You are on page 1of 6

METODIKA NASTAVE ( PREDAVANJA

)
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Nastavni plan-osnovni školski dokument kojim se najčešće u obliku tabelice propisuju predmeti koji će se učiti u pojedinom tipu i vrsti škole, kojim redosljedom po razredima i kolikim br. časova. Na osnovu č !a s utv"#u$ %o$i & s p" '( ti i sa %o$i( )"* časova u&i u nastavni plan ? Utvrđuje se na osnovu: potreba društva(tekuće i buduće), potreba ličnosti, za tjeva tradicije, kulturno umjetnički za tjeva, i naučno te nološki za tjeva. V"st nastavni+ planova,

!rema nivou škola"osnovna, srednja, #akultet, viša škola.... !rema tipu škole"$imnazije, medicinska, $rađevinska... !rema trajanju školovanja"potpuni ili skraćeni !rema mentalnom razvoju"za specijalmu školu za redovnu školu !rema nacionalnosti učenika"

%astavni predmet nastaje didaktičkim oblikovanjem(prila$ođavanjem) određene naučne discipline. %astavni predmet"deduktivni metod, naučna disciplina"induktivni metod. Ka%v su sličnosti i "a-li% nastavno !"a'ivo, ( #u n$i(a i %a%o s naučno sa-nan$ t"ans.o"(i"a u

!ojam i suština nastavne discipline. &o$ika počiva na ' elementa: naučnom otkriću, naučnom procesu, nje$ovom trajanju koje omo$ućava da naučna znanja prerastu u oblikovan sistem obrazaca. !roces naučno$ saznanja otkrivanje i skupljanje činjenica, uopćavanje činjenica, isticanje ipoteza koje i objašnjavaju, razrada teorije, dobijanje rezultata teorije i ekspermentalna provjera ti rezultata. !ojam i suština nastavno$ predmeta" lo$ika nastavno$ predmeta je me anizam struktuiranja astavno$ $radiva, način dobijanja deduktivno$ znanja, pri vaćeni sistem obrazla$anja i dokazivanja sudova. (radivo u nastavnom predmetu je lo$ički sistematizirano na osnovu bazične nauke ali i na osnovu ciljeva obrazovanja( materijalni, #unkcionalni, od$ojni) kao i psi ološko peda$oški za tjeva. Raspo" ' p" '( ta u nastavno( planu/ Lin a"ni-(sukcesivni ili linijski)"predmeti se u toku školovanja izučavaju jedan za dru$im(nikad paralelno) u čistom obliku se te)e nalazi na akademijama. Kon0 nt"ični"(simultarni)"učenici (istovremeno) npr. #akultetU. sito$ razreda savladavaju više nastavni predmeta

Ko()ini"ani-(spiralni) kombinovanjem dva pret odna koriste se nji ove koristi, a izbje$avaju slabosti.

POJAM NASTAVNOG PROGRAMA Nastavni p"o!"a("sistem sadr)aja podjeljen na predmete, prema nastavnom planu i namjenjen obrazovanju u od$ovarajućoj vrsti i tipu škole.

