You are on page 1of 394

1. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. 2. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja.

Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 3. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima? Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 4. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava. Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 5. to je odravanje tehnikih sustava? Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

6. Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava? postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 7. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava. Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

8. to je zahvat odravanja? Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 9. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 10. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja. Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 11. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 12. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS? Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 13. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 14. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava. Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 15. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova. Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 16. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava? Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 17. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

18. Navedite uzroke kvarova. Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

19. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

20. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

21. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

22. Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

23. Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

24. Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

25. Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

26. Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava. Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

27. Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je izraz za pouzdanost esto pie i:

28. Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

29. Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 30. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 31. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima? Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 32. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava. Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 33. to je odravanje tehnikih sustava? Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

34. Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava? postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 35. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava. Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

36. to je zahvat odravanja? Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 37. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 38. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja. Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 39. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 40. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS? Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 41. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 42. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava. Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 43. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova. Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 44. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava? Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 45. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

46. Navedite uzroke kvarova. Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

47. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

48. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

49. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

50. Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

51. Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

52. Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

53. Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

54. Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava. Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

55. Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je izraz za pouzdanost esto pie i:

56. Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

57. Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 58. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 59. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima? Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 60. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava. Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 61. to je odravanje tehnikih sustava? Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

62. Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava? postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 63. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava. Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

64. to je zahvat odravanja? Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 65. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 66. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja. Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 67. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 68. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS? Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 69. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 70. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava. Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 71. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova. Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 72. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava? Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 73. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

74. Navedite uzroke kvarova. Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

75. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

76. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

77. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

78. Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

79. Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

80. Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

81. Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

82. Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava. Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

83. Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je izraz za pouzdanost esto pie i:

84. Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

85. Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 86. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 87. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima? Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 88. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava. Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 89. to je odravanje tehnikih sustava? Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

90. Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava? postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 91. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava. Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

92. to je zahvat odravanja? Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 93. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 94. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja. Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 95. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 96. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS? Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 97. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 98. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava. Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 99. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova. Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 100. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 101. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

102.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

103. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

104. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

105. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

106.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

107.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

108.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

109.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

110.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

111.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 112. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

113.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 114. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 115. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 116. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 117. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

118.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 119. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

120.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 121. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 122. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 123. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 124. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 125. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 126. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 127. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 128. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 129. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

130.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

131. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

132. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

133. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

134.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

135.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

136.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

137.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

138.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

139.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 140. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

141.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 142. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 143. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 144. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 145. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

146.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 147. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

148.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 149. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 150. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 151. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 152. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 153. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 154. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 155. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 156. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 157. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

158.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

159. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

160. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

161. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

162.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

163.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

164.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

165.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

166.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

167.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 168. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

169.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 170. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 171. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 172. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 173. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

174.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 175. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

176.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 177. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 178. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 179. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 180. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 181. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 182. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 183. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 184. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 185. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

186.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

187. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

188. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

189. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

190.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

191.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

192.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

193.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

194.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

195.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 196. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

197.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 198. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 199. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 200. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 201. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

202.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 203. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

204.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 205. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 206. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 207. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 208. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 209. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 210. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 211. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 212. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 213. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

214.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

215. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

216. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

217. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

218.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

219.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

220.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

221.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

222.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

223.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 224. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

225.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 226. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 227. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 228. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 229. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

230.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 231. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

232.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 233. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 234. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 235. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 236. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 237. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 238. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 239. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 240. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 241. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

242.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

243. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

244. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

245. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

246.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

247.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

248.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

249.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

250.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

251.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 252. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

253.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 254. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 255. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 256. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 257. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

258.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 259. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

260.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 261. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 262. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 263. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 264. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 265. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 266. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 267. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 268. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 269. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

270.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

271. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

272. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

273. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

274.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

275.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

276.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

277.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

278.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

279.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 280. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

281.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 282. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 283. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 284. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 285. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

286.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 287. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

288.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 289. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 290. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 291. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 292. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 293. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 294. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 295. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 296. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 297. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

298.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

299. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

300. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

301. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

302.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

303.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

304.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

305.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

306.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

307.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 308. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

309.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 310. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 311. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 312. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 313. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

314.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 315. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

316.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 317. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 318. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 319. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 320. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 321. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 322. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 323. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 324. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 325. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

326.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

327. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

328. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

329. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

330.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

331.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

332.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

333.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

334.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

335.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 336. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

337.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 338. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 339. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 340. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 341. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

342.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 343. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

344.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 345. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 346. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 347. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 348. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 349. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 350. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 351. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 352. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 353. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

354.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

355. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

356. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

357. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

358.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

359.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

360.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

361.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

362.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

363.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 364. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

365.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 366. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 367. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 368. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 369. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

370.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 371. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

372.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 373. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 374. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 375. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 376. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 377. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 378. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 379. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 380. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 381. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

382.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

383. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

384. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

385. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

386.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

387.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

388.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

389.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

390.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

391.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 392. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

393.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 394. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 395. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 396. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

397.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 398. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

399.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 400. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 401. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 402. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 403. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 404. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 405. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 406. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 407. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 408. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

409.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

410. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

411. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

412. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

413.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

414.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

415.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

416.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

417.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

418.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 419. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

420.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako:

421.

Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja.

Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 422. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 423. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 424. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

425.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 426. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

427.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 428. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 429. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 430. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 431. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 432. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 433. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 434. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 435. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 436. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

437.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

438. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

439. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

440. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

441.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

442.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

443.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

444.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

445.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

446.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 447. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

448.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 449. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 450. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 451. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 452. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

453.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 454. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

455.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 456. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 457. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 458. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 459. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 460. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 461. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 462. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 463. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 464. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

465.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

466. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

467. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

468. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

469.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

470.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

471.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

472.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

473.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

474.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 475. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

476.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 477. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 478. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 479. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 480. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

481.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 482. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

483.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 484. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 485. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 486. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 487. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 488. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 489. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 490. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 491. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 492. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

493.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

494. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

495. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

496. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

497.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

498.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

499.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

500.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

501.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

502.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 503. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

504.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 505. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 506. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 507. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 508. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

509.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 510. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

511.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 512. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 513. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 514. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 515. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 516. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 517. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 518. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 519. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 520. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

521.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

522. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

523. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

524. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

525.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

526.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

527.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

528.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

529.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

530.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 531. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

532.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 533. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 534. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 535. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 536. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

537.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 538. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

539.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 540. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 541. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 542. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 543. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 544. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 545. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 546. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 547. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 548. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

549.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

550. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

551. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

552. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

553.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

554.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

555.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

556.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

557.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

558.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 559. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

560.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 561. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 562. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 563. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 564. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

565.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 566. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

567.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 568. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 569. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 570. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 571. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 572. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 573. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 574. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 575. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 576. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

577.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

578. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

579. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

580. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

581.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

582.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

583.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

584.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

585.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

586.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 587. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

588.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 589. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 590. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 591. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 592. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

593.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 594. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

595.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 596. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 597. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 598. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 599. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 600. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 601. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 602. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 603. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 604. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

605.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

606. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

607. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

608. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

609.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

610.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

611.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

612.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

613.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

614.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 615. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

616.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 617. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 618. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 619. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 620. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

621.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 622. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

623.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 624. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 625. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 626. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 627. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 628. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 629. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 630. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 631. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 632. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

633.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

634. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

635. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

636. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

637.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

638.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

639.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

640.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

641.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

642.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 643. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

644.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 645. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 646. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 647. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 648. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

649.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 650. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

651.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 652. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 653. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 654. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 655. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 656. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 657. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 658. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 659. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 660. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

661.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

662. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

663. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

664. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

665.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

666.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

667.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

668.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

669.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

670.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 671. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

672.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 673. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 674. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 675. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 676. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

677.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 678. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

679.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 680. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 681. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 682. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 683. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 684. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 685. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 686. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 687. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 688. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

689.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

690. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

691. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

692. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

693.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

694.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

695.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

696.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

697.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

698.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 699. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

700.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 701. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 702. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 703. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 704. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

705.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 706. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

707.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 708. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 709. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 710. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 711. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 712. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 713. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 714. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 715. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 716. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

717.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

718. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

719. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

720. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

721.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

722.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

723.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

724.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

725.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

726.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 727. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

728.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 729. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 730. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 731. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 732. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

733.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 734. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

735.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 736. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 737. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 738. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 739. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 740. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 741. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 742. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 743. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 744. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

745.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

746. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

747. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

748. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

749.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

750.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

751.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

752.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

753.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

754.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 755. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

756.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 757. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 758. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 759. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 760. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

761.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 762. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

763.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 764. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 765. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 766. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 767. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 768. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 769. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 770. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 771. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 772. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

773.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

774. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

775. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

776. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

777.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

778.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

779.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

780.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

781.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

782.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 783. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

784.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 785. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 786. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 787. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 788. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

789.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 790. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

791.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 792. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 793. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 794. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 795. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 796. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 797. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 798. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 799. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 800. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

801.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

802. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

803. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

804. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

805.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

806.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

807.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

808.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

809.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

810.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 811. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

812.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 813. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 814. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 815. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 816. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

817.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 818. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

819.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 820. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 821. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 822. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 823. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 824. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 825. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 826. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 827. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 828. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

829.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

830. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

831. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

832. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

833.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

834.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

835.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

836.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

837.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

838.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 839. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

840.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 841. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 842. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 843. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 844. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

845.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 846. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

847.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 848. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 849. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 850. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 851. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 852. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 853. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 854. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 855. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 856. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

857.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

858. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

859. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

860. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

861.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

862.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

863.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

864.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

865.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

866.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 867. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

868.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 869. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 870. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 871. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 872. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

873.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 874. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

875.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 876. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 877. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 878. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 879. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 880. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 881. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 882. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 883. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 884. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

885.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

886. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

887. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

888. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

889.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

890.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

891.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

892.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

893.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

894.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 895. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

896.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 897. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 898. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 899. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 900. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

901.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 902. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

903.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 904. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 905. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 906. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 907. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 908. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 909. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 910. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 911. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 912. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

913.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

914. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

915. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

916. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

917.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

918.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

919.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

920.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

921.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

922.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 923. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

924.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 925. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 926. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 927. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 928. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

929.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 930. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

931.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 932. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 933. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 934. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 935. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 936. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 937. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 938. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 939. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 940. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

941.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

942. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

943. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

944. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

945.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

946.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

947.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

948.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

949.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

950.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 951. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

952.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 953. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 954. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 955. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 956. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

957.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 958. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

959.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 960. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 961. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 962. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 963. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 964. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 965. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 966. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 967. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 968. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

969.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

970. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

971. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

972. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

973.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

974.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

975.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

976.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

977.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

978.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 979. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

980.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: 981. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st. do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se

sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 982. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima?

Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 983. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava.

Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 984. to je odravanje tehnikih sustava?

Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

985.

Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava?

postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 986. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava.

Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

987.

to je zahvat odravanja?

Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 988. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 989. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja.

Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 990. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 991. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS?

Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 992. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 993. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava.

Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 994. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova.

Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 995. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava?

Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 996. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

997.

Navedite uzroke kvarova.

Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

998. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

999. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

1000. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

1001.

Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

1002.

Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

1003.

Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava

pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

1004.

Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava

Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena

Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

1005.

Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava.

Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

1006.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je 1007. izraz za pouzdanost esto pie i: Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

1008.

Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M

Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: