K^K <\eci£r

llk.ioiVlf
MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

NACRT

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOSTI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Zagreb, travanj 2014. godine

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA O IZMJENAMA DOPUNAMA ZAKONA O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOSTI

I

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Od luka Ustavnog suda Republike Hrvatske) II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROIS TEĆI a) Ocjena stanja Zakon o hidrografskoj djelatnosti (Narodne novine br. 68/1998, 110/1998 i 163/2003) na snazi je od 20. svibnja 1998. godine. Tim su Zakonom uređeni sadržaj hidrografske djelatnosti, uvjeti i način obavljanja te djelatnosti, te osnivanje pravne osobe - Hidrografskog instituta, za obavljanje te djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Kroz dosadašnju primjenu Zakona o hidrografskoj djelatnosti evidentna je opravdanost donošenja ovoga Zakona zbog bolje evidencije svih zahvata duž obale, na moru i pod morem, praćenje istraživanja, iskorištavanja i gospodarenja unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i epikontinentalnim pojasom. Primjena Zakona o hidrografskoj djelatnosti ukazala je i na potrebu njegove djelomične izmjene, odnosno dopune. Postojeći Zakon ne propisuje jasno obveze investitora zahvata u morskom prostoru i na obali u pogledu službene hidrografske izmjere. Obveze fizičkih i pravnih osoba nositelja zahvata ili aktivnosti, odnosno investitora u građevine na moru, morskom dnu, obalama i u podmorju u dosadašnjoj praksi utvrđivale su se rješenjima, suglasnostima i posebnim uvjetima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i lučkih kapetanija u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, te odobrenja i suglasnosti za zahvate i aktivnosti na moru s osnove sigurnosti plovidbe temeljem općih odredbi Pomorskog zakonika i Zakona o lučkim kapetanijama na pojedinačnoj osnovi vodeći se okvirnim uredbama, preporuka i smjernica Međunarodne hidrografske organizacije. Nadalje, postojeće normativno rješenje dopušta da pored Hrvatskog hidrografskog instituta određene hidrografske poslove, u pravilu isključivo izmjeru dubina mora, mogu obavljati i druge pravne osobe uz posebno ovlaštenje, no Zakon o hidrografskoj djelatnosti ne omogućava niti utvrđuje uvjete pod kojima bi rezultati tih hidrografskih izmjera mogli biti uvršteni u službene pomorske navigacijske karte i publikacije što je korak kojim se jamči hidrografsko-navigacijska sigurnost sudionika u pomorskom prometu. Za službene izmjere ovlaštena je isključivo javna ustanova Hrvatski hidrografski institut. Kao posljedica navedenog, značajan broj zahvata u morskom prostoru, na morskom dnu i na obali kojima se mijenjaju hidrografske značajke tog prostora danas nije ucrtan u službene pomorske karte, niti je sadržan u službenim navigacijskim publikacijama, pri čemu su izmjere provedene od strane ovlaštenih pravnih osoba ovlaštenih za izmjeru dubina ispod utvrđenih međunarodnih standarda, a što sve predstavlja sustavni problem osiguranja sigurnosti plovidbe, zaštite morskog okoliša i gospodarenja morem i podmorjem, koji značajno pridonosi riziku za ljudske živote i imovinu na moru. Problem se odnosi na pomorske brodare u domaćem prometu, kao i domaće i strane brodare u međunarodnom pomorskom prometu koji plove hrvatskim vodama, nautičare, tijela koja

2

upravljaju lukama, javnu ustanovu Hrvatski hidrografski institut kao i druge ovlaštene pravne osobe koje obavljaju hidrografsku djelatnost, a poglavito na investitore zahvata u morskom prostoru koji u sklopu postojećeg normativnog rješenja nemaju dostupnost transparentne i cjelovite usluge službene hidrografske izmjere neophodne za planiranje, projektiranje, izvedbu i objavu zahvata u prostoru mora i obale.

b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Ovim izmjenama i dopunama Zakona se predviđa urediti institute bitne za učinkovitije i kvalitetnije održavanje hidrografsko-navigacijske sigurnosti na moru kroz: stvaranje osnove za definiranje kogentnog nacionalnog hidrografskog i kartografskog standarda, čime se transparentno utvrđuju obveze u hidrografskoj i kartografskoj djelatnosti na moru, izmjene i dopune odredbi koje se odnose na uspostavu i održavanje hidrografskoga informacijskog sustava i pomorskog katastra radi učinkovitije primjene i nadzora primjene odredbi Zakona, kao i stvaranja temeljnih očevidnika neophodnih za gospodarenje morskim područjem, morskim dnom i podmorjem, te preduvjeta za elektroničku razmjenu podataka, osiguravanje sustavnog i standardiziranog obavljanja hidrografske djelatnosti za potrebe prostornog planiranja, gradnje i drugih ljudskih aktivnosti na moru kroz daljnju liberalizaciju hidrografske djelatnosti uvođenjem standarda službene hidrografske izmjere i instituta ovjere hidrografskih izmjera, revizija instituta ovlašćivanja pravnih osoba za obavljanje hidrografske izmjere mora, marinske geodezije i snimanja objekata u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju, integralno i transparentno utvrđivanje prava i obveza investitora zahvata u području mora, morskog dna i podmorja u pogledu hidrografskih izmjera na sustavan način, povećanje transparentnosti kroz uvođenje instituta javnog natječaja u postupku imenovanja ravnatelja Instituta, noveliranje odredbi o inspekcijskom nadzoru, noveliranje prekršajnih odredbi.

-

-

-

Zakon se terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom. c) Posljed ice koje će proisteći donošenjem Zakona Noveliranjem Zakona o hidrografskoj djelatnosti usvaja se niz preporuka Međunarodne hidrografske organizacije i Međunarodne pomorske organizacije i time stvaraju transparentni i ujednačeni uvjeti za obavljanje hidrografske i kartografske djelatnosti u Republici Hrvatskoj čime se jamči sigurnost plovidbe unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom, zaštita morskog okoliša i gospodarenje morskim područjem, morskim dnom i podmorjem. Uvođenjem nacionalnog standarda službene hidrografske izmjere i instituta ovjere hidrografskih izmjera, te revizijom instituta ovlašćivanja pravnih osoba za obavljanje hidrografske izmjere postići će se daljnja liberalizacija na tržištu hidrografske djelatnosti uz zadržavanje visokih standarda hidrografsko-navigacijske sigurnosti čime će se u bitnome

3

povećati dostupnost kvalitetnih hidrografskih usluga neophodnih za potrebe prostornog planiranja, gradnje i sigurno odvijanje drugih ljudskih aktivnosti na moru. Također, kroz jasno definiranje prava i obveze investitora zahvata u morskom prostoru i na obali, kao i prava i obaveza pravnih osoba i fizičkih osoba obrtnika ovlaštenih za obavljanje hidrografske djelatnosti u pogledu uporabe i dostave, te ovjere hidrografskih izmjera u bitnome će se povećati kvaliteta i ažurnost službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija što će za posljedicu imati pravovremeno i točno informiranje sudionika u pomorskom prometu, te u tom pogledu sprječavanje pomorskih nesreća, ljudskih žrtava i materijalne štete po plovne objekte i građevine.

III.

OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske za zapošljavanje tri djelatnika Hrvatskog hidrografskog instituta obzirom da se istim uvodi novi upravni postupak ovjere hidrografskih izmjera koji se obavljaju kao javna ovlast.

IV.

PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Temelj za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013) i to u drugim osobito opravdanim državnim razlozima. Člankom 54.a Pomorskog zakonika (Narodne novine br. 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011 i 56/2013) utvrđeno je da akti prostornog uređenja za zahvate u prostoru obale, unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske moraju sadržavati i temeljiti se na službenim hidrografskim i oceanološkim podacima. Kako bi se osiguralo redovito i nesmetano odvijanje investicija u navedenom prostoru uz zadovoljenje uvjeta sigurnosti na moru, neophodno je hitno uvođenje instituta ovjere službenih hidrografskih izmjera, te liberalizacije i uređenja tržišta hidrografske djelatnosti, kao i uvođenje transparentnih obveza nositelja zahvata, investitora građevina i ovlaštenicima koncesija na pomorskom dobru u pogledu službene hidrografske izmjere. Naime, izbjegavanje pojave pravnih praznina osobito je opravdani razlog za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

4

NACRT KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOS TI Članak 1. U Zakonu o hidrografskoj djelatnosti (Narodne novine br. 68/98, 110/98 i 163/2003) u članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi: „ Hidrografska djelatnost je grana primijenjene znanosti koja obuhvaća izmjeru dubina mora, rijeka i jezera, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, u moru, na morskom dnu i podmorju; marinsku geodeziju; oceanologiju (registriranje kolebanja visine razine mora, površinskih valova, struja mora, termohalinskih parametara), geologiju i geofiziku mora, zaštitu okoliša u dijelovima mora nad kojima se prostire suverenitet Republike Hrvatske, te gospodarskom i epikontinentalnom pojasu nad kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju; obradu i pohranjivanje podataka prikupljenih izmjerom, snimanjem i istraživanjem, te objavu istih, a sve u svrhu hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe morem, rijekama i jezerima i obavljanja istraživačkih, gospodarskih i drugih aktivnosti.".

Članak 2. U članku 3. riječi: „brodova i brodica " zamjenjuju se riječima: " plovnih objekata". Članak 3. Članak 5. mijenja se i glasi: „Hrvatski hidrografski institut obavlja sljedeće hidrografske djelatnosti: 1. hidrografsku izmjeru koju čine: izmjera dubina mora, marinska geodeziju, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, u moru, na morskom dnu i podmorju, geologija i geofizika mora i oceanologija, te poslovi zaštite morskog okoliša u dijelu od značaja za hidrografiju i hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe, istraživanja te druge poslove u svezi s obavljanjem ovih djelatnosti utvrđenih ovim Zakonom, 2. hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe plovnih objekata; službu navigacijskih obavijesti (radiooglasa), prikupljanje, obrada i razmjena hidrografskih i navigacijskih obavijesti radi održavanja u ažurnom stanju službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija, te objavljivanje izmjena i dopuna tih podataka u "Oglasu za pomorce", 3. poslove Nacionalnog koordinatora u prijemu, analizi, obradi i distribuciji pomorskih sigurnosnih informacija (MSI), u skladu s preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (u daljnjem tekstu: IHO) i Međunarodne pomorske organizacije (u daljnjem tekstu: IMO), 4. projektiranje, izradu, izdavanje i održavanje službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija, njihovo usklađivanje s IHO i IMO-preporukama, te održavanje i pohranjivanje izvornika, 5. opisivanje i ucrtavanje geodetsko određene granice suvereniteta Republike Hrvatske na moru, uvažavajući druge propise kojima se regulira državna granica, održavanje i praćenje baze službenih podataka o moru iz područja: navigacije, hidrografije (objekti

5

na moru i podmorju), kartografije, geologije, geofizike i oceanologije (kolebanje razine mora, valovi, struje mora, termohalinska, hidroakustička i optička svojstva mora, hidrometeorologija i slično), 6. predstavljanje Republike Hrvatske u IHO-u i drugim međunarodnim organizacijama za područje svoje djelatnosti, 7. uspostava i upravljanje Hidrografskim informacijskim sustavom, 8. organiziranje mreža stalnih i povremenih objekata hidrografije za prikupljanje podataka, 9. stručni nadzor pouzdanosti mjernih metoda iz područja hidrografske djelatnosti, 10. pregled i ovjeru hidrografskih originala/hidrografskih podloga ovlaštenih pravnih osoba, 11. poslove iz područja hidrografske djelatnosti utvrđene posebnim propisima, 12. nakladničku i tiskarsku djelatnost, te podjelu i prodaju pomorskih navigacijskih karata i publikacija, 13. znanstvenoistraživačku djelatnost i aktivnosti, 14. stručne poslove zaštite morskog okoliša prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša. Djelatnost iz stavka 1. ovoga članka obavlja se kao javna služba. Hrvatski hidrografski institut poslove iz stavka 1. točaka 2., 3., 4., 5., 6., 7., 9. i 10. ovoga članka obavlja kao javne ovlasti.".

Članak 4. Članak 7. mijenja se i glasi: „Iznimno od članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona djelatnosti hidrografske izmjere koje mogu obavljati i druge pravne osobe odnosno fizičke osobe- obrtnici ( u daljnjem tekstu: ovlaštene pravne osobe) jesu: izmjera dubina mora, marinska geodezija, snimanje objekata u priobalju i moru i, snimanje objekata na morskom dnu i podmorju geologiju i geofiziku mora, oceanologiju.

Jednu ili više djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati one ovlaštene pravne osobe koje su registrirane za obavljanje tih djelatnosti, a kojima je ministarstvo nadležno za poslove pomorstva izdalo ovlaštenje odgovarajuće razine prema tehničkim i stručnim uvjetima za te djelatnosti u pojedinim dijelovima područja iz članka 2. Zakona s obzirom na značaj tih dijelova područja za hidrografsko-navigacijsku sigurnost. Postupak ovlašćivanja, razine ovlaštenja, tehničke i stručne uvjete koje mora ispunjavati ovlaštena pravna osoba za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, uvjete i način 6

obavljanja i nadzora obavljanja tih djelatnosti, kao i način i uvjete za pregled i ovjeru podataka iz članka 11. stavka 2. Zakona, te visinu naknade iz članka 11. stavka 6. Zakona i osnovicama za njen obračun, kao i način korištenja naknade pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pomorstva uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija. „. Članak 5.

U članku 8. stavku 4. riječi: „ ,ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno" brišu se.

Članak 6. Članak 11. mijenja se i glasi: „Podaci koje u obavljanju djelatnosti iz članka 5. Zakona prikupi i obradi Hrvatski hidrografski institut, jesu službeni podaci. Podaci istraživanja, prikupljeni i obrađeni podaci (hidrografski originali ili hidrografski elaborati) ovlaštenih osoba iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona smatraju se službenima kada su pregledani i ovjereni od strane Hrvatskog hidrografskog instituta. Hrvatski hidrografski institut službene podatke pohranjuje i u potrebnom opsegu objavljuje u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, te u "Oglasu za pomorce". Hrvatski hidrografski institut izmjene na pomorskim navigacijskim kartama od interesa za obranu, objavljuje u posebnim publikacijama. Na postupak ovjere iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Troškove ovjere iz stavak 2. ovoga članka plaćaju ovlaštene osobe u iznosu koji se određuje s obzirom na područje, opseg i metodologiju izmjere, kao i razinu ovlaštenja osobe iz članka 7. Zakona. Naknada iz stavka 6. ovoga članka namjenski je prihod Hrvatskog hidrografskog instituta koji se koristi za pokrivanje troškova postupka ovjere.".

Članak 7. Iza članka 11. dodaje se članak 1 l.a koji glasi: „Članak 11 .a

7

Fizička ili pravna osoba koja obavlja zahvate ili aktivnosti u područjima iz članka 2. Zakona dužna je prije njihove provedbe dostaviti podatke o istima nadležnoj lučkoj kapetaniji koja će ih bez odgode dostaviti Hrvatskom hidrografskom institutu. Investitor građevine ili drugog zahvata u prostoru ili ovlaštenik koncesije na pomorskom dobru u područjima iz članka 2. Zakona dužan je hidrografski elaborat izvedenog stanja ovjeren u skladu s člankom 11. stavkom 2. Zakona bez odgode dostaviti Hrvatskom hidrografskom institutu nakon izgradnje ili rekonstrukcije građevine ili drugog zahvata u prostoru za koji je prema posebnim propisima potrebno ishoditi akt prostornog uređenja ili gradnje, a prije njene uporabe, odnosno prije izdavanja uporabne dozvole u skladu s posebnim propisima. Nositelj zahvata, investitor građevine ili drugog zahvata u prostoru ili ovlaštenik koncesije na pomorskom dobru dužan je dostaviti nadležnom tijelu i službeni podatak o svakoj promjeni nastaloj nakon dostave podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka bez odgode. Fizička ili pravna osoba koje upravlja lukom, osim vojne luke, dužna je najmanje jednom u pet godina Hrvatskom hidrografskom institutu dostaviti službenu hidrografsku izmjeru na cjelovitom lučkom području. Iznimno od stavka 4. ovoga članka dostavu izmjere nadležna lučka kapetanija može odrediti u razdobljima kraćim od pet godina, ukoliko je dubina podložna češćoj promjeni (zamuljivanje, taloženje i drugo), odnosno može odrediti i dulja razdoblja od pet godina ukoliko je dubina manje podložna promjenama, ali ne na razdoblja duža od deset godina. Podatke iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovog članka u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, te „Oglasima za pomorce" objavljuje Hrvatskih hidrografski institut uz prethodnu obavijest nadležnoj lučkoj kapetaniji.". Članak 8. Članak 12. mijenja se i glasi: „Plovni objekti hrvatske državne pripadnosti i strane državne pripadnosti kada plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i gospodarskim pojasom Republike Hrvatske moraju imati službene pomorske navigacijske karte i publikacije u skladu s posebnim propisima iz područja sigurnosti pomorske plovidbe.". Članak 9. U članku 14. riječ: „priručnika" zamjenjuje se riječju „publikacija".

Članak 10. Članak 15. mijenja se i glasi:

8

„Hrvatski hidrografski institut sukladno članku 5. Zakona uspostavlja i upravlja hidrografskim informacijskim sustavom ( u daljnjem tekst: HIS) kao integriranim prostornim informacijskim sustavom, koji temeljem sustavnog prikupljanja podataka obavljanjem hidrografske djelatnosti, proizvodi i razmjenjuje informacije od značaja za sigurnost plovidbe, obrane, zaštite okoliša i iskorištavanja morskih resursa. HIS se sastoji od: - pomorskog katastra koji sadrži podatke o moru, morskom dnu i morskom podmorju, kao i informacije o korisnicima, načinu i opsegu korištenja mora, morskoga dna i morskoga podmorja, kao i sve podatke o objektima, radovima i pojavama, značajnim za sigurnost plovidbe, prema područjima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i - morske infrastrukture prostornih podataka (u daljnjem tekstu: MIPP) kao sustavom za prikupljanje, dijeljenje i upravljanje razmjenom podataka i mrežnih usluga HIS-a u skladu s propisima o Nacionalnoj infrastrukturu prostornih podataka. Ustroj, sadržaj, te način i uvjete upravljanja i održavanja hidrografskim informacijskim sustavom, osim podataka od značaja za obranu, utvrđuju se pravilnikom kojeg donosi ministar nadležan za poslove pomorstva. Ustroj, sadržaj, održavanje, te način i uvjete upravljanja i korištenja hidrografskog informacijskog sustava u dijelu od značaja za obranu utvrđuje se pravilnikom kojeg donosi ministar nadležan za poslove obrane.".

Članak 11. Članak 18. mijenja se i glasi: „Službene pomorske navigacijske karte i publikacije jesu karte i priručnici, kao i posebne baze podataka iz kojih se takve karte i priručnici izvode, koje izdaje Hrvatski hidrografski institut, a čija je uporaba obavezna za hidrografsko-navigacijsku sigurnost u pomorskom prometu. „Oglasi za pomorce" su službena pomorska publikacija kojom se u ispravnom stanju održavaju službene pomorske navigacijske karte i publikacije, te objavljuju i drugi podaci značajni za sigurnost plovidbe, a koju izdaje Hrvatski hidrografski institut. Ministar nadležan za poslove pomorstva pravilnikom će propisati koje su službene pomorske navigacijske karte i publikacije iz stavka 1.ovoga članka, njihov sadržaj, te način i uvjete njihove izrade, izdavanja i održavanja u ispravnom stanju, kao i popis građevina, zahvata i podataka iz članka 11.a Zakona, te način i rokove njihove dostave i uvrštavanja u službene navigacijske karte i publikacije.".

Članak 12.

9

Članak 19. mijenja se i glasi: „Radi istraživanja, ispitivanja, mjerenja i snimanja mora, morskoga dna ili morskoga podmorja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog pojasa i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske koje obavlja u okviru djelatnosti iz članka 5. Zakona, Hrvatskom hidrografskom institutu nisu potrebna odobrenja niti suglasnosti nadležnih ministarstava propisana Pomorskim zakonikom.".

Članak 13. U članku 20. riječi: ,„ a u luci za namjene unutarnjih poslova, na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za unutarnje poslove" brišu se.

Članak 14. Članak 24. mijenja se i glasi: „Hidrografsko-navigacijsko vijeće ima predsjednika i 9 članova koje imenuje i razrješuje ministarstvo nadležno za poslove pomorstva, na prijedlog čelnika središnjeg tijela državne uprave i pravnih osoba iz stavka 3. ovoga članka. Predsjednik i članovi hidrografsko-navigacijskog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine. Hidrografsko-navigacijsko vijeće čine: 1. predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, 2. predstavnik iz lučkih kapetanija, 3. predstavnik ministarstva nadležnog za poslove obrane, 4. predstavnik ministarstva nadležnog za poslove znanosti, 5. predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, 6. predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove, 7. predstavnik ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, 8. predstavnik Hrvatskog hidrografskog instituta, 9. predstavnik udruženja pomorskih brodara u nacionalnoj plovidbi i, 10. predstavnik strukovnog udruženja ovlaštenih inženjera geodezije.".

Članak 15. U članku 28. stavci 1. i 2. brišu se. Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 1.
v

Članak 16. Članak 32. mijenja se i glasi:

10

„ Upravno vijeće upravlja Institutom. Upravno vijeće: - donosi Statut uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, - raspisuje natječaj za izbor ravnatelja i imenuje ga uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, - sklapa ugovor o radu sa ravnateljem, - donosi godišnji program rada uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, - donosi financijski plan i godišnji obračun, - donosi opće akte, osim akata koje donosi ravnatelj Instituta u skladu sa Statutom, - donosi odluke o stjecanju, opterećenju ili otuđenju nekretnina u vlasništvu Instituta ili druge imovine, odnosno o sklapanju pravnih poslova pojedinačno do iznosa utvrđenog Statutom , a iznad toga iznosa uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, - utvrđuje visine naknada iz članka 17. Zakona na prijedlog ravnatelja i uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, - predlaže poseban, u pravilu petogodišnji program rada i razvoja hidrografske djelatnosti, - odlučuje o unaprjeđenju rada i učinkovitosti poslovanja Instituta, - odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim Statutom kao i o ostalim pitanjima koja se odnose na upravljanje Institutom, - dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove pomorstva izvješće o ostvarivanju godišnjeg programa rada do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Upravno vijeće donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja članova. Prava i obveze predsjednika i članova upravnog vijeća, te način njihova rada pobliže se uređuje Statutom i Poslovnikom o radu Upravnog vijeća.".

Članak 17. Članak 33. mijenja se i glasi: „Upravno vijeće čini predsjednik i 7 (sedam) članova. Predsjednika i članove Upravnog vijeća imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za poslove pomorstva. U Upravno vijeće Vlada Republike Hrvatske imenuje: - jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pomorstva koji je predsjednik Upravnog vijeća,

11

-jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove obrane, -jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove znanosti, -jednoga predstavnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije, -jednoga predstavnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša, -jednoga predstavnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove, - jednoga predstavnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove, -jednoga predstavnika iz redova stručnih djelatnika Instituta. Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani. Predsjednika i članove Upravnog vijeća može razriješiti tijelo koje ih je imenovalo i prije isteka vremena na koje su imenovani.".

Članak 18. Članak 34. mijenja se i glasi: „Pošlovodni i stručni voditelj Instituta je ravnatelj. Ravnatelj organizira i vodi poslovanje Instituta, predstavlja i zastupa Institut te odgovara za zakonitost rada i poslovanja Instituta. Ravnatelj za svoj rad odgovara Upravnom vijeću i ministarstvu nadležnom za poslove pomorstva. Ravnatelja imenuje i razrješuje Upravno vijeće. Ravnatelj se imenuje na vrijeme od 4 godine na temelju provedenog javnog natječaja uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pomorstva. Za ravnatelja može biti imenovana osoba koja ima: - završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij prirodne, tehničke ili društvene struke, - najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima i, - aktivno znanje engleskog jezika. Osoba koja je imenovana ravnateljem može biti ponovno imenovana. Sva ostala pitanja vezana uz provođenje javnog natječaja iz stavka 5. ovoga članka uredit će se Statutom.

12

Plaća ravnatelja utvrđuje se u skladu sa propisima kojima se uređuju plaće u javnim službama.".

Članak 19. Iza članka 34. dodaje se članak 34.a koji glasi: „Članak 34.a Ravnatelj može biti razriješen prije isteka vremena na koje je imenovan. Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja: 1. ako ravnatelj sam zatraži razrješenje u skladu s ugovorom o radu; 2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu; 3. ako ravnatelj ne postupa po propisima ili općim aktima Instituta, ili neosnovano ne izvršava odluke Upravnog vijeća ili postupa protivno njima, 4. ako ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Institutu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti Instituta. „.

Članak 20. U članku 36. iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi: „- iz naknada utvrđenih člankom 11. i člankom 17. Zakona,". Dosadašnja alineja 3. postaje alineja 4.

Članak 21. Članak 37. mijenja se i glasi: „Ako u obavljanju svoje djelatnosti Hrvatski hidrografski institut ostvari višak ili manjak prihoda nad rashodima, odluku o raspolaganju viškom, kao i način snošenja manjka nastalog u poslovanju Instituta, donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Upravnog vijeća. „.

Članak 22. Članak 42. mijenja se i glasi: „Upravni nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za poslove pomorstva. Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe ministarstva nadležnog za poslove pomorstva. 13

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona mogu obavljati i drugi državni službenici ministarstva nadležnog za poslove pomorstva u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar nadležan za poslove pomorstva. U obavljanju inspekcijskoga nadzora, inspektor i drugi državni službenici iz stavka 3. ovog članka će pisanim rješenjem odrediti: otklanjanje u određenom roku utvrđenih nedostataka u obavljanju hidrografske djelatnosti, ako su nedostaci takve naravi da se mogu otkloniti, privremenu zabranu obavljanja djelatnosti ovlaštenoj osobi iz članka 7. Zakona, ako utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete, zabraniti obavljanje određenih radnji, ukoliko te radnje nisu u skladu sa zakonom ili drugim propisima.

Ukoliko se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da su povrijeđene odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona inspektori sigurnosti plovidbe i drugi državni službenici iz stavka 3. ovoga članka imaju pravo i obvezu: - podnijeti optužni prijedlog, - izdati prekršajni nalog, predložiti ukidanje ovlaštenja ovlaštenoj pravnoj osobi za obavljanje djelatnosti iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona, ako ne ispunjava propisane uvjete, a te nedostatke na može otkloniti, ili poduzeti i druge mjere na čije su poduzimanje ovlašteni posebnim propisom.

-

Žalba na rješenje iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja iz stavka 4. ovoga članka.".

Članak 23. Iza članka 43. naziv Glave V. KAZNENE ODREDBE mijenja se i glasi:

„Glava V. PREKRŠAJNE ODREDBE"

Članak 24. Članak 44. mijenja se i glasi:

14

„ Povreda odredaba Zakona kojima se uređuje sadržaj hidrografske djelatnosti, te uvjeti i načini njezinog obavljanja je pomorski prekršaj. Postupak o pomorskim prekršajima vodi se po Prekršajnom zakonu. Ministarstvo odlučuju u prvom stupnju o pomorskim prekršajima. Prekršajni postupak iz stavka 1. ovoga članka vodi Voditelj prekršajnog postupka. Voditelja prekršajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka može se imenovati za područje dvaju ili više lučkih kapetanija.".

Članak 25. Članak 45. mijenja se i glasi: „ Voditelju prekršajnog postupka iz članka 44. Zakona može se odrediti zamjenik. Voditelja prekršajnog postupka i njegovog zamjenika kao i zapisničara prekršajnog postupka imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove pomorstva iz redova stručnih djelatnika ministarstva nadležnog za poslove pomorstva. Voditelj prekršajnog postupka i njegov zamjenik mora biti diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom.". Članak 26. Članak 46. mijenja se i glasi: „ Novčanom kaznom od 15.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja obavlja djelatnost bez rješenja o ovlasti za obavljanje te djelatnosti, iz članka 8. stavka 1. Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba-obrtnik. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.".

Članak 27. Iza članka 46. dodaju se članci 46.a, 46.b, 46.c i 46.d koji glase: „Članak 46. a

15

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja bez pisanog odobrenja Instituta iz članka 14. Zakona skenira i/ili umnožava službene pomorske navigacijske karte i publikacije. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. „ Članak 46.b Novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja u skladu s člankom 22. Zakona ometa obavljanje hidrografske djelatnosti. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 46.c Novčanom kaznom od 1.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba: ako ne dostavi podatke o zahvatu ili aktivnosti prije njihove provedbe u skladu s člankom 11 .a stavkom 1. Zakona, ako ne dostavi ovjereni hidrografski elaborat izvedenog stanja građevine ili drugog zahvata u prostoru prije njene uporabe, odnosno prije izdavanja uporabne dozvole u skladu s posebnim propisima u skladu s člankom 1 l.a stavkom 2 Zakona, ako ne dostavi službeni podatak o svakoj promjeni nastaloj nakon dostave podataka iz članka 11 .a stavka 1. i 2.Zakona u skladu s člankom 11 .a stavkom 3 Zakona, ako u propisanom roku ne dostavi službenu hidrografsku izmjeru cjelovitog lučkog područja u skladu s člankom 1 l.a stavkom 4. Zakona. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 500,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

16

Članak 46.d Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja hidrografsku djelatnosti ne obavlja u skladu s odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te standardima IHO-a i drugim standardima utvrđenima međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku u skladu s člankom 9. Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba-obrtnik.

Članak 46.e Ovlaštenoj osobi iz članka 7. stavak 2. ovoga Zakona može se ukinuti ovlast za obavljanje hidrografske djelatnosti iz članka 8. Zakona, ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete za obavljanje te hidrografske djelatnosti, odnosno ako u roku određenom u rješenju o inspekcijskom nadzoru ne otkloni utvrđene nedostatke."..

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 28. Nositelj zahvata, odnosno investitor čiji je zahvat odnosno građevina u uporabi, a nalazi se u priobalju, u moru, na morskom dnu i podmorju u dijelovima mora nad kojima se prostire suverenitet Republike Hrvatske, te nije objavljena u službenim pomorskim kartama i publikacijama, odnosno „Oglasu za pomorce", dužan je istu prijaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Nositelj zahvata, odnosno investitor građevine iz stavka 1. ovog članka dužan je najkasnije u roku od 2 godine od dana prijave nadležnoj lučkoj kapetaniji dostaviti hidrografski original izvedenog stanja zahvata ili građevine ovjeren u skladu s odredbama ovoga Zakona, Hrvatskom hidrografskom institutu koji će istu objaviti u službenim pomorskim kartama i publikacijama, odnosno „Oglasu za pomorce". Podatke o zahvatima i građevinama koje nositelj zahvata ili investitor ne prijavi u rokovima i na način iz stavka 1. ovog članka, temeljem rješenja inspektora sigurnosti plovidbe ili ovlaštenog državnog službenika Hrvatski hidrografski institut objaviti će u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, odnosno „Oglasu za pomorce" na trošak investitora odnosno nositelja zahvata, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 29.

17

Ministar nadležan za poslove pomorstva će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 7. stavka 3., članka 15. stavka 3. i,članka 18. stavka 3. Zakona.

Članak 30. Ministar nadležan za poslove obrane će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 15. stavka 4. Zakona
V

Članak 31. Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 7. stavka 3. Zakona ostaje na snazi Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (Narodne novine, broj 162/98) u dijelu u kojem nije u suprotnosti s ovim Zakonom. Članak 32. Pravne osobe ovlaštene za obavljanje hidrografskih djelatnosti u skladu s Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (Narodne novine, broj 162/98) mogu nastaviti obavljati poslove do isteka valjanosti ovlaštenja.

Članak 33. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Upravno vijeće Instituta nastavlja s radom do imenovanja novog Upravnog vijeća u skladu s odredbama ovog Zakona. Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona razriješiti dosadašnjeg i imenovati novog predsjednika i članove Upravnog vijeća Instituta.