Es n0i$alistič%a-čvrsto. '. poslije savladano$ dijela davanjem od$ovora na postavljeno pitanje provjerava stečeno znanje i neposredno poslije davanja od$ovora saznaje da li je taj od$ovor bio tačan ili nije. ekonomsko i istorijsko iskustvo uključiti u nastavne pro$rame. %astavni pro$ram konkretizira nastavni plan"utvrđuje se obim (suma znanja) dubina (kvalitet stečeni znanja) i redosljed nastavno$ sadr)aja. 3ako učenik sam uči $radivo savlađjujudi dio po dio. 0. i povratne in#ormacuje (potkrepljenje). +ta se uči?"sadr)aj -ašto se uči?"ciljevi . .oncentrično"sadr)aji se stalno proširuju .Kla. Raspo" ' sa'"1a$a u nastavno( p"o!"a(u. P"o!"a(i"ano uč n$ -je ono učenje kojim je unaprijed određeno šta i kako će se učiti. (ra#ički prikaz pro$ramirano$ učenja: nastavnik Linearn i odnos učenik 4zravni odnos (direktni odnos) Izravni odnos nastavni sadržaj T o"i$s%i i-vo"i p"o!"a(i"ano! uč n$a/ 5i evioristička teorija učenje"teorija potkrepljenja U6 78 9 8 ! 2lana%"najmanja pro$ramirana lo$ička jedinica. .ako se uči/"metode 1ime se uči?"sredstva T o"i$ o sa'"1a$i(a nastavno! p"o!"a(a. mo)e se sastojati od *:: ili više članaka. opće slobodno obrazovanje kroz izabrane predmete. zadataka i prostora za riješavanje zadataka(reakcija). Polit +nič%a.ombinovano"postepeno se proširuje spoznaja za određeni sadr)aj. '. !roces učenje je potpuno kontrloiran. 2o$u se podijeliti na: *. S %v n0a"više članaka koji čine neki lo$ički niz ili slijed. . !ro$ramirano učenje predstavlja oblik učenja u kome se $radivo jedno$ predmeta ili jedno$ dijela predmeta razbija na niz sitni dijelova. &inijski"što se uči u jednom ne uči se u dr razredu. upravljanje i or$aniriranje procesa... !ro$ramirani materijal mo)e se učenicima prezentirati preko mašina za učenje ili preko pro$ramirani ud)benika.ukupno društveno. En0i%lop 'istič%a-svo ljudsko znanje staviti u nastavne pro$rame P"a!(atična-pro$rame zasnovati na potrebama sa kojima će se čovjek suočavati u društvu. učenik uči dio po dio. .%i ('i'a%tiča") *. 7astoji se iz: in#ormacije( stimuls).

znakovima. .. taktilni itd.. 7ocijalno emocionalna komponenta. jačina zvuka) od strane sa$ovornika. '. A. neverbalno. P"o0 s %o(uni%a0i$ u o'!o$u/ od$ajatelj... A@: *. od$ajanikeGpolaznike nastave. dimni si$nali (indijanci) morloplovci(morzeova azbuka).lanak < '.. . . svjetlosna komunikacija (u saobraćaju). .lanak < '. sadr)aje koji se razmjenjuju i komunikacijski kanal i medije.učiniti općim.članak < 0. $ovor tijela. cilj i zadatak nastave.lanak < . KOM3NIKA4IJA 3 ODGOJ3 I O5RA6OVANJ3 Načini %o(uni%a0i$ / verbalno. U u)em smislu komuniciranje se odnosi na saopćavanje. usmeno. Int "a%0i$a" pred uvjet za komunikaciju. izra)avanje psi ički sadr)aja koji se materijaliziraju si$nalima. %everbalno"mimika.lanak Ra-!"anato p"o!"a(i"an$ : *. u o'!o$u i o)"a-ovan$u(nastavni) sa'"1a$n %o(pon nt / 4n#ormacijsko spoznajna komponenta. Eerbalno poruka izra)ena riječima ili jeziku bilo pisano ili $ovorno. a#ektivna. $estikulacija. poruke prima i interpetira obije kate$orije in#ormacija. intelektualna ili spoznajna. teško osi$urava inte$ritet znanja različiti redmeta. '. razmjena poruka između dvaju ili više osoba. =a bi komunicirali moramo da dijelimo isti kod.). N 'osta0i p"o!"a(i"ano! uč n$ / potiskivanje kolektivno$ rada. Lin a"no p"o!"a(i"an$ -*. si$urnije kontroliranje procesa učenja. vrstama poruka (lin$vističkaGverbalna i neverbalna komunikacija) i medijima za nji ovo . međudjelovanje. a poprimaju značenje kada su zajednički iskustvo odšiljaoca i primaoca poruke.anal za prenošenje poruka"4% @B4DB DB?%?E>9(audativni.lanak manji. . jezik znakova ($lu onjemi). mora biti što pro$ramirano$ učenje baziran je na didaktičkim postavkama o kratkim koracima. 0. pismeno. . zbivanje. auditivni. #acijalna ekspresija !ara jezik način na koji se verbalna poruka prenosi(visina tona. !olaznik nastave iz oba navedena područija ima određene in#ormacije. . >lementi komunikacije: &?7@>&"ova paradi$ma komunikacije. . Ukoliko postoji interakcija nemo$uće je komunicirati. za sastavljanje veri#iciranje i primjenu tabela treba mno$o truda i preda$oške izobrazbe.omunikacijski kanali od$ovaraju načinima senzorno$ primanja poruka (vizualni.Ko"a%"spoznajna distanca između dva uzastopna članka. vizuelni itd) !rimaoc poruke"3C @BC2"učenik Učenik" @43B @B?3 >F>D3"is odi nastave. Ko(uni%a0i$a. samoobrazovanje i razvoj samostalnosti. !ošiljaoc poruke"@BC"nastavnik !oruka"@B?3"nastavni sadr)aj . smanjuje mo$ućnost kooperacije i uzajmne pomoći. . 7istem P" 'nosti p"o!"a(i"ano! uč n$a/individualizacija nastavno$ procesa. dinamički proces u paru $dje ponašanje jedne osobe utiče na dru$u. !oruke se mo$u prenositi komunikacijskim kanalima: *.lanak < . . racionalizira i intevizira nastavni proces. Ko(uni%a0i$ *.

omunikacija mo)e biti: *. srdačnost i pri vaćanje dru$i ..ilt " utječe na to što polaznik nastave osjećaj i doživljava u vezi in#ormacija koje dobiva tijekom on"line nastaveGtečajaJ " aso0i$a0i$s%i . Hednosmjerna"postoji samo pošiljaoc. razvijanje demokratske kulture u odnosima između polaznika. poticanje polaznika na iznošenje mišljenja i davanje prijedlo$a. simpatija. nema trenutne poruke.). . '. odnos ravnopravni .prenošenje koji mo$u biti prirodni (npr. na komunikaciju utječe i tzv. kao i na slušanje i uva)avanje dru$i polaznika. stav tijela. !rostorne zone su: :"* m 6privatna zona. računalni). nema povratne spre$e.. elektronički. čitljivost sadr)aja.ilt " povezan je sa tzv. ometajući si$nali i in#ormacije) kao i kod p"i(an$a po"u% (nepozornost ili in#ormacijska preopterećenost primatelja.6društvena zona(poslovno komuniciranje). 8)u%a8 ili 89u(8 u %o(uni%a0i$s%o( %analu. 7tatični su: udaljenost tijel (prostorne zone). D (o%"ats%u %o(uni%a0i$u karakterizira poštovanje osobnosti. slobodnim asocijacijama koje se kod polaznika mo$u pojaviti u vezi pojedini in#ormacija što i dobiva tijekom obrazovanja na daljinu (primjerice o interesu za polaznika. !ovratne in#ormacije su vrlo va)ne jer omo$ućuju kontrolu procesa razmjene poruka i interakcije između sudionika. %everbalni znakovi mo$u biti statični i dinamični. nerazumijevanje i po$rešno tumačenje poruka). =vosmjerna. tiskani. prilikom njeno$ p"i$ nosa ($ubitak dijelova poruke.)J " %o!nitivni . nadmoćnost. a dinamični su: izraz lica(kretanje.6 javna zona. otvorenost i iskrenost.. a mo)e varirati s obzirom na do)ivljani osjećaj i mani#estiranu slobodu izra)avanja. Eišesmjerna. . estetiku itd.ilt " određuje u kojoj su mjeri polaznicima razumljive informacije koje im predavačGinstruktor prezentiraJ " (o0ionalni . kontakt očima). vanjski iz$led(stručnost.omunikacijski kanali od$ovaraju: načinima senzorno$ primanja poruke (lin$vističkaGverbalna i neverbalna komunikacija).) i te nički (npr.ombinacijom ovi slojeva komuniciranja utječe se na način kojim se poruka prima i šalje.". mediji za nji ovo prenošenje mo$u biti prirodni ($las izraz licaI te nički (tiskani. razumijevanju nje$ovi potreba i sl. razinu kooperativnosti itd. mo$ućnost obostrano$ utjecanja. međuosobne odnose. Csim in#ormacijski #iltera. interesa i samostalnosti polaznika nastave. izrazi lica itd. međusobni polo)aj. moći ili utjecaja predavačaGinstruktora koji određuje koje sadr)aje i na koji način polaznici trebaju usvojiti.. elektronički. privlačnost). Hednosmjerna. U nastavnoj komunikaciji va)ni su i pojmovi autoritarne i demokratske komunikacije .ilt " uvjetuje koje in#ormacije polaznik nastave prima različitim senzornim kanalima i na koji način (npr. *. Auto"ita"na %o(uni%a0i$a u pravilu se sastoji od korištenja nadređeno$ polo)aja. 5uka se mo)e pojaviti kod o)li%ovan$a po"u% (npr. -a prila$ođavanje poruke primatelju obično se koristi pojam in#ormacijski #ilter koji mo)e biti: p "0 ptivni . prila$ođavanje predavačaGinstruktora potrebama i )eljama polaznika. neraz$ovjetna. Ko(uni%a0i$s%a %li(a je opća atmos#era u kojoj se odvija komunikacija tijekom obrazovno$ procesa.. $este. . $las. =vosmjerna" obostrano slanje i primanje poruka (neverbalno i verbalno) . računalni) Pov"atna invo"(a0i$a 7EE5A4K"pokazuje kako je neka poslana poruka pri vaćena i interpetirana od strane primatelja. vezano uz privlačenje pozornosti. nerazumljiva ili dvosmislena poruka). tjelesni kontakt.. kao i pojam komunikacijske klime. a usvajanje znanja nadzire pitanjima i pismenom provjerom uz korištenje kazni (rjeđe i na$rada) za korekciju ponašanja polaznika.. *"*. .

