You are on page 1of 14

RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA NA ZEMLJI ukupna površine Zemlje: 510 milijuna km2 ¾ zauzima kopno: 361 milijun km2 ¼ zauzima

more: 149 milijuna km2 Naseljeni dio kopna (bez Antarktike) zahvada 134 milijuna km2  EKUMENA (20°- 40° s.g.š.) | subekumena - oaze  ANEKUMENA – nenaseljeni prostori (Antarktika)  Nema stalnih stanovnika (jedini stanovnici – istraživači)  Grenland, Sj. Afrika, Sj. dio Sj. Amerike, pustinjski prostori, Himalaja, Ande, Stjenjak (planina) EKUMENA: MONSUNSKA AZIJA (JI) od Pakistana do Japana – Kina (1 350 000 000), Indija (1 100 000 000), Pakistan, Bangladeš, Indonezija, Tajland, Filipini, Japan, Malezija EUROPSKI PROSTOR – Zap. je gušde naseljen od Ist. Nizozemska (400 st/km²) → Island (3 st/km²) Hrvatska (80 st/km²) ATLANTSKA OBALA SJ. AMERIKE (SI SAD-a) Boston, New York, Philadelphia, itd. Srednja Amerika Obala Brazila i Argentine Zapadna Afrika JI Afrika (Južno Afrička Republika) JI Australije (Melbourne, Sydney, itd.)      PROSJEČNA GUSTODA NASELJENOSTI POČETKOM 21.STOLJEDA:  u cjelini 12,6 stanovnika/km2  kopna 43,4 stan./km2  ekumene 48,2 stan./km2  Gustoda naseljenosti – omjer površine i brojnosti ljudi  LITORALIZACIJA – naziv za procese ubrzanog razvoja gospodarstva i drugih sastavnica društvenog života na obalama svjetskog mora  svjetska priobalna područja naseljenija su 2,5 puta od kontinentalne unutrašnjosti  DEMOGRAFSKA EKSPLOZIJA (EKSPANZIJA) – snažan, brz porast broja stanovnika svijeta (kada se u razdoblju od 50 godina udupla broj stanovnika)  proces naglog povedanja broja stanovnika u nekom području i njegovo naglo širenje u prostoru.

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA - demografski izraz društvene i gospodarske razvijenosti te putova razvoja  ODREDNICE (determinante) PRIRODNOG KRETANJA: * rodnost (natalitet) * smrtnost (mortalitet) * prirast (inkrement) * plodnost (fertilitet); br. živorođene djece u odnosu na žen. stan. u fertilnoj dobi tj. 15 – 49 godina *živost (vitalnost, vitalitet)

 Godišnja stopa rodnosti jest broj rođenih na 1000 stanovnika  Godišnja stopa smrtnosti jest broj umrlih na 1000 stanovnika  Godišnja stopa prirodnog kretanja je razlika između stope rođenih i stope umrlih broj umrlih > broj rođenih = depopulacija ili prirodni pad  Demografska statistika se bavi pradenjem broja rođenih. umrlih i prirodne promjene te izračunavanjem godišnjih stopa RODNOST n = N ÷ P × 1000 n – relativni natalitet N – apsolutni natalitet P – broj stanovnika nekog područja rezultat se prikazuje u promilima NATALITET Niski natalitet – do 15 ‰ Srednji natalitet – od 15 ‰ do 25 ‰ Visoki natalitet – od 25 ‰ Afrika – velika rodnost i smrtnost J i JI Azija – velika rodnost kod Indije. bolest. Kina smanjila rodnost SMRTNOST utječu glad. siromaštvo političko-društveni razlozi (ratovi) m = M ÷ P × 1000 m – relativna smrtnost M – apsolutna smrtnost P – broj stanovnika nekog područja MORTALITET Niski mortalitet – do 10 ‰ Srednji mortalitet – od 10 ‰ do 20 ‰ Visoki mortalitet – od 20 ‰ Europa – staro stanovništvo | SIDA – mortalitet INFALTILNI MORTALITET – stopa smrtnosti dojenčadi ( dijete do 1 godine ) .

