You are on page 1of 12

Davor uti

1
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
SUSTAV PLANIRANJA,
PROGRAMIRANJA, IZRADE I
IZVRENJA PRORAUNA I MODEL
UPRAVLJANJA RESURSIMA
OBRANE (DRMM)
Snzv:n
Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna Ministarstva obrane Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: SPPIIP) je temeljni sustav stratekog upravljanja resursima obrane kojim se vri ekasna i
racionalna raspodjela raspoloivih resursa sukladno ciljevima nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.
Ovaj sustav uspostavlja naela transparentnosti i demokratskog upravljanja resursima obrane uvaavajui
specinosti obrambenog sustava. SPPIIP omoguava donoenje odluka temeljem potpunih informacija o
alternativama te odabir najekonominijeg i najekasnijeg naina ostvarenja cilja. On objedinjava strateki
plan, program i proraun. Sastoji se od etiri kontinuirane, nezavisne i meusobno povezane faze: planira-
nje, programiranje i izrada i izvrenje prorauna. Procesi faza SPPP-a su dinamiki i cikliki. Uz SPPIIP ra-
zvijen je Model upravljanja resursima obrane (Defense Resources Management Model - DRMM, u daljnjem
tekstu MURO) - analitiki alat za potporu donoenja odluka u SPPIIP-u. MURO je sloeni kompjuterski
model koji prikazuje grake i tabelarne prikaze u viegodinjem razdoblju. Model razmatra tri podruja:
sposobnost snaga, trokove i obrambene programe. Svrha modela je analiza trokova i sposobnosti te analiza
kompromisa i ostvarivosti odnosno koliko su programi osjetljivi na skalna kretanja u sferi prorauna MO
kroz viegodinji ciklus do zavretka odreenog projekta. Rezultati analiza lako su razumljiva podloga za
donoenje odluka. SPPIIP i MURO meusobno su neovisni sustavi, ali se dobro nadopunjuju. SPPIIP koristi
MURO u projektiranju i raspodjeljivanju resursa sukladno postavljenjim ciljevima. Kvaliteta MURO ovisi
o koliini i kvaliteti podataka unesenih u bazu. MURO se moe koristiti kao podloga za neovisno donoe-
nje vanih stratekih odluka i namijenjen je pruanju odgovora na niz pitanja iz podruja strukture snaga,
borbene spremnosti, ravnotee snaga, potrebama za osobljem odreenog prola. Analitiari vojnih snaga
koriste rezultate MURO -a kako bi donosiocima odluka pojasnili kljuna pitanja vezana uz strukturu snaga.
Svi rezultati modela moraju biti analizirani u suradnji s vojnim strunjacima odgovarajueg prola znanja i
sposobnosti, ali imajui pritom na umu ogranienost modela.
KI)uv uI)vI
SPPIIP, MURO, DRMM, trokovi MO, proraun MO
1 Naelnik slube za meunarodnu obrambenu suradnju, Uprava za obrambenu politiku, Ministarstvo obrane
Republike Hrvatske
UDK 355.02(497.5)
Struni rad
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
a6a
1. Uvod
Sva ministarstva obrane suoavaju se s nizom
managerskih izazova: odgovornost (praenje
potronje obrambenog prorauna na inpute), eka-
snost (svoenje na minimum trokove obrambenih
aktivnosti), uinkovitost ( mjerenje sposobnosti,i
dobitkai rezultata i vezanje prorauna s uinkom).
Kljuni cilj skretanja fokusa drave s ulaznih po-
dataka (kupovina) na aktivnosti i dobitak (uinak)
je unaprijediti nacionalnu sigurnost i promovirati
bolje upravljanje obrambenih programa za meu-
narodnu namjenu. Izazov je da veina obrambenih
proraunskih sustava nije dizajnirana izvjeivati
potronju po aktivnostima ili dobicima. Ovaj je
izazov posebno akutan za aktivnosti koje se proteu
kroz cijeli sustav kao to je Joint Exercise Program
(Program zdruenih vjebi) naelnika zdruenog
stoera OS SAD koji je glavni pokreta za zdruenu
i kombiniranu (multinacioanlnu) obuku i integraciju
koalicijskih snaga. U ovom materijalu opisuju se
projekti za koje sredstva osigurava Kontrolor zdru-
enog stoera u primjeni novog modela upravljanja
pod nazivom SUCCESS (uspjeh). Poivajui na
osnovnim ekonomskim i raunovodstvenim prin-
cipima, SUCCESS integrira tri iroko koritena tri
poslovna upravljaka okvira (Quality management,
Te Balance Scorecard i Activity-Based Costing)
uz prisutnost Sustava planiranja, programiranja
i izrade prorauna (Planning Programming and
Budgeting System PPBS)
a
.
Ministarstvo obrane i oruane snage organiza-
cijski su vrlo sloen sustav. Ovaj sustav raspolae
ogromnim potencijalima: ljudskim, nancijskim i
materijalnim. Kako bi ovako sloen sustav mo-
gao funkcionirati, potrebno je uspostaviti jasno i
transparentno upravljanje svim resursima. Pota-
knuto ovakvim razmiljanjima Ministarstvo obrane
Republike Hrvatske (u daljem tekstu MORH) je
zatrailo pomo od bilateralnog partnera, Mini-
starstva obrane SAD-a da pomogne u pronalaenju
odgovarajueg modela. Budui da je Ministarstvo
obrane SAD za svoje potrebe ve razvilo odgovara-
juu metodologiju pod nazivom Sustav planiranja,
2 Melese F. and D. Savage (2008) "Applying a New Manage-
ment Model in the Joint Staf," Armed Forces
Comptroller, Vol. 53, No. 1 pp.33-38
programiranja i izvrenja prorauna (SPPP - Pla-
nning, Programming and Budgeting System PPBS),
taj je sustav ponuen MORH-u.
Model koji se ve niz godina primjenjuje u
Ministarstvu obrane SAD izraen je primarno za
velik i sloen sustav ministarstva obrane i oruanih
snaga. MORH je preuzeo sustav uz odgovarajue
modikacije kako bi ga prilagodio zakonskom i
kulturolokom okruenju te veliini organizacije i
nazvao ga Sustav planiranja, programiranja izrade i
izvrenja prorauna.
Model koji je uveden u MORH je PPBS like sy-
stem ili sustav slian amerikom. Za potrebe uvoe-
nja modela u sustav formirana je struna radna sku-
pina predstavnika organizacijskih cjelina MORH-a.
Struna skupina izradila je Pravilnik koji je odobrio
Ministar obrane i stavio SPPIIP u uporabu.
2. Sustav planiranja, programiranja izrade i
izvrenja prorauna (SPPIIP)
2.1. SPPIIP osnovne karakteristike
SPPIIP je cjelovit sustav strategijskog upravlja-
nja resursima obrane kojim se osigurava ekasna
i racionalna raspodjela resursa i kontrola njihova
utroka. SPPIIP omoguava donoenje odluka koje
se temelje na potpunoj informaciji o moguim
alternativama, te omoguava da se na temelju njih
odabere najracionalniji i najkorisniji nain ostva-
renja cilja. Programska komponenta sustava istie
potrebu prikaza utroka resursa preko programa,
odnosno aktivnosti i projekata, ijim se ostvariva-
njem postiu zadani ciljevi obrane.
Osnovne prednosti SPPIIP-a su:
transparentan je i uspostavlja demokratske principe
i standarde u upravljanju resursima obrane;
konceptualno je jasniji jer se fokusira na programe
i ciljeve programa umjesto na ograniene interese
pojedinaca;
temelji se na injenicama, eksplicitan je i analitian;
koristi dokazana ekonomska naela i jasnu teoriju
upravljanja;
osigurava bolja sredstva za postizanje odgovornosti
u raspodjeli resursa;
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
a6
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
osigurava uvjerljive argumente u zahtjevima za re-
sursima te podupire njihovu optimalnu raspodjelu;
omoguava pravodobno donoenje odluka koje su
utemeljene na provedenim analizama i koje podupi-
ru planske ciljeve;
maksimalizira sposobnosti na svim razinama.
Osnovna karakteristika SPPIIP-a jest njegova
dinamika, kontinuirana i ciklika priroda, odnosno
stalni nadzor nad provoenjem programa, kontrola
uspjenosti postizanja planiranih ciljeva programa,
te korekcije ve unutar jednog ciklusa, ime se od-
stupanja od planova i ciljeva programa kontinuirano
korigiraju. SPPIIP se temelji na osnovnim naelima
obrambenog planiranja, integriranog odluivanja
i analitikim prosudbama. SPPIIP-om se ciljevi
MORH-a i Oruanih snaga Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: OS RH) prevode u proraunske
zahtjeve. On povezuje obrambeno planiranje, pro-
gramiranje, izradu i izvrenje prorauna. Postupci
u okviru SPPIIP-a temelje se na ciljevima obrambe-
nog sustava i konzistentni su s njima.
Temeljni razlozi zbog kojih se SPPIIP uvodi u
MORH i OS RH jesu:
uklanjanje neloginosti i neekasnosti u postojeem
sustavu planiranja, izvrenja i praenja izvrenja
prorauna
uvoenje viegodinjeg planiranja i analitike potpo-
re odluivanju
povezivanje planskih zahtjeva i proraunskih
mogunosti
usredotoenje na izlaze/rezultate umjesto na ulaze
poveanje, odnosno odravanje ukupne sposobnosti i
ekasnosti uz stalne zahtjeve za racionalizacijom te
postizanje odgovarajue razine interoperabilnosti
na polju planiranja resursa sa zemljama lanicama
NATO i EU.
SPPIIP je dinamian sustav koji se prilagoava
promjenama u okruenju. Iskustva u primjeni dono-
se izmjene i dopune, tako je od vremena uspostave
do danas pretrpio neke izmjene. Najznaajnija
promjena je da dananji sustav pored planiranja,
programiranja i izvrenja prorauna prepoznaje
novu kategoriju evaluacije koja se nastavlja na po-
stojei koncept. U okruenju ogranienih sredstava
vrlo je vano da se provede ocjenjivanje utroenih
resursa kako bi sljedei krug SPPIIP-a bio bolji i
kvalitetniji.


Pored SPPIIP-a uspostavljen je jo jedan dodatni
element u potpori SPPIIP model upravljanja re-
sursima obrane Defense Resources Management
model-DRMM) kao analitiki alat (u daljem tekstu
MURO).
2.2. MURO osnovne karakteristike
MURO je analitiki alat za potporu donoenja
odluka u SPPIIP-u, odnosno sloeni kompjutorski
model koji prikazuje grake i tabelarne prikaze
u viegodinjem razdoblju. Model razmatra tri
podruja: sposobnost snaga, trokove i obrambene
programe. Svrha modela je analiza trokova i spo-
sobnosti te analiza kompromisa i ostvarivosti, odno-
sno koliko su programi osjetljivi na skalna kretanja
u sferi prorauna MO kroz viegodinji ciklus do
zatvaranja odreenog projekta. Rezultati analiza
lako su razumljiva podloga za donoenje odluka.
MURO je primarni analitiki alat napravljen
kako bi omoguio razini koja donosi odluke o
obrambenim resursima procjenu struktura vojnih
snaga, izraenih u terminima trokova i koristi.
Model, koji je prije alat za planiranje nego za izradu
prorauna, namijenjen je za provoenje analiza te
kao podrka u odluivanju na visokoj razini. MURO
funkcionira na svakom PC-u u Windows okrue-
nju. Budui da je razvijen koritenjem Microsoft
FoxPro sustava upravljanja bazom podataka, MURO
pohranjuje desetke tisua elemenata podataka koji
predstavljaju kljune karakteristike bilo koje dane
strukture nacionalnih vojnih snaga. DRMM je
potpuno samostalan te korisnici ne moraju koristiti
Microsoft FoxPro za pokretanje modela.
MURO je neizostavni model u potpori izrade
dokumenata u procesu planiranja, a zatim i pro-
gramiranja te izrade prorauna. Imajui to u vidu,
detaljno e se pojasniti arhitektura MURO

.
3 Pravilnik o nainu planiranja, programiranja, izrade i izvrenja
prorauna Ministarstva obrane NN23/2003.
4 Metodologija SPPP, MORH
a6
3. Formiranje modela MURO
Model formiraju moduli snaga i trokova. Po-
stavke za snage su: ustroj i popuna za vrste i tipove
opreme, kategorije osoblja i resursa. Postavke za
trokove: trokovi po kategorijama osoblja, opera-
tivni trokovi opreme i postrojbi (ksni i varijabilni),
investicijski trokovi i makroekonomski parametri.
Nakon formiranja modula strukture snaga i tro-
kova, potrebno je formirati programsku strukturu,
denirati programske elemente (po broju i sastavui
sadraju).
Podaci koji su neophodni za provoenje analiza
sposobnosti snaga: metrika (minimalna, ostvarena,
eljena) bojeve opreme, prosjene godinje stope
ispravnosti (posebno bojeve) opreme, kategorije
osoblja prema ustroju i stupanj popunjenosti po-
strojbi, ratna priuva streljiva (po vrsti i tipu).
Modelom se nakon svega navedenog analiziraju:
prosjene plae kategorija osoblja i svi ostali rashodi
izravno vezani uz osoblje (osim hrane i odora) kao
to su plae, dodaci na plau, naknade zaposlenima i
doprinosi poslodavca, operativni trokovi postroj-
bi energenti, komunalije, infrastruktura (koji
su uglavnom ksni, odnosno manje variraju kroz
vrijeme), trokovi uporabe, tekueg i generalnog
odravanja (priuvni dijelovi i usluge), skladitenja
opreme, trokovi obnavljanja streljiva utroenog u
obuci, trokovi pogonskoga goriva, investicijski tro-
kovi svih projekata.
Izlazni parametri modela su: grakoni i tablice
sposobnosti, ukupni trokovi za osoblje, opremu,
postrojbe, investicije, programe i programske ele-
mente, vremenska raspodjela sposobnosti i trokova
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
Slika 1. Arhitektura MURO-a
Modul snaga DRMM Modul trokova
Ustroj
razine zapovijedanja
grane
samostalne postrojbe
Oprema
tipovi
metrika (minimalna,
ostvarena, optimalna)
sposobnost (bodovanje)
Osoblje
kategorije
raspored (po ustroju, stvarni)
uvjebanost (minimalna,
ostvarena, optimalna)
Resursi (popuna ratnom priuvom)
tipovi
Usporedba trokova i ostvarenih
sposobnosti
graki i tabelarno
po granama/postrojbama
maximalni raspon godina
izgradnja i analiza alternativ-
nih snaga
s projekcijom trokova
Trokovi osoblja
plae, naknade, rashodi
proporcionalni (doprinosi)
Operativni trokovi opreme
i postrojbi
djelovanje
odravanje
skladitenje/zalihe
Investicijski trokovi
nabava i modernizacija
opreme
obnavljanje ratne priuve
Makroekonomski parametri
stopa inacije
Izvor: SAVP/M4 MORH
a6
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
bilo koje razine ustrojbene cjeline i programa (sve
navedeno za osnovni sluaj i svaku izraenu alterna-
tivu).
3.1. Ogranienja modela
Kao i svaki model tako i ovaj ima neka ogranie-
nja te stoga ne ukljuuje neborbene karakteristike:
psiholoke operacije, elektroniko djelovanje, CI,
transport, moral i doktrinu.
Isto tako rezultati nisu optimizacijski, dinami-
ki, nije ratna igra (ne predvia rezultate bitke), ne
reprezentira adekvatno sposobnosti lakih snaga.