Članak 34. Upravno vijeće Instituta uskladiti će Statut, Poslovnik o radu Upravnog vijeća Instituta i druge opće akte Instituta s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana imenovanja.

Članak 35. Vlada Republike Hrvatske će u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona razriješiti dosadašnjeg ravnatelja Instituta. Upravno vijeće Instituta raspisati će javni natječaj za izbor ravnatelja u roku od 30 dana od dana donošenja akata iz članka 31. ovoga Zakona. Do imenovanja ravnatelja Instituta u skladu s odredbama ovoga Zakona, dosadašnji ravnatelj nastaviti će obavljati poslove u svojstvu vršitelja dužnosti. 18

Članak 36. Ministar nadležan za poslove pomorstva imenovat će Hidrografsko-navigacijsko vijeće u od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 37. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE Uz članak 1. Ovim se člankom definicija hidrografske djelatnosti usklađuje s definicijom hidrografske djelatnosti Međunarodne hidrografske organizacije iz Monaca (IHO-a) iz 2009.godine. Uz članak 2. Ovim se člankom Zakon o hidrografskoj djelatnosti terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom (Narodne novine, br. 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011 i 56/2013), te se u sustav hidrografsko-navigacijske sigurnosti uvodi primjena ne samo na brodove i brodice, već i na jahte, a koji su pomorski objekti obuhvaćeni pojmom plovnih objekata. Uz članak 3. Ovim se člankom mijenja dosadašnji članak 5. Zakona o hidrografskoj djelatnosti, te se terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom („Narodne novine" br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13), u kojem se za priručnike Hrvatskog hidrografskog instituta koristi termin „publikacija", te se integralno utvrđuju poslovi koje Hrvatski hidrografski institut obavlja kao javnu službu, odnosno one koje obavlja kao javnu ovlast pri čemu se kao javna ovlast Instituta uvodi institut ovjere podataka istraživanja pravnih osoba ovlaštenih za obavljanje pojedinih hidrografskih djelatnosti u skladu sa stručnim kompetencijama iz područja hidrografske djelatnosti. Uz članak 4. Određene poslove hidrografske djelatnosti prema članku 7. Zakona o hidrografskoj djelatnosti pored Hrvatskog hidrografskog instituta mogu obavljati i ovlaštene pravne osobe, odnosno fizičke osobe obrtnici, u naravi privatne geodetske tvrtke i geodeti obrtnici koje se bave i hidrografskom izmjerom. Ovim Člankom utvrđuju se poslovi hidrografske djelatnosti koje mogu obavljati ovlaštene pravne osobe, odnosno fizičke osobe obrtnici, te se daje ovlast ministru nadležnom za pomorstvo da podzakonskim aktom uz suglasnost ministra nadležnog za financije uredi postupak ovlašćivanja, razine ovlaštenja, tehničke i stručne uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba za obavljanje tih djelatnosti, pobliže uvjete i način obavljanja i nadzora obavljanja tih djelatnosti, kao i način i uvjete za ovjeru podataka koje prikupe te pravne osobe, te visinu naknade za ovjeru podataka i osnovu za njen obračun koje su definirane člankom 6. prijedloga Zakona, te način raspolaganja tim sredstvima u skladu sa Zakonom o proračunu. Uz članak 5. U članku 8. stavku 4. Zakona potrebno je brisati riječi: „ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno," jer je sukladno članku 3. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/2009) supsidijarna primjena Zakona o općem upravnom postupku više nije dopuštena. Uz članak 6.

20

Odredbama ovoga članka propisuje se da podaci koje u hidrografskim mjerenjima prikupe ovlaštene pravne osobe radi privatnih interesa mogu biti potvrđeni kao službeni podaci kada ih na zahtjev ovlaštene pravne osobe u upravnom postupku ovjeri Hrvatski hidrografski institut. Za ovjeru podataka propisuje se naknada s obzirom da provedba postupka ovjere zahtijeva složene procese provjere, raščlambe, usporedbe, izračuna, kao i kontrolnih terenskih mjerenja u zavisnosti od kvalitete dostavljenih podataka i korištenih tehnika mjerenja. Otvaranjem ove mogućnosti stječu se uvjeti za unos tako izmjerenih podataka u službene pomorske navigacijske karte i publikacije, odnosno „Oglase za pomorce" i pomorski katastar u skladu s drugim odredbama Zakona, te se u bitnome osigurava učinkovita provedba članka 54.a stavka 5. Pomorskog zakonika kojim je propisano da akti prostornog uređenja za zahvate u prostoru obale, unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske moraju sadržavati i temeljiti se na službenim hidrografskim i oceanološkim podacima. Uz članak 7. Ovaj članak propisuje da se svi objekti koji se grade, sidre ili polažu na moru, morskoj obali, lukama, morskom dnu i podmorju (npr. gradnja luka i operativnih obala, građevinski zahvati u lukama otvorenih za javni promet, polaganje cjevovoda, telekomunikacijskih i električnih kabela i drugo), kao i svi drugi zahvati i aktivnosti (npr. sportske aktivnosti, podvodni radovi, i si.) moraju objaviti u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama odnosno „Oglasima za pomorce", a sve radi pravovremenog i točnog informiranja sudionika u pomorskom prometu, sprječavanja pomorskih nesreća, ljudskih žrtava i materijalne štete po plovne objekte i građevine. Obveze fizičkih i pravnih osoba nositelja zahvata ili aktivnosti odnosno investitora u građevine na moru, morskom dnu, obalama i u podmorju, te obveze fizičkih i pravnih osoba koje upravljaju lukama u pogledu periodičke izmjere dubina mora u cjelovitom lučkom području utvrđene ovim člankom u dosadašnjoj praksi utvrđivale su se rješenjima, suglasnostima i posebnim uvjetima M inistarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i lučkih kapetanija u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, te odobrenja i suglasnosti za zahvate i aktivnosti na moru s osnove sigurnosti plovidbe temeljem odredbi Pomorskog zakonika i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na pojedinačnoj osnovi vodeći se okvirnim uredbama, preporuka i smjernica Međunarodne hidrografske organizacije. Ovaj članak u tom pogledu daje integralno, transparentno normativno rješenje kojim se osiguravaju ujednačena razina hidrografsko-navigacijske sigurnost plovidbe.

Uz članak 8. Ovim se člankom Zakon o hidrografskoj djelatnosti terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom, te se u sustav hidrografsko-navigacijske sigurnosti uvodi primjena ne samo na brodove i brodice, već i na jahte, a koji su pomorski objekti obuhvaćeni pojmom plovnih objekata. Ovim se člankom također Zakon o hidrografskoj djelatnosti terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom, u kojem se za priručnike Hrvatskog hidrografskog instituta koristi termin „publikacija".

Uz članak 9.

21

Ovim se člankom Zakon o hidrografskoj djelatnosti terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom, u kojem se za priručnike Hrvatskog hidrografskog instituta koristi termin „publikacija".

Uz članak 10. Članak 15. Zakona o hidrografskoj djelatnosti ima za cilj definirati Hidrografski informacijski sustav (u daljnjem tekstu: HIS), te isti korelirati s institutom pomorskog katastra koji je već utvrđen u dosadašnjem normativnom rješenju, te definirati uklapanje tog sustava u Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka (NIPP) kako je uređena Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (Narodne novine broj 56/2013) putem uspostave i razvoja morske infrastrukture pomorskih podataka (MIPP), kao posebne komponente i razvojne strukture, preko kojih se ostvaruje i realizira hidrografski informacijski sustav. Hidrografski informacijski sustav (HIS) predstavlja informacijski model poslovnog modela po kojem Hrvatski hidrografski institut obavlja hidrografsku djelatnost i predstavlja u biti integraciju nekoliko posebnih informacijskih podsustava (hidrografski, oceanografski, kartografski i navigacijski), neophodnih da bi se na efikasan, pouzdan i kvalitetan način proizvela navigacijska informacija ili konačan digitalni proizvod (digitalna pomorska karta, ENC, OZP ili nautička publikacija). Ovim člankom daje se ovlast ministru nadležnom za pomorstvo da podzakonskim aktima pobliže uredi ustroj, sadržaj, način i uvjete održavanja HIS-om u dijelu od značaja za sigurnost plovidbe, te ministru nadležnom za obranu da podzakonskim aktima pobliže uredi ustroj, sadržaj, način i uvjete održavanja i upravljanja HIS-om u dijelu od značaja za obranu.

