto drugo odreeno. Zalono pravo se moe opteretiti podzalogom. Za podzalog vrijedi na odgovarajui nain ono to i za zalog, ako neto drugo zakonom nije odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi podzaloga. lan 141. Trabina i zalono pravo Trabina osigurana zalonim pravom mora biti novana ili odrediva u novcu. Trabina mora biti odreena. Trabina je dovoljno odreena ukoliko su odreeni vjerovnik i dunik, pravni osnov i visina, ili barem najvii iznos do kojega se osigurava zalogom. Zalonim se pravom moe osigurati postojea trabina i trabina koja bi tek nastala nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uvjeta, ako ta trabina ispunjava pretpostavke iz stava 1. ovoga lana. Zalono pravo pored glavne trabine osigurava i namirenje sporednih trabina, kamata, trokova za ouvanje stvari i trokova naplate trabine. Zalono pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga odreene trabine kao cjeline, ukljuivi sve njezine pripadnosti, pa se optereenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem trabine, ako nije neto drugo odreeno zakonom ili sporazumom stranaka. Ako se zalog podijeli, zalono pravo nastavlja teretiti ono na to se zalog podijelio ili se od njega odvojilo. Ako se otui dio nekretnine koji je manji od jedne petine trabine, vjerovnik se ne moe protiviti otuenju i oslobaanju tog dijela nekretnine od zalonog prava, ukoliko zaloni dunik daje odgovarajue osiguranje za taj dio ili ostatak nekretnine prua dovoljno osiguranje. Ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomjeta (pravo na naknadu, na iznos osiguranja i dr.), zalono pravo traje i dalje na tom pravu. Ako je zalono pravo osnovano tako da osigurava namirenje odreene trabine iz vrijednosti vie nekretnina kao jednoga zaloga (zajednika, simultana hipoteka), zaloni vjerovnik moe slobodno birati odakle e namirivati svoju trabinu, ako nije neto drugo odreeno. Ako se smanji potraivanje sud e na prijedlog zalonog dunika dopustiti da se zalono pravo ogranii na jedan ili vie predmeta zaloga koji su dovoljni za osiguranje preostalog potraivanja.

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (2)

Broj 66 - Strana 75

lan 142. Prednost pri namirenju (1) Trabina osigurana zalonim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim trabinama koje nisu osigurane zalonim pravima na tom zalogu, ako nije neto drugo zakonom odreeno. (2) Ako je zalog optereen s vie zalonih prava, prednost pri namirivanju ima ona trabina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu. (3) Mjesto u prvenstvenom redu odreuje se prema trenutku nastanka zalonog prava, ako zakonom nije drugaije odreeno. (4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je mogue valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu odreuju se pravilima zemljinoknjinoga prava. lan 143. Zalono pravo kao hipoteka Hipoteku kao zalono pravo mogue je osnovati jedino na nekretninama, ukoliko zakonom nije drugaije odreeno. lan 144. Registarsko zalono pravo (1) Na pokretnim stvarima i pravima moe se osnovati zalono pravo upisom u registar zaloga pod pretpostavkama i na nain odreen posebnim zakonom (registarsko zalono pravo). (2) Na zalono pravo osnovano na pokretnim stvarima i pravima primjenjuju se na odgovarajui nain i odredbe ovoga Zakona koje ureuju zalono pravo na nekretninama, ako nisu suprotne posebnim zakonskim odredbama, ni naravi tog prava. 2. Osnivanje zalonog prava lan 145. Oblici osnivanja zalonog prava (1) Zalono pravo osniva se na odreenoj stvari ili pravu kao zalogu na osnovu pravnog posla (dobrovoljno zalono pravo), sudske odluke (sudsko zalono pravo) ili zakona (zakonsko zalono pravo). (2) Zalono pravo je osnovano kad su ispunjeni zakonom propisani uvjeti. a) Dobrovoljno zalono pravo lan 146. Nain osnivanja (1) Dobrovoljno zalono pravo osniva se na osnovu pravnog posla, kome je cilj uspostava zalonog prava na odreenoj stvari ili pravu radi osiguranja namirenja odreene trabine. (2) Suvlasnik svoj idealni dio stvari ili prava moe dati u zalog bez saglasnosti ostalih. (3) Kad je stvar ili pravo koje se zalae u zajednikom vlasnitvu svi zajedniari moraju dati saglasnost za davanje stvari ili prava u zalog. lan 147. Ugovor o davanju u zalog (1) Ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, dunik ili neko trei (zalogodavac) obavezuje se da e radi osnivanja zalonog prava, predati vjerovniku odreenu pokretnu stvar u zalog, ili e mu dopustiti da svoje zalono pravo upie u javni registar kao teret odreene stvari, ili e mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Druga strana se pri tome obavezuje da e uvati pokretni zalog i im njegova trabina prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili e uiniti to je potrebno da bi se izbrisalo zalono pravo iz javnog registra, ili e mu natrag prenijeti pravo.

Nitave su sve odredbe ugovora suprotne naravi zaloga i one trabine koja bi trebala biti osigurana zalonim pravom. (3) Nitave su odredbe ugovora da e zalog prei u vjerovnikovo vlasnitvo ako dug ne bi bio plaen u odreeno vrijeme, da dunik ne moe zalog nikad iskupiti ili da ne moe nikom drugom dopustiti da osnuje zalono pravo na istom zalogu, ili da vjerovnik ne bi niti nakon dospijea trabine smio zahtijevati prodaju zaloga. (4) Nitave su i odredbe da vjerovnik moe po svojoj volji ili po unaprijed odreenoj cijeni otuiti zalog ili ga zadrati za sebe, osim ako zalog ima propisanu cijenu ili ako je odreena na osnovu procjene vjetaka. (5) Ugovor o davanju u zalog nekretnine (ugovor o hipoteci) mora biti u formi notarski obraene isprave. lan 148. Nain sticanja zalonog prava na pokretnim stvarima Zalono pravo stie se predajom pokretne stvari zalonom vjerovniku na nain propisan u lanu 109. ovoga zakona, i to vidljivim obiljeavanjem ako je zaloni dunik zadrao neposredni posjed. lan 149. Nain sticanja zalonog prava na nekretninama (1) Dobrovoljno zalono pravo na nekretnini (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu koje je izjednaeno s nekretninom vjerovnik stie uknjibom toga prava u zemljinu knjigu, ako zakonom nije ta drugaije odreeno. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljinoknjino pravo zahtijeva za uknjibu, a zatraena je uknjiba zalonog prava na nekretnini, ono e se osnovati predbiljebom ako su ispunjene pretpostavke pod kojim ta pravila doputaju predbiljebu. (3) Odredbe ovog zakona o osnivanju dobrovoljnog ugovornog zalonog prava na nekretninama upisom u zemljinu knjigu na odgovarajui nain se primjenjuju i na promjene i prestanak zalonog prava na nekretninama do kojih dolazi na osnovu pravnih poslova. lan 150. Nain sticanja zalonog prava na pravima (1) Dobrovoljno zalono pravo na vrijednosnim papirima koji glase na donosioca vjerovnik stie jednako kao i na pokretnim stvarima, na papirima po naredbi zalonim indosamentom, na papirima koji glase na ime, kao i na trabinama putem ustupanja radi osiguranja i obavjetavanjem dunika o tom ustupanju. (2) Dobrovoljno zalono pravo na ostalim pravima stie se na nain koji je predvien za prijenos tih prava, ako zakonom nije to drugaije odreeno. b) Osnivanje sudskog i zakonskog zalonog prava lan 151. Osnivanje prisilnog sudskoga zalonog prava (1) Prisilno sudsko zalono pravo osniva se na osnovu odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja trabine. (2) Ko na nekretnini stekne zalono pravo na osnovu odluke suda, ishoditi e upis steenog prava u zemljinu knjigu. lan 152. Osnivanje zakonskog zalonog prava (1) Zakonsko zalono pravo osniva se prema odredbama predvienim posebnim zakonom. (2) Zakonsko zalono pravo na nekretnini upisati e se u zemljinu knjigu na zahtjev zalonoga vjerovnika.

Broj 66 - Strana 76

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (4)

Srijeda, 28. 8. 2013.

c) Osnivanje podzalonog prava lan 153. Dobrovoljno podzalono pravo i nadhipoteka (1) Zaloni vjerovnik moe zaloenu pokretnu stvar koju posjeduje dalje zaloiti u granicama svog prava, a na pravnoj osnovi i na nain odreen za osnivanje dobrovoljnog zalonog prava (podzalono pravo). (2) Vjerovnik trabine osigurane zalonim pravom na nekretnini moe, u granicama svog prava na namirenje iz te nekretnine, osnovati na postojeem zalonom pravu (hipoteci) novo zalono pravo u korist tree osobe (nadhipoteka), uz pismeno obavjetavanje zalonog dunika. (3) U sluaju da je zaloni dunik obavijeten da je zalog dalje zaloen podzalonom vjerovniku odnosno sticaocu nadhipoteke, moe podmiriti dug svom vjerovniku samo ako na to pristane imalac podzalonog prava odnosno nadhipoteke, ili uz polaganje duga u sud. U protivnom zalog ostaje zaloen za podzalonog odnosno nadhipotekarnog vjerovnika. (4) U sluaju postojanja protivljenja zalonog dunika ili zalogodavca za davanje zaloga u podzalog, zaloni e vjerovnik odgovarati i za sluajnu propast, i oteenja zaloga do kojih inae ne bi dolo. lan 154. Sudsko i zakonsko podzalono pravo (1) Na osnovu sudske odluke, a na nain kako se osniva sudsko zalono pravo, osniva se prisilno sudsko podzalono pravo koje osigurava trabinu zalonog vjerovnika. (2) Zakonsko podzalono pravo osniva se ispunjenjem uvjeta propisanim za osnivanje zakonskog zalonog prava u skladu sa posebnim zakonom. Zakonsko podzalono pravo na nekretnini upisat e se u zemljinu knjigu na zahtjev zalonog vjerovnika. d) Zatita povjerenja vjerovnika lan 155. Zatita povjerenja (1) Vjerovnik koji ima pravni osnov za sticanje dobrovoljnog zalonog prava i koji je dobio u zalog tuu pokretnu stvar bez pristanka vlasnika, stekao je zalono pravo ako su ispunjeni uvjeti za sticanje prava vlasnitva na toj stvari. (2) Pravilo iz stava 1. ovog lana primjenjuje se i u sluaju dobijanja u zalog vrijednosnog papira na donosioca. 3. Prava i obaveze vjerovnika lan 156. Prenos trabine Ukoliko se trabina, osigurana zalonim pravom, prenese po bilo kojem pravnom osnovu na drugu osobu, s time se ujedno prenosi i to zalono pravo, osim ako nije bilo drugaije odreeno. lan 157. Zatita prava na zalogu Zaloni vjerovnik je ovlaten svakome postavljati sve zahtjeve potrebne radi zatite svog prava na zalogu. lan 158. Pravo na posjed (1) Zaloni vjerovnik ima na osnovu svog dobrovoljnog zalonog prava na pokretnoj stvari pravo posjedovati tu stvar. (2) Zaloni vjerovnik ima pravo na neposredni posjed zaloga ukoliko nije neto drugo odreeno. (3) Ako je stvar u trenutku sticanja zalonog prava bila zaloena nekom drugom, zalonom vjerovniku pripada posredni posjed te stvari, sve dok stvar neposredno posjeduje onaj koji je prije stekao zalono pravo na njoj.

Zaloni vjerovnik ija je trabina osigurana sudskim, zakonskim ili registarskim zalonim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na posjed stvari. lan 159. uvanje i povrat zaloga (1) Zaloni vjerovnik obavezan je zalog koji posjeduje uvati panjom dobrog domaina odnosno dobrog privrednika, a u suprotnom odgovara za tetu. (2) Zaloni vjerovnik je ovlaten upotrebljavati zalog koji posjeduje i dati ga drugom na upotrebu samo ako mu je to dopustio zaloni dunik, ili je to nuno da bi ispunjavao svoju dunost uvanja zaloga. (3) Kad prestane trabina koja je osigurana zalogom, zaloni vjerovnik je duan zalog bez odgaanja vratiti onome od koga ga je primio u posjed. (4) Ako je zalonom duniku nuno da zalog ima u svom neposrednom posjedu moe i prije nego to prestane trabina, zahtijevati vraanje zaloga, kada u zamjenu da neki drugi zalog koji po vrijednosti odgovara prvobitnoj zaloenoj stvari. lan 160. Uzimanje iz vjerovnikova posjeda Zaloni dunik moe zahtijevati putem suda da se zalog oduzme iz neposrednog posjeda zalonog vjerovnika te se preda nekoj treoj osobi da ga uva za raun vjerovnika kao posrednog posjednika, ako zaloni vjerovnik ne uva zalog panjom dobrog domaina odnosno dobrog privrednika, ako ga neovlateno upotrebljava ili ga je neovlateno dao drugom na upotrebu, ili je za sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga iako se obavezao da to nee initi. lan 161. Plodovi zaloga (1) Plodovi i druge koristi od zaloene stvari pripadaju zalonom duniku. (2) Zaloni vjerovnik koji neposredno posjeduje zaloenu stvar ovlaten je plodove i druge koristi od te stvari ubrati za sebe. (3) Plodovi koje je za sebe ubrao zaloni vjerovnik postaju time njegovo vlasnitvo, a njihova se vrijednost prebija s njegovom trabinom, i to u prvom redu s trokovima na iju naknadu vjerovnik ima pravo, zatim s kamatama koje mu duguje dunik, te konano s glavnicom. lan 162. Nuna prodaja zaloga Ako se zalona pokretna stvar koju je zaloni vjerovnik dobio u zalog kvari ili gubi na vrijednosti, pa postoji opasnost da zalog postane nedovoljan za osiguranje trabine zalonoga vjerovnika, zaloni dunik ima pravo zahtijevati od suda da se zalog odmah proda na javnoj prodaji odnosno po trinoj cijeni te dovoljan dio cijene poloi kod suda radi osiguranja vjerovnikove trabine. lan 163. Skriveni nedostaci Ukoliko bi zalog imao neki stvarni ili pravni nedostatak za koji vjerovnik u trenutku sticanja zalonog prava nije znao niti trebao znati, a zbog kojeg zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje trabine, zaloni je vjerovnik ovlaten zahtijevati otklanjanje nedostatka od zalogodavca ili davanje drugog odgovarajueg zaloga. lan 164. Zalono pravo bez posjeda (1) Vjerovnik trabine osigurane zalonim pravom na nekretnini (hipotekarni vjerovnik) nema pravo na posjed zaloene nekretnine, niti ima pravo ubirati i prisvajati

