You are on page 1of 8

MEĐUNARODNA ZAJEDNICA I UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA

☺ 1 ) Šta je međunarodna politika?
Kada danas govorimo o međunarodnoj politici, uobičajeno podrazumijevamo sistem teritorijalnih država, i definišemo međunarodnu politiku kao politiku u odsustvu zajedničkog suverena, politiku među entitetima bez vladara nad njima. eđunarodna politika se često naziva anarhičnom. Kao što monarhija znači jedan vladar, anarhija ! "an#arch$% ! znači odsustvo bilo kog vladara. eđunarodna politika je sistem koji počiva na načelu samopomo&i. 'omas (obs, eng. filozof iz )* st., nazvao je takav anarhični sistem "prirodnim stanjem%.

☺ 2 ) Dva viđenja anarhične politike?
). Realizam - je bio dominntna tradicija u promišljanju medunarodne politike. +a realiste, središnji problem međunarodne politike je rat , upotreba sile, a glavni akteri su države. - skladu sa shvatanjima realista, na početku i na kraju međunarodne politike nalazi se pojedinačna država u međudejstvu sa drugim državama. .. Liberalizam ! liberali vide globalno društvo kako funkcioniše uporedo sa postojanjem država , predstavlja dio konteksta u kome one djeluju.

☺3)

oja !kola međunarodnih odno"a vjeruje da #e dramatični pora"t ekolo!ke međuzavi"no"ti do te mjere učiniti ma$lovitim razliku između unutra!nje % međunarodne politike da #e čovječan"tvo evoluirati prema "vijetu u kojem ne#e po"tojati dr&avne $rani'e? /,0123/43 škola.

☺() ☺ ))

oja !kola međunarodnih odno"a na$la!ava va&no"t ideja % kulture u oblikovanju kako "tvarno"ti tako % $ovora medunarodne politike?
K546'2-K',7,6',8K3 škola.

oja !lola međunarodnih odno"a i"tiče da "u kon'epti poput na'ija % "uvereniteta* koji daju značenje na!im &ivotima kao % na!im teorijama* "o'ijalno kon"trui"ani* % ne po"toje +izvan, na"* kao neka "tvarna realno"t?
K546'2-K',7,6',8K3 škola.

☺ - ) Da li kon"truktivi"ti "matraju da na'ija i "uverenitet nije realna "tvarno"t? ☺.)

93

oja "u tri o"novna kon'epta za teorij"ko promi!ljanje međunarodne politike?

/ubjekti* 'iljevi i "red"tva, ali svaki od njih je promjenljiv.

a : /ubjekti # - tradicionalnom realističkom viđenju međunarodne politike jedini značajni subjekti su države, a samo velike države su zaista važne. eđutim ovo se mjenja, broj država je izuzetno porastao u poslednjih pola vijeka. nogo važnije od porasta broja država je uspon nedr&avnih aktera0 4pr., velike multina'ionalne korpora'ije prekoračuju državne granice i ponekad upravljaju sa više ekonomskih bogatstava nego nacionalne države. ultinacionalne naftne kompanije kao što su ;el, 0ritiš <etroleum itd. su jedna vrsta nedržavnih aktera, ali ima i drugih. <ostoje velike međudr&avne or$aniza'ije kao što su -4, i manje poput 3rapske lige. <ostoje i nevladine or$aniza'ije, koje

9ovoljno je teško znati posljedice djelovanja u unutrašnjim poslovima. ☺ 6 ) 5etiri kate$orije morala i obja"niti? oral igra manju ulogu u međunarodnoj politici nego u unutrašnjoj iz ( razlo$a0 7rvi je slaba međunarodna saglasnost o vrijednostima. <remda vojna sila ostaje sredstvo koje se koristi u krajnjem slučaju. b ) 3iljevi ! cilj država u jednom anarhičnom sistemu je vojna bezbjednost. 5etvrto.uključuju =rveni krst i 3mnest$ . međutim. poredak i pravda su važni. Klasični stav o etici u međunarodnoj politici. 5ak je i konven'ionalno oružje postalo mnogo skuplje u slučajevima kada se koristi u svrhu vladanja stanovništvom sa izraženim nacionalnim osje&anjima. <ored toga. Dru$o* države su drugačije od pojedinaca ! djelatnost državnika se ocjenjuje drugačije nego kad djeluju samo kao pojedinci. 1re#e složenost uzročno#posljedičnih odnosa. smatraju da je mnogo skuplje da koriste vojnu silu u ostvarenju vlastitih ciljeva nego što je bio slučaj ranije. postoji argument koji kaže da su ustanove međunarodnog društva naročito slabe. ☺ 8 ) 1ri viđenja etike? 'ri su viđenja etike u međunarodnim odnosima. 4esrazmjera između ogromnog razaranja koje nuklearno oružje može da prouzrokuje i bilo kojih razumnih političkih ciljeva. ali je u proteklih pola vijeka bilo promjena u njenoj ulozi. u međunarodnim odnosima postoji još jedan sloj složenosti? međudejstvo država. za skeptike. nuklearno oružje. /kepti'i 9 kažu da moralne kategorije nemaju značaja u međunarodnim odnosima. ne postoji osje&aj zajedništva. 'radicionalno gledište je da vojna "ila ima suštinski značaj. nije dovoljna da zaštiti od terorizma. međunarodni vjer"ki pokreti itd. o društvenim problemima. kao što su Kurdi i 3rmeni. danas. 9anas zemlje očigledno brinu o vlastitoj vojnoj bezbjednosti. 'u je takođe $rupa raznorodnih tran"na'ionalnih etničkih $rupa. noge države. 7ojna sila nije zastarjela kao sredstvo ! o čemu svijedoči rat u 3vganistanu. pa stoga ne može biti ni moralnih prava i dužnosti. tako se mijenja i određenje bezbjednosti> vojna bezbjednost nije jedini cilj koji države nastoje da ostvare. c : /red"tva ! međunarodne politike se mjenjaju. postalo uzaludno jačanje miši&a. o svom ekonomskom bogastvu. . kako se mijenjaju prijetnje. bio je odgovor . te da je razilaženje između pravde i poretka ve&e u međunarodnoj nego u unutrašnjoj politici. 6ama vojna sila. 1re#a promjena u ulozi vojne sile odnosi se na unutrašnja ograničenja. Šta "u razlozi za to? 4edan od razloga jeste da je posljednje sredstvo vojne sile. posebno one velike. 9ržave očigledno koriste vojnu silu .taviše. .nternational. onačno. 1erori"tičke $rupe* narko karteli i ma2ija!ke or$aniza'ije prelaze nacionalne granice i često dijele svoje resurse između nekoliko država. jer nema institucija koje bi obezbjedile poredak. <ostoje kulturne i religijske razlike u pogledu prosuđivanja opravdanosti pojedinih postupaka. učinila je političke vođe nevoljnim da ih upotrijebe. ori!tenje ekonom"ke međuzavi"no"ti* "red"tava komunika'ije* međunarodnih in"titu'ija i tran"na'ionalnih "ubjekata ponekad igra ve&u ulogu nego sila. 'okom vremena došlo je do rasta etike antimilitarizma. o ekološkim kretanjima. brojni problemi koji postoje jednostavno ne mogu biti riješeni nasilnim putem.

treba da govorimo o pravdi za pojedince. knjizi 5ovjek* dr&ava i rat enet <ol' izdvaja tri nivoa uzročno"ti* koje on naziva =pred"tavama+* koji "u to nivoi uzročno"ti rata? 'o su? nivo pojedinca. što zauzvrat doprinosi ve&oj vjerovatno&i izbijanja sukoba širih razmjera. a savezi su fleksibilni. . odnosno potrebna je mogu&nost istovremenog postojanja dva uslova ! onog koji se desio i onog koji u eksperimentu koristimo kao . 5vim postupkom se određuju uzročni stavovi ! jednu stvar mijenjamo a druge držimo stalnim na osnovu čega konstruišemo sliku o tome kako je svijet mogao izgledati. Kosmopoliti smatraju da nacionalne granice nemaju moralno opravdanje> one prosto brane nejednakost koja treba da bude ukinuta. mada ta pravila nisu uvijek sasvim poštovana.bipolarnim sistemima postoje dva velika centra mo&i. 4ajvažnije pravilo je državni suverenitet koji zabranjuje državama intervenisanje izvan vlastitih državnih granica u prostor tuđe jurisdikcije. ☺ 13 ) >d če$a "e "a"toji pro'e"? 7ro'e" se odnosi na način na koji se igra može igrati i kakve interakcije mogu postojati između igrača. a slabi prihvataju ono što morajuA. Reali"ti se previše usredsređuju na pitanja rata i mira. +a skeptike. a tamo gdje postoji veliki broj zemalja koje su približno jednake u mo&i govorimo o ra"pr!enom ra"poredu mo#i0 . ?ultipolarne strukture imaju tri ili više centara mo&i. 5vakvi suprotni stavovi zasnovani na činjenicama koje su suprotne stvarnosti omogu&avaju način da se istraži da li su uzroci značajni ili ne. vide međunarodnu politiku ne samo kao društvo država nego i kao društvo pojedinaca. ☺ 11 ) >d če$a "e "a"toji "i"tem? 6istem se sastoji od "rukture i pro'e"a. o"mopoliti 9 poput teoretičara politike 8arlsa 0ajca.3tinjana eljanima? "@aki čine ono što mo& mora da čini.multipolarnim ili "i"temima koji imaju ra"pr!enu ra"podjelu mo#i države formiraju saveze kako bi ostvarile ravnotežu snaga. to je sve što se ima re&i na ovu temu. u težnji da očuvaju vlastitu nezavisnost. nivo države i nivo međunarodnog sistema. tako se mnogo promjena dešava u isto vrijeme da su događaji previše determinisani. ukoliko mislimo o pjmovima distributivne pravde. ili dva čvrsto zbijena sistema saveza dominiraju ostalima. ☺ 1: ) . . dvije velike države. Reali"ti Bkojima pripadaju moralni skeptici i neki državni moralisti: odgovaraju da je opasnost u kosmopolitskom prilazu to što on može dovesti do velikog nereda. vode politiku ravnoteže snaga protiv države koja ima premo& u sistemu. politikolozi kao unipolarne opisuju one međunarodne sisteme u kojima postoji jedna premo&na sila. 7ro'e" međunarodnog sistema je određen pomo&u tri elementa? 10 /trukturom Bbipolarne strukture proizvode manje prilagodljive procese:> 20 ulturnim i in"titu'ionalnim kontek"tom koji okružuje strukturu i određuje sposobnost država da sarađuju> 30 Da li "u dr&ave revolu'ionarne ili umjerene u 'iljevima i in"trumentima0 ☺ 1( ) ?etod izvrtanja činjeni'a ? ! predviđati u međunarodnoj politici se ne može sa stopostotnom sigurnoš&u.međunarodnoj politici postoji tako mnogo varijabli. /truktura se odnosi na raspodjelu mo&i. 3lat koji u tu svrhu možemo koristiti jeste misaoni eksperiment izvrtanja činjenica.vjerljivo"t ! mora biti uvjerljivo zamisliti dva uslova radnje koji postoje istovremeno. o& Dr&avni morali"ti .nipolarni "i"temi su skloni propadanju jer države. možda čak i svjetskog rata. ☺ 12 ) >d če$a "e "a"toji "truktura? 1konomisti opisuju "trukturu tržišta pomo&u koncentracije mo&i prodavca. 6lično tome. stvara pravo.međunarodna politika počiva na društvu država sa određenim pravilima. . 6toga kada govorimo o pravdi.bipolarnim "i"temima savezi postaju mnogo rigidniji. tj imaju previše uzroka. . kažu kosmopoliti. a pod pro'e"om podrazumijevamo obrasce i vrste interakcija između jedinica sistema. 5etiri "u kriterija za te"tiranje da li "u ek"perimenti dobri ili ne@ 10 .