Nastavna $ 'ini0a"sadr)ajno lo$ički zaokru)en dio nastavne teme. obu vata novu $rađu. +to je nastavnik manje iskusan potrebna mu je detaljna priprema. kojim ću nastavnim metodama postići najbolje rezultate? (izbor metoda). ni vrlo iskusnom nastavniku bez pripreme nije $arantovan uspješan nastavni rad. čas obrade novo$ $radiva. . !eriodično ( npr mjesečno. nakon obrađene nastavne jedinice da bi pokazao svoja posti$nuća. što nastavnik više zna o svom predmetu. 6a9to $ p"ip" (a va1na %ao 'o%u( nt. smišljati pro$ram rada. Tipovi nastavno! časa"uvodni čas.nta0i$a p"o$ %0i$a*** " na tabluGprezentaciju treba staviti ono što od$ovara postavljenim zadacima. . psi ološka priprema (oko A min). ostvarivanje ciljeva kao idealne slike )eljene budućnosti. metoda. materijala alata instrumenata i strojeva ?dministrativni" obu vata pred odna '. ono što je povezano sa ključnim tačkama razmatrani problema. oblik prdviđanja budućnosti. analiza učenički radova i ponavljanje ključni tačaka (oko A"*: min) O"!ani-a0i$a -apisa na ta)li: p" . to je pisana izrada dokumenata priprema za neposredan rad. '.PLANIRANJE I PRIPREMA JEDNE NASTAVNE JEDINI4E (NASTAVNOG RADA) &at. čas Dilj nastavno$ časa"ono što je očekivano od učenika da usvoji iskaze. objasni poka)e napravi nacrta. čas utvrđivanja. -adaci nastavno$ časa"da bi se ostvario cilj časa. analiza od$ovarajuće literature. sredstava. Nastavna t (a" pojam širi od nastavne jedinice i u)i od nastavne cjeline.ako znati da sam učenike to naučioGla? (utvrđivanje zadataka). I-"a'a plana "a'a: a"ti%ula0i$a časa : 3VODNI DIO" motiviranje učenika za čas. 3eorijski" analiza %!! određenje ciljeva i zadataka koje )elimo ostvariti. Erste planiranja"pripremanje: $odišnje (makro). čas provjeravanja. vje)banje i ponavljanje (oko 'Amin). 2o$u biti: K Eerbalna (usmene in#ormacije). 6AKLJ32NI DIO" obu vata promjenu otvorenosti zadataka. !lanum !raviti plan rada. izbor metodički oblika. *A"dnevno. koji je to sadr)aj najprikladniji da učenici to nauče? (izbor sadr)aja). Cr$anizacijski" odluka o tipu i prirodi aktivnosti nastavni rasporeda rada. NASTAVNI PROGRAM Nastavna 0$ lina"veći cjelovitiji dio %! neko$ predmeta relativno samostalno u odnosu na nastavnu $rađu. kombinovani čas. . sadr)ajno i lo$ički struktuiran dio nastavnr $rađe koja sadr)i više nastavni jedinica. ne treba pretrpavati ne bitnim sadr)ajem. artikulacija nastavno$ procesa. P"i i-"a'i p"ip" ( va1na su sl ' &a pitan$a. učenici moraju steći određena znanja" -%?34(obrazovni zadatak). 2aterijalni" priprema materijalni priprema prostora za nastavu. priprema mu je potrebnija. !riprema za neposredan nastavni rad (aspekti): *. +ta je to čemu moramo naučiti učenike? (cilj). GLAVNI DIO. sa$ledavanje materijalne spremnosti škole. moraju steći i razviti određene vještine i navije i sposobnosti "U2H>34 Usvojiti određene stavove i način ponašanja (#unkcionalni zadatak) i B3H>34 (od$ojni zadatak) Nastavna s" 'stva %astavna sredstva su didaktički oblikovane pojave i predmeti koji u nastavi slu)e za ostvarivanje ciljeva učenja i poučavanja. sistematizacije i ponavljanja. 0.razrada sadr)aja koji će se obrađivati. sedmično) dnevno (mikro)..

tumačenje"zaključivanje. dijeli taksonomiju kate$orije analiza: analiza elemenata....%a šta se odnosi oblici ponašanja.projektor. modeli. prepoznaje različite ideje i pojave. K 3ekstovno"$ra#ička (rad na tekstu. 3E. K 2etoda praktično$ rada. a ako valjano koristi znanje bez vanjsko$ uticaja" primjena. računar. ekstrapolacije" A. $ra#ikonom. $ra#oskop. 5LOOMOVA TAKSONOMIJA I VJE. 0. crte)i. K &aboratorijsko" eksperimentalna. crtanje). .tj. dija$ramom. #oto$ra#ije. K =emonstrativna (procesa.).) Nastavn ( to' %astavne metode su naučno provereni putevi ili načini poučavanja i učenja. . trodimenzionalni predmeti. šemom. analiza odnosa.) K 2anuelna (alati. šeme. operacije rada mašine.ada smatramo da je učenik stekao određeno znanje?"kada sam pamti.%a koje tipove ili nivoe 5loom. K 4stra)ivačka metoda. K =ijalo$ (raz$ovor). rea$ovanja koje uključuje kate$orije sk vatanja? Cblici ponašanja i rea$ovanja. reproducira. simbolom i dr. analiza or$anizacioni principa. muzički ostvarenja i sl. K 4lustrativna (predmetom.oji je psi ološki proces u osnovi kate$orije znanja"pamćenje.. video kasete.K !isani izvori znanja (ud)benici i dru$o). K Eizuelna (karte.). pisani i $ra#ički radovi. K !isani radovi. instrumenti. slike. '.. mašine.TINE 32ENJA/ *. L. %ajčešde korišdene su: K Usmeno izla$anje. peda$oške svr e su manje više vezane za doslovno razumjevanje nastavno$ sadr)aja od strane učenika. anticipiranjeGprocjenjivanje. pribor) K ?udio"vizuelna (radio.U čemu je razlika između taksonomije kate$orije primjena od taksonomije s vatanja? ?ko učenik ispravno upotrebljava znanje"s vatanje.. sparite pojmove: prevođenje"pre#ormuliranje.. !ostoje različite klasi#ikacije nastavni metoda..