You are on page 1of 105

NARODNE NOVINE

HERCEGBOSANSKE UPANIJE
Slubeno glasilo
GODITE XVII BROJ 2 LIVNO, 14. SVIBNJA 2012. godine

PREGLED SADRAJA

SKUPTINA HERCEGBOSANSKE UPANIJE


***

12. PRAVILNIK o izmjenama i dopunama


pravilnika o poetku i zavretku nastave i trajanju odmora uenika srednjih kola u kolskoj godini 2011./2012......................... 48 MINISTARSTVO RADA, ZDRAVSTVA, SOCIJALNE SKRBI I PROGNANIH

7. ODLUKA o prijenosu prava i obveza ........ 46 8. ODLUKA o davanju suglasnosti na Odluku o


prijenosu udjela drutvenog kapitala ........... 46

9. ODLUKA o izmjeni Odluke o osnovicama,


stopama, nainu obraunavanja i plaanja sredstava za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja .............................. 47 VLADA HERCEGBOSANSKE UPANIJE

13. PRAVILNIK

10. ODLUKA o prijenosu udjela drutvenog


kapitala ........................................................ 47 MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE, KULTURE I PORTA

o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na osposobljavanje za samostalan ivot i rad, o sastavu i nainu rada strunih povjerenstava u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i o razvrstavanju i evidenciji djece sa smetnjama u psihofizikom razvoju ............................. 48

USTAVNI SUD FEDREACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

14. PRESUDA

11. PRAVILNIK o izmjenama i dopunama


pravilnika o poetku i zavretku nastave i trajanju odmora uenika osnovnih kola u kolskoj godini 2011./2012. ........................ 48

br.: U-28/11 (na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku) ................... 114 15. PRESUDA br.: U-30/11 (na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku) ................... 132 16. PRESUDA br.: U-33/11 (na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku) ................... 140

Str. 46 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

SKUPTINA HERCEGBOSANSKE UPANIJE


***

Temeljem lanaka 60., 246. i 310. Zakona o gospodarskim drutvima ("Slubene novine F BiH 23/99, 45/00, 2/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08 i 63/10), lanka 1.,2. i 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju GD "Hercegbosanske ume" d.o.o. Kupres ("Narodne novine HB" broj: 9/09) i lanka 98. Poslovnika Skuptine Hercegbosanske upanije ("Narodne novine HB" broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08), Skuptina Hercegbosanske upanije na sjednici odranoj dana, 26. travnja 2012. godine donosi ODLUKU o prijenosu prava i obveza I. Ovom Odlukom prava i obveze Skuptine GD "Hercegbosanske ume" d.o.o. Kupres prenose se sa Skuptine Hercegbosanske upanije na opunomoenike: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Slavko Galiot Marko Damjanovi Zdravko Mihaljevi Milan Bodroa Milan Kuni Tihomir ukan Ibrahim Kapetanovi

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska upanija SKUPTINA Broj: 01-02-18/12 Livno, 26. travnja 2012. godine Predsjednik Skuptine Ivica Paali Lhotak v.r.
***

Temeljem lanka 98. i 152. Poslovnika Skuptine Hercegbosanske upanije ("Narodne novine HB" broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08) Skuptina HB na sjednici odranoj dana, 26. travnja 2012. godine donosi ODLUKU o davanju suglasnosti na Odluku o prijenosu udjela drutvenog kapitala lanak 1. Skuptina Hercegbosanske upanije daje suglasnost na Odluku o prijenosu udjela drutvenog kapitala Hercegbosanske upanije JP RU "Tunica" d.o.o. Livno na JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar kojom se taj dravni kapital prenosi na Vladu Federacije Bosne i Hercegovine. lanak 2. Odluka o prijenosu udjela drutvenog kapitala je sastavni dio ove Odluke. lanak 3. Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u " Narodnim novinama HB". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska upanija SKUPTINA Broj: 01-02-6.2/11 Livno, 26. travnja 2012. godine Predsjednik Skuptine Ivica Paali Lhotak v.r.
***

Opunomoenici iz toke 1. ove Odluke init e Skuptinu DG "Hercegbosanske ume" d.o.o. Kupres s pravima i obvezama u okvirima izdanih pojedinanih punomoi to e ih potpisati predsjedatelj Skuptine. III. Za obavljanje poslova opunomoenika pripada im naknada koju je utvrdilo skuptinsko Administrativno-pravno povjerenstvo. IV. Skuptina GD "Hercegbosanske ume" d.o.o. Kupres podnosi izvjee Skuptini HB najmanje jednom godinje. V. Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Narodnim novinama Hercegbosanske upanije".

Temeljem lanka 98., i 100. Poslovnika Skuptine HB ("Narodne novine HB" broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06 i 5/08.), Skuptina Hercegbosanske upanije na sjednici odranoj dana, 26. travnja 2012. godine donosi

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 47 - Broj 2

ODLUKU o izmjeni Odluke o osnovicama, stopama, nainu obraunavanja i plaanja sredstava za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja lanak 1. U lanku 12. stavak 1. Odluke o osnovicama, stopama,nainu obraunavanja i plaanja sredstava za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine HB", broj 7/10) umjesto broja "1 %" treba stajati "0,7 % " lanak 2. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se u "Narodnim novinama HB". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska upanija SKUPTINA Broj: 01-02-14-38.3/11 Livno, 26. travnja 2012. godine Predsjednik Skuptine Ivica Paali Lhotak v.r.
***

d.o.o. iz Livna na JP "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne" d.d. Mostar, Vlada Hercegbosanske upanije, uz suglasnost Skuptine Hercegbosanske upanije, prenosi dravni kapital na Vladu Federacije Bosne i Hercegovine za vrijednost drutvenog kapitala priznat e se obostrano usuglaeni knjigovodstveni iznos iskazan na dan 31. prosinca 2009. godine izmeu Vlade Hercegbosanske upanije i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. lanak 3. O prijenosu drutvenog kapitala iz lanka 2. ove Odluke Vlada Hercegbosanske upanije e s Vladom Federacije Bosne i Hercegovine sklopiti Ugovor o prijenosu. Za izradu prijedloga Ugovora o prijenosu Vlada Hercegbosanske upanije i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine imenovat e radnu skupinu, a to e se regulirati posebnim aktom. Za potpisivanje Ugovora o prijenosu u ime Vlade Hercegbosanske upanije ovlauje se predsjednik Vlade. lanak 4. Vlada Hercegbosanske upanije e posebnim rjeenjem imenovati povjerenstvo za nadzor nad realizacijom ove Odluke. Povjerenstvo iz prethodnog stavka ovog lanka imenovat e se najkasnije.u roku od 30 (trideset) dana od dana dobivanja suglasnosti iz lanka 5. stavak 1. ove Odluke. lanak 5. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a poet e se primjenjivati i proizvoditi pravvne uinke danom dobivanja suglasnosti od Skuptine Hercegbosanske upanije. Ova Odluka e se danom dobivanja suglasnosti iz prethodnog stavka ovog lanka objaviti u "Narodnim novinama Hercegbosanske upanije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska upanija VLADA Broj: 01-02-91-5/10 Livno, 21. listopada 2010. godine Predsjednik Vlade Nediljko Rimac v.r. ***

VLADA HERCEGBOSANSKE UPANIJE Na temelju lanka 19. stavak 1. i lanka 20. stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske upanije ("Narodne novine Hercegbosanske upanije", broj 2/96); i lanka 8. Zakona o imovini Hercegbosanske upanije ("Narodne novine Hercegbosanske upanije", broj 13/98 i 4/09), a u svezi sa suglasnosti i Zakljuka Skuptine Hercegbosanske upanije broj 01-02-32.4/10 i 01-02-32.3/10 od 26. svibnja 2010. godine ("Narodne novine Hercegbosanske upanije", broj 5/10), Vlada Hercegbosanske upanije na sjednici odranoj 21. listopada 2010. godine, donijela je ODLUKU o prijenosu udjela drutvenog kapitala lanak 1. Ovom Odlukom se regulira nain i postupak prijenosa udjela drutvenog kapitala Hercegbosanske upanije, i ista e posluiti kao polazni temelj za predmetni postupak. lanak 2. Radi prijenosa udjela drutvenog kapitala Hercegbosanske upanije u JP RU "Tunica"

Str. 48 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, PROSVJETE, KULTURE I PORTA Na temelju lanka 39. Zakona o osnovnom kolstvu ("Narodne novine Hercegbosanske upanije, broj 12/04. i 12/08.), Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i porta donosi PRAVILNIK o izmjenama i dopunama pravilnika o poetku i zavretku nastave i trajanju odmora uenika osnovnih kola u kolskoj godini 2011./2012. lanak 1. lanak 2. stavak 1. mijenja se i glasi: Nastava poinje 5. rujna 2011. godine, a zavrava 22. lipnja 2012. godine. lanak 2. stavak 5. mijenja se i glasi: Drugo polugodite traje od 16. sijenja 2012. godine do 22. lipnja 2012. godine, odnosno do 15. lipnja 2012. godine za uenike I. razreda devetogodinjeg obrazovanja i za uenike VIII. razreda. lanak 2. lanak 4. stavak 2. mijenja se i glasi: Proljetni odmor uenika poinje 5. travnja 2012. godine, a zavrava 10. travnja 2012. godine. lanak 4. stavak 2. mijenja se i glasi: Ljetni odmor uenika poinje 25. lipnja 2012. godine, osim za uenike koji polau razredni ili popravni ispit. lanak 3. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u "Narodnim novinama Hercegbosanske upanije" Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska upanija Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i porta Broj:06-01-38-2-936/11 Livno, 26. oujka 2012. godine Ministrica Gordana Cikojevi v.r. *** Na temelju lanka 41. Zakona o srednjem kolstvu ("Narodne novine Hercegbosanske upanije", broj 12/04. i 12/08.), ministrica znanosti, prosvjete, kulture i porta donosi

PRAVILNIK o izmjenama i dopunama pravilnika o poetku i zavretku nastave i trajanju odmora uenika srednjih kola u kolskoj godini 2011./2012. lanak 1. lanak 4. stavak 2. mijenja se i glasi: Proljetni odmor uenika poinje 5. travnja 2012. godine, a zavrava 10. travnja 2012. godine. lanak 2. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u "Narodnim novinama Hercegbosanske upanije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska upanija Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i porta Broj:06-01-38-3-937/11 Livno, 26. oujka 2012. godine Ministrica Gordana Cikojevi v.r. *** MINISTARSTVO RADA, ZDRAVSTVA, SOCIJALNE SKRBI I PROGNANIH Na temelju lanka 70. stavka 2., i lanka 171. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegbosanske upanije", broj 5/98), ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske upanije, donosi PRAVILNIK o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na osposobljavanje za samostalan ivot i rad, o sastavu i nainu rada strunih povjerenstava u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i o razvrstavanju i evidenciji djece sa smetnjama u psihofizikom razvoju I. OPE ODREDBE lanak 1. (1) Ovim Pravilnikom ureuju se: uvjeti i nain ostvarivanja prava na osposobljavanje za samostalan ivot i rad tjelesno ili mentalno oteene ili psihiki bolesne osobe, sastav i nain rada strunih povjerenstava u postupku utvrivanja vrste i stupnja teine tjelesnog i mentalnog oteenja, vrste i teine psihike bolesti, trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju, postojanje spo-

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 49 - Broj 2

sobnosti za osposobljavanje za samostalan ivot i rad, potpuna nesposobnost za samostalan ivot i rad, prijeka potreba stalne ili privremene pomoi i njege i njezin opseg, vrsta i stupanj teine oteenja zdravlja djece i njihovo razvrstavanje i evidencija radi ostvarivanja prava iz socijalne srbi, sadraj nalaza i miljenja i obrasci potrebni za postupanje strunih povjerenstva. (2) Djeca sa smetnjama u psiho-fizikom razvoju, u smislu ovog Pravilnika, smatraju se djeca s tjelesnim ili mentalnim oteenjima koja su propisana ovim Pravilnikom (3) Struna povjerenstva, u smislu ovog Pravilnika, su tijela vjetaenja propisana lankom 171. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine Hercegbosanske upanije", broj 5/98), II. OSPOSOBLJAVANJE ZA SAMOSTALAN IVOT I RAD TJELESNO ILI MENTALNO OTEENE ILI PSIHIKI BOLESNE OSOBE 1. OSPOSOBLJAVANJE ZA SAMOSTALAN RAD lanak 2. (1) Pod osposobljavanjem za samostalan rad, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva se osnovnokolski odgoj i obrazovanje u redovnim i posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama gdje se istodobno provodi i radno osposobljavanje, te srednjokolsko obrazovanje. (2) Pravo na osposobljavanje za samostalan rad ima tjelesno oteeno ili mentalno zaostalo dijete i mlaa punoljetna osoba koja ovo pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi ako se, s obzirom na vrstu, stupanj i teinu oteenja odnosno s obzirom na vrstu i teinu psihike bolesti, moe osposobiti za samostalan rad na odgovarajuem poslu s punim radnim vremenom. (3) Osposobljavanje za samostalan rad provodi se na nain i pod uvjetima utvrenim propisima Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i porta Hercegbosanske upanije. (4) Postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan rad iz stavka 2. ovog lanka Pravilnika utvruje struno povjerenstvo. 2. OSPOSOBLJAVANJE ZA SAMOSTALAN IVOT lanak 3. (1) Pod osposobljavanjem za samostalan ivot, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva se

osposobljavanje tjelesno ili psihiki zaostale ili psihiki bolesne osobe za samozbrinjavanje, putem posebnih rehabilitacijskih programa. (2) Pravo na osposobljavanje za samostalan ivot ima tjelesno ili mentalno zaostala ili psihiki bolesna osoba koja se, s obzirom na vrstu, stupanj i teinu oteenja, odnosno s obzirom na vrstu i teinu psihike bolesti, na temelju posebnih rehabilitacijskih programa, moe osposobiti za samozbrinjavanje. (3) Postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan ivot utvruje struno povjerenstvo. (4) Ako je radi provoenja osposobljavanja za samostalan ivot potrebno osobu smjestiti u dom socijalne skrbi ili udomiteljsku obitelj, odluku o smjetaju, na temelju nalaza i miljenja strunog povjerenstva, donosi nadleni centar za socijalnu skrb. III. SASTAV I NAIN RADA STRUNIH POVJERENSTAVA lanak 4. (1) Utvrivanje vrste i stupnja teine tjelesnog ili mentalnog oteenja, vrste psihike bolesti, trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju, radne sposobnosti osobe i razvrstavanje djece sa smetnjama u psiho-fizikom razvoju vre struna povjerenstva. (2) Struna povjerenstva iz stavka 1. ovog lanka su prvostupanjska i drugostupanjska. lanak 5 (1) Prvostupanjsko struno povjerenstvo osniva ministar nadlean za poslove socijalne skrbi Hercegbosanske upanije (u daljem tekstu ministar), na prijedlog jednog ili vie centra za socijalnu skrb (u daljem tekstu centar). (2) Ukoliko je prijedlog iz stavka 1. ovog lanka podnesen od strane jednog cenatra, Prvostupanjsko struno povjerenstvo osniva se za podruje tog centra. (3) Ukoliko je prijedlog podnesen od strane dva ili vie centara, Prvostupanjsko struno povjerenstvo se osniva za podruje tih centara. (4) Centar na iji prijedlog je osnovano struno povjerenstvo osigurat e prostor i potrebne uvjete rada prvostupanjskog strunog povjerenstva. lanak 6. (2) Drugostupanjsko struno povjerenstvo, za podruje Hercegbosanske upanije, osniva ministar.

Str. 50 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

lanak 7. (1) U sastav prvostupanjskog strunog povjerenstva imenuju se: za osobe s oteenjem vida: 1. defektolog, 2. lijenik specijalist oftalmologije, 3. pedijatar odnosno lijenik specijalist obiteljske medicine, 4. psiholog, 5. socijalni radnik za osobe s oteenjem sluha: 1. defektolog, 2. lijenik specijalist otorinolaringologije, 3. pedijatar odnosno lijenik specijalist obiteljske medicine, 4. psiholog, 5. socijalni radnik za osobe s oteenjem govorno-glasovne komunikacije: 1. defektolog, 2. lijenik specijalist otorinolaringologije, 3. logoped, 4. neuropsihijatar ili neuropedijatar, 5. psiholog, 6. socijalni radnik za osobe s tjelesnim oteenjima: 1. defektolog, 2. lijenik specijalist ortopedije ili lijenik specijalist fizijatrije, 3. pedijatar odnosno lijenik specijalist obiteljske medicine, 4. neuropsihijatar ili neuropedijatar, 5. psiholog, 6. socijalni radnik za osobe sa psihikom zaostalou: 1. defektolog, 2. neuropsihijatar ili neuropedijatar, 3. pedijatar odnosno lijenik specijalist obiteljske medicine, 4. psiholog, 5. socijalni radnik za osobe s vie vrsta oteenja: 1. defektolog, 2. pedijatar odnosno lijenik specijalist obiteljske medicine, 3. lijenik specijalist fizijatrije, 4. neuropsihijatar ili neuropedijatar, 5. psiholog, 6. socijalni radnik,

7. lijenik odgovarajue specijalnosti. za osobe psihike bolesne: 1. psihijatar, 2. lijenik specijalist obiteljske medicine, 3. psiholog, 4. socijalni radnik 5. defektolog lanak 8. (1) U sastav drugostupanjskog strunog povjerenstva imenuje se pet lanova, i to: 1. pedijatar odnosno lijenik specijalist obiteljske medicine, 2. psiholog, 3. socijalni radnik, kao stalni lanovi povjerenstva i lijenik specijalist odgovarajue grane medicine, 4. defektolog lanak 9. (1) lan prvostupanjskog strunog povjerenstva ne moe istovremeno biti i lan drugostupanjskog strunog povjerenstva. lanak 10. (1) Struna povjerenstva mogu davati nalaz miljenje samo ako rade u punom sastavu. lanak 11. (1) Strunim povjerenstvom iz lanka 4. ovog Pravilnika rukovodi predsjednik povjerenstva. (2) Predsjednik povjerenstva bira se izmeu lanova povjerenstva. IV. NADLENOST I POSTUPAK lanak 12. (1) Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi i razvrstavanje djece sa smetnjama u psihofizikom razvoju pokree i vodi Centar za socijalnu skrb po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke, njezina branog druga, roditelja, skrbnika ili udomitelja ili po prijavi ustanove zdravstvene djelatnosti, odgojno obrazovne ustanove, i invalidske udruge. lanak 13. (1) Centar za socijalnu skrb prikuplja svu strunu dokumentaciju koju dopunjava socijalnoanamnestikim podacima (obrazac br. 10), pribav-

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 51 - Broj 2

lja od lijenika primarne zdravstvene zatite Izvjee s nalazom lijenika primarne zdravstvene zatite i to na propisanom obrascu (obrazac br. 11) i istu dostavlja prvostupanjskom strunom povjerenstvu. lanak 14. (1) Po prijemu dokumentacije i podataka iz lanka 13. ovog Pravilnika, predsjednik prvostupanjskog povjerenstva saziva Prvostupanjsko struno povjerenstvo, koje daje nalaz i miljenje na sjednici. lanak 15. (1) Prvostupanjsko struno povjerenstvo daje nalaz i miljenje na temelju neposrednog pregleda osobe odnosno djeteta i dokumentacije. (2) U sluaju potrebe prvostupanjsko struno povjerenstvo moe traiti od zdravstvene ustanove i drugih ustanova dopunske preglede, analize, podatke i miljenja potrebna za donoenje njenog miljenja. (3) Nalaz i miljenje prvostupanjsko struno povjerenstvo donosi na temelju nalaza i miljenja svakog pojedinog lana Povjerenstva i to u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. lanak 16. (1) O radu strunih povjerenstava vodi se zapisnik. lanak 17. (1) Prvostupanjsko struno povjerenstvo dostavlja svoj nalaz i miljenje u dva primjerka, a uz njih prilae i sve obrasce, te druge nalaze i podatke, centru za socijalnu skrb koji na temelju toga donosi rjeenje. (2) Centar za socijalnu skrb, uloit e u dosje osobe ometene u psiho-fizikom razvoju, koja je ostvarila pravo iz socijalne skrbi, dokumente iz stavka 1. ovoga lanka, i koristit e ih u praenju njezinog zdravstvenog stanja i potreba. (3) Centar za socijalnu skrb, djecu sa smetnjama u psiho-fizikom razvoju upisat e u knjigu evidencije djece sa smetnjama u psiho-fizikom razvoju. (4) Dokumentacija u vezi s nalazom i miljenjem Povjerenstva poslovna je tajna. lanak 18. (1) Protiv rjeenja prvostupanjskog tijela moe se izjaviti alba drugostupanjskom tijelu - Mi-

nistarstvu rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske upanije (u daljem tekstu ministarstvo) - preko prvostupanjskog tijela Centra za socijalnu skrb - u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. lanak 19. (1) Po primitku albe i spisa ministarstvo iste dostavlja predsjedniku drugostupanjskog strunog povjerenstva koji odmah saziva povjerenstvo. (2) Drugostupanjsko struno povjerenstvo u pravilu daje nalaz i miljenje na temelju medicinske i druge dokumentacije prikupljene u prvostupanjskom postupku. (3) Drugostupanjsko struno povjerenstvo, po potrebi, daje nalaz i miljenje i na temelju neposrednog pregleda djeteta. lanak 20. (1) Ako drugostupanjsko struno povjerenstvo utvrdi da su nalaz i miljenje prvostupanjskog strunog povjerenstva i priloena dokumentacija nepotpuni, dopunit e ih i samo, a ako je potrebno moe se koristiti i slubama specijaliziranih ustanova. lanak 21. (1) Drugostupanjsko struno povjerenstvo daje nalaz i miljenje najkasnije u roku od 20 dana od dana prijema spisa. lanak 22. (1) Drugostupanjsko struno povjerenstvo dostavlja svoj nalaz i miljenje s cijelim spisom Ministarstvu. (2) Ministarstvo na temelju nalaza i miljenja drugostupanjskog strunog povjerenstva donosi rjeenje. (3) Rjeenje iz stavka 2. ovog lanka dostavlja se nadlenom Centru za socijalnu skrb. lanak 23. (1) Drugostupanjsko struno povjerenstvo djeluje i kao struno tijelo za ujednaavanje rada i mjerila te pruanja pomoi prvostupanjskim strunim povjerenstvima. (2) Za ostvarivanje zadaa iz stavka 1. ovoga lanka drugostupanjsko struno povjerenstvo: - najmanje jedanput godinje obilazi prvostupanjska struna povjerenstva radi praenja njihovog rada i pruanja potrebne pomoi,

Str. 52 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

odrava povremene strune i edukativne sastanke sa lanovima prvostupanjskih strunih povjerenstava i drugim strunim djelatnicima radi uvoenja i usavravanja metoda rada, inicira i predlae struno usavravanje lanova strunih povjerenstava (predavanja, seminari i sl.), dostavlja ministru nadlenom za poslove socijalne skrbi prijedloge za donoenje naputaka, prirunika i drugih strunih materijala u svrhu unapreivanja postupka rada povjerenstava, te prati, organizira i ujednaava rad prvostupanjskih strunih povjerenstava. lanak 24.

3. s oteenjem govorno-glasovne komunikacije, 4. s tjelesnim oteenjima, 5. s psihikom zaostalou (blaga, umjerena, teka i duboka mentalna retardacija), 6. s vie vrsta oteenja lanak 28. Oteenje vida (1) Osobe s oteenjem vida u smislu ovog pravilnika smatraju se slijepe i slabovidne osobe. (2) Slijepim se smatraju osobe kada je na boljem oku uz najbolju moguu korekciju otrina vida 0,05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju 0,25 uz suenje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje. (3) Prema stupnju teine oteenja slijepe osobe razvrstavaju se na: a) osobe koje imaju potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) ili na osjet svjetla bez ili s projekcijom svjetla; b) osobe koje imaju ostatak vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju do 0,02 (brojenje prstiju na udaljenosti od 1 metra) ili manje; c) osobe koje imaju ostatak otrine vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju od 0,02 do 0,05 ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju do 0,25 uz suenje vidnog polja na 20 stupnjeva ili ispod 20 stupnjeva; d) osobe koje imaju koncentrino suenje vidnog polja oba oka s vidnim poljem irine 5 stupnjeva do 10 stupnjeva oko centralne fiksacijske toke. (4) Prema stupnju teine oteenja slabovidne osobe razvrstavaju se na: a) osobe koje imaju otrinu vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju od 0,1 do 0,3 i manje; b) osobe koje imaju otrinu vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju od 0,3 do 0,4. (5) Slijepima u smislu potrebe edukacije na Braillovom pismu smatra se nesposobnost itanja slova ili znakova veliine Jaeger 8 na blizinu. lanak 29. Oteenje sluha (1) Osobama s oteenjem sluha u smislu ovog Pravilnika smatraju se gluhe i nagluhe osobe.

(1) Predsjednik i lanovi strunog povjerenstva imaju pravo na naknadu za svoj rad. (2) Sredstva za naknadu za rad prvostupanjskog strunog povjerenstva, osigurat e Centar za socijalnu skrb kojem je zahtjev upuen, a za drugostupanjsko struno povjerenstvo Ministarstvo rada, zdravstva socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske upanije. V. VRSTA I STUPANJ TEINE TJELESNIH I MENTALNIH OTEENJA, VRSTE I STUPNJEVI PSIHIKIH BOLESTI, RAZVRSTAVANJE I EVIDENCIJA DJECE SA SMETNJAMA U PSIHO-FIZIKOM RAZVOJU lanak 25. (1) U smislu odredbi ovoga Pravilnika, vrste i stupnjevi teine tjelesnih i mentalnih oteenja te vrste i teine psihikih bolesti propisane su lankom 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34. lanak 26. (1) Djeca sa smetnjama u psiho-fizikom razvoju razvrstavaju se i evidentiraju radi lakeg ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava sukladno vaeim propisima. lanak 27. (1) Djeca sa smetnjama u psiho-fizikom razvoju u smislu ovog Pravilnika, razvrstavaju se, u skladu s utvrenom vrstom i stupnjem teine tjelesnog i mentalnog oteenja, na djecu: 1. s oteenjem vida, 2. s oteenjem sluha,

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 53 - Broj 2

(2) Gluhim se smatraju osobe koje imaju gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) vei od 81 decibela. (3) Prema stupnju razvitka glasovnog govora u kojem je nastao gubitak sluha, gluhe osobe se razvrstavaju na: a) osobe koje prije gubitka sluha nisu usvojile sposobnost glasovnog sporazumijevanja, b) osobe koje su prije gubitka sluha usvojile sposobnost glasovnog sporazumijevanja. (4) Nagluhim se smatraju osobe s oteenje sluha od 25 do 80 decibela. (5) Prema stupnju teine oteenja sluha nagluhe osobe razvrstavaju se na: a) osobe koje imaju lake oteenje sluha od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz); b) osobe koje imaju umjereno oteenje sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz); c) osobe koje imaju tee oteenje sluha od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz). lanak 30. Oteenje govorno-glasovne komunikacije (1) Osobe s oteenjem govorno-glasovne komunikacije (govor, glas, jezik, itanje, pisanje), u smislu ovog Pravilnika, smatraju se osobe kod kojih je zbog ireparabilnih organskih i funkcionalnih promjena u centralnom i perifernom ivanom sustavu govorna komunikacija toliko oteana da se negativno odraava na psiho-fiziki razvoj ili uope ne postoji, zbog ega je neophodno provesti korekcijsko-rehabilitacijski postupak u cilju otklanjanja tih nedostataka i osiguravanje uvjeta za normalan razvoj. lanak 31. Tjelesna oteenja (1) Osobe s tjelesnim oteenjem, u smislu ovog Pravilnika, smatraju se osobe s oteenjima: lokomotornog sustava, sredinjeg ivanog sustava, perifernog ivanog i miinog sustava i oteenjima drugih organa i organskih sustava zbogkojih je potrebna zatita osposobljavane za samostalan ivot i rad.

lanak 32. Psihika zaostalost (mentalna retardacija) (1) Osobe sa psihikom zaostalou (mentalnom retardacijom), u smislu ovog Pravilnika, smatraju se osobe sa stanjem u kojem je znaajno oteano ukljuivanje u drutveni ivot, a povezano je sa zaustavljenim ili nedovrenim razvojem intelektualnog funkcioniranja to je utvreno na temelju medicinske, psihologijske, defektologijske i socijalne ekspertize. Intelektualna razina izraava se kvocijentom inteligencije od 0 do 70, kako je utvreno u meunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema. (2) Prema stupnju teine mentalne retardacije osobe se razvrstavaju na: a) Osobe s blagom mentalnom retardacijom koje se uz organiziranu i pojaanu brigu drutvene zajednice mogu u posebno organiziranom sustavu zatite obrazovati i odgajati, osposobiti za rad i uspjenu socijalizaciju, priblini IQ od 50-55 do priblino 70. b) Osobe s umjerenom mentalnom retardacijom koje u posebnim institucijama mogu savladati osnovne elemente opismenjavanja, formirati radne navike, priuiti se jednostavnim radnim operacijama i socijalizirati se u tom stupnju da relativno samostalno mogu obavljati jednostavnije poslove u podijeljenom radnom procesu i na taj nain se uz produenu pomo okoline ukljuiti u tijekove drutvenog ivota, priblini IQ od 35-40 do 50-55. c) Osobe s tekom mentalnom retardacijom koje u posebno organiziranom sustavu zatite mogu savladati osnovne elemente namjernog i gestnog komuniciranja s okolinom, stei osnovne higijenske navike, navike samoposluivanja i formiranje odreenih pokreta, priblini IQ od 20-25 do 35-40. d) Osobe s dubokom mentalnom retardacijom kojima je potrebna trajna njega i zatita u posebnim institucijama, priblini IQ ispod 20 ili 25. lanak 33. Vie vrsta oteenja (1) Osobom s vie vrsta oteenja, u smislu ovog Pravilnika, smatra se osoba kod koje postoje dva ili vie oteenja predviena ovim Pravilnikom.

Str. 54 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

(2) Osobom s vie vrsta oteenja, u smislu ovog Pravilnika, smatra se i osoba kod koje postoji jedno oteenje predvieno ovim Pravilnikom i jedno ili vie oteenja koja nisu predviena ovim Pravilnikom, ali njihovo istodobno postojanje daje novu kvalitetu oteenja, (3) Osobom s vie vrsta oteenja, u smislu ovog Pravilnika, smatra se i osoba sa dva ili vie oteenja od kojih nijedan nije izraen u stupnju teine odreene ovim Pravilnikom, a njihovo istodobno postojanje daje novu kvalitetu oteenja. lanak 34. Psihike bolesti (1) Psihike bolesti izraavaju se promjenama u ponaanju i u reakcijama, za koje je, na osnovi medicinske, psihologijske, psihijatrijske, defektologijske i socijalne ekspertize utvreno da su uzrokovani organskim imbenikom ili psihozom raznih etiologija. (2) Promjenama u ponaanju i reakcijama u smislu stavka 1. ovoga lanka smatraju se: 1. poremeaji razvoja koji se izraavaju u emocionalnom poremeaj u, nenormalnosti uzajamnih socijalnih odnosa i modela komunikacije, postepenim propadanjem linosti i smanjenim intelektualnim funkcioniranjem; 2. dugotrajni poremeaji poremeaji ponaanja osobnosti ili s tekim socijalnom kontaktu; 3. organski uvjetovani duevni poremeaji s progresivnim tijekom koji se oituju tekim oteenjima u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju; 4. psihoze prema uestalosti psihotinih epizoda i oteenja osobnosti: - s jednom ili dvije akutne psihotine epizode u odreenim vremenskim razmacima (dulje remisije) uz blae oteenje osobnosti; - s uestalim recidivima psihotinih epizoda uz izraeno oteenje osobnosti; - s dugotrajnim progresivnim tijekom uz izraenu dezorganizaciju osobnosti. VI. TRAJNA ILI PRIVREMENA PROMJENA U ZDRAVSTVENOM STANJU, POSTOJANJE SPOSOBNOSTI ZA OSPOSOBLJAVANJE ZA SAMOSTALAN IVOT I RAD, POTPUNA NESPOSOBNOST

ZA SAMOSTALAN IVOT I RAD, PRIJEKA POTREBA STALNE ILI PRIVREMENE POMOI I NJEGE I NJEZIN OPSEG lanak 35. Trajna promjena u zdravstvenom stanju (1) Trajna promjena u zdravstvenom stanju postoji kada se zbog vrste i stupnja teine tjelesnog ili mentalnog oteenja ili vrste i teine psihike bolesti, suvremenim lijeenjem i suvremenim rehabilitacijskim postupcima ne moe postii poboljanje u zdravstvenom stanju osobe. lanak 36. Privremena promjena u zdravstvenom stanju (1) Privremena promjena u zdravstvenom stanju postoji kada se, zbog vrste i stupnja teine tjelesnog ili mentalnog oteenja ili vrste i teine psihike bolesti, suvremenim lijeenjem i suvremenim rehabilitacijskim postupcima moe postii potpuno ozdravljenje ili znatno poboljanje u zdravstvenom stanju osobe. lanak 37. Postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan ivot i za samostalan rad (1) Postojanjem sposobnosti za osposobljavanje za samostalan ivot smatra se kada za osobu, s obzirom na vrstu i stupanj teine tjelesnog ili mentalnog oteenja ili vrste i teine psihike bolesti, postoji vjerojatnost da se na osnovi posebnih rehabilitacijskih programa moe osposobiti za samostalan ivot. (2) Postojanjem sposobnosti za osposobljavanje za samostalan rad smatra se kada za osobu, s obzirom na vrstu i stupanj teine tjelesnog ili mentalnog oteenja ili vrste i teine psihike bolesti, postoji vjerojatnost da se na osnovi posebnih rehabilitacijskih programa moe osposobiti za samostalan rad. lanak 38. Potpuna nesposobnost za samostalan ivot (1) Potpuna nesposobnost za samostalan ivot postoji kada se osobu zbog vrste i stupnja teine tjelesnog ili mentalnog oteenja ili vrste i teine psihike bolesti ne moe putem posebnih rehabilitacijskih programa osposobiti za samostalan ivot.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 55 - Broj 2

lanak 39. Potpuna nesposobnost za rad (1) Potpuna nesposobnost za rad postoji kada, zbog vrste i stupnja teine tjelesnog ili mentalnog oteenja ili vrste i teine psihike bolesti, osobanije sposobna za rad kojim bi mogla osigurati sredstva za osnovne ivotne potrebe. lanak 40. Prijeka potreba pomoi i njege (1) Prijeka potreba stalne pomoi i njege druge osobe u punom opsegu postoji kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne moe sama udovoljiti osnovnim ivotnim zahtjevima jer se ne moe, ni uz pomo ortopedskih pomagala, samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblaiti se i svlaiti, odravati osobnu higijenu, kao ni obavljati druge osnovne fizioloke potrebe - Barthelov indeks od 0 do 60. (2) Prijeka potreba stalne pomoi i njege druge osobe u smanjenom opsegu postoji kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne moe potpuno udovoljiti osnovnim ivotnim zahtjevima, jer se ne moe samostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih ivotnih potreptina i koritenja zdravstvene zatite Barthelov indeks od 61 do 90. (3) Prijeka potreba privremene pomoi i njege u punom ili smanjenom opsegu postoji kada osoba zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju, odnosno privremenog oteenja zdravlja, ne moe udovoljiti osnovnim ivotnim zahtjevima iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka. VII. SADRAJ NALAZA I MILJENJA I OBRASCI POTREBNI ZA RAD POVJERENSTVA lanak 41. (1) Nalaz i miljenje prvostupanjskog strunog povjerenstva (obrazac br. 9) sadri: osobne podatke osobe, socijalno anamnestike podatke, zdravstveno anamnestike podatke, dijagnoze navedene u Izvjeu nadlenog lijenika primarne zdravstvene zatite, 5. saete rezultate pregleda i ispitivanja lanova prvostupanjskog strunog povjerenstva, 6. dijagnozu-e prvostupanjskog strunog povjerenstva 1. 2. 3. 4.

7. vrstu tjelesnog oteenja, 8. vrstu mentalne retardacije, 9. vrstu psihike bolesti, 10. vie vrsta oteenja zdravlja, 11. postojanje trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju, 12. postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan ivot, 13. postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan rad, 14. postojanje potpune nesposobnosti za rad, 15. postojanje prijeke potrebe stalne ili privremene pomoi i njege i njezin opseg, 16. potrebu ponovnog pregleda/ispitivanja s obrazloenjem i rokom, 17. popis priloenih obrazaca, 18. napomenu. (2) Obrasci za lanove prvostupanjskog strunog povjerenstva su: 1. List socijalnog radnika (obrazac br. 1), 2. Zdravstveni list (obrazac br. 2a 2b), 3. Oftalmoloki list (obrazac br. 3), 4. Otorinolaringoloki list (obrazac br. 4), 5. Fizijatrijsko - ortopedski list (obrazac br. 5), 6. Neuro-psihijatrijski list (obrazac br. 6), 7. Psihologijski list (obrazac br. 7), 8. List defektologa (obrazac br. 8a 8e), 9. Nalaz i miljenje (obrazac br. 9). lanak 42. (1) Drugostupanjsko struno povjerenstvo u pravilu daje nalaz i miljenje (obrazac br. 12), na temelju medicinske i druge dokumentacije prikupljene u prvostupanjskom postupku, podataka dobivenih na drugi nain, i prema potrebi, na temelju neposrednog pregleda osobe. (2) Nalaz i miljenje drugostupanjskog strunog povjerenstva (obrazac br. 12) sadri: 1. osobne podatke osobe, 2. medicinsku i drugu dokumentaciju, koja je priloena uz albu ili naknadno pribavljena, 3. dijagnozu-e drugostupanjskog strunog povjerenstva, 4. miljenje o dijagnozi prvostupanjskog strunog povjerenstva, 5. vrstu tjelesnog oteenja, 6. vrstu mentalne retardacije, 7. vrstu psihike bolesti, 8. vie vrsta oteenja zdravlja, 9. postojanje trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju,

Str. 56 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

10. postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan ivot, 11. postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan rad, 12. postojanje potpune nesposobnosti za rad, 13. postojanje prijeke potrebe stalne ili privremene pomoi i njege i njezin opseg, 14. preporuku za daljnji tretman osobe, 15. miljenje o potrebi ponovnog pregleda/ispitivanja po prvostupanjskom strunom povjerenstvu s naznakom vremena ponovnog pregleda/ispitivanja, 16. napomenu. lanak 43. (1) Ako poslije donoenja konanog rjeenja o ostvarivanju odreenog prava iz socijalne skrbi ili razvrstavanju djece sa smetnjama u psihofizikom razvoju nastanu promjene u zdravstvenom stanju, tako da to stanje ne odgovara zdravstvenom stanju utvrenom u rjeenju, sluba socijalne skrbi je duna po slubenoj dunosti, zahtjevu roditelja, odnosno staratelja ili ustanove u kojoj se osoba nalazi radi posebnog odgoja, obrazovanja i osposobljavanja za ivot i rad odnosno zatite, pokrenuti postupak radi ponovnog ocjenjivanja sposobnosti i razvrstavanja. lanak 44. (1) U sluaju preseljenja osobe sa smetnjama u razvoju, sluba socijalne skrbi dostavlja predmet nadlenoj slubi socijalne skrbi u mjestu novog prebivalita. lanak 45. (1) Obrasci propisani ovim Pravilnikom ine njegov sastavni dio. (2) Obrasci iz stavka 1. ovoga lanka mogu se oblikovati, popunjavati i ispisivati putem podrke na raunalu, koju e izraditi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. VIII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 46. (1) Osobe koje su po ranijim propisima stekle pravo na socijalnu skrb, odgoj, obrazovanje i osposobljavanje, zadravaju ta prava.

lanak 47. (1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske upanije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska upanija Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Broj:09-01-35-57/12 Livno, 24. sijeanj 2012. godine Ministar Darko Horvat v.r. ***

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 57 - Broj 2

Str. 58 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 59 - Broj 2

Str. 60 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 61 - Broj 2

Str. 62 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 63 - Broj 2

Str. 64 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 65 - Broj 2

Str. 66 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 67 - Broj 2

Str. 68 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 69 - Broj 2

Str. 70 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 71 - Broj 2

Str. 72 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 73 - Broj 2

Str. 74 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 75 - Broj 2

Str. 76 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 77 - Broj 2

Str. 78 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 79 - Broj 2

Str. 80 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 81 - Broj 2

Str. 82 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 83 - Broj 2

Str. 84 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 85 - Broj 2

Str. 86 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 87 - Broj 2

Str. 88 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 89 - Broj 2

Str. 90 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 91 - Broj 2

Str. 92 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 93 - Broj 2

Str. 94 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 95 - Broj 2

Str. 96 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 97 - Broj 2

Str. 98 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 99 - Broj 2

Str. 100 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 101 - Broj 2

Str. 102 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 103 - Broj 2

Str. 104 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 105 - Broj 2

Str. 106 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 107 - Broj 2

Str. 108 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 109 - Broj 2

Str. 110 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 111 - Broj 2

Str. 112 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 113 - Broj 2

Str. 114 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluujui o ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Tuzli za utvrivanje ustavnosti Zakona o plaama i drugim naknadama sudaca i tuitelja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na temelju lanka IV.C.10. (4). Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u svezi sa Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici odranoj 24. sijenja 2012. godine, donio je PRESUDU 1. Utvruje se da Zakon o plaama i drugim naknadama sudaca i tuitelja u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 72/05 i 22/09) u dijelu koji se odnosi na naknade sudaca, tuitelja i strunih suradnika nije u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Suglasno lanku IV.C.12. b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nalae se Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od est mjeseci od dana objavljivanja ove presude u Slubenim novinama Federacije BiH dopuni zakon iz toke 1. ove presude potujui ustavno naelo jednakosti pred zakonom i regulira prava sudaca, tuitelja i strunih suradnika na: naknadu za trokove ishrane; naknadu trokova prijevoza na posao i sa posla; naknadu za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noni rad i rad u dane dravnih blagdana; naknadu zbog bolesti ili povrede; naknadu trokova za sluaj smrti, teke bolesti ili invalidnosti; naknadu za porodiljni dopust i na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu kao i ostalim proraunskim korisnicima. 3. Odbija se dio zahtjeva za utvrivanje naknada za odvojen ivot, za trokove selidbe i za jubilarnu nagradu. 4. U sluaju da Parlament Federacije Bosne i Hecegovine ne postupi po nalogu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i u ostavljenom roku ne izvri dopunu zakona iz toke 1. izreke ove presude, pravo na navedene naknade sudaca, tuitelja i strunih suradnika e biti rjeavano shodnom primjenom propisa kojim su ureene naknade izabranih dunosnika, nositelja izvrnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i

organima izvrne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, dravnih slubenika i namjetenika u organima dravne slube Federacije Bosne i Hercegovine, pravobranitelja, slubenika sudbene policije i zatvorskih policajaca - straara u kazneno - popravnim zavodima Federacije Bosne i Hercegovine. 5. Presudu objaviti u Slubenim novinama Federacije BiH i slubenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. O b r a z l o e nj e 1. U ovom ustavno-sudskom predmetu Kantonalni sud u Tuzli (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) u postupku rjeavanja albi Tuzlanskog kantona protiv presuda Opinskog suda u Kalesiji po tubama kripi Aide, Sui Merside, Ramljak Tomislava i Ferizbegovi Amire radi isplate naknade toplog obroka i presude istog suda po tubi Pejanovi Draene radi isplate jubilarne nagrade, predoio je dana 21.09.2011. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev kao ustavno pitanje (u daljnjem tekstu: zahtjev) da se prije donoenja odluke o izjavljenim albama odlui o ustavnosti Zakona o plaama i drugim naknadama sudaca i tuitelja u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 72/05) (u daljnjem tekstu: osporeni zakon) u dijelu koji se odnosi na pravo sudaca na naknadu za topli obrok i pravo na jubilarnu nagradu. 2. Podnositelj zahtjeva navodi da je Zakonom o sudakoj i tuiteljskoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 20/01) u lanku 41. bilo propisano da sudac, odnosno tuitelj ima pravo na naknadu za odreene specijalne trokove: naknada za trokove prijevoza na posao i sa posla; naknada za prehranu za vrijeme rada; regres za godinji odmor; naknada za odvojeni ivot; naknada trokova prijevoza za dane u kojima se ne radi iz mjesta u kojem ima slubeni stan do mjesta stalnog prebivalita i nazad, odnosno naknadu trokova putovanja u mjesto stanovanja njegove obitelji u vrijeme nedjeljnog odmora, dravnih blagdana i neradnih dana; naknada trokova selidbe iz mjesta stalnog prebivalita u mjesto gdje ima slubeni stan i nazad; naknada trokova za obrazovanje; jubilarne nagrade; otpremnine pri odlasku u mirovinu, ali je lankom 2. Zakona o izmjenama i dopunama navedenog zakona iz 2003. godine izmijenjen taj

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 115 - Broj 2

lanak, tako da glasi: Sudac odnosno tuitelj ima pravo na slijedee naknade: 1. otpremnina pri odlasku u mirovinu, 2. regres za godinji odmor, 3. jubilarne nagrade. Presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: U-3/04 od 01. lipnja 2004. godine utvreno je da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudakoj i tuiteljskoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 63/03) nije sukladan Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na suce sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine. I pored navedene presude Ustavnog suda Federacije i Amandmana CVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine donesen je osporeni zakon, kojim je ukinuto, a ne umanjeno pravo sucima na naknadu za prehranu za vrijeme rada i pravo na jubilarnu nagradu, kao i druge vrste naknada iz lanka 41. Zakona o sudakoj i tuiteljskoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine. Podnositelj zahtjeva smatra da su ovakvim zakonskim rjeenjem suci diskriminirani u ostvarivanju prava iz radnog odnosa i da im je povrijeeno ustavno pravo na jednakost pred zakonom, pravo na imovinu i pravo na prehranu u odnosu na druge uposlenike zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji to pravo iz radnog odnosa ostvaruju na temelju odgovarajuih propisa. Kao primjer drugaijeg reguliranja prava na naknadu za topli obrok i prava na jubilarnu nagradu navodi: Zakon o pravima izabranih dunosnika, nositelja izvrnih funkcija i savjetnika u institucijama vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine iz 2006. godine sa izmjenama i dopunama; Zakon o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine iz 2003. godine i Zakon o namjetenicima u organima dravne slube u Federaciji Bosne i Hercegovine iz 2005. godine. Iz naprijed navedenih razloga podnositelj zahtjeva postavlja ustavno pitanje da li su odredbe osporenog zakona sukladne lanku II.A.2.(1) toke c), k) i p) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje se odnose na jednakost pred zakonom, imovinu i prehranu. 3. Stranke u postupku u ovom predmetu, na temelju lanka 39. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 6/95 i 37/03) su: Kantonalni sud u Tuzli kao ovlateni podnositelj zahtjeva - ustavnog pitanja, Tuzlanski kanton kao podnositelj albi protiv presuda Opinskog suda u Kalesiji donesenih povodom tubi kripi Aide i dr. radi isplate naknad za topli obrok odnosno radi isplate jubilarne nagrade, kripi Aida, Sui Mersida, Ramljak Tomislav, Ferizbe-

govi Amira iz Tuzle i Pejanovi Draena iz Kalesije kao tuitelji u postupku pred Opinskim sudom u Kalesiji, te donositelj osporenog zakona Zastupniki dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. 4. Ustavni sud Federacije je dana 28.09.2011. godine sukladno lanku 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine zatraio od stranaka u postupku da dostave odgovor na navode iz zahtjeva. Tuzlanski kanton je putem Kantonalnog pravobraniteljstva dana 08.11.2011. godine dostavio odgovor u kojem istie da je Odlukom Visokog predstavnika od 09.12.2005. godine donesen osporeni zakon kojim je utvreno da ovaj zakon stupa na snagu na privremenoj osnovi sve dok ga Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku bez izmjena i dopuna ili bez dodatnih uvjeta. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je donio osporeni zakon u istom obliku bez izmjena i dopuna ili bez dodatnih uvjeta, koji je objavljen u Slubenim novinama Federacije BiH, broj: 22/09. Kantonalni pravobranitelj je istakao da je Visoki predstavnik kao konani autoritet u pogledu tumaenja Dejtonskog sporazuma i na temelju svojih ovlatenja donio 09.12.2005. godine Amandman CVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojim je, izmeu ostalog, utvreno da plaa i/ili druge naknade sucu mogu biti umanjeni zakonom donesenim do 10.01.2006. godine, te da se ovo umanjenje moe izvriti samo jednom. Istog dana, Visoki predstavnik je donio osporeni zakon kojim se, kao propisom lex specialis, ureuju plae, naknade i druga prava sudaca i tuitelja, a lankom 17. ovog zakona propisano je da danom njegovog stupanja na snagu prestaju vaiti odredbe sadrane u drugim zakonima, propisima ili odlukama Federacije Bosne i Hercegovine koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. Ovim zakonom pravo na plau i druge naknade za nositelje pravosudnih funkcija su na bitno drugaiji nain ureeni u odnosu na to kako su bili ureeni Zakonom o sudakoj i tuiteljskoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je na temelju lanka 17. osporenog zakona prestao da vai. Kantonalni pravobranitelj smatra da je donoenjem osporenog zakona Visoki predstavnik na drugaiji nain utvrdio prava sudaca i tuitelja na plau i druge naknade, zbog ega se ne moe govoriti o ukidanju prava utvrenih ranijim propisom. injenica da osporenim zakonom nisu utvreni pravo na trokove prehrane i pravo na jubilarnu nagradu sama po sebi ne znai da su ustavna prava na prehranu i pravo na imovinu sudaca povrijeena, jer su ospo-

Str. 116 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

renim zakonom neka druga prava sudaca i tuitelja utvrena u znatno viem iznosu u odnosu na ostale uposlenike, pa i one koji obavljaju najsloenije pravne poslove. Kantonalni pravobranitelj smatra da su sucima kao izdvojenoj ustavnoj kategoriji prava, u odnosu na sve ostale uposlenike zakodavne, izvrne i sudbene vlasti regulirana prosebnim propisom i stoga se ne moe govoriti o povredi njihovih ustavnih prava odnosno o njihovoj nejednakosti u odnosu na ostale kategorije uposlenika. Nadalje, Kantonalni pravobranitelj smatra da bi ovakva povreda postojala u sluaju kada prava sudaca uope ne bi bila ureena ili bi bila ureena istim propisima koji bi se odnosili i na ostale uposlene u zakonodavnoj, izvrnoj i sudbenoj vlasti, ali umanjenjem ili izostavljenjem odreenih prava za suce i tuitelje. Zbog navedenog Kantonalni pravobranitelj predlae da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom e utvrditi da osporeni zakon nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Aida kripi, Mersida Sui, Amira Ferizbegovi i Ramljak Tomislav u svom odgovoru od 10.10.2011. godine su istakli da su suci diskriminirani u ostvarivanju prava iz radnog odnosa u smislu ustavnog prava na jednakost pred zakonom u odnosu na druge uposlenike zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pejanovi Draena iz Kalesije nije dostavila traeni odgovor. Zastupniki dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na traenje ovog Suda nisu dostavili odgovor na zahtjev. 5. U ovom predmetu odrana je javna rasprava 24. sijenja 2012. godine na kojoj su pored predsjednice Kantonalnog suda u Tuzli ispred podnositelja zahtjeva, nazoili i Kantonalni pravobranitelj u ime Premijera Kantona Tuzla, predsjednik Zakonodavno-pravnog povjerenstva Zastupnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te Pejanovi Draena kao stranka u postupku pred Kantonalnim sudom u Tuzli. Javnoj raspravi nije nazoio predstavnik Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, iako je uredno pozvan. Predsjednica Kantonalnog suda u Tuzli ostala je kod navoda iz podnesenog zahtjeva, s tim to je zahtjev proirila na sve naknade koje su pripadale sucima na temelju Zakona o sudakoj i tuiteljskoj funkciji, a izmeu ostalog na naknadu za odvojeni ivot i za trokove selidbe, naknadu za deure koje su svugdje plaene osim u pravosuu, te

na visinu otpremnine. Takoe, dodaje da smatra da je osporeni zakon u suprotnosti sa Univerzalnom deklaracijom o neovisnosti sudstva kao meunarodnim dokumentom kojim je propisano da se za vrijeme trajanja sudake funkcije ne smiju na tetu sudaca mijenjati odgovarajue naknade i uvjeti slube. Predsjednik Zakonodavno-pravnog povjerenstva Zastupnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine istakao je da je pravo na plae sudaca i tuitelja na odreeni nain pozitivno diskriminirano kroz Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, jer postoje ogranienja vezana za postupanje zakonodavne vlasti sa intencijom eventualnog umanjivanja plaa sudaca i tuitelja uz obrazloenje da nema dovoljno osiguranih sredstava u proraunima. U ovom pogledu je i dalje osigurana stabilnost kada je rije o plaama sudaca i tuitelja, a pitanja naknada su ureena na odgovarajui nain. Kada je rije o sucima i tuiteljima postoji polazna pretpostavka da se osigurava stabilnost i neovisnost od utjecaja zakonodavne i izvrne vlasti da se odreena prava sudaca i tuitelja ne umanjuju. Miljenja je da u proceduri donoenja Zakona o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine, kada je rije o drugim pravima po osnovu rada, treba imati u vidu da se potuje ustavno naelo jednakosti pred zakonom svih uposlenih. Predlae da Ustavni sud Federacije ocijeni da je osporeni zakon sukladan Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni pravobranitelj kao i Pejanovi Draena ostali su kod navoda iznesenih u odgovoru na zahtjev. 6. Razmatrajui podneseni zahtjev Ustavni sud Fedracije je utvrdio sljedee: Ustavni sud Federacije konstatira da je nesporna nadlenost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da sukladno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine donosi zakone i samostalno odluuje o ureivanju odnosa u Federaciji Bosne i Hercegovine. Isto tako, zakonodavna vlast je nadlena da mijenja, dopunjuje ili ukida ve priznata zakonska prava ovisno od razliitih okolnosti, ali pri ureivanju tih odnosa duna je uvaavati zahtjeve koje pred nju postavi Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, posebice ako ona proizilaze iz naela vladavine prava i ako su to prava kojima se tite odreena ustavna naela. U tom smislu, u pravnom poretku zasnovanom na vladavini prava zakoni moraju biti opi i jednaki za sve osobe. 7. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio je Zakon o plaama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine (Slu-

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 117 - Broj 2

bene novine Federacije BiH, broj: 45/10) i uredio plae i naknade svim uposlenim u izvrnoj, zakonodavnoj i sudbenoj vlasti osim sucima, tuiteljima i strunim suradnicima. Ovim zakonom su utvrene sljedee naknade i to: naknada za trokove ishrane (l. 12. i 30.), naknada za prijevoz na posao i sa posla (lanak 35.), naknada za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noni rad i rad u dane dravnih blagdana (lanak 24.), naknada plae zbog bolesti ili povrede (lanak 10.), naknada za sluaj smrti, teke bolesti ili invalidnosti (lanak 15.), naknada za porodiljni dopust (lanak 33.) i otpremnina prilikom odlaska u mirovinu (lanak 16.) u znatno viem iznosu nego to je utvreno osporenim zakonom. Isto tako, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio je osporeni zakon kojim je u lanku 17. propisano da stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da vae odredbe drugih zakona, propisa ili odluka Federacije Bosne i Hercegovine, koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, pa su stoga prestale da vae i odgovarajue odredbe koje su se odnosile na naknade u Zakonu o sudakoj i tuiteljskoj funkciji (Slubene novine Federacije BiH, br. 22/00, 20/01, 37/01, 63/03 i 78/04). Osporenim zakonom sucima, tuiteljima i strunim suradnicima nisu utvrene pomenute naknade ili su, kao u sluaju naknade sucima i tuiteljima prilikom odlaska u mirovinu (otpremnine) utvrene u bitno niem iznosu. 8. Analizirajui pomenute zakone u odnosu na propisane naknade, Ustavni sud Federacije je utvrdio sljedee relevantne injenice: Svim proraunskim korisnicima u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti je utvreno pravo na naknade navedene u toki 7. ovog obrazloenja koje ili nisu, ili su u znatno manjem obimu, kao to je pravo na otpremninu, utvrene osporenim zakonom. Suci, tuitelji i struni suradnici obuhvaeni osporenim zakonom su takoe proraunski korisnici. Razlika izmeu izabranih osoba u zakonodavnoj, izvrnoj i pravosudnoj vlasti se ogleda samo u tome koji je organ zaduen za imenovanje, to nije relevantno za razmatranje ovog ustavnog pitanja, te u naelu stalnosti funkcije, to se odrazilo, kao relevantna razliitost koja opravdava razliito zakonsko reguliranje u odluivanju o naknadama koje su sutinski vezane za naelo mandata, a to je naknada za odvojen ivot i trokove selidbe. Nije nevano spomenuti i da je ustavnim naelom o nemogunosti smanjenja plaa i naknada u odnosu na suce kao nositelje sudbene vlasti, te stalnosti funkcije kao jednim od garanata neovisnosti sudbene vlasti, a koji je direktno u vezi sa meunarodnim stan-

dardom o statusu sudaca proklamovanim prvenstveno u Europskoj povelji o statusu sudaca, upravo za vrenje sudbene vlasti bio utvren visok standard primanja sukladno odgovornosti i teini obnaanja sudake funkcije. Nesporno je da je u vrijeme donoenja osporenog zakona situacija u pogledu visine plaa i razlike u primanjima izmeu sudaca i tuitelja u odnosu na druge izabrane dunosnike u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti Federacije Bosne i Hercegovine bila takva da su primanja ovih drugih bila u znatno manjem obimu. No, poev od dana donoenja osporenog zakona do danas, nesporno je da su plae izabranih dunosnika i dravnih slubenika u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti viestruko poveane, a uz to kontinuirano imaju pravo na naknade koje su uglavnom u cijelosti uskraene kategoriji proraunskih korisnika koju obuhvata osporeni zakon. Nije nevano spomenuti da je od 2005. godine pa do danas iskljuivo sucima i tuiteljima onemogueno bilo kakvo usuglaavanje ili poveanje plaa, koja je, uz minimalne naknade propisane osporenim zakonom, jedini izvor primanja koji je neizmijenjen, za razliku od izvrne i zakonodavne vlasti, u ovom, referentnom periodu od gotovo sedam godina. Neutemeljen je i niim potkrijepljen navod iznijet na javnoj raspravi da suci i tuitelji u nekim drugim naknadama imaju znatno vea prava u odnosu na ostale kategorije uposlenika. To je vidljivo kada se uradi jednostavna komparacija odredbi zakona koji reguliraju pitanje naknada korisnika u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine. Jedini primjer je u odnosu na propisanu visinu regresa - naknade za godinji odmor, koje pravo takoe ostvaruju i drugi proraunski korisnici, samo se drugaije ureuje pitanje visine koja se usuglaava sa visinom plae kao promjenjive kategorije. Takoe, navodi da se osporenim zakonom htjela posebno regulirati Ustavom zatiena sudbena vlast nije relevantan za postavljeno ustavno pitanje. Naime, i drugi referentni zakon sa kojim se vri komparacija u odnosu na osporeni zakon je, u sutini, takoe lex specialis. Nadalje, osporeni zakon obuhvata i tuitelje i jednu kategoriju strunih suradnika koji nisu obuhvaeni zatitnim ustavnim mehanizmom koji se odnosi iskljuivo na sudbenu vlast, dakle na suce kao nositelje sudbene vlasti. Ustavni sud Federacije svakako pozdravlja intenciju zakonodavca da se kroz poseban zakon na cjelovit nain urede pitanja ukupnih primanja izabranih osoba u redovnom pravosuu, ali uz uvaavanje ustavnih naela, u konkretnom sluaju prava na jednakost pred zakonom u pravima za

Str. 118 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

sve kategorije proraunskih korisnika u zakonodavnoj, izvrnoj i sudbenoj vlasti. Evidentno je da je sada, u vrijeme odluivanja, ovo naelo osporenim zakonom narueno. 9. Ustavni sud Federacije je cijenio osporeni zakon u svjetlu ustavnog naela o jednakosti svih osoba pred zakonom (lanak II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine) i lanka 1. Protokola br. 12. Europske konvencije o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja ima snagu ustavnih odredaba. lankom 1. navedenog protokola propisana je opa zabrana diskriminacije od strane organa vlasti po bilo kom temelju. Ustavni sud Federacije je utvrdio da iz razloga navedenih u toki 8. ovoga obrazloenja postoji nejednakost pred zakonom odnosno diskriminacija u pravima na naknade sudaca, tuitelja i strunih suradnika u odnosu na ostale uposlenike u zakonodavnoj, izvrnoj i sudbenoj vlasti. Ustavni sud Federacije smatra da nisu dati niti postoje relevantni razlozi koji bi opravdali razliiti - nejednak tretman uposlenika u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti s jedne i sudaca i tuitelja s druge strane u odnosu na propisivanje naknada. Zbog navedenih razloga Ustavni sud Federacije je utvrdio da osporeni zakon nije u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Zbog utvrene nesuglasnosti sa Ustavom naloeno je Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da sukladno lanku IV.C.12.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u roku od est mjeseci od dana objavljivanja presude u slubenim glasilima dopuni osporeni zakon, potujui ustavno naelo jednakosti pred zakonom sudaca, tuitelja i strunih suradnika sa ostalim proraunskim korisnicima. Isto tako, Ustavni sud Federacije je sukladno pomenutoj ustavnoj odredbi utvrdio da, ukoliko Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne donese izmjene i dopune osporenog zakona u roku od est mjeseci, pravo na navedene naknade sucima, tuiteljima i strunim suradnicima bie rijeeno shodnom primjenom propisa kojim su ureene navedene naknade izabranim dunosnicima, nositeljima izvrnih funkcija i savjetnicima u organima zakonodavne i izvrne vlasti, dravnim slubenicima i namjetenicima. Ustavni sud Federacije ocijenio je da ne postoji povreda odredaba lanka II.A.2.(1) k) i p) kojim je propisano pravo na imovinu i pravo na prehranu, iz sljedeih razloga: Pravo na imovinu moe biti povrijeeno ako se zasniva na valjanom pravnom temelju (npr: naknade propisane zakonom), a pravo na prehranu ne podrazumijeva pravo na trokove ishrane tije-

kom rada, ve je to pravo koje ulazi u sastav prava na dostojan ivotni standard, tj. pravo svakog da bude zatien od gladi. 10. Ustavni sud Federacije je odbio zahtjev podnositelja zahtjeva za utvrivanje naknade za odvojeni ivot, trokove selidbe i pravo na jubilarnu nagradu iz sljedeih razloga: Suci i tuitelji, suglasno ustavnim i zakonskim odredbama, imenuju se do navrenih 70 godina ivota ime je ureena stalnost funkcije, a izabrani dunosnici, nositelji izvrnih funkcija i savjetnici u organima zakonodavne i izvrne vlasti biraju se, u pravilu, za jedan mandatni period u trajanju od etiri godine i po isteku javne funkcije mogu se vratiti na isto ili slino radno mjesto sa kojeg su izabrani. Ta razliitost u odnosu na stalnost funkcije bila je za Ustavni sud Federacije relevantan razlog za odbijanje zahtjeva za utvrivanje naknada za odvojen ivot i trokove selidbe. Zakon o plaama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ne predvia pravo na jubilarnu nagradu ni za jednu kategoriju proraunskih korisnika. Ovo pravo bilo je predvieno lankom 43. Zakona o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i lankom 45. Zakona o namjetenicima u organima dravne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 49/05), ali su navedeni zakoni, u dijelu koji se odnosi na plae, naknade i druga materijalna prava prestali da se primjenjuju na temelju lanka 69. Zakona o plaama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine. 11. Ustavni sud Federacije ukazuje da se nakon donoenja ove presude pred redovnim sudovima moe primjenjivati osporeni zakon u dijelu koji se odnosi na naknade sudaca, tuitelja i strunih suradnika, poto presudom nije utvreno da su naknade propisane osporenim zakonom u nesuglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ve je utvrena nesuglasnost sa Ustavom rezultat nepotpunog odnosno nejednakog ureenja naknada sudaca, tuitelja i strunih suradnika u odnosu na druge proraunske korisnike, pa je iz tih razloga Parlament Federacije Bosne i Hercegovine obvezan da dopuni osporeni zakon. Nadalje, Ustavni sud Federacije ukazuje da su se odredbe o naknadama koje su bile propisane Zakonom o sudakoj i tuiteljskoj funkciji mogle primjenjivati samo do donoenja osporenog zakona, jer su njegovim stupanjem na snagu te odredbe, kao suprotne osporenom zakonu prestale da vae. To znai da Zakon o sudakoj i tuiteljskoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine ne moe biti pred

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 119 - Broj 2

redovnim sudovima temelj za dosuivanje bilo kakvih naknada. 12. Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije odluio je kao u izreci presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarevi, mr. Ranka Cviji, Domin Malbai, Aleksandra Martinovi i mr. Faris Vehabovi, suci Suda. Broj: U-28/11 24. sijeanj 2012. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine mr. Kata Senjak *** Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluujui o ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Tuzli za utvrivanje ustavnosti Zakona o platama i drugim naknadama sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu lana IV.C.10. (4). Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici odranoj 24. januara 2012. godine, donio je PRESUDU 1. Utvruje se da Zakon o platama i drugim naknadama sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 72/05 i 22/09) u dijelu koji se odnosi na naknade sudija, tuilaca i strunih saradnika nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Saglasno lanu IV.C.12. b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nalae se Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od est mjeseci od dana objavljivanja ove presude u Slubenim novinama Federacije BiH dopuni zakon iz take 1. ove presude potujui ustavni princip jednakosti pred zakonom i regulie prava sudija, tuilaca i strunih saradnika na: naknadu za trokove ishrane; naknadu trokova prijevoza na posao i sa posla; naknadu za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noni rad i rad u dane dravnih praznika; naknadu zbog bolesti ili povrede; naknadu

trokova za sluaj smrti, teke bolesti ili invalidnosti; naknadu za porodiljski dopust i na otpremninu prilikom odlaska u penziju kao i ostalim budetskim korisnicima. 3. Odbija se dio zahtjeva za utvrivanje naknada za odvojen ivot, za trokove selidbe i za jubilarnu nagradu. 4. U sluaju da Parlament Federacije Bosne i Hecegovine ne postupi po nalogu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i u ostavljenom roku ne izvri dopunu zakona iz take 1. izreke ove presude, pravo na navedene naknade sudija, tuilaca i strunih saradnika e biti rjeavano shodnom primjenom propisa kojim su ureene naknade izabranih dunosnika, nosioca izvrnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i organima izvrne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, dravnih slubenika i namjetenika u organima dravne slube Federacije Bosne i Hercegovine, pravobranilaca, slubenika sudske policije i zatvorskih policajaca - straara u kazneno - popravnim zavodima Federacije Bosne i Hercegovine. 5. Presudu objaviti u Slubenim novinama Federacije BiH i slubenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. O b r a z l o e nj e 1. U ovom ustavno-sudskom predmetu Kantonalni sud u Tuzli (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rjeavanja albi Tuzlanskog kantona protiv presuda Opinskog suda u Kalesiji po tubama kripi Aide, Sui Merside, Ramljak Tomislava i Ferizbegovi Amire radi isplate naknade toplog obroka i presude istog suda po tubi Pejanovi Draene radi isplate jubilarne nagrade, predoio je dana 21.09.2011. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev kao ustavno pitanje (u daljem tekstu: zahtjev) da se prije donoenja odluke o izjavljenim albama odlui o ustavnosti Zakona o platama i drugim naknadama sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 72/05) (u daljem tekstu: osporeni zakon) u dijelu koji se odnosi na pravo sudija na naknadu za topli obrok i pravo na jubilarnu nagradu. 2. Podnosilac zahtjeva navodi da je Zakonom o sudijskoj i tuilakoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 20/01) u lanu 41. bilo propisano da

Str. 120 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

sudija, odnosno tuilac ima pravo na naknadu za odreene specijalne trokove: naknada za trokove prijevoza na posao i sa posla; naknada za prehranu za vrijeme rada; regres za godinji odmor; naknada za odvojeni ivot; naknada trokova prijevoza za dane u kojima se ne radi iz mjesta u kojem ima slubeni stan do mjesta stalnog prebivalita i nazad, odnosno naknadu trokova putovanja u mjesto stanovanja njegove porodice u vrijeme nedjeljnog odmora, dravnih praznika i neradnih dana; naknada trokova selidbe iz mjesta stalnog prebivalita u mjesto gdje ima slubeni stan i nazad; naknada trokova za obrazovanje; jubilarne nagrade; otpremnine pri odlasku u penziju, ali je lanom 2. Zakona o izmjenama i dopunama navedenog zakona iz 2003. godine izmijenjen taj lan, tako da glasi: Sudija odnosno tuilac ima pravo na slijedee naknade: 1. otpremnina pri odlasku u penziju, 2. regres za godinji odmor, 3. jubilarne nagrade. Presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: U-3/04 od 01. juna 2004. godine utvreno je da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudijskoj i tuilakoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 63/03) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na sudije sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine. I pored navedene presude Ustavnog suda Federacije i Amandmana CVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine donesen je osporeni zakon, kojim je ukinuto, a ne umanjeno pravo sudijama na naknadu za prehranu za vrijeme rada i pravo na jubilarnu nagradu, kao i druge vrste naknada iz lana 41. Zakona o sudijskoj i tuilakoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva smatra da su ovakvim zakonskim rjeenjem sudije diskriminisane u ostvarivanju prava iz radnog odnosa i da im je povrijeeno ustavno pravo na jednakost pred zakonom, pravo na imovinu i pravo na prehranu u odnosu na druge zaposlenike zakonodavne, izvrne i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji to pravo iz radnog odnosa ostvaruju na osnovu odgovarajuih propisa. Kao primjer drugaijeg regulisanja prava na naknadu za topli obrok i prava na jubilarnu nagradu navodi: Zakon o pravima izabranih dunosnika, nosioca izvrnih funkcija i savjetnika u institucijama vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine iz 2006. godine sa izmjenama i dopunama; Zakon o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine iz 2003. godine i Zakon o namjetenicima u organima dravne slube u Federaciji Bosne i Hercegovine iz 2005. godine. Iz naprijed navedenih razloga podnosilac zahtjeva postavlja ustavno pitanje da li su odredbe

osporenog zakona u skladu sa lanom II.A.2.(1) take c), k) i p) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje se odnose na jednakost pred zakonom, imovinu i prehranu. 3. Stranke u postupku u ovom predmetu, na osnovu lana 39. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 6/95 i 37/03) su: Kantonalni sud u Tuzli kao ovlateni podnosilac zahtjeva - ustavnog pitanja, Tuzlanski kanton kao podnosilac albi protiv presuda Opinskog suda u Kalesiji donesenih povodom tubi kripi Aide i dr. radi isplate naknad za topli obrok, odnosno radi isplate jubilarne nagrade, kripi Aida, Sui Mersida, Ramljak Tomislav, Ferizbegovi Amira iz Tuzle i Pejanovi Draena iz Kalesije kao tuioci u postupku pred Opinskim sudom u Kalesiji, te donosilac osporenog zakona Predstavniki dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. 4. Ustavni sud Federacije je dana 28.09.2011. godine u skladu sa lanom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine zatraio od stranaka u postupku da dostave odgovor na navode iz zahtjeva. Tuzlanski kanton je putem Kantonalnog pravobranilatva dana 08.11.2011. godine dostavio odgovor u kojem istie da je Odlukom Visokog predstavnika od 09.12.2005. godine donesen osporeni zakon kojim je utvreno da ovaj zakon stupa na snagu na privremenoj osnovi sve dok ga Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku bez izmjena i dopuna ili bez dodatnih uslova. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je donio osporeni zakon u istom obliku bez izmjena i dopuna ili bez dodatnih uslova, koji je objavljen u Slubenim novinama Federacije BiH, broj: 22/09. Kantonalni pravobranilac je istakao da je Visoki predstavnik kao konani autoritet u pogledu tumaenja Dejtonskog sporazuma i na osnovu svojih ovlatenja donio 09.12.2005. godine Amandman CVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojim je, izmeu ostalog, utvreno da plata i/ili druge naknade sudiji mogu biti umanjeni zakonom donesenim do 10.01.2006. godine, te da se ovo umanjenje moe izvriti samo jednom. Istog dana, Visoki predstavnik je donio osporeni zakon kojim se, kao propisom lex specialis, ureuju plate, naknade i druga prava sudija i tuilaca, a lanom 17. ovog zakona propisano je da danom njegovog stupanja na snagu prestaju vaiti odredbe sadrane u drugim zakonima, propisima ili odlukama Federacije Bosne i Hercegovine koje su u suprotnosti sa odredbama

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 121 - Broj 2

ovog zakona. Ovim zakonom pravo na platu i druge naknade za nosioce pravosudnih funkcija su na bitno drugaiji nain ureeni u odnosu na to kako su bili ureeni Zakonom o sudijskoj i tuilakoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je na osnovu lana 17. osporenog zakona prestao da vai. Kantonalni pravobranilac smatra da je donoenjem osporenog zakona Visoki predstavnik na drugaiji nain utvrdio prava sudija i tuilaca na platu i druge naknade, zbog ega se ne moe govoriti o ukidanju prava utvrenih ranijim propisom. injenica da osporenim zakonom nisu utvreni pravo na trokove prehrane i pravo na jubilarnu nagradu sama po sebi ne znai da su ustavna prava na prehranu i pravo na imovinu sudija povrijeena, jer su osporenim zakonom neka druga prava sudija i tuilaca utvrena u znatno viem iznosu u odnosu na ostale zaposlenike, pa i one koji obavljaju najsloenije pravne poslove. Kantonalni pravobranilac smatra da su sudijama kao izdvojenoj ustavnoj kategoriji prava, u odnosu na sve ostale zaposlenike zakodavne, izvrne i sudske vlasti regulisana prosebnim propisom i zbog toga se ne moe govoriti o povredi njihovih ustavnih prava odnosno o njihovoj nejednakosti u odnosu na ostale kategorije zaposlenika. Nadalje, Kantonalni pravobranilac smatra da bi ovakva povreda postojala u sluaju kada prava sudija uope ne bi bila ureena ili bi bila ureena istim propisima koji bi se odnosili i na ostale zaposlene u zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj vlasti, ali umanjenjem ili izostavljenjem odreenih prava za sudije i tuioce. Zbog navedenog Kantonalni pravobranilac predlae da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom e utvrditi da osporeni zakon nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Aida kripi, Mersida Sui, Amira Ferizbegovi i Ramljak Tomislav u svom odgovoru od 10.10.2011. godine su istakli da su sudije diskriminisane u ostvarivanju prava iz radnog odnosa u smislu ustavnog prava na jednakost pred zakonom u odnosu na druge zaposlenike zakonodavne, izvrne i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pejanovi Draena iz Kalesije nije dostavila traeni odgovor. Predstavniki dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na traenje ovog Suda nisu dostavili odgovor na zahtjev. 5. U ovom predmetu odrana je javna rasprava 24. januara 2012. godine na kojoj su pored predsjednice Kantonalnog suda u Tuzli ispred podnosioca zahtjeva, pristupili i Kantonalni pravobrani-

lac u ime Premijera Kantona Tuzla, predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Predstavnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te Pejanovi Draena kao stranka u postupku pred Kantonalnim sudom u Tuzli. Javnoj raspravi nije pristupio predstavnik Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, iako je uredno pozvan. Predsjednica Kantonalnog suda u Tuzli ostala je kod navoda iz podnesenog zahtjeva, s tim to je zahtjev proirila na sve naknade koje su pripadale sudijama na osnovu Zakona o sudijskoj i tuilakoj funkciji, a izmeu ostalog na naknadu za odvojeni ivot i za trokove selidbe, naknadu za deure koje su svugdje plaene osim u pravosuu, te na visinu otpremnine. Takoe, dodaje da smatra da je osporeni zakon u suprotnosti sa Univerzalnom deklaracijom o nezavisnosti sudstva kao meunarodnim dokumentom kojim je propisano da se za vrijeme trajanja sudijske funkcije ne smiju na tetu sudija mijenjati odgovarajue naknade i uslovi slube. Predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Predstavnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine istakao je da je pravo na plate sudija i tuilaca na odreeni nain pozitivno diskriminisano kroz Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, jer postoje ogranienja vezana za postupanje zakonodavne vlasti sa intencijom eventualnog umanjivanja plata sudija i tuilaca uz obrazloenje da nema dovoljno osiguranih sredstava u budetima. U ovom pogledu je i dalje osigurana stabilnost kada je rije o platama sudija i tuilaca, a pitanja naknada su ureena na odgovarajui nain. Kada je rije o sudijama i tuiocima postoji polazna pretpostavka da se osigurava stabilnost i nezavisnost od utjecaja zakonodavne i izvrne vlasti da se odreena prava sudija i tuilaca ne umanjuju. Miljenja je da u proceduri donoenja Zakona o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine, kada je rije o drugim pravima po osnovu rada, treba imati u vidu da se potuje ustavni princip jednakosti pred zakonom svih zaposlenih. Predlae da Ustavni sud Federacije ocijeni da je osporeni zakon u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni pravobranilac kao i Pejanovi Draena ostali su kod navoda iznesenih u odgovoru na zahtjev. 6. Razmatrajui podneseni zahtjev Ustavni sud Fedracije je utvrdio sljedee: Ustavni sud Federacije konstatuje da je nesporna nadlenost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine donosi zakone i samostalno

Str. 122 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

odluuje o ureivanju odnosa u Federaciji Bosne i Hercegovine. Isto tako, zakonodavna vlast je nadlena da mijenja, dopunjuje ili ukida ve priznata zakonska prava zavisno od razliitih okolnosti, ali pri ureivanju tih odnosa duna je uvaavati zahtjeve koje pred nju postavi Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, posebno ako ona proizilaze iz principa vladavine prava i ako su to prava kojima se tite odreeni ustavni principi. U tom smislu, u pravnom poretku zasnovanom na vladavini prava zakoni moraju biti opi i jednaki za sva lica. 7. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio je Zakon o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 45/10) i uredio plate i naknade svim zaposlenim u izvrnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti osim sudijama, tuiocima i strunim saradnicima. Ovim zakonom su utvrene sljedee naknade i to: naknada za trokove ishrane (l. 12. i 30.), naknada za prijevoz na posao i sa posla (lan 35.), naknada za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noni rad i rad u dane dravnih praznika (lan 24.), naknada plate zbog bolesti ili povrede (lan 10.), naknada za sluaj smrti, teke bolesti ili invalidnosti (lan 15.), naknada za porodiljski dopust (lan 33.) i otpremnina prilikom odlaska u penziju (lan 16.) u znatno viem iznosu nego to je utvreno osporenim zakonom. Isto tako, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio je osporeni zakon kojim je u lanu 17. propisano da stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da vae odredbe drugih zakona, propisa ili odluka Federacije Bosne i Hercegovine, koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, pa su zbog toga prestale da vae i odgovarajue odredbe koje su se odnosile na naknade u Zakonu o sudijskoj i tuilakoj funkciji (Slubene novine Federacije BiH, br. 22/00, 20/01, 37/01, 63/03 i 78/04). Osporenim zakonom sudijama, tuiocima i strunim saradnicima nisu utvrene pomenute naknade ili su, kao u sluaju naknade sudijama i tuiocima prilikom odlaska u penziju (otpremnine) utvrene u bitno niem iznosu. 8. Analizirajui pomenute zakone u odnosu na propisane naknade, Ustavni sud Federacije je utvrdio sljedee relevantne injenice: Svim budetskim korisnicima u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti je utvreno pravo na naknade navedene u taki 7. ovog obrazloenja koje ili nisu, ili su u znatno manjem obimu, kao to je pravo na otpremninu, utvrene osporenim zakonom. Sudije, tuioci i struni saradnici obuhvaeni osporenim zakonom su takoe budetski korisnici. Razlika izmeu izabranih lica u zakonodavnoj, izvrnoj i

pravosudnoj vlasti se ogleda samo u tome koji je organ zaduen za imenovanje, to nije relevantno za razmatranje ovog ustavnog pitanja, te u principu stalnosti funkcije, to se odrazilo, kao relevantna razliitost koja opravdava razliito zakonsko regulisanje u odluivanju o naknadama koje su sutinski vezane za princip mandata, a to je naknada za odvojen ivot i trokove selidbe. Nije nevano spomenuti i da je ustavnim principom o nemogunosti smanjenja plata i naknada u odnosu na sudije kao nosioce sudske vlasti, te stalnosti funkcije kao jednim od garanata nezavisnosti sudske vlasti, a koji je direktno u vezi sa meunarodnim standardom o statusu sudija proklamovanim prvenstveno u Evropskoj povelji o statusu sudija, upravo za vrenje sudske vlasti bio utvren visok standard primanja u skladu sa odgovornou i teinom vrenja sudijske funkcije. Nesporno je da je u vrijeme donoenja osporenog zakona situacija u pogledu visine plata i razlike u primanjima izmeu sudija i tuilaca u odnosu na druge izabrane dunosnike u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti Federacije Bosne i Hercegovine bila takva da su primanja ovih drugih bila u znatno manjem obimu. No, poev od dana donoenja osporenog zakona do danas, nesporno je da su plate izabranih dunosnika i dravnih slubenika u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti viestruko poveane, a uz to kontinuirano imaju pravo na naknade koje su uglavnom u cijelosti uskraene kategoriji budetskih korisnika koju obuhvata osporeni zakon. Nije nevano spomenuti da je od 2005. godine pa do danas iskljuivo sudijama i tuiocima onemogueno bilo kakvo usklaivanje ili poveanje plata, koja je, uz minimalne naknade propisane osporenim zakonom, jedini izvor primanja koji je neizmijenjen, za razliku od izvrne i zakonodavne vlasti, u ovom, referentnom periodu od gotovo sedam godina. Neosnovan je i niim potkrijepljen navod iznijet na javnoj raspravi da sudije i tuioci u nekim drugim naknadama imaju znatno vea prava u odnosu na ostale kategorije zaposlenika. To je vidljivo kada se uradi jednostavna komparacija odredbi zakona koji reguliu pitanje naknada korisnika u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine. Jedini primjer je u odnosu na propisanu visinu regresa - naknade za godinji odmor, koje pravo takoe ostvaruju i drugi budetski korisnici, samo se drugaije ureuje pitanje visine koja se usklauje sa visinom plate kao promjenjive kategorije. Takoe, navodi da se osporenim zakonom htjela posebno regulisati Ustavom zatiena sudska vlast nije relevantan za postavljeno ustavno pitanje. Naime, i drugi referentni zakon sa kojim

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 123 - Broj 2

se vri komparacija u odnosu na osporeni zakon je, u sutini, takoe lex specialis. Nadalje, osporeni zakon obuhvata i tuioce i jednu kategoriju strunih saradnika koji nisu obuhvaeni zatitnim ustavnim mehanizmom koji se odnosi iskljuivo na sudsku vlast, dakle na sudije kao nosioce sudske vlasti. Ustavni sud Federacije svakako pozdravlja intenciju zakonodavca da se kroz poseban zakon na cjelovit nain urede pitanja ukupnih primanja izabranih lica u redovnom pravosuu, ali uz uvaavanje ustavnih principa, u konkretnom sluaju prava na jednakost pred zakonom u pravima za sve kategorije budetskih korisnika u zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj vlasti. Evidentno je da je sada, u vrijeme odluivanja, ovaj princip osporenim zakonom naruen. 9. Ustavni sud Federacije je cijenio osporeni zakon u svjetlu ustavnog principa o jednakosti svih lica pred zakonom (lan II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine) i lana 1. Protokola br. 12. Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja ima snagu ustavnih odredaba. lanom 1. navedenog protokola propisana je opa zabrana diskriminacije od strane organa vlasti po bilo kom osnovu. Ustavni sud Federacije je utvrdio da iz razloga navedenih u taki 8. ovoga obrazloenja postoji nejednakost pred zakonom odnosno diskriminacija u pravima na naknade sudija, tuilaca i strunih saradnika u odnosu na ostale zaposlenike u zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj vlasti. Ustavni sud Federacije smatra da nisu dati niti postoje relevantni razlozi koji bi opravdali razliiti - nejednak tretman zaposlenika u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti sa jedne i sudija i tuilaca sa druge strane u odnosu na propisivanje naknada. Zbog navedenih razloga Ustavni sud Federacije je utvrdio da osporeni zakon nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Zbog utvrene nesaglasnosti sa Ustavom naloeno je Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da u skladu sa lanom IV.C.12.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u roku od est mjeseci od dana objavljivanja presude u slubenim glasilima dopuni osporeni zakon, potujui ustavni princip jednakosti pred zakonom sudija, tuilaca i strunih saradnika sa ostalim budetskim korisnicima. Isto tako, Ustavni sud Federacije je u skladu sa pomenutom ustavnom odredbom utvrdio da, ukoliko Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne donese izmjene i dopune osporenog zakona u roku od est mjeseci, pravo na navedene naknade sudijama, tuiocima i strunim saradnicima bie rijeeno shodnom primjenom propisa kojim su uree-

ne navedene naknade izabranim dunosnicima, nosiocima izvrnih funkcija i savjetnicima u organima zakonodavne i izvrne vlasti, dravnim slubenicima i namjetenicima. Ustavni sud Federacije ocijenio je da ne postoji povreda odredaba lana II.A.2.(1) k) i p) kojim je propisano pravo na imovinu i pravo na prehranu, iz sljedeih razloga: Pravo na imovinu moe biti povrijeeno ako se zasniva na valjanom pravnom osnovu (npr: naknade propisane zakonom), a pravo na prehranu ne podrazumijeva pravo na trokove ishrane u toku rada, ve je to pravo koje ulazi u sastav prava na dostojan ivotni standard, tj. pravo svakog da bude zatien od gladi. 10. Ustavni sud Federacije je odbio zahtjev podnosioca zahtjeva za utvrivanje naknade za odvojeni ivot, trokove selidbe i pravo na jubilarnu nagradu iz sljedeih razloga: Sudije i tuioci, saglasno ustavnim i zakonskim odredbama, imenuju se do navrenih 70 godina ivota ime je ureena stalnost funkcije, a izabrani dunosnici, nosioci izvrnih funkcija i savjetnici u organima zakonodavne i izvrne vlasti biraju se, u pravilu, za jedan mandatni period u trajanju od etiri godine i po isteku javne funkcije mogu se vratiti na isto ili slino radno mjesto sa kojeg su izabrani. Ta razliitost u odnosu na stalnost funkcije bila je za Ustavni sud Federacije relevantan razlog za odbijanje zahtjeva za utvrivanje naknada za odvojen ivot i trokove selidbe. Zakon o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ne predvia pravo na jubilarnu nagradu ni za jednu kategoriju budetskih korisnika. Ovo pravo bilo je predvieno lanom 43. Zakona o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i lanom 45. Zakona o namjetenicima u organima dravne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 49/05), ali su navedeni zakoni, u dijelu koji se odnosi na plate, naknade i druga materijalna prava prestali da se primjenjuju na osnovu lana 69. Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine. 11. Ustavni sud Federacije ukazuje da se nakon donoenja ove presude pred redovnim sudovima moe primjenjivati osporeni zakon u dijelu koji se odnosi na naknade sudija, tuilaca i strunih saradnika, poto presudom nije utvreno da su naknade propisane osporenim zakonom u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovi-

Str. 124 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

ne, ve je utvrena nesaglasnost sa Ustavom rezultat nepotpunog odnosno nejednakog ureenja naknada sudija, tuilaca i strunih saradnika u odnosu na druge budetske korisnike, pa je iz tih razloga Parlament Federacije Bosne i Hercegovine obavezan da dopuni osporeni zakon. Nadalje, Ustavni sud Federacije ukazuje da su se odredbe o naknadama koje su bile propisane Zakonom o sudijskoj i tuilakoj funkciji mogle primjenjivati samo do donoenja osporenog zakona, jer su njegovim stupanjem na snagu te odredbe, kao suprotne osporenom zakonu prestale da vae. To znai da Zakon o sudijskoj i tuilakoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine ne moe biti pred redovnim sudovima osnov za dosuivanje bilo kakvih naknada. 12. Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije odluio je kao u izreci presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarevi, mr. Ranka Cviji, Domin Malbai, Aleksandra Martinovi i mr. Faris Vehabovi, sudije Suda. Broj: U-28/11 24. januar 2012. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine mr. Kata Senjak *** , IV..10. (4). , LII XCVI , , 24. 2012. , 1. ( , . 72/05 22/09) ,

. 2. IV..12. ) 1. , : ; ; , , ; ; , ; . 3. , . 4. 1. , , , , , , - . 5. . 1. - ( :

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 125 - Broj 2

) , , , 21.09.2011. ( : ) ( : ) ( , : 72/05) ( : ) . 2. ( , : 20/01) 41. , : ; ; ; ; , , ; ; ; ; , 2. 2003. , : : 1. , 2. , 3. . , : 3/04 01. 2004. ( , : 63/03)

. CVI , , , 41. . , , , . : , 2006. ; 2003. 2005. . II..2.(1) ), ) ) , . 3. , 39. ( , . 6/95 37/03) : , . , , , , , ,

Str. 126 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

. 4. 28.09.2011. 16. . 08.11.2011. 09.12.2005. . , , : 22/09. 09.12.2005. CVI , , / 10.01.2006. , . , , lex specialis, , , 17. , . 17. . , .

, , . , , . , , , . . , , 10.10.2011. , . . . 5. 24. 2012. , , e,

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 127 - Broj 2

. , . , , , , . , . - , . , . . , , . . . 6. :

. , , , , . , . 7. ( , : 45/10) , , . : (. 12. 30.), ( 35.), , , ( 24.), ( 10.), , ( 15.), ( 33.) ( 16.) . , 17. , , , ( , . 22/00, 20/01, 37/01, 63/03 78/04). , , () .

Str. 128 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

8. , : 7. , , , . , . , , , , , , . , , , . . , , , . 2005. , , , ,

, , . . . - , , . , . , , , lex specialis. , , . , , , . , , . 9. ( II..2.(1) ) ) 1. . 12. , . 1. . 8. ,

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 129 - Broj 2

, . - . . IV..12.) , , . , , , , , , . II..2.(1) ) ) , : (: ), , , . . 10. , : , , 70 , ,

, , . . . 43. ( , . 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 8/06) 45. ( , : 49/05), , , 69. . 11. , , , , , . , , , . . 12. .

Str. 130 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

: , , , , , , . : -28/11 24. 2012. *** Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odluujui o zahtjevu Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za utvrivanje ustavnosti Zakona o plaama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, na temelju lanka IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici odranoj 28. veljae 2012. godine, donio je PRESUDU 1. Utvruje se da osporeni dio lanka 1. Zakona o plaama i naknadama u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 45/10) u dijelu koji glasi: te primjena ovog zakona u kantonima, gradovima i opinama u Federaciji, nije u nesukladnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Presudu objaviti u "Slubenim novinama Federacije BiH" i slubenim glasilima kantona. Obrazloenje 1. Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) podnio je 03.11.2011. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrivanje ustavnosti dijela lanka 1. Zakona o plaama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: osporeni Zakon), tvrdei da odredba lanka 1. osporenog Zakona u dijelu koji glasi: te primjena ovog zakona u kantonima, gradovima i opinama u Federaciji, nije sukladna odredbama lanka III. 4. e) i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

2. Podnositelj zahtjeva navodi da je lankom 1. osporenog Zakona propisano, da se ovim zakonom ureuju plae i naknade izabranih dunosnika nositelja izvrnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i organima izvrne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, dravnih slubenika i namjetenika u organima dravne slube Federacije, pravobranitelja, slubenika sudbene policije i zatvorskih policajaca straara u kaznenopopravnim zavodima Federacije, te primjena ovog zakona u kantonima, gradovima i opinama u Federaciji. Podnositelj zahtjeva dalje istie, da je odredbama lanka III.4.e) i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine regulirano da kantonima pripadaju sve nadlenosti za utvrivanje politike u svezi reguliranja i osiguranja javnih slubi, te da su nadleni za financiranje djelatnosti kantonalne vlasti, ili njenih agencija. Nadalje, da je odredbama lanka III.l.(j) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisana iskljuiva nadlenost Federacije u financiranju djelatnosti federalne vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti utemeljuju oporezivanjem, zaduivanjem, ili drugim sredstvima, a da odredbama lanka III.2. i III.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nije propisana zajednika nadlenost federalne i kantonalne vlasti na utvrivanju i financiranju kantonalne vlasti, niti je o tome postignuta suglasnost, ve da je to pravo ostavljeno iskljuivo kantonima. Podnositelj zahtjeva predlae, da Ustavni sud Federacije utvrdi da odredba anka 1. osporenog Zakona u dijelu koji glasi: te primjena ovog zakona u kantonima, gradovima i opinama, u Federaciji nije suglasna odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 3. Ustavni sud Federacije je suglasno lanku 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) dana 08.11.2011. godine dostavio zahtjev na odgovor drugoj strani u ovom ustavnosudskom postupku, odnosno Zastupnikom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Traeni odgovor nije dostavljen. 4. Javna rasprava odrana je 28. veljae 2012. godine. Javnoj raspravi nazoio je opunomoenik podnositelja zahtjeva, dok raspravi ispred Zastupnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije nitko nazoio.
Na javnoj raspravi opunomoenik podnositelja zahtjeva ostao je u cijelosti kod navoda iz zahtje-

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 131 - Broj 2

va. Na upite u svezi Poglavlja V. osporenog Zakona, u odnosu na odredbe l. 57-63. ovog zakona, koje razrauju nain primjene osporenog zakona u kantonima, opinama i gradovima u Federaciji, predstavnik podnositelja zahtjeva nije dao oitovanje, ve je ostao iskljuivo pri navodima iz zahtjeva. 5. Ustavni sud Federacije je odluio kao u toki 1. izreke ove presude iz sljedeih razloga: Ustavni sud Federacije je na temelju odredbe lanka IV.C.10.(2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, izmeu ostalog, nadlean da odluuje o zahtjevu Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine o tome, da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili u konkretnom sluaju, zakon koji su usvojila oba doma sukladan Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Razmatrajui podneseni zahtjev, Ustavni sud Federacije je poao od odredbe lanka III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana nadlenost Federacije i kantona, te odredbe lanka III.3. kojom je utvren nain ostvarivanja tih nadlenosti. lankom III.2.e) propisano je, da su pored ostalih nadlenosti, Federacija i kantoni nadleni i za socijalnu politiku, a ta nadlenost se prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine moe, sukladno potrebama, ostvarivati zajedniki ili odvojeno ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti, kako je to i propisano odredbom lanka III.3.l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. U konkretnom sluaju, oblast koja je ureena ovim zakonom je oblast prava iz radnog odnosa, koja je sastavni dio socijalne politike. lanak III.3 (3) Ustava Federacije Bosane i Hercegovine, relevantan za ovaj sluaj utvruje da u vrenju ovih nadlenosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima obvezujuim za podruje cijele Federacije, sukladno ovom ustavu i odlukama Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, federalna vlast e postupiti uzimajui u obzir kantonalne nadlenosti, razliite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnou u provoenju. Federalna vlast ima pravo utvrivati politiku i donositi zakone koji se tiu svake od ovih nadlenosti. U konkretnom sluaju, osporeni Zakon ureuje segment plaa i naknada u izvrnoj i zakonodavnoj vlasti, to je dio prava uposlenika koji proizilazi iz radnog odnosa. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine se u sklopu voenja zakonodavne politike opredijelio, da sukladno potrebama, ovu oblast uredi osporenim Zakonom, kojim je utvrdio politku i ope smjernice za ureenje ove vane oblasti na podruju cijele Federacije. Izvjesno je da postoji potreba da se, uz uvaavanje naela iz lanka III.3.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine plae i naknade uposlenih u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti u cijeloj

Federaciji Bosne i Hercegovine okvirno urede na jednoobrazan nain, to je sukladno imperativu jednakih prava pred zakonom koja proizilaze i iz radnog odnosa za obavljanje istovrsnih poslova u organima vlasti. Nadalje, kako podnositelj zahtjeva nije zahtijevao utvrivanje ustavnosti odredbi Poglavlja V. osporenog Zakona, kojima je regulirana i propisana primjena osporenog Zakona u kantonima, opinama i gradovima, Ustavni sud Federacije i nije odluivao u tom pravcu. Meutim, nuno je poglavlje V. osporenog Zakona razmatrao u okviru odluivanja o meritumu postavljenog zahtjeva, jer predstavljaju neraskidivu cjelinu i iskljuivo je na takav nain mogue odluiti da li se propisanim nainom primjene osporenog Zakona neustavno suava ili uskrauje nadlenost kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Analizirajui dakle, u tom kontekstu, odredbe poglavlja V. osporenog Zakona utvreno je da su odredbama l. 57-63 razraeni nain primjene osporenog Zakona u kantonima, gradovima i opinama. Pri tome je federalna vlast, sukladno odredbama lanka III.3 (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine evidentno vodila rauna o kantonalnim nadlenostima, eventualnim razliitim situacijama u kantonima i potrebom za fleksibilnosti u provoenju utvrene politike u ovoj oblasti. Tako je osporenim Zakonom za kantonalne, odnosno gradske i opinske vlasti propisan iskljuivo naelni okvir za ureenje ovog pitanja u svakom kantonu, opini i gradu ponaosob. Primjera radi, lanak 57. osporenog Zakona propisuje ope naelo koje glasi: kantoni, opine i gradovi u Federaciji e svojim propisima o plaama i naknadama potovati temeljna naela za utvrivanje plaa propisana lankom 3. ovog zakona. Pritom je nadalje propisana samo osnovica, jednaka za sve uposlene u organima izvrne i zakonodavne vlasti, te maksimalni procenat, a nain utvrivanja koeficijenata i platnih razreda e biti utvreni zakonima o plaama i naknadama kantona, odnosno odlukama gradskih i opinskih vijea. Takoe, osporenim Zakonom su propisane vrste naknada na jednoobrazan nain za sve uposlenike u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti u Federaciji. No, uvaavajui kantonalne nadlenosti, visina i nain ostvarivanja prava na naknade i dodatke na plau ostavljena je da je utvrde vlade kantona, a za opinu i grad, opinska, odnosno gradska vijea. Konano, lanak 63. osporenog Zakona propisuje obvezu kantonima, opinama i gradovima da donesu odgovarajue, usuglaene propise iz ove oblasti. Oigledno je da iz svega navedenog proizilazi da je federalna vlast imala ustavni temelj za donoenje osporenog Zakona, na nain da je u odnosu na kantone, opine i gradove propisala naelni okvir sukla-

Str. 132 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

dno ocjeni zakonodavca da postoji potreba da se ova oblast, naelno, uredi na jednoobrazan nain za sve uposlene u organima zakonodavne i izvrne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. 6. Ustavni sud Federacije je na temelju navedenog utvrdio, da odredbe lanka 1. osporenog Zakona u dijelu koji glasi: te primjena ovog zakona u kantonima, gradovima i opinama u Federaciji, nisu u nesukladnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije je odluio kao u izreci ove presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarevi, mr. Ranka Cviji, Domin Malbai, Aleksandra Martinovi i mr. Faris Vehabovi, suci Suda. Broj: U-30/11 28. 02. 2012. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine mr. Kata Senjak

deracije) zahtjev za utvrivanje ustavnosti dijela lana 1. Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osporeni Zakon), tvrdei da odredba lana 1. osporenog Zakona u dijelu koji glasi: te primjena ovog zakona u kantonima, gradovima i opinama u Federaciji, nije u skladu sa odredbama lana III. 4. e) i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Podnosilac zahtjeva navodi da je lanom 1. osporenog Zakona propisano, da se ovim zakonom ureuju plate i naknade izabranih dunosnika nosioca izvrnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i organima izvrne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, dravnih slubenika i namjetenika u organima dravne slube Federacije, pravobranioca, slubenika sudske policije i zatvorskih policajaca straara u kaznenopopravnim zavodima Federacije, te primjena ovog zakona u kantonima, gradovima i opinama u Federaciji. Podnosilac zahtjeva dalje istie, da je odredbama lana III.4.e) i l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine regulisano da kantonima pripadaju sve nadlenosti za utvrivanje politike u vezi sa regulisanjem i osiguranjem javnih slubi, te da su nadleni za finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti, ili njenih agencija. Nadalje, da je odredbama lana III.l.(j) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisana iskljuiva nadlenost Federacije u finansiranju djelatnosti federalne vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduivanjem, ili drugim sredstvima, a da odredbama lana III.2. i III.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nije propisana zajednika nadlenost federalne i kantonalne vlasti na utvrivanju i finansiranju kantonalne vlasti, niti je o tome postignuta saglasnost, ve da je to pravo ostavljeno iskljuivo kantonima. Podnosilac zahtjeva predlae, da Ustavni sud Federacije utvrdi da odredba ana 1. osporenog Zakona u dijelu koji glasi: te primjena ovog zakona u kantonima, gradovima i opinama, u Federaciji nije saglasna sa odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 3. Ustavni sud Federacije je saglasno lanu 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) dana 08.11.2011. godine dostavio zahtjev na odgovor drugoj strani u ovom ustavnosudskom postupku, odnosno Predstavnikom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Traeni odgovor nije dostavljen. 4. Javna rasprava odrana je 28. februara 2012. godine. Javnoj raspravi prisustvovao je punomonik podnosioca zahtjeva, dok raspravi ispred Predstavnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i Herce-

***
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odluujui o zahtjevu Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za utvrivanje ustavnosti Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu lana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici odranoj 28. februara 2012. godine, donio je PRESUDU 1. Utvruje se da osporeni dio lana 1. Zakona o platama i naknadama u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 45/10) u dijelu koji glasi: te primjena ovog zakona u kantonima, gradovima i opinama u Federaciji, nije u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Presudu objaviti u "Slubenim novinama Federacije BiH" i slubenim glasilima kantona. Obrazloenje 1. Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 03.11.2011. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Fe-

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 133 - Broj 2

govine i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije niko prisustvovao. Na javnoj raspravi punomonik podnosioca zahtjeva ostao je u cijelosti kod navoda iz zahtjeva. Na pitanja u vezi sa Poglavljem V. osporenog Zakona, u odnosu na odredbe l. 57-63. ovog zakona, koje razrauju nain primjene osporenog zakona u kantonima, opinama i gradovima u Federaciji, predstavnik podnosioca zahtjeva nije dao odgovor, ve je ostao iskljuivo pri navodima iz zahtjeva. 5. Ustavni sud Federacije je odluio kao u taki 1. izreke ove presude iz sljedeih razloga: Ustavni sud Federacije je na osnovu odredbe lana IV.C.10.(2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, izmeu ostalog, nadlean da odluuje o zahtjevu Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine o tome, da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili u konkretnom sluaju, zakon koji su usvojila oba doma u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Razmatrajui podneseni zahtjev, Ustavni sud Federacije je poao od odredbe lana III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana nadlenost Federacije i kantona, te odredbe lana III.3. kojom je utvren nain ostvarivanja tih nadlenosti. lanom III.2.e) propisano je, da su pored ostalih nadlenosti, Federacija i kantoni nadleni i za socijalnu politiku, a ta nadlenost se prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine moe, u skladu sa potrebama, ostvarivati zajedniki ili odvojeno ili od strane kantona koordinisano od federalne vlasti, kako je to i propisano odredbom lana III.3.l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. U konkretnom sluaju, oblast koja je ureena ovim zakonom je oblast prava iz radnog odnosa, koja je sastavni dio socijalne politike. lan III.3 (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, relevantan za ovaj sluaj utvruje da u vrenju ovih nadlenosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima obavezujuim za podruje cijele Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, federalna vlast e postupiti uzimajui u obzir kantonalne nadlenosti, razliite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnou u provoenju. Federalna vlast ima pravo utvrivati politiku i donositi zakone koji se tiu svake od ovih nadlenosti. U konkretnom sluaju, osporeni Zakon ureuje segment plata i naknada u izvrnoj i zakonodavnoj vlasti, to je dio prava zaposlenika koji proizilazi iz radnog odnosa. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine se u sklopu voenja zakonodavne politike opredijelio, da u skladu sa potrebama, ovu oblast uredi osporenim Zakonom, kojim je utvrdio politku i

ope smjernice za ureenje ove vane oblasti na podruju cijele Federacije. Izvjesno je da postoji potreba da se, uz uvaavanje principa iz lana III.3.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine plate i naknade zaposlenih u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine okvirno urede na jednoobrazan nain, to je u skladu sa imperativom jednakih prava pred zakonom koja proizilaze i iz radnog odnosa za obavljanje istovrsnih poslova u organima vlasti. Nadalje, kako podnosilac zahtjeva nije zahtijevao utvrivanje ustavnosti odredbi Poglavlja V. osporenog Zakona, kojima je regulisana i propisana primjena osporenog Zakona u kantonima, opinama i gradovima, Ustavni sud Federacije i nije odluivao u tom pravcu. Meutim, nuno je poglavlje V. osporenog Zakona razmatrao u okviru odluivanja o meritumu postavljenog zahtjeva, jer predstavljaju neraskidivu cjelinu i iskljuivo je na takav nain mogue odluiti da li se propisanim nainom primjene osporenog Zakona neustavno suava ili uskrauje nadlenost kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Analizirajui dakle, u tom kontekstu, odredbe poglavlja V. osporenog Zakona utvreno je da su odredbama l. 57-63 razraeni nain primjene osporenog Zakona u kantonima, gradovima i opinama. Pri tome je federalna vlast, u skladu sa odredbama lana III.3(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine evidentno vodila rauna o kantonalnim nadlenostima, eventualnim razliitim situacijama u kantonima i potrebom za fleksibilnosti u provoenju utvrene politike u ovoj oblasti. Tako je osporenim Zakonom za kantonalne, odnosno gradske i opinske vlasti propisan iskljuivo principijelni okvir za ureenje ovog pitanja u svakom kantonu, opini i gradu ponaosob. Primjera radi, lan 57. osporenog Zakona propisuje opi princip koji glasi: kantoni, opine i gradovi u Federaciji e svojim propisima o platama i naknadama potovati osnovne principe za utvrivanje plata propisane lanom 3. ovog zakona. Pritom je nadalje propisana samo osnovica, jednaka za sve zaposlene u organima izvrne i zakonodavne vlasti, te maksimalni procenat, a nain utvrivanja koeficijenata i platnih razreda e biti utvreni zakonima o platama i naknadama kantona, odnosno odlukama gradskih i opinskih vijea. Takoe, osporenim Zakonom su propisane vrste naknada na jednoobrazan nain za sve zaposlenike u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti u Federaciji. No, uvaavajui kantonalne nadlenosti, visina i nain ostvarivanja prava na naknade i dodatke na platu ostavljena je da je utvrde vlade kantona, a za opinu i grad, opinska, odnosno gradska vijea. Konano, lan 63. osporenog Zakona propisuje obavezu kantonima, opinama i gradovima da donesu odgovarajue, usaglaene propise iz ove oblasti.

Str. 134 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

Oigledno je da iz svega navedenog proizilazi da je federalna vlast imala ustavni osnov za donoenje osporenog zakona, na nain da je u odnosu na kantone, opine i gradove propisala principijelni okvir u skladu sa ocjenom zakonodavca da postoji potreba da se ova oblast, principijelno, uredi na jednoobrazan nain za sve zaposlene u organima zakonodavne i izvrne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. 6. Ustavni sud Federacije je na osnovu navedenog utvrdio, da odredbe lana 1. osporenog Zakona u dijelu koji glasi: te primjena ovog zakona u kantonima, gradovima i opinama u Federaciji, nisu u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije je odluio kao u izreci ove presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarevi, mr. Ranka Cviji, Domin Malbai, Aleksandra Martinovi i mr. Faris Vehabovi, sudije Suda. Broj: U-30/11 28. 02. 2012. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine mr. Kata Senjak

2. " " . 1. ( : ) 03.11.2011. ( : ) 1. ( : ), 1. : , , III. 4. ) ) . 2. 1. , , , , , , . , III.4.) ) , , . , III..() , , , , III.2. III.3. , , , . , 1. :

***
, , IV..10. , , 28. 2012. , 1. 1. (" ", 45/10) : , , .

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 135 - Broj 2

, , . 3. 16. (" ", . 6/95 37/03) 08.11.2011. , . . 4. 28. 2012. . , . . V. , . 57-63. , , , , . 5. 1. : IV..10.(2) , , , , , . , III.2. , , III.3. . III.2.) , , , , ,

, III.3.) . , , . III.3 (3) , , , , , . . , , . , , , . , III.3.(3) , . , V. , , , . , V. , . , , V.

Str. 136 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

. 57-63 , . , III.3(3) , . , , . , 57. : , 3. . , , , , . , . , , , , , . , 63. , , . , , , , . 6. , 1. : , , . .

: , , , , , , . : -30/11 28. 02. 2012. *** Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluujui o ustavnom pitanju koje je predoio Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u svezi utvrivanja ustavnosti l. 1. i 2. i lanka 7. stavak 9. Zakona o provoenju kontrole zakonitosti koritenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite, na temelju lanka IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u svezi s Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon javne rasprave, na sjednici odranoj 21.02.2012. godine, donio je : PRESUDU 1.Utvruje se da je lanak 7. stavak 9. Zakona o provoenju kontrole zakonitosti koritenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite (Slubene novine Federacije BiH, broj: 82/09) u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Odbacuje se zahtjev za utvrivanje ustavnosti l. 1. i 2. Zakona o provoenju kontrole zakonitosti koritenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite. 3. Presudu objaviti u Slubenim novinama Federacije BiH, i slubenim glasilima svih kantona. O b r a z l o e nj e 1. Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) u postupku rjeavanja upravnog spora broj: 70 0 U 001387 11 Fp u predmetu tuitelja Bara Marijana iz Livna, protiv rjeenja Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata/Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata Sarajevo (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), broj: UP-1-03-41-ZKZ255/11 od 19.05.2011. godine, na temelju lanka IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 137 - Broj 2

je 11.11.2011. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) predoio ustavno pitanje u svezi utvrivanja ustavnosti l. 1. i 2. i lanka 7. stavak 9. Zakona o provoenju kontrole zakonitosti koritenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite (u daljnjem tekstu: osporeni lanci Zakona). 2. U zahtjevu se izmeu ostalog navodi, da je Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine zaprimio znaajan broj predmeta u kojima se rjeava status ratnih vojnih invalida. U konkretnom sluaju, tuitelju u upravnom sporu Bara Marijanu je ukinuto ranije utvreno pravo iz oblasti braniteljskoinvalidske zatite, sa danom 15.04.2011. godine, od kada mu se ne priznaje status ratnog vojnog invalida. Osporenim rjeenjem tuitelj je upuen na pokretanje upravnog spora pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine. Podnositelj zahtjeva citira osporene odredbe l. 1. i 2. i lanak 7. stavak 9. Zakona. Istie da iz osporene odredbe lanka 7. stavak 9. Zakona proizilazi da je strankama u postupku (koji je oznaen kao revizija), uskraeno pravo na albu kao redovni pravni lijek, iz razloga to je osporeno rjeenje doneseno od strane Federalnog ministarstva. Smatra da je Federalno ministarstvo u pravilu drugostupanjski organ za rjeavanje pitanja iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite. Prema miljenju podnositelja zahtjeva opredjeljenja u osporenom Zakonu nisu sukladna sa poimanjem instituta revizije u upravnom postupku, niti su sadrana u temeljnim zakonima kojima su prethodno utvrena steena prava. Navodi da se sukladno osporenom lanku 7. stavak 9. Zakona odreuje stvarna i mjesna nadlenost Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, to nije sukladno postojeem Zakonu o upravnim sporovima (Slubene novine Federacije BiH, broj: 9/05), koji odredbom lanka 5. propisuje da upravne sporove rjeava kantonalni sud prema sjeditu prvostupanjskog organa. Miljenja je da bi postupanje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine bilo upitno u ovim predmetima, iz razloga to je taj sud po svojoj funkcionalnoj i stvarnoj nadlenosti sud koji odluuje o vanrednim pravnim lijekovima. Istie da prethodno postupanje resornog ministarstva ma koliko da je oznaeno kao revizija ne ispunjava uvjete vanrednog pravnog sredstva, te se iz navedenih razloga ne bi moglo tako tretirati. Smatra da bi uvoenjem ovakvog postupanja stranke u postupku bile uskraene za drugostupanjski sudski postupak, koji je kao pravo na jednakost pred zakonom, odnosno pravo na pravian postupak garantiran odredbom lanka II. A. 2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Pojanjava da nije dozvoljeno vanredno preispitivanje sudske odluke na odluke Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u smislu lanka 41. stavak 1.

Zakona o upravnim sporovima. Poziva se na odredbu lanka IV.C.1.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisano da pravila postupka, potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju, kao i temeljna naela pravinosti u postupcima pred sudovima i organizaciji svih sudova, bit e utvreni zakonima Federacije. Poto je Zakonom o upravnim sporovima i Zakonom o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 38/05, 22/06 i 63/10) ve opredijeljena nadlenost za postupanje, smatra da propisana nadlenost u osporenoj odredbi lanka 7. stavak 9. Zakona nije sukladna navedenim zakonima. Na temelju izloenog predlae da Ustavni sud Federacije odlui o ustavnosti osporenih lanaka Zakona. 3. Ustavni sud Federacije je sukladno lanku 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 6/95 i 37/03) 29.11.2011. godine zatraio od Bara Marijana iz Livna, Federalnog ministarstva i Zastupnikog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, da kao stranke u postupku odgovore na navode zahtjeva u roku od 20 dana. U odgovoru na zahtjev od 23.12.2011. godine, Federalno ministarstvo navodi da je smisao donoenja Zakona o provoenju kontrole zakonitosti koritenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite uvoenje reda i zakonitosti u oblasti koritenja prava i primanja iz prorauna. Istie da ovim Zakonom revizija nije propisana kao vanredni pravni lijek, kako to navodi podnositelj zahtjeva, ve se radi o postupku kontrole zakonitosti koritenja prava, kao posebnom pravnom institutu, koji zakonodavna vlast moe da uspostavi radi kontrole zakonitog koritenja sredstava poreskih obveznika, kao npr. u sluaju donoenja propisa o reviziji poslovanja organa uprave i sl. Navodi da na temelju navedenog Zakona reviziji podlijeu sva prava korisnika ostvarena sukladno Zakonu o pravima branitelja i lanova njihovih obitelji (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/04, 56/05 i 70/07), Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlija i njihovih obitelji (Slubene novine Federacije BiH, broj: 70/05 i 61/06), Zakonu o pravima razvojaenih branitelja i lanova njihovih obitelji (Slubene novine Federacije BiH, br. 61/06, 27/08 i 32/08), Uredbi o povoljnijim uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu vojnih osiguranika Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 2/00 i 21/01), Uredbi o povoljnim uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu vojnih osiguranika Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 18/04, 27/04 i 47/04) i

Str. 138 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

Uredbi o stjecanju prava na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima bive Vojske Federacije Bosne i Hercegovine i dravnih slubenika i namjetenika biveg Federalnog ministarstva obrane (Slubene novine Federacije BiH, br. 75/06, 58/07, 89/07 i 31/08). Smatra da je odredba lanka 7. stavak 9. osporenog Zakona sukladna lanku 11. i lanku 222. stavak 6. Zakona o upravnom postupku (Slubene novine Federacije BiH, broj: 2/98 i 48/99). Citira odredbu lanka 29. stavak 2. Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 38/05, 22/06 i 63/10), kojom je propisano da Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine moe imati i izvorne nadlenosti ako su utvrene federalnim zakonom. Miljenja je da je intencija predlagatelja ovog zakona da Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine sudi u upravnim sporovima, jer se radi o zakonu temporalnog karaktera, koji e se primjenjivati u periodu dok se ne zavri revizija korisnika prava iz ove oblasti. Kad je u pitanju procedura donoenja Zakona, istie da je donesen u postupku i na nain kako je to propisano vaeim propisima. Na temelju izloenog predlae da Ustavni sud Federacije odbije zahtjev podnositelja za ocjenu ustavnosti osporenih lanaka Zakona kao neutemeljen. Zastupniki dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Bara Marijan u ostavljenom roku nisu dostavili odgovor na navode zahtjeva podnositelja. 4. U ovom ustavno-sudskom predmetu odrana je javna rasprava 21.02.2012. godine na koju je pored predsjednika Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ispred podnositelja zahtjeva, nazoila i opunomoenica Federalnog ministarstva. Javnoj raspravi nisu nazoili predstavnici Zastupnikog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Bara Marijan, iako su uredno pozvani. Predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine je u cijelosti ostao kod navoda iz zahtjeva. Opunomoenica Federalnog ministarstva je u cijelosti ostala kod navoda iz odgovora na zahtjev. Pojasnila je da je u konkretnom sluaju Federalno ministarstvo odreeno kao prvostupanjski organ iz vie razloga. Kao prvo, ocjenu medicinske dokumentacije vri Federalni institut za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja. Drugo, imajui u vidu dosadanju praksu u okviru kantonalne nadlenosti, gdje se dogaalo da se provjera dokumentacije vri na kantonalnom nivou, a sredstva se korisnicima prava isplauju iz federalnog prorauna, nametnula se potreba za novim zakonskim rjeenjima u ovoj oblasti. Smisao novih rjeenja je ujednaavanje

prakse u ovoj oblasti. Iz tih razloga, a poto je za provjeru dokumentacije odreen federalni nivo bilo je opravdano propisivanje nadlenosti Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine za rjeavanje sporova protiv rjeenja Federalnog ministarstva. 5. Ustavni sud Federacije je odluio kao u izreci presude iz sljedeih razloga: Ustavni sud Federacije je utvrdio da rjeenja Federalnog ministarstva koja su donesena u postupku propisane kontrole zakonitosti koritenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite, nemaju karakter rjeenja o kojima se odluuje po vanrednom pravnom lijeku, ve se radi o rjeavanju u prvom stupnju u posebnom upravnom postupku. Ocjenjujui ustavnost osporenih lanaka Zakona, Ustavni sud Federacije je poao od sljedeih ustavnih odredaba: lankom IV.A.a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je utvreno da zakonodavnu vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine obnaa Zastupniki dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok je lankom IV.C.1.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano da, ukoliko ovim ustavom nije drukije utvreno, pravila postupka potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju, kao i temeljna naela pravinosti u postupcima pred sudovima i organizaciji svih sudova, bit e utvreni zakonima Federacije. lankom IV.C.15. (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine utvreno je da Vrhovni sud ima i izvorne nadlenosti utvrene federalnim zakonom. Imajui u vidu citirane ustavne odredbe, Ustavni sud Federacije konstatira da su Zastupniki dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nadleni za donoenje zakona kojima se sukladno utvrenoj politici, uz potivanje ustavnih naela, ureuje odreena oblast. U konkretnom sluaju, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, realizirajui utvrenu politiku u oblasti javne potronje, koja se odnosi na osiguranje zakonitosti troenja proraunskih sredstava, donio je Zakon o kontroli zakonitosti koritenja prava iz oblasti braniteljskoinvalidske zatite. U provedenom postupku Ustavni sud Federacije je razmotrio navode zahtjeva koji se odnose na osporene odredbe l. 1.i 2. Zakona i utvrdio da iste propisuju uvjete, nain i postupak kontrole zakonitosti koritenja prava ostvarenih prema propisima iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite i definiraju dokumentaciju koja podlijee provjeri. Propisana kontrola sastoji se u provjeravanju dokumentacije i

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 139 - Broj 2

svih evidencija na temelju kojih su ostvarena prava iz ove oblasti, a koju je zakonodavac u konkretnom sluaju oznaio kao reviziju. Analizirajui injenice iznesene u zahtjevu i na javnoj raspravi, kao i injenice koje proizlaze iz cjelokupne dokumentacije u spisu, Ustavni sud Federacije je utvrdio da podnositelj zahtjeva ni u zahtjevu, ni na javnoj raspravi nije obrazloio, niti precizirao na koji su nain i koje odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine povrijeene osporenim l. 1. i 2. Zakona, koji samo propisuju nain i postupak provoenja kontrole ostvarivanja prava na temelju propisa iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite. Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije je utvrdio da ne postoje procesne pretpostavke za odluivanje u odnosu na ovaj dio zahtjeva, pa je, primjenom odredaba lanka 26. stavak 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine u svezi s lankom 41. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 40/10) odlueno kao u toci 2. izreke. Ustavni sud Federacije je razmotrio odredbu osporenog lanka 7. stavak 9. Zakona, kojom je propisano da se protiv rjeenja Federalnog ministarstva donesenih u postupku revizije ne moe izjaviti alba, ali da se moe pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. Istim lankom data je mogunost da stranke vode upravni spor radi zatite pojedinanih prava protiv rjeenja Federalnog ministarstva, kao prvostupanjskog organa u postupku. Davanjem mogunosti za ostvarivanje sudske zatite protiv akta Federalnog ministarstva, osporenim lankom 7. stavak 9. Zakona, osigurana su naela jednakosti u postupanju za sve osobe u postupku u kojem se rjeava o njihovim pravima iz ove oblasti, kako je predvieno lankom IV.C.1. 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Imajui u vidu izloeno, kao i injenicu da je praksa u ostvarivanju prava iz oblasti braniteljskoinvalidske zatite u okvirima kantonalnih nadlenosti dovodila do nejednakosti u koritenju prava zasnovanih na istim propisima, Ustavni sud Federacije je utvrdio da podnositelj zahtjeva nije dokazao da je osporenim lankom 7. stavak 9. Zakona povrijeeno pravo na jednakost pred zakonom iz lanka II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije podsjea da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine kao zakonodavni organ u okviru svoje nadlenosti, moe ureivati odnose u odreenoj oblasti uvaavajui posebne i specifine okolnosti. U konkretnom sluaju zako-

nodavni organ je utvrdio izvornu nadlenost Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine sukladno odredbi lanka IV.C.15. (2). Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na drugaiji nain nego to je to propisano Zakonom o upravnim sporovima. Ustavni sud Federacije je ocijenio da je osporena odredba lanka 7. stavak 9. Zakona u sutini temporalnog karaktera, i da e se primjenjivati samo u periodu dok se ne zavri kontrola ostvarivanja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite. To sutinski ne naruava postojee odredbe Zakona o upravnim sporovima i Zakona o upravnom postupku, koji je takoer dao mogunost da se posebnim zakonom moe u izuzetnim situacijama pitanje upravnog postupka regulirati i na drugi nain. U konkretnom sluaju Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata je odreeno kao prvostupanjski organ, iz razloga to je praksa u ostvarivanju prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite u okvirima kantonalne nadlenosti dovodila do razliitih rjeenja u ovoj oblasti. Iz tih razloga po ocjeni Ustavnog suda Federacije, utvrivanje izvorne nadlenosti Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine za rjeavanje sporova protiv rjeenja Federalnog ministarstva je opravdano, jer dovodi do jednakosti u postupanju u sudskom postupku. Na temelju izloenog, Ustavni sud Federacije je ocijenio da ne stoje navodi podnositelja zahtjeva da je Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine iskljuivo albeni sud, jer zakonodavni organ u posebnim okolnostima a uvaavajui ustavne odredbe moe dati i izvornu nadlenost Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine utvrenu federalnim zakonom. U tom kontekstu Ustavni sud Federacije je utvrdio da podnositelj zahtjeva nije obrazloio niti dokazao navode kojim problematizira izvornu nadlenost Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine utvrenu osporenim lankom 7. stavak 9. Zakona. Na temelju izloenog, a u svjetlu odredbe lanka IV.C.15. (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je osporeni lanak 7. stavak 9. Zakona u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom na izloeno odlueno je kao u izreci ove presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je veinom od pet glasova sudaca u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarevi, mr. Ranka Cviji, Domin Malbai, Aleksandra Martinovi i mr. Faris Vehabovi, suci Suda.

Str. 140 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

Broj: U-33/11 21. 02. 2012. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine mr. Kata Senjak

koritenja prava iz oblasti branilako-invalidske zatite (u daljem tekstu: osporeni lanovi Zakona). 2. U zahtjevu se izmeu ostalog navodi, da je Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine zaprimio znaajan broj predmeta u kojima se rjeava status ratnih vojnih invalida. U konkretnom sluaju, tuiocu u upravnom sporu Bara Marijanu je ukinuto ranije utvreno pravo iz oblasti branilakoinvalidske zatite, sa danom 15.04.2011. godine, od kada mu se ne priznaje status ratnog vojnog invalida. Osporenim rjeenjem tuilac je upuen na pokretanje upravnog spora pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva citira osporene odredbe l. 1. i 2. i lan 7. stav 9. Zakona. Istie da iz osporene odredbe lana 7. stav 9. Zakona proizilazi da je strankama u postupku (koji je oznaen kao revizija), uskraeno pravo na albu kao redovni pravni lijek, iz razloga to je osporeno rjeenje doneseno od strane Federalnog ministarstva. Smatra da je Federalno ministarstvo u pravilu drugostepeni organ za rjeavanje pitanja iz oblasti branilako-invalidske zatite. Prema miljenju podnosioca zahtjeva opredjeljenja u osporenom Zakonu nisu u skladu sa poimanjem instituta revizije u upravnom postupku, niti su sadrana u osnovnim zakonima kojima su prethodno utvrena steena prava. Navodi da se u skladu sa osporenim lanom 7. stav 9. Zakona odreuje stvarna i mjesna nadlenost Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, to nije u skladu sa postojeim Zakonom o upravnim sporovima (Slubene novine Federacije BiH, broj: 9/05), koji odredbom lana 5. propisuje da upravne sporove rjeava kantonalni sud prema sjeditu prvostepenog organa. Miljenja je da bi postupanje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine bilo upitno u ovim predmetima, iz razloga to je taj sud po svojoj funkcionalnoj i stvarnoj nadlenosti sud koji odluuje o vanrednim pravnim lijekovima. Istie da prethodno postupanje resornog ministarstva ma koliko da je oznaeno kao revizija ne ispunjava uslove vanrednog pravnog sredstva, te se iz navedenih razloga ne bi moglo tako tretirati. Smatra da bi uvoenjem ovakvog postupanja stranke u postupku bile uskraene za dvostepenost u sudskom postupku, koje je kao pravo na jednakost pred zakonom, odnosno pravo na pravian postupak garantirano odredbom lana II. A. 2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Pojanjava da nije dozvoljeno vanredno preispitivanje sudske odluke na odluke Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u smislu lana 41. stav 1. Zakona o upravnim sporovima. Poziva se na odredbu lana IV.C.1.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisano da pravila postupka, potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju, kao i osnovni principi pravinosti u postupcima

*** Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluujui o ustavnom pitanju koje je predoio Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u vezi utvrivanja ustavnosti l. 1. i 2. i lana 7. stav 9. Zakona o provoenju kontrole zakonitosti koritenja prava iz oblasti branilako-invalidske zatite, na osnovu lana IV.C.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon javne rasprave, na sjednici odranoj 21.02.2012. godine, donio je :
PRESUDU 1. Utvruje se da je lan 7. stav 9. Zakona o provoenju kontrole zakonitosti koritenja prava iz oblasti branilako-invalidske zatite (Slubene novine Federacije BiH, broj: 82/09) u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Odbacuje se zahtjev za utvrivanje ustavnosti l. 1. i 2. Zakona o provoenju kontrole zakonitosti koritenja prava iz oblasti branilako-invalidske zatite. 3. Presudu objaviti u Slubenim novinama Federacije BiH, i slubenim glasilima svih kantona. O b r a z l o e nj e 1. Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rjeavanja upravnog spora broj: 70 0 U 001387 11 Fp u predmetu tuioca Bara Marijana iz Livna, protiv rjeenja Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilakog rata/Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata Sarajevo (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), broj: UP-1-03-41-ZKZ-255/11 od 19.05.2011. godine, na osnovu lana IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je 11.11.2011. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) predoio ustavno pitanje u vezi utvrivanja ustavnosti l. 1. i 2. i lana 7. stav 9. Zakona o provoenju kontrole zakonitosti

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 141 - Broj 2

pred sudovima i organizaciji svih sudova, bit e utvreni zakonima Federacije. Poto je Zakonom o upravnim sporovima i Zakonom o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 38/05, 22/06 i 63/10) ve opredijeljena nadlenost za postupanje, smatra da propisana nadlenost u osporenoj odredbi lana 7. stav 9. Zakona nije u skladu sa navedenim zakonima. Na osnovu izloenog predlae da Ustavni sud Federacije odlui o ustavnosti osporenih lanova Zakona. 3. Ustavni sud Federacije je u skladu sa lanom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 6/95 i 37/03) 29.11.2011. godine zatraio od Bara Marijana iz Livna, Federalnog ministarstva i Predstavnikog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, da kao stranke u postupku odgovore na navode zahtjeva u roku od 20 dana. U odgovoru na zahtjev od 23.12.2011. godine, Federalno ministarstvo navodi da je smisao donoenja Zakona o provoenju kontrole zakonitosti koritenja prava iz oblasti branilako-invalidske zatite uvoenje reda i zakonitosti u oblasti koritenja prava i primanja iz budeta. Istie da ovim Zakonom revizija nije propisana kao vanredni pravni lijek, kako to navodi podnosilac zahtjeva, ve se radi o postupku kontrole zakonitosti koritenja prava, kao posebnom pravnom institutu, koji zakonodavna vlast moe da uspostavi radi kontrole zakonitog koritenja sredstava poreskih obaveznika, kao npr. u sluaju donoenja propisa o reviziji poslovanja organa uprave i sl. Navodi da na osnovu navedenog Zakona reviziji podlijeu sva prava korisnika ostvarena u skladu sa Zakonom o pravima branilaca i lanova njihovih porodica (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/04, 56/05 i 70/07), Zakonom o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i njihovih porodica (Slubene novine Federacije BiH, broj: 70/05 i 61/06), Zakonom o pravima demobilisanih boraca i lanova njihovih porodica (Slubene novine Federacije BiH, br. 61/06, 27/08 i 32/08), Uredbom o povoljnijim uslovima za sticanje prava na starosnu penziju vojnih osiguranika Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 2/00 i 21/01), Uredbom o povoljnim uslovima za sticanje prava na starosnu penziju vojnih osiguranika Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 18/04, 27/04 i 47/04) i Uredbom o sticanju prava na starosnu penziju pod povoljnijim uslovima bive Vojske Federacije Bosne i Hercegovine i dravnih slubenika i namjetenika biveg Federalnog ministarstva odbrane (Slu-

bene novine Federacije BiH, br. 75/06, 58/07, 89/07 i 31/08). Smatra da je odredba lana 7. stav 9. osporenog Zakona u skladu sa lanom 11. i lanom 222. stav 6. Zakona o upravnom postupku (Slubene novine Federacije BiH, broj: 2/98 i 48/99). Citira odredbu lana 29. stav 2. Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 38/05, 22/06 i 63/10), kojom je propisano da Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine moe imati i izvorne nadlenosti ako su utvrene federalnim zakonom. Miljenja je da je intencija predlagaa ovog zakona da Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine sudi u upravnim sporovima, jer se radi o zakonu temporalnog karaktera, koji e se primjenjivati u periodu dok se ne zavri revizija korisnika prava iz ove oblasti. Kad je u pitanju procedura donoenja Zakona, istie da je donesen u postupku i na nain kako je to propisano vaeim propisima. Na osnovu izloenog predlae da Ustavni sud Federacije odbije zahtjev podnosioca za ocjenu ustavnosti osporenih lanova Zakona kao neosnovan. Predstavniki dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Bara Marijan u ostavljenom roku nisu dostavili odgovor na navode zahtjeva podnosioca. 4. U ovom ustavno-sudskom predmetu odrana je javna rasprava 21.02.2012. godine na koju je pored predsjednika Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ispred podnosioca zahtjeva, pristupila i punomonica Federalnog ministarstva. Javnoj raspravi nisu pristupili predstavnici Predstavnikog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Bara Marijan, iako su uredno pozvani. Predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine je u cijelosti ostao kod navoda iz zahtjeva. Punomonica Federalnog ministarstva je u cijelosti ostala kod navoda iz odgovora na zahtjev. Pojasnila je da je u konkretnom sluaju Federalno ministarstvo odreeno kao prvostepeni organ iz vie razloga. Kao prvo, ocjenu medicinske dokumentacije vri Federalni institut za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja. Drugo, imajui u vidu dosadanju praksu u okviru kantonalne nadlenosti, gdje se deavalo da se provjera dokumentacije vri na kantonalnom nivou, a sredstva se korisnicima prava isplauju iz federalnog budeta, nametnula se potreba za novim zakonskim rjeenjima u ovoj oblasti. Smisao novih rjeenja je ujednaavanje prakse u ovoj oblasti. Iz tih razloga, a poto je za provjeru dokumentacije odreen federalni nivo bilo je op-

Str. 142 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

ravdano propisivanje nadlenosti Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine za rjeavanje sporova protiv rjeenja Federalnog ministarstva. 5. Ustavni sud Federacije je odluio kao u izreci presude iz sljedeih razloga: Ustavni sud Federacije je utvrdio da rjeenja Federalnog ministarstva koja su donesena u postupku propisane kontrole zakonitosti koritenja prava iz oblasti branilako-invalidske zatite, nemaju karakter rjeenja o kojima se odluuje po vanrednom pravnom lijeku, ve se radi o rjeavanju u prvom stepenu u posebnom upravnom postupku. Ocjenjujui ustavnost osporenih lanova Zakona, Ustavni sud Federacije je poao od sljedeih ustavnih odredaba: lanom IV.A.a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine je utvreno da zakonodavnu vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine vri Predstavniki dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok je lanom IV.C.1.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano da, ukoliko ovim ustavom nije drukije utvreno, pravila postupka potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju, kao i osnovni principi pravinosti u postupcima pred sudovima i organizaciji svih sudova, bit e utvreni zakonima Federacije. lanom IV.C.15. (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine utvreno je da Vrhovni sud ima i izvorne nadlenosti utvrene federalnim zakonom. Imajui u vidu citirane ustavne odredbe, Ustavni sud Federacije konstatuje da su Predstavniki dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nadleni za donoenje zakona kojima se u skladu sa utvrenom politikom, uz potivanje ustavnih principa, ureuje odreena oblast. U konkretnom sluaju, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, realizirajui utvrenu politiku u oblasti javne potronje, koja se odnosi na osiguranje zakonitosti troenja budetskih sredstava, donio je Zakon o kontroli zakonitosti koritenja prava iz oblasti branilako-invalidske zatite. U provedenom postupku Ustavni sud Federacije je razmotrio navode zahtjeva koji se odnose na osporene odredbe l. 1.i 2. Zakona i utvrdio da iste propisuju uslove, nain i postupak kontrole zakonitosti koritenja prava ostvarenih prema propisima iz oblasti branilako-invalidske zatite i definiu dokumentaciju koja podlijee provjeri. Propisana kontrola sastoji se u provjeravanju dokumentacije i svih evidencija na osnovu kojih su ostvarena prava

iz ove oblasti, a koju je zakonodavac u konkretnom sluaju oznaio kao reviziju. Analizirajui injenice iznesene u zahtjevu i na javnoj raspravi, kao i injenice koje proizlaze iz cjelokupne dokumentacije u spisu, Ustavni sud Federacije je utvrdio da podnosilac zahtjeva ni u zahtjevu, ni na javnoj raspravi nije obrazloio, niti precizirao na koji su nain i koje odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine povrijeene osporenim l. 1. i 2. Zakona, koji samo propisuju nain i postupak provoenja kontrole ostvarivanja prava na osnovu propisa iz oblasti branilako-invalidske zatite. Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije je utvrdio da ne postoje procesne pretpostavke za odluivanje u odnosu na ovaj dio zahtjeva, pa je, primjenom odredaba lana 26. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa lanom 41. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 40/10) odlueno kao u taci 2. izreke. Ustavni sud Federacije je razmotrio odredbu osporenog lana 7. stav 9. Zakona, kojom je propisano da se protiv rjeenja Federalnog ministarstva donesenih u postupku revizije ne moe izjaviti alba, ali da se moe pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. Istim lanom data je mogunost da stranke vode upravni spor radi zatite pojedinanih prava protiv rjeenja Federalnog ministarstva, kao prvostepenog organa u postupku. Davanjem mogunosti za ostvarivanje sudske zatite protiv akta Federalnog ministarstva, osporenim lanom 7. stav 9. Zakona, osigurani su principi jednakosti u postupanju za sva lica u postupku u kojem se rjeava o njihovim pravima iz ove oblasti, kako je predvieno lanom IV.C.1. 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Imajui u vidu izloeno, kao i injenicu da je praksa u ostvarivanju prava iz oblasti branilakoinvalidske zatite u okvirima kantonalnih nadlenosti dovodila do nejednakosti u koritenju prava zasnovanih na istim propisima, Ustavni sud Federacije je utvrdio da podnosilac zahtjeva nije dokazao da je osporenim lanom 7. stav 9. Zakona povrijeeno pravo na jednakost pred zakonom iz lana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije podsjea da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine kao zakonodavni organ u okviru svoje nadlenosti, moe ureivati odnose u odreenoj oblasti uvaavajui posebne i specifine okolnosti. U konkretnom sluaju zakonodavni organ je utvrdio izvornu nadlenost Vr-

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 143 - Broj 2

hovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbom lana IV.C.15. (2). Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na drugaiji nain nego to je to propisano Zakonom o upravnim sporovima. Ustavni sud Federacije je ocijenio da je osporena odredba lana 7. stav 9. Zakona u sutini temporalnog karaktera, i da e se primjenjivati samo u periodu dok se ne zavri kontrola ostvarivanja prava iz oblasti branilako-invalidske zatite. To sutinski ne naruava postojee odredbe Zakona o upravnim sporovima i Zakona o upravnom postupku, koji je takoer dao mogunost da se posebnim zakonom moe u izuzetnim situacijama pitanje upravnog postupka regulisati i na drugi nain. U konkretnom sluaju Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata je odreeno kao prvostepeni organ, iz razloga to je praksa u ostvarivanju prava iz oblasti branilakoinvalidske zatite u okvirima kantonalne nadlenosti dovodila do razliitih rjeenja u ovoj oblasti. Iz tih razloga po ocjeni Ustavnog suda Federacije, utvrivanje izvorne nadlenosti Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine za rjeavanje sporova protiv rjeenja Federalnog ministarstva je opravdano, jer dovodi do jednakosti u postupanju u sudskom postupku. Na osnovu izloenog, Ustavni sud Federacije je ocijenio da ne stoje navodi podnosioca zahtjeva da je Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine iskljuivo albeni sud, jer zakonodavni organ u posebnim okolnostima a uvaavajui ustavne odredbe moe dati i izvornu nadlenost Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine utvrenu federalnim zakonom. U tom kontekstu Ustavni sud Federacije je utvrdio da podnosilac zahtjeva nije obrazloio niti dokazao navode kojim problematizira izvornu nadlenost Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine utvrenu osporenim lanom 7. stav 9. Zakona. Na osnovu izloenog, a u svjetlu odredbe lana IV.C.15. (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je osporeni lan 7. stav 9. Zakona u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom na izloeno odlueno je kao u izreci ove presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je veinom od pet glasova sudija u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarevi, mr. Ranka Cviji, Domin Malbai, Aleksandra Martinovi i mr. Faris Vehabovi, sudije Suda.

Broj: U-33/11 21. 02. 2012. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine mr. Kata Senjak *** . 1. 2. 7. 9. - , IV..10.(4) LII XCVI , , 21.02.2012. , : 1. 7. 9. - ( , : 82/09) . 2. . 1. 2. - . 3. , . 1. ( : ) : 70 0 001387 11 , - / ( : ), : -1-03-41--255/11 19.05.2011. , IV..10. (4)

Str. 144 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

11.11.2011. ( : ) . 1. 2. 7. 9. - ( : ). 2. , . , - , 15.04.2011. , . . . 1. 2. 7. 9. . 7. 9. ( ), , . - . , . 7. 9. , ( , : 9/05), 5. . , . , .

, , II. . 2. (1) ) . 41. 1. . IV..1.3. , , , , . ( , . 38/05, 22/06 63/10) , 7. 9. . . 3. 16. ( , : 6/95 37/03) 29.11.2011. , , 20 . 23.12.2011. , - . , , , , , . . (

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 145 - Broj 2

, . 33/04, 56/05 70/07), ( , : 70/05 61/06), ( , . 61/06, 27/08 32/08), ( , : 2/00 21/01), ( , . 18/04, 27/04 47/04) ( , . 75/06, 58/07, 89/07 31/08). 7. 9. 11. 222. 6. ( , : 2/98 48/99). 29. 2. ( , . 38/05, 22/06 63/10), . , , . , . . . 4. - 21.02.2012. , .

, . . . . , . , , , , . . , . 5. : - , , . , : IV..) , IV..1.3. , , ,

Str. 146 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

, . IV..15. (2) . , , , . , , , , - . . 1. 2. , - . , . , , , , . 1. 2. , . , , 26. 1. 41. ( , : 40/10) 2. .

7. 9. , , . , . , 7. 9. , , IV..1. 3. . , - , 7. 9. II..2.(1) ) . , . IV..15. (2). . 7. 9. , - . , . , -

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 147 - Broj 2

. , , . , , . 7. 9. . , IV..15. (2) , 7. 9. . . : , , , , , , . : -33/11 21. 02. 2012. ***

Str. 148 - Broj 2

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

14. svibnja 2012.

OBAVIJEST PRETPLATNICIMA
POZIVAMO VAS DA SE PRETPLATITE NA "NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE" PRETPLATA NA SLUBENO GLASILO ZA 2012. GODINU IZNOSI 200 KM Raun za uplatu:161 020 003356 0061 PRORAUN Broj organizacijske jedinice prorauna: 1101001 Identifikacijski broj: 4281098220007 Vrsta prihoda: 722631 ifra opine: 055 INFORMACIJE NA ADRESI: Strune slube Vlade Hercegbosanske upanije, Stjepana II. Kotromania bb, 34101 Livno ILI NA TELEFON: 034/200-035
NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE SLUBENO GLASILO Ureuje: Zoran Semren, tajnik Vlade Hercegbosanske upanije, Livno, Ulica Stjepana II Kotromania bb, 80101 LIVNO; telefon 034/200-035, Izdava: Strune slube Vlade Hercegbosanske upanije, Livno. Ulica Stjepana II Kotromania bb. List izlazi prema potrebi. Tisak: LIST - Livno. Naklada: 200 primjeraka. Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se u roku od 15 dana od dana izlaska lista iz tiska

14. svibnja 2012.

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE UPANIJE

Str. 149 - Broj 2