* zemalja. niti je zbog njihova nasljeđa određenog ograničenjima koja izviru iz suverenosti država vjerovatno da &e ikada postati. danas redovito sudjeluju u međudjelovanju i transakcijama sa svijetom preko državnih granica. režim za kontrolu narkotika. ☺ 1. a ateizam predstavlja transnacionalizam. akteri unutar sistema postali su sve brojniji. Eadna'ionalni 2enomen ! 4pr? 1. . =oca=ola ! centralno sjedište joj je u 639#u. 6vi ovi mehanizmi i uređenja moraju poduzimati i određene aktivnosti usmjerene na vođenje. 6istem -4#a zaista posjeduje temeljne značajke kompleksa institucija bitno ograničenih suverenoš&u država. 9a li je neki postupak izvrtanja činjenica uvjerljiv procjenjujemo tako što razmatramo ono što znamo o svim slučajevima koji su doveli do razvoja teorije. suštinski.zamjenski> 20 Alizina u vremenu ! bliskost u vremenu dva događaja koji se nalaze u lancu uzročnosti dopušta bolju kontrolu drugih uzroka i samim tim dobijanje tačnijeg mjerenja faktora> 30 >dno" prema teoriji ! valjano rezonovanje na osnovu postupka izvrtanja činjenica treba da se oslanja na postoje&e teorije.smatra se nadnacionalnom organizacijom koja se prostire na . ali isto tako neoduzima nacionalno pravo njenih članica. jedinstveno tijelo s autoritetom u upravljanju svjetskim odnosima. iako je članica 1-:. odnosno nacionalna društva. 1ran"na'ionalni 2enomeni ! to su multinacionalna društva. priroda i raspodjela sile i autoriteta sve šarolikija. nogi gradovi "mikroregijeA. 5vaj postupak nam pomaže da povežemo istoriju i teoriju. <ostoje i oni koji okupljaju zajedničko djelovanje državnih i ne#državnih aktera. Francuskoj ostaje njeno pravo da održi svoj nacionalni identitet. %nterna'ionalni 2enomen ! je istodobno i međudržavna i transnacionalna organizacijaHpokret 4pr.A ☺ 16 ) 1eoretičari Aull i Hi$ht razlikuju tri tradi'ije mi!ljenja koje "u na određen način povezane "a re'ep'ijom vrijedno"ti u međunarodnom "i"temu ali % "a "pe'i2ičnim po$ledom na međunarodno pravo* međunarodno dru!tvo % međunarodnu zajedni'u0 oje "u to tri tradi'ije mi!ljenja? . nadzor u sistemu u kojemu suverenost i hijerarhija postaju sve problematičnijim. 4pr. i pored toga predstavlja i političku partiju komunizam. 'eorije obezbjeđuju koherentnost i organizaciju našem promišljanju velikog broja uzroka> (0 5injeni'e ! u ispitivanju uvjerljivosti misaonog eksperimenta moramo osigurati da se ono što se drži kao nepromjenjivo u toku eksperimenta zaista i dogodilo. Komunizam je međudržavno djelovanje putem partije.. među ostalima. npr. -4 nisu. C1) ) ?eđunarodno or$anizovanje i upravljanje u turbulentnim vremenima? Be"ej"ko) 'okom zadnjih DE#ak godina. a ima podružnice u večini zemalja svijeta. Bnpr. marksističko !lenjinistički pokret istodobno predstavlja transnacionalnu religiju ateizam. 3nalitičari globalnog upravljanja također su primjetili pojavu novonastaju&ih aranžmana na sub#nacionalnoj razini koji su danas aktivni u transnacionalnom i drugim prekograničnim djelatnostima. ) DndreF Glover" koji u "vom poku!aju de2iniranja međunarodne zajedni'e i"tiče da je =i"tin"ka međunarodna zajedni'a $rupa dr&ava koja je* na prvom mje"tu* kreirala pravila i in"titu'ije0 oje "u to dr&ave? 'o su. kao u primjeru 6vjetske trgovinske organizacije> u drugim sasvim nerazvijeni i jedva opstaju ! npr.) RaCmond Dron u "vojoj knjizi =?ir i rat među narodima+ razlikuje tran"na'ionalne* interna'ionalne i nadna'ionalne 2enomene0 oji "u to nadna'ionalni 2enomeni? B4a #u ih obja"niti "va tri* a na te"tu "e tra&i da "e obja"ni "amo jedan 2enomen !to je u ovom "lučaju bio nadna'ionalni0) ).. a upravljački aranžmani sve brojniji. kada se međuovisnost proširila i produbila. 6jedinjene 9ržave i 1vropa. ☺ 1. . režimi za zaštitu okoliša. usmjeravanje.nekim primjerima ovi su upravljački mehanizmi visoko institucionalizirani. 6istem -4#a duboko je ukorijenjen u shva&anje međunarodnih odnosa koje u središtu ima suverenost država. G. koja imaju podružnicu u određenom broju zemalja koje kontrolira matično društvo. 6vi prihodi idu u matičnu zemlju B639: iz podružnica.

2ealisti tvrde da je ključni zadatak država ostvarenje nacionalnog interesa. Realisti polaze od antropoloških premisa a neorealisti tvrde da individualni nivo ne igra nikakvu ulogu> struktura međunarodnog sistema i promjene u toj strukturi određuju ponašanje države. a to je osvajanje mo&i. ve& je on proizvod nekoordiniranog djelovanja države. ☺ 2: ) 7o kojoj !koli je ?J arena "talne borbe Bili ne!to "lično ovome)? <o realističkoj školi. multinacionalne saradnje i 475. 2ealisti smatraju da su države. te promiče pravdu kao ključnu vrijednost. politici je mogu&e prepoznati potencijalnu zajednicu čovječanstva. 0alans mo&i je rezultat samih država. +ato se ova teorija naziva i strukturalni realizam. o& se može posmatrati samo u odnosu na drugu državu. pravila i institucije kao centralne tačke teorije međun. 9ržava je samo Iprimarna jedinicaI međun. sistem koji pokazuje znake balansa mo&i stabilniji je od sistema u kojem je neka država mo&nija od drugih. . odnosa. ali se razlikuju po sposobnosti da realizuju postavljene zadatke. ☺ 23 ) Eeorealizam i ?eđunarodna zajedni'a Be"ej"ko) (ans orgentau je utemeljitelj reali"tičke !kole. društvu. privremenih saveza i nacionalnih interesa. ako i"tiče Hheeler nu&no je razlikovati dva oblika mo#i unutar međunarodne zajedni'e0 oja "u to dva oblika mo#i? . 5bje teorije polaze od postojanja anarhične strukture u kojoj nema vrhovne institucije koja sankcioniše ponašanje država. 5va škola ističe značaj međun. društva. 4eorealisti balans mo&i ne vide kao namjeru društva. 2azlika je u uzrocima anarhične strukture. a u pravilu se odlučuje za pristupanje slabijoj koaliciji jer se u njoj osje&a cjenjenijom i ne prijeti joj opasnost od apsorbovanja od strane jačeg. dok neorealisti tvrde da se države međusobno ne razlikuju jer sve imaju istu funkciju. zajednica ne postoji jer ljudi žive pod potpuno različitim uslovima i zato ne mogu razviti iste interese. kao i društvo uopšte. homogen. antijan"ka ili revolu'ionari"tička ! u djelovanju u međun. međusobno različite. civilnog društva. -temeljitelj neoreali"tičke teorije je Kenneth Laltz kojom je htio objasniti stabilnost bipolarnog odnosa snaga u (ladnom ratu. .fokusu su institucionalizovanje zajedničkih interesa i identiteta među državama i tretira zajedničke norme. . a ne pojedinci kako to tvrdi kantijanska tradicija. ☺ 18 ) oja !kola u "vom učenju ne prihva#a hobe"ijan"ke po"tavke o međunarodnom poretku kao areni u kojoj "e dr&ave bore jedna protiv dru$e ve# i"tiče da "u dr&ave u "ukobima o$raničene zajedničkim pravilima? 'o je Jrocijanska škola. eđun. . 2ealisti tvrde da međun. decentralizovan. Kantovo učenje je takvo da smatraju da je međunarodni poretk kao arena u kojoj se države bore jedna protiv druge. kao i ljudi. neusmjeren i prilagodljiv. poretku kao areni u kojoj se države bore jedna protiv druge ve& ističe da su države u sukobima ograničene zajedničkim pravilima. poredak je arena u kojoj se države bore jedna protiv druge. +bog te neusmjerenosti neorealisti tvrde da međun. <ojedinci su ključni akteri u međun. <rema neorealistima država se može odlučiti i za savezništvo sa drugim državama. 9ržava je ključni akter u međun. dok je za neorealiste taj ključni zadatak sigurnost. sistem je i horizontalan. eđun. prvom slučaju radi se o mo&i AKbaziranoj na odnosima dominacije .realističkoj školi (obbesovo . ☺ 21 ) 7o Kn$le"koj "koli ?J je "inonim za # ☺ 22 ) eđunarodno društvo. eđun. odnosi su utemeljeni na politici sile. Gro'ijan"ka ! ne prihvata hobesijanske postavke o međun. a u dru$om slučaju AK mo&i koja je legitimirana zajedničkim normama%. sileK%. usmjeravaju objektivni zakoni koji imaju korijene u ljudskoj prirodi. zajednica ne postoji.Iobe"ijan"ka ili reali"tička ! odnosi država su prožeti stalnim takmičenjem. društvu.održavanju balansa mo&i realisti vide sredstvo za očuvanje svjetskog mira. eđun. 5n polazi od (obsovog poimanja svijeta u kojem vlada prirodno stanje anarhije i tvrdi da politiku.

. po sebi. Regulativni liberalizam ! smatra da se mir postiže na nivou političkih struktura. 6a novim akterima dolazi do promjene koncepta sigurnosti. 6ad je za međunarodnu sigurnost pored sigurnosti država bitna i sigurnost pojedinaca. etatistička država Brogue state: <ropala država Bfailed state:. u centru je pojedinac. C 2. interese . odnosno britanizira. C 26 ) B/avremeni model) ?eđunarodna zajedni'a po "ebi ! 4ačin politike 639#aR +ašto u model djelovanja međunarodne zajednice po drugima nije uključena . političkim i ekonomskim uređenjem. kulturi . britanski. B4eo:liberalizam prihvata pojavu raznih aktera ! multinacionalnih korporacija i slično čiji interesi utiču na ponašanje države. jer svjetska zajednica. participacija i blagostanje. posjeduje talenat da stvori svojevrsni Astrateški argo%. . zajednica je sredstvo za realizaciju nacionalnih interesa imperijalnih sila. ve&. Ekonomski liberalizam ! fokusira se na efekte blagostanja koje donosi slobodno tržište i misli da rast trgovine pogoduje razvoju mira jer rat nosi i sigurnosne i privredne rizike. ☺ 2) ) on"truktivizam podrazumjeva .E st. B4eo:liberali ne teže maksimiziranju sigurnosti ve& blagostanja. ) B1radi'ij"ki model) ?eđunarodna zajedni'a po dru$ima Be"ej"ko) -nutar tradicijskog pristupa međ. koja. problem velikih sila. država kojoj se prijeti . koja boluje od nedostatka državnosti. odnosima tokom druge polovine . pa je zato pobornik demokratije. ergo. američka. američki. taj model. sre&a i mir.☺ 2( ) Eeoliberalizam i ?J Be"ej"ko) /iberalizam je stariji od realizma. . ruski ili neki drugi način. 6jedinjene 9ržave nemaju stoga nikakvu potrebu da se prema svojoj internacionalnoj zajednici odnose na francuski. 'ermin je proizvod stručnih diskusija unutar američke znanstvene elite. kako bi se spriječila amerikanizacija međunarodne balkanske politike. kako to primječuje jedan od vode&ih francuskih teoretičara strategije 3laine @oNe. 4ema internacionalizacije nacionalne politike u 0i(. sloboda. 0. /iberalno objašnjenje? liberalizam je pobijedio komunizam. naprotiv. tendenciji. 7anjskopolitičko djelovanje države je uslovljeno njenim društvenim. amerikanizacija kao oblik njenog nacionaliziranja. u latenciji . =eremonijalna inauguracija 9a$tonskog mirovnog sporazuma u <arisu tipičan je primjer funkcionalnog statiranja međunarodne zajednice kojeg s punim pravom nazivamo djelovanje po drugima. Konstruktivisti u svom objašnjenju međunarodne zajednice veliki značaj daju . jer preko svojih institucionalnih struktura međunarodna zajednica isijava mo&. ve& se internacionalna politika nacionalizira. normi.tom dPjQ vu pristupu međ.) 7ojam propale dr&ave B2ailed "tate) ili država u nestajanju ušao je u stratešku diskusiju u 6jedinjenim 9ržavama početkom )MME. te shodno statičkoj funkciji koju obnaša. odnosno institucionalnom saradnjom. B4eo:liberalizam je ponovo u usponu jer realisti nisu uspjeli objasniti kraj (ladnog rata. teži ka demokratizaciji međunarodne zajedniceR 5dgovor je u modelu po sebi koji implicira da je međunarodna zajednica u svojoj imanenciji.3. svjetsko društvo. = Bkultura i norme:. zajednice u novoj 0i( prepoznajemo ve& viđeno u međ. to djelovanje međunarodne zajednice nazvano je djelovanje po drugima. <ojam propale države podstakao je tipološku klasifikaciju koja operira sa O tipa države? a: b: c: d: 9ržava tržišne demokratije 9ržava na putu ka tržišnoj demokratiji <rijete&a. germanizira. autonomni jezik koji postaje jezik globaliziraju&eg svijeta. Liberalni imperijalizam ! obuhvata civilizatorsku misiju razvijenih demokratija u tre&em svijetu. <onovo se aktivira nakon (ladnog rata. buntovnička. 8etiri su varijante liberalne teorije međunarodnih odnosa ! Republikanski liberalizam ! demokratija se širi među državama tako da su vlade odgovorne svojim građanima ! teorija demokratskog mira? demokratske države ne vode ratove ve& mirno rješavaju sporove. započete u punom kapacitetu mo&i tokom mirovnog pregovora u 9a$tonu.. u svojoj nutrini u samoj svojoj egzstenciji. C 2.

<rema ovom konceptu privilegovane zone širenja . 0i( ! politička legitimacija povijesne egzistencije 4ato saveza> G. je kao termin u decembru )MMO. npr. po osnovu Aizbjegličkog udesa% 0osna se našla u prostoru enlargement# a . protiv .paniji 2ichard 4. američkog 1thosa kao svjetskog. @apanu. što je došlo . 4a početku prvog =lintonovog mandata 3dministracija je razvijala obostrani multilateralizam tipa ! 639 podrži 5-4. države koje imaju potencijal za stvaranje izbjegličkih kriza koje mogu operirati 639 ili saveznočke države.raka> ili 639 osigura finansijsku . ostaju bez američke finansijske participacije. afirmacija nerata> . ubrzo je multilateralizam selekcioniran. C 3: ) ozirjevu ideju pratio je brzi % "na&ni razvoj $eopolitičko$ di"kur"a u Ru"iji* pa "u "e tokom po"ljednje de'enije dvade"eto$ vijeka* u novoj realno"ti "vijeta % Ru"ije na političkoj mapi to$ "vijeta* i"kri"talizirale "u "e tri !kole $eopolitičko$ mi!ljenja* a one "u@ 3ntlatizam. ako ne poštuju volju 7ašingtona. 9ekonstrukcija države kao njeno čuvanje> O. C 28 ) Eave"ti tri kon'epta koji izra&avaju bit američke "trate$ije u vrijeme 3lintonove admini"tra'ije?Bod kojih je jedan trebalo obja"niti* ja "am imao enlar$ement da obja"nim) @ a: 7ra$matični interna'ionalizam. rješavala se kao zaseban regionalni slučaj. @edan od njih je izgradnja zajednice mira . uslovili . je jasno isijavanje mo&i 6jedinjenih 9ržava preko institucija međunarodnoga poretka. drugi semantički supstituenti istog su pod mo&nom egzistencijom 639#a. 7ojnom nadmo&i . koji &e ga promovirati u septemnru )MMG. 1nlargment B.irenje: je sa onu stranu containment Bzatvaranja: . američkim zemaljskim učeš&em. moralnom samouvjerenoš&u. prvi upotrijebio tadašnji američki ambassador u . eđutim. . . globalnog unilateralizma%. dominantno mišljenje koje operira kategorijom <rostora u svim pripadaju&im značenjima. irovni proces kao negacija mira . suočavaju se sa posljedicama. države koje posjeduju nuklearno naoružanje . b: /elektivni multilateralizam. pa su ti neprihvatljivi limiti ojačali uvjerenje 3dministracije da 639 uvijek određuju Apravila igre%. logičku konstrukciju za mirovne operacije a -4 pošalje trupe u konfliktni region. neimperijalnog preporoda> 1vroazijstvo. što prakti&no predstavlja dinamično liderstvo 639#a u prioritetnim pitanjima međunarodnih odnosa. 4jegov idejni tvorac je =lintonov savjetnik za nasionalnu sigurnost 3nthoni$ /ake. konsolidacije su zone američkog strateškog interesa kao što su A srce demokratije% u 6jevernoj 3merici. do izuražaja u efektiranju bosanske krize. pod taj prioritet bit &e podvedena . po osnovu Asrca demokratije% . kvalificiraju&i tom sintagmom međuarodnu politiku predsjednika =litnona kao Atre&i put između izolacionizma . c: Knlar$ement* je glavni geostrategijski concept =lintonove administracije. čemu "e o$leda $eopolitička bitno"t AiI? 5gleda se u O sadržaja? ). ističe slavenofilstvo kao bit ruskog duhovnog . ne&e nam biti teško zaključiti da je međunarodna zajednica po sebi multilateralni proizvod 639#a. okre&e američku strategiju ka prostornom proširenju . kada su -4 dobile onoliko prostora za dejlovanje koliko im je to Lashington dozvolio. konsolidaciji slobodne zajednice tržišne demokratije. simbioza američkog nacionalnog interesa . 0osna. C 31 ) .. sakralnost. Jardner. 0osna ! evropski rast islama.međunarodno društvo . jer neke zemlje su svoje učeš&e u mirovnim misijama slanjem kopnenih trupa u krizno područje. 1vropi . a -4 zauzvrat osiguraju diplomatski konsenzus za američke operacije npr. koje. zagovara približavanje +apadu? 3utohtonost .

parcijala . posredovanja. pomirenje. arbitraža . pomirljivi potezi . parcijala C# . ☺# .C 32 ) 1radi'ionalni metodi za mirno rje!avanje "porova kojima "e mirovni pro'e" "lu&i u AiI "u@ pregovori. sudsko rješavanje. .