Dostupnost podataka odreuje razinu detaljnosti
analize (nedostajui podaci zamjenjuju se subjektiv-
nim procjenama).
3.2. Metodologija modela
Metodologija modela je sljedea: kree se od
snimanja postojeeg stanja, tj. formiranja tzv.
Osnovnog sluaja. Sadraj Osnovnog sluaja
predstavljaju podaci o postojeoj strukturi snaga i
podaci o izvrenju prorauna MO za proteklu godi-
nu. Na osnovi toga detektiraju se glavni nedostaci i
problemi u funkcioniranju OS.
Deniranjem alternativa nastoji se prikazati
tendencija razvoja OS u programskom razdoblju,
koja je posljedica operativnih i razvojnih planskih
dokumenata OS, odnosno eventualno postojeih
bitnih nedostataka i problema uoenih u djelovanju
sustava obrane.
Prije usporeivanja postojeeg stanja i alternati-
va kojima se eli dostii eljeno stanje, potrebno je
u model unijeti i osnovne makroekonomske poka-
zatelje za programsko razdoblje, na temelju kojih se
projicira kretanje prorauna MO.
Potom slijedi analiza Osnovnog sluaja i
alternativa, izrada izvjea s opcijama za donoenje
konane odluke.
3.3. Podaci: princip prikupljanja i razina detalja
MURO preferira bottom-up nain postavljanja
zahtjeva za resursima, koji proizlaze iz aktivnostii
zadaa danih smjernicama obrambenog planiranja
(transparentnost zahtjevaiprijedloga programa svih
samostalnih postrojbi u procesu programiranja).
Stoga je vano to je mogue vie podataka vezati
za samostalnu postrojbu (ukoliko postoji evidencija
nancijska i materijalna za tu razinu) te izbjegava-
ti procjene (subjektivnost), ako
je mogue, u kreiranju trokovnih faktora (npr.
za metriku, problem nedostatka normativa i stan-
darda). Nuno je procijeniti razinu prihvatljivog
rizika i pouzdanosti prikupljenih podataka.
U prikupljanju podataka vidi se smisao bottom-
up principa: svi mogu postavljati zahtjeve za resursi-
ma, svi sudjeluju, nitko nije iskljuen, ali konana
odluka zajedno s odobrenjem za izvrenje programa
dolazi od vrha!
4. Faza programiranja SPPP-a - potpora MURO
Procesom programiranja odreuje se raspo-
red i dinamika stjecanja sposobnosti za izvrenje
zadaaiaktivnosti stavljenih pred OS. Proces je
usredotoen na izradu i analizu opcija stjecanja
eljenih sposobnosti OS (npr. jaanje PZO topnitva
nasuprot postojeim eskadrilama zrakoplova i sl.).
Kroz DRMM povezuje se inpute (resurse) s
rezultirajuim koristima (sposobnostima): inpu-
ti osoblje, oprema, obuka, istraivanje i razvoj,
output spremnost, visoka obuenost, odrivost,
mobilnost postrojbi. Kod izrade alternativa najveu
vanost imaju varijabilni trokovi (ovisni o broju
angairanog osoblja ili metriciirazini aktivnosti),
odnosno mogue je vrlo brzo usporediti nasta-
jue oportunitetne trokove kao sredstvo izbora
najpovoljnije opcije. Lako su i brzo izvedive analiza
osjetljivosti i analiza kompromisa.
Glavna je karakteristika MURO-a brzina analiti-
kog procesa i izrade podloga za donoenje odluka.
Poznato je iz iskustva da se pred zakonski rok izrade
prijedloga prorauna MO dolazi u vremenski tje-
snac, kada je nuna prilagodba pojedinih programa,
jer se zbog nedostatnosti nancijskih sredstava
mora odustajati od ve predloenih programa
(djelomino ili u cijelosti), odnosno prolongirati
njihovo izvrenje. Bez podrke modela taj bi proces
bio gotovo neizvediv u tom kratkom roku.
a66
5. Oportunitetni trokovi glavna prednost
DRMM-a u procesu odluivanja
Svaki ministar obrane prilikom donoenja odluka
trai odgovore na kljuna pitanja, kao na primjer:
Koliko to kota?
Koliko se dobiva za uloeni novac?
ega se mora odrei da bi se dobilo novo sredstvo?
to je bolje: zrakoplovi ili PZO sustavi?
Grakonom sposobnosti, kao rezultatom primje-
ne modela zapoinjemo prikaz o njegovim mogu-
nostima. Prvo e se kratko pojasniti znaenje poje-
dinih stupaca sposobnosti: crveni stupac predstavlja
materijalni ustroj postrojbi (raspored iskljuivo
bojeve opreme). Zeleni stupac reprezentira stupanj
popunjenosti postrojbi OS bojevom opremom. Plavi
stupac prikazuje udio ispravnosti bojeve opreme
koja je u uporabi. uti stupac prua uvid u razinu
popunjenosti ratnom priuvom streljiva. Posljednji
stupac odnosi se na razinu koritenja bojeve opreme
u sustavu redovite obuke postrojbi OS. Na y osi su
prikazane vrijednosti bodova sposobnosti dobivene
modelom. Za primjer je uzet hipotetski program
dizanja razine obuke, ostvarene u Osnovnom slu-
aju, na eljenu razinu, to je prikazano grakonom
alternative. Paralelno s tim programom odluilo
se za program smanjenja brojnog stanja osoblja u
OS, kako bi se oslobodilo barem dio sredstava za
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
Slika 2. Shema prikupljanja podataka o opremi, osoblju i trokovima
Izvor: SAVP/M4 MORH
a6;
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
nanciranje programa obuke. Zakljuak je sljedei:
da bi se podiglo obuku na eljenu razinu, moralo se
odrei nekoliko tisua zaposlenog osoblja (oportu-
nitetni troak).
Na grakonu a. prikazana je druga dimenzija
modela, odnosno utjecaj podizanja razine obuke na
strukturu i visinu ukupnih trokova cjelokupnoga
obrambenog programa. Znai, ukoliko se odlui za
provoenje hipotetskog programa promjene razine
obuke s ostvarene na eljenu razinu u programskom
razdoblju, ukupni trokovi porast e za oko mili-
jardu kuna. Ujedno je dolo do smanjenja ukupnog
brojnog stanja osoblja, ime su dijelom osloboena
sredstva za navedenu namjenu rezultat je promje-
na u visini i strukturi trokova: smanjuju se trokovi
osoblja u korist podizanja operativnih trokova
(plavo podruje strukturnog stupca alternative).
Trokovi investicija takoer rastu, jer su u investicije
ukljueni trokovi programa smanjenja brojnog
stanja osoblja (ruiasto podruje).
U nastavku se dalje razvijaju hipotetske postavke.
Na sljedeem grakonu prikazuje se jo jedna mo-
gunost izvjeivanja putem modela. Na primjeru
jedne gardijske brigade prikazane su posljedice
odluke o nanciranju programa obuke i smanjenja
broja osoblja. U prikaz je stavljena i vremenska
varijabla.
Kako je razvidno, program smanjenja osoblja
izvren je u razdoblju od aoo6. aoo8.g., s tim da
se ve u osnovnom sluaju predvidjela provedba
programa smanjenja broja osoblja, uz nepromijenje-
ne ostale parametre. Zadnjim strukturnim stupcem
Grakon 1. - Sposobnosti OS
Izvor: SAVP/M4 MORH
a68
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
Grakon 2 - Struktura trokova izraena DRMM-om
Izvor: SAVP/M4 MORH
Grakon 3. Usporedba trokova i sposobnosti ustrojbene cjeline bilo koje razine u programskom razdoblju9
Izvor: SAVP/M4 MORH
a6,
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
grakona trokova prikazana je i provedba progra-
ma obuke, za programski element gardijska brigada.