Uz članak 11. Ovim se člankom u Zakon o hidrografskoj djelatnosti uvode termini službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija, te „Oglasa za pomorce" Hrvatskog hidrografskog instituta kao službenih dokumenata čija je uporaba obavezna za hidrografsko-navigacijsku sigurnost, a sve u skladu s Glavom V. Konvencije o sigurnosti ljudskih života na moru, te se daje ovlast ministru nadležnom za pomorstvo da podzakonskim aktom pobliže uredi koje su to službene pomorske navigacijske karte i publikacije, te da definira njihov sadržaj, način i uvjete njihove izrade, izdavanja i održavanja u ispravnom stanju, kao i da detaljno propiše zahvate i aktivnosti u prostoru mora, obale, morskog dna i podmorja, te način i uvjete njihovog uvrštavanja u službene navigacijske karte i publikacije.

Uz članak 12. Člancima 13., 31., 40. i 44. Pomorskog zakonika propisano je da domaće i strane pravne i fizičke osobe, mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog pojasa i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske uz odobrenja odnosno prethodne suglasnosti više tijela državne uprave, a s obzirom na karakter istraživanja (ministarstva nadležnog za znanost, ministarstva nadležnog za poslove kulture, ministarstva

22

nadležnog za poslove zaštite prirode, ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane, ministarstva nadležnog za pomorstvo glede sigurnosti plovidbe. Obzirom da poslove iz navedenih odredbi Pomorskog zakonika Hrvatski hidrografski institut kontinuirano i učestalo obavlja u sklopu poslova od interesa za Republiku Hrvatsku, izdavanje navedenih odobrenja i prethodnih suglasnosti Hrvatskom hidrografskom institutu nepotrebno je, nepraktično i ne proizvodi željeni učinak u primjeni Pomorskog zakonika. Dosadašnja odredba članka 19. Zakona o hidrografskoj djelatnosti u tom pogledu usklađuje se s odredbama Pomorskog zakonika.

Uz članak 13. Ovim člankom Zakon se usklađuje sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine broj 158/2003, 100/2004, 141/2006 i 38/2009) obzirom da isti u klasifikaciji luka s obzirom na namjenu ne poznaje luke za namjene unutarnjih poslova.

Uz članak 14. Ovim člankom reducira se broj članova Hidrografsko-navigacijskog vijeća, s postojećih trinaest na deset članova, pri čemu se ispušta predstavnik udruženja ribara, jedan predstavnik iz lučkih kapetanija, te jedan predstavnik Hrvatskog hidrografskog instituta, dok se umjesto predstavnika pomorskog gospodarstva kao član utvrđuje jedan predstavnik udruženja pomorskih brodara u nacionalnoj plovidbi, te jedan predstavnik udruženja ovlaštenih geodeta. Ovim prijedlogom bi se postigle financijske uštede i omogućila veća efikasnost i fleksibilnost rada, kroz češće održavanje sjednica, te istovremeno osigurala reprezentativnost dionika tijela državne uprave i sudionika u pomorskom prometu neophodna za razvoj hidrografskonavigacijske sigurnosti. Uz članak 15. Ovim člankom brišu se odredbe kojim su utvrđuju poslovi koje Hrvatski hidrografski institut obavlja kao javnu službu i javne ovlasti jer su iste prenesene u članak 5. ovog Prijedloga zakona. Uz članak 16. Ovim člankom u odnosu na postojeće normativno rješenje daje se ovlast Upravnom vijeću Hrvatskog hidrografskog instituta za utvrđivanje visine naknada na prijedlog ravnatelja, provedbu postupka izbora i imenovanja ravnatelja uz suglasnost ministra nadležnog za pomorstvo, te sklapanje ugovora o radu s ravnateljem, Također, noveliraju se prava i obveze Upravnog vijeća Hrvatskog hidrografskog instituta u pogledu načina donošenja odluka većinom glasova ukupnog broja članova, te dostave godišnjih izvješća i programa rada ministarstvu nadležnom za pomorstvo. Uz članak 17.

23

U ovom članku dosadašnji članak 33. terminološki se usklađuje u pogledu nadležnosti pojedinih tijela državne uprave, utvrđuje se da Vlada Republike Hrvatske imenuje i razrješuje predsjednika i članove Upravnog vijeća Hrvatskog hidrografskog instituta na prijedlog ministra nadležnog za poslove pomorstva, te se utvrđuje da predsjednik i članovi U pravnog vijeća po isteku mandata od četiri godine mogu biti ponovno imenovani. U ostalom sadržaju dosadašnji članka 33. Zakona o hidrografskoj djelatnosti ne mijenja se.

Uz članak 18. Člankom 18. novelira se postojeće normativno rješenje uvođenjem obvezne provedbe javnog natječaja u postupku imenovanja ravnatelja za koje imenovanje se određuju uvjeti stručne sposobnosti, te regulira pitanje plaće ravnatelja. Uz članak 19. Ovim člankom definiraju se prava i obveze u postupcima razrješenja ravnatelja.

Uz članak 20. Ovim člankom se utvrđuje namjena naknade za ovjeru hidrografskih podataka kao vlastiti prihod Hrvatskog hidrografskog instituta radi pokrivanja troškova u postupcima ovjere, te se radi jasnoće kao vlastiti prihod eksplicitno navodi i naknada za korištenje izvornih podataka iz članka 17. Zakona.

Uz članak 21. Ovim se člankom Zakon usklađuje sa Zakonom o proračunu obzirom da korisnici državnog proračuna Republike Hrvatske ne ostvaruju dobit, već višak prihodan nad rashodima.

Uz članak 22. Ovim se člankom noveliraju odredbe članka 42. Zakona u dijelu koji se odnosi na upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona, te se u isti uvode inspektori sigurnosti plovidbe te drugi stručni djelatnici ministarstva nadležnog za pomorstvo čime se u bitnome podiže kvaliteta nadzora primjene Zakona.

Uz članak 23. Ovim člankom mijenja se naziv Glave V. Kaznene odredbe obzirom da se ovim Zakonom ne uređuju kaznene, već prekršajne odredbe.

Uz članak 24.

24

Ovi člankom mijenja se članak 44.,Zakona o hidrografskoj djelatnosti, te se utvrđuje povreda toga Zakona kao pomorski prekršaj, daje se ovlast ministarstvu nadležnom za pomorstvo da o pomorskim prekršajima odlučuju u prvom stupnju, te se u skladu s odredbama Prekršajnog zakona propisuje da prekršajni postupak provodi, odluku o prekršaju i druge odluke donosi voditelj prekršajnog postupka. Uz članak 25. Ovim člankom daje se ovlast ministru nadležnom za poslove pomorstva za imenovanje voditelja prekršajnog postupka, njihovih zamjenika kao i zapisničara prekršajnog postupka iz redova stručnih djelatnika ministarstva nadležnog za pomorstvo, te se utvrđuju uvjeti stručne sposobnosti voditelja i zamjenika voditelja prekršajnog postupka.

Uz članak 26. Ovim se člankom novelira prekršajna odredba dosadašnjeg članka 44. Zakon o hidrografskoj i usklađuje s materijalnim odredbama ovog Prijedloga zakona, te se utvrđuju kazne za obavljanje hidrografske djelatnosti bez rješenja o ovlasti.

Uz članak 27. Ovim člankom u normativno rješenje unose se novi članci 46.a, 46.b, 46.c, 46.d i 46.e kojima se utvrđuju prekršajne odredbe u svezi novog članka ll.a Zakona, dok se dosadašnje prekršajne odredbe u svezi prekršaja članaka 7., 9., 14. i 22. Zakona usklađuju u pogledu raspona novčanih kazni za pravnu osobu, fizičku osobu i fizičku osobu obrtnika, a sve u skladu sa Prekršajnim zakonom.