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (6)

Broj 66 - Strana 77

njezine plodove i druge koristi od nje, ili bilo kako upotrebljavati tu nekretninu. (2) Odredba ugovora ili drugog pravnoga posla suprotna stavu 1. ovoga lana je nitava. (3) Pravni poloaj vjerovnika ija je trabina osigurana zalonim pravom na nekretnini, na odgovarajui se nain primjenjuje i na vjerovnika ija je trabina osigurana sudskim ili zakonskim zalonim pravom na pokretnoj stvari, ili koji ima registarsko zalono pravo. lan 165. Odravanje vrijednosti zaloga Ako hipotekarni dunik ini neto to bi ugrozilo vrijednost nekretnine optereene hipotekom, hipotekarni vjerovnik ima pravo zahtijevati da hipotekarni dunik propusti to initi. U sluaju da hipotekarni dunik ne odustaje od takvog injenja, hipotekarni vjerovnik bi mogao i prije dospijea zahtijevati prisilnu naplatu hipotekom osigurane trabine. lan 166. Civilni plodovi nekretnine kao zalog (1) Kad je zalonom vjerovniku zaloeno samo pravo na plodove koje nekretnina daje na osnovu kakvog pravnoga odnosa, on ih ima pravo ubrati. (2) Vrijednost ubranih plodova prebija se s trabinom zalonog vjerovnika. Pri tome se u prvom redu prebijaju svi trokovi na iju naknadu ima pravo, zatim kamate koje mu duguje dunik, te konano glavnica. lan 167. Ovlasti u pogledu zaloga prava (1) Zaloni vjerovnik koji ima u zalogu neije pravo izjednaeno s pokretnom stvari, ima u pogledu toga prava ovlasti i dunosti poput onih koje bi imao da mu je zaloena pokretna stvar, ako nije neto drugaije zakonom odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (2) Zaloni vjerovnik koji ima u zalogu neije pravo izjednaeno s nekretninom, ima u pogledu tog prava ovlasti i dunosti poput onih koje bi imao da mu je zaloena nekretnina, ako nije neto drugaije zakonom odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (3) Kad zaloena trabina dospije za ispunjenje, zaloni vjerovnik je duan uiniti to je potrebno da je dunik ispuni i primiti ispunjenje. 4. Namirenje zalonog vjerovnika lan 168. Pravo na namirenje zalonog vjerovnika (1) Zaloni vjerovnik je ovlaten ostvarivati svoje pravo na namirenje trabine iz vrijednosti zaloga, ukoliko se zalogom osigurana trabina ne ispuni o dospijeu. (2) Pravo na namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloga ostvaruje zaloni vjerovnik putem suda, na zakonom propisan nain. (3) Zaloni dunik ima pravo od vlasnika zaloene stvari, a i od svakoga treega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloene stvari, ako nije neto drugaije zakonom odreeno. (4) Zaloni vjerovnik moe, bio njegov dunik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati hoe li zahtijevati namirenje svoje trabine ponajprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog dunika, ili istodobno i zaloga i dunikove imovine. (5) Ako zaloni vjerovnik zahtijeva namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju trabinu, dunik mu ostaje duan razliku koju e namiriti iz ostale imovine dunika. Proda li se zalog za vei iznos od vjerovnikove trabine, ostvareni viak pripada duniku.

Ako se na zaloenoj stvari provodi postupak prisilnog namirenja druge trabine, zaloni vjerovnik ima ovlatenje otkupa trabine zbog koje se provodi taj postupak do poetka javne prodaje, u skladu sa zakonom o izvrnom postupku. (7) Ako zaloena stvar ili pravo daje plodove ili druge koristi iz ije bi se vrijednosti mogla namiriti trabina, zaloni vjerovnik ovlaten je zahtijevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravnika koji e biti ovlaten da ubire te plodove, odnosno koristi i unovava ih, te da dobivene iznose polae u sud radi namirenja. lan 169. Namirenje vansudskim putem (1) Zaloni vjerovnik ovlaten je svoje pravo na namirenje osigurane trabine ostvarivati vansudskim putem, ako je predmet zalonog prava pokretna stvar ili pravo, a zaloni dunik je u pisanom obliku dao izriito doputenje za takvo namirenje. (2) Ako je pokretna stvar ili pravo dato u zalog za osiguranje trabine iz trgovakoga posla, zaloni vjerovnik je ovlaten vansudskim putem, nakon dospjelosti trabine, ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, ako zaloni dunik nije takvo namirivanje izriito iskljuio u trenutku osnivanja zaloga. Tu ovlast e ostvarivati putem javne prodaje u roku od osam dana od upozorenja uinjenog duniku odnosno zalogodavcu, ako u datim okolnostima nije prikladniji drugi nain. 5. Zatita zalonog prava lan 170. Tuba zalonog vjerovnika Zaloni vjerovnik ima pravo da zahtijeva od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo zalono pravo, te da trpi izvravanje ovlatenikova prava na zaloenoj stvari, da proputa initi na zalogu ono to je zbog ovlatenikova prava duan proputati i da od njega i svakog treeg zahtijeva predaju stvari odnosno prestanak uznemiravanja. To pravo ne zastarijeva. lan 171. Tuba pretpostavljenog zalonog vjerovnika Pravo na zatitu svojega pretpostavljenoga zalonoga prava ima i osoba koja u postupku pred sudom ili drugim nadlenim organom dokae pravnu osnovu i istinit nain svoga sticanja posjeda zaloga (pretpostavljeni zaloni vjerovnik). lan 172. Zatita od povrede upisom u zemljinu knjigu Zaloni vjerovnik ima pravo tititi se po pravilima zemljinoknjinog prava, ukoliko bi neko povrijedio zalono pravo na nekretnini nevaljanim upisom u zemljinu knjigu. 6. Prestanak zalonog prava lan 173. Prestanak osigurane trabine Zalono pravo prestaje prestankom osigurane trabine i sporednih trabine kamata i trokova, ako nije neto drugaije zakonom odreeno. lan 174. Propast zaloga Zalono pravo prestaje ukoliko je zalog propao, a nije nadomjeten s drugom stvari ili pravom. Osigurana trabina ostaje. lan 175. Gubitak posjeda zaloene stvari (1) Trajnim gubitkom posjeda zaloene pokretne stvari prestaje zalono pravo.

Broj 66 - Strana 78 (2)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 28. 8. 2013.

Privremenim gubitkom posjeda zaloene pokretne stvari ne prestaje zalono pravo ukoliko se zaloni vjerovnik nije odrekao svoga zalonoga prava i bezuvjetno vratio posjed zaloga duniku. lan 176. Odricanje (1) Zalono pravo prestaje valjanim odricanjem od strane zalonoga vjerovnika. (2) Pojedini od vie vjerovnika nedjeljive trabine osigurane zalonim pravom ne moe se valjano odrei zalonoga prava bez pristanka ostalih vjerovnika. (3) Zalono pravo upisano u zemljinoj knjizi ili drugom javnom registru prestaje na osnovu izjave o odricanju u formi propisanoj za osnivanje brisanjem u zemljinoj knjizi ili drugom javnom registru. lan 177. Istek roka i ispunjenja raskidnog uvjeta (1) Ako je zalono pravo ogranieno rokom ili raskidnim uvjetom prestalo zbog isteka roka ili ispunjenja uvjeta, zalono pravo upisano u zemljinoj knjizi prestat e tek s brisanjem toga prava. (2) Izuzetno zalono pravo na nekretnini nee prestati istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta, ako zaloni vjerovnik nije znao niti je iz zemljine knjige morao znati za to ogranienje kad je sticao trabinu osiguranu zalonim pravom. lan 178. Prestanak pravnog svojstva zalonog vjerovnika Zalono pravo prestaje u sluaju da pravna osoba izgubi svojstvo koje je zaloni vjerovnik, a nema sveopega pravnoga sljednika. lan 179. Konsolidacija i sjedinjenje (1) Kada je ista osoba postala nosilac prava vlasnitva i nosilac zalonog prava na istoj stvari prestaje zalono pravo. (2) Kada doe do sjedinjenja potraivanja i duga u jednoj osobi prestaje zalono pravo. lan 180. Prestanak hipoteke Ako je zalono pravo upisano u zemljinoj knjizi, prestat e tek brisanjem, ako zakonom nije drugaije odreeno. lan 181. Raspolaganje neizbrisanom hipotekom (1) Vlasnik hipotekom optereene nekretnine moe, na osnovu priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak trabine osigurane tom hipotekom, prenijeti hipoteku na novu trabinu koja nije vea od upisane hipoteke koja nije brisana. (2) Vlasnik se ne moe odrei prava raspolaganja hipotekom iz stava 1. ovoga lana pri osnivanju hipoteke. Iako se vlasnik nekome obavezao ishoditi brisanje odreene hipoteke, i to je u zemljinoj knjizi zabiljeeno kod te hipoteke, on ipak ne moe njome raspolagati. (3) Ako se nakon prestanka hipotekom osigurane trabine koja nije brisana u zemljinoj knjizi proda nekretnina u izvrnom postupku radi namirenja novane trabine drugih vjerovnika ili se nad njom uspostavi prisilna uprava, nee se uzimati u obzir iako nije izbrisana. (4) Ako hipotekom osigurana trabina jo postoji prema treoj osobi, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje te trabine, vlasniku e samo u tom sluaju pripasti pravo na dio prodajne cijene.

lan 182. Zabiljeba zadravanja prvenstvenog reda (1) Vlasnik moe u sluaju brisanja hipoteke istodobno ishoditi u zemljinoj knjizi zabiljebu s kojom je za upis nove hipoteke do visine izbrisane zadran prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabiljebe. Ukoliko bi se vlasnitvo promijenilo, to zadravanje bi djelovalo i u korist novoga vlasnika, ali se u sluaju prisilne javne drabe te nekretnine to zadravanje ne bi uzelo u obzir, ako ne bi bilo iskoriteno prije zabiljebe rjeenja kojim je doputena pljenidba na toj nekretnini radi naplate neije novane trabine. (2) Vlasnik nekretnine moe zahtijevati upis hipoteke za novu trabinu u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina optereena, ali s ogranienjem da e nova hipoteka imati pravni uinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjii u roku od godine dana od odobrenja upisa nove hipoteke. (3) Ako ne bude zatraeno brisanje stare hipoteke ili ono ne bude doputeno u roku iz stava 2. ovoga lana, prestat e nova hipoteka im protekne rok te e se ona, zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose, brisati po slubenoj dunosti. Hipotekarni dunik te vjerovnik u iju korist je upisana nova hipoteka ovlateni su traiti brisanje stare hipoteke. (4) Hipoteka koja je upisana na mjestu starije optereene hipoteke u prvenstvenom redu imat e pravni uinak jedino uz daljnji uvjet, da se taj teret izbrie ili s pristankom sudionika prenese na novu hipoteku koja je upisana na njezinu mjestu. Ako starija hipoteka tereti vie nekretnina zajedniki (simultano), nova dobiva pravni uinak jedino uz daljnji uvjet da se starija hipoteka izbrie na svim nekretninama koje tereti. (5) Odredbe ovoga lana primjenjivat e se na odgovarajui nain i u sluaju kad bi nova trabina trebala stupiti na mjesto dviju ili vie hipotekarnih trabina koje u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge. lan 183. Amortizacija Prestanak zalonog prava na nekretninama nastaje ukinuem na osnovu odluke zemljinoknjinog suda brisanjem iz zemljine knjige. lan 184. Postupak amortizacije i brisanje hipoteke (1) Vlasnik hipotekom optereene nekretnine, a isto tako i svaki zajedniki vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljinoknjini sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne trabine: 1) ako je proteklo najmanje trideset godina od uknjibe hipotekarne trabine, a u sluaju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju - od posljednjega od tih upisa; 2) ako nije mogue pronai ni one koji su prema upisima ovlateni, ni njihove pravne sljednike, i 3) ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi nain ostvarivalo. (2) Ako zemljinoknjini sud nae da postoji vjerojatnost da prijedlogu treba udovoljiti i da podnosilac ima pravni interes za to, pozvat e oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnoj trabini ili glede nje. (3) U oglasu e se tono oznaiti uknjiba hipoteke sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od godinu dana

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 79

za prijavu, uz navod posljednjega kalendarskog dana za podnoenje prijave. (4) Oglas e se objaviti u slubenom glasilu i na oglasnoj ploi suda, a po potrebi i na drugi prikladan nain. (5) Protekne li oglasni rok bezuspjeno, zemljinoknjini sud e dopustiti amortizaciju hipotekarne trabine te e odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose. (6) Bude li u oglasnom roku podnesena prijava glede prava ija se amortizacija zahtijeva, sud e obavijestiti onoga koji zahtijeva amortizaciju, te ga uputiti na parnicu o postojanju hipotekarne trabine, i obustaviti postupak amortizacije. lan 185. Prestanak sudskoga i zakonskoga zalonog prava (1) Prisilno zalono pravo prestaje pravosnanou rjeenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo zasnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje pravosnanou rjeenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljinih knjiga. (2) Zakonsko zalono pravo prestaje kao i dobrovoljno, a i prestankom okolnosti zbog kojih je na osnovu zakona osnovano, ako nije neto drugaije zakonom odreeno. Glava II ZEMLJINI DUG lan 186. Pojam (1) Zemljini dug je ogranieno stvarno pravo kojim se optereuje nekretnina na nain, da se onome u iju korist je nekretnina optereena isplati odreeni novani iznos iz vrijednosti nekretnine, a svagdanji vlasnik nekretnine je to duan trpjeti. (2) Zemljini dug se moe osnovati u korist vlasnika optereene nekretnine (vlasniki zemljini dug) ili u korist tree osobe (nevlasniki zemljini dug). lan 187. Neakcesornost zemljinog duga Zemljini dug ne ovisi od postojanja ili valjanosti potraivanja. lan 188. Primjena odredaba o hipoteci Na zemljini dug se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovog zakona o hipoteci, ukoliko to nije u suprotnosti sa neakcesornom prirodom zemljinog duga i ukoliko ovim zakonom nije neto drugo odreeno. lan 189. Predmet zemljinog duga (1) Zemljinim dugom moe se opteretiti nekretnina, suvlasniki dio u nekretnini ukljuujui i etano vlasnitvo, pravo graenja, kao i suvlasniki udio u pravu graenja i vlasnitvo na posebnom dijelu zasnovano na pravu graenja. (2) Ukoliko je sa vlasnitvom na nekretnini povezano pravo na periodina davanja, zemljini dug se protee i na ta davanja. (3) Ukoliko je nekretenina optereena zemljinim dugom osigurana, zemljini se dug kod nastupanja osiguranog sluaja protee na osiguranu sumu. Zahtjev prema osiguravaocu prestaje ako osigurani predmet bude ponovo uspostavljen ili zamijenjen. lan 190. Osnivanje zemljinog duga (1) Zemljini dug se osniva na osnovu izjave volje koju je vlasnik nekretnine koja se optereuje dao u formi notarski obraene isprave, a nastaje upisom u zemljinu knjigu. (2) U zemljinu knjigu se upisuje visina, dospjelost i kamata zemljinog duga.

(1) (2) (3)

(4) (5)

(1) (2)

(3) (4)

(1)

(2)

(1) (2)

(3)

(4)

lan 191. Pismo zemljinog duga Zemljini dug se moe osnovati bez izdavanja pisma zemljinog duga (knjini zemljini dug) ili uz izdavanje pisma zemljinog duga (zemljini dug uz pismo). Pismo zemljinog duga izdaje sud nadlean za voenje zemljine knjige nakon to je izvrena uknjiba zemljinog duga. Pismo zemljinog duga je vrijednosni papir po naredbi, koji mora sadravati naziv suda koji ga izdaje, vrijeme izdavanja i peat suda, a osim toga i ime osnivaa, tonu zemljinoknjinu oznaku optereene nekretnine, te sve ostale podatke koji se odnose na zemljini dug. U sluaju da se sadrina pisma i zemljine knjige ne podudaraju vai ono to je upisano u pismu. Ukoliko je pismo zemljinog duga nestalo, zatureno ili uniteno provodi se amortizacioni postupak. lan 192. Prijenos zemljinog duga Ako drugaije nije odreeno, zemljini dug se moe prenositi. Ogranienja prijenosa moraju biti upisana u zemljinu knjigu. Za prijenos je potrebna izjava o ustupanju zemljinog duga od strane imaoca zemljinog duga koja mora biti notarski ovjerena, kao i upis u zemljinu knjigu. Ukoliko se radi o zemljinom dugu uz pismo upis u zemljinu knjigu zamjenjuje predaja pisma zemljinog duga. Prijenos i zalaganje zemljinog duga mogu se vriti nezavisno o prijenosu ili zalaganju potraivanja. Dospjele kamate se ustupaju po opim pravilima za ustupanje potraivanja. lan 193. Prigovori vlasnika optereene nekretnine Ukoliko je zemljini dug osnovan u svrhu osiguranja potraivanja (osiguravajui zemljini dug) ili je prvobitni vlasniki zemljini dug prenesen u svrhu osiguranja potraivanja vlasnik optereene nekretnine nije duan platiti vei iznos od iznosa osiguranog potraivanja. On moe prvobitnom imaocu zemljinog duga isticati i druge prigovore iz osiguranog potraivanja. Ukoliko je zemljini dug ustupljen treoj osobi tada vlasnik optereene nepokretnosti moe istai prigovor iz stava 1. ovog lana samo ako je trei znao ili mogao znati da je zemljini dug osnovan za osiguranje potraivanja. lan 194. Plaanje zemljinog duga Vlasnik nekretnine po dospijeu zemljinog duga mora platiti odreen novani iznos zakonitom imaocu zemljinog pisma. Vlasnik nekretnine koji je isplatio potraivanje osigurano zemljinim dugom moe zahtijevati da mu imalac zemljinog duga prenese zemljini dug, ime zemljini dug postaje vlasniki zemljini dug ili da povjerilac da izjavu za brisanje zemljinog duga u zemljinoj knjizi. Vjerovnici sa slabijim rangom prvenstva mogu ugovoriti sa vlasnikom nekretnine da e u sluaju isplate potraivanja osiguranog zemljinim dugom od strane vlasnika na njih prei zahtjev za prijenos zemljinog duga. Ovaj sporazum se moe upisati u zemljine knjige. Ukoliko je vlasnik djelimino isplatio povjerioca na njega prelazi samo odgovarajui dio zemljinog duga, a koji ima rang iza zemljinog duga koji pripada imaocu zemljinog duga. Vlasnik u tom sluaju nema pravo na predaju pisma, ali moe zahtjevati da se djelimina otplata upie na pismu i u zemljinoj knjizi.

Broj 66 - Strana 80 (5)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (3)

Srijeda, 28. 8. 2013.

Davalac osiguravajueg zemljinog duga ne moe se unaprijed odrei prava na povrat zemljinog duga. lan 195. Prinudno namirenje Ukoliko je titular zemljinog duga ujedno i vlasnik optereene nekretnine on ne moe pokrenuti izvrni postupak niti zahtijevati naplatu zemljinog duga. lan 196. Ugovor o svrsi osiguranja (1) Ukoliko je zemljini dug osnovan za osiguranje potraivanja dunik ili vlasnik optereene nepokretnosti (davalac osiguranja) i imalac zemljinog duga (primalac osiguranja) mogu ugovorom o svrsi osiguranja urediti uvjete i pretpostavke pod kojima je imalac zemljinog duga ovlaten traiti ostvarenje svog prava. (2) Ugovor o svrsi osiguranja zakljuuje se u pisanoj formi. Njegova sadrina se ne upisuje u zemljinu knjigu. lan 197. Prestanak zemljinog duga (1) Zemljini dug prestaje brisanjem iz zemljine knjige po zahtjevu vlasnika kome je prethodno predato pismo zemljinog duga ili u skladu sa odredbom lana 194. stav 2. ovog zakona. (2) Zemljini dug ne prestaja kada se u jednoj linosti ujedini svojstvo vlasnika i imaoca zemljinog duga. Glava III SLUNOSTI 1. Openito lan 198. Pojam (1) Slunost je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari, koje ovlauje svoga nosioca da se na odreeni nain slui tom stvari (posluna stvar), a njen vlasnik je duan to trpjeti ili pak zbog toga u pogledu nje neto proputati. (2) Slunost ima sadraj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonom izmijenjen. lan 199. Osnivanje slunosti (1) Slunost se osniva pravnim poslom, odlukom suda ili drugog organa odnosno zakonom. (2) Ako se slunost osniva pravnim poslom, nain na koji je nosilac prava slunosti ovlaten sluiti se poslunom stvari, odreuje vlasnik svojom voljom ili sporazumom sa sticaocem. (3) Ako se slunost osniva na osnovu odluke suda ili drugoga nadlenog tijela vlasti, nain na koji je nosilac prava slunosti ovlaten sluiti se poslunom stvari, odreuje se tom odlukom. (4) Na osnovu pravnog posla slunost se stie upisom u zemljine knjige. (5) Slunost koja se osniva odlukom suda ili drugog organa, odnosno zakonom upisat e se u zemljine knjige. a) Osnivanje na osnovu pravnoga posla lan 200. Pravni osnov (1) Na osnovu valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj sticanje slunosti osnivaju se prava slunosti izvoenjem iz vlasnitva poslune stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je posluna stvar, a na nain odreen zakonom. (2) Sadraj slunosti odreuje vlasnik poslune stvari, odnosno nosilac prava koje je posluna stvar svojom voljom, ili u sporazumu sa sticaocem pravnim poslom iz stava 1. ovoga lana.

Pravnim poslom iz stava 1. ovoga lana moe se pravo slunosti ograniiti i opteretiti na svaki nain koji je mogu, a nije nedoputen niti suprotan pravnoj naravi toga prava. (4) Pravni posao kojemu je cilj osnutak slunosti, osim to mora zadovoljavati ope pretpostavke za valjanost, treba biti i u pisanom obliku ako je posluna stvar nekretnina. (5) Kad je nekretnina u vlasnitvu nekolicine suvlasnika ili zajednikih vlasnika, samo svi oni saglasno mogu odrediti da se ona optereti slunou. lan 201. Nain osnivanja slunosti na nekretninama (1) Pravo slunosti na nekretnini osniva se uknjibom toga prava u zemljinoj knjizi kao tereta na poslunoj nekretnini, osim ako zakon omoguuje da se slunost osnuje drukije. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljinoknjino pravo zahtijeva za uknjibu, a zatraena je uknjiba prava slunosti, predbiljebom e se osnovati to pravo pod uvjetom naknadnoga opravdanja toga upisa, ako su ispunjene barem pretpostavke pod kojima pravila zemljinoknjinoga prava doputaju predbiljebu. (3) Odredbe ovoga zakona o osnivanju prava slunosti na nekretninama upisom u zemljinu knjigu na odgovarajui se nain primjenjuju i na promjene i prestanak slunosti na temelju pravnih poslova. lan 202. Zatita povjerenja Na zatitu povjerenja u zemljine knjige u pogledu prava slunosti, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe l. 55. do 57. ovoga zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi tih prava. lan 203. Nain osnivanja slunosti na pokretninama (1) Pravo line slunosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari sticaocu u nesamostalni posjed na osnovu valjano oitovane volje vlasnika usmjerene na to da se sticaocu izvede pravo slunosti, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Kad je vlasnik sklopio vie pravnih poslova radi osnutka prava line slunosti na istoj stvari kao poslunoj, a te slunosti ne bi mogle istodobno postojati na istoj stvari, osnovana je ona od njih za koju je stvar prije predana, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje te slunosti. (3) U sluaju iz stava 2. ovoga lana odnose otuivaoca s osobama s kojima je sklopio pravne poslove, ali one nisu stekle linu slunost, ureuju obveznopravna pravila. b) Osnivanje slunosti odlukom suda ili drugog organa vlasti lan 204. Osnivanje odlukom (1) Slunost moe svojom odlukom, pod pretpostavkama odreenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nunoga prolaza, odnosno nunoga osnivanja slunosti vodova ili drugih ureaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim sluajevima odreenim zakonom. (2) Stvarnu slunost moe, pod pretpostavkama odreenim zakonom, osnovati nadleni organ vlasti u postupku izvlatenja, komasacije, kao i u ostalim sluajevima odreenim zakonom. (3) Pravo slunosti osniva se u trenutku pravosnanosti sudske odluke iz stava 1. ovog lana odnosno konanosti odluke drugog organa vlasti iz stava 2. ovoga lana, ako to drugo nije odreeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi.

Srijeda, 28. 8. 2013. (4)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 81

(1)

(2)

(3)

(4)

(1)

(2)

(1)

(2)

(3)

Onaj u iju je korist na nekretnini osnovano pravo slunosti odlukom suda ili drugoga tijela ovlaten je ishoditi upis steenoga prava u zemljinoj knjizi. lan 205. Odluka o nunom prolazu Nuni prolaz preko neke nekretnine kao poslune osnovat e svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nunoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom vea od tete na poslunoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u iju se korist nuni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslune nekretnine. Nuni prolaz ne moe sud osnovati preko nekretnina ako bi takvo osnivanje bilo protivno javnom interesu, kroz zgrade, kroz ograena kuna dvorita, kroz ograena uzgajalita divljai, a kroz ograene vrtove i vinograde moe osnovati nuni prolaz samo ako za to postoji naroito opravdan razlog. Sud e svojom odlukom kojom osniva nuni prolaz odrediti da se on osniva u korist odreene nekretnine kao slunost prava staze, progona stoke, kolnika, ili svega zajedno, vodei rauna o potrebama povlasne nekretnine i o tome da posluno zemljite bude to manje optereeno, no nikad ne moe osnovati nuni prolaz u korist odreene osobe, niti opega dobra. Sud e svojom odlukom kojom osniva nuni prolaz odrediti obavezu vlasnika nekretnine u iju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslune nekretnine plati punu novanu naknadu za sve to e on trpjeti i biti oteen, koja ne moe biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u opem interesu provodi izvlatenje, te e osnutak nunoga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako su se stranke u pogledu naknade nisu drukije sporazumjele. lan 206. Odluka o nunim vodovima i ureajima Slunost vodova ili drugih ureaja (elektrinih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuoj nekretnini kao poslunoj osnovat e svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine. Zahtjev e se smatrati opravdan ako do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljaem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim ureajima i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno ureaja za gospodarenje tom nekretninom vea od tete na poslunoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u iju se korist osniva slunost vodova ili drugih ureaja da plati punu naknadu vlasniku poslune nekretnine. Na nuno osnivanje slunosti vodova ili drugih ureaja iz stava 1. ovoga lana, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o nunim prolazima. lan 207. Odluka u diobnom i ostavinskom postupku Sud koji provodi diobu suvlasnitva ili zajednikoga vlasnitva moe odluiti da se osnuje pravo stvarne slunosti, ako su stranke s tim saglasne, a kod geometrijske diobe nekretnine i bez njihove saglasnosti. Sud koji provodi ostavinski postupak svojom e odlukom odluiti da se osnuje pravo slunosti ako je ostavilac svojim valjanim zapisom ili nalogom bio odredio da se osnuje to pravo. Pravo slunosti ije je osnivanje odreeno odlukom suda u postupcima iz st. 1 i 2. ovog lana, osniva se na nain koji

je ovim zakonom predvien za sticanje prava slunosti na osnovu pravnoga posla. lan 208. Zatita povjerenja Pravo slunosti koje je na teret neke nekretnine osnovano odlukom suda ili drugog organa vlasti, ali nije upisano u zemljinu knjigu, ne moe se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajui s povjerenjem u zemljine knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok jo nije bilo upisano pravo slunosti koje je osnovano odlukom suda ili drugog organa vlasti. c) Osnivanje na osnovu zakona lan 209. Openito (1) Neposredno na osnovu zakona pravo slunosti osnovat e se kad se ispune sve zakonom predviene pretpostavke za dosjelost slunosti na nain kako je propisano posebnim zakonom. (2) Ko stekne pravo slunosti nekretnine na osnovu zakona, ovlaten je ishoditi upis steenoga prava vlasnitva u zemljinoj knjizi. lan 210. Dosjelost slunosti (1) Stvarna slunost osniva se na osnovu zakona dosjelou, ako ju je posjednik povlasne nekretnine poteno posjedovao izvravajui njezin sadraj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslune nekretnine nije se tome protivio. (2) Ne moe se dosjelou osnovati stvarna slunost ako se njezin sadraj izvravao zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslune nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. (3) Ako se slunost po svojoj naravi moe samo rijetko izvravati, mora onaj ko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelou, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio sluaj izvravanja takve slunosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvrio njezin sadraj. lan 211. Zatita povjerenja Pravo stvarnih slunosti koje je na teret neke nekretnine osnovano na osnovu zakona, ali nije upisano u zemljinu knjigu, ne moe se, niti kad je utvreno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajui s povjerenjem u zemljine knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok jo nije bilo upisano to pravo slunosti koje je osnovano na osnovu zakona. d) Sticanje neijih prava slunosti lan 212. Sticanje s povlasnom stvari Ko stekne vlasnitvo povlasne stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao je ujedno i svako pravo stvarne slunosti koja je njezina pripadnost, osim ako zakonom nije drukije odreeno. lan 213. Sticanje s poslunom stvari Ko stekne vlasnitvo poslune stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao ju je optereenu svakim pravom slunosti koje je njezin teret, osim ako zakonom nije drukije odreeno. lan 214. Svrha (1) Svaka slunost mora imati razumnu svrhu. (2) Ako je svrha slunosti bolje i korisnije gospodarenje nekretninom, slunost je stvarna, inae je lina.

Broj 66 - Strana 82

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (2)

Srijeda, 28. 8. 2013.

lan 215. Neodvojivost (1) Slunost se ne moe razdvojiti od poslune stvari, niti prenijeti na drugoga ovlatenika. (2) Slunost se prenosi samo zajedno s poslunom stvari, a stvarna slunost i sa povlasnom stvari. lan 216. Uticaj diobe (1) Slunost je nedjeljiva i ne moe se podijeliti poveanjem, smanjenjem ili komadanjem poslune stvari, ukljuujui i promjene oblika, povrine ili izgraenosti katastarske estice koja je posluna stvar, osim ako nije neto drugo odreeno zakonom. (2) Ako se slunost izvravala samo na pojedinom dijelu poslune stvari, a ona bude podijeljena, moe se zahtijevati ukidanja slunosti na ostalim dijelovima. (3) Ako se podijeli nekretnina koja je povlasna stvar u iju korist postoji stvarna slunost, ta slunost ostaje i dalje u korist svih dijelova, ali se moe izvravati samo tako da se time ne povea ukupno optereenje vlasnika poslune nekretnine. No, ako je svrha slunosti bila da slui samo potrebama pojedinoga dijela koji se odvojio, moe se zahtijevati da ona bude ukinuta u pogledu ostalih. lan 217. Ovlatenik slunosti Nekretnina moe biti optereena pravom slunosti, bilo u korist vlasnika povlasne nekretnine ili nosioca prava graenja na njoj, bilo u korist odreene osobe. lan 218. Izvravanje ovlasti (1) Ovlatenik prava slunosti mora pri izvravanju svojih ovlasti postupati u skladu sa naravi i svrsi slunosti te tako obzirno da to manje optereuje poslunu stvar. (2) Vlasnik poslune stvari ne smije initi nita to bi onemoguilo ili bitno otealo izvravanje slunosti; ali nije duan ita sam initi, ako nije drugaije odreeno. lan 219. Preinaka naina izvravanja (1) Nosilac prava slunosti moe po svojoj volji preinaiti dotadanji nain izvravanja svojih ovlasti i mjesta na kojem ih izvrava na poslunoj stvari, ako bitno ne mijenja dotadanji nain na koji ih je izvravao. (2) Ako bi se bitno promijenio dotadanji nain izvravanja ovlasti, preinaka je doputena samo u sporazumu s vlasnikom poslune stvari; ako bi se time ometao dotadanji nain izvravanja ostalih stvarnih prava na istoj stvari promjena je doputena samo u sporazumu s ovlatenicima tih prava. (3) Na preinaku iz stava 2. ovog lana odgovarajue se primjenjuju pravila o osnivanju slunosti na osnovu pravnog posla. lan 220. Naknada Na zahtjev vlasnika poslune nekretnine, nadleni organ utvruje naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine duguje vlasniku poslune nekretnine. lan 221. Premjetanje (1) Ako se slunost stalno izvrava samo na jednom dijelu poslune stvari, a izvravanje slunosti na tom dijelu je vlasniku naroito teko, vlasnik poslune stvari moe zahtijevati da se slunost premjesti na neko drugo, ovlateniku podjednako prikladno mjesto. To vlasnikovo pravo se ne moe pravnim poslom iskljuiti niti ograniiti.

Trokove premjetanja slunosti snosi vlasnik poslune stvari. lan 222. Izvravanja vie slunosti na istoj poslunoj stvari (1) Jedna nekretnina moe biti optereena s vie slunosti, ali novija slunost ne moe ograniiti izvravanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu. (2) Ako slunosti odnosno drugi stvarni tereti koji daju pravo na koristi imaju isti prvenstveni red, a izvravanje jednog ometa izvravanje drugog, svaki ovlatenik moe zahtijevati da sud na pravedan nain uredi izvravanje slunosti. (3) Niko ne moe imati slunost na neijem pravu slunosti. lan 223. Trokovi odravanja (1) Trokove odravanja i popravka poslune stvari snosi ovlatenik, ako nije drugaije odreeno. (2) Ako se poslunom stvari slui i njezin vlasnik, on je duan razmjerno snositi trokove odravanja i popravka, ali se te dunosti moe osloboditi ustupivi poslunu stvar ovlateniku, ak i protiv njegove volje. (3) Ovlatenik koji ima na poslunoj stvari neku napravu kojom izvrava slunost duan je tu svoju napravu odravati o svom troku, ako nije drugaije odreeno. lan 224. Prividne slunosti Prividne slunosti su ovlatenja i dunosti koje daje neka slunost do opoziva. Prividne slunosti e se prosuivati uz odgovarajuu primjenu pravila o slunostima. lan 225. Zakonske slunosti Ako je posebnim zakonom propisano da pod odreenim pretpostavkama neke slunosti terete stvari (zakonske slunosti), na njih se ne primjenjuju pravila o slunostima, ako zakonom nije drugaije odreeno. 2. Stvarne slunosti a) Ope odredbe lan 226. Pojam (1) Stvarna slunost je ogranieno stvarno pravo vlasnika odreene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na odreeni nain slui neijom nekretninom (posluna nekretnina), iji vlasnik to mora trpjeti ili mora proputati odreene radnje u pogledu svoje nekretnine koje bi inae imao pravo initi. (2) Stvarna slunost vri se na nain kojim se najmanje optereuje posluna nekretnina. (3) Jedna nekretnina moe biti optereena sa vie slunosti. Ukoliko je nekretnina optereena sa vie slunosti njihov prvenstveni red se utvruje po vremenu podnoenja zahtjeva za upis u zemljine knjige. lan 227. Povlasna i posluna nekretnina (1) Stvarna slunost moe postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u opoj ili u javnoj upotrebi, ako se tome ne protivi njihova namjena. (2) Stvarna slunost osnovana u korist neke nekretnine kao povlasne ne moe se razdvojiti od te nekretnine, te je njezin pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nekretninom. (3) Kad je povlasna nekretnina u vlasnitvu vie suvlasnika ili zajednikih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvravanja stvarnih slunosti u korist povlasne nekretnine. (4) Kad je posluna nekretnina u vlasnitvu vie suvlasnika ili zajednikih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1)

Broj 66 - Strana 83

ovlatenik slunosti koja tereti njihovu nekretninu njome slui na nain na koji ga ovlatava ta slunost, odnosno svaki mora proputati radnje u pogledu poslune nekretnine koje bi bile suprotne tuem pravu stvarne slunosti. (5) to je odreeno za vlasnika povlasne nekretnine, na odgovarajui nain vai i za nosioca prava graenja, ako nije neto drugaije odreeno, niti proizlazi iz naravi toga prava. lan 228. Sadraj ovlasti Vlasnik povlasne i vlasnik poslune nekretnine mogu osnivati stvarne slunosti bilo kojega sadraja koji je mogu, a nije zabranjen, bilo da time nastane stanje koje traje i nije potrebno ovlatenikovo injenje za izvravanje ovlasti koje ta slunost daje, bilo da se slunost izvrava ponavljanjem ljudskih radnji, uzastopce ili na odreeno vrijeme ili u odreeno doba godine, osim ako je neto drugaije zakonom odreeno. lan 229. Nepravilna slunost (1) Slunost koja je po svojoj naravi stvarna moe se osnovati na poslunoj nekretnini i u korist odreene osobe (nepravilna slunost). (2) Na nepravilnu slunost na odgovarajui nain primjenjivati e se pravila o linim slunostima. (3) Ko tvrdi da je stvarna slunost osnovana u korist odreene osobe, treba to i dokazati. lan 230. Osnivanje stvarne slunosti (1) Stvarna slunost zasniva se pravnim poslom, odlukom suda ili drugog nadlenog organa i dosjelou. (2) Stvarna slunost osnovana pravnim poslom stie se upisom u zemljine knjige. (3) Osoba koja stvarnu slunost na nekretnini stekne na osnovu pravosnane odluke suda ili drugog nadlenog organa ovlatena je da trai upis svog prava slunosti u zemljine knjige. (4) Pravo slunosti steeno u skladu sa stavom 3. ovog lana ne moe se suprotstaviti pravu savjesne osobe koja je, postupajui sa povjerenjem u zemljine knjige, upisala svoje pravo prije nego to je bio zatraen upis prava slunosti steenog na osnovu sudske odluke ili odluke drugog nadlenog organa. b) Pojedine slunosti lan 231. Zemljina i kuna slunost (1) Slunost moe biti osnovana da slui poljoprivrednom zemljitu, umi i umskom zemljitu ili drugom zemljitu; u takvom sluaju je zemljina, inae je kuna slunost. (2) Da bi sluile poljoprivrednom zemljitu, umama i umskom zemljitu ili drugom zemljitu, mogu se osnovati zemljine slunosti, kao to su naroito: 1) slunosti puta, ili kao pravo staze, pravo progoniti stoku, ili kao pravo kolnika na poslunoj nekretnini; 2) slunosti vode, ili kao pravo crpsti vodu, ili pojiti stoku, odvraati vodu na tuu nekretninu ili navoditi s tue nekretnine; 3) slunosti pae; 4) umske slunosti, ili sjei drva, ili kupiti suho granje, ir, ili sline slunosti. (3) Da bi sluile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati kune slunosti koje vlasniku te nekretnine daju ovlatenje da neto poduzima na susjedovoj nekretnini kao poslunoj, to je taj duan trpjeti, kao to su to naroito:

(4)

(1)

(2)

(3)

(1)

(2)

(1) (2)

imati dijelove svoje zgrade bilo u susjedovu vazdunom prostoru, ili na susjedovu zemljitu ili ispod njegove povrine ili imati svoje naprave na tuoj nekretnini; 2) pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuu; 3) gredu ili dimnjak umetnuti u tui zid; 4) imati prozor u tuem zidu radi svjetla, ili i radi vidika; 5) provoditi dim kroz susjedov dimnjak; 6) navoditi kapnicu sa svojega krova na tuu nekretninu; 7) odvoditi ili prolijevati tekuine na susjedovo zemljite; ili sline slunosti. Da bi sluile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati slunosti koje vlasniku nekretnine daju ovlatenje na to da vlasnik poslune nekretnine neto proputa, to bi inae slobodno inio, kao to su naroito: 1) svoju kuu ne povisivati ili je ne sniavati; 2) ne oduzimati povlatenoj zgradi svjetlo i vazduh, ili vidik; 3) ne odvraati kinicu s krova svoje kue od susjedova zemljita kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili na neki drugi nain; ili neto drugaije. lan 232. Slunosti puta Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze preko tue nekretnine ovlaten je time hodati tom stazom; ima li pravo progoniti stoku, ovlaten je time i sluiti se kolicima i biciklom; a ima li pravo kolnika, ovlaten je voziti se po poslunoj nekretnini jednom ili vie zaprega, motornim vozilom. Na isti nain imalac slunosti je ovlaten k sebi putati druge osobe. Pravo hodati stazom preko tue nekretnine ukljuuje i sluenje invalidskim kolicima i kolicima za djecu. Pravo hodati stazom ne obuhvaa ovlast jahati niti voziti se biciklom, a ni gurati bicikl po poslunoj nekretnini; pravo progoniti stoku ne obuhvaa ovlast vui teke terete preko poslunoga zemljita; pravo voziti se po poslunoj nekretnini ne obuhvaa pravo tuda goniti nevezanu stoku. Prostor za izvravanje na poslunoj nekretnini prava ii stazom, progoniti stoku i prava kolnika treba biti toliki koliko je nuno da bi ih se izvravalo, s obzirom na mjesne prilike. Ako bi putevi i staze postali neupotrebljivi zbog poplave, odrona, klizita ili kojeg drugog sluaja, mora se do uspostave prijanjega stanja odrediti novi prostor, ako nadleni organi vlasti ne poduzmu odmah potrebne mjere. lan 233. Nuni prolaz Nuni prolaz je slunost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom uz uvjet da je korist od otvaranja nunog prolaza za vlasnika povlasne nekretnine vea od tete koju otvaranjem nunog prolaza trpi vlasnik poslune nekretnine. Na nuni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za slunosti puta, ako u pogledu nunoga prolaza nije neto posebno propisano. lan 234. Slunost crpljenja, dovoenja i odvoenja vode Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlaten crpiti vodu na poslunoj nekretnini, ima i pravo na slobodan pristup k njoj. Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlaten navraati vodu s tue nekretnine na svoje zemljite ili je sa svojega odvraati na tue zemljite, ovlaten je takoer postaviti za to potrebne cijevi, ljebove, brane, spremnike za vodu i

Broj 66 - Strana 88 (3)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (3)

Srijeda, 28. 8. 2013.

Ako je lina slunost osnovana u korist jedne porodice, prestaje kad ta porodica izumre; u sumnji se smatra da je osnovana za nasljednika, a ko tvrdi da je osnovana za porodicu, treba to i dokazati. lan 273. Rastereenje zakonom ili odlukom organa vlasti Slunosti prestaju ispunjenjem pretpostavki, koje je za to odredio posebni zakon. Nadleno tijelo ukinut e slunost u sluajevima i pod pretpostavkama odreenim posebnim zakonom. Ako ukidanje ili prestanak slunosti ima znaenje izvlatenja, osoba ija je slunost prestala ima pravo na punu naknadu. Ako je slunost upisana u zemljinoj knjizi, ona e prestati tek brisanjem, ako zakonom nije drugaije odreeno. lan 274. Prestanak stvarne slunosti Stvarna slunost prestaje: 1) ako se vlasnik poslune nekretnine protivi njenom vrenju, a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vrio svoje pravo, 2) ako ista osoba postane vlasnik poslune i povlasne nekretnine, 3) ako propadne povlasna ili posluna nekretnina, 4) nevrenjem u periodu od 10 godina. Vlasnik poslune nekretnine ima pravo zahtijevati da prestane pravo stvarne slunosti kada ona postane nepotrebna za koritenje povlasne nekretnine, kao i kada prestane razlog zbog kojeg je bila zasnovana.

(1) (2) (3) (4)

(1) (2) (3) (4)

(1)

(1) (2)

(1) (2) (3)

(2)

lan 275. Podijeljene povlasne nekretnine (1) Ako se podijeli povlasna nekretnina, stvarna slunost ostaje u korist svih njenih dijelova. Vlasnik poslune nekretnine ima pravo zahtijevati da stvarna slunost vlasnika dijela podijeljene povlasne nekretnine prestane, ako ne slui za potrebe tog dijela. (2) Ako je podijeljena posluna nekretnina, stvarna slunost ostaje samo na dijelovima na kojima je vrena. Glava IV REALNI TERETI 1. Openito lan 276. Pojam i sadraj Realni teret daje svom korisniku ogranieno stvarno pravo na nekretnini koju optereuje ovlaujui ga da mu se na teret njene vrijednosti periodino daju stvari ili ine radnje koje su sadraj tog realnog tereta. lan 277. Osnivanje realnog tereta (1) Realni teret se osniva na odreenoj nekretnini na osnovu pravnog posla i odlukom suda ili nadlenog organa. (2) Realni teret je osnovan kada su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti. lan 278. Osnivanje pravnim poslom (1) Na osnovu pravnog posla, realni teret se osniva njegovim izvoenjem iz vlasnitva nekretnine koja se njime optereuje, a na nain odreen zakonom. (2) Pravni posao o osnivanju stvarnog tereta mora biti u obliku notarski obraene isprave i mora sadravati odredbe o osnivanju tereta na odreenoj nekretnini, njegovom sadraju i korisniku tereta.

(1)

(2)

(1)

(2)

(1) (2) (3) (4)

Suvlasnici ili zajedniki vlasnici na nekretnini mogu samo saglasno odrediti da se optereti realnim teretom. lan 279. Upis tereta u zemljine knjige Realni teret osnovan pravnim poslom stie se upisom u zemljinu knjigu kao teret na njime optereenoj nekretnini. Ako nisu ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom za upis u zemljinu knjigu, realni teret se stie predbiljebom, pod uvjetom da se predbiljeba naknadno opravda. Osoba koja realni teret stekne na osnovu pravosnane odluke suda ovlatena je traiti upis toga prava u zemljine knjige. Realni teret ne moe se suprotstaviti pravu savjesne osobe, koja je, postupajui sa povjerenjem u zemljine knjige upisala svoje pravo prije nego to je zatraen upis realnog tereta. lan 280. Osnivanje odlukom suda Realni teret se moe osnivati odlukom suda u postupku diobe, ostavinskom postupku, i u drugim sluajevima odreenim zakonom. Na osnivanje realnog tereta shodno se primjenjuju pravila o osnivanju slunosti. lan 281. Optereena nekretnina Realnim teretom moe biti optereena jedna ili vie nekretnina koje su sposobne biti predmetom zalonoga prava. S optereenom nekretninom optereeni su i svi njeni pripatci. Sve to vai za nekretninu, vai i za suvlasniki dio nekretnine. lan 282. Sadraj realnog tereta Sadraj realnog tereta moe biti mogua, doputena i odreena, ili odrediva radnja periodinog davanja stvari ili novca, ili drugih radnji koje imaju novanu vrijednost. Radnja koja ini sadraj realnog tereta ne mora biti u vezi sa ekonomskom namjenom optereene nekretnine, niti sluiti ostvarivanju ekonomske namjene korisnikove nekretnine. Radnja jednokratnog davanja ili injenja koje ima novanu vrijednost moe biti sporedni sadraj realnog tereta. U tom sluaju shodno se primjenjuje odredba stava 1. ovog lana, ako nije drugaije odreeno. lan 283. Promjena sadraja Promjena sadraja realnog tereta doputena je samo u sporazumu sa vlasnikom optereene nekretnine, a ako bi se time ometao dotadanji nain izvravanja ostalih stvarnih prava na optereenoj nekretnini, tada i u sporazumu sa nosiocima tih prava. Na promjenu sadraja realnog tereta shodno se primjenjuju odredbe o osnivanju realnih tereta na osnovu pravnog posla. lan 284. Osnovna obaveza Realni teret obavezuje vlasnika optereene nekretnine da korisniku tereta ispunjava sadraj tereta, za to odgovara vrijednou te nekretnine. Obaveza iz realnog tereta prenosiva je samo zajedno s optereenom nekretninom. S prelaskom vlasnitva optereene nekretnine na drugu osobu ujedno prelazi i obaveza iz realnog tereta. Osnovna obaveza iz realnog tereta ne zastarijeva.

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 89

lan 285. Pojedinane obaveze davanja ili injenja (1) Kada na osnovu vlasnikove obaveze iz lana 284. ovog zakona dospije za ispunjenje neko davanje ili injenje, tada nastaje pojedinana obaveza vlasnika optereene nekretnine da to davanje, odnosno injenje ispuni korisniku tereta kao povjeriocu. (2) Korisnik tereta ovlaten je da trai ispunjenje pojedinane obaveze iz stava 1. ovog lana, ili njenu novanu protuvrijednost. (3) Pojedinane obaveze davanja i injenja zastarijevaju u roku od tri godine od dospijea svake pojedine obaveze. lan 286. Lina odgovornost za pojedinane obaveze (1) Za ispunjenje pojedinane obaveze davanja ili injenja odgovara svom svojom imovinom osoba koja je vlasnik optereene nekretnine u vrijeme dospijea obaveze. Odgovornost te osobe za dospjele obaveze ne prestaje sa prestankom njenog prava vlasnitva na optereenoj nekretnini. (2) Ako je optereena nekretnina u posjedu tree osobe, ona odgovara cjelokupnom svojom imovinom za pojedinana davanja ili injenja dospjela do prestanka posjeda nekretnine. (3) Plodouivalac nekretnine optereene stvarnim teretom odgovara vlastitom imovinom umjesto vlasnika te nekretnine za pojedinana davanja i injenja na koja obavezuje stvarni teret. lan 287. Stvarnopravna odgovornost za pojedinane obaveze (1) Za sve dospjele pojedinane obaveze, davanja i injenja koja proizlaze iz realnog tereta odgovara vlasnik vrijednou optereene nekretnine, a nakon diobe te nekretnine vrijednou svojih dijelova solidarno odgovaraju svi vlasnici dijelova na koje je razdijeljena. (2) Stvarnopravna odgovornost za pojedinanu obavezu davanja i injenja solidarna je s linom odgovornou za istu obavezu. lan 288. Neodvojivost (1) Realni teret se ne moe odvojiti od nekretnine koju optereuje. Sticanjem vlasnitva na optereenoj nekretnini stie se nekretnina optereena realnim teretom, ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist neke osobe ne moe se prenositi sa ovlatenika na drugu osobu, ako nije drugaije odreeno, a pravo iz realnog tereta osnovanog u korist vlasnika neke nekretnine prenosi se samo zajedno sa vlasnitvom te nekretnine. 2. Teret u korist vlasnika nekretnine lan 289. Teret i povlasna nekretnina (1) Realni teret u korist neke nekretnine (povlasna nekretnina) daje vlasniku te nekretnine ogranieno stvarno pravo na optereenoj nekretnini koje ga ovlauje da mu se periodino daju stvari ili izvravaju radnje koje su sadraj tog stvarnog tereta. (2) Realni teret koji je osnovan u korist neke nekretnine kao povlasne ne moe se razdvojiti od vlasnitva te nekretnine te je prenosiv samo zajedno s tom nekretninom. lan 290. Uticaj diobe (1) U sluaju podjele povlasne nekretnine, realni teret postoji i dalje u korist pojedinih dijelova srazmjerno veliini svakog

dijela ako su davanja i radnje djeljivi. Ako davanja i radnje nisu djeljivi shodno se primjenjuju pravila o nedjeljivim obavezama. (2) Diobom se ne smije oteati optereenje vlasnika optereene nekretnine. (3) Ukoliko se diobom otea optereenje vlasnika optereene nekretnine vlasnik te optereene nekretnine ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje davanja i radnji, koje su zbog diobe postale za njega tee. lan 291. Prijenos dospjele obaveze Dospjele pojedinane obaveze davanja ili radnji, na koje je vlasnik nekretnine obavezan stvarnim teretom u korist neke nekretnine, mogu se prenijeti na drugu osobu, ako nije drugaije odreeno. 3. Tereti u korist osobe lan 292. Tereti line naravi (1) Realni teret u korist osobe daje ovlateniku ogranieno stvarno pravo na optereenoj nekretnini koje ovlauje da mu se periodino daju stvari ili izvravaju radnje koje su sadraj tog realnog tereta. (2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist neke osobe ne moe se prenositi sa ovlatenika na drugu osobu, ako nije drugaije odreeno. lan 293. Prenosivost pojedinih trabina Dospjela pojedinana davanja ili radnje na koje je vlasnik nekretnine obavezan realnim teretom mogu se prenijeti na drugu osobu, ako nije drugaije odreeno ni suprotno prirodi radnje koja se trai. lan 294. Vrste realnih tereta Nekretnina moe biti optereena realnim teretom, u korist svakodobnog vlasnika odreene nekretnine (povlasna nekretnina) ili nosioca prava graenja. lan 295. Zatita korisnika tereta (1) Korisnik realnog tereta ima pravo tubom zahtijevati da se prema vlasniku optereene nekretnine utvrdi postojanje realnog tereta. (2) Ako trea osoba ometa ili spreava korisnika u izvravanju realnog tereta on ima pravo tubom zahtijevati da to ometanje ili spreavanje prestane. lan 296. Prestanak realnog tereta (1) Realni teret prestaje njegovim brisanjem u zemljinoj knjizi. (2) Brisanje realnog tereta se moe zahtijevati zbog: 1) propasti optereene ili povlasne nekretnine; 2) stavljanje izvan prometa optereene i povlasne nekretnine; 3) odricanja korisnika tereta; 4) isteka vremena na koje je bio osnovan ili ispunjenjem raskidnog uvjeta pod kojim je bio osnovan; 5) donoenja odluke suda o amortizaciji tereta; 6) smrti osobe u iju je korist bio osnovan, ako stvarni teret nije izriito osnovan i za njene nasljednike. lan 297. Ukidanje realnog tereta Vlasnik optereene nekretnine moe zahtijevati da se realni teret ukine ako on izgubi svoju svrhu. Odluku o ukidanju realnog tereta donosi sud na zahtjev vlasnika optereene nekretnine, bez obzira na pravni osnov o njegovom osnivanju.

Broj 66 - Strana 90 Glava V PRAVO GRAENJA 1. Openito (1)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 28. 8. 2013.

(2) (3)

lan 298. Pojam Pravo graenja je ogranieno stvarno pravo na neijem zemljitu koje daje ovlast svom nosiocu da na povrini toga zemljita ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdanji vlasnik tog zemljita duan je to trpjeti. Pravo graenja je u pravnom pogledu izjednaeno s nekretninom. Zgrada koja je izgraena, ili koja bude izgraena, na zemljitu koje je optereeno pravom graenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljite. lan 299. Sadraj prava graenja Ko je nosilac prava graenja taj je i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog njegovog prava, a u pogledu zemljita koje je optereeno pravom graenja ima ovlasti i dunosti plodouivaoca. Svaka odredba suprotna tome je nitava. Nosilac prava graenja duan je vlasniku zemljita plaati mjesenu naknadu za zemljite u iznosu prosjene zakupnine za takvo zemljite, ako nije drugaije odreeno. lan 300. Promjena sadraja Promjena sadraja prava graenja doputena je samo u sporazumu s vlasnikom optereene nekretnine, a ako bi se time ometao dotadanji nain izvravanja ostalih stvarnih prava na optereenoj nekretnini - tada i u sporazumu s ovlatenicima tih prava. Na preinaku sadraja primjenjuje se na odgovarajui nain ono to je odreeno za osnivanje prava graenja na osnovu pravnoga posla.

(1)

(2)

(1)

(2)

lan 301. Neodvojivost Pravo graenja ne moe se odvojiti od zemljita koje optereuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne vlasnitvo optereenog zemljita, stekao je zemljite optereeno pravom graenja, ako zakonom nije drugaije odreeno. lan 302. Nosilac prava graenja Nosilac prava graenja je osoba u iju je korist to pravo osnovano ili je na nju prelo. Vlasnik zemljita moe biti nosilac prava graenja na svome zemljitu. lan 303. Prometnost Pravo graenja je otuivo i nasljedivo kao i druge nekretnine, ako nije drugaije odreeno. Pravo graenja moe se opteretiti slunostima, stvarnim teretima i zalonim pravom, zemljinim dugom i na svaki drugi nain koji je u skladu sa zakonom i koji nije suprotan pravnoj naravi toga prava. Zgrada i pravo graenja ine neraskidivo pravno jedinstvo, pa se zajedno prenose, nasljeuju i optereuju.

(1) (2)

(1) (2)

(3)

lan 304. Ogranienje prava graenja Pravo graenja moe se ograniiti pravnim poslom na svaki mogui nain koji nije suprotan zakonu, ili njegovoj prirodi, ili pravima treih osoba.

