14.2.

2013

Literatura MENADŽMENT U SPORTU
prof.dr.sc. Mato Bartoluci dr.sc. Sanela Škorić
Bartoluci, M., Škorić, S. (2009.). Menadžment u sportu. Zagreb: Kineziološki fakultet

Bartoluci, M. (2003.). Ekonomika i menedžment sporta. Zagreb: Informator

Područja izučavanja
Ekonomika sporta Menadžment u sportu / Sportski menadžment Marketing u sportu / Sportski marketing

POJAM I FUNKCIJE SPORTA

1

itd.2. treninga i samog natjecanja Najpopularniji i najatraktivniji dio sporta Multiplikator i generator mnogih oblika sportskih aktivnosti. formira društvene odnose ili rezultira sportskim rezultatima u natjecanjima na svim razinama.” Tjelesna i zdravstvena kultura (u području obrazovanja) Sportska rekreacija (sport za sve) Kineziterapija Sport osoba s invaliditetom Natjecateljski sport (svih vrsta i kategorija) TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Odgojno-obrazovne ustanove Zakonska obveza Usmjerena na tjelesni i duhovni razvoj pojedinaca. 2 . vid zabave.2013 Uvodno… Što je sport?? Prema Vijeću Europe i Europskoj povelji sporta: Područja sporta SPORT PODRUČJA SPORTA “svaki oblik fizičke aktivnosti koji. promotor.14. ima za cilj izražavanje i poboljšanje fizičke spremnosti i mentalnog zdravlja. kroz povremeno ili organizirano sudjelovanje. djece i mladeži u cjelini NATJECATELJSKI SPORT Aktivnosti pripreme sportaša.

2. Vođenje športskog natjecanja. Osobe u sustavu sporta PRIJE: Udruge i klubovi.14. Ustanove. sa svrhom unapređenja zdravlja ili aktivnog odmora Organizirana ili ne Modeliranje programa aktivnosti KINEZITERAPIJA Aktivnosti pod stručnim nadzorom Programi unapređenja životnih funkcija i zdravlja osoba oštećena zdravlja.) Sudjelovanje u športskim natjecanjima. Organiziranje športskog natjecanja.2013 SPORTSKA REKREACIJA Osmišljeno korištenje vlastitog slobodnog vremena. Športska priprema. Pravne osobe i Školska športska društva koja se osnivaju bez pravne osobnosti. Upravljanje športskim objektima. prema osobnom izboru i sklonostima. 2006. 3 . osoba s funkcionalnim smetnjama i osoba s invalidnošću SPORT OSOBA S INVALIDITETOM Izvan mjesta stanovanja odnosno u turizmu U funkciji sportske rekreacije ili natjecanja Sportska djelatnost (Zakon o športu. DANAS: Fizičke osobe. Trgovačka društva i Fizičke osobe samostalnim radom. Športska rekreacija. Športska obuka.

UKUPNO UDRUGE Od toga sportske 4 470 3 643 2006..d. lovačkih i bridž klubova Aktivni članovi Sportski djelatnici i dužnosnici Sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima Centri za sport i rekreaciju i zaposleni u centrima Sportski objekti DZS 2003.2013 Pravne osobe Udruge.855 sportskih klubova 15.) Profesionalni ili amaterski status Koliko??? Koliko?? Registar sportskih djelatnosti 5. kultura i socijalna skrb” Svake 3 godine Broj sportskih. ustanove Klubovi: Udruge za natjecanje Sportska dionička društva (š. trgovačka društva.961 sportska udruga u 8 podgrupa Borilački sportovi Konjički sport Sportovi na vodi Sportovi na tlu Sportovi u zraku Strukovne sportske djelatnosti Sportske djelatnosti osoba s invaliditetom Ostale Službena statistika o sportu Državni zavod za statistiku Statistički ljetopis Priopćenja.759 sportskih djelatnosti 4. istraživanje i razvoj. „Obrazovanje.393 poduka 556 organiziranje i vođenje natjecanja 310 upravljanje građevinama Registar udruga Registar neprofitnih organizacija 5. 4 880 4 165 4 . 4 376 3 543 2009.d.302 priprema 796 rekreacija 1.14.2.. šahovskih.783 za sudjelovanje u natjecanjima 1.081 sportski subjekt 3.

