You are on page 1of 19

Poljoprivreni fakultet Osijek

ATLAS OBLAKA Uvod Oblaci nastaju kao produkte pretvorbe vodene pare u teku će ili kruto agregatno stanje; odnosno oblaci su vidljive nakupine kapljica, prehladnih kapljica i ledenih kristali ća. Po sastavu mogu biti vodeni, ledeni i miješani oblaci. Nastaju kada se vodena para ohladi ispod temperature rosišta. Vodena para može biti u krutom, teku ćem i plinovitom stanju; ona također utječe na prozirnost i boju atmos ere, te upija svjetlost i odbija je. Oblaci se ormiraju pomoću dva izikalne procesa ! kondenzacije i sublimacije. Po međunarodnoj klasi ikaciji oblake dijelimo na deset rodova, od kojih svaki ima svoje vrste, podvrste i dodatne osobine. "otovo svi oblaci nastaju u prvih #$ km atmos ere, jer se količina vodene pare smanjuje s visinom pa nema materijala za njihovo ormiranje. Neke posebne vrste oblaka se nalaze na velikim visinama u stratos eri, gdje nastaju npr. od visoko izbačene prašine vulkanskih čestica. Postanak oblaka Oblaci nastaju kada se vlažan zrak ohladi ispod temperatura rosišta. %o ohla đivanja zraka dolazi raznim procesima&! ohlađivanjem 'emljine površine i(ili nižih slojeva vlažnog zraka dugovalnim zra čenjem, dodirom toplog i vlažnog zraka s hladnom podlogom, miješanjem dijela mase zraka razli čitih temperatura i vlage koje su blizu zasićenja i adijabatskim dizanjem zraka. Osim vlažnog zraka koji se hladi, važne su i tzv. jezgre kondenzacije i sublimacije. )ezgre kondenzacije su mikroskopski sitne lebdeće čestice koje su higroskopne, lako upijaju vlagu i postaju sve vlažnije, sve dok se ne rastope, pa u završnoj azi postaju kapljice. Na sublimacijskim, odnosno ledenim jezgrama odvija se direktan prijelaz vodene pare u kristale; one nisu higroskopne nego higro obne, pa ostaju suhe tijekom cijelog procesa. * vezi s procesima ohlađivanja zraka i jezgrama razlikujemo pet načina nastanka oblaka. +ako postoje advekcijski ili frontalni oblaci. ,od njih na neko mjesto strujanjem dolazi zrak druk čijih svojstava od onoga koji je tamo bio ranije. -ko dolazi hladniji zrak, on se grije nad zagrijanom 'emljinom površinom, i zbog sile uzgona se počinje penjati jer ga ona tjera prema gore. 'rak koji se diže postaje topao i bogat vlagom. Prilikom dizanja dolazi do smanjenja gusto će zraka i tlak, a rasta volumena . on se širi, zbog čega se troši energija. -ko nema nikakvog dotoka energije tom zraku, dolazi do ohla đivanja. ,ada se takav vlažan zrak dovoljno podigne i ohladi, dostiže to čku rosišta, temperaturu pri kojoj dolazi do depozicije, odnosno kondenzacije vodene pare. +im procesom nastaju vidljive vodene kapljice koje zovemo oblaci. -ko ima dovoljno vlage u zraku kapljice će je upijati u sebe i nastaviti rasti, a kada postanu preteške, past će u obliku kiše na zemlju. Oblaci koji nastaju ovim procesom /grudastog/ su oblika i obi čno donose obilne oborine, a moguć je i nastanak nevremena. -ko nam je dostrujao topao zrak, tako đ er će doći do dizanja, i to tako da topao zrak /klizne/ iznad hladnog. Oblaci koji će nastati slojeviti su. -ko se jave oborine, bit će to mirne i duge kiše. %ruga vrsta oblaka su orografski oblaci. Oni nastaju zbog utjecaja planina jer one djeluju poput prepreke za strujanje zraka. Postoji navjetrinska i zavjetrinska strana planine. Navjetrinska je izložena djelovanju vjetra koji potiče zrak na dizanje. Pri tome se zrak hladi i dostiže to čku rosišta, odnosno razinu kondenzacije, tada dolazi do ormiranja orogra skih oblaka iz kojih, ako je zrak koji se dizao bio dovoljno vlažan, može do ći do oborina. Na navjetrinskoj strani količina oborine raste s visinom do 0 km, a na zavjetrinskoj se zrak spušta i grije, pa su to obično suši dijelovi. * zavjetrini se mogu javiti i enomeni poput toplih vjetrova kao što je en sjeverno od -lpa i chinnook en u -ndama i ,ordiljerima; ponekad razlika u temperaturi s dvije strane planine može iznositi i #$12 u istom trenutku. Oblaci koji nastaju u uvjetima laganog ohla đivanja sloja zraka uz tlo su radijacijski oblaci. ,od njihova nastanka nema visokih oblaka; u no ćnoj situaciji se tlo stalno hladi, a vodena para kondenzira pa nastaje magla koja se tijekom dana može izdi ći na 3$!#$$ m i prije ći u niski oblak. 4adijacijski oblaci često se javljaju u uvalama, kotlinama i vrtačama jer je u njima mirnije i nema vjetra. Četvrta vrsta prema podjeli oblaka po na činu nastanka su oblaci termičkog uzdizanja. Oni nastaju zbog nejednolikog zagrijavanja tla, pa se zrak iznad hladnijeg podru čja brže diže i stvaraju se gomilasti oblaci, a može doći i do pojave kiše i nevremena. Peta vrsta u podjeli oblaka predstavlja kombinaciju četiri opisane vrste oblaka.

.Jug. Stipešević. B. Osijek 2007.. D. # . Stošić.. M.

oblik i sastav. D. koje se razlikuju s obzirom na visinu pojavljivanja.Podjela oblaka Po međunarodnoj klasi ikaciji oblake dijelimo na deset rodova. tri osnovna oblika oblaka. proizlazi #$ rodova oblaka. od kojih svaki ima svoje vrste. koji može doseći i treći kat. Ovamo pripadaju ov čice5cirokumulusi9 i visoki slojeviti oblaci 5cirostratusi9. u tom su sloju i niski slojeviti oblaci stratusi i grudasto!slojeviti stratokumulusi. i oštro su ograničeni 5kumulusi. grudastih kumulusa i slojevitih stratusa. Osobitost me đ u oblacima jest kumulonimbus 5olujni oblak9. srednje visoki oblaci su su oblaci od leda i vode. >z raspodjele oblaka s obzirom na visinu te iz . s temperaturama nižim od .. te altostratusi i nimbostratusi. Osijek 2007.. Stipešević. niski su vodeni oblaci. M. od #$ o2 do . altostratusi. +akvoj raspodjeli po visini odgovara sastav oblaka& visoki su oblaci posve ledeni oblaci. cirokumulusi. B. nimbostratusi9. Postoji #$ vrsta oblaka koje je odredila svjetska meteorološka organizacija 567O86orld 7eteorological Organization9. 2irusi se pojavljuju samo u najvišem katu naoblake. Vrste oblaka razdijeljene su i u podvrste.3o2 5altokumulusi. Stošić. +ada vodeni oblak dobije ledenu kapu. kumulonimbusi. Nadalje.3 o2. * donji. km. +ako se može dogoditi da se altostratusi i kumulusi pojave više. stratokumulusi. paperjastih cirusa. s temp. a nimbostratusi se mogu širiti i naniže i naviše od svog kata. i nisu oštro ograničeni. 4O%OV> cirrus cirrostratus cirrocu ulus altostratus altocu ulus ni !ostratus stratocu ulus stratus cu ulus cu uloni !us 'N-Č?N)? vlaknasti vlaknast i slojevit vlaknast i grudast srednji slojeviti srednji grudasti kišni sloj grudasti sloj slojeviti grudasti grudasti i kišni V4<+? ibratus spissatus uncinus castellanus strati ormis lenticularis loccus nebulosus humilis mediocris congestus ractus calvus capillatus 'N-Č?N)? vlaknasti zgusnuti zarez tvrđava slojevit lećasti krpica magličast nizak srednji razvijeni komadić ćelav kosa Jug.5cirusi. 4azlikujemo tri kata atmos ere u kojima se naj češće pojavljuju određene vrste oblaka. * srednjem su visinskom pojasu altokumulusi. cirostratusi9. s temp. jer se oblaci često šire i preko njih. podvrste i dodatne osobine. koji su grudasti. = . Ondje se pojavljuju visoki oblaci . Oblaci su razdijeljeni u #$ vrsta i u tri sloja po me đunarodnom dogovoru. stratusi9. #$o2 do više od $o2. %onji se kat proteže od tla 5morske površine9 do visine = kilometra.. sa srednje visokim oblacima. Visinske granice oblaka nisu točno određene. * njemu se pojavljuju niski oblaci. koji su slojeviti. niski sloj pripadaju niski grudasti oblaci kumulusi i njima srodni olujni oblaci kumulonimbusi. Najviši kat oblačnosti je na visini :!#. <rednji kat zahva ća visinu =!: km.

!""US .

7ogu biti u skupinama."efinicija& 2irrus je visok. podnica se nalazi na visini od 3!: km. Od opti čkih pojava pojavljuje se halo. narančastu i ružičastu. Stipešević. %anju je uvijek izrazito bijele boje.. D. Stošić. paralelne pruge koje izgledaju kao da struje prema horizontu. . ne baca sjenu... ?lementi 2irrusa ponekad su raspoređeni u široke. .# mm. vlaknast oblak u obliku bijelih. Jug. nježnih niti ili uskih pruga. i tada izgledaju kao da su sive boje. a maksimalno do #3 km. B. M. međutim.$$#!$. vrste& 2irrus ibratus 52i ib9 2irrus uncinus 52i unc9 2irrus spissatus 52i spi9 2irrus castellanus 52i cas9 2irrus loccus 52i lo9 po"vrste& 2irrus intortus 52i in9 2irrus radiatus 52i ra9 2irrus vertebratus 52i ve9 2irrus duplicatus 52i du9 "o"atne oso!ine& 2irrus mamma 52i mam9 fi#ički sastav i i#gle"& 2irrusi se sastoje od ledenih kristala. promjera od $. Osijek 2007. u sumrak mijenja boju u žutu. takve vrste mogu zamagliti ili potpuno prekriti <unce. +akođer mogu nastati i raspadanjem 2irrostratusa u vedrom zraku. katkad #$!#= km. postanak& 2irrusi često nastaju razvitkom 2irrocumulusnih i -ltocumulusnih virga. o!ilje$ja% nikada ne daje oborinu. zbog male širine nikada ne čini cjeloviti prsten. )avljaju se u obliku tankih končića ili vlakana koji mogu biti gotovo pravocrtni ili nepravilno raspore đeni. ili gornjeg dijela 2umulonimbusa.

!""OST"ATUS .

Jug. katkad na #$! #= km. katkad je veo 2irrostratusa toliko tanak da je halo jedini znak njegova prisustva."efinicija& 2irrostratus je vlaknast. podnica se nalazi na visini od 3!: km. ne baca sjenu. 0 . Stipešević. Osijek 2007. On je zna čajan zato što prethodi toploj ronti. postanak& 2irrostratus nastaje spajanjem 2irrusa ili elemenata 2irrocumulusa.. )avlja se zbog stanjivanja -ltostratusa i širenja 2umulonimbus !ova nakovnja. tako đer može nastati i padanjem ledenih kristala iz 2irrocumulusa. M.. B. slojevit oblak koji prekriva dio neba ili cijelo nebo. D. Stošić. * tankim 2irrostratusima se često opaža optička pojava halo!a. On je vrlo tanak pa ne zaklanja <unce. o!ilje$ja& nikada ne daje oborinu. osim ako se ono ne nalazi nisko na horizontu. to je oblak koprenastog glatkog izgleda vrste& 2irrostratus ibratus 52i ib9 2irrostratus nebulosus 52i neb9 po"vrste% 2irrostratus duplicatus 52i du9 2irrostratus undulatus 52i un9 "o"atne oso!ine& nema ih fi#ički sastav i i#gle"% 2irrostratus se sastoji od ledenih kristala. 7ože se javiti u obliku vlaknastog vela u kome se naziru ine brazde. tako da izgleda kao magli časti veo..

!""O U#ULUS .

. *vijek su dovoljno prozirni. ne baca sjenu. B. * rijetkim slučajevima jedan sloj 2irrocumulusa može imati svijetle i okrugle rupice."efinicija& 2irrocumulus je vlaknast. postanak% 2irrocumulusi nastaju preobrazbom ili smanjivanjem 2irrusa.. podnica se nalazi na visini od @!A km Jug. plo čica. te elemente možemo prekriti sa jagodicom jednog prsta.. Od opti čkih pojava javljaju se irizacija i korona. 2irrostratusa i -ltocumulusa u vedrome zraku. ali mogu biti i od prehladnih kapljica koje se pretvaraju u ledene kristale. o!ilje$ja% nikada ne daje oborinu. Stošić. više!manje pravilno raspore đene. D. )avljaju se u obliku više! manje prostranih slojeva. plo čica. tako da se kroz njih može vidjeti položaj 7jeseca ili <unca. Osijek 2007.. M. mijenjaju i nestaju. sastavljenih od vrlo malih elemenata u obliku grudica.. 3 . od kojih mnoge imaju nepravilne rubove tako da oblaci često imaju izgled koji podsje ća na mrežu ili pčelinje saće. nastaju u čistom zraku. saće ili mreže. grudast oblak čiji su elementi u obliku sitnih grudica.4ijetko se javljaju na nebu jer se brzo razvijaju. širina njegovih elemenata je manja od #1. Stipešević. vrste% 2irrocumulus strati ormis 52c str9 2irrocumulus lenticularis 52c len9 2irrocumulus castellanus 52c cas9 2irrocumulus loccus 52c lo9 po"vrste% 2irrocumulus undulatus 52c un9 2irrocumulus lacunosus 52c la9 "o"atne oso!ine& 2irrocumulus virga 52c vir9 2irrocumulus mamma 52c mam9 fi#ički sastav i i#gle"& 2irrocumulusi su gotovo uvijek sastavljeni od ledenih kristala.

ALTOST"ATUS .

M. @ . najdeblji djelovi su toliko gusti pa potpuno zaklanjaju <unce. Stipešević. -ltostratus je obično toliko gust da se i kroz najmanje djelove <unce vidi samo nejasno. Stošić. * tropskim krajevima nastaje širenjem srednjeg ili gornjeg djela 2umulonimbusa. D. +akođer može nastati debljanjem 2irrostratusa ili stanjivanjem Nimbostratusa. Osijek 2007..!3 km. *vijek se javlja u obliku prostranog horiznotalnog sloja 5do više stotina kilometara9 čije je horizontalno prostiranje veliko 5do više tisuća metara9.Ponekad nastaje od sloja -ltocumulusa. vlaknastog ili jednolikog izgleda. o!ilje$ja% podnica mu se nalazi na visini od . odnosno kada iz njega pada virga. da se barem slabo vidi <unce kao kroz mliječno staklo. B. vrste& nema po"vrste% alotostratus translucidus 5tr9 altostratus opacus 5op9 altostratus duplicatus 5du9 altostratus undulatus 5un9 altostratus radiatus 5ra9 "o"atne oso!ine& altostratus virga 5vir9 altostratus praecipitatio 5pra9 altostratus pannus 5pan9 altostratus mamma 5mam9 fi#ički sastav i i#gle"& -ltostratus je sastavljen od vodenih kapljica ili ledenih kristala. kao kroz mliječno staklo. u sebi sadrži kišne kapi i snježne pahuljice. Jug. 7ože se sastojati od više slojeva koji se nalaze jedan iznad drugoga. Ne daje pojavu halo!a.. postanak% -ltostratus najčešće nastaje laganim dizanjem velikih slojeva zraka na dovoljno veliku visinu. koji potpuno ili djelomično pokriva nebo i ima dovoljno tankih djelova."efinicija& sivkasti ili plavkasti oblačni pokrivač ili sloj prugastog. %ebljine je od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara..

ALTO U#ULUS .

Najčešće se javljaju u grupama koje se sastoje od spojenih ili razdvojenih elemenata. +akođer mogu nastati zbog debljanje 2irrocumulusa. Stipešević. gotovo paralelnih valjaka izme đu koji se jasno vidi čisto nebo. te lokalnog orogra skog dizanja jednog sloja zraka. dijeljenja <tratocumulusa. zaokruženih masa. o!ilje$ja% daje oborinu virgu... Često se grupe -ltocumulusa zapažaju istovremeno na dva različita nivoa. * većini slučajeva položaj <unca može se odrediti kroz veći dio oblaka.. B. osim za vrijeme niskih temperatura kada se razvijaju kristali leda. M. Jug. koji su katkad djelomi čno vlaknasti ili rasplinuti. : . a manji od tri prsta ispružene ruke9. Prividna širina većine pravilno poredanih malih elemenata obi čno je od #1!31 5veći od jednog."efinicija& bijela i(ili siva krpa. ili uslijed turbulencije i konvekcije srednjih oblaka. . podnica se nalazi na visini od =. Ponekad ovi sastavni elementi imaju oblik uzdužnih. a mogu biti i spojeni. postanak& -ltocumulus se često ormiraju zbog dizanja velikog sloja zraka. pokrivač ili sloj oblaka općenito s vlastitom sjenom. iako je on sam uvijek osjenčan. sastavljen od plo čica. Stošić. Osijek 2007. Prozirnost -ltocumulusa je vrlo promjenjiva. širenja 2umulusa i 2umulonimbusa.3!3 km. pretvorbe -ltostratusa i Nimbostratusa. D.. valjaka itd. vrste& -ltocumulus strati ormis 5-c str9 -ltocumulus lenticularis 5-c len9 -ltocumulus castellanus 5-c cas9 -ltocumulus loccus 5-c lo9 po"vrste& -ltocumulus translucidus 5-c tr9 -ltocumulus perlucidus 5-c pe9 -ltocumulus opacus 5-c op9 -ltocumulus duplicatus 5-c du9 -ltocumulus undulatus 5-c un9 -ltocumuluc radiatus 5-c ra9 -ltocumulus lacunosus 5-c la9 "o"atne oso!ine& -ltocumulus virga 5-c vir9 -ltocumulus mamma 5-c mam9 fi#ički sastav i i#gle" & -ltocumulusi su gotovo uvijek sastavljeni od vodenih kapljica.od -ltocumulusa se često javljaju optičke pojave vijenac i irizacija.

$!#BOST"ATUS .

baza mu je nejasna i iz nje pada kiša. %ebljine je =!.. kišnih kapi. D. snježnih kristala i snježnih pahuljica. M. A . koji večinom dopiru do tla. vrste i po"vrste% nema "o"atne oso!ine& nimbostratus praecipitatio 5pra9 nimbostratus virga 5vir9 nimbostratus pannus 5pan9 fi#ički sastav i i#gle" & Nimbostratus se sastoji od vodenih kapljica 5ponekad prehladnih9. Obi čno se javlja u obliku prostranog prizemnog sloja. kada je uspravno razvijen @!: km. Ovi oblaci često mijenjaju svoj oblik. postanak% Nimbostratus najčešće nastaje laganim dizanjem prostranih vertikalnih slojeva zraka na dovoljnu visinu. %aje jaku kišu ili snijeg. B. Stošić. Baza Nimbostratusa je često prekrivena niskim CčupavimCoblacima koji nastaju na samoj bazi Nimbostratusa ili ispod nje. a zimi do #$$ m ili niže. o!ilje$ja& Podnica se nalazi na visini od #!= km. Osijek 2007. Jug. +akođer može nastati i debljanjem -ltocumulusa.. često taman. -ltostratusa i <tratucumulusa. čiji je izgled rasplinut zbog više ili manje neprekidnog padanja kiše ili snijega. Ponekad nastaje širenjem 2umulonimbusa i 2umulusa. prehladnu kišu i sugradicu.. snijeg ili ledena zrna koje ne moraju doprijeti do tla. km."efinicija& sivi oblačni sloj. sive je boje. Stipešević.

ST"ATO U#ULUS .

vrste% <tratocumulus strati ormis 5str9 <tratocumulus lenticularis 5len9 <tratocumulus castellanus 5cas9 po"vrste% <tratocumulus translucidus 5tr9 <tratocumulus perlucidus 5pr9 <tratocumulus opacus 5op9 <tratocumulus duplicatus 5du9 <tratocumulus undulatus 5un9 <tratocumulus radiatus 5ra9 <tratocumulus lacunosus 5la9 "o"atne oso!ine& <tratocumulus mamma 5mam9 <tratocumulus virga 5vir9 <tratocumulus praecipitatio 5pra9 fi#ički sastav i i#gle" & <tratocumulus se sastoji od vodenih kapljica koje su. sastavljen je od pločica i valjaka koji nisu vlaknasti i koji mogu biti spojeni. tako da se izme đu njih jasno vidi nebo. ponekad. M.. tako da se <unce kroz njega može. 7ože nastati i ispod baze -ltostratusa i Nimbostratusa.. <lojevi <tratocumulusa se mogu vidjeti na dva ili više nivoa. Stipešević. snježnim kristalima i pahuljama. pokrivač ili sloj oblaka koji gotovo uvijek ima tamnih dijelova. snijeg i soliku. pra ćene kišnim kapima. Njegova prozirnost jako varira. ali na manjoj visini pa izgledaju ve ći. B. dizanjem ili konvekcijom unutar <tratusa. D.. D . %aje oborine& virgu. %ebljina mu je od nekoliko desetaka metara do nekoliko stotina metara. postanak& <tratocumulus nastaje povećanjem elemenata -ltocumulusa. a ponekad i više. slabu kišu. a i ne mora vidjeti. Naj češće se javlja u obliku sloja sastavljenog od elemenata sli čnih onima kod -ltocumulusa. Često nastaje širenjem gornjeg ili srednjeg dijela 2umulusa i 2umulonimbusa o!ilje$ja& Baza se nalazi na visini od 3$$!#3$$ m. Stošić. ?lementi imaju oblik paralelnih valjaka."efinicija& siva ili bjelkasta krpa. Osijek 2007. ponekad i #!= km. Jug.

.

P%E to 6or .