1.TO JE MORAL?

Moral je normativna dimenzija ljudskog djelovanja u kojoj svaki ljudski in zadobiva vrijednosnu kvalitetu i postaje moralno odreenim inom.Moral je zapravo ovjekovo promiljanje o mjerilima prema kojima se treba ravnati i promiljanje o ispravnosti postupaka. 2.TO JE ETIKA? Etika je znanost o moralu; (filozofija morala), koja istra uje smisao i !iljeve moralni" normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uop#e zasnovanost i izvor morala. Etika prije svega pripada filozofiji koja prouava ljudsko ponaanje koje je pri"va#eno pod odreenim moralnim aspektom. $na je normativna znanost, a norme odluuju o spe!ifinom karakteru etike i tako ju razlikuju od drugi" znanosti 3.KAKO I KADA NASTAJE MEDICINSKA ETIKA? Medi!inska etika nastaje kada se etika refleksija ogranii na posebno podruje ili oblik ljudske djelatnosti,odnosno kada tradi!ionalne etike teorije ne mogu dati odgovor na postavljeno pitanje. 4.TO JE BIOETIKA? %ioetika je znanstvena dis!iplina, koja prouava ljudsko ponaanje na podruju ivota i zdravlja u svjetlu vrijednosti i moralni" naela. &o je filozofsko razmiljanje o ljudskom ivotu, raanju, razvoju ovjeka, zrelosti, starosti,bolesti i smrti.%ioetika izravno se odnosi na ivot i zdravlje ovjeka, a neizravno na okoli. $p#a bioetika bavi se op#im vrijednostima i naelima ivota, a primijenjena bioetika konkretnim temama i sluajevima iz podruja medi!ine,prava i sl. vezanima uz etika pitanja ivota ovjeka.

5.TO JE MORALNA REFLEKSIJA? Moralna refleksija je imanentna refleksija kojom se pro!jenjuje moralna ispravnost,a sastoji se od ' elemenata(prosudba,odluka,izvedba. 6.NA TEMELJU EGA OVJEK DJELUJE? )ovjek djeluje na temelju odluke.

7.KOJA JE RA LIKA I ME!U MORALNE I ETIKE REFLEKSIJE? Moralna refleksija konstituira morlani fenomen,a etika refleksija ga samo objanjava.

".KAKO GLASI LATNO #RAVILO? *latno pravilo glasi(+,e ini drugima ono to ne eli da drugi ine tebi+.*latno pravilo se zapravo temelji na prin!ipu uzajamnosti.- najirem krugu etike refleksije koji obu"va#a filozofske,religijske,umjetnike i druge pristupe,zlatno pravilo se oznaava kao bit morala. $.TO JE ANTRO#OCENTRI AM? .ntropo!entrizam je sustav,ideologija gdje je ljudsko bi#e u sreditu svega,odnosno da je ovjek superioran prirodi ili njen najva niji i najvrijedniji dio./rema toj ideologiji ovjek nije ravnopravan s drugim stvorenjima,te ima pravo upravljati nad florom,faunom i op#enito zemljom. 1%.TO JE INDIVIDUALI AM? 0ndividualizam je filozofski prava! miljenja koji istie da je ovjek odvojen i drugaiji od ostali",te da je !jelovita i nedjeljiva linost.1vaki ovjek je dakle individua za sebe,odnosno ima osoban sistem vrijednosti,teoriju ljudske prirode,te odreena politika,ekonomska,so!ijalna ,vjerska miljenja i stavove. 11.TO JE #REDMET ETIKE? /redmet etike je moral.

12.NA KOJI SE NAIN ETIKA BAVI MORALOM? Etika se bavi moralom kao filozofija morala.

13.JE LI ETIKA MORALISTIKA ILI #OVIJEST ETIKI& IDEJA?

14.MO!E LI ETIKA 'BAVLJENJE ETIKOM( BITI #ROFESIJA?

15.KOJI JE ODNOS ETIKE I FILO OFIJE? Etika je dio filozofije.

16.TO JE RELATIVI AM? 2elativizam je s"va#anje da ne postoji nitko ili nita apsolutno,nepostojanje nikakvog naela koje bi moglo biti obraza! za bilo koju ljudsku aktivnost,dakle,sve je relativno. 17.MO!E LI ETIKA BITI NEDIJALOKA? ATO?

1".TO JE UTILITARI AM? -tilitarizam je prava! u eti!i koji polazi od pretpostavke da je etiki ispravno ono djelovanje koje pove#ava ukupnu sre#u u svijetu, tj. promie op#e dobro.-tilitarizam predstavlja ne samo etiku, nego i pravnu, so!ijalnu, ekonomsku i psi"oloku teoriju koja u ponaanju ljudi kao vr"unsku vrijednost istie vladavinu naela korisnosti. 3orist treba biti osnovno naelo i kriterij ovjekova djelovanja. /olaze#i od utilitaristikog kriterija, odluke se donose iskljuivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedi!e. /okuava se posti#i najve#a mogu#a dobit za najve#i broj ljudi (ali ne nu no samo ljudi).

1$.NA KOJI JE NAIN DIMEN IJA #OLITIKOGA #RISUTNA U )ETIKAMA OSLOBO*ENJA)? 4imenzija politikog je prisutna u +etikama osloboenja+ na nain da ona podupire ljude lji su se bore#i u korist potlaeni" ,optu eni za nemoral od strane onog morala koji je u nekoj zemlji na snazi.*nai +etika osloboenja+ se javlja kao prijedlog sveobu"vatnog ruenja uspostavljenog drutveno5politikog poredka,iz moralni" razloga 2%.TO JE KONCE#CIJA MORALNOSTI? 3on!ep!ia moralnosti je osvijetavanje ra!ionalnosti koja u djelovanju ve# postoji,od spekulativnog prenoenja u pojmove onog znanja koje ve# postoji u praksi./okuava objasniti je li pri"vaanje univerzalne obveze koja je izra ena u moralnim sufovima skladu s ljudskom ra!ionalno#u.1vr"a etike je iznala enje onog logikog postupka koji #e omoguiti da se razlui kad neki sadr aj odgovara formi morala,odnosno pronala enje dostatnog razloga forme morala,ukoliko isti postoji.