: nogomet igra oko 240 milijuna. športskih građevina značajnih za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Hrvatskog olimpijskog odbora. Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog športskog Zagreba.5 milijardi! EKONOMIKA SPORTA 5 . športska priprema. djelovanje športskih udruga. poticanje planiranja i izgradnje športskih športske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i građevina. mladeži. održavanje i korištenje djelovanje nacionalnih športskih saveza. AMATERSKI: U smislu organizacije i financiranja Masovnost sporta Najpopularniji sportovi? Npr. međunarodna športska suradnja i međunarodne obveze Republike Hrvatske u športu. Ugovorni odnos Plaćeni poticanje i promicanje športa te provođenje poticanje i promicanje športa.14. zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u športu. športskih aktivnosti djece. studenata i osoba s invaliditetom.2013 Sport kao javno dobro Državna razina Lokalna razina Profesionalni i amaterski sport PROFESIONALNI: Sudionici su u profesionalnom odnosu sa sportskim klubom. športskih zajednica i rad i djelovanje Agencije. skrb o vrhunskim športašima. mladeži i studenata. domaća i međunarodna znanstveni i razvojni programi u športu. savezom i dr. saveza gluhih. projekata elaborata i studija u funkciji razvoja športa. planiranje. osoba s invaliditetom. športaša. Bučar“ i državnih nagrada za vrhunska športska provođenje i financiranje znanstvenih i razvojnih postignuća. osobito športa djece. izgradnja.2. natjecanja te opća i posebna zdravstvena zaštita djelovanje informacijskog sustava u športu. igrača i gledatelja oko 3. športsko-rekreacijske aktivnosti građana. dodjeljivanje državne nagrade za šport „Franjo saveza.

” 1 Bilanca ulaganja i učinaka sporta ULAGANJA (INPUTI) UČINCI (OUTPUT) I. Zagreb. Informator. sredstva od gospodarskih djelatnosti.14. a koliko drugi izvori financiranja? 6 . darove i članarine.) 1M.2. srećke. druga sredstva (tombole. Ekonomski učinci sporta MAKROEKONOMSKI U industriji sportskih proizvoda U trgovini sportske robe U graditeljstvu sportskih objekata U turizmu Povećanje proizvodnosti rada Smanjenje troškova bolovanja Od organizacije velikih sportskih priredbi MIKROEKONOMSKI U sportskim organizacijama U sportskim poduzećima Kod velikih sportskih priredbi Sustav financiranja sporta Proračunska sredstva: sredstva državnog proračuna.) Ekonomski učinci (makro i mikro!) - Sportskih organizacija i društava Sporta u turizmu “Sportske industrije” Makroekonomski učinci (smanjenje bolovanja. povećanje produktivnosti rada i dr. 2003.). sredstva sportskih fondacija i od igara na sreću. Neproračunska (zasebna) sredstva: sredstva sponzora. suveniri i sl. sredstva lokalnih zajednica. U materijalne i ostale resurse u svim PODRUČJIMA SPORTA! - II. sredstva donatora. Koliko u financiranju sudjeluje država.Bartoluci: “Ekonomika i menedžment sporta”.2013 Definicija ekonomike sporta “Znanstvena disciplina koja: izučava ekonomske zakonitosti o optimalnoj alokaciji sredstava i drugih resursa u djelatnosti sporta.) Društveni (humanistički) učinci - Natjecateljski rezultati Zdravstveni učinci Odgojno-obrazovni učinci Sociokulturni učinci Politički učinci i dr. te utvrđuje metodologiju za valorizaciju društvenih i ekonomskih učinaka sporta.

