You are on page 1of 10

Dodatak D.1.1 - Metoda putujuih valova - spoj vie idealnih sekcija Na Slici D.1.

1 prikazan je spoj vie idealnih propagacisjkih sekcija u zajedniku taku A. Svako propagacijsko sekcijo ! koja i a valnu i pedansu " i nailazi putijui val a plitude # $i. %utijui valovi sti&u istovre enu u taku A.

". #$. #$1 "1 #A A #$i #$

"i

"

Slika D.1.1 - Spoj vie idealnih propagacisjkih sekcija "a odredjivanje napona u taci A u raz atrano vre ensko intervalu! potre'no je reducirati propagacijske sekcije na odgovarajue (heveninove ekvivalente. ) pedansa (heveninovih ekvivalenata jednaka je valnoj i pedansi propagaciskih sekcija! a (heveninov ekvivalentni napon jednak je dvostrukoj vrijednosti a plitude upadnog vala *napon praznog hoda+,
U THi = .U $i

*D.1.1+

#(-i - (heveninov ekvivalentni napon sekcije i #$i - A plituda pravouganog vala koji putuje propagacisjko

sekcijo

Slika D.1.. odgovara situaciji u kojoj su sve propagacijske sekcije *u ko 'inaciji sa pripadajui upadni valovi a+ reducirane na (heveninove ekvivalente.

#(-.

". A "1 #(-1

"i

#(-i

" #A #(-

Slika D.1.. - %ropagijske sekcije reducirane na (heveninove ekvivalente Naponske (heveninove izvore o&e o ekvivalentirati preko Nortonovih ekvivalenata! pri e u odgovarajui strujni izvori i aju slijedee a plitude,

Ii =

U THi Zi

*D.1..+

She a na Slici D.1./ prikazuje situaciju nakon pretvaranja (heveninovih ekvivalenata na odgovarajue Nortonove ekvivalente.
). )i

>>

<<

". A

"i

>>

)1

>>

"1

" #A

Slika D.1./ - 0edukcija (heveninovih na ekvivalenata na odgovarajue Nortonove ekvivalente

Napii o za taku A jednad&'u po etodu napona vorova *radi se sa o o jednoj taci+. %risjeti o se da je po ovoj etodi ukupna provodnost 1 jednaka su i svih provodnosti spojenih u ovu tau.! a odgovarajua vorna struja jednaka je su i struja svih strujnih izvora.

GU A = I * 1 1 1 1 + + + + +U A = * I 1 + I . + + I i + I m + Z1 Z . Zi Zm
m i =1 m 1 +U A = I i Zi i =1 m

U A = *
i =1 m

1 1 m + * I i + Zi i =1 1 1 m .U $i + * + Zi i =1 Z i
*D.1./+

U A = *
i =1

1 - #kupna provodnost direktno spojena u taku A ) - #kupna vorna struja #z po o jedna2&'a *D.1./+ odredju o napon take A u raz atrano A od'ijeni putujui valovi su,
U ri = U A U $i

vre ensko

intervalu. 3d take

*D.1.5+

#ri - 3d take A od'ijeni *re4lektovani+ putujui val za propagacijsku sekciju i # sluaju spoja u taku A sa o dvije propagacijske sekcije *Slika D.1.5+! jednad&'e *D.1./+ su,

UA = * UA = UA =

1 1 1 .U $1 .U $. + + * + + Z1 Z . Z1 Z.

Z 1 Z . .U $1 .U $. * + + Z1 + Z . Z1 Z. .Z . .Z 1 U $1 + U $. Z1 + Z . Z1 + Z . .Z . Z1 + Z . .Z1 Z1 + Z .
*D.1.7+

U A = 1U $1 + .U $.

1 = . =

1! . - 6oe4icijenti prela anja za putujue valove #$1 odnosno #$.

. =

.Z1 Z1 + Z .
#$1 "1

1 =

.Z . Z1 + Z .
#$.

A ". #A

Slika D.1.5 - Spoj sa o dvije propagacisjke sekcije

Dodatak D.1.. - Si uliranje u vre enskoj do eni - 3tporni ekvivalenti 6od odeliranja elektro agnetskih tranzijenata u vre enskoj do eni koriste se tzv. otporni ekvivalenti. 3tporni ekvivalenti! koji se odnose na predstavljanje induktiviteta i kapaciteta! do'ijaju se pute nu erike integracije. # ovo poglavlju odredjuju se otporni ekvivalenti za jedno4azne ele ente. Slian postupak pri jenjuje se i za vie4azne ele ente *u to sluaju radi se s odgovarajui atrica a+. a+ 3tporni ekvivalent za induktivitet Na Slici D.1.7 prikazan je induktitet 8! kroz koji protie struja i*t+ i na koje vlada napon u*t+.

i*t+ ;

8 u*t+ -

Slika D.1.7 - )nduktivite 8 Di4erencijalna jednad&'a koja opisuje stanje na induktivitetu glasi,

u *t + = L

di *t + dt

*D.1.<+

%ri jeni o trapezno pravilo nu erikog integriranja na interval *t- t! t+,

[u *t + + u *t t +] t
. t 9 vre enski korak

= L[i *t + i *t t +]

*D.1.:+

Na osnovu jednad&'e *D.1.:+! struja kroz induktivitet je jednaka,

i *t + = pri e u je

t u *t + + I L *t t + .L t u *t t + .L

*D.1.=+

I L *t t + = i *t t + +

*D.1.>+

)8*t-t+ predstavlja strujni izvor koji je odredjen preko veliina iz prethodnog vre enskog koraka! te je pre a to e poznat. ?ednad&'a *D.1.=+ upuuje na ekvivalentnu she u prikazanu na Slici D.1.<.

I L *t t +
>>
i*t+

1 RL
; u*t+ -

Slika D.1.< - "a jenska she a za induktivitet *Nortonova @or a+ 08 je takozvani otporni ekvivalent! a njegova vrijednost je jednaka, .L t *D.1.1$+

RL =

Na osnovu prethodnog izvodjenja zakljuuje o da s o induktivitet ekvivalentirali preko paralelne ko 'inacije otpornog ekvivalenta i strujnog izvora! odredjenog na osnovu podataka iz prethodnog vre enskog koraka. She a prikazana na Slici D.1.< odgovara Nortonovoj 4or i. Struja kroz induktivitet u razt atrano vre ensko koraku je,

i *t + =

u *t + + I L *t t + RL

*D.1.11+

)nduktivitet se o&e predstvaiti i u ekvivalentnoj (heveninovoj 4or i. Ako iz jednad&'e *D.1.:+ odredi o napon koji odgovara raz atrano vre ensko koraku do'iti e o, .L i *t + + E L *t t + = R L i *t + + E L *t t + t *D.1.1.+

u *t + = pri e u je,

E L *t t + =

.L i *t t + u *t t + = R L i *t t + u *t t + t

*D.1.1/+

"a jenska she a koja odgovara (heveninovoj 4or i predstavljanja induktiviteta prikazana je na Slici D.1.:.

i*t+

RL

E L *t t +
- +

u*t+

Slika D.1.: - "a jenska she a za induktivitet *(heveninova @or a+

'+ 3tporni ekvivalent za kapacitet


Na Slici D.1.= prikazan je kapacitet A! kroz koji protie struja i*t+ i na koje A vlada napon u*t+.

i*t+

u*t+

Slika D.1.= - 6apacitet A Di4erencijalna jednad&'a koja opisuje stanje na kapacitetu glasi,

i *t + = C

du *t + dt

*D.1.15+

%ri jeni o trapezno pravilo nu erikog integriranja na interval *t- t! t+,

[i*t + + i *t t +] t
. t 9 vre enski korak

= C [u *t + u *t t +]

*D.1.17+

Na osnovu jednad&'e *D.1.15+! struja kroz kapacitet je jednaka, *D.1.1<+

.C i *t + = u *t + + I C *t t + t

pri e u je .C I C *t t + = i *t t + u *t t + t *D.1.1:+

)A*t-t+ predstavlja strujni izvor koji je odredjen preko veliina iz prethodnog vre enskog koraka! te je pre a to e poznat. ?ednad&'a *D.1.1<+ upuuje na ekvivalentnu she u prikazanu na Slici D.1.>.

I C *t t +
>>
i*t+

1 RC
; u*t+ -

Slika D.1.> - "a jenska she a za kapacitet *Nortonova @or a+ 0A je takozvani otporni ekvivalent! a njegova vrijednost je jednaka, t .C *D.1.1=+

RC =

Na osnovu prethodnog izvodjenja zakljuuje o da s o kapacitet ekvivalentirali preko paralelne ko 'inacije otpornog ekvivalenta i strujnog izvora odredjenog na osnovu podataka iz prethodnog vre enskog koraka. She a prikazana na Slici D.1.> odgovara Nortonovoj 4or i. Struja kroz kapacitet u razt atrano vre ensko koraku je,

i *t + =

u *t + + I C *t t + RC

*D.1.1>+

6apacitet se o&e predstvaiti i u ekvivalentnoj (heveninovoj 4or i. Ako iz jednad&'e *D.1.17+ odredi o napon koji odgovara raz atrano vre ensko koraku do'iti e o, t i *t + + EC *t t + = RC i *t + + EC *t t + .C *D.1..$+

u *t + =

pri e u je, E C *t t + = t i *t t + + u *t t + = RC i *t t + + u *t t + .C *D.1..1+

"a jenska she a koja odgovara (heveninovoj 4or i predstavljanja kapaciteta prikazana je na Slici D.1.1$.

i*t+

RC

E C *t t +
+ -

u*t+

Slika D.1.1$ - "a jenska she a za kapacitet *(heveninova @or a+

c+ %redstavljanje aktivnog otpora


?ednad&'a koja opisuje stanje na linearno aktivno otporniku je alge'arska jednad&'a! tako da nije potre'no vriti nu eriko integriranje. Aktivni otpornik se predstavlja sa o preko otpora 0 *Slika D.1.11+.

i*t+

u*t+

Slika D.1.11 - "a jenska she a za otpornik *(heveninova @or a+

Dodatak D.1./ - Si uliranje u vre enskoj do eni - Algorita 3vdje se daju osnovni koraci vezani za si uliranja u vre enskoj do eni jedno4aznih kola. Algorita ne ukljuuje ne-linearne ele ente. No Aktivnost 6o entar

3da'eri se vre enski korak t 3drede se otporni ekvivalenti za induktivitete i kapacitete.

t ovisi o vrsti pro'le a koji se si ulira.

. /

@or ira se atrica provodnosti [1]. 3va Matrica [1] je kvadratna! si etrina i atrica se 4or ira po etodu napona rijetko popunjena atrica. vorova. Njoj se dodaju provodnosti idealnih propagacijskih sekcija. 3drede se poetni uvjeti. Naini se inverzija ili 4aktorizacija atrice [1]. # sluaju inverzije do'ije se ekvivalentna otporna atrica [0]B[1]-1. # svako vre ensko koraku vri se odredjivanje vektora vornih struja! koji o'uhvaa sliedee ko ponente, - Cvorne struje povezane sa poznati izvori a *strujni i naponski + - Cvorne struje povezane s strujni izvori a iz prethodnog vre enskog koraka *struje uslijed ekvivalentiranja induktiviteta i kapaciteta+ - Cvorne struje koje odgovaraju ekvivalentiranju idealnih propagacijskih sekcija Mno&enje atrice [0] sa u prethodnoj taci de4inirani vektoro vornih struja do'ije se vektora napona vorova u raz atrano koraku. %ostupak se ponavlja da dostizanja ukupnog vre ena si uliranja ( aD. @aktorizacijo atrice [1] zadr&ava se rijetka popunjenost 4aktor atrica! to nije sluaj kod klasine inverzije.

5 7

<