Grakonom sposobnosti za isto razdoblje utvrdilo
se kako e izgledati razina obuke u aoo8. godini ako
se u promatranom razdoblju, sva postojea bojeva
oprema gardijske brigade, angaira u procesu obuke.
Grakon . prikazuje jo jednu mogunost izvje-
ivanja putem modela. Na primjeru jedne gardijske
brigade prikazane su posljedice odluke o nanci-
ranju programa obuke i smanjenja broja osoblja. U
prikaz je stavljena i vremenska varijabla.
Kako je razvidno, program smanjenja osoblja
izvren je u razdoblju od aoo. aoo. g., s tim da
je ve u osnovnom sluaju predviena provedba
programa smanjenja broja osoblja, uz nepromijenje-
ne ostale parametre. Zadnjim strukturnim stupcem
grakona trokova prikazana je i provedba progra-
ma obuke, za programski element gardijska brigada.
Grakonom sposobnosti za isto razdoblje utvreno
je kako e izgledati razina obuke u aoo. g. ako se u
promatranom razdoblju sva postojea bojeva opre-
ma gardijske brigade angaira u procesu obuke.
Ovim je grakonom predoena sljedea
mogunost modela: projekcija ukupnih trokova
osnovnog sluaja i inaica alternative u program-
skom razdoblju, te njihova usporedba s oekivanim
kretanjem prorauna MO izraunatim na temelju
makroekonomskih projekcija dobivenih od Mini-
starstva nancija.
Kako je razvidno, odluka o izvrenju programa
obuke u sljedeem programskom ciklusu nee se
moi donijeti ukoliko se program vremenski ne
produlji odnosno ako se ne nau novi naini nan-
ciranja programa, jer sredstva osloboena progra-
mom smanjenja osoblja nisu dostatna za pokrivanje
trokova nastalih izvrenjem programa obuke.
Grakon 4. Usporedba trokova Osnovnog sluaja i svake alternative u programskom razdoblju s oekivanim
kretanjem prorauna MO
Izvor: SAVP/M4 MORH
a;o
6. Zakljuak
Za kraj se moe zakljuiti: Prikazane mogunosti
modela samo su dio neophodnih radnji bez kojih je
nezamisliva brza priprema podataka za donoenje
odluka u obrambenom sustavu. Najvea je prednost
modela u brzini obrade i prikaza informacija koje su
temelj za donoenje odluka. Unosom odgovarajuih
podataka u MURO mogue je inscenirati razliite
varijante razvoja situacije u narednom ciklusu pro-
gramiranja, odnosno izrade prorauna, to olakava
donoenje pravih odluka.
MURO preferira bottom-up nain postavljanja
zahtjeva za resursima, koji proizlaze iz aktivnostii
zadaa danih smjernicama obrambenog planiranja
(transparentnost zahtjevaiprijedloga programa svih
samostalnih postrojbi u procesu programiranja).
Potrebno je najvie mogue podataka vezati za
samostalnu postrojbu (ukoliko postoji evidencija
nancijska i materijalna za tu razinu). U kreira-
nju trokovnih faktora, ako je mogue, posebno je
vano izbjegavati procjene (subjektivnost), (npr. za
metriku, problem nedostatka normativa i standar-
da). Treba obavezno procijeniti razinu prihvatljivog
rizika i pouzdanosti prikupljenih podataka.
OounIv)n moovIn su:
Ne ukljuuje neborbene karakteristike:
psiholoke operacije
elektroniko djelovanje
CI
transport
moral i doktrina.
Nije optimizacijski.
Nije dinamiki.
Nije ratna igra (ne predvia rezultate bitke).
Ne reprezentira adekvatno sposobnosti lakih
snaga.
Dostupnost podataka odreuje razinu detaljnosti
analize (nedostajui podaci zamjenjuju se subjektiv-
nim procjenama).
Iskustvo pokazuje da najveu ulogu imaju
oportunitetni trokovi, odnosno injenica da svaka
odluka implicira odustajanje od izvrenja neke
druge odluke.
Najvei problem s kojim se susree tim za
razradu modela jest nepostojanje iiili nesreenost
evidencija neophodnih podataka za provoenje ana-
liza, to vodi do upitne kvalitete upotrebe (neelje-
nih ali nunih) procjena. Kao podlogu za donoenje
odluka neophodno je imati dobru bazu podataka
koja se redovito obnavlja. Vrlo je vano da sve or-
ganizacije koje posjeduju odreenu vrstu podataka
pravodobno dostavljaju sve mogue izmjene u broju
i stanju opreme. Prednost modela je prilagodljivost
i to se, uz odreene modikacije, mogu mjeriti bilo
koji parametri, to znai da je model primjenjiv za
bilo koju organizaciju.
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
a;
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
LI:vun:uun
1. Melese F. and D. Savage ; "Applying a New Management Model in the Joint Staf," Armed Forces Comptroller, 2008.,Vol. 53,
No. 1
2. Khan A. and Bartly HW.H.; Budget Theory in the Public Sector, Quorum Books, London, 2002.,
Kee, Robert C; Robbins, Walter A ;Cost Management in the Public Sector, The Journal of Government Financial Management,
2004.
3. Metodologija DRMM-a, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
4. Metodologija SPPP, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
5. Pravilnik o nainu planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna Ministarstva obrane; NN 23/ 2003
6. Studija upravljanja resursima obrane, Ministarstvo obrane, 2002, 2003.
7. Smjernice programiranja 2005. 2010., Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
8. Zakon o obrani, NN 33/2002
a;a
Davor uti: Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna i model upravljanja resursima obrane (DRMM)
Davor uti
Ministry of Defence of the Republic of Croatia
Svs:vm ov Buoov: PInIo, PuoounmmIo, DvvvIovmv:
no Exvtu:Io no :uv Dvvvtv Rvsouutvs Mnnovmv:
MoovI (DRMM)
Summnuv
Te system of budget planning, programming, development and execution of the Ministry of Defence of the
Republic of Croatia (henceforth: the Croatian acronym SPPIIP) is the basic system for the strategic mana-
gement of defence resources through which an eective and rational distribution of available resources is
conducted, based on the goals of national security of the Republic of Croatia. Tis system sets the principles
of transparency and democratic management of defence resources while respecting the specicities of the
defence system. Te SPPIIP allows for decision making based on complete information about alternatives
and the choice of the most economical and most ecient way to reach the goal. It unites the strategic plan,
program and budget. It consists of four continuous, independent and interconnected phases: planning,
programming, development and the execution of the budget. Te processes of the phases are dynamic and
cyclic. In addition to the SPPIIP, the Defence Resources Management Model (DRMM, Croatian acronym:
MURO) has also been developed. Tis is an analytic tool which serves as a decision support system in the
SPPIIP. Te DRMM is a complex computer model showing graph and tabular overviews in a multi-year
period. Te model examines three areas: the strength of the forces, expenses and defence programs. Te
purpose of the model is cost and strength analysis and the analysis of compromise and feasibility, i.e. how
sensitive the programs are to scal movements in the sphere of the MoD budget in the course of a multi-
year cycle, until a certain project ends. Te analysis results are an easily understandable basis for decision
making. Te SPPIIP and the DRMM are mutually independent systems, but they complement each other
well. Te SPPIIP uses the DRMM in designing and resource allocation based on the goals set. Te quality of
the DRMM depends on the amount and quality of data in its database. Te DRMM can be used as a basis
for independent decision making related to important strategic issues and is intended to provide answers
to a series of questions from the areas of force structure, combat readiness, balance of powers and needs for
personnel of a certain prole. Military analysts use DRMM results to explain key force structure issues to the
decision makers. All the results of the model have to be analyzed in co-operation with military experts of a
certain knowledge and capability prole, whilst constantly keeping the limitations of the model in mind.
Kvv vouos
SPPIIP, MURO, DRMM, MoD expenses, MoD budget
a;