spletom različitih okolnosti 1. više zdravstvenih institucija  svojstvena je stanovništvu zemlje koja se počinje deagrarizirati (dio stan. zbog spleta okolnosti (suša. npr.FAZA puno umrlih i puno rođenih. U različitim država se odvija različitom brzinom.FAZA primjetno vedi broj djece (smanjio se mortalitet) nakon nekog vremena natalitet se smanjuje više nije potrebno imati puno djece. napušta poljoprivredu i selo) 2. stope nataliteta i mortaliteta. jer de skoro svi preživjeti . itd. epidemija. ali postojane. Afrika linije mortaliteta i nataliteta su promjenjive svake godine su drugačije.) postupno „sređuju“ situaciju poboljšavanje opdih uvjeta života bolje gospodarstvo.PRIRODNA PROMJENA r = N – M ÷ P × 1000 r= n – m r (Apsolutni Prirodni Priraštaj – APP) može biti pozitivan ili negativan (prirodni pad) niski – do 5 ‰ umjereni – od 5 ‰ – 15 ‰ visoki – od 15 ‰ – 20 ‰ vrlo visoki – više od 20‰ DEMOGRAFSKA TRANZICIJA Tranzicija = prijelaz DEMOGRAFSKA TRANZICIJA – prijelaz s visokih stopa nataliteta i mortaliteta na niske.

osvajačke (zaposjedanje. plemenu. vanjski (međunarodni. IMIGRACIJA – USELJAVANJE EMIGRACIJA – ISELJAVANJE MIGRACIJSKI SALDO – razlika između useljenih i iseljenih KLASIFIKACIJE MIGRACIJA:  prema uzroku (kauzalnost)  prema dometu (distancija)  prema trajanju (interval) MIGRACIJE PREMA UZROKU: .unutrašnji (mjesni.socijalne (težnja prema višem društvenom položaju) ..gospodarske (slobodno iseljavanje u potrazi za poslom.fazi demografske tranzicije SELIDBA (MIGRACIJA) . područni i dr. stočarskim.egzistencijalne (opstanak) i prestižne (uspjeh) MIGRACIJE PREMA DOMETU: . turističkim i drugim poslovima izvan mjesta stalnog stanovanja) . interkontinentalni i dr. kada dođe do stagnacije na Zemlji (15 – 20 mlrd.kulturne (pripadanje ili bliskost s drugom kulturnom baštinom) . npr.promjena mjesta stalnog boravka pojedinca ili skupina stanovništva.političke (bijeg zbog političkog neslaganja i pred prijetnjama) .sezonsko (uvjetovano sezonskim. ratarskim. boljim životnim standardom) . međumjesni. Hrvatska .vjerske (netrpeljivost vladajude vjerske zajednice prema manjinskim vjerskim skupinama) . stanovnika) sve zemlje de biti u 3. vedom zaradom.internacionalni. prisvajanje i naseljavanje tuđeg prostora vojnom prinudom) .dnevno (kretanje između mjesta stanovanja i mjesta rada ili školovanja) .svojstvena je pučanstvu zemlje koja je na putu deagrarizacije i industrijalizacije (udio nepoljoprivrednog stanovništva je znatno porastao) 3. FAZA smanjenje stopa nataliteta i mortaliteta (niske i promjenjive) najčešde je natalitet vedi od mortaliteta (Švedska) ponekad je to drugačije.) MIGRACIJE PREMA TRAJANJU: .tipična za zemlje koje su industrijalizirane i urbanizirane (visok udio gradskog pučanstva). jeziku) .etničke (pripadanje drugom narodu.) .

prirodno kretanje (vede. emigracijski (imaju više iseljenih nego useljenih) EMIGRACIJSKI TIP/ PODTIP E1 . porast br.prirodno kretanje (vede.pozitivan).pozitivno). uz kretanje (dinamiku). i udjelom žena na 100 ili 1000 muškaraca (koeficijent feminiteta – broj koji označava udio muškog stanovništva na 100 ili 1000 žena) Km = (Pm ÷ Pf) × 100 (ili 1000) Km – koeficijent maskuliteta Kf – koeficijent feminiteta Kf = (Pf ÷ Pm) × 100 (ili 1000) Pm – ukupan broj muškog stanovništva Pf – ukupan broj ženskog stanovništva 100 – pokazuje broj muških na 100 st. negativno) – obnova imigracijom I3 . prirodno kretanje (manje. imigracijski (imaju više useljenih nego iseljenih) i 2.privremeno (privremena promjena mjesta stanovanja radi školovanja..push faktori: nestabilnost.sastav prema spolu i dobi  sastav po spolu pokazuje brojčani omjer muškoga i ženskoga stanovništva. zaposleni u tercijarnim djelatnostima. druga je važna osobina stanovništva (populacije)  BIOLOŠKI SASTAV .popis (vedi.prirodno kretanje vede od popisa (oboje negativno) – vrlo spora obnova imigracijom SASTAV STANOVNIŠTVA NA ZEMLJI Sastav (struktura) . pozitivan).prirodno kretanje (manje.negativan) – izrazita depopulacija E4 .popis vedi od prirodnog kretanja (oboje pozitivno) – brz rast imigracijom I2 . pozitivno).pull faktori: modernizacija.konačno ili definitivno (promjena prebivališta) odljev mozgova (eng. popis (manji.negativan) . stanovnika .depopulacija E3 .popis vedi od prirodnog kretanja (oboje negativno) .prirodno kretanje vede od popisa (oboje pozitivni) – emigracija E2 .izumiranje IMIGRACIJSKI TIP/PODTIP I1 . ruralna struktura. . brain drain)  visoko obrazovani ljudi iz nerazvijenih zemalja sele u razvijenije zemlje u potrazi za boljitkom (racionalnost). popis (vedi. razvijene uslužne djelatnosti OPDE (UKUPNO) KRETANJE STANOVNIŠTVA 2 osnovna tipa opdega (ukupnoga) kretanja stanovništva: 1. privremenih poslova i sl.) . Mjeri se udjelom muškaraca na 100 ili 1000 žena (koeficijent maskuliniteta). niska zaposlenost.popis (manji.negativno) – spora obnova imigracijom I4 . okolišem (promjena pejzaža) i životnom osnovicom (egzistencija) EMANCIPACIJA – stjecanje ravnopravnosti žena * najpoznatija migracija unutar Hrvatske je selo-grad .

u ukupnom stanovništvu. Njemačka Koeficijent starosti – pokazuje udjel starih. razvoja U nerazvijenim zemljama je vedi broj muškog stanovništva zbog patrijarhalnog mentaliteta (žene rade fiz. takva nadmod dolazi do izražaja u razvijenim zemljama koje su u skladu s visokim stupnjem civil. – Stanovništvo počinje starjeti kada udio stanovnika starijeg od 60 godina prijeđe 12% Koeficijent mladosti – pokazuje udjel mladih u ukupnom stanovništvu Indeks starosti – pokazuje brojčani odnos između dijela stanovništva sa 60 i više godina i dijela stanovništva od 0 do 19 godina .godina) Zrelo (od 20.  Puno mladog stanovništva  Natalitet je visok  Ima oblik piramide sa širokom osnovicom  Tipičan za nerazvijene zemlje u kojima je visok natalitet i prirodni prirast  Demokratska Republika Kongo STACIONARNA – plast sijena o Prevaga zrelog stanovništva o Stagnacija o Više žena iznad 60. do 59.g.g.Diferencijalni natalitet – rađanje 5% više muške djece u odnosu na žensku djecu Diferencijalni mortalitet – izjednačenje različitim stopama smrtnosti u korist žena u starijim dobnim skupinama Žene dulje žive zbog otpornijeg organizma.godine) Staro (preko 60. poslove i prije umiru) * Dobni sastav (starosna struktura) stanovništva jest 2.prepoznajemo 3 VRSTE: EKSPANZIVNA – oblik istokračnog trokuta  Najzastupljenija su djeca do 4. o SAD KONSTRIKTIVNA – osnovnica sužena.godine starosti) Dobna ili spolna raznolikost prikazuje se DOBNO – SPOLNO PIRAMIDOM . 60 i više godina. osnovna odrednica (determinanta) biološke strukture stanovništva STANOVNIŠTVO SE DIJELI U 3 SKUPINE: Mlado (do 19. oblik trbušast  Dominacija starog i zrelog stanovništva  Sve manje mladog stanovništva  Teoretski je mogud nestanak nataliteta  Hrvatska.

NERAZVIJENIM ZAJEDNICAMA UDIO MLADOG STANOVNIŠTVA JE VELIK. ribarstvo) II SEKUNDARNE → industrija.sastav stanovništva prema djelatnostima : uzima u obzir: djelatnost i zanimanje stanovništva. domadinstva prema izvoru prihoda itd. se bavi nekim aktivnim zanimanjem (ono privređuje) i tako osigurava sredstva za život – tu spadaju i osobe koje traže zaposlenje ili ispunjavaju vojnu obavezu Uzdržavano (neaktivno) stanovništvo čine osobe koje nemaju vlastite prihode i izdržavaju ih roditelji.najvedi dio stanovništva aktivan je u primarnom sektoru djelatnosti .nalazimo u razvijenim i srednje razvijenim zemljama svijeta s raznolikim gospodarstvom . DOK U MODERNIM.nalazimo oba tipa u slabo razvijenim i srednje razvijenim zemljama koje imaju dinamičan razvoj temeljen na ekspanziji industrijskog sektora POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO (III-II-I) . školstvo.II-I-III → najvedi dio stanovništva aktivan u sekundarnom sektoru . Treda skupina – OSOBE KOJE ŽIVE OD RENTE (umirovljenici) AGRARNU CIVILIZACIJU SMIJENILA JE INDUSTRIJSKA. PODJELA: djelatno (AKTIVNO) i uzdržavano (NEAKTIVNO) Djelatno stan. šumarstvo.prevlast sekundarnog sektora djelatnosti . A UDIO STARIH VEOMA MALEN.U TRADICIONALNIM. npr. policija. trgovina. PROSJEČNO TRAJANJE ŽIVOTA JE KRATKO. rođaci itd.st. promet. RAZVIJENIM ZAJEDNICAMA JE OBRNUTO!  GOSPODARSKI SASTAV . bankarstvo i osiguranje . u određenom sektoru): AGRARNO DRUŠTVO (I-II-III) . ugostiteljstvo. A INDUSTRIJSKU TERCIJARNA ILI USLUŽNA CIVILIZACIJA OSNOVNA STRUKTURA DJELATNOSTI: I PRIMARNE → prve djelatnosti (poljoprivreda. novčarstvo IV KVARTARNI → ne sudjeluje u BND-u. turizam. npr.opadanje značenja primarnog sektora vidljivo je i u drugoj fazi industrijskog društva kada je tercijarni sektor ispred primarnog (II-III-I) .nalazi se u nerazvijenim zemljama (pogotovo Azija i Afrika) INDUSTRIJSKO DRUŠTVO (II-I-III ili II-III-I) .prevlast tercijarnog sektora . zdravstvo (ponekad se kvartarni sektor ubraja u tercijarni sektor) PODJELA DRUŠTVA (ovisno o br. vlasništvo. stočarstvo. uslužni obrti. energetika. proizvodni obrt III TERCIJARNE (uslužne) → djelatnosti koje se bave davanjem uslužnih djelatnosti. građevinarstvo. sudstvo.takvo društvo se pojavljuje s početkom industrijske revolucije . rudarstvo.

Australija i po melanezijsku arhipelagu . „crna Afrika“). J i središnju Aziju. kao i Sj. danas su slobodni građani u mnogim zemljama (SAD.dvije podskupine: azijska i američka . dijelom Sj i središnje Azije. vjeru. sve ih je više i u razvijenim europskim državama Čovječanstvo je nastalo u Istočnoj Africi Ljudi se mijenjaju zbog različitih klimatskih uvjeta – dolazi do promjena u izgledu.izvorno naseljavaju: Europu.bijela rasa – 46 % čovječanstva.ljudi koji se ne mogu strogo ubrajati u neku rasnu skupinu. najslabije zastupljena. kao radnu snagu. itd.crna rasa – 6 % čovječanstva. Brazil.tijekom proteklih 400 godina europeidi su se proširili i na američki i australski kontinent.dvije podskupine: afrička i australo-melanezijsku . oko 95 % čovječanstva ETNOGENEZA – porijeklo nekog naroda (neke nacije) PORIJEKLO HRVATA – od 7. prostor američkih starosjedioca Na svijetu postoji 2 000 naroda. a u posljednih 50 g. JI. vedina ne prelazi više od milijun pripadnika Samo 200 naroda ima preko milijun pripadnika. sve to zbog prilagodbe RASIZAM – 80-ih godina se ukida rasna diskriminacija  ETNIČKA STRUKTURA Pokazuje sastav po nacionalnoj pripadnosti Svaki narod ima: jezik. Aziju Mogolidna . afričko Sredozemlje . područje .područje Afrike.naseljavaju prostor Ist. svijest o zajedničkoj pripadnosti Još uvijek postoje plemena (skupina ljudi na nižem stupnju integracije) Afričke zemlje. geogr.st. izolirani dijelovi Azije. najrasprostranjenija . južno od Sahare (tzv. Kanada.žuta rasa – 40 % čovječanstva . prostor na kojem živi. RASNA STRUKTURA Europeidna .3 skupine mješanaca:  Mulati – nastali miješanjem europeidne i negridne rase  Mestici – nastali miješanjem mogolidne i europeidne rase  Zambosi – nastali miješanjem negridne i mogolidne  Najviše ih ima na američkom kontinentu (latinoameričke države).njezini pripadnici se dijele na: europsku i indijsku . jer roditelji pripadaju različitim rasama . otoci JI Azije. kulturu.8 % čovječanstva.Bijelci su ih doveli prisilno na američki kontinent. Poljske . se relativno dobro zna  Došli iz J.) Mješanci . mogu se nadi i na američkom kontinentu (starosjedioci) Negridna . JZ. najviše ih je u Latinskoj Americi . najuže geogr. geograf. morfološke različitosti.

stotinjak godina nakon smrti K.Kr.razvilo se u JZ Aziji. hamitsko – semitska. australonezijska. se širi na Sredozemlje . indijanska. – indoeuropska kolonizacija – preko Male Azije i Kavkaza  Iliri i Kelti došli. itd./2. u Africi J od Sahare i u nekim dijelovima Azije.Katolicizam je najrasprostranjeniji (otkridem Novog svijeta. kinesko – tibetanska. regije. kao i JI Europe .Finska i Mađarska NAROD – SKUPINA LJUDI NASELJNA NA ODREĐENOM PODRUČJU KOJA ODRŽAVA SVOJU RELIGIJU. Surinam talijanski – Libija.Turska.st. se ne zna mnogo. npr. Afrikom i središnjom Azijom te nekim dijelovima J i JI Azije. Somalija. KULTURU I OSJEDAJ PRIPADNOSTI TE ZAJEDNIČKU POVIJEST JEZIČNE SKUPINE: indoeuropska.)  Najvjerojatnije samo slučajnost  3. na Arabijskom poluotoku . afrička.Katolici se dijeli na: protestante i anglikanci (najviše u Engleskoj) .st.brzo se širi cijelom JZ Azijom. Azija. kolonizacija) . uralo – altajska.Religija koja dominira na europskom.g. sj.španjolski – portugalski jezik nizozemski – Indonezija. Eritreja Afrika. ZAJEDNIČKI JEZIK.nastao u 7. Oceanija i Amerika Kultura – ukupnost u tvorbi čovjeka (ljudske zajednice) u prostoru i vremenu  RELIGIJSKA STRUKTURA panteizam  politeizam  monoteizam | FORMALNO – po rođenju. pripada mu oko 30 % svjetskog stanovništva . doveli religiju sa sobom) ISLAM .1. američkom i australskom kontinentu.pr. podjela 1054. STVARNO – po življenju KRŠDANSTVO . na: katolicizam i pravoslavlje . Hrvati su najvjerojatnije došli sa Slavenima 4 države iznimke po podrijetlu u Europi to su: Estonija.  Prije 7. tis. Filipini (90 % stanovnika. niti pisanih povijesnih dokumenata Teorija Iranskog porijekla  Zbog ornamentike – ukrasi u kamenu – sličnost s Iranskom ornamentikom  Pleteri (isprepletene niti) i „šahovnica“  Nazivi toponima (gradovi. NACIONALNU SVIJEST. kolonizirali Španjolci. dravinska.geografski najraširenije. jer nema usmene predaje. izolirani jezici Esperanto – međunarodni jezik ANGLOFANSKE ZEMLJE – engleski jezik FRANKOFANSKE ZEMLJE – francuski jezik IBEROFONSKE ZEMLJE -.

odražava mogudnost kupnje reprezentativnih roba i usluga iskazane u USD (PPP – Purchasing Power Parity)  OBILJEŽJA NASTANJENOSTI I NASELJA Nastanjenost – prisutnost čovjeka.jedna nastamba (osamljena naseobina) . ljudi i njihovih zajednica u nekom prostoru i vremenu Naselje – mjesto čovjekova obitavanja NASELJE: . BDP – „Bruto Domadi Proizvod“ . nepravilan i dr.Kr. šijiti i vahabiti BUDIZAM 20 % čovječanstva Manja geografska raširenost od kršdanstva i islama Nastao u 6. raštrkan.još veda skupina kuda (trgovište) . . OBLIK – dugoljast.manja skupina nastamba ili kuda (zaselak) .- 21 % pripadnika svjetskog stanovništva Organizacijski razdijeljen na nekoliko ogranaka: suniti.veda skupina kuda (selo) . šintoizam (Japan) BRAHMANIZAM ili HINDUIZAM . naselje može biti privremeno. taoizam (Kina). može biti i pokretno (nomadsko) i nepokretno (sesilno) . posebice majki i dojenčadi.Prostor J Azije (Indija) – gdje je i nastala u 10. Trinidad.velika skupina kuda (grad) OBILJEŽJA NASELJA SU : veličina (brojnost stan. prehrana zdravija i zdravlje zaštidenije.pr.st. 0. HDI – „Human Development Index“ – sustav rangiranja država koji proizlazi iz stupnja razvijenosti. kao i u JI Aziji) Više oblika „crkvene“ organizacije: konfucijanizam. JAR. Tobago Prosječno trajanje života de biti dulje što je društvena zajednica razvijenija. Prema postojanosti.Ujedinjeno Kraljevstvo.Može se nadi i na mjestima koje su Indijci naseljavali u 20.st.) i oblik (raspored kuda i način gradnje) Brojnost od 1 do više milijuna. na području J Azije (najviše ih ondje ima. povremeno i stalno (permanentno).ukupna vrijednost proizvoda u godini PKM – „Paritet kupovne modi“ – međunarodna kupovna mod neke države. 1 – razvijene ) – HRVATSKA NA 48.001 – nerazvijene i max. . st. zbijen/okupljen.95 % pripadnika te religije živi u Indiji te Bangladešu . pravilan.14 % čovječanstva . očekivanog trajanja života i dohotka (min. bolje uređena.

metal. Magrebu. slama. trajnost. Ono živi i radi drukčijim ritmom od seoskog stanovništva  gradski način života Radni (aktivni) dio stanovništva zaposlen je u industriji.st. Azija…) Mjerila određivanja seoskih i gradskih naselja ovise o povijesnom. gdje je društvo u kontinuitetu prošlo put svoga složenog razvoja (Europa. veličina i ljepota zgrade. PATRONIMIČKA NASELJA – NOSE IME PO DOMINANTNIM PREZIMENIMA nastambe i naselja od kože. kuda. građevinarstvu i proizvodnom zanatstvu (sekundarni sektor) te u uslužnim djelatnostima (tercijarni i kvartarni sektor) Gradovi su nastali u doba starih civilizacija (Kina. gradovi. velegradovi) stanovništvo se bavi pretežno ili sasvim nepoljoprivrednim djelatnostima. opeka. najvedma u zemljama drevne naseljenosti. pravnom i gospodarskom naslijeđu te o političkom sustavu zemlje OBILJEŽJA SEOSKIH NASELJA NA ZEMLJI Oblik seoskih naselja određen je smještajem u prirodnom okolišu. izgled. svjetska pojava tek nakon 1. skupine zgrada i naselja. platna i kostrijeti (šatori) udubine u ledu (eskimski iglu) u praporu ili lesu (trogloditi u sjevernoj Kini. Sredozemlje…). Latinska Amerika. osušeno blato. o površini zemljišta što pripada selu ili što ga selo obrađuje Osamljena poljoprivredna gospodarstva velike površine udaljena jedna od drugih (ratarska farma i stočarski ranč u Angloamerici.Građa: osušena trava. Bliski istok.) na stupovima ponad jezera. Australiji i drug. staklo. dom) obično označava mjesto stanovanja i. (zapadna Europa. šiblje. (klasične) industrijsko-znanstvene revolucije s kraja 18. monsunska Azija i drug. kamen. beton. tj.) Zbijena i velika seoska naselja nastala su u drukčijim društvenim uvjetima. na tihooceanskim otocima i drugdje) sjenice od šiblja OBITAVALIŠTE (nastamba. Angloamerika. mora i rijeka (sojenice u monsunskoj Aziji. i početka 19. učenici i osobe koje idu u vedu kupnju Veličina seoskog naselja (sela) ovisi o broju stanovnika. kadšto rada dnevna selidba/ dnevna pendulacija – putovanje od mjesta stanovanja do mjesta rada i natrag.) U gradskim naseljima (trgovišta. broju domadinstava i njihova zemljišnog posjeda (atara). plastika i ostale prirodne i umjetne tvari O prirodi građe ovisi čvrstoda. . New Mexicu i drug. razmještajem i stilom kuda. domova i gospodarskih zgrada te ulicama što povezuju domove i polja. kulturnom.

ali najvedma u ratarsko-stočarskim područjima rijetke naseljenosti Angloamerike. jer je osnovna djelatnost glavnine nerazvijenog dijela svijeta te velikog dijela razvijenog dijela svijeta ratarstvo i poljoprivreda opdenito PRIVREMENA NASELJA .domovi nepravilno razbacani i različito udaljeni jedni od drugih  razlog može biti: PRIRODNI (neravno. OKUPLJENO (ZBIJENO) I IZDUŽENO UZ GLAVNU ULICU ILI CESTU RAŠTRKANA GOSPODARSTVA . osjedaja vede sigurnosti i rodbinske povezanosti . posjedovni sustav.zbijeni domovi oko jednog puta ili na križištu dvaju i više putova (raskrižje) .Planski smještena i izgrađena od sredine 18.Primjer u nas je istočna Hrvatska (Slavonija.pokazuju preživjele ostatke agrostočarskoga društva s povremenim i privremenim mijenjanjem mjesta boravka.pravocrtni tlocrt (ortogonalna) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.naselje uz prometnicu najčešde je mlađe od nje . ranč. u alpskim krajevima Europe te u jugoistočnim planinskim krajevima Europe ZBIJENO (OKUPLJENO) NASELJE .karakteristična osamljena gospodarstva (farma. hacijenda i dr.SELO MOŽE BITI: RAŠTRKANO. tada su najčešde nastala u planski napučenim krajevima (mlada kolonizacija) ravničarskih prostranstava . AFRICI i DIJELOVIMA AZIJE IZDUŽENA NASELJA .prevladavaju u današnjem svijetu.Ima ih u nordijskim zemljama.može biti ravnih i krivudavih ulica što vode prema polju koje je najčešde izvan sela .) . Baranja) . mogudnost i nepravilna tlocrta .Takva naselja su veoma tipična u ravničarskim krajevima Vojvodine (Bačka.okupljenost kuda posljedica je nužne obrane u prošlosti.) . estancija.razlog može biti jeftinija izgradnja ili dioba posjeda među stanovništvom . stoljeda PODJELA NASELJA PREMA TRAJNOSTI TRI SKUPINE: stalna (permanentna). te u azijskom dijelu Ruske Federacije .ako su pravocrtna. kamenito i siromašno zemljište) i društveni (baština.Raštrkana naselja i domovi (gospodarstva) prostiru se diljem svijeta. Banat i Srijem) . Latinske Amerike i Australije.ZBIJENA NASELJA BROJNIJA SU U KRAJEVIMA STARE NASELJENOSTI – U EUROPI. Srijem. način iskorištavanja tla i dr. dio stanovnika se seli iz stalnog naselja za stokom koja . privremena i periodična (sezonska) naselja STALNA NASELJA (PERMANENTNA) .

Vanjskoj Kini. prijelazna (tranzicijska) i visokocivilizacijska (moderna) seoska naselja . stan.čine okupljena gospodarstva sa zemljišnim česticama uokolo.) TIPOVI SEOSKOGA KRAJOLIKA I PREOBRAZBA SELA U SVIJETU Krajolik (pejzaž) zrcalo je prirodne osnovice i djelovanja čovjeka . unutrašnjosti Magreba. koje su ograđene . mogu imati različitu namjenu: proizvodnja dobara za prehranu ljudi i ishranu stoke.pokazuje nove oblike rada. Srijem i u srednjoj Posavini (SLAVONIJA) KRAJOLIK ZATVORENOG POLJA .takav krajolik nekada dominirao u Velikoj Britaniji.ovisno o stupnju preobrazbe. drvoreda i šiblja (živica)  zato se zove zatvoreno polje . KRAJOLIK OTVORENOG POLJA . . sirovina za prehrambenu i prerađivačku industriju i dr. Tipovi seoskoga krajolika (ruralni pejsaž) dijele se i prema izgledu polja. a ima i zaselaka . naselja su okupljena i različita oblika.reljef je pretežito brežuljkast i gospodarstva su osamljena s okupljenim posjedom. Kazahstanu… (takvim oblikom života živi samo 0. odmora i putovanja iz zadovoljstva ili zabave (turizam) TRANSHUMANCA – prijelaz iz nizine u planinu GLAVNO PODRUČJE NOMADIZMA: srednja Azija i stepski krajevi (najvedma u Mongoliji).slijedi dobru ispašu i pojilo (pastoralni nomadizam). više su ratarska nego stočarska.ograda može biti od kamena.pravi ravničarski krajolik mlađe naseljenosti. dva glavna oblika zem. iako ima i jednih i dr.čine ravne i duge zemljišne čestice bez ograda između njih i sa širokim obzorom .primjeri u nas: Baranja. najčešde iz nizine u planinu ljeti. ratarsko-stočarske i stočarske djelatnosti kao glavnog izvora prihoda i temelja opstojnosti Glede razdiobe polja na zemljišne čestice (parcele) dva su osnovna oblika: čestice pravilna oblika i čestice nepravilna oblika PULVERIZACIJA – usitnjavanje (poljoprivrednih posjeda) SUSTAV ZEMLJIŠNE RAZDIOBE – razdioba polja i posjeda na zemljišne čestice seoskoga ili inoga gospodarstva.3% svj. koja mogu biti otvorena i zatvorena. razdiobe: OKUPLJENI I RAŠTRKANI POSJED Zemljišne čestice mogu biti male i velike. nomadizma još ima u Sudanu. Irskoj i dijelovima Francuske (bokaž) .Ona mogu biti ratarske. a zimi s planine u nizinu PERIODIČNA NASELJA (SEZONSKA) . društvene i gospodarske (ne)razvijenosti postoje primitivna (tradicionalna).

dakle. smanjivanje broja seoskog stanovništva DVA NAČINA PREOBRAZBE SELA: 1. selo gubi obilježje ratarsko – stočarske isključivosti 2. dječji doplatak… RESTRIKTIVNA/ANTINATALITETNA: kontracepcija.sterilizacija. SLOŽENIJA PODJELA RADA (pojava i razvoj novih zanimanja i poslova. New York City.- nalazimo ga i u Sredozemlju s kamenitim suhozidom (ograde). Libija FILIPINI – jedini kršdani u Aziji. |BILJEŽNICA| MEGALOPOLISI: BOWASH (Boston. Bangkok. Alžir. Tunis. Köln.SHINONOSEKI (Tokyo.što utječe na brže napuštanje sela ili na njegovo brže urbaniziranje Selo napušta gotovo sve mlado stanovništvo (ruralni egzodus) i navaljuje u grad iznad želje i mogudnosti društva da riješi tegobe tako naglo naraslih gradova Pri tome se. Sydney. Indonezija – najviše muslimana Norveška – NAJVEDI HDI EKSPANZIVNA/PRONATALITETNA: stambena politika. zbiva dvojaki učinak: selo siromaši (depopulira). Dortmund. Buenos Aires) MAGREBNE ZEMLJE (AFRIKA): Maroko.porezi na djecu. u odnosu na životne uvjete EUGENIČKA: određuje kvalitetu stanovništva FORMULE: GUSTODA NASELJENOSTI: APSOLUTNA PROMJENA: NATALITET (RODNOST): KOEFICIJENT FERTILITETA: MORTALITET (SMRTNOST): KOEFICIJENT MASKULINITETA: FERTILITET (PLODNOST): INKREMENT (PRIRODNA PROMJENA): . Philadelphia. abortus REDISTRIBUTIVNA/MIGRACIJSKA: osigurati povoljniji razmještaj stan. Osaka) KÖLN – DORTMUND (Düsseldorf. Richmond ) TOKIO . niži porezi. Hong Kong. a grad sve teže diše (superpopulira). Washington DC. ŠKOLOVANJE MLADOGA SEOSKOG PUČANSTVA I NJEGOVA IZVANSEOSKA PROFESIONALIZACIJA . Baltimore. a nestajanje nekih starih). Essen) SINEKIZAM – ekspanzija velikog grada i srašdivanje s okolicom URBANIZACIJA je povedanje udjela gradskog stanovništva LITORALIZACIJA (Mumbai. u Hrvatskom zagorju i krškim brdskim predjelima Hrvatske DEAGRARIZACIJA – napuštanje poljoprivrede DERURALIZACIJA – napuštanje sela. Nagoya.