You are on page 1of 12

MEĐUNARODNA ZAJEDNICA I UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA

☺ 1 ) Šta je međunarodna politika?
Kada danas govorimo o međunarodnoj politici, uobičajeno podrazumijevamo sistem teritorijalnih država, i definišemo međunarodnu politiku kao politiku u odsustvu zajedničkog suverena, politiku među entitetima bez vladara nad njima. eđunarodna politika se često naziva anarhičnom. Kao što monarhija znači jedan vladar, anarhija ! "an#arch$% ! znači odsustvo bilo kog vladara. eđunarodna politika je sistem koji počiva na načelu samopomo&i. 'omas (obs, eng. filozof iz )* st., nazvao je takav anarhični sistem "prirodnim stanjem%.

Dodatak: 'okom vjekova postojala su tri osnovna oblika svjetske politike, a to su+
). Imperijalni sistem ! jedna vlada kontroliše najve&i dio svijeta sa kojim ima dodira. ,ajznačajniji primjer takvog sistema u zapadnom svijetu bilo je -imsko carstvo. .. Feudalni sistem ! u kome ljudska lojalnost / političke obaveze nisu prvenstveno vezane za teritorijalne granice. 0eudalizam je bio zajednički oblik društvenog uređenja u 1vropi poslje pada -imskog carstva. 2. Anarhični sistem država ! sastavljen od država koje su relativno kohezivne jedinice u sistemu, ali nemaju vrhovnu vlast nad njima. 3rimjeri uključuju gradove ! države stare 4rčke ili akijavelijevu petnestovjekovnu /taliju. • 5d tri osnovna sistema ! svjetskog imperijalnog, feudalnog i anarhičnog sistema država ! posljednji je najrelevantniji za međunarodnu politiku u savremenom svijetu.

☺ 2 ) Dva viđenja anarhične politike?
). eali!am " je bio dominntna tradicija u promišljanju medunarodne politike. 6a realiste, središnji problem međunarodne politike je rat / upotreba sile, a glavni akteri su države. 7 skladu sa shvatanjima realista, na početku i na kraju međunarodne politike nalazi se pojedinačna država u međudejstvu sa drugim državama.

.. #i$erali!am ! liberali vide globalno društvo kako funkcioniše uporedo sa postojanjem država / predstavlja dio konteksta u kome one djeluju.

Dodatak: #i$erali se žale na realističko "slikanje% država, kao tvrdih bilijarskih kugli koje udaraju jedna drugu u pokušaju da se izgradi ravnoteža snaga, kao nedostatno zbog toga što ljudi dolaze u međusobne kontakte i zbog toga što postoji međunarodno društvo. ealisti, tvrde li$erali, prenaglašavaju razliku između unutrašnje i međunarodne politike. #i$erali, tokom vremena, kažu, svijet prevazilazi anarhiju sistema suverenih država. 5va različita gledišta na prirodu međunarodne politike, kao i na to kako se ona mijenja, ne&e skoro biti pomirena. ealisti naglašavaju kontinuitet8 li$erali u prvi plan ističu promjenu. 9ezdesetih i *:#ih teorija !avisnosti bila je popularna. 5na je predviđala da &e bogate zemlje koje se nalaze "u centru% globalnog tržišta kontrolisati i zadržavati u stanju siromaštva nerazvijene zemlje "na periferiji% sistema. 5va teorija izgubila je na uvjerljivosti onda kada nije mogla da objasni zašto su ;:#ih i <:#ih "periferne% zemlje u /stočnoj =ziji, kao što su >užna Koreja, ?ingapur i alezija, doživjele brži rast nego "središnje% zemlje, kao što su ?=@ / 1vropa. %eorealisti kao što je Kenet Aolc i neoli$erali kao što je -obert Kiohejn razvili su strukturalne modele država kao racionalnih aktera koje su u svom djelovanju ograničene

pod velikim uticajem roda. kulture. ☺ . 'u je takođe *rupa ra!norodnih transna+ionalnih etničkih *rupa. velike multina+ionalne korpora+ije prekoračuju državne granice i ponekad upravljaju sa više ekonomskih bogatstava nego nacionalne države.) &oja (kola međunarodnih odnosa na*la(ava važnost ideja I kulture u o$likovanju kako stvarnosti tako I *ovora medunarodne politike? K5. . o svom ekonomskom bogastvu.?'-7K'/A/?'/DK= škola. 3ostoje velike međudržavne or*ani!a+ije kao što su 7.pr. @anas zemlje očigledno brinu o vlastitoj vojnoj bezbjednosti. kako se mijenjaju prijetnje. o društvenim problemima. su jedna vrsta nedržavnih aktera.međunarodnim sistemom. kao neka stvarna realnost? K5. kao što su Kurdi i =rmeni. i manje poput =rapske lige. 9taviše. so+ijalno konstruisani. ☺ . nogo važnije od porasta broja država je uspon nedržavnih aktera4 . normi. o ekološkim kretanjima.= škola. nacionalnog interesa i međunarodnog upravljanja. eđutim ovo se mjenja.) &oja (lola međunarodnih odnosa ističe da su kon+epti poput na+ija I suvereniteta. ☺ 1 ) Da li konstruktivisti smatraju da na+ija i suverenitet nije realna stvarnost? @= ☺2 ) &oja su tri osnovna kon+epta !a teorijsko promi(ljanje međunarodne politike? 3u$jekti. koje uključuju Frveni krst i =mnest$ /nternational. tako se mijenja i određenje bezbjednosti8 vojna bezbjednost nije jedini cilj koji države nastoje da ostvare. moralnosti i onoga što bi se moglo označiti društvom i kulturom. međunarodni vjerski pokreti itd.. kao središnji instrumenti svjetske politike. Konstruktivizam je prije pristup nego teorija.. a E 3u$jekti # 7 tradicionalnom realističkom viđenju međunarodne politike jedini značajni subjekti su države. I ne postoje /i!van0 nas. Feministkinje koje pripadaju grupi konstruktivista dodaju da su jezik i predstave rata. ultinacionalne naftne kompanije kao što su 9el. ☺ ' ) &oja (kola međunarodnih odnosa vjeruje da )e dramatični porast ekolo(ke među!avisnosti do te mjere učiniti ma*lovitim ra!liku i!među unutra(nje I međunarodne politike da )e čovječanstvo evoluirati prema svijetu u kojem ne)e postojati državne *rani+e? B/C1-=B. broj država je izuzetno porastao u poslednjih pola vijeka. 5erorističke *rupe. &onstruktivisti se usredsređuju na važna pitanja poput identiteta. ali ima i drugih. 3ostoje i nevladine or*ani!a+ije. a samo velike države su zaista važne. 5ni ističu da su državnici i drugi ljudi motivisani ne samo materijalnim interesima nego i njihovim osje&anjem identiteta.?'-7K'/A/?'/DK= škola. ali svaki od njih je promjenljiv. narko karteli i ma6ija(ke or*ani!a+ije prelaze nacionalne granice i često dijele svoje resurse između nekoliko država. b ) 7iljevi ! cilj država u jednom anarhičnom sistemu je vojna bezbjednost. Critiš 3etroleum itd. koji daju !načenje na(im životima kao I na(im teorijama. +iljevi i sredstva.

smatraju da je mnogo skuplje da koriste vojnu silu u ostvarenju vlastitih ciljeva nego što je bio slučaj ranije. Klasični stav o etici u međunarodnoj politici. ne postoji osje&aj zajedništva. 5re)a promjena u ulozi vojne sile odnosi se na unutrašnja ograničenja. ra!lo*a4 >rvi je slaba međunarodna saglasnost o vrijednostima. =ko jedna država pove&ava svoju mo& da bi se osigurala od nečije prijetnje.. ?ama vojna sila. @ržave očigledno koriste vojnu silu / danas. bio je odgovor =tinjana eljanima+ ">aki čine ono što mo& mora da čini. međunarodnih institu+ija i transna+ionalnih su$jekata ponekad igra ve&u ulogu nego sila. 'radicionalno gledište je da vojna sila ima suštinski značaj. a slabi prihvataju ono što morajuH. postoji argument koji kaže da su ustanove međunarodnog društva naročito slabe. kojima se pokušava uve&anje vlastite mo&i i bezbjednosti. te da je razilaženje između pravde i poretka ve&e u međunarodnoj nego u unutrašnjoj politici. ☺ ? ) 5ri viđenja etike? 'ri su viđenja etike u međunarodnim odnosima. nije dovoljna da zaštiti od terorizma. može takođe nastojati da pove&a svoju mo& kako bi se zaštitila od prve. @ržave mogu da sarađuju da bi izbjegle bezbjednosnu dilemu8 tj. 3kepti+i @ kažu da moralne kategorije nemaju značaja u međunarodnim odnosima. @ovoljno je teško znati posljedice djelovanja u unutrašnjim poslovima. 3ostoje kulturne i religijske razlike u pogledu prosuđivanja opravdanosti pojedinih postupaka. 3remda vojna sila ostaje sredstvo koje se koristi u krajnjem slučaju. &onačno. vidjevši da ova prva postaje jača.esrazmjera između ogromnog razaranja koje nuklearno oružje može da prouzrokuje i bilo kojih razumnih političkih ciljeva. noge države. 'okom vremena došlo je do rasta etike antimilitarizma. zašto to onda ne čineG 5dgovor se može prona&i u igri nazvanoj . odsustvom vrhovne vlasti.<atvorenikova dilema0444 ☺ = ) 9etiri kate*orije morala i o$jasniti? oral igra manju ulogu u međunarodnoj politici nego u unutrašnjoj iz . jer nema institucija koje bi obezbjedile poredak. pa stoga ne može biti ni moralnih prava i dužnosti. -ezultat svega ovoga je da odvojeni napori. za skeptike. postalo uzaludno jačanje miši&a. tj. Dodatak: Peloponeski rat – Tukidid. 5re)e složenost uzročno#posljedičnih odnosa. Aojna sila nije zastarjela kao sredstvo ! o čemu svijedoči rat u =vganistanu. 6a skeptike. međutim. / poredak i pravda su važni. posebno one velike. otac realizma. učinila je političke vođe nevoljnim da ih upotrijebe. . 9ak je i konven+ionalno oružje postalo mnogo skuplje u slučajevima kada se koristi u svrhu vladanja stanovništvom sa izraženim nacionalnim osje&anjima. mogu da se saglase da nijedna netreba da pojačava sopstvenu odbranu i sve &e krenuti bolje. ali je u proteklih pola vijeka bilo promjena u njenoj ulozi. brojni problemi koji postoje jednostavno ne mogu biti riješeni nasilnim putem.c E 3redstva ! međunarodne politike se mjenjaju. 9etvrto. Dru*o. neka druga. Šta su ra!lo!i !a to? 8edan od razloga jeste da je posljednje sredstvo vojne sile. :e!$jednosna dilema je u vezi sa suštinskom odlikom međunarodne politike+ njenom anarhičnom organizacijom. . u međunarodnim odnosima postoji još jedan sloj složenosti+ međudejstvo država. =ko izgleda tako očigledno da države treba da sarađuju. &ori(tenje ekonomske među!avisnosti. o& stvara pravo.. sredstava komunika+ije. 3ored toga. države su drugačije od pojedinaca ! djelatnost državnika se ocjenjuje drugačije nego kad djeluju samo kao pojedinci. nuklearno oružje. čine obje strane manje bezbjednim. to je sve što se ima re&i na ovu temu.

dvojica koja prežive pusti&u ih na slobodu. a savezi su fleksibilni. =ko odbijete da izvršite ubistvo onda ste postupili po &A%5BC3&B8 tradi+iji ! po kojoj činite neke stvari samo onda kada su ispravne. 7 $ipolarnim sistemima postoje dva velika centra mo&i. ☺ 11 ) Bd če*a se sastoji sistem? ?istem se sastoji od srukture i pro+esa. međutim. Kosmopoliti smatraju da nacionalne granice nemaju moralno opravdanje8 one prosto brane nejednakost koja treba da bude ukinuta. koje on na!iva . mada ta pravila nisu uvijek sasvim poštovana. prema sredstvima koja su upotrijebljena i prema posljedicama ili mre nim e!ektima.. ealisti se previše usredsređuju na pitanja rata i mira. ?toga kada govorimo o pravdi. Fultipolarne strukture imaju tri ili više centara mo&i. onda to treba / da učinite. neki realisti vjeruju da brige o moralu ne igraju ulogu u međunarodnim sukobima. razlog je kada su napadali on / njegova brigada to područje poginuo je njegov jedan vojnik / on želi da se osveti. politikolozi kao unipolarne opisuju one međunarodne sisteme u kojima postoji jedna premo&na sila. ?lično tome.a tebi je da odlučiš. a dru*a od britanskih utilitarista iz ranog )< st. dvije velike države. vode politiku ravnoteže snaga protiv države koja ima premo& u sistemu. ealisti Ikojima pripadaju moralni skeptici i neki državni moralistiE odgovaraju da je opasnost u kosmopolitskom prilazu to što on može dovesti do velikog nereda. ☺ 12 ) Bd če*a se sastoji struktura? 1konomisti opisuju strukturu tržišta pomo&u koncentracije mo&i prodavca. D5I#I5A I35I9&A tradi+ija vam može sugerisati. u težnji da očuvaju vlastitu nezavisnost. da ukoliko možete da spasite dva života. filozofa iz ). st.Državni moralisti " međunarodna politika počiva na društvu država sa određenim pravilima. 7 multipolarnim ili sistemima koji imaju raspr(enu raspodjelu mo)i države formiraju saveze kako bi ostvarile ravnotežu snaga. kažu kosmopoliti. iako ne istu ulogu kao u unutrašnjoj politici. igra ulogu u međunarodnim odnosima. . vide međunarodnu politiku ne samo kao društvo država nego i kao društvo pojedinaca..ajvažnije pravilo je državni suverenitet koji zabranjuje državama intervenisanje izvan vlastitih državnih granica u prostor tuđe jurisdikcije.. 3ostoje dvije ra!ličite tradi+ije u zapadnoj političkoj kulturi o tome kako prosuđivati moralne ra!lo*e. 8edna potiče od /manuela Kanta. njem. što znači da izvršimo ubistvo jednog civila kako bi spasili dva civila. . Dodatak: Atička pitanja i međunarodna politika @ uzimaju&i u obzir prirodu bezbjednosne dileme. 'i govoriš nije uredu da poubijaš nedužne ljude. 7 tom smislu moralnost je mo&na stvarnost. oralni razlozi. treba da govorimo o pravdi za pojedince. 7 $ipolarnim . Moralni razlozi mogu biti prosuđivani na tri načina: u odnosu na motive ili namjere. &osmopoliti @ poput teoretičara politike Darlsa Cajca. Komandir ti daje pištolj / govori. država i rat &enet Col+ i!dvaja tri nivoa u!ročnosti. %pr4 ?toje ispred tebe 2 civila nad kojima ho&e da izvrši ubistvo komandir jedne brigade. ☺ 1E ) D knji!i 9ovjek. a pod pro+esom podrazumijevamo obrasce i vrste interakcija između jedinica sistema. ili dva čvrsto zbijena sistema saveza dominiraju ostalima. koji su to nivoi u!ročnosti rata? 'o su+ nivo pojedinca. oralni argumenti pokre&u i ograničavaju ljude. međutim. a tamo gdje postoji veliki broj zemalja koje su približno jednake u mo&i govorimo o raspr(enom rasporedu mo)i4 Dnipolarni sistemi su skloni propadanju jer države. ako ubiješ jednog od njih trojice.predstavama/. ukoliko mislimo o pjmovima distributivne pravde. mogu takođe biti upotrebljeni kao propaganda da sakriju prave motive. 3truktura se odnosi na raspodjelu mo&i. kao što je bio @žeremi Centam. nivo države i nivo međunarodnog sistema. oral.

noge unutrašnje političke sisteme je lako prepoznati zato što imaju jasne institucionalne oznake+ predsjednika. /nstitucije stabilizuju očekivanja na J načina+ 14 5siguravaju osje&aj trajanja8 24 5mogu&avaju priliku za recipročno ponašanje8 '4 5mogu&avaju protok informacija8 . 5vakvi suprotni stavovi zasnovani na činjenicama koje su suprotne stvarnosti omogu&avaju način da se istraži da li su uzroci značajni ili ne. biznismene i turiste. možda čak i svjetskog rata. ☺ 1. 'akvi transnacionalni kontakti događaju se na više nivoa. =lat koji u tu svrhu možemo koristiti jeste misaoni eksperiment izvrtanja činjenica..sistemima savezi postaju mnogo rigidniji. 3truktura igre pokera je u raspodjeli mo&i. odakle da počnemoG 3ravilo brzog shvatanja kaže da je najbolje započeti nešto sa najjednostavnijim pristupom. 7stanove smanjuju djelovanje anarhije. a ne putem vanjskih osvajanja. parlament itd.8 '4 Politički liberalizam stavlja naglasak na ulogu institucija i to je ona grana liberalizma koja se često naziva neoliberalizam. ) Fetod i!vrtanja činjeni+a ? ! predviđati u međunarodnoj politici se ne može sa stopostotnom sigurnoš&u. eđunarodni sistemi nisu samo države koje ga čine. eđunarodni politički sistemi su manje centralizovani i manje opipljivi. tako se mnogo promjena dešava u isto vrijeme da su događaji previše determinisani. 9etiri su kriterija !a testiranje da li su eksperimenti do$ri ili ne: 14 Dvjerljivost ! mora biti uvjerljivo zamisliti dva uslova radnje koji postoje istovremeno. 3ošto nam često treba informacija o tome šta se dešava na oba nivoa analize. odnosno potrebna je mogu&nost . 24 #ru$tveni liberalizam tvrdi da kontakti između pojedinaca mogu smanjiti sukobe putem unapređenja međusobnog razumijevanja. 5vo se naziva . 'rgovina nudi državama način da transformišu svoj položaj pomo&u ekonomskog rasta. što zauzvrat doprinosi ve&oj vjerovatno&i izbijanja sukoba širih razmjera. ono se i usvaja. 3istemi: strukture i pro+esi: -azlikovanje između strukture i pro+esa u bilo kom vremenu može biti ilustrovano uz pomo& metafore poznate i*re kartama @ pokera. tj imaju previše uzroka. 3arsimonija upu&uje na mjesto za početak. koliko čipova igrači imaju i koliko je jakih karti podijeljeno. >ro+es međunarodnog sistema je određen pomo&u tri elementa+ 14 3trukturom Ibipolarne strukture proizvode manje prilagodljive proceseE8 24 &ulturnim i institu+ionalnim kontekstom koji okružuje strukturu i određuje sposobnost država da sarađuju8 '4 Da li su države revolu+ionarne ili umjerene u +iljevima i instrumentima4 Dodatak: Feđunarodni sistemi i nivoi u!ročnosti: Šta je to sistem? 3istem je skup međuzavisnih jedinica.4 5mogu&avaju načine za rješavanje sukoba. Biberali smatraju sa je trgovina važna jer sprečava države da idu u rat i jer vodi države definisanju vlastitih interesa na način kojim rat postaje manje značajan. kongres. Dru*i nivo anali!e je o$ja(njenje i!nutra ! ono objašnjava posljedice onoga što se dešava unutar država. tj.pravilom parsimonije/ ili . uključuju&i i studente. jer ako je najjednostavnije objašnjenje odgovaraju&e. %ivoi anali!e: %ivo pojedin+a ! 5bjašnjenja na nivou pojedinca su rijetko dovoljna zbog same prirode međunarodne politike i podrazumijevaju prije države kao glavne aktere nego pojedince. >ravilo parsimonije ! sposobnost da se objasni mnogo sa malo riječi. 5vim postupkom se određuju uzročni stavovi ! jednu stvar mijenjamo a druge držimo stalnim na osnovu čega konstruišemo sliku o tome kako je svijet mogao izgledati. 6animljiva objašnjenja često uključuju međuigru između dru*o* Ganali!a na nivou dru(tva ili države) i tre)e* Ganali!a na nivou međunarodno* sistema)4 Anali!a na nivou međunarodno* sistema je o$ja(njenje i!vana ! i u njemu saznajemo način na koji cjelokupni sistem utiče na države. eđunarodne institucije pružaju informacije i daju okvir koji oblikuje očekivanja drugih država članica. >ro+es se odnosi na način na koji se igra može igrati i kakve vrste interakcija među igračima mogu postojati Dodatak: 5ri *rane li$eralno* mi(ljenja? 14 "konomski liberalizam se uglavnom fokusira na trgovinu. 7 međunarodnoj politici postoji tako mnogo varijabli.Bkamova $ritva/ po četrnaestovjekovnom filozofu Ailijemu od 5kama. eđunarodni politički sistem je obrazac odnosa između država. ☺ 1' ) Bd če*a se sastoji pro+es? >ro+es se odnosi na način na koji se igra može igrati i kakve interakcije mogu postojati između igrača.

a upravljački aranžmani sve brojniji.4 9injeni+e ! u ispitivanju uvjerljivosti misaonog eksperimenta moramo osigurati da se ono što se drži kao nepromjenjivo u toku eksperimenta zaista i dogodilo. te oni imaju podrobniji uvid koje su preferencije i kako se obrazuje nacionalni interes država. Hlo$ali!a+ija: Koncept globalizacije potaknuo je među teoretičarima. kao u primjeru ?vjetske trgovinske organizacije8 u drugim sasvim nerazvijeni i jedva opstaju ! npr. 7.#a zaista posjeduje temeljne značajke kompleksa institucija bitno ograničenih suverenoš&u država. režimi za zaštitu okoliša. kako primje&uje i -osenau. režim za kontrolu narkotika./ntegriraju&e sile jačaju kako se telekomunikacijske i transportne tehnologije umrežavaju i postaju sredstvom i mrežama za ekonomsko. jedinstveno tijelo s autoritetom u upravljanju svjetskim odnosima. u ovakvom sistemu različiti obrasci ponašanja. finansijsko i trgovinsko djelovanje. daleko su dostupniji nego ikada prije. 5dređenje nacionalnog interesa zavisi u velikoj mjeri od tipa unutrašnjeg društva i kulture koju država ima. problema i prilika napreduje. radnici itd.) Feđunarodno or*ani!ovanje i upravljanje u tur$ulentnim vremenima? Gesejsko) 'okom zadnjih L:#ak godina. *lo$ali!a+ija i *lo$alno upravljenje: 'okom posljednjih nekoliko desetlje&a nacionalne su države i njihovi međusobni odnosi ušli u razdoblje dubokih i kao što ih neki opisuju HturbulentnihH i "skokovitihH promjena. 7 nekim primjerima ovi su upravljački mehanizmi visoko institucionalizirani. #i$erali i konstruktivisti smatraju da je nacionalni interes definisan mnogo šire nego što je to samo položaj države u međunarodnom sistemu. ilioni ljudi kre&u se svijetom kao turisti. usmjeravanje. promatračima i sudionicima svjetskih odnosa opsežnu raspravu. kada se međuovisnost proširila i produbila. ?vi ovi mehanizmi i uređenja moraju poduzimati i određene aktivnosti usmjerene na vođenje. npr. /deje i informacije u ovom savremenom sistemu kruže slobodnije nego ikada. među ostalima. K 1. 'endencije ka fragmentaciji i "lokalizacijiH također jačaju kako globalizacija proizvodnje roba i usluga. 5vaj postupak nam pomaže da povežemo istoriju i teoriju. nadzor u sistemu u kojemu suverenost i hijerarhija postaju sve problematičnijim. 3ostoje i oni koji okupljaju zajedničko djelovanje državnih i ne#državnih aktera. @a li je neki postupak izvrtanja činjenica uvjerljiv procjenjujemo tako što razmatramo ono što znamo o svim slučajevima koji su doveli do razvoja teorije. nogi gradovi "mikroregijeH. niti je zbog njihova nasljeđa određenog ograničenjima koja izviru iz suverenosti država vjerovatno da &e ikada postati.. zajedno s normama i vrijednostima o svemu drugome. ogu&e je razlučiti neke procese povezane sa globalizacijom koji se čine bitnima za transformacije kojima smo svjedoci. / konačno. ?toga. ?istem 7. poslovni ljudi. priroda i raspodjela sile i autoriteta sve šarolikija. =nalitičari globalnog upravljanja također su primjetili pojavu novonastaju&ih aranžmana na sub#nacionalnoj razini koji su danas aktivni u transnacionalnom i drugim prekograničnim djelatnostima. Dodatak: Feđunarodni odnosi. glede najpotpunije definicije tog pojma. danas redovito sudjeluju u međudjelovanju i transakcijama sa svijetom preko državnih granica. ?istem 7. . nisu. 5ne treba da definišu interes u terminima ravnoteže snaga ili ne&e preživjeti. ideja. 'eorije obezbjeđuju koherentnost i organizaciju našem promišljanju velikog broja uzroka8 .istovremenog postojanja dva uslova ! onog koji se desio i onog koji u eksperimentu koristimo kao zamjenski8 24 :li!ina u vremenu ! bliskost u vremenu dva događaja koji se nalaze u lancu uzročnosti dopušta bolju kontrolu drugih uzroka i samim tim dobijanje tačnijeg mjerenja faktora8 '4 Bdnos prema teoriji ! valjano rezonovanje na osnovu postupka izvrtanja činjenica treba da se oslanja na postoje&e teorije. ealisti tvrde da države imaju malo izbora u definisanju vlastitog nacionalnog interesa zbog postojanja međunarodnog sistema.#a duboko je ukorijenjen u shva&anje međunarodnih odnosa koje u središtu ima suverenost država. sve se više roba i usluga proizvodi i distribuira na sve više mjesta u svijetu. >ames -osenau postavio je tezu kako ova turbulentnost doprinosi paradoksalnoj i samosnaže&oj dinamici istovremene integracije i fragmentacije. akteri unutar sistema postali su sve brojniji. Dodatak: Bdređenje na+ionalno* interesa: Cez obzira na oblik vladavine "države djeluju u vlastitom nacionalnom interesuH.

Fultilaterali!am: Kako su se složena međuovisnost i globalizacija sve više širile i intenzivirale. ežimi: 3očetkom . ☺ 11 ) aImond Aron u svojoj knji!i . -ežim odražava interese hegemonijskog predvodnika i način na koji koherentnost i čvrstina režima direktno zavise od snage i vodstva hegemona. >ristup anali!i režima temeljen na sili i interesu: 3roučavanje režima temeljenih na sili polazi od tradicionalnih shvatanja realista o međun. usredotočuje se na utjecaj stručnjaka sa znanjem ili spoznajnoteoretske zajednice "u artikuliranju uzročno#posljedičnih odnosa složenih problema. kako globalizacija i sve jača međuovisnost predstavljaju izazove državnim vlastima. utječu na to koja &e se pitanja među protagonistima raspravljati ili ne.:#ih godina ?tephen Krasner razvija upotrebljivu definiciju režima+ "međunarodni režimi definiraju se kao načela. Institu+ionalno pre*ovaranje: 5vakav pristup upravljanju kroz režime formiranje režima razlikuje se od drugih pristupa temeljenih na sili i interesu. iako neki promatrači smatraju kako bi tu valjalo uključiti i ne#državne sudionike. =nalize temeljene na interesima uključuju mnogo različitih pogleda. koja imaju podružnicu u određenom broju zemalja koje kontrolira matično društvo. @onald 3uchala i -a$mond (opkins opisuju značaj režima na sljede&i način+ "-ežimi ograničavaju i reguliraju ponašanje sudionika. u određivanju pitanja za kolektivno raspravljanje. koja polazi od znanja. >ristupi temeljeni na !nanju: 5vakva analiza režima. . tj oni prerastaju u nešto više od tek produžetka interesa najmo&nijeg hegemona. na institucionalno pregovaranje gleda se prije svega kao na dinamičan proces unutar kojeg se definirajui oblikuju interesi. sasvim je očigledno kako ne postoji neka krovna organizacija ili institucija s formalnim ovlastima u odlučivanju o politikama koje bi se primjenjivale na uređenje ili poticanje odnosa unutar sistema. 5ransna+ionalni 6enomeni ! to su multinacionalna društva.a taj način velike sile name&u sankcije. u pomo&i državama na identifikaciji njihovih interesa. 3rvo. ograničavaju djelatnosti i oblikuju očekivanjaH između tri ili više država u odnosu na određeni problem ili neko područje. te konačno postizanje zajednički prihvatljivog izričaja sporazuma zahvaljuju&i djelovanju vodstava predstavlja srž institucionalnog pregovaranja. koja uređuju ponašanja i uloge. zauzimanje stavova i njihovo usklađivanje. 3od "akterimaH se obično podrazumijevaju nacionalne države. kada i kako konflikti biti rješeniH. ultilateralizam podrazumijeva koordinaciju politika kroz razvijanje "ustrajnog i povezanog sistema pravila. name&e se potreba za nekom novom vrstom upravljanja ili autoritativnog vođenja. formalnih i neformalnih. 5vi pristupi režim shvataju kao uređenje koje utjelovljuje neke trajne značajke. a na testu se traži da se o$jasni samo jedan 6enomen (to je u ovom slučaju $io nadna+ionalni4) ). odnosno nacionalna društva. ?vi oni u različitoj mjeri prihvataju značaj strukturalne sile i nacionalnog interesa aktera uključenih u stvaranje i održavanje određenog režima. . u predlaganju specifičnih politika i identifikaciji najznačajnijih područja za pregovaranjeH. norme. razmjena informacija. . pravila i postupci u donošenju odluka oko kojih se okupljaju očekivanja aktera po određenom skupu pitanjaH. 4lobalno upravljanje ne međunarodnom planu čini ono što državne vlasti čine u unutarnjim odnosima. odnosima ! oni režime shvataju kao produkte nametanja Nstrukturalne sileN od strane velikih sila Iprimjena političkih. -ežimi se prema tome shva&aju kao društveno i politički izgrađena uređenja koja nastaju kao posljedica nastojanja aktera da upravljaju svijim odnosima unutar nekog područja problema. određuju pravila i osiguravaju ve&inu sredstava potrebnih za kolektivno djelovanje unutar sistema. kao što su multinacionalne korporacije i nevladine organizacije.Fir i rat među narodima/ ra!likuje transna+ionalne. Kako tvrde predstavnici realistične teorije u međunarodnim odnosima.Dpravljanje i *lo$ali!a+ija: 3rema tome. vojnih i ekonomskih silaE. određuju koje &e se aktivnosti legitimizirati ili osuditi i utječu na pitanje ho&e li. @rugo. razvijalo se nekoliko konceptualnih okvira kojima se nastojalo shvatiti i objasniti upravljanje iMili vladanje sistemom.eki smatraju kako je pojam "multilateralizamH najprikladniji u ovom smislu. interna+ionalne i nadna+ionalne 6enomene4 &oji su to nadna+ionalni 6enomeni? G8a )u ih o$jasniti sva tri.

%adna+ionalni 6enomen ! . nužno je ra!likovati dva o$lika mo)i unutar međunarodne !ajedni+e4 &oja su to dva o$lika mo)i? D prvom slučaju radi se o mo&i HObaziranoj na odnosima dominacije / sileO%. 0rancuskoj ostaje njeno pravo da održi svoj nacionalni identitet. ☺ 21 ) >o An*leskoj skoli F< je sinonim !a # ☺ 22 ) &ako ističe Kheeler eđunarodno društvo. 3ojedinci su ključni akteri u međun. odnosi su utemeljeni na politici sile. društvu. pravila i institucije kao centralne tačke teorije međun. @ržava je ključni akter u međun. &antijanska ili revolu+ionaristička ! u djelovanju u međun. marksističko !lenjinistički pokret istodobno predstavlja transnacionalnu religiju ateizam.* zemalja. multinacionalne saradnje i . poretku kao areni u kojoj se države bore jedna protiv druge ve& ističe da su države u sukobima ograničene zajedničkim pravilima. odnosa. i pored toga predstavlja i političku partiju komunizam.A5. iako je članica 17E. 5va škola ističe značaj međun.pr+ 17 smatra se nadnacionalnom organizacijom koja se prostire na .istinska međunarodna !ajedni+a *rupa država koja je. eđun. 2. na prvom mjestu. Interna+ionalni 6enomen ! je istodobno i međudržavna i transnacionalnaorganizacijaMpokret . . a u dru*om slučaju HO mo&i koja je legitimirana zajedničkim normama%. ☺ 1? ) &oja (kola u svom učenju ne prihva)a ho$esijanske postavke o međunarodnom poretku kao areni u kojoj se države $ore jedna protiv dru*e ve) ističe da su države u suko$ima o*raničene !ajedničkim pravilima? 'o je 4rocijanska škola. Komunizam je međudržavno djelovanje putem partije. eđun. privremenih saveza i nacionalnih interesa. Inpr. ☺ 2E ) >o kojoj (koli je F< arena stalne $or$e Gili ne(to slično ovome)? 3o realističkoj školi. FocaFola ! centralno sjedište joj je u ?=@#u. ☺ 12 ) AndreJ Hlovers koji u svom poku(aju de6iniranja međunarodne !ajedni+e ističe da je .pr..pr. @ržava je samo Nprimarna jedinicaN međun. a ateizam predstavlja transnacionalizam. ?vi prihodi idu u matičnu zemlju I?=@E iz podružnica. te promiče pravdu kao ključnu vrijednost.H ☺ 1= ) 5eoretičari :ull i Ki*ht ra!likuju tri tradi+ije mi(ljenja koje su na određen način pove!ane sa re+ep+ijom vrijednosti u međunarodnom sistemu ali I sa spe+i6ičnim po*ledom na međunarodno pravo. ☺ 2' ) %eoreali!am i Feđunarodna !ajedni+a Gesejsko) . Hro+ijanska ! ne prihvata hobesijanske postavke o međun. međunarodno dru(tvo I međunarodnu !ajedni+u4 &oje su to tri tradi+ije mi(ljenja? Lo$esijanska ili realistička ! odnosi država su prožeti stalnim takmičenjem. društvu. a ima podružnice u večini zemalja svijeta. suštinski. kreirala pravila i institu+ije4 &oje su to države? 'o su. društva. ali isto tako neoduzima nacionalno pravo njenih članica. poredak je arena u kojoj se države bore jedna protiv druge.. ?jedinjene @ržave i 1vropa. 7 realističkoj školi (obbesovo / Kantovo učenje je takvo da smatraju da je međunarodni poretk kao arena u kojoj se države bore jedna protiv druge. a ne pojedinci kako to tvrdi kantijanska tradicija. civilnog društva. politici je mogu&e prepoznati potencijalnu zajednicu čovječanstva. 7 fokusu su institucionalizovanje zajedničkih interesa i identiteta među državama i tretira zajedničke norme.

usmjeravaju objektivni zakoni koji imaju korijene u ljudskoj prirodi. ve& sa njihovim međusobnim poboljšavanjem. političkim i ekonomskim uređenjem. 5n polazi od (obsovog poimanja svijeta u kojem vlada prirodno stanje anarhije i tvrdi da politiku. ve& je on proizvod nekoordiniranog djelovanja države. decentralizovan. pa je zato pobornik demokratije. Dodatak: Institu+ionali!am eđunarodni sistem se sastoji iz država koje se nalaze u stanju sličnom Bokovom prirodnom stanju ! sve su slobodne i jednake i nemaju nadređenu instituciju. sloboda. @ržave nisu jedini akteri ! tu su i vladine i nevladine organizacije. homogen. ?ad je za međunarodnu sigurnost pored sigurnosti država bitna i sigurnost pojedinaca. I. &iberalni imperijalizam ! obuhvata civilizatorsku misiju razvijenih demokratija u tre&em svijetu. Calans mo&i je rezultat samih država. eđun. a to je osvajanje mo&i. 5bje teorije polaze od postojanja anarhične strukture u kojoj nema vrhovne institucije koja sankcioniše ponašanje država. ☺ 2.eoEliberalizam prihvata pojavu raznih aktera ! multinacionalnih korporacija i slično čiji interesi utiču na ponašanje države. sistem je i horizontalan. Realisti polaze od antropoloških premisa a neorealisti tvrde da individualni nivo ne igra nikakvu ulogu8 struktura međunarodnog sistema i promjene u toj strukturi određuju ponašanje države. neusmjeren i prilagodljiv. Aanjskopolitičko djelovanje države je uslovljeno njenim društvenim. ) %eoli$erali!am i F< Gesejsko) Biberalizam je stariji od realizma. Detiri su varijante liberalne teorije međunarodnih odnosa ! %epublikanski liberalizam ! demokratija se širi među državama tako da su vlade odgovorne svojim građanima ! teorija demokratskog mira+ demokratske države ne vode ratove ve& mirno rješavaju sporove. 3rema neorealistima država se može odlučiti i za savezništvo sa drugim državama. 6bog te neusmjerenosti neorealisti tvrde da međun. . -azlika je u uzrocima anarhične strukture. -ealisti tvrde da međun. 'nstitucija je sistem pravila i procedura ponašanja koje se odnose na interakciju država u nekom problemskom polju. sre&a i mir. -ealisti tvrde da je ključni zadatak država ostvarenje nacionalnog interesa. u centru je pojedinac. ali se razlikuju po sposobnosti da realizuju postavljene zadatke. /dentitet i interesi aktera u međunarodnoj zajednici određuju njihovo . Ključni sadržaj međunarodnih odnosa su ideje. dok je za neorealiste taj ključni zadatak sigurnost. I. 7temeljitelj neorealističke teorije je Kenneth Paltz kojom je htio objasniti stabilnost bipolarnog odnosa snaga u (ladnom ratu. dok neorealisti tvrde da se države međusobno ne razlikuju jer sve imaju istu funkciju. -ealisti smatraju da su države. kao i ljudi. &onstruktivi!am >edna je od najmlađih teorija međunarodne zajednice8 uspon je doživio <:tih godina. "konomski liberalizam ! fokusira se na efekte blagostanja koje donosi slobodno tržište i misli da rast trgovine pogoduje razvoju mira jer rat nosi i sigurnosne i privredne rizike. 7 održavanju balansa mo&i realisti vide sredstvo za očuvanje svjetskog mira. međusobno različite. I. ?rž ove teorije ! uspostava sistema i institucija za regulisanje sukoba radi dostizanja situacije bez gubitnika i pobjednika. kao i društvo uopšte. 3onovo se aktivira nakon (ladnog rata. zajednica ne postoji. Biberalno objašnjenje+ liberalizam je pobijedio komunizam.eorealisti balans mo&i ne vide kao namjeru društva. ?a novim akterima dolazi do promjene koncepta sigurnosti. /nstitucionalisti stvaraju okolinu u kojoj države sarađuju. zajednica ne postoji jer ljudi žive pod potpuno različitim uslovima i zato ne mogu razviti iste interese.eoEliberali ne teže maksimiziranju sigurnosti ve& blagostanja. odnosno institucionalnom saradnjom. a ta saradnja sadrži priznavanje međusobnih prava. a u pravilu se odlučuje za pristupanje slabijoj koaliciji jer se u njoj osje&a cjenjenijom i ne prijeti joj opasnost od apsorbovanja od strane jačeg. o& se može posmatrati samo u odnosu na drugu državu. eđun. participacija i blagostanje. 5vaj sistem mora osigurati djelotvornu kontrolu težnje države za mo&i i obuzdavanje nasilja.(ans orgentau je utemeljitelj realističke (kole. Konstruktivizam je proizvod naučne refleksiije o procesima u međunarodnim odnosima i polazi od pretpostavke da je socijalni svijet konstruisan načinom našeg djelovanja prema drugima.eoEliberalizam je ponovo u usponu jer realisti nisu uspjeli objasniti kraj (ladnog rata. sistem koji pokazuje znake balansa mo&i stabilniji je od sistema u kojem je neka država mo&nija od drugih. transnacionalne kompanije i pojedinci. %egulativni liberalizam ! smatra da se mir postiže na nivou političkih struktura. 6ato se ova teorija naziva i strukturalni realizam.

jer preko svojih institucionalnih struktura međunarodna zajednica isijava mo&. ?jedinjene @ržave nemaju stoga nikakvu potrebu da se prema svojoj internacionalnoj zajednici odnose na francuski. . etatistička država Irogue stateE 3ropala država Ifailed stateE.. eđunarodni odnosi se baziraju na socijalno konstruisanim idejama i interpretacijama. teži ka demokratizaciji međunarodne zajedniceG 5dgovor je u modelu po sebi koji implicira da je međunarodna zajednica u svojoj imanenciji. kako to primječuje jedan od vode&ih francuskih teoretičara strategije =laine >oQe. ve&. buntovnička. država kojoj se prijeti / koja boluje od nedostatka državnosti. američki.: st. te shodno statičkoj funkciji koju obnaša. )orme su sastavni dio međunarodne zajednice i one daju povijesni. a norme su nezavisna varijabla. K 21 ) >ojam propale države G6ailed state) ili država u nestajanju ušao je u stratešku diskusiju u ?jedinjenim @ržavama početkom )<<:. američka. ve& se internacionalna politika nacionalizira. po sebi. odnosno britanizira. započete u punom kapacitetu mo&i tokom mirovnog pregovora u @a$tonu. germanizira. Aojnom nadmo&i / moralnom samouvjerenoš&u. Feremonijalna inauguracija @a$tonskog mirovnog sporazuma u 3arisu tipičan je primjer funkcionalnog statiranja međunarodne zajednice kojeg s punim pravom nazivamo djelovanje po drugima. ?vijet ne postoji samo u materijalnoj stvarnosti ve& i u socijalnoj konstrukciji. svjetsko društvo. to djelovanje međunarodne zajednice nazvano je djelovanje po drugima. K 2= ) G3avremeni model) Feđunarodna !ajedni+a po se$i ! . zajednica je sredstvo za realizaciju nacionalnih interesa imperijalnih sila. ali su bitni i pojedinci kao nosioci ideja. u latenciji / tendenciji. ne&e nam biti teško zaključiti da je međunarodna zajednica po sebi multilateralni proizvod ?=@#a. C.djelovanje i ponašanje. odnosima tokom druge polovine . 7 tom dRjS vu pristupu međ. jer svjetska zajednica. 'nternacionalizacija normi sugeriše da akteri sve više prihvataju standarde jer su oni spojeni određenim osje&ajem sebe koji ih veže za određenu zajednicu. Ključni akteri u međunarodnim odnosima su države i velike društvene koalicije.ema internacionalizacije nacionalne politike u Ci(. /nteresi koje akteri pokušavaju ostvariti nisu unaprijed utvrđeni jer se konstituišu posredstvom vladaju&ih normi i ideja. posjeduje talenat da stvori svojevrsni Hstrateški argo%. ergo. taj model. ☺ 2. Konstruktivisti u svom objašnjenju međunarodne zajednice veliki značaj daju / kulturi / normi. kako bi se spriječila amerikanizacija međunarodne balkanske politike. 'ermin je proizvod stručnih diskusija unutar američke znanstvene elite. 3ojam propale države podstakao je tipološku klasifikaciju koja operira sa J tipa države+ aE bE cE dE @ržava tržišne demokratije @ržava na putu ka tržišnoj demokratiji 3rijete&a. u svojoj nutrini u samoj svojoj egzstenciji. pa su i oni i međunarodna zajednica socijalna konstrukcija koja putem komuniciranja i dogovora među akterima postaje socijalno relevantna činjenica. Dodatak: G3avremeni model) Feđunarodna !ajedni+a !a se$e? ..=. društveni i kulturni kontekst. (ultura je sistem značenja i vrijednosti kao i strategije djelovanja. ruski ili neki drugi način. interese / problem velikih sila.) &onstruktivi!am podra!umjeva . naprotiv. K 22 ) G5radi+ijski model) Feđunarodna !ajedni+a po dru*ima Gesejsko) 7nutar tradicijskog pristupa međ. zajednice u novoj Ci( prepoznajemo ve& viđeno u međ. eđunarodni odnosi i međunarodna zajednica su produkti ideja i interpretacija različitih aktera.ačin politike ?=@#aG 6ašto u model djelovanja međunarodne zajednice po drugima nije uključena / amerikanizacija kao oblik njenog nacionaliziranja. simbioza američkog nacionalnog interesa / američkog 1thosa kao svjetskog. britanski. međunarodno društvo / drugi semantički supstituenti istog su pod mo&nom egzistencijom ?=@#a. F Ikultura i normeE. koja. =kteri i međunarodna struktura su međusobno uslovljeni. autonomni jezik koji postaje jezik globaliziraju&eg svijeta.

. ako ne poštuju volju Aašingtona. je kao termin u decembru )<<J. uslovili / američkim zemaljskim učeš&em. iskristali!irale su se tri (kole *eopolitičko* mi(ljenja. jer Ci( nema krucijalne koristi od nefunkcionalnog. 'aj model ima dva submodela.a početku prvog Flintonovog mandata =dministracija je razvijala obostrani multilateralizam tipa ! ?=@ podrži 57. . dominantno mišljenje koje operira kategorijom 3rostora u svim pripadaju&im značenjima. 4ardner. koje.jihov cilj je preko Ci( realizirati model međunarodne zajednice za sebe. 3rvi se ogleda u nakani praktičnog započinjanja izgradnje svjetskog društva kroz sustav globalnog upravljanja u lokalnoj zajednici kao što je Ci(. jer Ci( odgovara izgradnja svjetskog društva / nosi zlo. kako bi se zadovoljio goli finanasijski interes hodajuče kaste međunarodnih službenika.5vakva Ci( je država postetničkih / nacionalno državno nelimitiranih službenika međunarodng poretka koji privremeno žive / rade u prostoru eksperimenta. dobile onoliko prostora za dejlovanje koliko im je to Pashington dozvolio. pošalje trupe u konfliktni region. kvalificiraju&i tom sintagmom međuarodnu politiku predsjednika Flitnona kao Htre&i put između izolacionizma / globalnog unilateralizma%. ubrzo je multilateralizam selekcioniran. protiv /raka8 ili ?=@ osigura finansijsku / logičku konstrukciju za mirovne operacije a 7. pa tako / službenika međunarodnog poretka. 7 biti je parazitski / zasnovan je na lažnoj proizvodnji birokratskog rada. npr. je glavni geostrategijski concept Flintonove administracije. 3rema ovom konceptu privilegovane zone širenja / konsolidacije su zone američkog strateškog interesa kao što su H srce demokratije% u ?jevernoj =merici. . 5vi submodeli su međuovisni / u geopolitičkom smislu nose dobro. što je došlo / do izuražaja u efektiranju bosanske krize.. prvi upotrijebio tadašnji američki ambassador u 9paniji -ichard . @rugi submodel modela za sebe je konstruiran iz egoističke naravi čovjeka. države koje posjeduju nuklearno naoružanje / države koje imaju potencijal za stvaranje izbjegličkih kriza koje mogu operirati ?=@ ili saveznočke države. pa su ti neprihvatljivi limiti ojačali uvjerenje =dministracije da ?=@ uvijek određuju Hpravila igre%. koji &e ga promovirati u septemnru )<<2. je jasno isijavanje mo&i ?jedinjenih @ržava preko institucija međunarodnoga poretka. ističe slavenofilstvo kao bit ruskog duhovnog / neoimperijalnog preporoda8 1vroazijstvo. / po osnovu Hsrca demokratije% / po osnovu Hizbjegličkog udesa% Cosna se našla u prostoru enlargement# a / rješavala se kao zaseban regionalni slučaj. a 7. pa su se tokom posljednje de+enije dvadeseto* vijeka. ja sam imao enlar*ement da o$jasnim) : aE >ra*matični interna+ionali!am. kada su 7. bE 3elektivni multilaterali!am. zauzvrat osiguraju diplomatski konsenzus za američke operacije npr. suočavaju se sa posljedicama. 1nlargment I9irenjeE je sa onu stranu containment IzatvaranjaE / okre&e američku strategiju ka prostornom proširenju / konsolidaciji slobodne zajednice tržišne demokratije. . K 'E ) &o!irjevu ideju pratio je $r!i I snažni ra!voj *eopolitičko* diskursa u usiji. što prakti&no predstavlja dinamično liderstvo ?=@#a u prioritetnim pitanjima međunarodnih odnosa.jegov idejni tvorac je Flintonov savjetnik za nasionalnu sigurnost =nthoni$ Bake. zagovara približavanje 6apadu+ =utohtonost / sakralnost. ostaju bez američke finansijske participacije. cE Anlar*ement. Humjetnog% umnožavanja svjetske birokratije na svojoj teritoriji.. jer neke zemlje su svoje učeš&e u mirovnim misijama slanjem kopnenih trupa u krizno područje. K 2? ) %avesti tri kon+epta koji i!ražavaju $it američke strate*ije u vrijeme 7lintonove administra+ije?God kojih je jedan tre$alo o$jasniti. eđutim. u novoj realnosti svijeta I usije na političkoj mapi to* svijeta. >edan od njih je izgradnja zajednice mira / pod taj prioritet bit &e podvedena / Cosna. a one su: =ntlatizam. 1vropi / >apanu.

Ci( ! politička legitimacija povijesne egzistencije .. irovni proces kao negacija mira / afirmacija nerata8 . Cosna ! evropski rast islama. pomirljivi potezi / posredovanja. K '2 ) 5radi+ionalni metodi !a mirno rje(avanje sporova kojima se mirovni pro+es služi u :iL su: pregovori.ato saveza8 2. pomirenje.K '1 ) D čemu se o*leda *eopolitička $itnost :iL? 5gleda se u J sadržaja+ ). arbitraža / sudsko rješavanje. @ekonstrukcija države kao njeno čuvanje8 J. M" / parcijala N" / / parcijala .