You are on page 1of 42

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a& 1. MIKROBIOLOKI ASPEKTI FARMACEUTSKE OBRADE

Mnogi neuspjesi u farmaceutskoj obradi su nastali zbog nemogunosti onih koji su odgovorni za svoj dizajn da bude svjesni distribucije i potencijala opstanka mikroorganizama u okolini, sirovinama te opremi koja se koristi u farmaceutskoj fabrici. irok, i na prvi pogled bizaran, raspon razliitih supstrata koje koriste kontaminirajui mikroorganizmi i raspon biohemijskih reakcija koje slijede iste, a koji e, pak, dovesti do stvaranja cjelokupne slike o kvarenju su dobro dokumentirani. Ne bi bilo pretjerano tvrditi da kvarenja mikroorganizmima i njihova prevencija, preko dobrih radnih uvjeta i koritenja konzervansa, predstavljaju veliki problem farmaceutske mikrobiologije. edna bitna grupa farmaceutskih proizvoda, ukljuujui i one namijenjene parenteralnoj primjeni za ukapavanje u oko, mora biti slobodna od prisustva !ivih mikroorganizama, a kod parenteralnih proizvoda, i od rezidua bakterijske stanice koje bi mogle dovesti do groznice. "redmet kontrole kvalitete i nadzora se diskutuje u poglavlju o kontroli sterilizacije i sterilnosti testiranja, koje se bavi aspektima kontrole u procesu i post# procesne kontrole.
1.1.

Ekologija mikroorganizama i kako ona uti ! na "arma#!ut$ku in%u$triju

1.1.1. Uvod

Mikrobioloka kvaliteta farmaceutskih proizvoda je pod utjecajem okoline u kojoj su proizvedeni i od materijala koji se koriste u formulaciji. $a izuzetkom preparata koje su terminalno sterilizirani u njihovom zavrnom kontejneru, mikroflora konanog proizvoda mo!e predstavljati oneienja iz sirovina, iz ure%aja u kojem je nastala, iz atmosfere, od osobe koja rukuje procesom ili od konanog kontejnera u kojem je pakiran. Neki kontaminanti mogu biti patogeni, dok drugi mogu rasti i u prisutnosti konzervansa i izazvati kvarenje proizvoda. &ilo koji mikroorganizmi koji su uniteni u procesu toplotne obrade jo uvijek mogu ostaviti ostatke elija koji mogu biti toksini ili pirogeni, jer pirogena frakcija, lipid ', koji je prisutan u staninom zidu nije uniten pod istim uvjetima kao i organizam. (sporedo s poboljanjima u tehnologiji proizvodnje dolo je do razvoja u dobroj proizvo%akoj praksi kako bi se smanjila kontaminacija istra!ivanjem ekologije mikroorganizama, opasnost koju predstavljaju i bilo koje take u procesu koje su kljune za njihovu kontrolu. )vaj pristup je zaokru!en u konceptu 'naliza opasnosti kritinih kontrolnih toaka *+',,"-, s ciljem poboljanja mikrobioloke ispravnosti proizvoda na isplativ nain, koji je potpomognut razvojem brzih metoda za detekciju mikroorganizama.
1

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

.rsta formulacije koja se priprema odre%uje mikrobioloki standard potrebnog zraka i opasnosti koju predstavlja. /rani broj bi trebao biti vrlo nizak i smatrati se kljunom kontrolnom takom u procesu u podrujima gdje se proizvode komponente za injekcijsku i oftalmoloku upotrebu a koji se ne mogu terminalno sterilizirati pomou vla!ne toplote . 0ako ti proizvodi moraju proi test za sterilnost , sam taj test je destruktivan, i stoga se samo relativno mali broj uzoraka testira. Nezadovoljavajui broja zraka mo!e dovesti do kontaminacije nekoliko kontejnera i biti neotkriven testom za sterilnost. )sim toga, ako je mikrobioloki kvaliteta zraka identificiran kao kritina taka, on tako%er mo!e dati rano upozorenje o potencijalnoj kontaminaciji i omoguiti pravovremene korekcije. "roizvodnja tekuih i poluvrstih preparata za bilo oralnu ili topikalnu upotrebu zahtijeva ist okoli za fazu proizvodnje i fazu punjenja. 1ok su mnoge formulacije adekvatno zatiene hemijskim konzervansima ili nepovoljnim p+ za bakterije iz zraka koje se mogu smjestiti u njima, zatitu protiv plijesni je te!e postii.
1.1.2. Smanjenje broja mikroba

&roj mikroorganizama u zraku se mo!e smanjiti filtracijom, hemijskom dezinfekcijom, i na ogranieni broj preko ultravioletne *(.- svjetlosti. 2iltracija je najee koritena metoda i filteri mogu biti izra%ene od razliitih materijala, kao to su celuloza, staklena vuna, od pleksiglasa ili mjeavine politetrafluoretilena *"324- sa smolom ili akrilnim vezivom. /a veinu kritinih aseptikih radova, mo!e biti neophodno ukloniti sve estice vee od 5,6 7 mi veliine, ali za mnoge operacije standard od manje od 655 estica po 8,9 litara *6.5ft- im od 5,9 ili veoj klasi *klasa 655- je primjeren. 3akvoj finoj filtraciji obino prethodi gruba filter faza, ili bilo koja suspendirana tvar se uklanja prolaskom zraka kroz elektrostatsko polje. 1a bi odr!ali uinkovitost, svi filteri moraju se uvati suhima, budui da mikroorganizami mogu biti u stanju da se kreu uz kontinuirano mokre filmove i mogu biti provedeni kroz vla!ni filter. 2iltrirani zrak mo!e se koristiti za ienje kompletne sobe, ili mo!e biti ogranien na odre%eni prostor i inkorporirati naelo laminarnog toka, kojii omoguuje da se operacije provode u blagoj struji sterilnog zraka. $mjer strujanja zraka mo!e biti horizontalno ili vertikalno, ovisno o vrsti opreme koja se koristi, vrsti operacije i materijala koji se obra%uju. .a!no je da ne postoji opstrukcija izme%u cirkuliranja zraka i izlo!enog proizvoda, jer to mo!e dovesti do progiba mikroorganizama ili estica iz nesterilne povrine i uzrokovati kontaminaciju. Mjerai protoka zraka su neophodni za praenje da je tana brzina protoka zraka dobivena u laminarnim jedinicama i kompletom ure%aju kako bi se osiguralo da se
2

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

pozitivan pritisak iz istih na manje ista podruja uvijek odr!ava. ,jelovitost zranog sistema filtracije mora se redovito kontrolirati, i najee koritena metoda za to je brojanjem estica kako na radnom mjestu tako i na cijeloj povrini filtera. /a sisteme koji imaju kompleksan sistem kanala gdje su povrine prikljunih filteri uvuene, dimni testovi koji koriste hemikaliju poznate veliine estica se mogu uvesti samo nakon glavnog ventilatora i prate svaki izlaz. 3est ima dvostruku primjenu jer se na ovaj nain mogu provjeriti kako terminalni filter tako i svi ostali propusti u cjevovodu. )ve metode su korisne u kombinaciji s onima za utvr%ivanje broja mikroorganizama u zraku datih ranije. +emijski dezinficijensi su ogranieni u upotrebi kao zrani sterilizatori zbog njihovog nadra!ujueg svojstva pri sprejanju. Me%utim, neki je uspjeh postignut s atomiziranim propilen glikolom u koncentraciji od 5,59 do 5,9 M:+ i openito se amonijevi spojevi *;',s- na 5,5<9=, mogu koristiti. /a podruja koja mogu biti uinkovito izolirana za fumigacijske svrhe, formaldehid gas u koncentraciji od 6#> mg + zraka pri relativnoj vla!nosti od ?5#@5= je uinkovit. (ltraljubiasto *(.- zraenje valne du!ine izme%u >?5 i >A5 nm *>?55 i >A55 ' - se koristi za smanjenje bakterijske kontaminacije zraka, ali je jedino aktivno na relativno kratkoj udaljenosti od izvora. &akterije i spore plijesni, naroito one sa jakim premazima pigmentiranih spora , esto su otporne na takav tretman. 1.1.3. Komprimirani zrak Bomprimirani zrak ima mnoge primjene u proizvodnji farmaceutskih proizvoda. Nekoliko primjera njegove koristi je u pripremi praaka i suspenzija, pru!ajui aeraciju za neke fermentacije i kao izvor napajanja kod smanjenja veliine estica putem udara. )sim ako je sterilizirana filtriranjem ili kombinacijom topline i filtracije prisutni mikroorganizami e se uvesti u proizvod. $adr!aj mikroorganizama komprimiranog zraka mo!e se ocijeniti propuhivanjem poznatog volumen kroz hranjivu tekuinu i bilo filtriranjem kroz membranu, koja se potom inkubira s hranjivim agarom i izvede ukupni mikrobni broj , odnosno mikrobni sadr!aj mo!e se procijeniti br!e pomou tehnike razvijene za otkrivanje promjene u fizikim ili hemijska svojstvima u hranjivoj tekuini.
1.1.4. Voda

Mikrobna ekologija vode je od velike va!nosti u farmaceutskoj industriji zbog viestruke upotrebe vode kao sastojak mnogih proizvoda, kao i za razne procese pranja i hla%enja . 1va glavna aspekta su ukljuenaC kvaliteta sirove vode te svaka obrada koja joj se desi i distribucijski sistem. )ba bi trebali biti uzeti u obzir pri razmatranju opasnosti do nastanka
3

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

gotovog proizvoda i bilo koje kritine kontrolne take. Mikroorganizmi autohtoni u svje!oj vodi su Pseudomonas spp.., Alcaligenes spp.., Flavobac erium spp.., !"romobac er spp.. i Serra ia spp.. 3e bakterije su nutritivno nezahtjevne i esto imaju relativno nisku optimalnu temperaturu za rast. &akterije koje su uvedene kao rezultat erozije tla, obilnih kia i propadanja biljne tvari su #acillus sub ilis, #. mega erium, Klebsiella aerogenes i $n e%bac er cloacae. Bontaminacija nekontroliranim ispustima iz kanalizacijskog sistema rezultira u prisutnosti Pro eus spp.., $sc"eric"ia coli i drugi" en erobak erija, S rep ococcus &aecalis i !los ridium spp.. &akterije koje su uvedene kao rezultat !ivotinjskog ili biljnog smea obino umiru kao rezultat nepovoljnih uvjeta. "regled spremljenih industrijskih zaliha vode pokazao je da su @?= zaga%ivai bili :ram negativne bakterije, drugi organizmi izolirani su bili 'icrococcus spp.., !( op"aga spp., kvasac, kvasac slian gljivama i aktinomicete.
1.1.4.1.

$irova voda i voda iz M'M$ ure%aja

Bvaliteta vode iz glavnog dovoda varira na izvoru i jedinici lokalne uprave, i dok je je slobodna od poznatog uzronika bolesti i od fekalnih oneienja kao to su $. coli, mo!e sadr!avati i druge mikroorganizme. Bad opskrba proizlazi iz povrinskih voda flora je obino obilnija i br!e raste nego ona iz duboke vodi koj potie iz izvora kao to su zdenci ili vrela. 3o je zbog povrinskih voda koje primaju kako mikroorganizme i hranjive tvari iz tla i kanalizacije dok voda iz dubokih izvora ima svoju mikrofloru filtriranu. Bod dugotrajnog skladitenja u rezervoaru, vodeni organizmi te!e da se oslobode, ali u industrijskim spremnicima povremeno mijeanje osigurava da, ako se ne tretira, sadr!aj spremnika slu!i kao izvor zaraze. &roj bakterija mo!e brzo rasti u takvim spremnicima tokom ljetnih mjeseci i do 659 #65D ml#6. edan od primjera koritenja mre!ne vode je za pranje hemikalija koje se koriste u farmaceutskoj pripremi za uklanjanje neistoa ili ne!eljenih nusproizvoda reakcija, a iako broj bakterija vode mo!e biti nizak, volumen koji se koristi je velik i materijal koji se pere mo!e biti izlo!en znatanom broju bakterija. &roj mikroorganizama u mre!noj vodi e se odraziti kako u omekaloj tako i u deioniziranoj vodi koje se mogu pripremiti od ovakve vode. 6.6.A.>. )mekana voda

)va voda se obino priprema preko bazne razmjene metodom natrij zeolita, preko procesa vapno#soda pepeo , ili dodatkom natrijevog heksametafosfata. )sim bakterija dobivenih iz
4

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

glavnog voda, dodatna flora se *#acillus spp. i S ap"(lococcus aureus) mo!e uvesti u sisteme koji koriste slanu vodu za regeneraciju i preko hemijskih filtera koji, ako se ne tretiraju, mogu djelovati kao rezervoar za bakterije. )mekana voda se esto koristi za pranje kontejnera prije punjenja tekuinom ili za polukrutu pripremu i za rashladne sisteme. (koliko mjere opreza nisu poduzete, broj mikroorganizama u rashladnom sistemu ili na stijenci posude e vrlo brzo rasti, a ako se razviju kvarovi u rashladnim ploama ili !ilama, mo!e se kontaminacija proizvoda. 6.6.A.8. 1eionizirana i demineralizirana voda dogoditi

1eionizirana voda se priprema prolaskom vode iz vodovoda kroz anion i kation jonoizmjenjivake smole. 1akle, bakterije koje su prisutne u vodi iz slavine e tako%er biti prisutne u deioniziranoj vodi, a smole koji nisu regenerirane redovno sa jakim kiselinama ili bazama esto su jako kontaminirane i dodaju na bakterijski sadr!aj vode. )vaj problem je potaknuo razvoj smole koja e moi odoljeti mikrobiolokoj kontaminaciji. edna takva smola je trenutno na tr!ituC velikih pora, jake osnovice, makroretikularna, kvaternarna amonijev anionska izmjenjivaka smola koja doputa ulazak mikroorganizama u pore upljine, a zatim ih elektrostatski ve!e na povrinu upljine. :lavna funkcija je da slu!i kao mjesto za zavrno ienje nizvodno od konvencionalnih demineralizacijskih kolona. 1eionizirana voda se koristi u farmaceutskim pripravcima, za pranje posuda i postrojenja, i za pripremu dezinfekcijskih rastvora. 6.6.A.A. 1estilirana voda

Nakon to napusti destilirku, destilirana voda je slobodna od mikroorganizama, i kontaminacija se javlja kao posljedica kvara na sistemu hla%enja, skladitenja plovila ili sistemu za distribuciju. 2lora kontaminirane destilirane vode se obino sastoji od :ram# negativnih bakterija a budui da je uvedena nakon sterilizacije, to je esto ista kultura. Nivo mikroorganizma i do 65 m+ je zabilje!en. 1estilirana voda se esto koristi u izradi oralnih i topikalnih farmaceutskih preparata i nizak broj mikroorganizama je po!eljan. 3ako%er se koristi za proizvodnju parenteralnih preparata ali tek poslije destilacije s posebno dizajniranom destilirkom, esto izra%ene od stakla i post#destilacijska toplotna sterilizacija najee je ukljuena u proces. .oda za takve preparate je esto pohranjena na ?5 E , kako bi se sprijeio rast bakterija i proizvodnja pirogenih tvari koje prate takav razvoj.
1.1.4.5.

.oda dobivena obrnutom osmozom

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

.oda proizvedena obrnutom osmozom *F)- je potisnuta osmotskim pritiskom

kroz

polupropusnu membranu koja djeluje kao molekularni filter. 1ifuzija supstanci otopljenih u vodi je ote!ana, a supstance s molekularnom te!inom od preko >95 ne difundiraju uope. "roces, koji je suprotan od prirodnog procesa osmoze, na taj nain uklanja mikroorganizme i njihove pirogene. Nakon F) mo!e se pojaviti kontaminacija ako se u fabrici skladita posuda ili distribucijska mre!a ne uva slobodna od mikroorganizama.
1.1.5. *is ribucioni sis em

'ko mikroorganizmi koloniziraju spremite posude, onda ona djeluje kao rezervoar mikroorganizmima i zagadi svu vodu koja prolazi kroz nju. $toga je va!no da su sadr!aji svih spremnika ispitani redovno. Fezervoari mikroorganizama tako%er mogu nastati u pumpama za pojaanje , vodomjerima i neiskoritenim dijelovima cjevovoda. Bada je visoki pozitivni pritiskak odsutan ili se ne mo!e kontinuirano odr!avati, prikljuci kao to su slavine mogu dopustiti bakterijama ulazak u sistem. )ptimalni sistem za smanjenje rasta mikroflore je onaj koji osigurava stalnu recirkulaciju vode sa pozitivnim pritiskom kroz glavni prsten bez GmrtvihH podruja *podruja koje se zbog svog polo!aja nisu redovito koristila- i kroz kratke krakove do mjesta ravanja. )sim toga treba postojati sistem za ponovno steriliziranje vode, obino preko membranske filtracije odnosno (. svjetlom, neposredno prije vraanja u glavno spremite za vodu. Neki vodovodni materijali koji se koriste za skladitene posude, cijevi i spojnice mogu podr!avati razvoj mikroorganizama. Neka plastika, posebno plastificirani polivinilhloridi i smole koje se koriste u proizvodnji plastike ojaane staklom, izaziva ozbiljne mikrobioloke probleme kada se koristi za skladitenje vode i izradu distribucijskih sistema. 0 prirodne i sintetike gume se koriste za pranje , )#prstenovi i membrane su osjetljivi na oneienja ako se ne redovno dezinficiraju. /a materijele za spojnice, pakiranje i podmazivanje se koriste "324 i komponente na bazi silikona i oni su bolji od onih koji se temelje na prirodnim proizvodima kao to su biljna ulja ili !ivotinjske masti i vlakana, i spojevi na bazi nafte.
1.1.6. *ezin&ekcija vode

3ri metode se koriste za obradu vodeC hemikalijama, filtracijom ili (. svjetlom. # +emijski tretman je primjenjiv obino na sirovu, mre!nu i omekanu vodu, ali se tako%er koristi za tretman skladitenja i distribucijonog sistema destilirane i deionizirane vode i vode proizvedene obrnutom osmozom. Natrijev hipoklorit i hlor u formi gasa su najea sredstva
6

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

za tretiranje vode , a koncentracija koja se primijeni zavisi od vremena zadr!avanja ali i potrebe vode za hlorom. /a mnoge svrhe slobodan rezidualni nivo hlora od 5,9#9 p.p.m. je primjeren. /a skladitenje posuda, cjevovoda, pumpi i izlaza vii nivoi od 95#655 p.p.m. mogu biti potrebni, ali je obino potrebno koristiti sredstva za uklanjanje kamenca prije dezinfekcije u podrujima gdje je voda tvrda. 1estilirana, deionizirane i F) voda te ona iz sistema i cjevovoda mo!e biti tretirana sa natrij hipoklorit ili 6= formaldehid. ( deioniziranim sistemima uobiajeno je da se iscrpi podloga smole sa slanom vodom prije sterilizacije formaldehidom kako bi se sprijeilo njegovo inaktiviranje u paraformaldehid. 'ko do%e do pojave samo lokalne kontaminacije , direktna para je esto uinkovita u namjeni da se iskorijeni. # Membranska filtracija je korisna tamo gdje je koritenje umjereno i gdje se kontinuirana cirkulacija vode mo!e odr!avati. 1akle, uz izuzetak vode koja se povlai za koritenje, voda se neprestano vraa u spremnik i refiltrira. Bako su mnoge vodene bakterije male, uobiajeno je da se instalira membrana veliine pora od 5,>>#I kao terminali filter i da se koriste grublji predfilteri da bi produ!ili !ivot terminalnom filteru. Membranski filteri zahtijevaju redovnu sterilizaciju kako bi se sprijeila kolonizacija mikroorganizama i rast kroz ure%aj. )ni se mogu tretirati hemijski sa napomenom da se sistem za pohranu 7 distribuciju ili ukloni i tretira vla!nom toplotom. Metoda ljestvi je obino me%u najuspjenijima za jako kontaminirane filtere. # (. svjetlo na valnoj duljini od >9A nm je korisno za dezinfekciju vode dobre optike istoe. 3akav tretman ima prednost u odnosu na hemijsku dezinfekciju jer nema problema sa mirisom niti okusima i, za razliku od filtera, ne podlije!e kolonizaciji mikroorganizama. Jociranje u distribucijskom sistemu je va!no budui da je svaka nezdrava spojnica nizvodno od ure%aja izvor rekontaminacije vode. "roizvedene su industrijske in#line jedinice sa spojnicama sanitarnog tipa koji zamjenjuju dio vodovoda . edna od najkorisnijih tehnika za provjeru mikrobioloke kvalitete vode je preko membranske filtracije, obzirom da doputa koncentrisanje malog broja organizama iz velike koliine vode. Bad se hlorirane zalihe vode testiraju potrebno je dodati deaktivirajui agens kao to je natrij tiosulfat. 0ako inkubacijska temperatura od 8< E , mo!e biti potrebna za oporavak nekog patogena ili fekalnog kontaminanata iz vode, mnoge autohtone vrste ne rastu na toj temperaturi, i zato je uobiajeno da se inkubira na >5#>D E , za njihovu detekciju. 1.1.+. Flora ko,e i respira orni" pu eva
7

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

6.6.<.6. "renos mikroorganizama od strane operatora Mikroorganizmi se mogu prenijeti na farmaceutske pripravke od strane procesnog operatora. 3o je nepo!eljno u sluaju pravljenja tableta i praaka, i mo!e rezultirati kvarenjem rastvora ili suspenzija, ali u sluaju parenteralnih pripravka to mo!e imati ozbiljne posljedice za pacijenta. )d prirodne flore ko!e organizama, S ap". aureus je mo!da i najnepo!eljniji. )n je est na rukama i licu, a, budui da !ivi u dubokim slojevima ko!e, ne uklanjaju se pranjem. )stale bakterije koje su prisutne su Sarcina spp. i dip" "eroids, ali povremeno :ram# negativni tapii kao to je 'ima spp. -Acine obac er) i Alcaligenes spp. postignu status rezidua u vla!nim podrujima. ( masnim i votanim dijelovima ko!e lipofilni kvasci su esto prisutni, Pi (rosporum ovale na tjemenu i P. orbiculare na goloj ko!i. Fazne dermatofine gljive kao to su $pidermop"( on spp., 'icrosporon spp. i .ric"op"( on spp. mogu biti prisutne. (ne izluevine mogu sadr!avati saprofitske bakterije. &akterije koje nisu dio prirodne flore ko!e mogu se prenijeti s operatera kao rezultat loe osobne higijene, kao to je to sluaj sa fekalnim organizama iz analnog podruja ili bakterija od rana. )tvorene rane bez klinike manifestacije bakterijskog rasta esto podr!avaju patogene bakterije i S ap". aureus je prona%en u >5= istih. )stali kontaminanti su ukljuivali mikrokoke, hemolitike i nehemolitike streptokoke, !los ridium spp., #acillus spp. i :ram#negativne crijevne bakterije. !los ridium per&ringens u takvim okolnostima obino je prisutna kao saprofit i umire vrlo brzo. Fane koje pokazuju znakove infekcije moge podr!avati S ap". aureus, S rep. p(ogenes, enterokoke, koliforme, Pro eus spp.. i Pseudomonas aeruginosa. Nazalnih prolaz mo!e sadr!avati veliki broj S ap". aureus i ogranieni broj S ap". albus dok je nazofarinks esto koloniziran od strane streptokoka iz viridans grupe, S rep. salivarius ili /eisseria p"ar(ngis. "ovremeno, patogeni poput 0aemop"ilus in&luenzae i K. pneumoniae mogu biti prisutni. Najei organizmi lueni tokom normalne funkcije respiratornog i govornog sistema su saprofitske streptokoke iz viridans grupe. )pasnost od prijenosa mikroorganizama sa ljudi na farmaceutske pripravke mo!e se smanjiti sveobuhvatnim treningom o osobnoj higijeni u kombinaciji s redovnim medicinskim pregledima kako bi se sprijeilo da nosioci patogenih organizama iz koje dolaze u kontaktu s bilo kojim proizvodom.
1.1.7.2.

+igijena i zatitna odjea

"rostori dizajnirani za proizvodnju proizvoda namijenjenih za injekciju i preparate za oko ili uho obino imaju mainu za pranje vea s no!nim pogonom slavine, antiseptiki sapun i suae ruku na vrui zrak pred ulazom u prostor, koji moraju biti koriteni od strane svih procesnih operatera. /a proizvodnju takvih proizvoda tako%er je potrebno da operatori nose
8

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

steriliziranu odjeu, ukljuujui haljine, hlae, izme, haube, maske i rukavice. /a proizvodnju proizvoda za oralnu i topikalnu upotrebu, osoblje treba oprati ruke prije ulaska u proizvodni prostor. /ahtjevi za zatitnu odjeu obino su manje strogi, ali ukljuuju ista odijela, pokrivala za kosu i rukavice, a gdje je to mogue maske za lice su prednost. 1.1.1. Sirovi ma erijali $irovine su odgovorne za visoki udjel mikroorganizama uvedenih tokom proizvodnje farmaceutskih proizvoda, te izbor materijala dobre mikrobioloke kvalitete poma!e u kontroli nivoa kontaminacije kako u proizvodima tako i u okoliu. Me%utim, zajedniki stav je da se moraju prihvatiti sirovine koje imaju neto nepatogenih mikroorganizama prisutnih i mora se izvriti procjena rizika njihova opstanka koji bi pokvarili gotov proizvod rastom u prisutnosti konzervirajueg sistema, ili uinkovitosti inprocesnih tretmana da se unite ili uklone. &ez obzira na sredstvo prevencije rasta ili opstanka hemijskim ili in#procesnim tretmanima potrebno je ovo smatrati kritiki i kontrolirati u skladu s tim. Netretirane sirovine koji su izvedeni iz prirodnih izvora obino podr!avaju opse!nu i raznoliku mikrofloru. "roizvodi iz !ivotinjskih izvora poput !elatine, dehidrirane titnjae, guterae i kohineala mogu biti kontaminirani patogenima koji se prenose preko !ivotinja. 0z tog razloga neka zakonska tijela poput &ritanske farmakopeje *6@@8- zahtijevaju slobodu takvih materijala od $sc"eric"iae coli i Salmonellae spp. na odre%enom nivou prije nego to se mogu koristiti u proizvodnji farmaceutskih proizvoda. Mikroflora materijala biljnog porijekla poput gume bagrema i tragakante, agara, praha rabarbare i skroba mo!e proizai iz autohtone biljke, a mo!e ukljuivati bakterije poput $r%inia spp. , Pseudomonas spp., 2ac obacillus spp., #acillus spp. i streptokoki, te plijesni kao npr. !ladosporium spp., Al ernaria spp. i Fusarium spp. i nemicelirane kvasce, ili one uvedene tokom uzgoja. "rimjerice koritenje netretiranih otpadnih voda kao gnojivo mo!e rezultirati patogenima !ivotinjskog porijekla patogena, kao npr. Salmonellae spp.. Neki procesi rafiniranja mijenjaju mikrofloru sirovine, npr. suenje mo!e koncentrirati nivo bakterija koje tvore spore a neki procesi topljivosti mogu uvesti vodene bakterije poput $. coli. $intetike sirovine su obino osloba%ene od svake osim sluajne kontaminacije mikroorganizmima. (slovi skladitenja sirovina, osobito higroskopnih tvari su va!ni a budui da je potreban minimalni aktivitet vode *'K- od 5,<5 za osmofilne kvasce, 5,?5 za veinu plijesni i 5,@ 6 za veinu bakterije kvarenja mjere opreza treba poduzeti kako bi se osiguralo da se suhe tvari odr!aju ispod tog nivoa. Neke ambala!e koje se koriste za sirovine poput nezatiene papirnate vree mogu apsorbirati vlagu te na taj nain mogu biti predmet kvarenja mikroorganizmima i tako kontaminirati sadr!aj. 0z ovog
9

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

razloga polietilenske vree su bolje. Neki tekue ili poluvrste sirovine sadr!e konzervanse ali druge poput sirupa ovise o osmotskom pritisku kako bi se sprijeio rast osmofila koji su esto prisutni. rezultirati isparavanjem nekog sadr!aja vode nakon ega slijedi kondenzacija i razrije%enje povrinskih slojeva to daje 'K vrijednost koja mo!e dopustiti rast osmofila i pokvariti sirup. Boritenje prirodnih proizvoda s visokim nepatogenim mikrobnim brojem je mogue ako je faza sterilizacije ukljuena prije ili tokom proizvodnog procesa. 3akvi postupci sterilizacije mogu ukljuivati toplinsku obrada, filtriranje, zraenje, rekristalizacija iz baktericidnog otapala kao to je alkohol ili za suhe proizvode kompatibilan etilen oksid gas. 'ko je sirovina samo manji konstituent i konani proizvod je primjereno sauvan bilo manjka 'K , hemijski ili na temelju svoje p+ vrijednosti , eera ili alkoholnog sadr!aja , sterilizacijska faza unutar procesa nije nu!na. Me%utim, ako je proizvod namijenjen za parenteralnu ili oftalmoloku upotrebu ta faza je bitna. Fukovanje kontaminiranim sirovinama kako je ranije opisano mo!e poveati nivo kontaminacije zraka i ako postoji sredinje podruju toenja mjere opreza e biti potrebno kako bi se sprijeila zrana cross#kontaminacija, kao i ona od zara!enih aparata za mjerenje i vaganje. 3o predstavlja rizik za sve vrste materijala, ali osobito za one koji su pohranjeni u tekuem stanju gdje mo!e doi do kontaminacije bulk proizvoda. 1.1.3. Pakovanje 'mbala!a ima dvostruku ulogu, obuzdaje proizvod kako bi se sprijeio ulazak mikroorganizama i vlage koja mo!e dovesti do kvarenja, te je stoga bitno da izvor oneienja nije ambala!a sama po sebi. Mikroflora ambala!nog materijala ovisi kako o sastavu tako i o uvjetima skladitenja. 3o, i razmatranje o vrsti farmaceutskog proizvoda koji je pakiran, odre%uje je li sterilizacija potrebna. $takleni spremnici su sterilni prilikom izlaska iz pei, ali se esto pohranjuju u pranjavim uvjetima i pakiraju za prijevoz u kartonske kutije. Bao rezultat toga oni mogu sadr!avati spore plijesni Penicillium spp. ., Aspergillus spp. i bakterije, kao to su #acillus spp. Lesta je pojava da se bilo strujom zraka ili ispiranjem staklenih posuda uklanjaju staklene krhotine ili praina koja mo!e biti prisutna, i esto je korisno ukljuiti dezinfekcijsku faza, ako je proizvod koji se puni tekuina ili poluvrsti preparat. "lastine boce koji su oblikovane ili zrakom ili ubrizgavanjem oblikovane imaju vrlo nizak broj mikroorganizama i mogu ne zahtijevati dezinfekciju. )ni mogu, me%utim, biti kontaminirani s plijesni ako su prevezeni u nesanitarnom materijalu za pakiranje, kao to su
10

Bod

ove

vrste

materijala

va!no da se oni uvaju na konstantnoj temperaturi budui da bilo koje varijacije mogu

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

nezatieni kartoni. 'mbala!ni materijali koji imaju glatku povrinu, nepropusnu, bez pukotina ili me%uprostora, kao to su celuloza acetat, polietilen, polipropilen, poli vinilhlorid, i metalne folije i laminati, imaju nizak povrinski broj mikroorganizama. Bartonske kutije , papirne kutije, ako se ne tretiraju, nose spore plijesni !ladosporium spp., Aspergillus spp. i Penicillium spp. i bakterije, kao to su #acillus spp. , 'icrococcus spp. Brajevi i rubovi, osim ako se ne tretiraju posebno konzervansom, folijom ili prema!u vosakom, mogu esto biti izvor oneienja kalupa za tekue ili poluvrste proizvode. /atvaranje s plastinim nalijepljenim zatvaraem je manje sklono za uvo%enje ili podr!avanje rasta mikroorganizma od onog sa ljepilom, osobito ako se ona temelji na prirodnom proizvodu, kao to je kazein. 'ko je potrebno, zatvarai se mogu sterilizirati, bilo sa formaldehidom ili etilen oksid gasom. ( sluaju injekcija i oftalmolokih preparata koji su proizvedeni aseptiki, ali ne dobivaju sterilizacijski tretman u svom konanom kontejneru, onda se ambala!a mora sterilizirati. $uha toplota, na 6<5 E , se esto koristi za boice, ampule. Bontejneri i zatvarai mogu tako%er biti sterilizirana vla!nom toplinom, hemikalijama , zraenjem, ali razmatranje unitavanja ili uklanjanja bakterijskih pirogena mo!e biti potrebno. &ez obzira na tip sterilizacije, proces mora biti validiran i kritine kontrolne take odabrane. 1.1.14. 5grade 6.6.65.6. /idovi i stropovi "lijesan je najea flora na zidovima i stropovima i vrste koje se obino nalaze su !ladosporium spp. , Aspergillus spp., posebno A. niger i A. &lavus, Penicillium spp. i Aurebasidium -Pullularia) spp.. )ni su osobito esti u slabo ventiliranim zgradama s oslikanim zidovima. )rganizmi izvode veinu svojih hranjivih tvari iz !buke na kojoj je primijenjena boja i tvrdi sjajni zavreci su otporniji od mekih, matiranih . 1odatak do 6= fungistata, kao to je pentaklorofenol, ?#hidroksikinolin ili salicilanilid je prednost. Bako bi smanjio rast mikroorganizama, svi zidovi i stropovi moraju biti glatki, nepropusni i perivi i ovaj uvjet mo!e biti ispunjen od strane fasade s laminiranom plastikom. ( podrujima gdje je vla!nost visoka, glazirane opeke ili ploice su optimalni fini, i tamo gdje je znatan volumen pare koriten, ventilacije na stropovima je bitna. /a lake ienje, svi elektrini kablovi i kanalni za ostale prikljuke trebaju biti instalirani duboko u upljine zidova gdje su dostupni za odr!avanje, ali ne i za skupljanje praine. $ve cijevi koji prolaze kroz zidove treba zatvoriti u ravnini s povrinom.

11

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

6.6.65.>. "odovi i odvodi Bako bi se smanjilo oneienje mikroorganizmima, svi podovi trebaju biti lahki za ienje, otporni na vodu i polo!eni na ravnu povrinu. ( nekim podrujima mo!e biti potrebno da pod ima nagib prema odvodu, kojem sluaju nagib mora biti takav da nema stvaranja bazena vode. &ilo koji spojevi u podu, potrebni za proirenje, trebaju biti adekvatno zapeaeni. .eza poda i zida treba biti prekrivena. /avretak obrade poda se obino izvodi na podruju gdje je malo vlage ili je proizvod sposoban da se podijeli. "olivinilhlorid zavarena folija mo!e biti zadovoljavajua, ali u vla!nim podrujima ili gdje je esto pranje potrebno, ploice od opeke, zapeaen beton ili tvrdo tlo i polirana povrina kao to terazzo su superiornije. ( podruja gdje se kiseline ili baze ili sredstva za ienje primjenjuju mora se koristiti otporni brtveni i spojni materijal. 'ko se ovo zanemaruje povrina postane granulirana i porozna i lako skriva mikroorganizme. :dje su podni odvodni kanali potrebni oni bi trebali biti otvoreni, ako je mogue, plitki i lahki se ienje. "rikljuci na odvode bi trebali biti izvan podruja gdje se osjetljivi proizvodi proizvode i, ako je mogue, kanalizaciju treba izbjegavati u podrujima gdje se sterilane operacije provode. 'ko se to ne mo!e izbjei, moraju biti opremljeni s uinkovitim zatvaraima, po mogunosti s elektrino pokretanim ure%ajem za toplotnu sterilizaciju . 6.6.65.8. .rata, prozori i spojnice 1a bi se sprijeilo nakupljanje praine, sve police, vrata i prozori trebaju stati u ravnini s zidovima. .rata trebaju biti dobro montirana da se smanji unos mikroorganizama, osim u sluaju se se odr!ava pozitivni pritisak zraka. ( idealnom sluaju, svi prozori proizvodnim podrujima treba da slu!e samo da bi se omoguio ulazak svjetla, a ne da se koriste za ventilaciju. ( podrujima gdje se sterilne operacije provode,pored prozora bitno je imati odgovarajui klima#upravljaki sistem. Nadzemni vodovi u svim proizvodnim podrujima trebaju biti smjeteni daleko od opreme da bi se izbjegla kondenzacija i mogua oneienja pada u proizvod. (koliko su zanemarene, cijevi od nehr%ajueg elika podr!avaju neto rast mikroorganizma, ali zaostale cijevi predstavljaju problem osim ako se redovito tretiraju s dezinfekcijskim sredstvom onda nee podr!ati plijesan. 1.1.11. 6prema $vaki komad opreme koja se koristi za proizvodnju i pakiranje lijekova ima svoja osebujna podruja gdje rast mikroorganizama mo!e biti podr!an i poznavanje njegovih slabih taki
12

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

mo!e poslu!iti redovitim testovima za kontaminaciju. .rsta i opseg rasta ovisit e o izvoru oneienja, hranjivim tvarima na raspolaganju i uvjetima okolia, posebice temperaturi i p+.

$lijedee take su zajednike za mnoge dijelove biljke i slu!e kao opi vodi kako bi se smanjio rizik od mikrobioloke kolonizacije. 6. $va oprema treba biti laka za rastavljanje i ienje. >. $ve povrine koje su u kontaktu s proizvodom moraju biti glatke, kontinuirane i bez jama, sa svim otrim kutovima eliminiranim i spojnicama zaobljenim ili prekriveni. $ve unutranja zavarivanja trebaju biti polirana van i ne bi trebalo biti slijepih ulica. $ve dodirne povrine zahtijevaju rutinsku inspekciju na tetu, posebno one sa zaostalom opremom i dvostrukim stijenkama !ila i postrojila, budui da pukotine ili rupice u povrini mogu dopustiti proizvodu da curi u podruje na kojem je zatien od ienja i sterilizacijskih agenata, a gdje mikroorganizmi mogu narasti i kontaminirati naknadno serije proizvoda. 8. Ne bi smjelo biti unutarvijanih navoja i svi vanjski navoji trebaju biti lakodostupni za ienje. A. $pojke matice svih cjevovoda i ventila trebaju biti sposobne za rastavljanje i ienje. 9. 'gitator lopatice i osovina po mogunosti trebaju biti u jednom komadu i biti dostupni za ienje. 'ko su otrice privrene na osovinu, proizvod mo!e postati odvojen izme%u osovine i no!eva i podr!avati mikroorganizme. 'ko je osovina upakirana u kuite i to kuite je unutar proizvodne posude ono tako%er mo!e djelovati kao rezervoar mikroorganizama. D. Mehanike britve imaju prednost nad spakiranim kutijama budui da je ambala!a obino teka za sterilizaciju i esto zahtijeva mazivo koje mo!e osigurati pristup proizvodu. "roizvod tako%er mora biti zatien od maziva koje se koristi na drugim pokretnim dijelovima. <. .entili trebaju biti sanitarnog dizajna, a svi kontaktni dijelovi moraju biti tretirani tokom ienja i sanitacije, i irok izbor ventila je dostupan za ope svrhe koritenja. /a aseptiki
13

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

proizvedene proizvode i ispunjene prozvode dostupni su ventili opremljeni parnom barijerom. 'ko se membranski ventili koriste, bitna je rutinska provjera membrana. 0stroene membrane mogu omoguiti prodiranje proizvoda u sjeditu ventila, gdje je zatien od pranja i sterilizacijskih agenasa, i mo!e djelovati kao hranjiva podloga za mikroorganizme. 'ko se membranski ventili koriste se u vrlo vla!nim podrujima, posebno napravljeni poklopac mo!e biti koristan da se sprijei pristup vode i potencijalni rast mikroorganizama. ?. $vi cjevovodi trebaju nagib daleko od izvora proizvoda i sve procesne i posude za skladitenje trebaju biti na principu samopra!njenja. Fun#off ventili trebaju biti to je bli!e spremniku mogue i uzorkovanje kroz njih treba izbjegavati, budui da je svaka hranjiva tvar koja ostane u ventilu mo!e potaknuti rast mikroorganizma koji bi mogli kontaminirati cijelu seriju. "o!eljna su zasebna vrataca za uzorkovanje.

@. 'ko se ispuni sistem za vakuum koristi za uklanjanje zraka ili pare iz posude, potrebno je oistiti i dezinficirati sve elementi redovito. 3o sprjeava ostatke koji mogu biti uvueni u njih da podr!avaju rast mikroorganizama, koji se kasnije mo!e vratiti u posudu u obliku kondenzata i zagaditi naknadne serije proizvoda. 'ko se se zrak MkapaM natrag u posudu trebao bi proi kroz filter sterilizaciju.

65. 'ko je neki filter ili vreica izra%ena od prirodnih materijala kao to su platno, muslina ili papir , mora se voditi rauna kako bi se osiguralo da su oieni i sterilizirani redovito kako bi se sprijeio rast plijesni, kao to su !ladosporium spp., S ac"(bo r(s spp., i Aureobasidium -Pullularia) pullulans, koji koristi celulozu te e utjecati na njih. 1.1.17. !jevovodi Najee koriteni materijali za cjevovode su od nehr%ajueg elika, stakla i plastike, i mogu biti kruti ili fleksibilni. Bontinuirani dijelovi cjevovoda su esto dizajnirani da bi se oistili i sterilizirali u mjestu po protoku agenasa za ienje i sterilizaciju agenasa pri brzini ne manjoj od 6.9ms kroz cijev najveeg promjer u sistemu. &rzina protoka u kombinaciji sa prikladnim sredstvom za ienje uklanja mikroorganizame preko sistema Mspu!viceM . 1a bi bile funkcionalne, cijevi od nehr%ajueg elika moraju biti zavarene da se formira kontinuirana du!ina i moraju biti polirane iznutra kako bi se uklonile jame ili pukotine koje bi dale potencijalno pristanite za mikroorganizme. Me%utim, im se zglobovi i popreni spojevi uvedu oni pru!aju pristanite za mikroorganizme, osobito iza gumenih ili teflonskih )# prstena. ( sluaju plastinih cijevi , spojna mjesta mogu formirati povrinu gdje su
14

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

mikroorganizmi zatieni od ienja i sterilizacijskih agenasa. Lienje na mjestu opisano za cjevovode se tako%er mo!e koristiti i za ploe i jedinice cjevaste vrste izmjene topline , pumpe i neke homogenizatore. Me%utim, ventili i sve 3#komad spojnice za ventile i mjerila temperature i pritiska zahtijevaju runo ienje. $premnici i reaktori se mogu oistiti i sterilizirati automatski pomou rotirajuih pritisak sprejeva koji su smjeteni na taki u posudi gdje se najvea povrina zida mo!e tretirati. 'ko su prskajue loptice ukljuene u sistem koji ponovno koristi tekuine iz ciscenja u mjestu *,0" tekuine- , onda e biti potrebno ugraditi filter za uklanjanje estica koji mo!e blokirati pore na spreja . 1ijelovi kao agitator, cijevne uvale, prikljuci i odvodi moraju se istiti runo. "riroda mnogih proizvoda ili fabrini dizajn esto ini ienje na mjestu neizvedivo i oni moraju biti demontirani za ienje i sterilizaciju.

1.1.13. 8i9:enje "ostoji nekoliko tekuina za ienje dostupnih da odgovaraju proizvodu koji !elite ukloniti, i agensi ukljuuju kiseline, bazne,anionske i kationske neionske deterd!ente. 'gens koji se odabere mora ispuniti sljedee kriterijeC

6. mora odgovarati na povrinu koja se isti i ne uzrokovati koroziju. >. mora ukloniti proizvod bez ostavljanja ostataka. 8. mora biti kompatibilan s vodom. "onekad je kombinirani rastvor za ienje i sterilizaciju po!eljan, u kojem sluaju ta dva agensa moraju biti kompatibilna. 1.1.1;. *ezin&ekcija i s erilizacija )prema se mo!e sterilizirati ili dezinficirati toplotom, hemijskom dezinfekcijom ili kombinacijom ove dvije. Mnogi spremnici i reaktori su sterilizirati parom pod pritiskom, te manji dijelovi opreme i ure%aja treba autoklavirati, ali je va!no da para ima pristup svim povrinama. )prema koja se koristi za proizvodnju i pakiranje suhog praka esto je sterilizirana suhom toplotom. +emijski dezinficijensi najee ukljuuju natrij hipoklorit i
15

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

organohlorine na 95#655p.p.m , slobodni rezidualni hlor, ;',s *5,6#5,>=-, <5= *v 7 v- etanol i 6= *v 7 v- formaldehid otopina. Metoda dezinfekcije mo!e biti uronjenjem malih predmeta ili pricanjem unutarnje povrine vee opreme. Bada je postrojenje demontirano za ienje i sterilizaciju, svi elementi poput spojki, ventila, brtvi i )#prstenovi tako%er zahtijevaju obradu. (klanjanje hemijskih dezinficijensa je vrlo va!no za fermentacijske procese gdje ostaci mogu utjecati na osjetljive kulture. $vi dezinfekcijski i sterilizacijski procesi za opremu trebaju biti validirani, sa preferencom koritenja mikrobiolokih izazova s organizmima odgovarajueg otpora na sredstvo za dezinfekciju, sterilant ili sterilizacijske uvjete. Nakon to je potrebna log vrijednost redukcije organizama postignuta, fiziki i 7 ili hemijski parametri mogu biti postavljeni i oni predstavljaju kritine kontrolne take za proces. 1.1.1<. 'ikrobiolo9ke provjere &ilo kao dio poetne validacije ili, kao dio vje!be, uinkovitost ,0" sistema mo!e se provjeriti izabiranjem uzorka konanog ispiranje s hranjivim agarom, ili testom brisa. &risevi mogu biti izra%ene od bilo sterilne vate ili kalcija alginata. Jjestve koritene u sprezi s razrje%ivaem koji sadr!i 6= natrij heNametafosfat otapa tapi i osloba%a organizme skinute sa opreme. 3i organizmi se zatim mogu nanijeti sa hranjivim agarom ili alternativim metodama procjene koje koriste. &risevi su korisni za provjeru istoe zakrivljenih dijelova opreme, cijevi, otvora, ventila i spojeva, ali ako nije mjerni vodi koriten rezultati se ne mogu se izraziti kvantitativno. 3akvo mjerenje mo!e biti ura%eno pritiskivanjem hranjivog agara na ravnu povrinu. 'gar se obino se ulije u posebno dizajnirane "etrijeve posudice ili kontaktne ploe, ili je u obliku diska narezanog od cilindra vrste hranjive podloge. +ranjivi agar ili ploa ili diks, kada se inkubiraju, repliciraju kontaminaciju na povrini koja je testirana. &udui da je ova tehnika ostavlja hranjive ostatake na povrini koja se testira, oprema mora biti oprana i resterilirizirana prije upotrebe.Fazvoj metoda za brzo otkrivanje mikroorganizama ima prednosti u odnosu na tradicionalne metode, ako su kvantitativni rezultati koriste kao dio kritine kontrolne programa, ali ne i sve metode doputaju utvr%ivanje oneienja, i mo!e biti potrebno koristiti kombinaciju metoda, ako je kvalitativno odre%ivanje potrebno. 1.1.1=. 6prema i pribor za >i9:enje Joa upotreba metle i krpe mo!e znatno poveati broj mikroorganizama atmosfere podizanjem praine ili prskanjem sa vodenim kontaminantima. 1a bi se to sprijeilo, mo!e se koristiti bilo ispravno osmiljen usisava ili metla od sintetikih materijala a koja bi se prala
16

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

redovno. &olnika ispitivanja su pokazala da, kada se koristi, zanemarena suha krpa redistribuira mikroorganizme koji su pokupljeni, ali zaputena mokra krpa redistribuira mnogo puta vei broj organizmama nego je pokupila izvorno, jer pru!a prikladno okru!enje za njihov rast. 1a bi odr!avali krpe i slinu opremu za ienje u dobrom higijenskom stanju, utvr%eno je da je potrebno prvo oprati, a zatim kuhati ili autoklavirati te predmete, i na kraju ih pohraniti u suhom stanju. Fastvori dezinficijens su prona%eni da su bili neadekvatni. Mnogi hemijskih dezinficijensi, a posebno halogeni, neki fenoli i ;',s, se inaktiviraju u prisutnosti organske tvari i bitno je da se sav pribor za ienje, kao to su kante i sprejevi odr!avaju istim. +alogeni ubrzano pogoravaju, ako se koriste razrje%ivani nivoi i ;',s mogu postati kontaminirani sa Ps. aeruginosa ako je pohranjena razrije%ena. 0z tog razloga je najbolje pohraniti glavninu dezinficijensa u koncentriranom obliku i razrijedite ga za koritenje koncentracije samo kako se zahtijeva.

&'('

K)ar!nj! uzroko)ano mikroorganizmima

1.7.1. Uvod Mnogi lijekovi sadr!e veliki broj sastojaka koji su obino u kompleksom fiziko#hemijskom odnosu, a koji su tu da bi osigurali da formirana formulacija bude efikasna,stabilna i dovoljno elegantna da bi bila prihvatljiva za samog pacijenta. 'ko se desi da mikroorganizmi pre!ive procese proizvodnje, ili da prodriju u lijek u toku skladitenja ili upotrebe, postoji velika mogunost da e se mikroorganizmi susresti sa uslovima okoline koja je povoljna za njihov opstanak i razmno!avanje. ( takve mikroorganizme spadaju neprobirljive bakterije, gljvice i plijesni i postoji velika mogunost da do%e do kvarenja proizvoda ako se ne poduzmu odre%eni koraci da se to sprijei. Bvarenje mikroorganizmima mo!e ukljuivatiC 6. "re!ivljavanje malih koliina istinskih patogenih mikroorganizama, ili opurtinistikih patogena u velikim koliinama >. "risustvo toksinih metabolita mikroorganizama 8. Fast mikroorganizama i inicijacija hemijskih ili fiziko#hemijskih promjena formulacije )vakva kvarenja obino zavravaju u velikom financijskom gubitku za proizvo%aa, bilo preko direktnog gubitka neispravnog produkta ili preko sudskih sporova oteenih korisnika.

17

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

1.7.7. .ipovi kvarenja 6.>.>.6. 0nfekcije uzrokovane kontaminiranim lijekovima Bada su prisutni, iako su rijetko prijavljeni kao farmaceutski kontaminanti, akutni humani patogeni privlae veliku pa!nju. Npr. infekcije sa Salmonella spp. su uzrokovane kontaminiranim tabletama i kapsulama od strane plijesni, pankreatina, ekstrakta titne !lijezde i biljnih spraenih droga gdje su niski nivoi patogena koji su se nalazili u gotovom lijeku povezani sa sirovinama koje su se koristile. 0zbijanje kolere u jednoj zemlji /apadne 'frike je povezano sa upotrebom tenog lijeka koji se pripremao sa kontaminiranom vodom. /a praktini znaaj su bitniji nenametljivi i saprofitni oportunistiki mikroorganizmi koji imaju limitiranu patogenost za zdravu populaciju, ali ako se na%u u nekim lijekovima mogu predstavljati znaajnu opasnost za ve komprimitirane pacijente. Npr. 1ok je zdrava kornea dosta otporna na infekcije, ona pru!a slab otpor pseudomonasu i slinim bakterijama ako je ogrebana, oteena ili iritirana hemikalijama. /bog toga je veliki broj pacijenata izgubio funkcionalan vid zbog upotrebe rastvora za oi koji su bili kontaminirani sa Pseudomonas aeruginosa ili podr!avali rast ove bakterije. Fastvori za oi koji su sadr!avali pseudmonas su inficirali ko!u pacijenata sa tekim opekotinama zbog ega nije mogla biti odra%ena transplantacija ko!e kod takvih pacijenata a ponekad i smrt uzrokovana sepsom :ram# negativnih bakterija. 0nfekcije ko!e sa ekscemima i respiratorni problemi kod nedonoadi su povezani sa upotrebom krema i masti koje su bile kontaminirane :ram#negativnim bakterijama. )ralne miksture i suspenzije antacida mogu podr!avati rast :ram#negativnih bakterija i postoje izvjea o ozbiljnim ne!eljenim efektima kada se ovi preparati apliciraju pacijentima sa oslabljenim imunolokim sistemom usljed antineoplastine hemoterapije. !andida spp. u intravenoznim lijekovima tako%er uzrokuje sepsu kod pacijenta koji su imali transplantaciju nekog organa a primaju imunosupresivnu terapiju. Fast :ram#negativnih bakterija u rastvorima koji se koriste za ispiranje mokranog mjehura je uzrok veoma bolnih infekcija istog. Nedavno je nekoliko djece umrlo u .elikoj &ritaniji zbog sepse uzrokovane "seudomonas infekcijom a koja je nastala zbog kontaminacije parenteralnih ljekovitih tekuina u toku aseptike pripreme. /abilje!ene su smrtonosne virusne infekcije koje su nastale zbog upotrebe kontaminiranih ljudskih tkiva ili tekuina koji su bili dio lijekova. "rimjeri za ovo ukljuuju infekciju +0. virusom hemolfiliara preko kontaminiranog i neadekvatno tretiranog 2aktor .000 produkta koji je dobiven iz nakupina ljudske krvi , te ,reutzfeld# akobovu bolest *,& - nastalu zbog upotrebe inekcija humanog hormona rasta napravljenog od humanih hipofiza od kojih su neke
18

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

bile kontaminirane. :ram#negativne bakterije sadr!e lipopolisaharid *endotoNin- u svojoj vanjskoj membrani koji mo!e ostati aktivan i nakon smrti bakterijske elije a neki mogu pre!ivjeti i sterilizaciju toplotom. 0ako su endotoksini neaktivni kada se primjene oralnim putem, oni mogu izazvati akutni ili fatalni febrilni ok ako u%u u krvotok preko kontaminiranih infuzija*i u nanogramskim koliinama- ili difuzijom kroz membranu kod kontaminiranih rastvora za hemodijalizu. 'kutni bakterijski tokisni koji se povezuju sa trovanjem hranom nisu esto povezani sa farmaceutskim proizvodima iako su aspergili koje proizvodi aflatoksin na%eni u nekim biljnim sastojcima. 0pak, mnogi produkti mikrobioloke razgradnje imaju neprijatan okus i miris i pri malim koliinama i to veinu pacijenta odvraa od uzimanja tog lijeka.

6.>.>.>. +emijsko i fiziko#hemijsko kvaranje farmaceutskih proizvoda Mikroorganizmi predstavljaju znaajan dio prirodnog reciklirajueg procesa prirodnih tvari u okolini. Bao takvi posjeduju raspon degradivnih sposobnosti koje ispoljavaju u relativno blagim fiziko#hemijskim uslovima. Mjeane prirodne zajednice su esto efektivnije za zajedniko kvaranje nego to bi individualna vrsta mogla postii. 0ntervali napada kompleksne podloge na supstancu se deavaju kada poetni napad od strane jedne grupe mikroorganizama uini supstancu osjetljivijom na dalja kvarenja od strane sekundarnih, naknadnih mikroorganizama. "od povoljnim uvjetima okoline stvaraju se novi putevi degradacije koji su sposobni da razgrade nove ksenobiotike. 0pak, stopa degradacije materijala koji su otputeni u okolinu varira znaajno, od polu!ivota tip supstanci u satima*fenoli- do mjeseci*teki deterd!eti- i godina*halogeni pesticidi-. :eneralna stopa kvarenja nekih supstanci ce zavisiti odC 6. +emijske strukture >. 2iziko#hemijskih osobina okoline 8. $posobnosti produciranih metabolita da budu izvori korisne energije i prekursori za biosintezu elijskih komponenti a samim time i stvaranju veeg brojam mikroorganizama 2armaceutske formulacije se mogu smatrati nekom vrstom specijalizirane okoline i stoga se njihova sposobnost na napad mikroorganizma mo!e procijeniti koritenjem konvencionalnih
19

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

ekolokih kriterija. Neke prirodne sastojci su posebno osjetljivi na takve napade a i neke sintetske supstance tipa modernih surfaktanata se smatraju da se brzo degradiraju nakon izlaganja uvjetima okoline. $irovi ekstrakti biljnih i !ivotinjskih droga posjeduju pored terapijskih agenasa i niz mikrobiolokih nutrienata. 3o u kombinaciji sa nestabilnim fiziko# hemijskim karakteristikam, osim ako se ne poduzmu koraci da se oni smanje, ostavlja mnoge formulacije sa visokim rizikom od napada mikroorganizma. 1.7.3. Farmaceu ski sas ojci osje ljivi na napad mikroorganizma Povr9inski ak ivne sups ance. 'nionski surfaktanti tipa alkalnih metala i aminskih sapuna masnih kiselina su generalno stabilni zbog blego alkalne p+ formulacije iako se redovno degradiraju kada se razrijede. 'lkil i benzilalkil sulfonati i sulfatni esteri se metaboliziraju ko# oksidacijom njihovih terminalnih metilnih grupa nakon ega slijedi niz oksidacija alkilnih lanaca i cijepanja aromatskog prstena. "risustvo lananog granjanja ukljuuje dodatne a# oksidativne procese. :eneralno, jednostavnost degradacije opada sa porastom du!ine lanca i kompleksnosti granjanja alkilnog lanca. )staci sulfonat i sulfatnih estera se konvertiraju u sulfate, iako su sulfonatni ostaci mnogo nestabiliniji nego oni estera. Neionski surfaktanti tipa alkilpolioNietilen alkohola koji je emulgator su redovno metabolizirani od strane mikroorganizama. 0 ovdje poveanje du!ine lanca i granjanja smanjuje jednostavnost napada. 'lkilfenolpolietilen alkoholi su napadnu slinim mehanizmom, ali su dosta otporniji. Jipolitiko cijepanje masnih kiselina od sorbitanskih estera, polisorbata i saharoznih estera je praenoo degradacijom cikline jezgre to rezultira stvaranjem brojnih malih molekula koje mogu slu!iti za rast mikroorganizama. 'mfolitiki surfaktanti bazirani na fostatidima, betainima i alkil amino susptituisane amino kiseline su izuzetno znaajna grupa surfaktanata i dobro se biorazgra%uju. Bationski surfaktanti koji se koriste u farmaciji kao antiseptici i konzervansi se sporo degradiraju pri velikim razbla!enjima. "seudomonas bakterija je redovno na%ena u rastvorima kvarternih amonijanih antiseptika, iako veinom zbog drugih komponenti koje ulaze u sastav tog rastvora, iako je odre%eni stepen metabolizma primjeen kod ovih surfaktanata. 6rganski polimeri.Mnogi agensi za poveanje gustoe i suspenzibilnosti koriteni u farmaciji su predmeti depolimerizacije od strane mikroorganizama preko specifinih grupa ekstracelularnih enzima, to rezultira stvaranjem nutritivnih fragmenata i monomera. "rimjeri takvih enzima su amilaze, pektinaze,celulaze, uronidaze,dekstranaze i proteaze. 'gar je
20

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

primjer dosta inertnog polimera i kao takav se koristi za postizanje vee krutosti medija za kultivisanje. "olietilen glikoli male molekularne mase se redovno razgrauju nizov oksidacija hidrogenugljikovog lanca ali oni vee molekulske mase su neto te!i za razgradnju. $intetski pakovni polimeri tipa najlona, polistirena i poliestera su ekstremno otporni na napade, do je celofan ne%to osjetljiviji na napade u vla!noj sredini. 0umek ansi. $upstance male molekulske mase tipa glicerola i sorbitola se nalaze u nekim produktima radi redukcije gubitka vode i uglavnom se lako metaboliziraju osima ko se nalaze u velikim koncentracijama. 'as i i ulja. )ve supstance su esto napadnute ako su dispergovane u vodenim formulacijama tipa emulzija tipa ulje7voda. Napadi gljvica su zabilje!eni na filmovima*na povrini- ulja u rasutom stanju ili tamo gdje je vodena faza u kapljicama kontaminirala rasutost uljane faze. Jijekovi bazirani na emulzijama tipa ulje7voda se rje%e susreu u odnosu na one u formulacijama hrane gdje se napada mikroorganizmima mo!e isto tako dogoditi zbog visoke solubilnosti oksigena u mnogim uljima. Jipolitiko cijepanje triglicerida osloba%a glicerol i masne kiseline nakon ega slijedi oksidacija alkilnog lanca i produkcija ketona. Metabolizam mikroorganizmima kod farmaceutskih hidrogenugljikovim uljima je rijedak, ali on je problem kod mainkoj tehnologiji kada se vodene kapljice nakupe u spremitima masti to uzrokuje kolonizaciju gljivica koja dovodi do korozije. 1.7.;. Sreds va za zasla?ivanje, pobolj9anje okusa i boje

Mnogi eeri i druge supstance za zasla%ivanje koje se koriste u farmaciji su sami po sebi supstrati za rast mikroorganizama. Me%utim, neki se koriste u veoma visokim koncentracijama u videnim produktima da bi redukovali aktivnost vode i inhiborali napad mikroorganizama. 1avno, veliki broj sredstava za bojenje *tartazin i amarant- i sredstava za poboljanj eokusa *nanina voda- su dr!ane kao improvirirani rastvori za iznenadne bolesti ali oni su esto podr!avali rast Pseudomonas spp. ukljuujui Ps.aeruginosa. ( dananje vrijeme se preporuuje da takvi rastvori sadr!e konzervanse ili da se pripremaju neposredno prije upotrebe razbla!ivanjem alkoholnih rastvora koji su mnogo manje podlo!ni napadu mikroorganizama. 6.>.A.6. 3erapijska sredstva
21

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

Mogue je demonstrirati da razliite vrste mikroorganizama u laboratorijskim uslovim amogu metabolizirati veliki raspon lijekova, to rezultira u gubitku aktivnosti tih lijekova. Materijali koji su ranoliki kao alkaloidi *morfin, strihnin, atropin-, analgetici *aspirin, paracetamol-, talidomid, barbiturati, steroidni esteri i bademova kiselina se mogu metabolizirati i slu!iti kao supstrati za rast mikroorganizama. Mikroorganizmi s emogu koristiti za provo%enje suptilinih transformacija na steroidnim molekulama koje ine osnovu komercijalnog produkta *terapijski steroidni agensi-. 0zvjetaji o unitavanju ljekovite supstance u stvarnim lijekovima su manje frekventni. 0pak, primjeri ukljuuju metabolizam atropina u kapima za oi od strane kontamiriranih gljivicaO inaktivaciju pencilinskih inekcija od strane bakterija koje produkuju laktamazuO metabolizam steroida u tabletama i kremama od strane gljivica, hidroliza aspirina u suspenziji od strane bakterija koje produkuje esteraze i deaktivacija hloramfenikola u oralnom pripravku od strane kontaminanta koji proizvodi acitelazu.

6.>.A.>.Bonzervansi i dezinficijensi Mnogi konzervansi i dezinficijensi se metabiliziraju preko velikog broja :ram#negativnih bakterija, iako se to ee doga%a pri koncentracijama koje su ni!e od njihovih efektivnih koncentracija. 0pak, kvarterni amonijani antimikrobni agensi bivaju polako napadnuti. Bonzervansi iz grupe organske !ive koji se isputaju u rijeke iz tvornica papira se ekstenzivno pretvaraju u toksine alkil !iva komponente koji mohu dospjeti u ljudski organizam preko lanca ishrane. 1egradacija ovih agenasa pri efektivnim koncentracijama je manje zabilje!ena, ipak postoje pojave rasta pseudomonasa u otopinama kvarternih amonijanih antiseptika i hlorheksidina koji su skladiteni a rezultirali su infekcijama pacijenata. "resudomonas spp.metaboliziraju konzervans A#hidroksibenzoat ester koji sadr!an u kapima za oi i uzrokuje ozbiljne infekcije a tako%er ih metabolizira i u oralnim suspenzijama i otopinama. .a!no je ovo upamtiti prilikom odabira konzervanasa za formulaciju

1.7.<. Vidljivi u>inci napada mikroorganizama na &armaceu ske produk e Mikrobioloki kontaminanti zahtijevaju da najprije napadnu sastojke nekog lijeka i formiraju supstrate potrebne za biosintezu i proizvodnju energije prije nego ro se mogu razmno!iti do onog nivoa gdje postaje oigledno kvarenje. Npr. 65 D mikroorganizama e imati ukupni
22

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

degraditivni efekat oko 65D puta br!e nego jedna elija. 0pak, rast i napad mikroorganizama mo!e biti lokaliziran na povrini vla!nih filmova ili nejednako raspore%en u volumenu viskozne formulacije tipa krema.

$lika 6. "resjek kroz neadekvatno konzervirano maslinovo ulje, emulziju ulje7voda u naprednom stadiju mikrobiolokog kvarenjaO prikazuje C ', diskoloraciju, vodena faza iscrpljena od uljaO&, uljano#globularni kremasti slojO,#koalescentni uljani sloj iz GpukleH emulzijeO 1 rast gljivinih micelija na povrini.

"rve naznake kvarenja su najee organoleptike, sa otputanjem metabolita neprijatnog mirisa i okusa poput Gkiselih masnih kiselinaH, Gribljih aminaH, Gpokvarenih jajaH, Gzemljeni ukus i mirisH. "rodukti esto postanu nejednako bezbojni zbog raznih pigmenata mikroorganizama. $redstva za poveanje gustine tipa tragakante, akacije ili karboksimetilceluloze mogu biti depolimerizirani to rezultira gubitkom viskoznosti i sedimentacijom suspendiranih sastojaka. Nasuprot tome, mikrobioloka polimerizacija eera i surfaktanata mo!e producirati ljigave viskozne izrasnline u sirupima, amponima i kremama. "romjene u p+ vrijednosti produkta se mogu desiti bez obzira da li se otputaju kiseli ili bazni metaboliti i ona mo!e postati toliko izmijenjena da doputa sekundarni napad od strane mikroorganizama koji su bili predhodno inhibirani inicijalnom p+ produkta. "linoviti metaboliti mogu biti vidljivi kao zarobljeni mjehurii unutar viskoznih formulacija.

23

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

Bada je kompleksna formulacija tipa emulzije ulje7voda predmet napada posmatra se progsivno kvarenje proizvoda. Metabolizam surfaktanata e smanjiti stabilnost i ubrzati GmatenjeH uljanih globula. Jipolitiko osloba%anje masnih kiselina iz ulja e smanjiti p+ vrijednost i potsticati koalescenciju uljanih globula uzrokovati GpucanjeH emulzije. Masne kiseline i njihovi produkti dobiveni ketonskom oksidacijom e osigurati kiseli okus i neugodan miris, a mjehurii gasovitih metabolita e biti vidljivi i pigmenti mogu uzrokovati diskoloraciju produktu *slika 6-.

1.7.=. Fak ori koji u i>u na mikrobiolo9ko kvarenje &armaceu ski" produka a Fazumijevnje uticaja hemijskih i fiziko#hemijskih parametara okoline na mikroorganizme e omoguiti suptilne manipulacije formulacija da bi se stvorili uslovi koji su to je vie mogue nepovoljni za rast i kvarenje a da su u limitima prihvatljivosti za pacijenta i terapijske efikasnosti. )sim toga ukupna svojstva odre%ene formulacije e ukazati na njenu osjetljivost na napade razliitih klasa mikroorganizama.

6.>.D.6. 3ipovi i veliine kontminanata 0ako postoji odre%ena mogunost da e neki posebno agresivni mikroorganizam prodrijeti i kontaminirati lijek, postoje elementi preko kojih se mo!e predvidjeti njegovo prodiranje uzimajui u obzir faktore okoline i najvjerovatniju primjenu lijeka i historiu slinih lijekova. 2olmulator onda mo!e ugraditi to je vie zatitinih organizama u formulaciju tipa dodavanje dodatnih konzervanasa u sirup ako postoji povean rizik kontaminacije sa osmotolerantnim kvascem. 'ko se ipak neuspjeh dogodi poznavanje ekologije mikroorganizama i pa!ljiva identifikacija kontaminanata mo!e biti korisna u otkrivanju neispravnih koraka u dizainiranju i produkciji produkta. Niske koncentracije kontaminanata koje je nemogue replicirati u produktu mo!da ne uzrokuju kvarenje ali ako do%e do neoekivane promjene u strukturi mikroorganizma ugra%ena zatita mo!e postati zatrpana i nastaje kvarenje. )vo se mo!e desiti akoC 6. su sirovine neobino kontaminirane >. do%e do propusta u protokolu ienja biljnih supstanci 8. do%e do velikog rasta mikroorganizama iz opskrbljujuih cjevovoda
24

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

A. do%e do promjene procedura u proizvodnji 9. nastanu radovi ruenja u blizini tvornice D. do%e do zloupotrebe brutoproizvoda tokom administracije 0pak, veliina estica nije uvijek pouzdan indikator potencijala kvarenja. Niske koncentracije agresivnog pseudomonasa u otopini koja je slabo konzervirana mogu predstavljati veliki rizik u odnosu na tablete koje sadr!e velike koncentracije bakterijskih i gljivinih spora. Bada agresivni kontaminant u%e u lijek mo!e proi odre%eno lag vrijeme prije nego to pone znaajno kvarenje, a to trajanje tog vremena se smanjuje disproporcionalno sa poveanim brojem kontaminanata. Mogue je uspostaviti neku kontrolu za formulacije koje su dispenzirane eN#tempore specificiranjem kratkog roka trajanja, npr.dvije sedmice. 0pak, obzirom da postoji du!e vrijeme izmeu proizvodnje lijeka i njegove administracije fabrikih lijekova, mogue je da do%e do napada mikrorganizama tokom tog vremena ukoliko se neto ne poduzme da se to sprijei. 0zolacija odre%enog mikroorganizma iz znaajno pokvarenog proizvoda ne mora znaiti da je upravo taj mikroorganizam bio inicijator napada. Mo!e se raditi o sekundarnom kontaminantu koji je GprerastaoH primari izvor kvarenja nakon to je dolo do promjene fiziko#hemijskih karakteristika od strane primarnog mikroorganizma. 6.>.D.>. ednostavni Nutritivni faktori nutritivni zahtjevi i metabolika adaptibilnost veine saprofitnih

mikroorganizama im omoguava da iskoriste mnoge komponente lijekova kao supstrate za biosintezu i rast, a ti supstrati ne ukljuuju samo sastojke ve i veliki broj materijala u tragovima koji se nalaze u njima. (potreba sirovih biljnih ili !ivotinjskih produkata u formulacijama omoguava dodatnu nutritivnu okolinu. Lak e i demineralizirana voda koja je pripremljena nekom od metoda jonske izmjene sadr!avati dovoljno nutritiva koji e dozvoliti rast mnogih :ram#negativnih mikroorganizama iz vode tipa "seudomonas spp. Bada pak u lijekovima ne do%e do rasta mikroorganizma to najee nije zbog ogranienih koliina nutrienata ve zbog drugih karakteristika koje ne podr!avaju rast tipa fiziko#hemijskih ili toksinih karakteristika. Mnogi akutni patogeni zahtijevaju specifine faktore za rast a ti faktori su povezani sa tkivima koje napadaju a koji su inae prirodno odutni u famraceutskim formulacijama. /bog toga nije vjerovatno da e se razviti u njima, iako mogu ostati vijabilni i infektivni neko vrijeme u nekih suhim proizvodima gdje su uslovi povoljno zatitni za njih. 6.>.D.8. $adr!aj vlageC aktivitet vode *'25

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

Mikroorganizmi zahtijevaju neometan pristup vodi u dovoljnim koliinama za rast. 0ako neki lijekovi koji su bogati otopinama tipa sirupa djeluju GmokriH , rast mikroorganizama u njima mo!e biti ote!an jer se mikroorganizmi za tu vodu moraju boriti sa velikim brojem molekula eera i drugih molekula u formulaciji koje imaju redovno interakciju sa vodom preko hidrogenovih veza. Boliina slobdne vode u formulaciji koja je dostupna mikroorganizmima za rast se mo!e izraunati mjerenjem aktiviteta vode *'K-. to je vea koncentracija rastvora time je manji aktivitet vode. $a izuzetkom halofilnih bakterija, veina mikroorganizama najbolje raste u razrije%enim otopinama* visok 'K- i kako koncentracija otopine raste*manji 'K-, stope rasta se smanjuju do minimalne, inhibitorne 'K. Jimitirajue vrijednosti 'K su slijedeeC :ram#negativni tapii 5,@9O stafilokoki, mikrokoki i laktobacili 5,@ i veina plijesni 5,??. )smotolerantni kvasac koji fermentira sirup kvari proizvode sa vrijednosti 'K od 5,<8, dok neke filamentozne gljivice mogu rasti i pri ni!im vrijednostima,tipa 'spergiluus glaucus na 5,D6. 'K vrijednost vodenih formulacija se mo!e smanjiti da bi se poveala otpornost na napade mikroorganizama dodatkom visoko koncentriranih eera ili polietilen glikola. 'li ipak, ak i sirup &" *DD= saharoza i 'KP5,?D- nekada ne mo!e da sprijei kvarenje pod uticajem osmotoleratnog kvasca i moraju se dodati jo neki konzervansi. Bako se nastavlja trend da se saharoza eliminira iz lijekova, istra!uju se alternativne otopljene tvari, tipa sorbitola i fruktoze, koje ne potiu zubni karijes. (potreba salamure koja se koristi za konzervisanje mesa bi bila organolepriki neprihvatljiva za lijekove. 'K se tako%er mo!e smanjiti suenjem, iako e suhi, higriskopni lijekovi* tablete, kapsule, prahovi itd- zahtijevati posebno pakovanje koje e sprijeiti resorpciju vode i posljedini rast mikroorganizama* slika >.-. $ada su dostupni premazi film tableta koji uveliku smanjuju unos vodene pare tokom skladitenja. 3o mo!e doprinijeti poveanoj stabilnosti prema mikroorganizmima tokom sladitenja u vla!nim podnebljima, a iako je upotreba folije efikasnija, ona je tako%er i skuplja.

26

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

$lika >. Fast gljivica na tabeli koja je postala vla!na *povien 'K- u toku skladitenja u vla!nim uslovima. "rimijetiti rijetkost micelija i konidiofora. Bontaminant pripada rodu Penicillium sp.

Bondenzirani sloj vode se mo!e nakupljati na povrini inae suhih proizvoda tip tableta ili rasuto ulje tokom skladitenja u vla!nom okru!enju gdje vladaju oscilacije temperature, to rezultira sa dovoljno visokom 'K da bi se pokrenuo rast gljivica. .iak vode stvoren respiracijom mo!e onda jo vie podii vrijednost 'K, podstiui rast. 1iluirani vodeni slojevi koji se formiraju a povrinama viskoznih proizvoda tipa sirupa i krema, ili slojevi koji isijavaju zbog sinereze u hidrogelovima mogu dosegnuti dovoljno visoku 'K da dozvole kvarenje preko povrinskih kvasaca i gljivica. 0nhibicija rasta mikroorganizama redukcijom vrijednosti 'K je kompleksnija nego samo vezivanje molekula vode jer su neki rastvori efikasniji u inhibiranju napada mikroorganizama u odnosu na posebne tipove mikroorganizama iako se koriste pri slinim vrijednostima 'K. Mehanizmi ovih reakcija ukljuuju interference sa elijskom osmoregulacijom i proizvodnjom energije. 6.>.D.A. Fedoks potencijal

$posobnost mikroorganizama da rastu u nekoj okolini je pod uticanjem oksido#redukcione ravnote!e *redoks potencijal- obzirom da oni zahtijevaju kompatibilne terminalne elektron akceptore za funcionisanje njihovih resporatornih puteva. .akumska pakiranja hrane, ili stavljanje adsorbenasa kisika u pakovanje da bi se smanjile koncentaracije kisika, reduciraju napade nekih obaveznih aerobnih bakterija koje su odgovorne za kvarenje, ali to ne uklanja
27

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

svo nastalo kvarenje. (klanjanje kisika iz lijekova da bi se kontroliralo kvarenje nije praktian prijedlog iako se koristi za kontrolu nebioloke oksidacije. Boritenje karbon dioksida za konzerviranje pia se vie oslanja na specifino antimikrobno djelovanje karbonske kiseline nego na uklanjanje kisika. Neka viskozna hrana, posebno ona koja sadr!i meso, ima dovoljno nizak redoks potencijal da dozvoli rast opasnih anaerobnih ,lostridia, ali to je malo vjerovatno u veini farmaceutskih preparata. Fedoks potencijal u slabo viskoznim emulzijama moe biti dosta visok zbog osjetnije topivosti kisika u veini masti i ulja. 6.>.D.9. 3emperatura skladitenja

Bvarenje farmaceutskih preparata se mo!e desiti u rasponu od Q >5 do D5 E,, iako je to mnogo manje vjerovatno na ovim ekstremnim vrijednostima. $tvarna temperatura skladitenja mo!e selektivno oderediti kvarenje od strane odre%enih vrsta mikroorganizama. $kladitenje na temperaturi #>5 E, i ni!e se koristi za dugorono skladitenje hrane i nekih farmaceutskih sirovina, te za dispentiranu totalnu parentarelnu nutriciju *3"N- koja se u bolnicama pri #>5 E, skladitila na krae periode da bi se doatno smanjio rizik od rasta bilo kakvih kontaminanata koje su mogle dospijeti u proizvod prilikom aseptike izrade. $irupi koji se mogu ponovo napraviti i multi#dozne kapi za oi se ponekad izdaju sa natpisom G uvati na hladnom mjestuH kao to je fri!ider *?#6> E,-, djelomino da bi se smanjio rizik kontaminacije u upotrebi koja se mo!e javiti prije isteka roka trajanja. "o konvenciji se preporuuje da se voda za inekcije uva pri ?5 E, ili vie nakon destilacije i prije pakovanja i sterilizacije da bi se sprijeio ponovni rast :ram#negativnih bakterija i otputanje endotoksina. 6.>.D.D. p+ vrijednost

4kstremna p+ vrijednost sprijeava napad mikroorganizama, iako sposobnost slabe plijesni da raste i u diluiranoj hirdohlorinoj kiselini primorava konzervaciju i analitikih standarda kiselina. Bvarenje u neutralnoj sredini je vie izgledno, a izvjetaji pokazuju prisustvo presudomonasa i povezanim :ram#negativnih bakterija u miksturama antacida, vodica za ispiranje sa ukusima i u destiliranoj i demineralniziranoj vodi. Na p+ preko ? npr. kod emulzije na bazi sapuna je kvarenje rijetko. Bod proizvoda sa niskom p+ poput sirupa sa okusom voa*p+P 8#A- je kvarenje od strane plijesni ili kvasaca je vie izgledno. Bvasac mo!e metabolizirati organske kiseline i poveati p+ do onih vrijednosti gdje se mo!e javiti sekundarni bakterijski rast. 0ako je dobro poznato namijetanje p+ vrijednosti hrane za

28

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

uvanje od kvarenja * krastavac,slata od kupusa, jogurt itd.- nije praktino da se pravi namjerna primjena ovoga za lijekove. 1.7.+. *izajn pakovanja "okovanje mo!e da ima veliki uticaj na stabilnost mikroorganizama nekih formulacija, na nain da kontrolie ulazak kontaminanata tokom skladitenja i upotrebe. (la!u se veliki napori da bi se dizajnirali kontejneri koji bi sprijeili ulazak mikroorganizama u lijekove za parenteralnu primjenu zbog velikog rizika od mogue infekcije. $amozatvarajui gumeni jastuii se moraju koristit da bi se sprijeio ulazak mikroorganizama u kontejnere multi# doznih inekcija nakon povlaenja sa potko!nom iglom. "osude sa irokim grlom za kreme e dozvoliti ulazak prstiju sa kontaminantima visokog stepena kliconotva, i ovo se mo!e smanjiti zamjenom tih posuda sa uskim malznicama i tubicama sa fleksibilnim otvaranjem. 3amo gdje se lijek oslanja na nizak 'K da se sprijei kvarenje, pakiranje tipa folija mora biti od vodootpornog materijala sa potpuno efikasnim zatvaraima. Bartonsko vanjsko pakovanje i naljepnice mogu postati supstrati za napad mikroorganizma u vla!nim uvjetima pa se esto dodaju konzervansi da se smanji rizik od oteenja. 1.7.1. 5a9 i a od mikroorganizama unu ar &armaceu ski" proizvoda "re!ivljavanje mikroorganizama u odre%enim okolinama je pod uticajem prisustva razliitihinertnih materijala. 3ako, mikroorganizmi mogu biti rezistentni na toplinu i suenje u prisustvu nekih polimera tipa kroba, akacije ili !elatine. 'dsorpcija na prirodni materijal mo!e pomoi uspostavljanju i pre!ivljavanju u nekim okolinama. "ostoje vjerovanja, ali nisu poduprijeta dokazima, da prisustvo nekih suspendiranih estica tipa kaolina, magnezijum trisilikata ili aluminij hidroksid gela mogu uticati na dugovjenost kontaminanta u lijekovima koji ih sadr!e a i prisustvo nekih surfaktanata, suspendirajuih agenasa mo!e poveati otpornost mikroorganizama na konzervanse, iznas i preko njihovog inaktivirajueg efekta tog agensa.

&'*'

Konz!r)iranj! lij!ko)a u+otr!,om antimikro,ni- ag!na$a. o$no)ni +rin#i+i

1.3.1. Uvod 'ntimikrobni konzervans mo!e biti ukljuen u formulaciju da bi se dodatno smanjio rizik od kvaranje, i po!eljno, da ubije predvi%ene niske nivoe kontaminanata koji su ostali u nesterilnom lijeku poslije proizvodnje ili da ubije one koji su ostali u proizvodu tokom
29

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

skladitenja, ili prilikom ponovljenog uzimanja doza iz vie#doznog kontejnera. 'ko lijek posjeduje malu mogunost da podstie rast ili pre!ivljavanje kontaminanata i tamo gdje je rizik od infekcije mali, kao to je kod tableta, kapsula i suhih praaka, onda dodavanje konzervansa i nema ba smisla. Bonzervanse ne treba dodavati da utiu na nepravilne neuspjehe u slabo kontrolisanim proizvodnim procesima zbog nesigurnosti uspjeha istih i njihovog nepotrebnog troenja prije ispunjavanja namijenjene uloge . Joa praksa je postojanje obiaja da se dodaju konzervansi u lijekove sterilisane filtracijom da bi zatitili proizvod od neadekvatnih propusta filtera nije dotakla pravi problem za adekvatnom validacijom filtracionog sistema. 0dealno bi takvi konzervansi trebali C 6. &iti sposobni da brzo ubiju sve mikroorganizme nakon to u%u u lijek >. 1a ne budu iritantni ili toksini za pacijenta 8. &iti stabilni i efektivni kroz itav !ivotni vijek lijeka A. &iti selektivni u reagovanju sa kontaminantima a ne sa komponentama lijeka Na!alost , najaktivniji antimikrobni agensi su esto neaktivni, imaju zanaju interakciju sa komponentama formulacije i pacijentima kao i sa mikroorganizmima. Nakon to se izdvoje toksini, iritirajui i reaktivni agensi, oni koji ostanu uglavnom imaju skrobnu antimikrobnu efikasnost, i trenutno ne postoje nikakvi konzervansi koji su dovoljno netoksini za koritenje u visoko#osjetljivim podrujima npr. za inekcije koje idu u tkivo centralnog nervnog sistema ili za upotrebu u oku. )dre%eni broj mikrobioloki efektivnih konzervanasa koji se koriste u kozmetici uzrokoju znaajni broj kontraktnih dermatitisa, i zbog toga se izbjegava njihovo koritenje u farmaceutskim kremama. 0ako je po!eljno da se brzo ubiju svi kontaminanti koji u%u u lijek, to mo!e biti jedino mogue za relativno jednostavne vodene otopine tipa kapi za oi ili inekcija. /a kompleksne fiziko#hemijske sisteme tipa emulzija i krema realistinije je da se ostvari inkubacija rasta i radije sporija stopa ubijanja mikoroorganizama. 1a bi se postigla najvea mogua efektivnost konzervansa, potrebno je uzeti u obzir sve one parametre koji utiu na antimikrobnu aktivnost unutar lijeka. 1.3.7. $&eka koncen racije, empera ure konzervansa i veli>ine inokuluma "romjene u efikasnosti konzervansa variraju eksponencijalno sa promjenama u konecentraciji * vidi koncentracioni eksponent <<- , a stopa varijacije zavisi od tipa agensa. Npr. smanjenje koncentracije fenola *rjPD- daje DA puta *>D- redukciju aktivnosti, dok slino razbla!enje za hlorheksidin *<<P>- smanjuje sposobnost ubijanja za samo A puta *> >-. "romjene u
30

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

temperaturi produkta e mijenjati efikasnost u proporcijama, u vezi sa razliitim tipovima konzervansa i razliitih grupa mikroorganizama *vidi temperaturni koeficijent ; 65-. /bog toga pad temperature sa 85 na >5 E, mo!e rezultirati gubitkom sposobnosti ubijanja 9 puta ili A9 puta prema $.coli od strane fenola*;65P9- ili etanola *;65PA9-. 'ko i temperatura i koncentracija variraju istovremeno, situacija je dosta kompleksnija, ali je predlo!eno, ako npr. 5,6 = rastvor hlor krezola *<<PD, ;65 P9- ubije upotpunosti suspenziju $.coli na 85 E, u toku 65 minuta, zahtijevalo bi se oko @5 minuta da se postignu slini efekti ako se temperatura spusti na >5 E, i blago pregrijavanje tokom proizvodnje je rezultiralo sa 65 = gubicima u koncentraciji hlorkrezola usljed isparavanja *ostali faktori su ostali isti-. Molekule konzervansa se mogu koristiti tako da inaktiviraju mikroorganizme i da me%udjeluju nespecifino sa znaajnim koliinama otpada kontaminanata koji se stvara tokom upotrebe. )vo e rezultirati u progresivnom i eksponencijalnom padu u efikasnosti preostalog konzervansa. Bapacitet konzervansa je termin koji se koristi da opie nakupljajue nivoe kontaminanata sa kojima se konzervisana formulacija mo!e nositi prije nego postane toliko potroen da je neefikasan. )vo varira sa tipom konzervansa i kompleksnosti formulacije. 1.3.3. Fak ori koji u i>u na dos upnos konzervansa Mnogi konzervansi me%udjeluju sa rastvorom odnosno sa uobiajno koritenim sastojcima u farmaceutskim formulacijama kroz niz naina npr. preko slabih privlaeih veza kao i sa bilo kojiim mikroorganizmom koji je prisutan. )vo mo!e rezultirati u nestabilnoj ravnote!i u kojoj je samo mali broj od ukupno prisutnih konzervanasa dostupan da inaktivira relativno malu masu mikroorganizama, i rezultirajua stopa ubijanja mo!e biti puno manja nego to bi se oekivala iz performanse jednostavnih vodenih otopina. Nedostupni konzervans mo!e ipak doprinijeti ukupnoj irinantnosti proizvoda. :eneralno se vjeruje da tamo gdje je koncentracija otopine veoma visoka, i 'K znatno sni!en, efikasnost konzervansa je znaajno smanjena i mo!e doslovice biti iritantna pri vrlo niskom 'K. "raksa ukljuivanja konzervansa u proizvode sa niskom 'K vrijednosti tipa tableta i kapsula postaje besmislena. )vo bi samo pru!alo minimalnu zatitu za suhe tablete, jer u sluaju da se one ovla!e postae pokvarene zbog drugih, nemikrobnih razloga. 6.8.8.6. 4fekat p+ vrijednosti produkta Bod slabo#kiselih konzervanasa aktivnost potie primarno od nejoniziranih molekula i one imaju znaajnu efikasnot na p+ vrijednost gdje je jonizacija mala. /bog toga benzoina i sorbinska kiselina * pBaPA,> i pBaPA,<9- imaju ogranienu korist kao konzervansi iznad
31

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

p+P9, dok A*p-#hidroskibenzoat ester sa svojom nejoniziranom esterskom grupom i blago joniziranom hidroksil supstituenta *pBaP?,9- imaju mjerene zatitne efekte ak i pri neutralnoj p+. 'ktivnost konzervansa tipa kvarternih amonijevih iona i hlorheksidina vjerovatno le!i u njihovim prisutnim kationima i efektivni su u proizvodima neutralne p+. p+ formulacije mo!e direktno uticati na osjetljivost mikroorganizama na konzervanse. 1.3.;. $&ikasnos u vi9e&aznim sis emima ( viefaznoj formulaciji tipa ulje7voda emulzije, molekule konzervansa e se raspodijeliti u nestabilnoj ravnote!i izme%u vodene i uljane faze, micele surfaktanta solubilizacijom, polimerni suspendirajui agensi i drugi rastvori adsorpcijom i bilo koji mikroorganizmi prisutni. :eneralno , ukupna aktivnost konzervansa mo!e biti povezana sa malim porcijama molekula konzervansa koji je ostao nevezan u vodenoj fazi, iako kada on postane potroen sporo mo!e se oekivati ponovno uspostavljanje ravnote!e izme%u komponenti. :ubitak neutralnih molekula u uljanu fazu dovodi do toga da i micelarna faza mo!e biti favorizirana ispred ionskih vrsta, iako su na%ene znaajne varijacije u distribuciji izme%u razliitih sistema. )bzirom na ove potencijale za znaajnu redukciju u efikasnosti ra%eni su veliki napori da se razrade jednaine u kojima mo!emo zamijeniti sistemske parametre tipa particionog koeficijenta, konstanti vezivanja za surfaktante i polimere i osnos ulje7voda radi dobijanja pribli!nijih nivoa konzervansa koji ostaje u vodenoj fazi. 0ako su neka umjereno uspjena predvi%anja dobivena iz vrlo jednostavnih laboratorijskih sustav, oni su dokazali ogranienu praktinu vrijednost jersu podaci za vie zahtijevanih parametara bili nedostupni za tehniki iste sastojke ili slo!enije komercijalne sisteme. 1.3.<. $&eka kon ejnera ili pakovanja 1ostupnost konzervansa se mo!e znaajno smanjiti usljed interakcije sa ambala!om. "rimjeri ukljuuju pro!imanje fenolnih konzervansa u gumene dijelove viedozne injekcije ili kontejnera za ukapavanje u oko i njihove interakcije s fleksibilnim najlonskim tubama za kreme. Nivo kvaternog amonija kao konzervansa u formulacijama je znatno smanjen zbog adsorpcije na povrinu plastine i staklene posude. .olatilni konzervansi poput hloroforma se tako lako gube rutinskim otvaranjem i zatvaranjem kontejnera ime je njihova korisnost prilino ograniena za konzerviranje lijekova u zatvorenim , nepropusnim kontejnerima tokom skladitenja, sa prilino kratkim vremenom koritenja kada se otvore.

32

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

1.3.=. 6siguranje kvali e a i kon rola rizika od prisus va mikroorganizama u lijekovima )siguranje kvalitete *;'- odnosi se na shemu upravljanja koji obuhvata sve postupke potrebne za pru!anje visoke vjerojatnosti da e lijek biti uskla%en dosljedno na odre%eni opis kvalitete *formalizirana mjera njegove sposobnosti za svrhu za koju je namijenjen- u svakoj prigodi. 3o ukljuuje dizajn formulacije i razvoj *F R 1-, dobru farmaceutsku proizvo%aku praksu *:"M"-, to ukljuuje i kvalitetu kontrole *;,-, i post#marketinko praenje. &udui da mnogi mikroorganizmi mogu biti opasni za pacijente i 7 ili pokvariti formulacije ako u%u i ostanu aktivni u lijekovima potrebno je izvriti procjenu rizika kontaminacije za svaki proizvod uvidom u svaku fazu njegovog oekivanog !ivota od sirovina do primjene, i razviti strategije koje imaju za cilj smanjiti ukupni rizik na prihvatljivo niske razine. "rocjena rizika koji se odnosi na mikroorganizme se komplicira zbog neizvjesnosti oko tane infektivnosti i opasnosti kvarenja i rizika za mnoge kontaminante potekoa u mjerenju tane performanse u slo!enim sistemima. )bzirom da posljedice neuspjeha proizvoda i tete pacijentima e mogu biti ozbiljne za proizvo%aku kompaniju, uobiajeno je da se prave najgore mogue pretpostavke i dizajn strategije za pokrie u potpunostiO manji problemi su i tada obuhvaeni. er, na primjer, nemogue je garantovati da e bilo koji mikroorganizam biti neinfektivan, pretpostavka se sastoji od postavke da su svi mikrobi potencijalno zarazni za puteve primjene, gdje je vjerojatnost zaraze od kontaminanata visoka, takvi lijekovi se dostavljaju u sterilnom obliku. 3ako%er, mora se pretpostaviti da oni koji apliciraju lijekove nisu uvijek vrlo vjeti i motivirani u tehnikama kontrole zaga%enja , i dodatne zatitne mjere za kontrolu rizika su primjerenije takvim situacijama. 3o mo!e ukljuivati detaljne informacije o primjene, pa ak i trening, uz pru!anje formulacije visoke kvalitete. 1.3.+. 6siguranje kvali e a prilikom razvoja i dizajna &ormulacije. .jerojatno, veina rizika za mikrobioloke infekcije i kvarenja koje proizlaze iz mikrobnih kontaminacija za vrijeme proizvodnje, skladitenja i koritenja mo!e biti eliminiran prikazujui sve lijekove u sterilnim, nepropusnim, jednodoznim jedinicama . Me%utim, visoka cijena ove strategije ograniava njegovu upotrebu na situacije u kojima postoji visoki rizik od infekcije kao posljedica bilo kakvog oneienja mikroba. :dje je neinfektivni rizik ocijenjen kao puno ni!i, manje uinkovita, ali jeftinija, strategija se usvaja. .isoki rizik od infekcije
33

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

kontaminantima u parenteralnim lijekovima, u kombinaciji sa zabrinutosti o sistemskoj toksinosti konzervansa gotovo uvijek zahtijeva sterilne jedno#dozne jedinice. Bod kapi za oi za kunu upotrebu rizici su ni!i, i sterilni viedozni proizvodi koji sadr!e konzervans za borbu protiv predvi%ene kontaminacije koja nastaje tokom upotrebe su prihvatljivi, iako je za bolnice i njihovu okolinu vei rizik zbog toga je upotreba sterilnih. jednokratnih doza ea. )ralni i topikalni putevi primjene se openito percipiraju kao oni sa relativno niskim rizikom od infekcije i naglasak je vie na kontroli mikrobnog sadr!aja za vrijeme proizvodnje i zatiti formulacije od hemijskog i fiziko#hemijskog kvarenja. Bao dio procesa dizajna, potrebno je ukljuiti obilje!ja u formulaciju i sistem za isporuku da bi se pru!ila to vea zatita protiv mikrobioloke kontaminacije i kvarenja. /bog potencijalne toksinosti i iritacije , antimikrobne konzervanse treba uzeti u obzir samo ako postoje jasni dokazi o pozitivnoj koristi. Manipulacija fiziko#hemijskih parametara, kao to suC ', eliminacija posebno osjetljivih sastojaka, izbor konzervans ili izboru kontejnera mo!e znaajno doprinijeti ukupnoj stabilnosti lijeka. /a suhe oblike doziranja, budui da je njihov vrlo nizak 'K ono to predstavlja njihovu zatitu protiv mikrobnog napada, svojstva vlage para ambala!nih materijala zahtijevaju pa!ljivo ispitivanje. Bonzervansi su namijenjeni da ponude dodatnu zatitu protiv mikorbiolokih kontaminanata iz okolia. Me%utim, budui da su relativno nespecifine reaktivnosti *vidi poglavlje >-, teko je izraunati sa sigurnou koji e udio konzervansa dodan ak i u najjednostavnije lijekove biti dostupan za inaktivaciju takve kontaminacije. edino realno rjeenje hoe li formulacija biti adekvatno ouvana, bez izlaganja surovosti stvarnog svijeta kroz odre%eno vremensko razdoblje, je osmisliti laboratorijski test gdje je formulacija suoena sa !ivim mikroorganizmima, i vidjeti da li e se isti inaktivirati. 3akvi testovi trebaju biti dio razvoja formulacije i studija stabilnosti kako bi se osiguralo da e prikladna aktivnost vjerojatno ostati tokom !ivotnog vijeka lijeka. )ni se ne bi normalno koristili za rutninsku kontrolu kvalitete proizvodnje. Neki S testovi za ispitivanje konzervanasaS dodaju relativno velike inokulume razliitih laboratorijskih kultura alikvotima lijekova i odre%uju njihovu stopu inaktivacije preko metode brojanja !ivih organizama *jedna proba-, dok drugi ponovno inokuliraju u vie navrata , pri emu se prati uinkovitost inaktivacije dok se sistem ne ugasi *viestruki test-. )va tehnika mo!e dati bolju procjenu kapaciteta konzervansa od individualnog testa , ali je vrlo dugotrajan i skup. "roblemi nastaju kada se odluuje hoe li rezultati u takvim testovima pru!iti predvi%anje stvarne efikasnosti u upotrebi. 0ako bi testni organizmi treba imati neku slinost u vrsti i potencijalu kvarenja sa onima koji se trebaju ispuniti prilikom upotrebe, poznato je da ponavljana kultivacija na konvencionalnim mikrobiolokim medijima *hranjivi agar itd.- esto rezultira oznaenim
34

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

smanjenjima agresivnosti. "okuaji da se odr!i aktivnost kvarenja ukljuivanjem sastojaka formulacije u medij kulture daje razliite rezultate. Neki proizvo%ai su u mogunosti odr!avati aktivne sojeve kvarenja kultivisanjem u nekonzerviranim, ili razrije%enim alikvotima formulacije. &ritanska farmakopeja i 4uropska farmakopeja sadr!e individualni test konzervansa koji koristi etiri dionice kultura bakterija, kvasca i plijesni, od kojih nitko nema znaajnu historiju potencijala kvarenja koji se kultiviu na konvencionalnim podlogama. Me%utim proirenje osnovnog testa je preporueno u nekim situacijama, kao to suC ukljuivanje osmotolerantnog kvasca, ako se smatra da takvo kvarenje u toku upotrebe mo!e biti problem. (nato svojim ogranienjima i opreznim indikacijama danim o tome to bi se na osnovu testova moglo zakljuiti o formulaciji, nekoliko proizvo%aa je pokazalo da test daje neke osnovne, ali korisne, pokazatelje o stabilnosti u upotrebi . 'plikacija za licencu za proizvode .elike &ritanije za konzervisane lijekove mora dokazati da formulacija barem zadovoljava kriterije efikasnosti konzervansa &ritanske farmakopeje. )rth je primijenio koncepte 1#vrijednosti kao to se koristi u sterilizaciji za tumaenje rezultata testiranja. 0zra!avanje brzine mikrobne inaktivacije u konzervisanom sistemu u odnosu na 1#vrijednost omoguuje procjenu nominalnog vremena kako bi se postiglo propisan razmjerni nivo ubijanja. "roblemi nastaju kada se pokuava predvidjeti ponaanje vrlo niskih nivoa pre!ivjelih, ali metoda ima svoje kritiare, kao i zagovornike.

1.3.1. *obra &armaceu ska proizvo?a>ka praksa :"M" se povezuje sa prozvodnjom lijekova i ukljuuje kontrolu sastojaka, izgradnju postrojenja, validaciju procesa, produkciju i ienje. ;, je dio :"M"#a koji se bavi specifikacijama, dokumentacijom i osjenjivanjem uskla%enosti sa specifikacijom. Bod tradicionalne ;,, velika ovisnt je stavljena na testiranje uzoraka gotovih prozvoda da bi se determinisala upuna kvaliteta serije. )va praksa, mo!e ipak rezultirati u znaajnim financijskim gubicima ako je detektovana nepotpunost u zadnjoj fazi, to rezultira skupom mjerom odbacivanja ili ponovnom preradom *esto nije mogue- serije. 1odatno, nekoliko mikrobiolokih testova imaju malu preciznost i7ili tanost. .alidacija je kompleksna ili nemogua za izvesti, i interpretacija rezultata mo!e biti teka.Npr.iako se za proces toplotne sterilizacije smatra adekvatnim da samo jedna od 65 D jedinki pre!ivi, konvencionalni Gtestovi za sterlnostH za gotove proizvode * kao to propisuje &ritanska farmakopeja- nemaju sposobnost da prona%u tu jednu neispravnu*pre!ivjelu- mikrobu u 65 D jedinki a kamoli

35

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

precizirati kultivisanje. 3estiranje gotovog proizvoda tako%er ne mo!e prevenirati ili ak detektovati izoliranu jedinku zbog koje je proces propao. 1anas je uopeno prihvaeno da visoko mjerenje ukupne kvalitete proizvoda mo!e potei samo iz detaljne specifikacije, kontrole i monitornga svih faza koje doprinose procesu prizvodnje. .ie realistinije odluke o konformaciji specifikacije se mogu napraviti korstei se informacijama za sve relevantne parametre *parametarska metoda otputanja-, a ne samo rezultate iz pojedinanog testiranja gotovih proizvoda. "rema tome, mo!e se postii mnogo realistinija procjena mikrobioloke kvalitete serije tableta iz poznavanja parametara tipaC mikrobiolokog biolokog optereenja startnog materijala,zapisi o temperaturi iz pei za suenje granula, nivo vlage u suenim granulama, podaci o kompakciji, podaci o validaciji maine za zatvaranje sa folijom i nivoi mikroorganizama u gotovim tabletama nego gledanjem sadr!aja kontaminanta iz gotovih tableta. Mo!da e biti potrebno iskljuiti odre%ene nepo!eljne kontaminante iz startnih materijala, tipa pseudomonasa iz bulk 'l*)+-8 gela ili da se ukljue predtretmani da se reducira ukupno bioloko optereenje iridacijom kao za ispalgula mahune i zaine. /a biotehnoloke lijekove napravljene u ljudskim ili animalnim kulturama tkiva, potrebno je raditi odre%ena ispitivanja da se iskljue linije elija koje su kontaminirane latentnim virusima. /vanine smjernice za ograniavanje rizika kontaminacije prionima u lijekovima zahtjeva da se gove%i sastojci dobiju iz izbora gdje gove%a spongiformna encefalopatija*&$4- nije endemina. 'ko se proizvodnja postrojenja i njihova okolina posmatraju sa ekolokog i fiziolokog gledita o mikroorganizmima, trebalo bi biti mogue identificirati podruja gdje se kontaminanti mogu akumulirati i ak nastojati da stvore otpad za povezane serije lijekova , i onda manipulisati dizajnom i uslovima rada da se obeshrabi takva kolonizacija. $posobnost temeljitog ienja i suenja opreme je vrlo korisno da odvrati rast mikroorganizama. 1izajna razmatranja moraju ukljuivati umanjenja opskurnih kutki i mogunost da se oiste temeljito sva podruja. Neke vee opreme sada imaju sistem ienje u mjestu *,0"- i sterilizacije u mjestu *$0"- instaliran na mjestu za poboljanje dekontaminacijih sposobnosti. Mo!da e biti potrebno ukljuiti me%ukorake u razvojni proces da se smanji bioloko optereenje i pobolja efikasnot latalnih ciklusa sterilizacije ili da se sprijei da do%e do pretrpavanja konzervansa u nesterilnom lijeku poslije proizvodnje. ( proizvodnji nekih novijih i osjetljivijih biotehnolokih produkata potrebno je ukljuiti faze hromatografije i7ili ultrafiltracije da se osigura dovoljno smanjenje nivoa viralne kontaminacije koje se ne mo!e
36

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

postii konvencionalnim ciklusima sterilizacije. ( vje!bi validacije, mora se pokazati da je svaka faza sistema sposobna da obezbijedi oekivanu efikasnost ujutar granica varijacije za koje su dizajnirane. 'spekti mikrobiolokog kvarenja procesa validacije mogu ukljuiti ispitivanje sistema za ienje na njegovu sposobnost da namjerno ukloni ubaenu kontaminaciju. +romatografsko uklanjanje viralnih kontaminanata e se validirati odre%ivanjem logaritma smanjena koje se mo!e postii na poznati titar dodanih viralnih estica. 6.8.?.6. "rocedure kontrole kvaliteta "ostoji ope slaganje o potrebida se kontrolie ukupni nivo mikroorganizama u nesterilnim lijekovima i da se izdvoje odre%ene vrste koje su se pokazale problematinima, iako su preciznost i tanost tih metoda za brojanje*ili ak i za detekciju- nekih mikroorganizama u kompleksnim proizvodima niske. 'kutni patogeni, koji su prisutni u malom broju, su esto ote!eni u procesu i teko se izoliraju. "rodukti koji pokazuju aktivno kvarenje mogu doprinijeti iznena%ujue niskom broju mikroorganizama u testiranju. 0ako su prisutni u velikom broju, neki organizmi mogu biti niti patogeni niti primarni agensi kvarenja, ali mogu biti relativno inertni.npr.negerminisane spore sekundarnog kontaminanta koji je prerastao inicijalnog uzronika kvarenja. ( viskoznim formulacijama nejednako raspore%en rast mo!e uzrokovati znaajne probleme kod uzorkovanja. 3ip medija za kultivisanje* ak i razliite serije istog medija- i uslovi inkubacije mogu imati veliki utjecaj na broj mikroorganizama koji se dobiju iz produkta. .eliki problem je vrijeme kada se ustvari treba vriti uzorkovanje. 'ko recimo suspenzija antacida sadr!i recimo dvije elije pseudomonada na 655 cm 8 neposredno nakon prizvodnje postavlja se pitanje da li je ovo kvarenje tetnoT 'ko ove elije umru sporo kao posljedica prisustva konzervansa onda mo!da i nije, ali ako do%e do sporog rasta istih tokom skladitenja u toku jedne godine onda e dobiveni nivoi kontaminanata biti znaajniji. 'gencija za regulisanje hrane .elike &ritanije je prepoznala ove probleme i oni su napustili metode kvantitativnog brojanja mikroorganizama kao primjenjiv stamdard za kvalitet hrane. (prkos ovome, 4uropska farmakopeja je uvela kako kvantitativne tako i kvalitativne mikrobioloke standarde za nesterilne lijekove, koji mogu postati primjenjivi u nekim zemljama lanicama. 3i standardi propisuju varirajui maksimum ukupnih nivoa mikroorganizama i iskljuivanje odre%enih vrsta mikroorganizama usljed razliitih naina primjene. &ritanska farmakopeja je sada ukljuila te testove , ali je dala savjet da se oni trebaju koristiti da pomognu u validaciji :"M" procesnih procedura i da nisu dovoljni ako standardi za rutinsko testiranje gotovih proizvoda.
37

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

"rema tome, za lijek koji se daje oralno, ne bi trebalo biti vie od 658 aerobnih bakterija ili vie od 65> gljivica po gramu ili cm8proizvoda, i tu mora biti odsustvo 4scherichiae coli. "ovieni nivoi mogu biti doputeni ako proizvod sadr!i sirovine prirodnog porijekla. .eina proizvo%aa obavlja periodine testove na svojim proizvodima za ukupno mikrobioloko bioloko optereenje i na prisutnost mikroorganizama , koji se koriste za fabriku potvrdu nastavka uinkovitosti njihovih :"M" sistema, a ne kao konvencionalni testovi uskla%enost krajnjeg proizvoda. "ojava fluktuacije u odre%eim vrijednostima, ili pojava specifinih i neobinih vrsta, mo!e upozoriti na nedostatke u postupku i predstojeim problemima. Bako bi se smanjili trokovi ispitivanja i karantenko razdoblje, postoji znaajan interes za alternative uobiajenim postupcima ispitivanja na otkrivanje i odre%ivanje mikroorganizama, po!eljno da se mogu automatizirati. 0ako se ini da nijedna nije u irokoj upotrebi u sadanjosti, neke od obeavajuih su elektrini otpor, mikrokalorimetrija, koritenje fluorescentnih boja i epi# fluorescentnije i koritenje SvitalnihS mrlja. /naajan napredak u osjetljivosti metode procjene mikrobiolokog adenozin trifosfata *'3"- pomou luciferaze sada omoguuje procjenu iznimno niskih biolokih optereenja. Nedavni razvoj vrlo osjetljivih laserskih ure%aje za skeniranje za otkrivanje bakterije razliito oznaenih sa selektivnim fluorescentnim probama omoguuje prividno otkrivanje ak i pojedinanih stanica. 4ndotoksinski *pirogen- nivoi u parenteralnim i slinim proizvodima moraju ekstremno niski, kako bi se sprijeio ozbiljan endotoksini ok kod primjene. Nekada, to je provjeravano ubrizgavanjem u zeeve i i bilje!enjem bilo kakvog febrilnog odgovora. .eina se sada odre%ivanja izvodi koritenjem testa Jimulus u kojem lizat amoebocita iz potkove raka *Jimulus polUphemus- reagira vrlo specifino sa s mikrobnim lipopolisaharidima i daje gel i zamuenje ak i pri vrlo visokim razrje%enjima. .arijanta testa koritenjem hromogenog supstrata daje obojenu krajnju taku koja se mo!e detektirati spektroskopski. 0spitivanja kulture tkiva su u razvoju, gdje se mjeri sposobnost endotoksina da izravno inducira osloba%anje citokina. $ofisticirane i vrlo osjetljive metode su razvijene u prehrambenoj industriji za otkrivanje mnogih drugih mikrobiolokih toksina. Na primjer, otkrivanje aflatoksina u morskoj hrani i njihovim uljima se izvodi ekstrakcijom otapala, adsorpcijom na kolone koje sadr!e selektivna antitijela za njih, a otkrivaju se izlaganjem ultraljubiastom svjetlu. 0ako bi bilo neobino testirati na znakove aktivnog fiziko#hemijskog ili hemijskog kvarenje proizvoda kao dio rutinskih postupaka kontrole kvalitete za lijekove, to mo!e biti potrebno kako bi se ispita incidenti predvi%enog kvara proizvoda, ili za vrijeme razvoja formulacije. Mnogi volatilni i metaboliti neugodnog
38

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

okusa su nastali tokom aktivnog kvarenja koja su vidljiva. Njihova karakterizacija pomou +"J,#a ili :, se mo!e koristiti za razlikovanje mikrobiolokog kvarenja od ostalih, nebiolokih razgradnji. Bvarenja esto rezultiraju u fiziko#hemijskim promjenama koje se mogu pratiti konvencionalnim postupcima. 1akle, emulzija kvarenja mo!e se pratiti promjena u stopi povrinskog nakupljanja, promjenama p+, estinoj sedimentaciji i viskoznosti. 6.8.?.>. Nadzor nakon plasiranja na tr!ite

(nato opse!nom razvoju i rigoroznom potivanju procedura, ne mo!e se garantirati apsolutno da lijek nikada nee uspjeti pod te!om zloporabom tokom koritenja u stvarnom !ivotu. )dgovarajui sistem osiguranja kvalitete mora ukljuivati postupke za praenje preformanse tokom koritenja i i za odgovara na !albe kupaca. 3o se mora slijediti do u detalje, kako bi odluili hoe li neiji pa!ljivo izra%eni planovi za sigurnost proizvoda zahtijevati izmjene, kako bi se sprijeilo ponavljanje incidenta.

39

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

(' LITERATURA. *6'nderson .1. R ,oN ,.$. Microbial survival. 0nC 'irborne Microbes *eds ".+. :regorU R .J. Monteith-, >>D . *>'non. Fules and :uidance for "harmaceutical Manufacturers. Jondon C 3he $tationerU )ffice and 1istributors. 6@@<. *8'ttKood 1. R 2lorence '.3. $urfactant $Ustems, 3heir ,hemistrU, "harmacU and &iologU. JondonC ,hapman R +all. 6@?8. *A&loomfield $.2. R &aird F. *eds- Microbial ;ualitU 'ssurance in "harmaceuticals, ,osmetics and 3oiletries, >nd edn. ,hichester C 4llis +orKood. 6@@D. *9*D&rannan 1.B. ,osmetic preservation. $oc ,osmet ,hem, 6@@9O AD, 6@@#>>5 . &ritish "harmacopoeia 'ppendiN V.0, C 4fficacU of 'A5<-. Jondon C +M$). 6@@8. *<&ritish "harmacopoeia 'ppendiN V.0& C 3ests for Microbial ,ontamination, '6?A#'6@5 *and &" 6@@8, 6@@9 'ddendum, 'ppendiN V0. &, 'A59#'A5D- . Jondon C +M$). 6@@8. *?&ritish "harmacopoeia 0ntroductionC Microbial ,ontamination, iNNNiii, and 'ppendiN V.0 1 C Microbial ;ualitU of "harmaceutical "reparations, '96@. Jondon C +M$). 6@@8.*6@@D 'ddendum*@&ritish "harmacopoeia 'ppendiN V.0 ' C 3est for $terilitU, '6?5#'6?A . Jondon C +M$). 6@@8. *65&urman N.". R ,olboume .$. 3echniWues for the assessment of groKth of microorganisms on plumbing materials used in contact Kith potable Kater supplies. *66'ppl &acteriol, 6@<<O A8 , 68<X 6AA. 'ntimicrobial $eventeenth $Umposium of the $ocietU for :eneral MicrobiologU, ,ambridgeC ,ambridge (niversitU "res. 6@D<O pp. >58#

"reservation, '6@6#'6@>, *and &" 6@@8, 6@@9 'ddendumO 'ppendiN V.002 ,

,hambers ,.Y. R ,larke N.'. ,ontrol of bacteria in non#domestic Kater. 'dv 'ppl Microbiol, 6@D?O ?, 659#6A8 .
40

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

*6>-

,ollings ..:. 3he freshKater environment and its significance in industrU. 'ppl &acteriol, 6@DAO ><, 6A8#695.

*68-

1enUer $. R &aird F. *eds- :uide to Microbiological ,ontrol in "harmaceuticals. ,hichester C 4llis +orKood. 6@@5.

*6A-

2avero M.$., Mc1ade . ., Fobertson .'., +offman F... R 4dKard F.Y. Microbiological sampling of surfaces. 'ppl &acteriol, 6@D?O 86 , 88D#8A8 .

*69-

:ould :.Y. *ed.- Mechanisms of 'ction of 2ood "reservation "rocedures. &arking C 4lsevier $cience "ublishers. 6@?@.

*6D-

:regorU ".+. MicrobiologU of the 'tmosphere, >nd edn. Jondon C Jeonard +ill. 6@<8.

*6<-

+ugo Y.&. ' brief historU of heat, chemical and radiation preservation and disinfectants. 0ntl &iodet &iodeg, 6@@9O 8D, 6@<#>6<.

*6?-

Martidale 3he 4Ntra "harmacopoeia, 86st edn. 1isinfectants and "reservatives pp. 6666#66A@. JondonC 3he FoUal "harmaceutical $ocietU. 6@@D.

*6@*>5-

Maurer 0.M. +ospital +Ugiene, 8rd edn. Jondon C 4dKard 'rnold. 6@?9 Nishannon '. R "okja M.$. ,omparative studies of microbial contamination of surfaces bU the contact plate and sKab methods. D8. 'ppl &acteriol, 6@<<O A>, 98#

*>6-

"acker M.4. R Jitchfield .+. 2ood "lant $anitation. Jondon C ,hapman R +all. 6@<>.

*>>-

Fussell '.1., +ugo Y.&. R 'Uliffe :.'. , *eds-. "rinciples and "ractice of 1isinfection, "reservation and $terilization, >nd edn. )NfordC &lackKell $cientific "ublications. 6@@?.

*>8-

Fussell '.1., +ugo Y.&. R 'Uliffe :.'. , *eds- "rinciples and "ractice of 1isinfection. "reservation and $terilization, 8rd edn. )NfordC &lackKell $cientific "ublications. 6@@?.

*>A-

$kinner 2.'. R ,arr 2.:. *eds- 3he Normal Microbial 2lora of Man. $ocietU for 'pplied &acteriologU $Umposium No. 9. Jondon C 'cademic "ress. 6@<A.
41

Kanita Muhi : MIKROBIOLOKI ASPEKTI PROIZVODNJE FARMACEUTSKIH PREPARATA

!"#ina$!%i $a&

*>9-

$tebbing J. ;ualitU 'ssuranceC 3he Foute to 4fficiencU and ,ompetitiveness, >nd edn. ,hichesterC 4llis +orKood. 6@@8.

*>D-

(nderKood 4. :ood manufacturing practice. 0nC "rinciples and "ractice of 1isinfection, "reservation and $terilization *eds '.1. Fussell, Y.&. +ugo R :.' . 'Uliffe-, 8rd edn. )NfordC &lackKell $cientific "ublications. 6@@?.

42