2. Sticanje prava graenja lan 305. Osnivanje prava graenja (1) Pravo graenja osniva se na osnovu pravnog posla ili odluke suda. (2) Pravni posao iz stava 1 ovog lana zakljuuje se u obliku notarski obraene isprave. lan 306. Upis prava graenja (1) Pravo graenja stie se dvostrukim upisom u zemljinu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljitu koje optereuje, te njegovim upisom kao posebnog zemljinoknjinog tijela u za to novoosnovanom zemljinoknjinom uloku. (2) Upis prava graenja u zemljinu knjigu mogu je samo na osnovu izjave volje vlasnika da time optereti svoje zemljite. (3) Ako bi pravo graenja tetilo ve upisanim ogranienim stvarnim pravima na zemljitu koje bi se opteretilo pravom graenja, ono se moe upisati samo s pristankom ovlatenika tih prava. (4) Kada se na osnovu prava graenja sagradi zgrada ili postojea zgrada odvoji od zemljita pravom graenja, upisat e se da je na pravu graenja. (5) Kad zakonom nije drugaije odreeno u pogledu naina osnivanja prava graenja, njegove promjene i prestanka, te u pogledu zatite povjerenja u zemljine knjige, na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo vlasnitva. lan 307. Osnivanje odlukom suda (1) Pravo graenja moe svojom odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku, a i u drugim sluajevima odreenim zakonom. (2) Na osnivanje prava graenja odlukom suda na odgovarajui nain se primjenjuju pravila o osnivanju slunosti odlukom suda. lan 308. Prijenos prava graenja Na prijenos prava graenja na odgovorajui nain se primjenjuju odredbe o sticanju prava vlasnitva na nekretninama na osnovu pravnog posla, odluke nadlenog tijela i nasljeivanja, ako nije neto drugaije odreeno niti proizlazi iz pravne naravi prava graenja. 3. Zatita prava graenja lan 309. Obim Pravo graenja kao pravo na neijem zemljitu uiva zatitu odgovarajuom primjenom pravila o stvarnim slunostima, a kao nekretnina u pravnom pogledu odgovarajuom primjenom pravila o zatiti prava vlasnitva. 4. Prestanak prava graenja lan 310. Nain prestanka (1) Pravo graenja prestaje: 1) propau optereenog zemljita, 2) sporazumom, 3) ovlatenikovim odreknuem, 4) istekom ugovorenog roka i 5) ispunjenjem ugovorenog raskidnoga uvjeta, rastereenjem i ukidanjem. (2) Pravo graenja upisano u zemljinoj knjizi prestaje kad, zbog razloga iz stava 1. ovog lana, bude izbrisano kao teret

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Dio etvrti POSJED 1. Ope odredbe

Broj 66 - Strana 91

(1)

(2)

(3)

(4)

(1) (2)

(3)

(1) (2) (3)

(1) (2) (3) (4)

(5)

na zemljitu optereenom tim pravom i kao posebno zemljinoknjino tijelo. lan 311. Ukinue Ne bude li na pravu graenja izgraena zgrada u roku od deset godina od osnutka toga prava, vlasnik optereene nekretnine moe zahtijevati da se ono ukine. Ako nije neto posebno odreeno, odluku o ukidanju donijet e sud na zahtjev vlasnika optereene nekretnine, bez obzira na pravni osnov na kojem je pravo graenja bilo osnovano. Pravo graenja na kojem je bila izgraena zgrada, ali je sruena do te mjere da se ne moe upotrebljavati za svrhu kojoj je bila namijenjena, prestat e ukidanjem kao da zgrada i nije bila izgraena, ako nije u roku od est godina ponovno sagraeno barem u mjeri koliko je najnunije da slui svojoj prijanjoj glavnoj namjeni. Rok iz stava 2. ovog lana poinje tei prvoga dana one godine koja slijedi nakon godine kad je zgrada sruena, ali ne tee dok postoje okolnosti pod kojima bi zastao tei i rok dosjelosti. Pravo graenja prestat e na osnovu odluke o ukidanju tek brisanjem u zemljinoj knjizi. lan 312. Posljedice prestanka S prestankom prava graenja postaje pripadnost zemljita ono to je pravom graenja bilo od zemljita pravno odvojeno. Na odnos vlasnika zemljita i osobe kojoj je prestalo pravo graenja na odgovarajui e se nain primjenjivati pravila po kojima se prosuuju odnosi nakon prestanka prava plodouivanja, ako nije neto posebno odreeno. Vlasnik je duan osobi kojoj je prestalo pravo graenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njena nekretnina u prometu vrijednija s tom zgradom nego bez nje. lan 313. Tua prava Tua stvarna prava koja su bila teret prava graenja prestaju s prestankom toga prava, ako nije drugaije odreeno. Zalono pravo koje je teretilo pravo graenja nakon prestanka toga prava tereti naknadu koju je vlasnik duan osobi ije je pravo graenja prestalo. Slunosti, stvarni tereti i zalona prava u korist i na teret prava graenja sa zgradom, ostaju kao slunosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teret zemljita sa zgradom, a s dotadanjim prvenstvenim redom. lan 314. Pravo nadziivanja Pravo nadziivanja je pravo izgradnje jednog ili vie posebnih dijelova nekretnine na postojeoj zgradi. Na pravo nadziivanja odgovarajue se primjenjuju pravila o pravu graenja, ako nije to drugo odreeno zakonom i ako se ne protivi njegovoj prirodi. Pravo nadziivanja se ne moe otuiti ni opteretiti bez saglasnosti vlasnika zgrade i nosioca drugih stvarnih prava na nekretnini. Nadziivanjem u skladu sa pravom nadziivanja i odobrenjima nadlenih organa se stie pravo vlasnitva na nadzidanom dijelu i pravo suvlasnitva na cijeloj nekretnini, a pravo nadziivanja prestaje. Zalono pravo na pravu nadziivanja prelazi na nadzidani dio nekretnine i na pravo suvlasnitva na nekretnini.

lan 315. Pojam posjeda (1) Posjednik stvari je osoba koja ima faktiku vlast na stvari. (2) Ko svoju faktiku vlast vri lino ili putem pomonika u posjedovanju neposredni je posjednik. (3) Posredni posjed stvari ima osoba koja faktiku vlast na stvari vri preko druge osobe, koja po nekom pravnom osnovu ima stvar u neposrednom posjedu. Ako je posjednik, prije nego je stvar prepustio neposrednom posjedniku, po nekom pravnom osnovu dobio tu stvar u neposredan posjed od tree osobe, i ta se osoba smatra posrednim posjednikom. (4) Posjed stvari ima i osoba koja faktiku vlast vri u pogledu dijela neke stvari, koji inae ne bi mogao biti samostalni objekt stvarnih prava kao to je soba ili druga prostorija u stanu i slino. (5) S posjedom stvari izjednaeno je faktiko izvravanje sadraja prava stvarnih slunosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava); na posjed toga prava se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno prirodi prava niti odredbama zakona. (6) Vie osoba mogu imati posjed iste stvari ili prava stvarne slunosti (suposjed). lan 316. Samostalni i nesamostalni posjed (1) Samostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar kao da je njen vlasnik odnosno pravo stvarne slunosti kao da je njegov nosilac. (2) Nesamostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar ili pravo stvarne slunosti priznajui vlast neposrednog posjednika. lan 317. Pretpostavljeno vlasnitvo na pokretnoj stvari Svako moe u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajui se u to da je posjednik pokretne stvari njen vlasnik, osim ako je znao ili je morao znati da nije. lan 318. Pomonik u posjedu Osoba koja na osnovu radnog ili slinog odnosa ili u neijem domainstvu vri faktiku vlast ili pravo stvarne slunosti na stvari za drugu osobu i duna je postupati po uputstvima te osobe nije posjednik nego je pomonik u posjedu. 2. Sticanje posjeda lan 319. Nain sticanja Posjed je steen kad sticalac uspostavi svoju faktiku vlast u pogledu stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim inom (izvorno sticanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno sticanje posjeda). lan 320. Prijenos posjeda (1) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim sticalac ima vlast na stvari, a predaja je izvrena im se sticalac s voljom prenosioca nae u poloaju izvravati vlast u pogledu stvari. (2) Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvrena kad on primi stvar ili kad je primi osoba koja ga zastupa, a predajom prevozniku samo ako prevoznik radi za raun sticaoca. (3) Kad su za robu predanu prevozniku ili skladitaru izdati vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu,

Broj 66 - Strana 92

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (2) (3)

Srijeda, 28. 8. 2013.

predaja takvog papira znai predaju te robe. Pri tome u sluaju kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga u dobroj vjeri primila robu posjed robe je stekla ova druga osoba. lan 321. Predaja posjeda oitovanjem volje (1) Samim oitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu taj stie neposredni posjed samo ako je ve u poloaju da izvrava svoju vlast u pogledu stvari. (2) Samim oitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu moe posjed prei na njega tako da dotadanji posjednik zadri stvar, a sticaocu se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadanji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj treoj osobi, a sticalac dobije pravo da mu ona preda tu svar. (3) Predaja posjeda uinjena samim oitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu djelovae prema treima samo ako su o tome obavijeteni, ili im je to inae poznato. lan 322. Sticanje posjeda stvarne slunosti (1) Posjed prava stvarne slunosti stie se izvorno ukoliko posjednik jedne nekretnine kao povlasne pone izvravati radnje koje predstavljaju sadrinu odreene stvarne slunosti na drugoj nekretnini. (2) Ukoliko posjednik neke nekretnine u sporazumu sa posjednikom druge nekretnine pone izvravati radnje koje predstavljaju sadrinu odreene stvarne slunosti smatra se da je posjed prava stvarne slunosti predat sticaocu. (3) Posjed prava stvarnih slunosti uspostavljen u korist odreene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te nekretnine na sticaoca. (4) Onaj ko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stie samim time i posjed prava stvarne slunosti koja postoji u njezinu korist. lan 323. Nasljeivanje posjeda (1) Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca bez obzira kad je stekao faktiku vlast na stvari. (2) Kada je ostavioev posjed na jednoj ili vie stvari odnosno prava stvarnih slunosti njegovom smru preao na dva ili vie sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici tih stvari odnosno prava stvarne slunosti, pa e tako i izvravati posjed, osim ako na osnovu ostavioeve volje izraene u testamentu ili odlukom suda u ostavinskom postupku nije drugaije odreeno. (3) Prelaskom ostavioeva posjeda na njegova nasljednika ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava. 3. Svojstva posjeda lan 324. Zakonit posjed Posjed je zakonit ako se zasniva na valjanom pravnom osnovu toga posjedovanja (pravo na posjed). lan 325. Istinit posjed (1) Posjed je istinit odnosno miran ako nije pribavljen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja. (2) Posjed koji je steen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja postaje miran kada osobi od koje je tako pribavljen prestane pravo na posjedovnu zatitu. lan 326. Savjestan posjed (1) Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne moe znati da nema pravo na posjed. Savjesnost prestaje saznanjem posjednika da mu ne pripada pravo na posjed.

Savjesnost posjeda se pretpostavlja. Savjesnost i istinitost posjeda pravne osobe prosuuje se prema savjesnosti i postupanju one fizike osobe koja je za tu pravnu osobu ovlatena poduzimati radnje sticanja ili izvravanja posjeda. (4) Savjesnost i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskog zastupnika prosuuje se prema savjesnosti i postupanju njihovog zakonskog zastupnika. (5) Ako je u sporu o pravu na posjed pravosnano odlueno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nesavjestan od asa kad mu je tuba dostavljena; to na odgovarajui nain vai i kad je o pravu na posjed konano odluilo drugo nadleno tijelo ili sud u nekom drugom postupku. 4. Zatita posjeda lan 327. Pravo na zatitu posjeda (1) Posjednik ima pravo na zatitu od samovlasnog smetanja posjeda. (2) Pravo na zatitu posjeda ostvaruje se u sudskom postupku ili putem samopomoi. (3) Posjednik ima pravo zahtijevati sudsku zatitu zbog smetanja posjeda u roku od 30 (trideset) dana od saznanja za smetanje i poinioca, a najkasnije od jedne godine od dana nastalog smetanja (parnica zbog smetanja posjeda). (4) Posjedovnom tubom posjednik trai da se utvrdi in smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u asu smetanja posjeda, te zabrani takvo ili slino smetanje ubudue. (5) Sud prua zatitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri emu nemaju uticaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjednika. (6) Posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima takoer pravo na zatitu od smetanja posjeda, osim prema osobi od koje je na takav nain doao do posjeda, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz stava 3. ovog lana. lan 328. Trajnost posjeda (1) Posjed traje dok traje posjednikova faktika vlast u pogledu stvari. Posjed ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili proputanje izvravanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno i nezavisno od volje posjednika. (2) Smatra se da posjed nakon to je steen traje neprekidno dalje, a ko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao. lan 329. Samovlast (1) Samovlast je zabranjena. Bez obzira na to kakav je posjed, niko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jae pravo na posjed. (2) Ko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. (3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon to joj prestane pravo na zatitu posjeda. (4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je in oduzimanja ili smetanja posjeda doputen zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenom na osnovu zakona koji to doputa. Samovlasno je i kad je in oduzimanja ili smetanja posjeda uinjen u nekom javnom ili opem interesu, ako nije doputen zakonom ili na osnovu zakona.

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (2)

Broj 66 - Strana 93

(1)

(2) (3) (4)

(1)

(2)

(3)

(1) (2) (3)

(1)

(2)

(1)

lan 330. Samopomo Posjednik ima pravo na samopomo protiv onoga ko ga samovlasno ometa u posjedu, pod uvjetom da je opasnost neposredna, da je samopomo nuna jer bi sudska pomo stigla prekasno i da je nain njenog vrenja primjeren konkretnoj opasnosti (doputena samopomo). Doputena samopomo se smije vriti u rokovima u kojima se prema ovom zakonu moe podii tuba za zatitu posjeda. Doputenom samopomoi smije se umjesto posjednika posluiti pomonik u posjedu. Posjednik koji ostvari svoje pravo na zatitu posjeda putem samopomoi, a nisu bile ispunjene pretpostavke iz stava 1. ovog lana, odgovara za tetu koju je pri tome prouzrokovao. lan 331. Sudska zatita posjeda Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlaten je svoj posjed tititi putem suda, zahtijevajui da se utvrdi in smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u asu smetanja, te zabrani takvo ili slino smetanje ubudue. Sud prua ovu zatitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni osnov posjeda, potenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu drutvenom, javnom ili slinom interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih ina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. lan 332. Zatita posrednog posjeda Posredni posjednik je ovlaten traiti zatitu posjeda prema treim osobama i zahtijevati predaju posjeda neposrednom posjedniku. Ukoliko neposredni posjednik ne moe ili ne eli ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet posredni posjednik moe za sebe zahtijevati predaju stvari. Posredni posjednik moe postaviti zahtjev u cilju zatite svoga posrednog posjeda od smetanja koje je poinio neposredni posjednik, samo ako za odluivanje o tom zahtjevu ne bi bilo nuno raspravljati o njihovom pravnom odnosu. lan 333. Zatita suposjeda Svaki suposjednik je ovlaten tititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja tree osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno iskljuili od dotadanjega suposjeda ili su mu bitno ograniili dotadanji nain izvravanja faktine vlasti. Suposjednik nije ovlaten staviti zahtjev za zatitu svoga suposjeda od smetanja koje je poinio njegov suposjednik ako bi za odluivanje o tom zahtjevu bilo nuno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. lan 334. Zatita nasljednikog posjeda Svaki zajedniki posjednik je ovlaten tititi nasljedniki posjed koji je s ostavioca preao na nasljednike od samovlasnog smetanja tree osobe, a od smetanja drugih sunasljednika prema pravilima koja vae za zatitu suposjeda.

Kad objektom posjeda upravlja na osnovu svojega ovlatenja izvrilac oporuke ili staralac zaostavtine, tada je on ovlaten traiti zatitu posjeda koji je s ostavioca preao na nasljednika. (3) Odredbom stava 2. ovoga lana ne dira se u pravo svakoga pojedinoga nasljednika ili sunasljednika na zatitu, no s time da moe zahtijevati povrat oduzetoga jedino prema izvriocu oporuke, odnosno staraocu zaostavtine. lan 335. Zatita prava na posjed Pravo na posjed moe se utvrivati i titi pred sudom, nezavisno o trajanju i ishodu postupka za zatitu posjeda. 5. Prestanak lan 336. Prestanak posjeda stvari (1) Posjed prestaje kada prestane posjednikova faktika vlast na stvari. (2) Posjed stvari prestaje propau stvari, kad posjednik izgubi stvar, a nema izgleda da e se opet nai, kao i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar. (3) Posjed je prestao ako je posjed na stvari stekla osoba kojoj posjednik nije predao stvar u neposredni posjed i koja nije njen pomonik u posjedu kao i u sluaju da joj je posjed oduzet a ona u zakonskim rokovima nije ostvarila zatitu svoga posjeda. (4) Posjed nije prestao ukoliko je posjed bio oduzet a posjednik ga ponovo uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu sluei se svojim pravom na zatitu posjeda. (5) Posjed ne prestaje, niti se prekida, ako je posjednik privremeno sprijeen da vri faktiku vlast na stvari nezavisno od svoje volje. (6) Neprekidnost posjeda se pretpostavlja. lan 337. Prestanak posjeda prava (1) Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvravao sadraj toga prava ili se posjednik odrekao svog posjeda prava. (2) Posjed prava ne prestaje samim neizvravanjem sadraja prava stvarne slunosti dok ga njegov posjednik moe izvravati ako to eli. (3) Posjed prava prestaje kad posjednik poslune nekretnine prestane trpjeti da se i dalje izvrava sadraj prava slunosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane proputati to je do tada proputao, ako posjednik prava ne ostvari zatitu svoga posjeda. (4) Posjed prava stvarne slunosti prestaje dotadanjem posjedniku i zajedno s prestankom njegovog posjeda nekretnine u iju ga je korist izvravao. Dio peti PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Glava I PRIJELAZNE ODREDBE 1. Pretvorba drutvenog vlasnitva lan 338. Pretvorba prava koritenja, ili upravljanja ili raspolaganja (1) Ako posebni zakonom nije odreeno drugaije pravo upravljanja ili koritenja ili raspolaganja kao osnovna prava na stvarima u drutvenom odnosno dravnom vlasnitvu koje do stupanja na snagu ovog zakona nije postalo vlasnitvo druge osobe, danom stupanja na snagu ovog zakona pretvaraju se u pravo vlasnitva njihovog dosadanjeg nosioca odnosno njegovog pravnog sljednika, ako te stvari mogu biti predmet prava vlasnitva.

Broj 66 - Strana 94 (2)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (2)

Srijeda, 28. 8. 2013.

Za upise prava upravljanja ili koritenja ili raspolaganja na stvarima u drutvenom odnosno dravnom vlasnitvu, koji su provedeni u zemljinim knjigama do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatra se da su upisi prava vlasnitva, ako drutveno vlasnitvo nije pretvoreno u vlasnitvo druge osobe, koja je ovlatenao ishoditi uknjibu svoga prava. (3) Pravo upravljanja ili koritenja ili raspolaganja na stvari u drutvenom odnosno dravnom vlasnitvu postalo je pretvorbom vlasnitvo pravnog sljednika dotadanjega nosioca prava upravljanja odnosno koritenja ili raspolaganja na toj stvari, ako je stvar podobna biti predmetom prava vlasnitva, osim ako je po nekom pravnom osnovu postalo vlasnitvo druge osobe a posebnim zakonom nije odreeno drugaije. (4) Odredbe ovog zakona o pretvorbi prava upravljanja, koritenja ili raspolaganja stvarima u drutvenom odnosno dravnom vlasnitvu primjenjuju se i na pravne sljedbenike nosioca tih prava. lan 339. Pretvorba prava koritenja neizgraenog graevinskog zemljita Prava koritenja neizgraenog graevinskog zemljita u drutvenom, sada u dravnom vlasnitvu, koje nije prestalo do donoenja ovoga zakona pretvara se njegovim stupanjem na snagu u pravo vlasnitva dotadanjeg nosioca tog prava ili njegovog pravnog sljednika, a upis toga prava smatra se kao upis prava vlasnitva, ako posebnim zakonom nije drugaije ureeno. lan 340. Uvjetna pretvorba Pravo vlasnitva i druga prava koja se steknu po odredbama ovoga zakona koje se odnose na pretvorbu prava upravljanja ili koritenja ili raspolaganja stvarima u drutvenom vlasnitvu i prava koritenja na neizgraenom graevinskom zemljitu, steena su pod uvjetom da nisu u sukobu s pravima na stvarima koje su bile u drutvenom vlasnitvu, a pripadaju drugim osobama na osnovu propisa o restituciji. lan 341. Presumpcije (1) Osoba, koja je u zemljinim knjigama upisana kao nosilac prava upravljanja ili koritenja ili raspolaganja nekretninom, odnosno prava koritenja na neizgraenom graevinskom zemljitu, smatra se vlasnikom nekretnine, ukoliko se ne dokae suprotno a drutveno vlasnitvo nije pretvoreno u vlasnitvo druge osobe. (2) Osoba koja se ne moe osloniti na presumpciju iz stava 1. ovoga lana, ili koja dokazuje suprotno od nje, dokazat e svoje pravo vlasnitva ako dokae da je ona odnosno njen pravni predhodnik bio stekao pravo upravljanja, ili koritenja ili raspolaganja, odnosno pravo koritenja prava koritenja graevinskog zemljita u drutvenom vlasnitvu, na valjanom pravnom osnovu i uz ispunjenje svih ostalih pretpostavka koje su se za sticanje toga prava zahtijevale u trenutku sticanja. (3) Smatra se da su dravno vlasnitvo sve stvari iz drutvenoga vlasnitva u pogledu kojih nije utvreno u ijem su vlasnitvu niti djeluje presumpcija vlasnitva iz stava 1. ovoga lana, a nosioca prava vlasnitva odredit e se posebnim zakonom. lan 342. Upis neuknjienih prava na nekretninama (1) Upis prava vlasnitva nekretnine koje je nastalo pretvorbom drutvenog vlasnitva ili potjee od nekadanjega prava upravljanja, ili koritenja ili raspolaganja stvari u drutvenom vlasnitvu provest e se po pravilima zemljinoknjinog prava, ako ovim zakonom nije neto drugo propisano.

Osobe koje u zemljinim knjigama nisu upisane kao nosioci prava vlasnitva steenog pretvorbom drutvenog vlasnitva ili prava upravljanja ili koritenja ili raspolaganja, a ne raspolau ispravom valjanom za zemljinoknjini upis prava vlasnitva, odnosno drugih stvarnih prava na nekretninama, upisat e pravo vlasnitva tih nekretnina, odnosno drugih stvarnih prava u zemljinu knjigu na temelju odluke suda, nakon to dokau da su bili izvanknjini nosioci takvog prava na nekretnini u drutvenom vlasnitvu. (3) Dravno/entitetsko vlasnitvo na nekretninama na kojima su imala pravo upravljanja ili koritenja ili raspolaganja drutvenopravne osobe uknjiit e se na temelju odluke nadlenog organa. (4) Odredbe o sticanju prava uknjibom shodno se primjenjuju i na sticanje prava vlasnitva i drugih stvarnih prava upisom u knjigu poloenih ugovora. lan 343. Upis vlasnitva u koje se pretvorilo pravo koritenja na graevinskom zemljitu (1) Upis prava vlasnitva nekretnine koje potie od nekadanjih prava koritenja neizgraenog graevinskog zemljita u drutvenom, sada dravnom vlasnitvu provest e se po pravilima zemljinoknjinog prava, ako ovim zakonom nije neto drugo propisano. (2) Zemljinoknjini sud e na zahtjev osobe, koja za to ima pravni interes dopustiti brisanje drutvenog, sada dravnog vlasnitva i prava koritenja, te e upisati pravo vlasnitva u korist osobe, koja je kao nosilac prava koritenja bila upisana u zemljinoj knjizi. (3) Zemljinoknjini sud dopustit e brisanje drutvenog vlasnitva, te e upisati pravo vlasnitva u korist osobe, koja u zemljinim knjigama nije upisana kao nosilac prava koritenja neizgraenog graevinskog zemljita, na osnovu rjeenja o oduzimanju zemljita iz posjeda prijanjega vlasnika ili korisnika i davanju zemljita na koritenje radi graenja ili ugovora o meusobnim pravima i obavezama, sklopljenim u skladu s uvjetima utvrenim u rjeenju o davanju na koritenje graevinskoga zemljita. (4) Zemljinoknjini sud dopustit e upis prava vlasnitva u korist osobe, koja u zemljinim knjigama nije upisana kao nosilac prava koritenja neizgraenog graevinskog zemljita, a ne moe predoiti isprave navedene u stavu 3. ovoga lana, ako ona pravosnanom presudom dokae da je stekla to pravo. (5) Ako je pravo koritenja preneseno na vie osoba uzastopce, upis e se provesti u korist zadnjeg nosioca tog prava na neizgraenom graevinskom zemljitu, ako dokae neprekinuti niz izvanknjinih sticanja od knjinoga prednika do sebe. (6) Ko tvrdi da je pravo koritenja na neizgraenom graevinskom zemljitu u meuvremenu izvanknjino prestalo, treba to dokazati pred sudom da bi se na osnovu sudske odluke izbrisalo to pravo odnosno pravo vlasnitva u koje se ono pretvorilo. lan 344. Brisanje starih hipoteka Briu se hipoteke upisane u zemljine knjige prije prijenosa optereene nekretnine u drutveno vlasnitvo. 2. Uspostava pravnog jedinstva nekretnine lan 345. Jedinstvenost nekretnine (1) Ovim zakonom uspostavlja se pravno jedinstvo zemljita i zgrade ako posebnim zakonom ve nije uspostavljeno.

Srijeda, 28. 8. 2013. (2)

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 95

(1)

(2)

(3)

(1)

(2)

(3)

(4)

Vlasnik zgrade stie pravo vlasnitva na zemljitu u drutvenom odnosno dravnom vlasnitvu, koje pripada zgradi. lan 346. Pravno sjedinjenje zemljita i upisane zgrade Ako do stupanja na snagu ovog zakona nije uspostavljeno pravno jedinstvo zemljita i zgrade po odredbama posebnog zakona, vlasnik zgrade stie pravo vlasnitva na zemljitu ispod zgrade i na onu povrinu, koja je, po regulacionom planu ili planu parcelacije, namijenjena da slui za redovnu upotrebu zgrade. Ako regulacionim planom ili planom parcelacije nije utvrena povrina zemljita, koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu povrinu utvruje nadleni organ uprave za imovinskopravne poslove, uz prethodno miljenje opinskog organa uprave nadlenog za poslove urbanizma. Na zemljitu iz stava 1. ovog lana nee se uspostaviti pravno jedinstvo zemljita i zgrade prije okonanja postupka revizije po Zakonu o graevinskom zemljitu Federacije Bosne i Hercegovine. ("Slubene novine Federacije BiH" br.25/03). lan 347. Pravno sjedinjenje zemljita i neupisane zgrade Ako na zemljitu u drutvenom vlasnitvu postoji zgrada koja nije upisana u zemljinoj knjizi, iako je upisano zemljite na kojem je izgraena, vlasnik zgrade stie pravo vlasnitva na zemljitu po odredbama iz lana 346. ovog zakona. Ako je do stupanja na snagu ovoga zakona na zemljitu u drutvenom vlasnitvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga zakona u neijem vlasnitvu, a na tom je zemljitu upisano pravo privremenog koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu, prvenstvenog prava koritenja u svrhu izgradnje ili prava koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu u svrhu izgradnje u korist vlasnika te zgrade, nadleni zemljinoknjini sud e na zahtjev vlasnika zgrade odrediti upis iz stava 1. ovoga lana na temelju obavijesti organa nadlenog za voenje poslova katastra da je na odnosnoj graevinskoj estici izgraena zgrada u skladu sa propisima. Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljitu u drutvenom vlasnitvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u neijem vlasnitvu, pri emu u korist vlasnika te zgrade nije bilo upisano pravo privremenog koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu, prvenstvenog prava koritenja u svrhu izgradnje ili prava koritenja graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu u svrhu izgradnje, nadleni zemljinoknjini sud e na njegov zahtjev odrediti upis iz stava 1. ovoga lana na temelju konanog rjeenja nadlenog organa o dodjeli prava koritenja u svrhu izgradnje, s rjeenjem o oduzimanju graevinskoga zemljita iz posjeda prijanjega vlasnika ili korisnika i o davanju toga zemljita na koritenje, te obavijesti organa nadlenog za voenje poslova katastra da je na odnosnoj graevinskoj estici izgraena zgrada u skladu sa propisima. Danom stupanja na snagu ovog zakona nositelj privremenog prava koritenja i prvenstvenog prava koritenja u svrhu izgradnje ili njegov pravni sljednik postaje vlasnik cijele parcele na koju se odnosilo to pravo, a nositelj prava koritenja u svrhu izgradnje postaje vlasnik zemljita u skladu sa lanom 346. ovog zakona.

lan 348. Pravno sjedinjenje nekretnine i pretvorba prava upravljanja, koritenja ili raspolaganja Ako na dan stupanja na snagu ovog zakona pravo upravljanja ili pravo koritenja ili pravo raspolaganja zgradom u drutvenom vlasnitvu pripada osobi razliitoj od one kojoj je pripadalo pravo upravljanja ili pravo koritenja ili pravo raspolaganja zemljitem, pravo vlasnitva nekretnine iz lana 347. ovog zakona stie vlasnik zgrade legalizacijom zgrade. lan 349. Uspostava jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade (1) Vlasnitvo na posebnom dijelu zgrade (etano vlasnitvo), kao i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u drutvenom odnosno dravnom vlasnitvu, koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona nije pretvoreno u pravo vlasnitva, od stupanja na snagu ovoga zakona postaje vlasnitvo posebnog dijela nekretnine po odredbama ovoga zakona. (2) Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine se neodvojivo povezuje s odreenim suvlasnikim dijelom cijele nekretnine, koju ine zgrada i zemljite iz lana 346. ovog zakona, odnosno zgrada i zemljite, na koje su, do stupanja na snagu ovoga zakona, imali zajedniko vlasnitvo vlasnici posebnih dijelova zgrade. (3) Vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine upisuje se u zemljinoj knjizi uz odgovarajuu primjenu odredaba predvienih ovim zakonom za uspostavu vlasnitva na posebnom dijelu nekretnine, s tim da se ve provedeni upisi prava vlasnitva na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u drutvenom vlasnitvu smatraju upisima prava vlasnitva posebnog dijela nekretnine. (4) Ukoliko se knjiga poloenih ugovora ne vodi kod zemljinoknjinog ureda, sluba koja vodi tu knjigu duna je u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona dostaviti izvornike poloenih ugovora zemljinoknjinom uredu mjesno nadlenog suda. (5) Na poloene isprave za sticanje prava vlasnitva na posebnom dijelu nekretnine na odgovarajuu nain se primjenjuju odredbe iz lana 85. ovog zakona. (6) Trokove upisa prava vlasnitva na posebnim dijelovima zgrade snose etani vlasnici razmjerno vrijednosti (korisna povrina) stana ili druge samostalne prostorije u odnosu na cijelu zgradu. (7) Ovlauje se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine da na prijedlog federalnog ministra pravde donese provedbeni propis kojim e odrediti pretpostavke pod kojima e organi vlasti snositi trokove iz stava 5. ovog lana. lan 350. Posebni dijelovi nastali prenamjenom, nadziivanjem, prigradnjom ili dogradnjom (1) Ko je do dana stupanja na snagu ovoga zakona na osnovu valjanoga odobrenja nadlenog organa, o svome troku proveo prenamjenu zajednikih prostorija u zgradi u drutvenom vlasnitvu u stan ili drugu samostalnu prostoriju, stekao je time pravo vlasnitva prenamijenjenih prostorija kao posebnoga dijela nekretnine, zajedno s odgovarajuim suvlasnikim dijelom cijele nekretnine. (2) Odredba stava 1. ovoga lana primjenjuje se na odgovarajui nain i na nadziivanje, dogradnje i pregradnje nekretnine izvrene o svome troku do dana stupanja na snagu ovog zakona na osnovu valjanog odobrenja nadlenog organa. (3) Ako je do dana stupanja na snagu ovoga zakona provedena prenamjena, nadziivanje, pregradnja ili dogradnja prema

Broj 66 - Strana 96

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (3)

Srijeda, 28. 8. 2013.

st. 1. i 2. ovoga lana, nadleni e sud na zahtjev zainteresovane osobe odrediti upis u zemljinoj knjizi prava vlasnitva na posebnom dijelu nekretnine iz lana 346. ovog zakona na osnovu sudske odluke odnosno na osnovu sporazuma svih suvlasnika nekretnine, kojom oni priznaju sticanje vlasnitva posebnog dijela nekretnine i sporazumno odreuju veliinu odgovarajuega suvlasnikoga dijela. lan 351. Pripatci posebnog dijela nastali prenamjenom, nadziivanjem, prigradnjom ili dogradnjom (1) Ko je do stupanja na snagu ovoga zakona pribavio valjano odobrenje nadlenog organa i o svome troku provede u skladu s odobrenjem prenamjenu zajednikih prostorija u drutvenom vlasnitvu u dio koji bi sluio samo njegovom posebnom dijelu nekretnine, njegovo pravo vlasnitva posebnoga dijela obuhvaa i taj dio, osim ako po odredbama ovoga zakona ne moe biti pripadak samo toga posebnoga dijela. (2) Odredba stava 1. ovoga zakona na odgovarajui nain se primjenjuje na nadziivanje, dogradnje i prigradnje nekretnine uraene o svome troku do stupanja na snagu ovoga zakona na osnovu valjanog odobrenja nadlenog organa. 3. Izvravanje ovlasti u pogledu cijele nekretnine u prijelaznom razdoblju lan 352. Openito (1) Odredbe ove glave ureuju meusobne odnose etanih vlasnika, dok oni svoje odnose ne urede u skladu s odredbama ovog zakona o etanom vlasnitvu, ukoliko ovi odnosi nisu ureeni drugim propisma. (2) U sluaju sukoba ovog zakona sa drugim postojeim propisima primjenjuju se odredbe ovog zakona. (3) Etani vlasnici duni su svoje odnose urediti u skladu sa ovim zakonom u roku od pet godina od njegovog stupanja na snagu. lan 353. Ugovor o meusobnim odnosima etanih vlasnika (1) Meusobni odnosi etanih vlasnika u pogledu upravljanja i koritenja nekretnine utvruju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (ugovor o meusobnim odnosima etanih vlasnika). (2) Ugovor iz stava 1. ovoga lana sadri podatke naroito o: 1) veliini suvlasnikih dijelova nekretnine koji mogu, dok se ne steknu uvjeti da budu izraunati prema odredbama ovog zakona, biti izraunati i u skladu sa vaeim kantonalnim propisima koji reguliu upravljanje i odravanje zgrada i koji slue kao osnova za odreivanje prava glasa i raspodjelu trokova, 2) uvjetima i nainu upravljanja nekretninom, 3) detaljnim podacima o osobi koja e upravljati nekretninom, 4) obimu poslova koje e obavljati ta osoba, odgovornosti za obavljanje poslova i sl., 5) uvjetima i nainu prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajednike rezerve, 6) imenu etanog vlasnika ovlatenog za predstavljanje i zastupanje etanih vlasnika prema upravniku, odnosno treim osobama i granice njegovih ovlasti, 7) uvjetima i nainu koritenja zajednikih prostorija, ukljuujui i stan namijenjen za kuepazioca zgrade, te ureaja i zemljita, koje pripadaju odreenoj nekretnini.

Odluke koje proizlaze iz ugovora o meusobnim odnosima etanih vlasnika obavezuju sve etane vlasnike ako su ugovor sklopili vlasnici iji suvlasniki dijelovi ine vie od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. (4) Odredbe ugovora o meusobnim odnosima etanik vlasnika imaju uinak i prema etanom vlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja tog ugovora. (5) Etani vlasnici su duni Ugovor o meusobnim odnosima zakljuiti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lan 354. Ugovor o zajednikim dijelovima Ako se u jednoj nekretnini nalaze zajedniki dijelovi i ureaji, koji koriste i drugim nekretninama (krov, oluci, fasada, konstruktivni zidovi, kotlovnica i sl.), odnosno kuepazioev stan koji pripada i drugim nekretninama, etani vlasnici tih nekretnina duni su sklopiti ugovor o upravljanju i koritenju tih zajednikih dijelova i ureaja, odnosno kuepazioevog stana u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 355. Upravnik (1) Etani vlasnici su duni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravniku u skladu sa ugovorom koji sa njim sklapaju u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a ako su ve zakljuili ugovor sa upravnikom, duni su ga u ovom roku prilagoditi odredbama ovog zakona. (2) Dunosti i ovlasti upravnika u pogledu upravljanja nekretninom odreene su odredbama ovog zakona o vlasnitvu posebnog dijela nekretnine. lan 356. Hitni i nuni popravci (1) Ako suvlasnici ne sklope ugovor s upravnikom iz lana 355. ovoga zakona, jedinica lokalne samouprave odredit e fiziku ili pravnu osobu za obavljanje hitnih popravki na toj nekretnini. (2) Hitnim popravcima smatraju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se spreavaju tetne posljedice za ivot i zdravlje ljudi kao i vea oteenja nekretnine. (3) Kad zbog oteenja zajednikih dijelova i ureaja nekretnine postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi nadleni organ naredit e upravniku nekretnine odnosno suvlasnicima, ako nemaju upravnika, izvrenje nunih popravaka. (4) Potraivanje naplate trokova popravka iz stava 3. ovoga lana trailac izvrenja e ostvariti prema odredbama Zakona o izvrnom postupku. lan 357. Prinudna uprava (1) Ako etani vlasnici nisu osigurali upravljanje nekretninom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona jedinica loklane samouprave e na njihov troak odrediti prinudnog upravnika. (2) Prinudni upravnik ima sve ovlasti upravnika nekretninom propisane ovim zakonom. 4. Stvarne slunosti na graevinskom zemljitu lan 358. Ustanovljavanje stvarnih slunosti na graevinskom zemljitu (1) Stvarne slunosti na graevinskom zemljitu i na graevinama koje su podignute na tom zemljitu ustanovljava sud u vanparninom postupku u skladu sa regulacionim planom ili planom parcelacije. (2) Do donoenja planova iz stava 1. ovog lana, stvarne slunosti ustanovljava sud u vanparninom postupku po

Srijeda, 28. 8. 2013.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 66 - Strana 97

prethodno pribavljenom miljenju organa nadlenog za poslove urbanizma i prostornog ureenja. Glava II ZAVRNE ODREDBE 1. Ope odredbe lan 359. Primjena zakona (1) Na sticanje, promjenu, pravne uinke i prestanak stvarnih prava od dana stupanja na snagu ovoga zakona primjenjuju se odredbe ovoga zakona, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (2) Na sticanje, promjenu, pravne uinke i prestanak stvarnih prava do dana stupanja na snagu ovoga zakona primjenjuju se propisi koji su vaili u trenutku sticanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih uinaka. (3) Ukoliko su rokovi za sticanje i prestanak stvarnih prava poeli tei prije nego to je stupio na snagu ovaj zakon, oni e tei i nakon njegova stupanja na snagu po odredbama dosadanjeg zakona. (4) U rok za sticanje dosjelou nekretnina, koje su na dan stupanja na snagu ovog zakona bile u drutvenom, odnosno dravnom vlasnitvu, kao i za sticanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelou, ne rauna se vrijeme posjedovanja dok su na snazi bili propisi, koji su izriito iskljuivali dosjelost. lan 360. Tok rokova za brisovne tube Rokovi od tri godine za podnoenje brisovne tube prema ovom zakonu teku od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lan 361. Obaveza uknjibe stvarnih prava (1) Izvanknjini nosioci stvarnih prava duni su u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrenuti postupak za upis stvarnih prava glede nekretnina i svih promjena na njima u zemljinu knjigu. (2) Nadleno pravobranilatvo duno je u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona pokrenuti postupke za upis stvarnih prava na nekretninama iji je nosilac Federacija, kantoni odnosno jedinice lokalne samouprave, kao i upis javnih i opih dobara. lan 362. Steena prava (1) Stupanje na snagu ovoga zakona nema uticaja na postojee odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, te osobe koje su na valjanom pravnom osnovu i na valjani nain stekle prava u pogledu tih stvari. (2) Prava na nekretninama, upisana u zemljine knjige, zadravaju svoj prvenstveni red i nakon pretvorbe drutvenog vlasnitva i uspostave jedinstva nekretnina. 2. Nekretnine u vlasnitvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave lan 363. Raspolaganje nekretninama u vlasnitvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (1) Nekretninama u vlasnitvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave mogu raspolagati nadlena tijela tih jedinica samo na osnovu javnog konkursa i uz naknadu utvrenu po trinoj cijeni, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Ova se odredba izriito odnosi i na raspolaganje zasnivanjem prava graenja kojim se optereuju navedene nekretnine. (2) Propis o postupku javnog konkursa iz stava 1. ovog lana donijet e federalni ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ovim propisom

federalni ministar pravde naroito urediti uvjete konkursa, nain raspisivanja, rok trajanja konkursa, obavezne elemente koje on treba da sadri, kao i nain formiranja trine cijene kao poetne cijene, a na osnovu miljenja sudskog vjetaka odgovarajue struke. (3) Prodaja odnosno optereenje pravom graenja nekretnina u vlasnitvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave se izuzetno moe izvriti neposrednom pogodbom za potrebe izgradnje: 1) vojnih objekata i objekata za potrebe dravnih organa i radi obavljanja njihovi nadlenosti, 2) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavnitava, njihovih organizacija i specijalizovanih agencija, kao i organizacija i specijalizovanih agencija Ujedinjenih Nacija, 3) objekata komunalne infrastrukture, 4) objekata vjerskih zajednica, i 5) radi oblikovanja graevinske estice. (4) Doputena je i neposredna zamjena nekretnine u vlasnitvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave za nekretninu priblino iste vrijednosti u vlasnitvu druge osobe. (5) Odredbe stava 1. ovog lana ne odnose se na pravne poslove koje meusobno sklapaju drava, entiteti i jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da je na te pravne poslove saglasnost dao nadleni pravobranilac obiju ugovornih strana i da je osigurano da takvim pravnim poslom nije naruen interes pojedine ugovorne strane kao ni opi interes njenih graana. (6) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga lana nitavi su. lan 364. Promet i raspolaganje nekretninama u vlasnitvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (1) Promet i raspolaganje nekretninama u vlasnitvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave u prijelaznom periodu vri se na nain i pod uvjetima odreenim ovim zakonom, Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja dravnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj: 20/05), Zakonom o zemljinim knjigama ("Slubene novine Federacije BiH", br. 19/03 i 54/04), Sporazumom o pitanjima sukcesije ("Slubeni glasnik BiH /dodatak Meunarodni Ugovori/ br. 10/2001 i 41/2001), Odlukom o sprovoenju Aneksa "G" sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriji BiH ("Slubeni glasnik BiH", broj: 2/04), Odlukom o obavezi zatite dravne imovine, finansijskih potraivanja i dugovanja pravnih osoba iz BiH u drugim dravama bive SFRJ ("Slubeni glasnik BiH", broj: 2/04), meudravnim ugovorima o rjeavanju imovinsko-pravnih odnosa izmeu drava nastalih raspadom bive SFRJ, te drugim propisima. (2) Postupak za prodaju nekretnina u vlasnitvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave putem javnog konkursa/nadmetanja se vodi u skladu sa propisima iz stava 1. ovog lana, te posebnim propisima koji ureuju postupanje organa nadlenih za promet i raspolaganje nekretninama u dravnom vlasnitvu. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana se shodno primjenjuju i na nekretnine koje se nalaze u imovini pravnih osoba u mjeovitom vlasnitvu.