You are on page 1of 8

25.4.2014.

imun Tomas 1
11.2. MAGNETNA SILA
Ampreova sila
2
Sve do poetka devetnaestog stoljea magnetizam se nije povezivao s elektrinom strujom i
prouavali su se zasebno. Godine 1820. danski fiziar Hans Christian Oersted sasvim
sluajno je otkrio da struja djeluje na magnet. Izvodei pokuse, Oersted je uoio da se
magnetna igla zakrene kada se nae u blizini vodia kojim tee elektrina struja.
Pokus
Ravnu metalnu icu postavimo iznad magnetne
igle koja je orijentirana u smjeru jug-sjever.
Ako ukljuimo prekida, struja e potei strujnim
krugom,
Kada struju iskljuimo, magnetna igla se vrati u
prvobitni poloaj.
S
N
Potom tu icu s baterijom i prekidaem
spojimo u strujni krug.
Iz tog pokusa je oito da u prostoru oko vodia
kojim tee elektrina struja, postoji magnetno polje
i ono uzroi zakretanje magnetne igle. Odatle
zakljuujemo da elektrina struja (naboji u gibanju)
proizvodi magnetno polje, a to upuuje na
meusobnu povezanost elektrinih i magnetnih
pojava.
Na temelju tog otkria francuski fiziar Ampre je
otkrio da se strujna petlja ponaa kao magnet,
otkrio je zakon meudjelovanja struja (Ampreov
zakon) i silu na vodi kojim tee elektrina struja u
magnetnom polju (Ampreova sila) itd.
a magnetna igla e se zakrenuti.
3
ona e se pomaknuti prema vani ili unutar
potkovastog magneta.
a isto se dogaa kada promijenimo
smjer magnetnog polja.
N
Djelovanje magnetne sile na vodi kojim tee elektrina struja (Ampereova sila)
`
Kada tu icu ukljuimo u strujni krug,
U kojem e se smjeru ica pomaknuti, ovisi o smjeru struje i smjeru magnetnog polja.
Promjenom smjera struje mijenja se smjer pomaka,
baterija
+ -
Oito je da na icu djeluje neka sila. To je sila (magnetna sila F
m
) kojom magnetno polje
potkovastog magneta djeluje na vodi kojim tee elektrina struja. Tu silu je otkrio
Ampere pa se prema njemu naziva Ampereova sila.
` `
S
Pokus
Ravnu bakrenu icu postavimo izmeu polova potkovastog magneta.
Kroz icu ne tee struja, oko nje nema magnetnog polja i ona miruje.
4
Obrazac vrijedi kad vodi (ica) i silnice magnetnog polja meusobno zatvaraju
kut .
l I B F
m
=
0
90 = o
Ako je kut izmeu vodia i silnica magnetnog polja , tada ta sila iznosi:
0
90 =
/
o
o sin l I B F
m
=
l I B F
m
=
Prema tome, magnetna (Ampreova) sila F
m
na vodi duljine l kroz koji okomito na smjer
magnetnog polja indukcije B tee struja jakosti I iznosi:
Ampreova sila je rezultat uzajamnog djelovanja dvaju magnetnih polja u ovom primjeru
magnetnog polja stalnog magneta i magnetnog polja vodia kojim tee struja. Svi pokusi
pokazuju da je sila koja djeluje na vodi kojom tee struja, razmjerna jakosti struje I, duljini l
onog dijela vodia koji se nalazi u magnetnom polju. Pored toga sila ovisi i o svojstvu
magnetnog polja, tj. o magnetnoj indukciji B. Magnetna indukcija je fizikalna veliina kojom
opisujemo magnetno polje.
Ampreova sila je vana za rad elektrinih motora i mjernih instrumenata.
5
B
I
F
m
z
x
y
Smjer Ampreove sile moemo odrediti pomou pravila desne ruke: Prste desne ruke
ispruimo tako da isprueni palac stoji okomito u odnosu na druge prste (slika 11.2.1.).
Ako nam isprueni prsti ruke pokazuju u smjeru magnetnog polja (magnetne
indukcije), a isprueni palac u smjeru struje kroz vodi, onda Ampreova sila djeluje u
smjeru okomitom iz dlana.
`
`
Slika 11.2.1.
6
Pomou slike 11.2.2. objasnit emo djelovanja magnetne sile. Na slici je prikazano magnetno
polje permanentnog magneta (plavo obojene paralelne crte) i magnetno polje vodia kroz
koji tee struja (crno obojene koncentrine krunice).
F
m
S
N
Struja u vodiu ide okomito u
smjeru od nas.
Struja u vodiu ide okomito u smjeru
prema nama.
Iz slike se vidi da je smjer tih silnica s jedne strane vodia isti, pa se slaganjem s te strane
magnetno polje pojaa,
Slika 11.2.2.
a s druge strane vodia smjer tih silnica je suprotan, zbog ega
magnetno polje slabi.
Iz toga je oito da e magnetno polje s lijeve strane vodia gurati vodi udesno.
Smjer struje u vodiu
7
Ve smo kazali da se magnetno polje opisuje fizikalnom veliinom koju nazivamo magnetna
indukcija (drugi naziv za magnetnu indukciju je gustoa magnetnog toka). To je vektorska
veliina iji se smjer podudara sa smjerom magnetnog polja, tj. smjerom silnica.
m
F BI l =
Mjerenjem vrijednosti sile F
m
koja djeluje na icu duljine l kojom tee struja jakosti I i

njihovim uvrtavanjem u obrazac dobijemo iznos magnetne indukcije u toj toki.
l I
F
B
m

=
N
=T
Am
m
F
B
I l
(
=
(

J edinica za magnetnu indukciju je tesla, znak T.
U nekoj toki magnetnog polja magnetnu indukciju moemo odrediti tako to u tu toku
stavimo vrlo kratku tanku icu kojom tee slaba struja. Ako tu icu postavimo okomito na
magnetno polje, tada e na nju djelovati Ampreova sila:
m
F
B
I l
=
Iz tog obrasca magnetna indukcija B jest:
11.2.1. MAGNETNA INDUKCIJ A ( ) B
B
8
Prema tome, magnetna indukcija nam slikovito kazuje koliki broj magnetnih silnica
proe kroz jedinicu povrine, i odatle je drugi naziv za magnetnu indukciju gustoa
magnetnog polja.
Pored magnetne indukcije za opis magnetnog polja upotrebljava se jo jedna fizikalna
veliina, koja se zova magnetni tok (magnetni fluks). Magnetni tok se oznauje sa grkim
slovom . Kazali smo da magnetne silnice izlaze iz sjevernog magnetnog pola i ulaze u
juni magnetni pol. Ukupan broj silnica koje prou kroz neku povrinu S naziva se magnetni
tok (fluks).
u
BS = u
S
B
11.2.3. MAGNETNI TOK ( )
u
J edinica za magnetni
tok je veber, znak Wb.
2
Tm =Wb BS ( u =

J edinica za magnetni tok je veber, znak Wb.
Iz obrasca magnetna indukcija je jednaka: BS = u
B
S
u
=
U homogenom magnetnom polju magnetni tok kroz povrinu S koja je okomita
na magnetne silnice, iznosi:
u