6 15.50 n.0 50.77 0.5 22.* 2010.4 84.13 0. do 2011. Ukupno iz državnog proračuna za šport (u mil.103 0.7% Privatni izvori – 63.9 2000.1 1.0 49. 40 64 71 124 154 328 148 138 0.07 0.9% Financiranje sporta u Hrvatskoj Sličan je europskom sustavu Zasniva na mješovitom modelu financiranja sporta.2 46.8 78.12 0.47 1.9 72.11 0. 2007.04 1. Godina Francuska Velika Britanija 57.4 94.60 1.2 71. Godina 76.8 29.28 0.1 23.6 12.13 1. Kućanstva – 49.2 80.11 * U iznos je uključeno 140 milijuna kuna za izgradnju sportske dvorane “Gradski vrt” u Osijeku što nije uobičajena stavka Lokalni proračuni?? 7 .8 19.8%! Kompanije 14.4 87.8 53. 2005.1 27. godine 2000.80 3. 2011.9 42.1% Lokalne zajednice – 24.2 21.5 77.56 1.2.70 1.3% Država – 11.2013 Struktura financijskih izvora u financiranju sporta nekih europskih država DRŽAVA Češka Danska Finska Francuska Njemačka Mađarska Italija Portugal Švedska Švicarska Velika Britanija Privatni sektor Javni sektor 1990.077 0.28 0. kuna) Za šport u % 2004.6 61. 2008. 0.49 Ukupno financiranje/GDP Struktura financijskih izvora u financiranju sporta EU 13 – 2005.4 38.a. 2006.14.6 5. Izdvajanja za javne potrebe u športu na državnoj razini od 2000.10 1. Osnovu financiranja čine? Samo određene potrebe u sportu financiraju iz proračunskih izvora.

6 8.6 12. UKUPNI PRIHODI OD DONACIJA Iz državnog proračuna Iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija Od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba Od građana i kućanstava Ostali prihodi od donacija 100.4 20.2 6.3 37.2 51.1 33. doprinosi) 1997.7 Prihodi sportskih klubova prema RNO (u %) PRIHODI Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga Prihodi od članarina i članskih doprinosa Prihodi po posebnim propisima Prihodi od imovine Prihodi od donacija Ostali prihodi 2010.0 4.1 4. Veći dio troškova sportskih objekata financira se iz proračuna gradova i općina.1 59. 32.4 21.4 27. 100. 24.9 1999.4 2011. 17.7 9.8 7.5 11 50.0 5.1 31. Struktura prihoda sportskih organizacija u RH.9 8.5 43.6 7.3 17.1 7. 18.4 2000. 30. DZS Prihodi Proračun Članarine i naknade Vlastita djelatnost Ostalo (sponzorstva.3 13.2.9 4.5 1998.3 2011. od natjecanja.1 1. 36.1 26.6 17.1 55.1 9.3 2003.1 12.14.4 47.2013 Poseban je problem financiranje sportskih objekata.6 8 .9 9. 31.1 3.5 0.6 9.8 12.5 Prihodi od donacija (u %) 2010.

8 20.8 2010. Sportska industrija.9 807.1 28 9 .5 17.2 9.4 859.8 31.2 20.2 9.3 29.0 74.4 9.1 905. zajednice ili obitelji Stečene su dugotrajnom izobrazbom pojedinaca Pokazatelji Izdaci iz osobne potrošnje.8 916.7 639.9 Visina dohotka Pojedinaca ili narodne privrede zemlje Kako? Sportske navike Društva.1 9. 2000 2005 2006 2007 2008 2009 314.4 16.0 196.7 185.9 235.3 93.2 50.4 199.0 897.9 257. Javni izvori Privatni izvori 44.1 55.1 29.6 26.3 260.8 28.6 203.6 207.2 249.5 33.9 188.2 9.3 29.7 250.2 9.1 8.8 14.7 32.2013 Javni i privatni izvori (u %) Razvoj sporta i sportske rekreacije u razvijenim zemljama funkcija su dvije varijable: 2011. Sudjelovanje (participacija) stanovnika u sportskorekreacijskim aktivnostima.5 34.2 147.2.6 11.9 19.1 29 28. SAD Izdaci iz osobne potrošnje za rekreaciju Milijarde US $ 1990 Izdaci za rekreaciju ukupno % ukupne potrošnje Proizvodi i usluge vezane uz sport Ulaznice za sportske priredbe Članarine za klubove i sportske centre UKUPNO “SPORT” % ukupnih izdataka za rekr.3 30. 49.14.9 4.

godina Prosjek 27 zemalja EU je 40%.130 11.226 44. osim za oštro hodanje.524 17.2.206 50.608 23.434 10.910 24. plivanje . 2005. 2000.779 38.972 38.505 34.359 57.397 9.) sudjelovalo osoba (000) DJELATNOST % sudjelovanja: -oštro hodanje -vježbanje s opremom -kampiranje -plivanje -kuglanje -vožnja biciklom -dizanje utega -planinarenje -aerobika -pecanje (ukupno) UKUPNO 269. Prosjek EU 27 – 39% Grčka Bugarska Portugal Italija Mađarska Poljska Rumunjska Cipar Latvija Litva Španjolska Estonija 67% 58% 55% 55% 53% 49% 49% 46% 44% 44% 42% 41% ZAŠTO?? 10 .437 (49.391 24.497 38.442 88.439 21.9%) 37.876 M Ž 2009.082 vozila Sudjelovali u ovim aktivnostima barem 1x godišnje.988 93.013 33.162 Kategorija proizvoda Ukupno Odjeća Obuća Oprema 1990.465 16.069 25.093 27.421 38.502 28.485 2007.580 16.898 11. US$ SAD Udio u sportskim djelatnostima (2009.519 22.026 15.735 91.. 90.510 26.120 Rekreacijska 14.246 17.14.714 56.654 13.874 11.431 70.061 24.862 24.725 74.353 23.856 10. a iznad prosjeka su: ZEMLJA Švedska Finska Danska Nizozemska Slovenija Luksemburg Njemačka Francuska Cipar % 72 72 64 56 51 51 49 48 41 Nikada se ne bavi sportom.719 14.863 50. 132.113 9.1%) 137. 2006.139 34.507 21. vožnja biciklom i aerobika koje su prakticirali barem 6x u godini EUROPA % stanovništva koji barem 1x tjedno sudjeluju u organiziranim sportskim aktivnostima.387 17.619 10.266 20. vježbanje s opremom. 50.616 23. 2008.118 16.472 10.834 10.190 17.551 (50.410 21.816 23.2013 SAD Prodaja sportskih proizvoda U mil.815 26.003 28. 2009.426 80.138 32.030 10.265 23.266 29.

2.Od toga nekvalificiranih Broj dužnosnika u sportskim udrugama 4 470 3 643 263 277 2006.5 i 1% cjelokupne globalne trgovine Generira dodatnu vrijednost od 407 milijarda eura: oko 3.7% BDP-a EU Zapošljava 15 milijuna ljudi: 5. 4 880 4 165 284 365 10 548 4 180 11 070 4 196 12 317 5 103 18 394 volontera 198 profesionalaca 17 686 volontera 256 profesionalaca 17 137 volontera 235 profesionalaca Potrošnja kućanstava na sport? Rekreacija i kultura – 5.14. fotografska i informatička oprema Ostala trajna dobra za rekreaciju i kulturu Ostali predmeti i oprema za rekreaciju i vrtlarstvo te kućni ljubimci Usluge za rekreaciju i kulturu Časopisi.2013 Ostalo Vrijednost trgovine 30 mlrd SAD$: između 0. squash Košarka Kuglanje Karate Auto-moto Stolni tenis Broj udruga 1044 431 214 185 181 147 147 133 132 125 Sportske udruge Nogomet Sportski ribolov Rukomet Hrvatski sveučilišni sportski savez Košarka Tenis. 4 376 3 543 277 165 2009. UKUPNO UDRUGE Od toga sportske Aktivni članovi sportskih udruga Broj djelatnika sportskih udruga .4% ALI: Audiovizualna. knjige i papirna konfekcija Paket aranžmani Najpopularniji sportovi Sportske udruge Nogomet Sportski ribolov Body-building Rukomet Tenis. squash Planinarstvo Odbojka Plivanje Karate Broj članova 74732 48755 14279 12141 11669 11169 9032 6597 6132 5966 11 .4% radne snage EU Hrvatska 2003.

12 .14.2. ali i gospodarskom razvoju određene zemlje. On generira brojne ekonomske učinke koji mogu znatno doprinijeti razvoju sporta.2013 Zaključak Sport u gospodarstvu razvijenih zemalja ima vrlo važnu ulogu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful