You are on page 1of 12

SAZNANJE I METODE SAZNAVANJA METODE SPOZNAJE Zakljucak se sastoji od sudova, a sudovi od pojmova.

Ako hocemo valjan zakljucak prvo moramo imati valjano formirane pojmove. Otuda je važno pitanje nastave da valjano formira ili u djeci da razvije pojmove. U djeci razvijen pojam pokazuje se tako što djeca znaju njegov opseg i sadržaj. U razvoju ili formiranju pojmova važnu ulogu imaju metodicki postupci kao što su analiza, sinteza, apstrakcija, generalizacija i determinacija. Analiza i sinteza Svako rašclanjivanje složenih o razovnih do ara na njegove sastavne dijelove nazivamo analizom, a svako spajanje veceg roja dijelova u jednu cjelinu nazivamo sintezom. Analiza tre a da pokaže meduso ni odnos dijelova unutar cjeline o razovnog do ra. Analiza omogucuje selektivnost ucenja. !azdvajanje je misaono, ali može iti i fizicko otkrivanje elementarnih komponenata do ra. "aš z og toga ova misaona operacija je nužna unastavi. "ez nje nema uspiješnog ucenja. Analiza se prirodno upotpunjuje sa sintezom i o ratno. #roces formiranja pojmova je znacajan edukacijski cilj. Analiza i sinteza se primjenjuju na pojmove, sudove i zakljucke. $ajcešca njihova primjena je aš u polju pojmova. Analiza je dominantna u upoznavanju a sinteza u kreiranju. Apstrakcija i generalizacija %ada izdvajamo jednu kvalitetu o razovnog do ra zase no od drugih, a koje su u stvarnoj vezi, onda apstrahiramo. &isaoni proces kojim razlucujemo itna, zajednicka i nužna o ilježja o razovnog do ra od onog što je ne itno, pojedinacno i slucajno, nazivamo apstrakcijom. 'eneralizacija je uopcavanje stecenog iskustva, tj. formiranje opcih pojmova. 'eneralizacija može iti senzorna i semanticka. Suprotan postupak generalizaciji jeste determinacija. (o je postupak kojim se dodavanjem oznaka nekom pojmu do iva pojam ogatiji po sadržaju, ali uži po opsegu. Indukcija i dedukcija )ndukcija i dedukcija su metode izvodenja i zasnivanja sudova. Sud je element mišljenja jer se javlja kao premisa ili kao zakljucak u induktivnom ili deduktivnom zakljucivanju. )ndukcija i dedukcija dvije su osnovne metode i zakljucivanja i dokazivanja. One se meduso no dopunjuju i teško ih je u procesu spoznaje i ucenja razdvojiti. )ndukcija je vodenje ucenika od primjera do primjera. U njoj se lahko spajaju kognitivni, emocionalni i voljni faktori ucenja. )ndukcijom se razvija samostalno mišljenje i snaži motivacija. )nduktivni put ima smisla samo ako zna od kojih pretpostavki polazi, ako u se e ukljucuje hipoteticki karakter ucenja. *ipoteze su misaoni odgovori na pitanja koja se namecu u procesu traganja, otkrivanja. One su misaoni korak u nepoznato. DIDAKTI KE METODE U didakticke metode u rajamo+ metodu predavanja, metodu nastavnog razgovora i diskusije, metodu tekstualnog komuniciranja i metoda pisanih radova. Met!da preda"anja &etod predavanja ima dugu tradiciju i dosta se koristi u nastavnoj praksi. %ada se u procesu poduka,ucenje ova metoda javlja u svojoj potpunoj morfološkoj strukturi -predavanje, pripovjedanje, opisivanje, o jašnjavanje., kada nije jedina ili dominantna metoda u nastavi i kada su njeni odgovarajuci strukturalni elementi povezani sa drugim metodama i postupcima, ona pruža mogucnost misaonog, emocionalnog i voljnog angažiranja ucenika. Strukturu #et!de preda"anja sacinja"aju !"i p!stupci$ Opisivanje i pripovjedanje / &ožemo opisivati licnosti, pojave itd. Opisivanje odgovara na pitanje kako. #ripovjedanje je veoma slicno postupku opisivanja. #ripovjedanje je praceno snažnim emocionalnim tonom, pri cemu stil govora, intotacija, tempo, kao i korištenje neverv alnih sredstava komunikacije imaju važnu metodicku funkciju. Ono omogucuje dramatizaciju izlaganja, daje slikovite opise, aktivira maštu ucenika, a to je sve itno za proces formiranja predstava o dogadajima, situacijama i licnostima. ) opisivanje i pripovjedanje pocivaju na formuli pet pitanja+ kada, gdje, ko, kako, što. 0 1

tvrdnje i slicno. 2iskusija je razgovor koji proizilazi iz razlicitih stavova i shvacanja istog o razovnog do ra ili istog pojma. #o njemu ovaj proces cine motivacija -pažnja. dovodimo u vezu i odnos s necim drugim. #rvo je usmjereno na oso nost ucitelja -ucenika interesira ko šalje poruku a ucitelja ko prima poruku. cinjenicu itd. vještina davanja informacija i vještina ucvršcivanja poslane informacije u uceniku. Met!da nasta"n!g razg!"!ra i diskusije Ova metoda ne dopušta da ucenik ude samo ice koje sluša. prema sadržaju poruke. &etoda tekstualnog komuniciranja pretpostavlja citav kompleks sposo nosti -sposo nost citanja. pismene odgovore na : . stava. 2a i ova metoda imala djelotvorne edukacijske efekte neophodno je da sposo nost citanja prati adekvatna strategija pristupa tekstu. 0 #redavanje prožeto razgovorom i diskusijom -po oljšana komunikacija. Uvidavno slušanje pociva na cetiri cula. 2a i imala edukacijsku djelotvornost logicka cjelina valja da sadrži onoliko o avjesti koliko ih je ucenicka pažnja spremna i sposo na da primi. 0 !azmatranje -revie6. gleda i pamti. citanje listanjem . Uvidavno slušanje je sposo nost i spremnost da se sluša drugi. Sadržinu ovog pojma cine+ 0 4itanje ez plana . dopunjavanje i proširivanje teksta.. 4etvrto culo je usmjereno na utjecaj poruke. samo se rane stavovi i tumacenja tih cinjenica. (rece je usmjereno na njihov odnos prema nama.. i strategija citanja -citalacki stil. 5allerov pojam citalacki stil je drugi naziv za citalacke tehnike. (vrditi ne znaci dokazati. Osnovna pretpostavka za nastanak diskusije jeste postojanje razlicitih i suprostavljenih pojedinacnih mišljenja. Za razgovor i diskusiju nije potre na samo vještina govorenja nego i vještina slušanja. televizija.ucenje metoda predavanja može se kom inirati sa upotre om auditivnih i audio3vizuelnih sredstava -film.ro6se. !azgovor ez slušanja je monolog. 2okazivanje nije puko tvrdenje. a tek sa slušanjem postaje dijalog. rzi pregled -skim. U vezane radove u raja prepisivanje. svrha citanja i okolnosti. 0 #redavanje s upotre om nastavnih sredstava / U procesu poduka. 2okazivanje je umnogome slicno o jašnjenju. Met!da tekstualn!g k!#uniciranja Znacaj metode tekstualnog komuniciranja najlakše shvatimo ukoliko je vežemo uz pojam logickih ili misaonih cjelina. zakljucka. !azgovor se sastoji od nekoliko vještina+ vještina uspostavljanja kontakta. u poluvezane diktate. dogadajima. predavanja jasnija zanimljivija.O jašnjavanje i dokazivanje /O jašnjenje je postupak kojim predmet. cinjenicama itd. vještina izazivanja pažnje. !azgovor je komunikacijski proces u kojem ucitelj ima namjeru da uceniku prenese neku misao. traženje -rearch.. radio. $jena je uloga da na optimalan nacin povezuje svrhu citanja sa vrstom informacije.previe6.scan. 0 4itanje napreskok . 0 7etimicno citanje . vec da se javi kao aktivno i djelatno ice. tj. (vrdnju valja dokazati.. #itanje tekstualne komunikacije je pitanje organizacije teksta za njegovo razumjevanje. 0 )ntenzivno studiranje -intense stud8. s drugim predmetima. sa strukturom datog teksta i tehnikom citanja. Svrha dokazivanja je utvrditi istinitost nekog suda. &etoda pisanih radova 9ladimir #oljak govori o vezanim. upornost. dogadaj. kao i sposo nost razmišljanja. 4injenice su poznate. poluvezanim i samostalnim pisanim radovima. 2rugo culo je upuceno prema o razovnom do ru. Za metod tekstualnog komuniciranja zanimljiva je 5alerova shema citalackog procesa.

Strukturu ove misaone radnje cine procesualni i rezultativni dio. #otpunost promatranja zahtijeva da se o razovno do ro koje promatramo o uhvata sa naj itnijim detaljima i aspektima. dovode u vezu sa ranijim iskustvima i saznanjima kako i se ona o ogatila. Uporedivanje je dinamicki misaoni proces. #romatranje u nastavi se razlikuje od slucajnog posmatranja. mol e. skice. "it uporedivanja cini proces poistovjecivanja i proces razlikovanja. glavnim crtama. U nastavnom promatranju jednostavno se ima uceniku dopustiti da se koristi svojim osjetilima. podudarnih ili identicnih elemenata kod clanova uporedivanja. Ukoliko sadržaj prikazujemo u osnovnim. korigirala. #rocesualni dio cini dovodenje u odnos dviju ili više . planove. pojava. ono radi cega promatramo -svrhu ili cilj promatranja.. 0 #repisivanje / iz odgovarajuceg teksta ucenici mogu da prepisuju važne misli. 0 Opisivanje / zadaci opisivanja tre a da udu iz domena iskustava ucenika.ucenje. lica. s ciljem. *p!redi"anje Uporedivanje je misaona aktivnost kojom se stavljaju u meduso ne veze i odnose dva ili više o jekata. da opazi o razovno do ro onakvo kakvo jeste. da samostalno o raduje neko nastavno pitanje. zakona. ispuštajuci ne itne sadržaje onda je rijec o sažetom pismenom prepricavanju. radi utvrdivanja šta je medu njima zajednicko. zapisnike. !azlikovanje je misaona operacija kojom se utvrduju odstupanja. METODSKO%IZVED&ENA K'EA IJA O&(I I NASTAVNO) METODA Pr!#atranje #romatranje je takav metodicki postupak kojim usmjeravamo pažnju ucenika u odredenom smijeru. %ada se u pismeno prepricavanje unose novi detalji radi se o proširenom ili dopunjenom prepricavanju. 0 !eferatsko3koreferatski rad ucenika / on goni ucenika da se samostalno služi literaturom. #romatranje može da ima neposredne i posredne o like. a u samostalne u raja oglase. $astava ne može iti nastava sprecavanja ucenika da svoja osjetila upotrije i u procesu poduka. mijenjala i razvijala 0 Svrha promatranja u nastavi ocituje se u u razvijanju promatrackog pamcenja i mišljenja %od promatranja u nastavi razlikujemo ono što promatramo -predmet promatranja. pojmova itd. ilješke za vrijeme predavanja. . U posrednom promatranju promatrac nema direktan susret s predmetom promatranja. da samostalno ira predmet promatranja. 0 !ezultati promatranja misaono se preraduju.. a šta razlicito. #romatranje je plansko opažanje. od o icnog gledanja po sljedecim karakteristikama+ 0 %od promatranja u nastavi postoji jasno odreden cilj i namjera 0 U toku i nakon promatranja neophodno je da se o avi logicka analiza -analiza utiska. svojstvima i oso inama. dnevnike. $eposredno promatranje odvija se u direktnom dodiru s predmetom tog promatranja. i ono što promatranjem postižemo -rezultat promatranja. razlike izmedu clanova uporedivanja.. predmeta. doživljaja. pisma. procesa. Ono mora iti potpuno. izreke.. izvještaje. 0 #repricavanje / Ako pisani sadržaj ostane vjeran izvoru onda se govori o adekvatnom prepricavanju.pitanja. #osistovjecivanje oznacava misaonu operaciju koja omogucuje saznavanje zajednickih.

istraživanje. *euristicki metod podrazumjeva nacin rada kojim se ucenici vode do otkrica pravila. onda imamo drugu metodsku jednostranost. provociranja. (o je metod pomocu kojeg se ucenici ohra ruju da tragaju za rješenjem pro lemske situacije.. #ostoje razliciti o lici otkrivanja. apstrakcija. $jima se produkuje znanje koje je transferzi ilno.KI SMISAO V'EDNOVANJA #otre a vrednovanja 34ovjek ima potre u da se vrijednosno odnosi prema se i i svom radu. Svaki vid ljudske djelatnosti i aktivnosti podliježe covjekovom procjenjivanju i ocjenjivanju.. da kriticki procjenjuju istinitost cinjenica onda tražimo kreataivnu tragalacku metodologiju. ukoliko se. 9rednovanje je istodo no i antropološka i društvena karakteristika covjekovog života i rada. Sistematiziranje omogucuje uceniku odredeno sticanje znanja kao i njegovo samouvidanje. onda se javljaju dvije pogreške. Otkrivanje se može odvijati postepeno. Kreati"na #et!d!l!gija i kreati"na generalizacija U postupku kreativne metodologije i kreativne generalizacije dominiraju radnje sticanja.. (o je poucavanje korak po korak. a ne radnje prijenosa znanja. aktualiziranja i komunikacijskih pitanja. Karakteristike #et!da "redn!"anja > . postupke izvodenja i zasnivanja sudova -indukcija i dedukcija. dovršavaju ishodi saznanja do iveni kreativnom metodologijom. (amo gdje tražimo od ucenika da sticu nova znanja. kontinuiranost. dakle. Skandalon se sastoji iz postupaka pro lematiziranja. <edan od o lika postupaka traganja i otkrivanja jeste i skandalon o kojem govori &arinkovic. da dolaze do pojmova. principa i zakona za koje nisu ranije znali. sinteza. METOD V'EDNOVANJA NASTAVNO) 'ADA PEDA)O. realnosti liske uceniku. &etod ucenja putem otkrica odreduje se kao relativno samostalno upoznavanje ucenika s novim cinjenicama. ucenje putem rješavanja pro lema. Traganje i !tkri"anje u nasta"i 2anas se u teoriji nastave i ucenja govori o razlicitim heuristickim metodama ucenja -ucenje traganjem i otkrivanjem. #rva jednostranost javlja se kada se uporedivanje reducira na proces poistovjecivanja. Ukoliko se u nastavi proces razlikovanja suprostavlja procesu poistovjecivanja. %reativna generalizacija je postupak kojim se na odredeni nacin realiziraju. 9rednovanje postignuca je integralni dio nastavnog procesa. %lasifikacija predstavlja intenzivnije logicko sredivanje nastavnog gradiva. %retaivnom metodologijom i generalizacijom razara se funkcionalna fiksiranost znanja. &etod vrednovanja prepoznaje se po nekoliko karakteristika a to su+ opsežnost. odvija samo misaona operacija poistovjecivanja ili samo misaona operacija razlikovanja. u koji ulaze svi njemu podredeni pojmovi. te postupke zasnovane na znanstvenoj logici -opis. #olaženje od empirijske realnosti. Otuda se ovaj postupak može shvatiti kao samodijagnosticiranje vlastitih sposo nosti i znanja. Siste#atizacija i klasi+ikacija Specificnost sistematiziranja ogleda se u metodološko3metodickom osmišljavanju i sredivanju iskustava i stecenih znanja ucenika radi omogucavanja jasnijeg uspostavljanja opštijih veza i odnosa izmedu pojava na koja se ta iskustva i znanja odnose. Ovaj o razovni postupak u se i integrira spoznajne postupke -analiza.pojava. Ukoliko u procesu uspored e insistiramo samo na razlikama. komparativnoj i integrativnoj namjeri. sumlja. =unkcije vrednovanja 3funkcija savremenog vrednovanja ocituje se u formativnoj. %lasifikacija se odreduje kao logicki postupak odredivanja opsega nekog pojma. otkrivanje. dvije metodološke jednostranosti. stvaranje odgovarajuce zamke i udenje znatiželje itne su karakteristike skandalona. o jašnjenje. integriranost. zao ilazeci proces poistovjecivanja. ocjenjivanje kao vid ucenja i poducavanje. #ro lematiziranje je postupak koji se sastoji u tome da se neka tvrdnja potkopa sumljom i tako ucenik prislili da sam potraži svoj stav prema pitanju. $e smije se za oraviti da ovaj nacin poucavanja ne znaci uvijek i korak naprijed u saznavanju. generalizacija i determinacija.

recimo samo intelektualni razvoj. %ada polazimo od ovoga onda znaci da je metoda vrenovanja i jedan od o lika ucenja i poucavanja. $eophodno je da sama ocjena ude u služ i o razovnog i odgojnog razvoja ucenika.poduka. Ucitelj svakodnevno promatra. Zadaci alternativnog iz ora traže od ucenika da odgovori na navedene tvrdnje sa tacno ili netacnom sa da ili ne. 2akle. a što neznanjem. Zadatak sparivanja se sastoji od dvije kolone rijeci. ucitelj poucava i ocjenjivanjem. ?vo nekih koje nudi %8riacou+ 0 9odenje dnevnika / $akon završenog sata ili radnog dana nastavnik u svome dnevniku zapisuje zapažanja o -ne. zadaci višestrukog odgovora. ?sejtest je relativno slo odan pismeni odgovor na pro lemsku situaciju koji pruža dokaze o funkcioniranju ucenikovih sposo nosti koje su se ucenjem promjenile. procjenjuje i ocjenjuje aktivnost ucenika. izraza i recenica. Zadatak višestrukog iz ora kada od uceniku ponuden iz or više od dva odgovora. Ovaj metod je o uhvatan ako ukljucuje i znanja. Met!de prikupljanja p!dataka #ostoji više nacina prikupljanja podataka o se i i svom radu. 0 %ontinuiranost / 9rednovanje je neprekidan proces. zadaci alternativnog i višestrukog iz ora.. sa ispravno ili pogrešno. prati. zadaci sparivanja. 9rste zadataka / U testu kratkih odgovora mogu se koristiti sljedeci tipovi zadataka+ zadaci dopunjavanja. i stavove. i kriticko mišljenje.0 Opsežnost / metodom vrednovanja valja o uhvatiti edukacijski razvoj ucenika u njegovoj cjelosti. 0 Snimanje predavanja / Snimanje se može vršiti na audio ili videovrpcu. Zadaci višestrukog odgovora imaju više od jednog ponudenog odgovora koji se mogu iza rati kao ispravni.uspijehu svoga rada. 0 9rednovanje / pose an vid poducavanja i ucenja 3&etoda vrednovanja je sastavni dio procesa ucenje. 0 )ntegriranost / ukazuje da se postignuca iz razlicitih pedagoških svrha nece tretirati kao odvojene i nepovezane cjeline. U našim školama u u potre i su neformalni testovi. vec ce iti dovedena u vezu i spojena u jednoo razni opis ucenika. tj da umetne jednu ili više rijeci koje suizostavljene.. Ocjenjivanjem nastavnik iskazuje šta je poucavanjem želio postici. Ovaj test ima svoje i nedostatke. (o su testovi cije metrijske karakteristike nisu poznate. Test!"i p!stignuca (estove postignuca možemo podjeliti na formalne i neformalne. $jime ne smije zahvatiti samo neke dimenzije ovog razvoja. Test sa kratki# !dg!"!ri#a 9rijednost testa sa kratkim odgovorima odreduju tri njegove glavne karakteristike. Ovi testovi daju više informacija i pouzdaniji su za mjerenje. opsežan je ukoliko ukljucuje glavne pedagoške svrhe koje smo u procesu nastave razvijali u svakom uceniku. što smatra znanjem. Ovaj test omogucuje uceniku da da rže odgovore. Zadaci za dopunjavanje traže od ucenika da dopuni neku od stavki zadatka. i intereovanja. <edan od nedostataka jeste i mogucnost slucajnog pogadanja ispravnog odgovora. Ocjena je dio pouke. 0 #rikupljanje povratnih informacija od kolega 0 #osjete casovima iskusnih kolega 0 #rikupljanje povratnih informacija od ucenika METODSKO . U upotre i su najcešce dva tipa testova+ test kratkog odgovora i esejtest.O')ANIZA IONA K'EA IJA @ . Ovim testovima možemo o uhvatiti više gradiva nego li esej testom. i sposo nosti.

odrediti skupinu meduso no povezanih predmeta -curriculum. Ovo je odredivanje tzv okvira za kurikulum. Ucenje omogucuje rojne promjene u covjekovom kognitivnom.POD*KA &etodsko3organizacijska kreacija o uhvata sve pripremne aktivnosti. Ovaj nacin logickog struktuiranja nastavnih sadržaja karakterizira+ kontinuiranost. emocionalnom i voljnom životu.ucenjeA 0 #ostupke i aktivnosti planiranja i organiziranja nastavnih sadržaja 0 #ostupke pripremanja nastave -o razovnog do ra. Ovim se jasnije definira podrucje ucenja. =ormulacija pedagoških svrha stvar je svjesnog iz ora što ga nastavnicko vijece i svaki nastavnik ponaoso vrše prema pedagoškom iskustvu. (ežnje su predodž e i slike najviše pedagoške svrhe / kakvi ismo tre ali iti kao licnosti i kao ljudi. i operativnost -primjenjivost. usponski razvoj -produ ljivanje i kvalitativni rast. Ovaj okvir omogucuje mjesto predmeta u realiziranju svrha i dalju izradu kurikuluma za te predmete. 4iljevi se dijele na+ 0 C . Ova kreacija o uhvata sljedece postupke i aktivnosti+ 0 #ostupke i aktivnosti na odredivanju pedagoških svrha koje se žele postici u procesu poduka. nakon uvida u odredena podrucja znanja ili nakon cjelovitog uvida u sadržaje jednog nastavnog predmeta.P'IP'EMA O&'AZOVNO) DO&'A ZA P'O ES * ENJA. radnje i postupke za produktivan djelotvoran nastavni rad. jer u se i i so om nose racionalno odreden cilj. Zato se mora izvršiti iz or po njihovoj relativnoj važnosti -koju od pedagoških svrha uzimamo kao dominirajucu. Ovdje je neophodno. 4iljevi su pedagoške svrhe koje kanimo i koje možemo postici nakon odredenog vremena školovanja. Pedag!/ke s"r0e . o zahtijevima koje taj život postavlja pred mlade ljude i odrasle i o mogucnostima koje im pruža 0 Oso ine nastavnih predmeta Samo uzimanje u o zir odredenih podataka iz pomenutih izvora dovodi do povecanja roja svrha za cije ostvarenje škola nema dovoljno ni sredstava ni vremena.ucenje. Bkola je samo jedan od uticajnih faktora razvoja ucenika.te1nje2 cilje"i i zadaci #edagoške svrhe cine težnje. Odredi"anje pedag!/ki0 s"r0a nasta"e #od pedagoškim svrhama i konkretnim ciljnim postignucima podrazumjevamo nedvosmislenu. puke želje i žudnje.. uzimajuci u o zir razlicite vrste podataka iz razlicitih izvora. produktivni i stvaralacki karakter. O razovno3odgojne težnje su tvrdnje kojima se o znanjuju htijenja uzdizanja ka o jektivno važecim vrednotama. Ovoj normi najpotpunije udovoljava konusno3spiralni model odredivanja pedagoških svrha i logickog struktuiranja nastavnih sadržaja. S druge strane. Ali mora se imati u vidu cinjenica da škola ne promice sve ogastvo o lika ucenja. prije svega. One nisu cežnje. Iz"!ri d!la1enja d! pedag!/ki0 s"r0a Tri su najznacajnija iz"!ra d!la1elja d! pedag!/ki0 s"r0a$ 0 #ostojeca evidencija o ucenicima 0 #odaci o uvijetima i pro lemima savremenog života. izricitu formulaciju ocekivanih duhovnih i djelatnih promjena ucenika pod uticajem procesa poduka. ciljevi i zadaci. vrijeme i sredstva kojima škola raspolaže ograniceni su.. K!nusn!%spiralni #!del #edagoška norma koja glasi+ $astoj da tvoja krajnja pedagoška svrha u svakoj fazi ucenikovog razvitka ima jedno neposredno i konkretno ciljno postignuce kako i osigurao usponski i kontinuirani razvoj ucenika.

0 D . onda je na djelu primjena. a zatim sve složeniji o lici ponašanja. 0 2ruštvene -ukljucuju razumjevanje medu ljudima. $a drugom nivou od njega se traži da o jasni odnose medu tim elementima. izrada plana i odredivanje skupina apstraktnih odnosa. sadrži šest glavnih kategorija1+ 0 Znanje / Sticanje znanja ili informacija svaka škola postavlja kao važno ciljno postignuce. nagovoriti. 0 Shvacanje / Ova kategorija ukljucuje o like ponašanja i reagiranja. analiza odnosa i analiza organizacionih 1 Sve ove kategorije razradene su tako da se najprije navode najjednostavniji. dijelovima. Zakljucivanje. opisati. 0 Oso ne -ovi ciljevi ukljucuju podskupine emocionalne i tjelesne do iti. tokova dogadaja ili uvijeta opisanih u komunikaciji. tumacenje i ekstrapolacija. proces njihova kom iniranja kako i se do io neki poredak ili struktura. generaliziranje ili sažimanje sadržaja od strane ucenika govori nam da je došlo do tumacenja. principa. U prevodenje se u rajaju ciljna dostignuca+ ucenik je u stanju da u nastavnom sadržaju koji je ucio da taj sadržaj iskaže drugim rijecima. pomocu kojih komunikacija postaje cjelina.Akademske -ovi ciljevi se dijele na cilj savladavanja temeljnih sposo nosti i temeljnih procesa i cilj intelektualnog razvoja. sudjelovanje kao gradana. #ostoje tri vrste shvacanja+ prevodenje. %ada nam je svrha informirati. "loom analizu dijeli na tri tipa ili nivoa+ analiza elemenata. da odredi njihove veze i njihovo meduso no djelovanje. 0 Sinteza / (o je proces aratanja s elementima. za aviti onda je rijec o jednostavnoj komunikaciji. onda je rijec o ekstrapolaciji. a nerijetko i kao jedina pedagoška svrha. poretka ili strukture. stvaralaštvo i esteticko izražavanje te samoostvarenje. "loom razlikuje tri podkategorije sinteze+ izrada jedinstvene komunikacije. U drugoj ucenik daje niz operacija koje valja realizirati. 0 #rimjena / Ako se ucenik nade u novoj pro lemskoj situaciji koja nije zadata i valjano se koristi svojim znanjem u rješavanju pro lema. pojava i procesa na njihove dijelove nazivamo analizom. (reci nivo sastoji se od prepoznavanja organizacionih principa. $a najnižem nivou od ucenika se ocekuje da gradivo raz ije na njegove sastavne dijelove. moralni i eticki karakter. 0 #rofesionalne -povezani su sa iz orom zanimanja i profesionalnom orijentacijom. 0 Analiza /!ašclanjivanje složenih predmeta. pedagoške svrhe koje su manjeviše vezane za doslovno razumjevanje nastavnog sadržaja od strane ucenika. tj. %ada nastavnik u procesu nastave se i postavi zadatak da ucenike osposo i da daju procjene i predvidanja koja se osnivaju na razumjevanju tendencija. Znanje se u školi pojavljuje kao osnovna. U trecoj ucenik je kadar identificirati odnose ili hipoteze koje se mogu provjeravati. (aksonomijska kategorija primjena traži da se ucenik osposo i da stecena znanja primjenjuje u situacijama razlicitim od samog ucenja. Zadaci se definiraju kao posve odredene tvrdnje kojima se ukazuje što i ucenici mogli znati ili ili spremni uciniti nakon uvida u neku nastavnu temu i nastavnu jedinicu. #edagoške svrhe / taksonomija kognitivnog podrucja "loomova taksonomija -klasifikacija o razovnih i odgojnih ciljeva.

vrijednosti su postale uvjerenja i stavovi ucenika. radova.ucenik je svjestan da neka pojava postoji i on je osjetljiv na tu pojavu.. %onceptualizacija vrijednosti i :. 0 Usvajanje vrijednota i stavova / procjenjivanje / ponašanje ucenika je dovoljno sta ilno i stalno. 9oljnost da se prima . metoda. "loomova taksonomija ukazuje na dvije vrste evaluacije.ucenik o razovnom do ru pripisuju odredene vrijednosti. rješenja. Uvjerenje pociva na racionalnoj osnovi. 2ruga vrsta evaluacije zasnovana je na vanjskim kriterijima koji se odnose na svrhe rada i o razovnog do ra kao i na sredstva i nacine dosezanja tih svrha. "loom i &asia dali su klasifikaciju u kojoj je kriterij stupanj internalizacije nekog cilja. -1. (o je evaluacija prema unutrašnjoj evidenciji.ucenik je spreman da kontrolira pažnju prema o razovnom do ru. Ono je poprimilo karakteristike uvjerenja ili stava. Organizacija sistema vrijednosti. #rva pociva na unutrašnjim standardima koji se odnose na tacnost i dosljednost mišljenja. On ne samo da voljom primjecuje o razovna do ra vec na njih i afektivno i pazi. što sudjeluje u procesu ucenja.ovdje su uvjernja du lje usadena. #ristajanje uz vrednote i stavove . primjenu. O razovno do ro ucenik emocionalno prihvaca. -1.?valuacija / Ona sadrži kom inaciju svih ostalih procesa+ znanje. na njegovu logicku preciznost i cjelovitost. ucenik je spreman da svojevoljno izvede neku aktivnost u procesu poduka. ?valuacija se definira kao prosudivanje vrijednosti za neku svrhu razlicitih ideja. 9oljno reagiranje . shvacanje.!ijeci poslušnost ili sagledavanje naj olje o jašnjavaju ovu kategoriju. Ovdje ucenik svojevoljno izvodi neku aktivnost u procesu poduka3ucenje. traži i nastoji ostvariti. %rath6ol.A :. (a pojava mu je poznata ali ne i saznata. O razovnog do ra ucenik je svjestan.A . (u shemu cini pet sljedecih kategorija od kojih svaka ima svoja tri odnosno dva stepena+ 0 #rimjecivanje / pracenje vodenje racuna -1. Ovdje ucenik ne samo da se identificira sa vrijednostima nego iste želi. ali je suzdržan u svom rasudivanju o njemu..taks!n!#ija a+ekti"ni0 cilje"a )shodi nastave nisu povezani samo sa kognitivnim nego i afektivnim covjekovim životom. 0 %arakteriziranje putem vrijednosti ili skupa vrijednosti -1. %arakteriziranje. Osjetljivost / svjesnost / poznatost .ako je prethodna potkategorija reagiranje sa pristankom. Pedag!/ke s"r0e . $astavni ishodi su u direktnoj vezi sa afektivnim i voljnim životom. Usvajanje vrijednosti . Opca usmjerenost / stav i :..A .A :.A :. $astavni sadržaj postaje o razovnim do rom tamo gdje E . 0 !eagiranje / reagiranje na spoljnu kontrolu / ovdje ucenik reagira motivirano. P(ANI'ANJE I P'IP'EMA #oduka ima svoja dva o jekta / o razovno do ro i ucenika. %ontrolirana ili usmjerena pažnja . analizu i sintezu. )zvršen je proces doživljavanja vrednota. Ucenje pocinje kroz afektivnost time što se ucenik ukljucuje. 0 Organizacija / sa usvajanjem više vrednota ucenik dolazi u fazu da ih pored primjene mora organizirati u vrijednosni sistem. Sadržaj ne može postati o razovnim do rom ukoliko ne vodimo racuna o uceniku. onda ova viša potkategorija ima dodatni element a to je osjecanje zadovoljstva u reagiranju.ucenik je spreman da ne iz jegava podražaj odnosno voljan je da ga tolerira.ucenjeA . #referiranje vrednota . #repuštanje reagiranju . Ovo je evidencija prema vanjskim kriterijima. Ucenik je usvojio odredene vrijednosti. -1. <asno je vidljivo da je ucenik usvojio odredene vrijednosti jer želi da ih prakticira i realizira. On se ponaša na odredeni nacin. !eagiranje uz zadovoljstvo .

Zato je neophodno koristiti se razlicitim izvorima -nastavni programi. operacionalizirane pedagoške svrhe. Upute za nastavno djelovanje o uhvataju planiranje. cak su i nejasno formulirani. c.jedinicu o icno se polazi od nastavnog programa. #rvi daje opšte kriterije planiranja nastave. #ostizanje produktivnih djelotvornih rezultata u nastavi podrazumjeva da se unaprijed planiraju i osmišljavaju nastavne aktivnosti. Ali u njemu su ciljevi uglavnom uopceno i višeznacno dati. prema &olleru. neophodno je+ 0 da ima konkretnu predod u o ciljevima koje želi postici nastavnom temom.jedinicom i da te predodž e izricito zapiše 0 da te zamišljene ciljeve saopšti ucenicima. provodenje i analizu procesa ucenje.poduka. #laniranje ucenja.. oeganizaciju i kontrolu ucenja. d. pripremu o razovnog do ra za proces ucenje. za planiranje. smatra &oller. literatura.poduka. organizaciju i kontrolu ucenja. (o su+ a. &ager smatra da je cilj jednoznacno opisan ako je u opisu navedeno+ 0 što ucenik tre a uciniti F . .ciljn! us#jereni pristup %urikulum je cjelovit konkretan plan koji sadrži iz or o razovnih do ara. jasno opisanih i rasporedenih ciljeva želimo ostvariti u nastavnoj temi ili nastavnoj jedinici. e. Kurikulu# . $eophodno je o razovno do ro valjano pripremiti za proces ucenje. pristupacnost. Za potre e organiziranja pro lemske nastave ovdje je neophodno izdvojiti koncept planiranja koji ostaje u granicama pro lemskog rastera i kurikulum / planiranje. ako je poostigao cilj 0 Sakupljene ciljeve valja tako rasporediti da se jasno vidi kojim vrstama ponašanja i kojim sadržajnim grupama oni pripadaju 0 %oji od sakupljenih. tj jasan opis o lika ponašanja koje ucenik mora izvesti i na kom sadržaju. %ada se eksplicite formuliraju ciljevi onda je korisno dati njihov opis. tj o uhvataju sveukupan proces nastavnog planiranja. $eophodan je jednoznacan opis ciljeva ucenja prema sadržaju i prema ponašanju. %urikulum pruža upute za pedagoško djelovanje. Pr!3le#ski raster %lafki nudi sedam pro lemskih podrucja koja tre a da cine sadržaj planiranja.poduka. Opis cilje"a ucenja 2a i nastavnik jasno iskazao ciljeve. $ajvažnija zadaca nastavnika je osmisliti nastavnu aktivnost koja djelotvorno postiže pedagoške rezultate za svakog ucenika. a koje namjeravamo planirati. f. egzemplarno znacenje izraženo u postavljanju opcih ciljeva nastavne jedinice. Planiranje 2a i covjek valjano o avio svoj rad mora ga unaprijed planirati i projektovati. struktura procesa poucavanja i ucenja. znacenje za uducnost. sastoji se iz cetiri koraka+ 0 Skupljanje veceg roja ciljeva ucenja koji dolazi u o zir za danu nastavnu temu ili jedinicu 0 Opis ciljeva. tematska struktura. a drugi nam pruža mogucnosti za produktivne procese ucenja. Prikupljanje cilje"a ucenja U prikupljanju ciljeva za nastavnu temu. g. (o može uciniti ciljeve nedostižnim. zornost i promjenjivost.ucenik istodo no razumije i doživljava ovaj sadržaj. znacenje za sadašnjost.

0 na cemu i u kojim situacijskim uvijetima on to tre a uciniti 0 po cemu valja identificirati pravilno ponašanje ili produkt. organizaciju u kontrolu ucenja. "iramo one ciljeve koji vrijede i za koje postoji mogucnost njihova realiziranja. !asporedivanje ciljeva ucenja #rikupljeni i po odredenom kriteriju precizno opisani ciljevi se rasporeduju u postojecu shemu -taksonomiju. 1H . 0 cinjenice3mišljenje3cinjenice -mišljenje3cinjenice3mišljenje.poduka Organizacija procesa ucenje. kontinuiranost..poduka odnosi se na odredivanje njegova opsega. Pripre#a !3raz!"n!g d!3ra za pr!ces p!duka. Americki teoreticari kurikuluma predlažu sljedece kriterije kao upotre ljive za lakši iz or validnih ciljeva ucenja+ 0 kriterij društvenih zahtijeva 0 kriterij temeljnih ljudskih potre a 0 kriterij demokratskih ideja 0 kriterij konzistetnosti 0 kriterij interpretacije s o zirom na ponašanje 0 kriterij važnosti za predmet 0 kriterij optimalne dostižnosti školskim ucenjem Organizacija procesa ucenje. Opsegom odredujemo širinu i du inu o razovnog do ra. 2a i se osigurala integracija razlicitih znanja. Samo sistematizirani ciljevi ucenja olakšavaju planiranje. 0 argument3hipoteza3argument -h3a3h. usponski razvoj i operativnost u ucenju. "loomova taksonomija kognitivnih i afektivnih ciljeva omogucuje raspored ciljeva ucenja.ucenje $acin na koji pripremamo o razovno do ro za proces ucenje. Opredjeli"anje za cilje"e 2onošenje odluka o iz oru ciljeva je posljednji ali i najpro lematicniji korak.poduka o uhvata pripremu o razovnog do ra za ovaj proces kao i iz or nacina -metoda i postupaka. dolaženja do željenog cillja pomocu adekvatno pripremljenog o razovnog do ra. Slijed se tice pitanja kojim se redom ostvaruje uvid u o razovna do ra / koje o razovno do ro prethodi drugom o razovnom do ruG Slijed je okomita organizacija nastavnih sadržaja. Opseg je vodoravna organizacija o razovnog do ra. pripremu o razovnog do ra vršimo po ovim logickim principima+ 0 proces3pojava3proces -pojava3proces3pojava. Sljedeca aktivnost koja je vezana za pripremu o razovnog do ra za proces ucenje. onda ce se ove poteškoce unekoliko smanjiti.poduka prije svega ovisi o tome šta smatramo važnim znanjem za postizanje odredenog pedagoškog cilja. Ako iz or vršimo po kriteriju strucnosti i legitimnosti.

#ri tome oni imaju osjecaj da su od koristi u nastavnom procesu. tj predocena interakcija medu njima. 0 2jelotvornost *D4&ENIK I O')ANIZA IJA P'O ESA * ENJE. Ovdje su opisane i aktivnosti ucitelja i ucenika. 0 #rovjerljivost / ovakav pristup traži provjeru. sposo nosti. $jegove sklonosti. strucna znanja. Odluke koje je ucitelj donio tokom planiranja i organizacije nastave. otkrivaju i rješavaju pro leme vezane za o razovno do ro. Ucenik i priprema o razovnog do ra za proces ucenje. $eke metode više su prikladne za jedne. Svaka metoda nije nije jednako primjerena svakom uceniku. u fazi kontrole mogu iti provjerene i vrednovane postupcima važnim za pedagoške svrhe. uticu naiz or nastavnih metoda. finansijske i personalne mogucnosti. #oznavanje sposo nosti. Za kontrolu ucenja neophodno je provesti analizu -analizirati zadatke. stil nastavnog rada itd.0 pravilo3princip3pravilo -princip3pravilo3princip. 0 uzrok3posljedica3uzrok -p3u3p.POD*KA U procesu nastave udž enik se komplementarno pojavljuje sa drugim izvorima saznanja. za koje pose no pokazuju interesovanja i znatiželju.poduka organizira po aktivnostima. 0 Sudjelovanje ukljucenih oso a / ovaj pristup omogucuje sa irne informacije ucenicima. Iz3!r nasta"ni0 #et!da #rvi važan kriterij iz ora metoda su ciljevi ucenja. pote a i prethodno stecenih znanja ucenika prva je pretpostavka pedagoške djelotvornosti. a neke za druge sadržaje ili podrucja ponašanja. interesovanja. $jih valja ispitati i provjeriti u kojoj se mjeri ucenici. tako da svi koji su zainteresirani za nastavu mogu saznati i razumjeti kojim ciljevima težimo. %ada se o razovno do ro priprema prema potre ama i interesovanju ucenika. opremu škole i slicno. #ri tome ne smijemo za oraviti ni situacijske uvijete. Predn!sti ciljn!us#jeren!g pristupa Predn!sti ciljn! us#jeren!g pristupa M!ller sa1i#a u cetiri tacke$ 0 (ransparentnost / u ovom pristupu naše nakane su otvoreno prikazane. onda se proces ucenje. Znanja i sposo nosti sticu se i razvijaju po unutarnjem zovu ucenika. (ek u ovom nadopunjujucem suglasju razlicitih izvora saznavanja udž enik može ispoljiti svoje autenticne 11 . Sljedeci kriterij iz ora metoda jeste ucenik.poduka Uspiješna poduka traži poznavanje ucenika. pri iz oru metoda vodi se racuna i o ucitelju. datom organizacijom ucenja. postigli postavljene ciljeve. Ucenici tragaju. $ajzad. uciteljima i roditeljima. K!ntr!la ucenja Organizacija ucenja ima svoje ishode. (akoder ovaj opis sadržava uvjete ucenja i o like pomoci pri ucenju. dopuštajuci da se ostvari uvid u ono što i kako radi. i vrednovanje. (ada se o razovno do ro nudi u vidu traganja i otkrivanja. Ucitelj ne skriva svoj rad. Opis nasta"ni0 #et!da %urikulum zahtijeva ne samo opisivanje ciljeva ucenja nego traži i izricit opis nastavnih metoda. tj datosti prostora i vremena.

Osmišljavanje udž enickih sadržaja neophodno je zasnivati na uvidu u zakonitosti nastavnog z ivanja.o razovno3odgojne funkcije. u stalni nepromjenjeni metod rada sa knjigom. Z og toga je neophodno da nastavnik+ 0 )dentificira pretpostavke na kojima sadržaji udž enika pocivaju 0 Odredi neophodne predradnje koje ucenik tre a da izvrši prije samog pristupa proucavanju datog sadržaja 0 Odredi radnje i operacije koje ucenik tre a neposredno da aplicira na taj sadržaj 0 Utvrditi kljucne tacke sadržaja oko kojih ce iti povezani ostali elementi tog sadržaja 0 )za ere metode upucivanja ucenika u mogucnosti i nacine korištenja udž enika Algoritam korištenja udž enika Algoritam se ne i smio pretvoriti u recept ucenja i poucavanja. pronalaze elemente algoritmiziranog ucenja. Osmišljavanje tre a da ude u funkciji pripremanja ucenika za nastavu i njihovog osposo ljavanja za služenje knjigama. što je moguce i kroz proces nastavnog rada du lje i intenzivnije razvijati njegove kreativne elemente. ez o zira na njegov kvalitet i vrijednosti. On ima smisla ukoliko pospješuje diveregentnost puteva nastavnog saznavanja i ukoliko sami ucenici. koja znanja može o ogatiti. slo odnim iranjem i odgovarajucom analizom sadržaja ucenik saznaje koje potre e i interesovanja može zadovoljiti citajuci odgovarajuci tekst. 1: . 2akle vrijednost udž enika ne leže samo u njemu. Udž enik u nastavi mora da gu i funkciju jedinog izvora saznavanja. uz pomoc nastavnika. Ovim algoritmom moguce je ostvariti glo alni uvid u sadržaje nastave. 'lo alnim uvidom ucenika u sadržaje udž enika.