Kopneni promet

 Cestovni – zauzima najveću površinu sa najnižim stupnjem

fizičkih zapreka; utjecaj na okoliš; prosječna fleksibilnost djelovanja (vozila se ne mogu kretati van prometnica); visoki troškovi održavanja; usko vezani uz laku industriju; razvijanjem kontejnerizacije cestovni promet postaje neizostavna karika u lancu prijevoza tereta  Željeznički – prosječan stupanj fizičkih zapreka u odnosu na tip lokomotiva i stupanj nagiba terena; teška industrija; kontejnerizacija; najteži teret prevezen kopnom – željeznička kompozicija sa 23 000 tone ugljena

 Morski –kanali, rijeke, jezera, obale; visoki troškovi

gradnje infrastrukture; teška industrija  Zračni – neograničen; duljina piste, klima, zračna strujanja, tercijarni i kvartarni sektor  Cjevovodi – Kanada, od Alberte do Sarnie (plin, 2,911 km); Transsibirski (nafta, od Zapadne Europe do istočnog Sibira – 9,344 km)  Telekomunikacije – neograničene, bez zapreka, trenutačan prijenos podataka, visok trošak izgradnje mreže, kasnije niski troškovi, ograničavaju potrebu za kretanjem

Cjevovod na Aljaski, izgrađen 1975. godine

 Nafta, luka Valdez  1 300 km

New York .Boston Način prijevoza LimoLiner (luksuzni autobus) Acela (Amtrak vlak) Greyhound autobus Air Shuttle Cijena (u jednom pravcu) Vrijeme $69 $99 $30 $128 4 sata 3 sata 4 sata 1 sat (+ check in) .

do 1999.Prijevoz putnika s obzirom na tip prijevoza u Japanu u razdoblju od 1950. godine .

Prednosti zajedničkog prijevoza tereta i putnika  Visoki troškovi početnih ulaganja  Niži troškovi održavanja  Isti pogon Nedostatci zajedničkog prijevoza tereta i putnika  Različite lokacije  Različita učestalost potražnje  Usklađivanje vremena  Ravnoteža prometa  Pouzdanost  Zajedničke prometnice često prednost daju putnicima  Različite brzine kretanja  Mjere zaštite .

Razvoj cestovnog prometa .

vijadukti. K. Cestovni promet – vid prometa kojim se ljudi i roba s jednog na drugo          mjesto prebacuju cestovnim komunikacijama. Kr. tuneli . potporni zidovi. – prvi cestovni sustav u Mezopotamiji Asfalt – Babilon. Pr. st. Perzijsko carstvo – 2 300 km cesta. Prvi veći cestovni sustav – Rimsko carstvo. Pr. Kr. 625 g.. deva Do 3 000 g. magarac. Kr. 5. od 300 g. 150 000 km. Pr. mostovi. pomoću cestovnih vozila Ceste današnjice prate pravce nastale prije više stoljeća – Rimsko carstvo Prve ceste slijedile su staze kojima se kretali nomadi Trgovina Konj. Pr.

u Babilonu  Izum kotača – između 3500 i 3000 g. pr. Najstarija cesta izvedena kaldrmom sagrađena je u III. Kr. tisućljeću pr. Kr.  Kaldrma – gornji sloj ceste (kolnik) – građen od pravilno složenih komada građevnog materijala položenih na podlogu  Karavanske ceste starog vijeka – jantarska od Baltika do Sredozemlja. put svile od Kine do Crnog mora .

godine prije Krista . izgrađena oko 312.Rimska cesta.

Put svile .

32 000 km. grade se cestovni pravci  Francuska – 24 000 km. Tek sa nastankom prvih modernih država tijekom 17. Royal Roads  Velika Britanija – privatna ulaganja. naplata cestarine . “turnpikes”. st.

Maryland.Gradnja makadama. . 1823.

Makadam  Kolnička konstrukcija načinjena od nekoliko slojeva drobljenog     kamena i kamene sitneži različitih veličina zrna bez upotrebe veznog sredstva Početkom 19. st.. slojevi se učvršćuju tijekom korištenja ceste . nižući slojeve kamenog materijala počevši s onim najvećeg zrna (drenaža) Povrh svega dolazila je kamena sitnež kojom se kolnik poravnavao. Engleska John MacAdam Gradio je ceste s kolnikom uzdignutim od okolnog terena.

.

suhim maltama (sicca telonia) za razliku od malta na mostovima. ali je svoj puni značaj dosegnula u feudalnim odnosima srednjeg vijeka i novog vijeka . skelama i prijevozima (ius nauli)  Pretpostavlja se da je nastala kod Rimljana. gradovi i samostani za robu i vozila u prolazu prilikom stupanja na njihovo zemljište) koja se ubirala na tzv.Cestarina  Vrsta maltarine (pristojba koju su ubirali feudalci.

• Od 1706. kraj 18. godine • Svako Udruženje je osnovano u svrhu održavanja jednog dijela određenog cestovnog pravca • Naplata cestarine • Turnpike – pike – šiljak • U razdoblju od 1750.pdf Pravci na kojima se naplaćivala cestarina u Velikoj Britaniji. nakon toga uslijedila je dominacija željeznice . Bogart (2004) "Turnpike Trusts and the Transportation Revolution in Eighteenth Century England".edu/~dbogart/transportre v_oct13. st.oac. i početak 19. http://orion.Izmijenjeno prema: D.uci. vrijeme putovanja od Londona do Edinburga smanjeno je sa 12 na 4 dana • "flywagons“ – izmjena konjskih zaprega • 1836. do 1800. – 32 500 km.

Kobe-Nagoya – 1965. Japan – Meishi. asfalt Prva autocestovna građevina u svijetu izgrađena je u Italiji 1925..8. . početak modernog cestovnog prometa – prva poštanska kočija          između Londona i Bristola. 6.1932. – puštena u promet Kraftfahrtstraße – cesta za automobilski promet Cesta bez pješačkih prijelaza. samo za automobile i motocikle Do 1939. 1794. godine samo je Nizozemska imala plan izgradnje autocestovne mreže SAD – Harrisburg-Pittsburgh – 1940. već 1920-ih postoji više kraćih autocestovnih građevina Ujedinjeno kraljevstvo – London-Birmingham – 1959. na relaciji između Kölna i Bonna. – Milano-Laghi Prva u potpunosti dovršena autocesta u Njemačkoj završena je 1931. imala je točno određen vozni red Pojava automobila – beton.

und Übungs-Straße – AVUS – staza za utrke. SZ od Berlina  Krug je konstruirao Njemački autoklub 1907. godine . godine  Zbog nedostatka novca projekt nije ostvaren  Krug je konačno otvoren 1921.Automobil-Verkehrs.

nema raskrižja u razini. uz autoceste podignute su pumpne postaje. nema velikih uspona ni padova. Autocesta – široka prometnica namijenjena isključivo motornom prometu s određenom najmanjom brzinom i dopuštenim velikim brzinama. a drugi za pretjecanje). ima dva kolnika od kojih svaki služi samo za jedan smjer vožnje. servisi i dr. restauracije. a svaki kolnik ima najmanje dva traka za vožnju (jedan za vožnju. autobahn .  Motorway. ulazak i izlazak na autocestu omogućuju putovi u obliku petlje. uz koje je s vanjske strane trak za zaustavljanje s bankinom (bočni trak) i međusobno su odvojeni zelenim pojasom  Trasa autoceste nalazi se izvan naselja. moteli. freeway.

mogao je povući 5 tona tereta. godine izradio je nacrt za samopokretna kola N. godine konstruirao je prvi automobil na parni pogon namijenjen potrebama topništva. Cugnot – 1769. J. Murdoc – tri kotača. ali se morao zaustavljati svakih 12 do 15 minuta da bi se postigla odgovarajuća napetost pare. James Watt je zatražio patent za izradu parnog automobila koji nikad nije konstruirao 1. tri kotača. jednocilindarski parni motor . godine predviđa pojavu prometnog sredstva koje     bi pokretao motor Leonadro da Vinci – 1500. jedan sprijeda. Motor se nalazio ispred prvog kotača. automobil na parni pogon u Engleskoj konstruirao je W. Roger Bacon – 1250. 5 km/h 1784. dva straga.

a po noći crveno svjetlo. godine  Engleski parlament donosi odluku kojom se zabranjuje da parni automobil razvija brzinu veću od 6 km/h. Evans 1787. a 1831. donosi odluku da parni automobil po danu mora izvjesiti crvenu zastavu. Otto – 1867. J. godine konstruirao je četverotaktni plinski motor . Lenoir 1860. U SAD-u prvi parni automobil konstruirao je O. godine – skupa i spora pokusna vožnja  N. visoke cestarine i mostarine  Prvi motor s unutrašnjim sagorijevanjem konstruirao je J.

izražava se brojem automobila na 100 stanovnika neke države . godine konstruirao je trokolicu s benzinskim motorom koji je imao ¾ KS Dunlop – 1890. godine u Francuskoj je uvedena prva registarska pločica za automobil AUTOMOBILIZACIJA – pojava i primjena automobila u prometu. kupnju i uporabu automobila u svakodnevnom životu. godine konstruirao je petrolejski motor     smješten u sredini kola Benz – 1886. godine – gumene zračnice 1893. vezano uz proizvodnju. Daimler – 1885.

FederalAid Highway Act Dwight D. – točno je određen način financiranja. uloženo je 370 milijardi $ .1956.700 milja Od 1954. Roosvelt. Eisenhower Nacional System of Interstate and Defense Highways – 1941. – 46. imenuje odbor koji je trebao utvrditi kolika je potreba za gradnjom jednog takvog sistema Do 2003. do 2001.

Autocestovna mreža SAD .

Autocestovna mreža SAD u razdoblju od 1955. do 2010. godine .

Prodaja automobila u SAD. 1931. . – 2010.

– na putovanje od Washingtona do San Francisca upućen je       konvoj vojnih kamiona kako bi utvrdili stupanj učinkovitosti cestovne mreže u slučaju opasnosti. "drive-through" . godine. godine – 46 800 milja "drive-in". – predsjednik Franklin D. ali izgradnja nije započela zbog prevelikih sredstava koja je vlada trebala uložiti Prvo se grade pravci na kojima se naplaćivala cestarina Predsjednik Eisenhower 1956. 1919. Roosevelt imenovao je Nacionalni međuregionalni odbor za izgradnju autocestovne mreže (National Interregional Highway Committee) Financiranje je odobreno 1952. godine donosi zakon prema kojem će država osigurati financiranje gradnje autocestovne mreže (Federal-Aid Highway Act) 2005. Putovanje je trajalo 62 dana 1941.

Cestovna prometna mreža u svijetu .

god. Različito geografsko okruženje i stupanj motorizacije Iako SAD i Kanada imaju nizak stupanj gustoće cestovnih prometnih mreža u usporedbi sa Japanom i Zapadnom Europom cestovni promet u tim zemljama predstavlja najznačajniji vid prijevoza .Utjecaj cestovnog prometa na prostor  na 20% cestovne mreže odvija se 60 do 80% prometa Gustoća cestovne mreže u zemljama članicama grupe G7 1996.

 12 osoba na 1 automobil 2003. godine 80% automobila koristi se u razvijenim zemljama gospodarska kriza. 100 miliona više nego 1991. godine samo u Kini prodano je preko 2 mil. automobila . do 2007.Proizvodnja automobila u svijetu u razdoblju od 1965. godine. recesija  34 – 40 miliona automobila godišnje tijekom 90-ih  preko 40 miliona automobila godišnje tijekom 2000-ih 550 miliona automobila 2001.

Prilazna rampa prema mostu Nanpu. Šangaj  Most preko rijeke Huangpu  Važnost rijeke .navigacijska os .

2001. g. godine 10 milijuna bicikli – Peking. 95 do 100 mil. bicikli godišnje 1990-ih – 40% u Kini. do 2002.Proizvodnja bicikla u svijetu u odnosu na Kinu od 1950. 2000-ih – 60% bicikli na svijetu proizvedeno je u Kini – najveći proizvođač i korisnik  Od 1990. g. do 2003. u Kini je zabranjeno korištenje bicikla na javnim ulicama – promjena politike vlade  Porast korištenja bicikle u gradskom prometu – Zapadna Europa  Održivi oblik prijevoza . u Šangaju udio korištenja bicikla u prijevozu opao je sa 70% na 17%  2003. g.

Udio vožnje biciklom u odnosu na ostale vidove prometa sredinom 1990-ih  biciklističke trake  mjesta predviđena za parkiranje bicikla  reljef i klima .

Rikša u Indoneziji .

 Općinske ceste povezuju mjesta unutar općine povezujući ga dalje sa županijskim i državnim cestama. vojne i privatne).  Kao posebna kategorija izdvajaju se ostale ceste na kojima se ne odvija javni prostor već ih isključivo koristi privatna osoba ili određena gospodarska djelatnost u čijoj je nadležnosti i gospodarenje tim cestama (šumske. .  Županijske ceste povezuju naselja unutar županije te povezuju prostor županije s mrežom državnih cesta Republike Hrvatske.Prema Zakonu o javnim cestama sve ceste u Republici Hrvatskoj dijele se na:  Državne ceste povezuju cjelokupan prostor Republike Hrvatske uključujući ga u europsku cestovnu mrežu. vodoprivredne.

jer je nepravilno konstruirano čvorište.  Pri izboru mjesta i načina rješavanja čvorišta potrebno je svaki slučaj podrobno proučiti. osobito pri opterećenijim cestama. opasnost za sigurnost prometa. U cestovnoj mreži čvorišta su glavne točke koje omogućuju funkcioniranje čitavoga prometnog sustava. Na njima se križa. isprepliće.Cestovna čvorišta  Cestovna čvorišta su mjesta na kojima su dvije ili više cesta (ulica) međusobno povezane. spaja ili razdvaja više prometnih tokova. .

vrijednošću zemljišta. Planirani kapacitet može se usvojiti sa 75% vrijednosti mogućega kapaciteta. kapacitetu. duljinom odsjeka vožnje. računskoj brzini. ekonomičnosti i sigurnosti vožnje. . Proračun kapaciteta treba obaviti za prometna čvorišta u istoj razini. rangu ceste. oblik krajolika i uklapanje trase u okolicu. Ekonomičnost prometnog čvorišta određuje se troškovima gradnje. Kapacitet se određuje prema broju vozila što u stanovitom vremenskom intervalu prolaze prometnim čvorištem. vremenom putovanja. Prometno čvorište mora se uklopiti u ukupnu prometnu mrežu s time da se zadrže osnovne značajke prometnica. Pri projektiranju valja voditi računa o estetskom izgledu prometnog čvorišta. utroškom goriva. Pri vođenju trase treba uzeti u obzir topografske i građevinske okolnosti. potrebnim prostorom. troškovima održavanja itd. Za čvorišta u više razina mjerodavan je kapacitet u području izmjene trakova. U osnovne kriterije koji se uzimaju u obzir pri izgradnji prometnog čvorišta      pripadaju: Sigurnost vožnje može se povećati pravilnim izborom oblikovanja križanja i standarda gradnje u ovisnosti o prometnom opterećenju.

pri projektiranju treba uzeti u obzir četiri osnovna načela. prilagodljivost i protočnost. Da bi prometno čvorište imalo određenu sigurnost pri protjecanju     prometnih tokova. preglednost. To su: vidljivost. .

Gustoća prometa  ukupan broj vozila što u jedinici vremena prođu kroz promatrani poprečni presjek ceste  Gustoća prometa može se dobiti brojenjem vozila vizualno ili pomoću posebnih uređaja (uređaj s fotoćelijom ili nagaznim crijevom). .  Gustoća prometa je mjerilo za određivanje stvarne iskorištenosti propusne moći na određenoj cesti.

godine:  Njemačka – 12 531 km  Španjolska – 12 073 km  Francuska – 10 842 km . gustoća autocestovne mreže u EU – 15 km/1000 km2  Najveća gustoća 2006. 77 km/1000 km2 2006. 2006. – Nizozemska.

.

Broj poginulih u cestovnim prometnim nesrećama na 100 000 stanovnika .

Stupanj motorizacije na 1000 stanovnika .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful