You are on page 1of 14

RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA NA ZEMLJI ukupna površine Zemlje: 510 milijuna km2 ¾ zauzima kopno: 361 milijun km2 ¼ zauzima

more: 149 milijuna km2 Naseljeni dio kopna (bez Antarktike) zahvada 134 milijuna km2  EKUMENA (20°- 40° s.g.š.) | subekumena - oaze  ANEKUMENA – nenaseljeni prostori (Antarktika)  Nema stalnih stanovnika (jedini stanovnici – istraživači)  Grenland, Sj. Afrika, Sj. dio Sj. Amerike, pustinjski prostori, Himalaja, Ande, Stjenjak (planina) EKUMENA: MONSUNSKA AZIJA (JI) od Pakistana do Japana – Kina (1 350 000 000), Indija (1 100 000 000), Pakistan, Bangladeš, Indonezija, Tajland, Filipini, Japan, Malezija EUROPSKI PROSTOR – Zap. je gušde naseljen od Ist. Nizozemska (400 st/km²) → Island (3 st/km²) Hrvatska (80 st/km²) ATLANTSKA OBALA SJ. AMERIKE (SI SAD-a) Boston, New York, Philadelphia, itd. Srednja Amerika Obala Brazila i Argentine Zapadna Afrika JI Afrika (Južno Afrička Republika) JI Australije (Melbourne, Sydney, itd.)      PROSJEČNA GUSTODA NASELJENOSTI POČETKOM 21.STOLJEDA:  u cjelini 12,6 stanovnika/km2  kopna 43,4 stan./km2  ekumene 48,2 stan./km2  Gustoda naseljenosti – omjer površine i brojnosti ljudi  LITORALIZACIJA – naziv za procese ubrzanog razvoja gospodarstva i drugih sastavnica društvenog života na obalama svjetskog mora  svjetska priobalna područja naseljenija su 2,5 puta od kontinentalne unutrašnjosti  DEMOGRAFSKA EKSPLOZIJA (EKSPANZIJA) – snažan, brz porast broja stanovnika svijeta (kada se u razdoblju od 50 godina udupla broj stanovnika)  proces naglog povedanja broja stanovnika u nekom području i njegovo naglo širenje u prostoru.

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA - demografski izraz društvene i gospodarske razvijenosti te putova razvoja  ODREDNICE (determinante) PRIRODNOG KRETANJA: * rodnost (natalitet) * smrtnost (mortalitet) * prirast (inkrement) * plodnost (fertilitet); br. živorođene djece u odnosu na žen. stan. u fertilnoj dobi tj. 15 – 49 godina *živost (vitalnost, vitalitet)

siromaštvo političko-društveni razlozi (ratovi) m = M ÷ P × 1000 m – relativna smrtnost M – apsolutna smrtnost P – broj stanovnika nekog područja MORTALITET Niski mortalitet – do 10 ‰ Srednji mortalitet – od 10 ‰ do 20 ‰ Visoki mortalitet – od 20 ‰ Europa – staro stanovništvo | SIDA – mortalitet INFALTILNI MORTALITET – stopa smrtnosti dojenčadi ( dijete do 1 godine ) . Godišnja stopa rodnosti jest broj rođenih na 1000 stanovnika  Godišnja stopa smrtnosti jest broj umrlih na 1000 stanovnika  Godišnja stopa prirodnog kretanja je razlika između stope rođenih i stope umrlih broj umrlih > broj rođenih = depopulacija ili prirodni pad  Demografska statistika se bavi pradenjem broja rođenih. Kina smanjila rodnost SMRTNOST utječu glad. umrlih i prirodne promjene te izračunavanjem godišnjih stopa RODNOST n = N ÷ P × 1000 n – relativni natalitet N – apsolutni natalitet P – broj stanovnika nekog područja rezultat se prikazuje u promilima NATALITET Niski natalitet – do 15 ‰ Srednji natalitet – od 15 ‰ do 25 ‰ Visoki natalitet – od 25 ‰ Afrika – velika rodnost i smrtnost J i JI Azija – velika rodnost kod Indije. bolest.

više zdravstvenih institucija  svojstvena je stanovništvu zemlje koja se počinje deagrarizirati (dio stan. Afrika linije mortaliteta i nataliteta su promjenjive svake godine su drugačije. jer de skoro svi preživjeti . epidemija.) postupno „sređuju“ situaciju poboljšavanje opdih uvjeta života bolje gospodarstvo. ali postojane. spletom različitih okolnosti 1. npr. U različitim država se odvija različitom brzinom.PRIRODNA PROMJENA r = N – M ÷ P × 1000 r= n – m r (Apsolutni Prirodni Priraštaj – APP) može biti pozitivan ili negativan (prirodni pad) niski – do 5 ‰ umjereni – od 5 ‰ – 15 ‰ visoki – od 15 ‰ – 20 ‰ vrlo visoki – više od 20‰ DEMOGRAFSKA TRANZICIJA Tranzicija = prijelaz DEMOGRAFSKA TRANZICIJA – prijelaz s visokih stopa nataliteta i mortaliteta na niske. napušta poljoprivredu i selo) 2.FAZA primjetno vedi broj djece (smanjio se mortalitet) nakon nekog vremena natalitet se smanjuje više nije potrebno imati puno djece. stope nataliteta i mortaliteta. zbog spleta okolnosti (suša. itd.FAZA puno umrlih i puno rođenih.

internacionalni.) MIGRACIJE PREMA TRAJANJU: . područni i dr. IMIGRACIJA – USELJAVANJE EMIGRACIJA – ISELJAVANJE MIGRACIJSKI SALDO – razlika između useljenih i iseljenih KLASIFIKACIJE MIGRACIJA:  prema uzroku (kauzalnost)  prema dometu (distancija)  prema trajanju (interval) MIGRACIJE PREMA UZROKU: .fazi demografske tranzicije SELIDBA (MIGRACIJA) . međumjesni.promjena mjesta stalnog boravka pojedinca ili skupina stanovništva. ratarskim.dnevno (kretanje između mjesta stanovanja i mjesta rada ili školovanja) .unutrašnji (mjesni. FAZA smanjenje stopa nataliteta i mortaliteta (niske i promjenjive) najčešde je natalitet vedi od mortaliteta (Švedska) ponekad je to drugačije. turističkim i drugim poslovima izvan mjesta stalnog stanovanja) . stočarskim.etničke (pripadanje drugom narodu. stanovnika) sve zemlje de biti u 3.kulturne (pripadanje ili bliskost s drugom kulturnom baštinom) .socijalne (težnja prema višem društvenom položaju) .tipična za zemlje koje su industrijalizirane i urbanizirane (visok udio gradskog pučanstva).vjerske (netrpeljivost vladajude vjerske zajednice prema manjinskim vjerskim skupinama) .gospodarske (slobodno iseljavanje u potrazi za poslom. prisvajanje i naseljavanje tuđeg prostora vojnom prinudom) .osvajačke (zaposjedanje.egzistencijalne (opstanak) i prestižne (uspjeh) MIGRACIJE PREMA DOMETU: . plemenu. Hrvatska .. kada dođe do stagnacije na Zemlji (15 – 20 mlrd.sezonsko (uvjetovano sezonskim. boljim životnim standardom) .svojstvena je pučanstvu zemlje koja je na putu deagrarizacije i industrijalizacije (udio nepoljoprivrednog stanovništva je znatno porastao) 3. interkontinentalni i dr. vedom zaradom. npr. vanjski (međunarodni.) . jeziku) .političke (bijeg zbog političkog neslaganja i pred prijetnjama) .

prirodno kretanje vede od popisa (oboje negativno) – vrlo spora obnova imigracijom SASTAV STANOVNIŠTVA NA ZEMLJI Sastav (struktura) .pozitivan). popis (vedi.izumiranje IMIGRACIJSKI TIP/PODTIP I1 .pull faktori: modernizacija.prirodno kretanje (manje. pozitivno). privremenih poslova i sl. Mjeri se udjelom muškaraca na 100 ili 1000 žena (koeficijent maskuliniteta). negativno) – obnova imigracijom I3 .negativan) – izrazita depopulacija E4 .negativan) . ruralna struktura.) . druga je važna osobina stanovništva (populacije)  BIOLOŠKI SASTAV . brain drain)  visoko obrazovani ljudi iz nerazvijenih zemalja sele u razvijenije zemlje u potrazi za boljitkom (racionalnost).prirodno kretanje (vede. prirodno kretanje (manje.privremeno (privremena promjena mjesta stanovanja radi školovanja.popis vedi od prirodnog kretanja (oboje negativno) . popis (manji.popis vedi od prirodnog kretanja (oboje pozitivno) – brz rast imigracijom I2 .sastav prema spolu i dobi  sastav po spolu pokazuje brojčani omjer muškoga i ženskoga stanovništva.prirodno kretanje vede od popisa (oboje pozitivni) – emigracija E2 .negativno) – spora obnova imigracijom I4 . emigracijski (imaju više iseljenih nego useljenih) EMIGRACIJSKI TIP/ PODTIP E1 . uz kretanje (dinamiku).depopulacija E3 . pozitivan). prirodno kretanje (vede. razvijene uslužne djelatnosti OPDE (UKUPNO) KRETANJE STANOVNIŠTVA 2 osnovna tipa opdega (ukupnoga) kretanja stanovništva: 1. stanovnika . imigracijski (imaju više useljenih nego iseljenih) i 2.konačno ili definitivno (promjena prebivališta) odljev mozgova (eng. okolišem (promjena pejzaža) i životnom osnovicom (egzistencija) EMANCIPACIJA – stjecanje ravnopravnosti žena * najpoznatija migracija unutar Hrvatske je selo-grad . i udjelom žena na 100 ili 1000 muškaraca (koeficijent feminiteta – broj koji označava udio muškog stanovništva na 100 ili 1000 žena) Km = (Pm ÷ Pf) × 100 (ili 1000) Km – koeficijent maskuliteta Kf – koeficijent feminiteta Kf = (Pf ÷ Pm) × 100 (ili 1000) Pm – ukupan broj muškog stanovništva Pf – ukupan broj ženskog stanovništva 100 – pokazuje broj muških na 100 st.popis (vedi. .pozitivno). zaposleni u tercijarnim djelatnostima.push faktori: nestabilnost. porast br.. niska zaposlenost.popis (manji.

60 i više godina.Diferencijalni natalitet – rađanje 5% više muške djece u odnosu na žensku djecu Diferencijalni mortalitet – izjednačenje različitim stopama smrtnosti u korist žena u starijim dobnim skupinama Žene dulje žive zbog otpornijeg organizma. u ukupnom stanovništvu.godine starosti) Dobna ili spolna raznolikost prikazuje se DOBNO – SPOLNO PIRAMIDOM . oblik trbušast  Dominacija starog i zrelog stanovništva  Sve manje mladog stanovništva  Teoretski je mogud nestanak nataliteta  Hrvatska.g.godine) Staro (preko 60.prepoznajemo 3 VRSTE: EKSPANZIVNA – oblik istokračnog trokuta  Najzastupljenija su djeca do 4. – Stanovništvo počinje starjeti kada udio stanovnika starijeg od 60 godina prijeđe 12% Koeficijent mladosti – pokazuje udjel mladih u ukupnom stanovništvu Indeks starosti – pokazuje brojčani odnos između dijela stanovništva sa 60 i više godina i dijela stanovništva od 0 do 19 godina .g.  Puno mladog stanovništva  Natalitet je visok  Ima oblik piramide sa širokom osnovicom  Tipičan za nerazvijene zemlje u kojima je visok natalitet i prirodni prirast  Demokratska Republika Kongo STACIONARNA – plast sijena o Prevaga zrelog stanovništva o Stagnacija o Više žena iznad 60. Njemačka Koeficijent starosti – pokazuje udjel starih. o SAD KONSTRIKTIVNA – osnovnica sužena.godina) Zrelo (od 20. do 59. osnovna odrednica (determinanta) biološke strukture stanovništva STANOVNIŠTVO SE DIJELI U 3 SKUPINE: Mlado (do 19. razvoja U nerazvijenim zemljama je vedi broj muškog stanovništva zbog patrijarhalnog mentaliteta (žene rade fiz. poslove i prije umiru) * Dobni sastav (starosna struktura) stanovništva jest 2. takva nadmod dolazi do izražaja u razvijenim zemljama koje su u skladu s visokim stupnjem civil.

uslužni obrti. RAZVIJENIM ZAJEDNICAMA JE OBRNUTO!  GOSPODARSKI SASTAV . školstvo. trgovina.nalazimo u razvijenim i srednje razvijenim zemljama svijeta s raznolikim gospodarstvom . npr. u određenom sektoru): AGRARNO DRUŠTVO (I-II-III) . Treda skupina – OSOBE KOJE ŽIVE OD RENTE (umirovljenici) AGRARNU CIVILIZACIJU SMIJENILA JE INDUSTRIJSKA. energetika. vlasništvo.takvo društvo se pojavljuje s početkom industrijske revolucije . A UDIO STARIH VEOMA MALEN.II-I-III → najvedi dio stanovništva aktivan u sekundarnom sektoru . zdravstvo (ponekad se kvartarni sektor ubraja u tercijarni sektor) PODJELA DRUŠTVA (ovisno o br.sastav stanovništva prema djelatnostima : uzima u obzir: djelatnost i zanimanje stanovništva.U TRADICIONALNIM. sudstvo.prevlast sekundarnog sektora djelatnosti . novčarstvo IV KVARTARNI → ne sudjeluje u BND-u.najvedi dio stanovništva aktivan je u primarnom sektoru djelatnosti .nalazi se u nerazvijenim zemljama (pogotovo Azija i Afrika) INDUSTRIJSKO DRUŠTVO (II-I-III ili II-III-I) .st. proizvodni obrt III TERCIJARNE (uslužne) → djelatnosti koje se bave davanjem uslužnih djelatnosti. turizam.opadanje značenja primarnog sektora vidljivo je i u drugoj fazi industrijskog društva kada je tercijarni sektor ispred primarnog (II-III-I) . rođaci itd. rudarstvo.nalazimo oba tipa u slabo razvijenim i srednje razvijenim zemljama koje imaju dinamičan razvoj temeljen na ekspanziji industrijskog sektora POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO (III-II-I) . šumarstvo. stočarstvo. ribarstvo) II SEKUNDARNE → industrija.prevlast tercijarnog sektora . domadinstva prema izvoru prihoda itd. DOK U MODERNIM. A INDUSTRIJSKU TERCIJARNA ILI USLUŽNA CIVILIZACIJA OSNOVNA STRUKTURA DJELATNOSTI: I PRIMARNE → prve djelatnosti (poljoprivreda. građevinarstvo. PODJELA: djelatno (AKTIVNO) i uzdržavano (NEAKTIVNO) Djelatno stan. promet. ugostiteljstvo. npr. NERAZVIJENIM ZAJEDNICAMA UDIO MLADOG STANOVNIŠTVA JE VELIK. se bavi nekim aktivnim zanimanjem (ono privređuje) i tako osigurava sredstva za život – tu spadaju i osobe koje traže zaposlenje ili ispunjavaju vojnu obavezu Uzdržavano (neaktivno) stanovništvo čine osobe koje nemaju vlastite prihode i izdržavaju ih roditelji. bankarstvo i osiguranje . policija. PROSJEČNO TRAJANJE ŽIVOTA JE KRATKO.

sve to zbog prilagodbe RASIZAM – 80-ih godina se ukida rasna diskriminacija  ETNIČKA STRUKTURA Pokazuje sastav po nacionalnoj pripadnosti Svaki narod ima: jezik. Brazil. dijelom Sj i središnje Azije. mogu se nadi i na američkom kontinentu (starosjedioci) Negridna . geogr. itd.3 skupine mješanaca:  Mulati – nastali miješanjem europeidne i negridne rase  Mestici – nastali miješanjem mogolidne i europeidne rase  Zambosi – nastali miješanjem negridne i mogolidne  Najviše ih ima na američkom kontinentu (latinoameričke države). J i središnju Aziju. danas su slobodni građani u mnogim zemljama (SAD. južno od Sahare (tzv. vedina ne prelazi više od milijun pripadnika Samo 200 naroda ima preko milijun pripadnika. afričko Sredozemlje . Australija i po melanezijsku arhipelagu . prostor na kojem živi.ljudi koji se ne mogu strogo ubrajati u neku rasnu skupinu. područje .st. najuže geogr.) Mješanci . a u posljednih 50 g. kao i Sj.8 % čovječanstva. kao radnu snagu. kulturu. morfološke različitosti. se relativno dobro zna  Došli iz J. prostor američkih starosjedioca Na svijetu postoji 2 000 naroda. otoci JI Azije. Kanada. Aziju Mogolidna .bijela rasa – 46 % čovječanstva.tijekom proteklih 400 godina europeidi su se proširili i na američki i australski kontinent. sve ih je više i u razvijenim europskim državama Čovječanstvo je nastalo u Istočnoj Africi Ljudi se mijenjaju zbog različitih klimatskih uvjeta – dolazi do promjena u izgledu. Poljske .izvorno naseljavaju: Europu. jer roditelji pripadaju različitim rasama . geograf. vjeru.žuta rasa – 40 % čovječanstva . najviše ih je u Latinskoj Americi . RASNA STRUKTURA Europeidna . „crna Afrika“). izolirani dijelovi Azije.dvije podskupine: afrička i australo-melanezijsku . najslabije zastupljena.dvije podskupine: azijska i američka . JZ.Bijelci su ih doveli prisilno na američki kontinent.crna rasa – 6 % čovječanstva.naseljavaju prostor Ist. svijest o zajedničkoj pripadnosti Još uvijek postoje plemena (skupina ljudi na nižem stupnju integracije) Afričke zemlje. JI. najrasprostranjenija .njezini pripadnici se dijele na: europsku i indijsku .područje Afrike. oko 95 % čovječanstva ETNOGENEZA – porijeklo nekog naroda (neke nacije) PORIJEKLO HRVATA – od 7.

NACIONALNU SVIJEST. hamitsko – semitska.g. se širi na Sredozemlje . kinesko – tibetanska.pr. u Africi J od Sahare i u nekim dijelovima Azije. ZAJEDNIČKI JEZIK. afrička. Afrikom i središnjom Azijom te nekim dijelovima J i JI Azije.Kr. jer nema usmene predaje.st.Turska. na: katolicizam i pravoslavlje . Filipini (90 % stanovnika. tis.geografski najraširenije. STVARNO – po življenju KRŠDANSTVO . Hrvati su najvjerojatnije došli sa Slavenima 4 države iznimke po podrijetlu u Europi to su: Estonija.Katolici se dijeli na: protestante i anglikanci (najviše u Engleskoj) . KULTURU I OSJEDAJ PRIPADNOSTI TE ZAJEDNIČKU POVIJEST JEZIČNE SKUPINE: indoeuropska.Finska i Mađarska NAROD – SKUPINA LJUDI NASELJNA NA ODREĐENOM PODRUČJU KOJA ODRŽAVA SVOJU RELIGIJU.Religija koja dominira na europskom. indijanska. Azija. Somalija. australonezijska. – indoeuropska kolonizacija – preko Male Azije i Kavkaza  Iliri i Kelti došli. kolonizirali Španjolci. npr. na Arabijskom poluotoku . doveli religiju sa sobom) ISLAM . Eritreja Afrika. se ne zna mnogo. stotinjak godina nakon smrti K.1. američkom i australskom kontinentu.nastao u 7.)  Najvjerojatnije samo slučajnost  3.španjolski – portugalski jezik nizozemski – Indonezija./2.brzo se širi cijelom JZ Azijom.Katolicizam je najrasprostranjeniji (otkridem Novog svijeta. niti pisanih povijesnih dokumenata Teorija Iranskog porijekla  Zbog ornamentike – ukrasi u kamenu – sličnost s Iranskom ornamentikom  Pleteri (isprepletene niti) i „šahovnica“  Nazivi toponima (gradovi. regije. sj. uralo – altajska. Oceanija i Amerika Kultura – ukupnost u tvorbi čovjeka (ljudske zajednice) u prostoru i vremenu  RELIGIJSKA STRUKTURA panteizam  politeizam  monoteizam | FORMALNO – po rođenju. Surinam talijanski – Libija.razvilo se u JZ Aziji.st. izolirani jezici Esperanto – međunarodni jezik ANGLOFANSKE ZEMLJE – engleski jezik FRANKOFANSKE ZEMLJE – francuski jezik IBEROFONSKE ZEMLJE -. dravinska. kao i JI Europe . itd.  Prije 7. podjela 1054. kolonizacija) . pripada mu oko 30 % svjetskog stanovništva .

raštrkan.- 21 % pripadnika svjetskog stanovništva Organizacijski razdijeljen na nekoliko ogranaka: suniti.14 % čovječanstva . Tobago Prosječno trajanje života de biti dulje što je društvena zajednica razvijenija. BDP – „Bruto Domadi Proizvod“ .jedna nastamba (osamljena naseobina) .Može se nadi i na mjestima koje su Indijci naseljavali u 20.ukupna vrijednost proizvoda u godini PKM – „Paritet kupovne modi“ – međunarodna kupovna mod neke države.još veda skupina kuda (trgovište) .st. povremeno i stalno (permanentno). pravilan. OBLIK – dugoljast. može biti i pokretno (nomadsko) i nepokretno (sesilno) . HDI – „Human Development Index“ – sustav rangiranja država koji proizlazi iz stupnja razvijenosti. posebice majki i dojenčadi. taoizam (Kina). st.manja skupina nastamba ili kuda (zaselak) . očekivanog trajanja života i dohotka (min. Trinidad. 1 – razvijene ) – HRVATSKA NA 48. .velika skupina kuda (grad) OBILJEŽJA NASELJA SU : veličina (brojnost stan. Prema postojanosti. ljudi i njihovih zajednica u nekom prostoru i vremenu Naselje – mjesto čovjekova obitavanja NASELJE: . naselje može biti privremeno.001 – nerazvijene i max. šijiti i vahabiti BUDIZAM 20 % čovječanstva Manja geografska raširenost od kršdanstva i islama Nastao u 6. kao i u JI Aziji) Više oblika „crkvene“ organizacije: konfucijanizam. odražava mogudnost kupnje reprezentativnih roba i usluga iskazane u USD (PPP – Purchasing Power Parity)  OBILJEŽJA NASTANJENOSTI I NASELJA Nastanjenost – prisutnost čovjeka.st.pr. prehrana zdravija i zdravlje zaštidenije. na području J Azije (najviše ih ondje ima. 0. JAR.veda skupina kuda (selo) . bolje uređena.95 % pripadnika te religije živi u Indiji te Bangladešu . zbijen/okupljen.Prostor J Azije (Indija) – gdje je i nastala u 10.Ujedinjeno Kraljevstvo.Kr. šintoizam (Japan) BRAHMANIZAM ili HINDUIZAM .) i oblik (raspored kuda i način gradnje) Brojnost od 1 do više milijuna. . nepravilan i dr.

svjetska pojava tek nakon 1. trajnost. gdje je društvo u kontinuitetu prošlo put svoga složenog razvoja (Europa. Azija…) Mjerila određivanja seoskih i gradskih naselja ovise o povijesnom. najvedma u zemljama drevne naseljenosti. pravnom i gospodarskom naslijeđu te o političkom sustavu zemlje OBILJEŽJA SEOSKIH NASELJA NA ZEMLJI Oblik seoskih naselja određen je smještajem u prirodnom okolišu. kamen. razmještajem i stilom kuda. Latinska Amerika. Ono živi i radi drukčijim ritmom od seoskog stanovništva  gradski način života Radni (aktivni) dio stanovništva zaposlen je u industriji. na tihooceanskim otocima i drugdje) sjenice od šiblja OBITAVALIŠTE (nastamba. opeka.) na stupovima ponad jezera. kulturnom. Australiji i drug. PATRONIMIČKA NASELJA – NOSE IME PO DOMINANTNIM PREZIMENIMA nastambe i naselja od kože. broju domadinstava i njihova zemljišnog posjeda (atara).Građa: osušena trava. staklo. skupine zgrada i naselja. slama. (zapadna Europa. dom) obično označava mjesto stanovanja i. . (klasične) industrijsko-znanstvene revolucije s kraja 18. veličina i ljepota zgrade. izgled. kuda. gradovi. kadšto rada dnevna selidba/ dnevna pendulacija – putovanje od mjesta stanovanja do mjesta rada i natrag. Bliski istok. mora i rijeka (sojenice u monsunskoj Aziji. osušeno blato. Magrebu. velegradovi) stanovništvo se bavi pretežno ili sasvim nepoljoprivrednim djelatnostima. New Mexicu i drug. platna i kostrijeti (šatori) udubine u ledu (eskimski iglu) u praporu ili lesu (trogloditi u sjevernoj Kini. građevinarstvu i proizvodnom zanatstvu (sekundarni sektor) te u uslužnim djelatnostima (tercijarni i kvartarni sektor) Gradovi su nastali u doba starih civilizacija (Kina. šiblje. učenici i osobe koje idu u vedu kupnju Veličina seoskog naselja (sela) ovisi o broju stanovnika.) U gradskim naseljima (trgovišta. Angloamerika. beton. metal. monsunska Azija i drug. domova i gospodarskih zgrada te ulicama što povezuju domove i polja. i početka 19.) Zbijena i velika seoska naselja nastala su u drukčijim društvenim uvjetima. tj. Sredozemlje…).st. plastika i ostale prirodne i umjetne tvari O prirodi građe ovisi čvrstoda. o površini zemljišta što pripada selu ili što ga selo obrađuje Osamljena poljoprivredna gospodarstva velike površine udaljena jedna od drugih (ratarska farma i stočarski ranč u Angloamerici.

prevladavaju u današnjem svijetu. tada su najčešde nastala u planski napučenim krajevima (mlada kolonizacija) ravničarskih prostranstava . AFRICI i DIJELOVIMA AZIJE IZDUŽENA NASELJA .) . Srijem.pravocrtni tlocrt (ortogonalna) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.razlog može biti jeftinija izgradnja ili dioba posjeda među stanovništvom .SELO MOŽE BITI: RAŠTRKANO. hacijenda i dr.Ima ih u nordijskim zemljama. Baranja) .) . ranč. kamenito i siromašno zemljište) i društveni (baština. te u azijskom dijelu Ruske Federacije .karakteristična osamljena gospodarstva (farma.ako su pravocrtna. estancija. mogudnost i nepravilna tlocrta .Planski smještena i izgrađena od sredine 18. privremena i periodična (sezonska) naselja STALNA NASELJA (PERMANENTNA) .zbijeni domovi oko jednog puta ili na križištu dvaju i više putova (raskrižje) .može biti ravnih i krivudavih ulica što vode prema polju koje je najčešde izvan sela . Banat i Srijem) . jer je osnovna djelatnost glavnine nerazvijenog dijela svijeta te velikog dijela razvijenog dijela svijeta ratarstvo i poljoprivreda opdenito PRIVREMENA NASELJA . OKUPLJENO (ZBIJENO) I IZDUŽENO UZ GLAVNU ULICU ILI CESTU RAŠTRKANA GOSPODARSTVA .domovi nepravilno razbacani i različito udaljeni jedni od drugih  razlog može biti: PRIRODNI (neravno.Raštrkana naselja i domovi (gospodarstva) prostiru se diljem svijeta. Latinske Amerike i Australije.ZBIJENA NASELJA BROJNIJA SU U KRAJEVIMA STARE NASELJENOSTI – U EUROPI.Primjer u nas je istočna Hrvatska (Slavonija. stoljeda PODJELA NASELJA PREMA TRAJNOSTI TRI SKUPINE: stalna (permanentna). posjedovni sustav.pokazuju preživjele ostatke agrostočarskoga društva s povremenim i privremenim mijenjanjem mjesta boravka.Takva naselja su veoma tipična u ravničarskim krajevima Vojvodine (Bačka.naselje uz prometnicu najčešde je mlađe od nje . ali najvedma u ratarsko-stočarskim područjima rijetke naseljenosti Angloamerike. osjedaja vede sigurnosti i rodbinske povezanosti . dio stanovnika se seli iz stalnog naselja za stokom koja .okupljenost kuda posljedica je nužne obrane u prošlosti. način iskorištavanja tla i dr. u alpskim krajevima Europe te u jugoistočnim planinskim krajevima Europe ZBIJENO (OKUPLJENO) NASELJE .

koje su ograđene . Kazahstanu… (takvim oblikom života živi samo 0. stan. naselja su okupljena i različita oblika. Irskoj i dijelovima Francuske (bokaž) .pravi ravničarski krajolik mlađe naseljenosti.pokazuje nove oblike rada.Ona mogu biti ratarske.takav krajolik nekada dominirao u Velikoj Britaniji. koja mogu biti otvorena i zatvorena. odmora i putovanja iz zadovoljstva ili zabave (turizam) TRANSHUMANCA – prijelaz iz nizine u planinu GLAVNO PODRUČJE NOMADIZMA: srednja Azija i stepski krajevi (najvedma u Mongoliji). Srijem i u srednjoj Posavini (SLAVONIJA) KRAJOLIK ZATVORENOG POLJA . a ima i zaselaka . mogu imati različitu namjenu: proizvodnja dobara za prehranu ljudi i ishranu stoke. prijelazna (tranzicijska) i visokocivilizacijska (moderna) seoska naselja . najčešde iz nizine u planinu ljeti.3% svj. iako ima i jednih i dr.) TIPOVI SEOSKOGA KRAJOLIKA I PREOBRAZBA SELA U SVIJETU Krajolik (pejzaž) zrcalo je prirodne osnovice i djelovanja čovjeka . ratarsko-stočarske i stočarske djelatnosti kao glavnog izvora prihoda i temelja opstojnosti Glede razdiobe polja na zemljišne čestice (parcele) dva su osnovna oblika: čestice pravilna oblika i čestice nepravilna oblika PULVERIZACIJA – usitnjavanje (poljoprivrednih posjeda) SUSTAV ZEMLJIŠNE RAZDIOBE – razdioba polja i posjeda na zemljišne čestice seoskoga ili inoga gospodarstva. unutrašnjosti Magreba. sirovina za prehrambenu i prerađivačku industriju i dr. dva glavna oblika zem. društvene i gospodarske (ne)razvijenosti postoje primitivna (tradicionalna). a zimi s planine u nizinu PERIODIČNA NASELJA (SEZONSKA) . razdiobe: OKUPLJENI I RAŠTRKANI POSJED Zemljišne čestice mogu biti male i velike.slijedi dobru ispašu i pojilo (pastoralni nomadizam).ovisno o stupnju preobrazbe. Vanjskoj Kini. više su ratarska nego stočarska.ograda može biti od kamena.reljef je pretežito brežuljkast i gospodarstva su osamljena s okupljenim posjedom. KRAJOLIK OTVORENOG POLJA .primjeri u nas: Baranja. drvoreda i šiblja (živica)  zato se zove zatvoreno polje . Tipovi seoskoga krajolika (ruralni pejsaž) dijele se i prema izgledu polja.čine okupljena gospodarstva sa zemljišnim česticama uokolo. .čine ravne i duge zemljišne čestice bez ograda između njih i sa širokim obzorom . nomadizma još ima u Sudanu.

SLOŽENIJA PODJELA RADA (pojava i razvoj novih zanimanja i poslova. Bangkok. a grad sve teže diše (superpopulira). dječji doplatak… RESTRIKTIVNA/ANTINATALITETNA: kontracepcija.porezi na djecu. dakle. Richmond ) TOKIO . |BILJEŽNICA| MEGALOPOLISI: BOWASH (Boston. Nagoya. Washington DC. ŠKOLOVANJE MLADOGA SEOSKOG PUČANSTVA I NJEGOVA IZVANSEOSKA PROFESIONALIZACIJA . zbiva dvojaki učinak: selo siromaši (depopulira). a nestajanje nekih starih).- nalazimo ga i u Sredozemlju s kamenitim suhozidom (ograde). Indonezija – najviše muslimana Norveška – NAJVEDI HDI EKSPANZIVNA/PRONATALITETNA: stambena politika. Köln. Libija FILIPINI – jedini kršdani u Aziji. Philadelphia. Tunis. niži porezi. Hong Kong. Buenos Aires) MAGREBNE ZEMLJE (AFRIKA): Maroko. Alžir.sterilizacija. New York City. Dortmund.što utječe na brže napuštanje sela ili na njegovo brže urbaniziranje Selo napušta gotovo sve mlado stanovništvo (ruralni egzodus) i navaljuje u grad iznad želje i mogudnosti društva da riješi tegobe tako naglo naraslih gradova Pri tome se. smanjivanje broja seoskog stanovništva DVA NAČINA PREOBRAZBE SELA: 1. Osaka) KÖLN – DORTMUND (Düsseldorf. u odnosu na životne uvjete EUGENIČKA: određuje kvalitetu stanovništva FORMULE: GUSTODA NASELJENOSTI: APSOLUTNA PROMJENA: NATALITET (RODNOST): KOEFICIJENT FERTILITETA: MORTALITET (SMRTNOST): KOEFICIJENT MASKULINITETA: FERTILITET (PLODNOST): INKREMENT (PRIRODNA PROMJENA): . Sydney. u Hrvatskom zagorju i krškim brdskim predjelima Hrvatske DEAGRARIZACIJA – napuštanje poljoprivrede DERURALIZACIJA – napuštanje sela.SHINONOSEKI (Tokyo. abortus REDISTRIBUTIVNA/MIGRACIJSKA: osigurati povoljniji razmještaj stan. Baltimore. Essen) SINEKIZAM – ekspanzija velikog grada i srašdivanje s okolicom URBANIZACIJA je povedanje udjela gradskog stanovništva LITORALIZACIJA (Mumbai. selo gubi obilježje ratarsko – stočarske isključivosti 2.