Uz članak 28. Ovim se člankom osigurava službena izmjera i objava zahvata koji su u naravi nalaze u prostoru obale, mora, morskog dna i podmorja, te su u uporabi, a nisu ucrtani u službenim pomorskim kartama i publikacijama. U tom pogledu, utvrđuju se obveze nositelja zahvata u prostoru odnosno investitora građevina čiji su zahvati u prostoru odnosno građevine u uporabi ili za koje je izdana uporabna dozvola u skladu s posebnim propisima prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a koji nisu objavljeni u službenim pomorskim kartama i publikacijama, odnosno „Oglasu za pomorce", te se utvrđuje da su isti dužni najkasnije u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti hidrografski elaborat izvedenog stanja Hrvatskom hidrografskom institutu radi objave u službenim pomorskim kartama i publikacijama, odnosno „Oglasu za pomorce". Po isteku toga roka daje se ovlast Hrvatskom hidrografskom institutu da izradi hidrografski elaborat izvedenog stanja na teret investitora odnosno nositelja zahvata.

Uz članak 29.

25

Ovim člankom utvrđuju se rokovi za donošenje podzakonskih akata za donošenje kojih je dana ovlast ministru nadležnom za pomorstvo. Uz članak 30. Ovim člankom utvrđuje se rok za donošenje podzakonskih akat ustroju, sadržaju, te načinu i uvjetima upravljanja i održavanja hidrografskog informacijskog sustava u dijelu od značaja za obranu od strane ministra nadležnog za obranu.

Uz članak 31. Radi zadržavanja kontinuiteta u hidrografskoj djelatnosti, te kako ne bi došlo do pravne praznine ovim člankom do stupanja na snagu posebnog propisa o postupku ovlašćivanja, razinama ovlaštenja, uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje, uvjetima i načinu obavljanja pojedinih hidrografskih djelatnosti, kao i načinu i uvjetima za ovjeru podataka, te visini naknade i osnovicama za njen obračun iz članka 7. stavka 3. Zakona, zadržava se na snazi Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (Narodne novine, broj 162/98) u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom.

Uz članak 32. Ovim člankom uređuje se način obavljanja poslova hidrografske djelatnosti pravnih osoba ovlaštenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona pri čemu pravne osobe ovlaštene za obavljanje hidrografskih djelatnosti u skladu s Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavijanje hidrografskih djelatnosti (Narodne novine, broj 162/98) mogu nastaviti obavljati poslove do isteka valjanosti ovlaštenja.

Uz članak 33. Ovim člankom uređuje se rad, razrješenje i imenovanje novog Upravnog vijeća Hrvatskog hidrografskog instituta u pogledu stupanja na snagu ovog Zakona. Uz članak 34. Ovim člankom propisuju se obveze Upravnog vijeća Hrvatskog hidrografskog instituta u svezi stupanja na snagu ovog Zakona, te se propisuje rok za usklađenje Statuta i drugih općih akata Instituta. Uz članak 35. Ovim člankom uređuje se status dosadašnjeg ravnatelja Hrvatskog hidrografskog instituta, te postupak razrješenja i imenovanja ravnatelja, kao i osigurava nesmetani rad Instituta u prijelaznom razdoblju do imenovanja novog ravnatelja, pri čemu dosadašnji ravnatelj nastavlja obavljati poslove u svojstvu vršitelja dužnosti ravnatelja.

26

Uz članak 36. Ovim se člankom propisuje rok za imenovanje novog saziva Hid rografsko-navigacijskog vijeća.

Uz članak 37. Ovim člankom propisuje se dan stupanja na snagu Zakona.

27

ODREDBE ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 2. Hidrografska djelatnost obuhvaća hidrografsku izmjeru mora, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, mora, morskog dna i podmorja; marinsku geodeziju; oceanologiju (registriranje kolebanja razine mora, površinskih valova, struja mora, termohalinskih parametara), geologiju i geofiziku mora i zaštitu okoliša u dijelovima mora u kojima Republika Hrvatska ima suverenost ili ostvaruje suverena prava; obradu podataka prikupljenih izmjerom, snimanjem i istraživanjem i objavu tih podataka, a sve u cilju hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe morem. Geodetski poslovi u hidrografskoj djelatnosti obavljaju se u skladu s propisima o geodetskoj izmjeri. Članak 3. Svrha hidrografske djelatnosti je hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe brodova i brodica, uključivši i ratne brodove, s ciljem zaštite ljudskih života i imovine na moru, istraživanja, zaštite okoliša i gospodarenjem morem.

Članak 5. Hrvatski hidrografski institut obavlja sljedeće hidrografske djelatnosti: 1. hidrografsku izmjeru mora, marinsku geodeziju, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, mora, morskog dna i podmorja, geologiju i geofiziku mora, oceanologiju i zaštitu okoliša u dijelu od značaja za hidrografiju i hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe, istraživanje te druge poslove u svezi s obavljanjem ovih djelatnosti utvrđenih ovim Zakonom, 2. hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe morem za sve brodove i brodice utvrđene ovim Zakonom; službu navigacijskih obavijesti (radiooglasa), prikupljanje, obrada i razmjena hidrografskih i navigacijskih obavijesti radi održavanja u ispravnom stanju službenih pomorskih navigacijskih karata i priručnika, te obavljanje izmjena i dopuna tih podataka u "Oglasu za pomorce", 3. obavljanje poslova Nacionalnog usklađivača u prikupljanju, obradi i prosljeđivanju pomorskih sigurnosnih informacija (MSI), u skladu s preporukama Međunarodne hidrografske organizacije i Međunarodne pomorske organizacije (u daljnjem tekstu IHO i IMO), 4. projektiranje, izradu, izdavanje i održavanje službenih pomorskih navigacijskih karata i priručnika, njihovo usklađivanje s IHO i IMO-preporukama, te održavanje i pohranjivanje izvornika, 5. opisivanje i ucrtavanje geodetsko određene granice suvereniteta Republike Hrvatske na moru, uvažavajući druge propise kojima se regulira državna granica, održavanje i praćenje baze službenih podataka o moru iz područja: navigacije, hidrografije (objekti na moru i podmorju), kartografije, geologije, geofizike i oceanologije (kolebanje razine mora, valovi,

28

struje mora, termohalinska, hidroakustička i optička svojstva mora, hidrometeorologija i si.), te ustrojavanje i vođenje pomorskog katastra, 6. predstavljanje Republike Hrvatske u IHO-u i drugim međunarodnim organizacijama za područje svoje djelatnosti, s kojima samostalno surađuje, 7. ostale djelatnosti i to: - vođenje hidrografskog informacijskog sustava, - organiziranje službe bdijenja, mreže stalnih i povremenih postaja i podstanica za prikupljanje podataka, - nadzor pouzdanosti mjernih metoda iz područja hidrografske djelatnosti, - poslovi iz područja hidrografske djelatnosti utvrđeni Pomorskim zakonikom i drugim zakonima, - nakladnička i tiskarska djelatnost, te podjela i prodaja pomorskih navigacijskih karata i priručnika, čija je primjena obvezna za sigurnost plovidbe. 8. znanstvenoistraživačku djelatnost i znanstvenoistraživačke aktivnosti, 9. stručne poslove zaštite okoliša.

Članak 7. Hidrografsku izmjeru mora, marinsku geodeziju i snimanje objekata u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju, mogu obavljati i druge pravne osobe registrirane za obavljanje tih djelatnosti, ako ispunjavaju propisane uvjete. Uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, te pobliže uvjete i način obavljanja tih djelatnosti, propisuje ministar nadležan za poslove pomorstva. Članak 8. Rješenje kojim se daje ovlast ili odbija zahtjev za davanje ovlasti za obavljanje djelatnosti iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, donosi ministarstvo nadležno za poslove pomorstva, po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga hidrografskog instituta. Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Na postupak donošenja rješenja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 11. Podaci koje u obavljanju djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona prikupi i obradi Hrvatski hidrografski institut, jesu službeni podaci. Podaci istraživanja, prikupljeni i obrađeni podaci (karte, tablice, grafovi i si.) ovlaštenih pravnih osoba ne smatraju se službenima. 29

Hrvatski hidrografski institut službene podatke pohranjuje i u potrebnom opsegu objavljuje u službenim pomorskim navigacijskim kartama i priručnicima, te u "Oglasu za pomorce". Hrvatski hidrografski institut izmjene na pomorskim navigacijskim kartama od interesa za obranu, objavljuje u posebnim publikacijama. Članak 12. Brodovi i brodice upisani u domaće evidencije moraju imati službene pomorske navigacijske karte i druge priručnike, izdanja Hrvatskoga hidrografskog instituta, sukladno s Pravilnikom o brodicama i prema pravilima Hrvatskoga registra brodova. Članak 14. Zabranjeno je, bez pisanog odobrenja Hrvatskoga hidrografskoga instituta, skeniranje i umnožavanje (djelomično ili u cijelosti) pomorskih navigacijskih karata i priručnika, elaborata i ostalih izdanja, te njihova distribucija, a koje na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona izdaje Hrvatski hidrografski institut. Članak 15. Pomorski katastar je evidencija koja sadrži podatke o moru, morskom dnu i morskom podmorju, značajne za sigurnost plovidbe, osim podataka od interesa za obranu. Pomorski katastar sadrži podatke o korisnicima, načinu i opsegu korištenja mora, morskoga dna i morskoga podmorja, kao i evidencije objekata, radova, pojava i si. značajnih za sigurnost plovidbe, prema područjima jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave. Bliže propise o ustrojavanju, sadržaju i vođenju pomorskoga katastra, te plaćanje pristojbi, propisuje ministar pomorstva, prometa i veza, po pribavljenom mišljenju Hrvatskog hidrografskog instituta. Evidenciju s podacima iz stavka 2. ovoga članka, koji su značajni za obranu, vodi ministarstvo nadležno za poslove obrane. Članak 18. Ministar nadležan za poslove pomorstva, propisat će izdavanje, održavanje i uporabu službenih pomorskih navigacijskih karata, čija je uporaba obvezna za sigurnost plovidbe, po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga hidrografskog instituta. Članak 19. Radi istraživanja, ispitivanja, mjerenja i snimanja mora, morskoga dna ili morskoga podmorja koje obavlja u okviru djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona, Hrvatskom hidrografskom institutu nije potrebno odobrenje ministra nadležnog za poslove pomorstva, propisano Pomorskim zakonikom. Članak 20. U luci posebne namjene koja služi za vojne namjene, te u zabranjenim zonama u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, Hrvatski hidrografski institut može obavljati djelatnost iz članka 5. ovoga Zakona na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za poslove obrane, a 30

u luci za namjene unutarnjih poslova, na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

Članak 24. Hidrografsko-navigacijsko vijeće ima predsjednika i 12 članova koje imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ovlaštenih predlagatelja iz stavka 3. ovoga članka. Hidrografsko-navigacijsko vijeće imenuje se na vrijeme od četiri godine. Hidrografsko-navigacijsko vijeće čine: 1. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, 2. dva predstavnika iz lučkih kapetanija, 3. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove obrane, 4. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, 5. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove znanosti i tehnologije, 6. jedan predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, 7. jedan predstavnik tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove, 8. dva predstavnika Hrvatskog hidrografskog instituta, 9. jedan predstavnik iz pomorskog gospodarstva, 10. jedan predstavnik udruženja nautičara, 11. jedan predstavnik udruženja ribara. Članak 28. Djelatnost Instituta obavlja se kao javna služba. Ustrojavanje i vođenje pomorskog katastra, obavljanje poslova iz članka 5. stavka 1. točke 3. te davanje mišljenja iz članka 8. stavka 1., članka 15. stavka 3. i članka 18. ovoga Zakona, Institut obavlja kao javne ovlasti. Institut ne obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, osim ako to ovim Zakonom nije iznimno dopušteno. Članak 32. Upravno vijeće upravlja Institutom. Upravno vijeće: - donosi Statut Instituta uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, - donosi odluke o stjecanju, opterećenju ili otuđenju nekretnina u vlasništvu Instituta ili druge imovine, do iznosa utvrđenoga Statutom samostalno, a iznad toga iznosa, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, - donosi godišnji program rada i prati njegovo izvršavanje, - donosi financijski plan i godišnji obračun, - donosi odluku o naknadama za uporabu podataka iz članka 17. ovoga Zakona uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pomorstva, - predlaže poseban, u pravilu petogodišnji, program rada i razvoja hidrografske djelatnosti, - odlučuje o unapređenju rada i učinkovitosti poslovanja Instituta, - donosi opće akte,

31

- odlučuje o drugim pitanjima utvrđenima Zakonom i Statutom, kao i o ostalim pitanjima koja se odnose na upravljanje Institutom. Članak 33. Upravno vijeće čini predsjednik i 7 (sedam) članova. Predsjednika i sedam članova Upravnog vijeća imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske. U Upravno vijeće Vlada Republike Hrvatske imenuje: - jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, -jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, -jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove obrane, -jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove znanosti i tehnologije, - jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za financije, - jednoga predstavnika iz tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove, -jednoga predstavnika tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša, - jednoga predstavnika iz redova stručnih djelatnika Instituta. Član Upravnog vijeća iz redova stručnih djelatnika Instituta ne može biti imenovan za predsjednika Upravnog vijeća. Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine. Predsjednika i članove Upravnog vijeća može razriješiti tijelo koje ih je imenovalo i prije isteka vremena na koje su imenovani. Članak 34. Voditelj Instituta je ravnatelj. Ravnatelja Instituta imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske. Ravnatelj Instituta imenuje se na vrijeme od četiri godine. Za ravnatelja Instituta može se imenovati osoba koja ima visoku stručnu spremu prirodnih ili tehničkih znanosti, najmanje pet godina stručnog i poslovodnog iskustva na poslovima hidrografske djelatnosti, aktivno znanje engleskog ili francuskog jezika. Članak 36. Sredstva za obavljanje djelatnosti Instituta osiguravaju se: - iz sredstava državnoga proračuna, u visini potrebnoj za izmjeru, pripremu i izdavanje pomorskih navigacijskih karata i drugih publikacija nužnih za osiguranje sigurnosti plovidbe na moru, te uspostave pomorskoga katastra, na temelju godišnjega programa, - iz sredstava državnoga proračuna na temelju posebnoga programa Vlade Republike Hrvatske, iz članka 39. ovoga Zakona, - iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Članak 37.

32

Ako u obavljanju svoje djelatnosti Hrvatski hidrografski institut ostvari dobit, odluku o raspolaganju dobiti, kao i način snošenja gubitaka nastalog u poslovanju Instituta, donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Upravnog vijeća.

Članak 42. Upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za poslove pomorstva. U obavljanju inspekcijskoga nadzora, inspektor će pisanim rješenjem odrediti: - otklanjanje u određenom roku utvrđenih nedostataka u obavljanju hidrografske djelatnosti, ako su nedostaci takve naravi da se mogu otkloniti, - privremenu zabranu obavljanja djelatnosti ovlaštenoj pravnoj osobi, ako utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete, - zabraniti obavljanje određenih radnji, ukoliko te radnje nisu u skladu sa zakonom ili drugim propisima. Ukoliko nađe daje povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu: - podnijeti bez odgađanja nadležnom tijelu prijavu zbog prekršaja, - predložiti oduzimanje ovlaštenja ovlaštenoj pravnoj osobi za obavljanje djelatnosti iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, ako ne ispunjava propisane uvjete i te nedostatke ne može otkloniti, - poduzeti i druge mjere za koje je posebnim propisom ovlašten. Žalba na rješenje inspektora ne odgađa njegovo izvršenje. O žalbi protiv rješenja inspektora iz stavka 2. ovog članka odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pomorstva. Članak 43. Ako u obavljanju djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i u okviru svojih ovlasti, utvrđenih ovim Zakonom, Institut ustanovi da ovlaštene pravne osobe ne obavljaju djelatnost u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, dužan je o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pomorstva. V. KAZNENE ODREDBE

Članak 44. Novčanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja djelatnost bez rješenja o ovlasti za obavljanje te djelatnosti, iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 45. 33

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja bez pisanog odobrenja Instituta iz članka 14. ovoga Zakona skenira i umnožava pomorske navigacijske karte i priručnike, a koje, na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona, izdaje Institut. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 2.000,00 do 12.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 46. Novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja ometa obavljanje hidrografske djelatnosti ili je oštetila opremu iz članka 22. ovoga Zakona, te dužna nadoknaditi nastalu štetu. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

34

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful