You are on page 1of 3

GRUPA E 1.

Slučajna ili akcidentalna obilježja – pripadaju kao unutarnja kao načini ili modusi, a vanjska spram drugih predmeta, stvari i pojava kao odnosi ili relacija str. 10 2. Kolektivni i individualni – kanarsko otočje str. 26 3. Sud osnovna struktura – subjekt, predikat, i pozitivnu ili negativnu, izraženu ili prikrivine kopulu ili vezu str. 31 4. Kvadrat ne može biti krug – apodiktički sud str. 33 5. II.figura – P M SM S P str. 61 6. Zaključivanje potpunom indukcijom str. 71 7. Zaključivanje po nepotpunoj indukciji – popularno i znanstveno str. 73 8. Logičke pogreške u užem smislu – temelje na sličnosti valjanog i nevaljanog zaključka str. 78 9. Govorne pogreške – izbaci uljeza šta ne spada u tu podjelu , a bilo je pogreška dvoznačnosti, pogreška dvosmislenosti, pogreška kompozicije, i mislim da je uljez bio pogreška naglaska str. 79 - 9.pitanje- sve pogreške su govorne 10. Izveden zaključak - 10. neposredni zaključci - neposredan je onaj zaključak kojim se jedan sud izvodi iz samo jednog ( drugog ) suda, pa se dakle, sastoji od jedne premise i konkluzije odnosno od samo dva suda. u tradicionalnoj logici takav se zaključak zove izvodom. str. 51

C GRUPA/A grupa 1. Metodologija kao dio logike obuhvaća i podrazumijeva: teorijsko obrazlaganje načela i pretpostavki znanstvene spoznaje; razmatranje posebnih znanstvenih metoda karakterističnih za određene znanosti; te razmatranje kriterija istine i kriterija pravilnosti u procesu znanstvene spoznaje. 2. Što se događa ako pojmu „enciklopedija“ dodamo oznaku „univerzalna“? Pojmu smo povećali sadržaj, a smanjili opseg. 3. Prema formalističkom shvaćanju, pojam se definira kao element suda koji sadrži skup oznaka ili pak kao skup oznaka, dok se oznake definiraju kao elementi pojmova. Ali tim tvrdnjama… nije dana definicija, još ne znamo što pojam suštinski jest. 4. Pojam „svi čopori“ je? Univerzalno kolektivni pojam. 5. Koja su dva osnovna načela odnosno aksioma kategoričkog silogizma, o kojima su među logičarima vođene velike rasprave? Izreka o svakome i o nijednome, obilježje obilježja obilježje je i same stvari: ono što proturječi obilježju, proturječi i samoj stvari. 6. Valjan je zaključak… u kojem konkluzija logički slijedi (samo ako slijedi) iz premisa. 7. Kako nastaje entimen (nepotpuni ili krnji silogizam)? Ako iz silogizma ispustimo jednu premisu, koja se u logičkom smislu podrazumijeva, ima se na umu (samo što jezično nije izražena).

do istinite konkluzije može se doći-str 50.str26. negdje u knjizi pise da je subjekt slabiji pojam od predikata logika i metafizika? Ja sam stavio da su oni u međusobnom sukobu od starogrčkih vremena potječu dvije podjele logičkih pogrešaka u u zaključivanju: a)po kriteriju namjernosti i nenamjernosti b) s obzirom na izvor D grupa . Formalna logika-kao elementarna(tradiocionalna logika) čime se bavi. str 61. 1. dakle „Marko je planinar“ – predstavlja koju pogrešku? Pogrešku divizije. 9. Spadaju: načelo apsolutnog identiteta.Hipotetičko-kategorički silohizam javlja se u dva glavna modusa: 7. vozač i radnik u kakvom su odnosu? 2. ako se to odnosi na kategoricke sudove. Limitativni sud(afirmativna kopula i negativni predikat) 3. n izolacije. Istinita konkluzija može biti: "Istinitu konkluziju možemo dobiti iz valjanog zaključka koji polazi od istinitih premisa.1.fig kategoričkog silgorizma.to sam stavio unutarnja načini ili modusi i vanjska odnosi ili relacije .radnik i vozač su ja mislim u interfenirajućem Osnovna metodološka načela metafizičke metode (izbaciti uljeza). spomenuvši i neke drugačije slučajeve odnosno mogućnosti izvođenja istinite konkluzije" 2. 5. n poricanja razvoja i promjena. Logika i metafizika 8. formalna se logika bavi -str7. figura kategoričkog silogizma 4. hipotetičko-kategorički silgorizam javlja se u dva modusa-str66 1. n poricanja nadilaženja odnos subjekta i predikata nicim nije uvjetovan. predmetima pripadaju kao-str10. n poricanja proturječnosti i suprotnosti. Istinitu konkluziju možemo dobiti: 6. Primjer – „Planinari su dobro organizirani“. Radnik i vozač u kakvom su odnosu .slučajna ili akcidentalna obiljezja. 10. Interferirajući pojmovi… imaju djelomično zajednički sadržaj i djelomično zajednički opseg. D GRUPA 1. "neki čopori" koji je to pojam.8. . 9. „Marko je dobro organiziran“. . u limitativne sudove spadaj-str32. nešto slučajna i akcidentalna obilježja(ne sjećam se točno). podjela sudova po relaciji-str33. nezavisnosti i nepovezanosti. Kako nastaje kontraponirani sud primarnog suda? Konverzijom uvjeta i posljedica (navedenog) kontrarnog suda.kao znanost o metodi..neki čopori-partikularno kolektivni pojam..1.

u sebe zatvorene i identične misaone oblike koji ne prelaze jedni u druge te kao posve statične i nepokretne forme mišljenja .Formalna logika i metafizika shvaćaju pojmove kao izolirane.