You are on page 1of 64

1

Mrea Clubture: mapiranje organizacija izvaninstitucionalne kulture


ISTRAIVAKI IZVJETAJ pripremio Edgar Buri

2
Izdava: Savez udruga Klubtura / Mrea Clubture Kvaternikov trg 2, Zagreb Anketni upitnik pripremili: Edgar Buri Davor Mikovi Suradnice u istraivanju: Katarina Pavi i Marta Klepo Financijska administracija: Soja Dobri Istraivaki izvjetaj: Edgar Buri Lektura i korektura publikacije: Ante Zlatko Stolica, Oblok d.o.o. Dizajn: Ruta Tisak: Tiskara Zelina d.d. Naklada: 800 ISBN 978-953-95994-3-8

CIP zapis dostupan je u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 874931. Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje 3.0 Hrvatska. Da biste vidjeli primjerak te licence, posjetite http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/hr/ ili poaljite pismo na Creative Commons, 444 Castro Street, Suite 900, Mountain View, California, 94041, USA.

Istraivanje je provedeno kroz program Centara znanja za drutveni razvoj u podruju nezavisne kulture Tiskanje ove publikacije omogueno je nancijskom podrkom Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga dutva. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost autora i nuno ne izraava stajalite Nacionalne zaklade.

Zagreb 2014.

Mrea Clubture: mapiranje organizacija izvaninstitucionalne kulture

Sadraj

7 Uvod 8 O metodi 9 Obuhvaene organizacije 10 Dugoronost djelovanja i vrsta registracije 11 Sjedite organizacija lanica mree clubture 13 lanstvo u organizacijama 14 Resursi organizacije 14 Ljudski resursi 15 Zaposlene osobe i osobe koje primaju honorare 17 Volonteri 17 Dob ljudi koji rade ili volontiraju u organizacijama mree clubture 18 Rod/spol djelatnika, aktivista i volontera 20 to zakljuiti o ljudskim resursima? 20 Financijski resursi 22 Analiza izvora sredstava 24 Udio razliitih izvora u budetu 27 Outsourcing drave? 28 Materijalni resursi 28 Tehniki resursi 30 Prostorni resursi 31 Duina trajanja ugovora 31 Veliina prostora 32 Dijeljenje prostora 32 Frekvencija djelovanja na razliitim razinama 33 Suradnja 34 Ministarstvo kulture i ostala tijela dravne uprave 35 Lokalna uprava i samouprava 35 Javne ustanove u kulturi i druge javne ustanove 35 Nevladine organizacije u kulturi i ire, pojedinci-umjetnici i pojedinci-strunjaci 36 Poslovni sektor 36 Podruje suradnje 37 Geografsko podruje suradnje 38 Umjetniko podruje djelovanja 41 lanstvo u formalnim mreama 42 Organizacije osnivaice mree clubture 43 Ciljevi djelovanja organizacija 44 Prezentacija organizacije 44 Ostvarenje programa po tromjesejima 45 Strateki planovi organizacija 46 Mrea organizacija unutar mree clubture 51 Zakljuak 53 Reference 54 Dodaci 54 Popis udruga koje su pozvane u mapiranje

Mrea Clubture: mapiranje organizacija izvaninstitucionalne kulture

Uvod

avez udruga Klubtura (mrea Clubture) ve dui niz godina predstavlja primjer uspjene prakse umreava nja. Djeluje ve due od deset godina (od 2002. godine) te okuplja organizacije iz podruja izvaninstitucionalne kulture iz gotovo svih dijelova Hrvatske. U posljednjih 12 godina kroz mreu Clubture je prolo preko 200 organizacija koje su bile lanice ili su barem sudjelovale u nekom od programa, a u ovom mapiranju obuhvaeno je 47 organizacija koje su lanice ili e vrlo vjerojatno uskoro postati, obzirom na to da su provodile programe u sklopu mree. 2006. godine napravljeno je istraivanje nad organizacijama mree Clubture iji su saeti rezultati objavljeni najprije kao dvojezini istraivaki izvjetaj pod naslovom Istraivanje nezavisnog kulturnog sektora: mrea Klubtura/Clubture. Istraivaki izvjetaj (Kardov i dr. [2006.]), zatim kao podrobnije obraeni rezultati 2007. godine u, takoer dvojezinom, zborniku Clubture: Kultura kao proces razmjene, 2002. - 2007. (ur. Vidovi, Dea, 2007.). Nakon sedam godina eljelo se vidjeti kakva je struktura mree, tko su lanice te kako stoje s razliitim resursima (tehnikim, nancijskim, ljudskim, prostornim), koja su kulturna, geografska i druga podruja djelovanja. Ukratko, primarni cilj je bio napraviti svojevrstan popis stanovnitva organizacija izvaninstitucionalne kulture vezanih za mreu Clubture. Dakle, rad koji je pred Vama ne moe se zvati istraivanjem u pravom smislu rijei jer je prvenstveni cilj bio prikupiti to vie podataka o organizacijama, bez namjere testiranja odreenih hipoteza. Cilj je bio dobiti to vie odgovorenih anketa. Vrijeme ispunjavanja ankete je stoga bilo ogranieno na 20 minuta, nakon ega bi osoba iz organizacije zaduena za odgovaranje sakupila osnovne podatke iz organizacijske dokumentacije. Polazei od iskustva, pretpostavljali smo da bi dua anketa ili jo preciznija pitanja bili vea prepreka za odgovaranje. Anketa je morala biti opirna, ali ne preopirna. Pitanja, odnosno teme su na osnovu poznavanja izvaninstitucionalne kulturne scene, kroz brainstorming osmislili Davor Mikovi i Edgar Buri.

Na kraju smo dobili optimalno opirnu anketu. Naime, 18. listopada 2013. anketa je poslana elektronikim putem na adrese 47 organizacija lanica koje su imale rok od dva tjedna za poslati odgovore. Jedan iznimno mali dio odgovorio je u roku od tjedan dana, no i nakon dva tjedna dobili smo mali broj odgovora. Tek 20. studenog 2013. dobili smo 43 odgovora od moguih 47. Veina odgovora stigla je nakon est podsjetnika i veeg broja telefonskih poziva od strane djelatnica Saveza udruga Klubtura. No ni tada svi odgovori nisu bili potpuni i trebalo je dodatno raditi na ureenju podataka, pogotovo onih nancijskih. Vei dio pitanja bio je preuzet iz istraivanja iz 2006. godine radi mogue usporedbe podataka, no i tu je bilo problema jer, iako su autori ranijeg istraivanja promptno poslali anketu u obliku za ispis i podatke u formatu za statistiki paket SPSS, dobivena datoteka nije bila ureena verzija datoteke koja je koritena za obradu te nije imala kodni plan i/ili etikete. Iz tog razloga nije bilo mogue usporediti veinu podataka. Dio pitanja smo odbacili jer nam se inilo, kako smo gore naveli, da e usporiti proces prikupljanja podataka, ali i da bismo mogli ubaciti pitanja koja su nam se inila relevantnija za dananju situaciju. Prikupljeni podaci otvaraju i mnoga druga pitanja koja e biti potrebno dalje istraiti, odnosno otvaraju niz mogunosti daljnjih istraivanja u podruju izvaninstitucionalne kulture i kulture u irem smislu. Nije nam bila namjera donositi preciznije zakljuke o takvoj sceni, no nadamo se da smo doprinijeli prikupljanju veeg broja informacija vezanih za tu scenu, koje e biti korisne za stvaranje kulturnih politika ili za nova promiljanja nezavisnog sektora. To je i bit mapiranja.

O metodi
Iako je broj lanica mree Clubture relativno mali, koristili smo metodu ankete jer je na taj nain bilo mogue bre prikupiti i analizirati podatke. Neka kvalitativna metoda prikupljanja i analize podataka zahtijevala bi veu koliinu vremena, a sami rezultati bili bi upitni ukoliko ne bi bilo mogue posvetiti due vrijeme samoj analizi.

Anketu smo slali elektronikim putem koristei aplikaciju otvorenog koda Limesurvey. Anketa nije bila anonimna, a iskoristili smo i mogunost praenja procesa odgovaranja, prvenstveno radi mogunosti ciljanog pourivanja. Takoer, spomenuta koliina od 47 ispitanika je ve po sebi ograniena pa bi u sluaju da se ne prikupi veina odgovora, relevantnost ankete bila upitna. Naposljetku smo dobili 43 zadovoljavajua odgovora od moguih 47, no mogli smo vidjeti da su i neke od preostale 4 organizacije krenule odgovarati, tako da kod nekih pitanja imamo i vie od 43 odgovora01. U svakom sluaju, anonimnost svih podataka je zajamena02. Iako nismo sakupili odgovore svih organizacija, vjerujemo da veliki broj odgovora reprezentira injenino stanje svih organizacija unutar mree. Budui da se radi o malom broju ispitanika, podatke smo prikazali prvenstveno u frekvencijama kako je to i uobiajeno, ali smo prikazali i postotke jer je veina ljudi naviknuta na takav prikaz. Radi vee razumljivosti podataka, nismo unosili rezultate razliitih statistikih testova, no koristili smo ih za kontrolu odreenih razlika. Naprimjer, ako u tekstu tvrdimo da je zaposleno vie ena, znai da je to statistiki znaajno. Osim toga, koristili smo kratice naziva umjesto matematikih simbola jer nam se inilo da je tako lake pratiti tekst. Mogue je kontaktirati autora radi dobivanja anonimiziranih podataka vezanih za ovo mapiranje za daljnju obradu.

Obuhvaene organizacije
Kao to je ve jasno, obuhvatili smo organizacije lanice mree Clubture koja je najvea i najpoznatija mrea organizacija koje se bave izvaninstitucionalnom kulturom i koje ine vrstu jezgru nezavisne kulturne scene (Kardov i dr. 2007:5). Takve organizacije imaju sljedee karakteristike (Kardov i dr. 2007:5): 1. [...] imaju dovoljno vrstu strukturu koja im donekle omoguuje stabilnost i dugoronost djelovanja, 2. neprotne su i neovisne o komercijalnom i dravnom sektoru,

01 Neke organizacije koje su poslale natrag ankete, nisu odgovorile na sva pitanja, tako da su dobro doli i krnji odgovori nekih organizacija. 02 Kod analize mrea to nije mogue, no nije ni problematino.

10

3. formalno su registrirane, 4. okupljaju vie lanova (nisu poduhvati pojedinca), 5. fokus interesa i aktivnog djelovanja smjeten im je u podruju kulture i umjetnosti. U daljnjem emo tekstu vidjeti koliko se organizacije uklapaju u gore naveden opis.

Dugoronost djelovanja i vrsta registracije


Organizacije unutar mree Clubture u prosjeku djeluju oko 10 godina03, s tim da je najmlaa organizacija registrirana 2013. godine, a najstarija djeluje 18 godina. Zanimljivo je da gotovo polovica organizacija djeluje vie od 10 godina to moemo smatrati indikatorom stabilnosti organizacija. U sljedeoj tablici moemo vidjeti frekvencije starosti organizacija po kategorijama od pet godina.
Od 0 do 5 godina Od 6 do 10 godina Od 11 do 15 godina Od 16 do 20 godina Ukupno Nema odgovora Ukupno Frekv. 12 13 16 5 46 1 47 % 25.5 27.7 34.0 10.6 97.9 Valj. % 26.1 28.3 34.8 10.9 100.0 Kum. % 26.1 54.3 89.1 100.0

2.1 100.0

03 Aritmetika sredina (koristit emo u daljnjem tekstu Ar. sred. umjesto simbola x ) je 9,63 godine, standardna pogreka aritmetike sredine (Std. pogr. ar. sr.) je .71, medijan je 10 godina, mod je 12 (odnosno 14), standardna devijacija (std. dev.) je 4,82, a varijanca 23,22.

S jedne strane je vidljiv priliv mlaih organizacija, a s druge stalnost starijih organizacija lanica. Gotovo sve organizacije registrirane su kao udruge graana (njih 44 [93,6%]), a samo dvije (4,3%) kao umjetnike organizacije. Takva situacija je normalna za sektor izvaninstitucionalne kulture u kojem je, kako emo vidjeti, rijetko koja organizacija striktno vezana za umjetniko djelovanje. S druge strane to je, po naem miljenju, i indikator elje za brim djelovanjem, bez ekanja priznanja etabliranog svijeta umjetnosti. U prosjeku organizacije djeluju neformalno oko godinu i pol dana prije formalne registracije (ar. sred. = 1,52, std. dev. = 2,99). Zapravo, gotovo polovica organizacija je registrirana iste godine kada su i osnovane (22 [46,8%]), a neke organizacije su najprije registrirane pa su tek kasnije poele djelovati (3 [6,4%]). Meutim, postoje i 3 organizacije koje su dugo djelovale prije formalne registracije jedna od njih je djelovala 8 godina (2,1%), druga 10 (2,1%), a trea ak 14 godina (2,1%).

Kasnija formalna registracija organizacije moe biti indikator pripadanja sceni koja eli biti sasvim nezavisna ili alternativna tek kasnije akteri se, uglavnom zbog vanjskog pritiska, odluuju na registraciju neformalne inicijative. Ovaj zakljuak nije mogue u potpunosti izvesti na osnovi podataka koje imamo, ali to bi mogla biti tema nekog budueg kvalitativnog istraivanja.

11

Sjedite organizacija lanica mree Clubture


U Istraivanju iz oujka 2006. godine sjedita organizacija su promatrana po principu razlikovanja centra i periferije, gdje je centar grad Zagreb, a periferija sve ostalo. Tada je veina organizacija bila situirana na periferiji. Organizacije sa sjeditem u Zagrebu, 2006. godine su sainjavale neto manje od jedne treine ukupnog broja organizacija ukljuenih u rad mree (11 organizacija [29,7%])04, a 2013. godine ine gotovo polovicu ukljuenih organizacija (23 organizacije [48,9%]). Iz tablice je vidljivo da mnoga mjesta u Hrvatskoj nemaju organizacije predstavnice unutar mree Clubture, dok u drugim mjestima broj stagnira ili je opao.
Mjesto akovec Dubrovnik Hr. Kostajnica Karlovac Knin Krievci Kumrovec Labin Osijek Petrinja Pula Rijeka Sinj Sisak Split ibenik Varadin 2006. Frekv. 1 2 1 1 1 3 1 2 2 1 2 3 0,0 1 2 1 0,0 % 2,7 5,4 2,7 2,7 2,7 8,1 2,7 5,4 5,4 2,7 5,4 8,1 0,0 2,7 5,4 2,7 0,0 2013. Frekv. 1 2 0 2 0 1 0 1 0 0 3 3 1 0 5 0 1 % 2,1 4,3 0 4,3 0 2,1 0 2,1 0 0 6,4 6,4 2,1 0 10,6 0 2,1 Razlika 0 0 -1 1 -1 -2 -1 -1 -2 -1 1 0 1 -1 3 -1 1 04 Kada je populacija tako mala, podaci se prikazuju u apsolutnim brojkama, no ovdje je prikazan postotak jer je lake usporediti s rezultatima istraivanja iz 2006. godine u kojem su podaci bili prikazani u postocima. Drugi razlog je taj to si mnogi ljudi putem postotaka lake predoe sliku o situaciji.

12

Veliki Grevac Vukovar Zabok Zadar Zagreb Ukupno

0,0 0,0 1 1 11 37

0,0 0,0 2,7 2,7 29,7 100,0

1 1 1 1 23 47

2,1 2,1 2,1 2,1 48,9 100

1 1 0 0 12 10

to se sjedita tie, moemo rei da je mrea Clubture danas poprilino centralizirana. Meutim, kako smo saznali od predstavnika mree Clubture, jo je uvijek veina programa inicirana od strane udruga izvan Zagreba ak vie od etiri petine programa. Gledamo li zastupljenost po upanijama, takoer moemo vidjeti da je veina organizacija iz grada Zagreba i Zagrebake upanije, ali isto tako je vidljivo da su zastupljene i organizacije iz jadranskih upanija, kao to su Splitsko-dalmatinska, Istarska ili Primorsko-goranska, upanije o kojima se obino razmilja u kontekstu turistike ponude.
upanije Bjelovarsko-bilogorska upanija Dubrovako-neretvanska upanija Istarska upanija Karlovaka upanija Koprivniko-krievaka upanija Krapinsko-zagorska upanija Meimurska upanija Primorsko-goranska upanija Splitsko-dalmatinska upanija Varadinska upanija Vukovarsko-srijemska upanija Zadarska upanija Zagrebaka upanija Grad Zagreb Ukupno odgovora Nema odgovora Ukupno Frekv. 1 2 4 2 1 1 1 3 6 1 1 1 4 18 46 1 47 % Valjani % 2,1 4,3 8,5 4,3 2,1 2,1 2,1 6,4 12,8 2,1 2,1 2,1 8,5 38,3 97,9 2,2 4,3 8,7 4,3 2,2 2,2 2,2 6,5 13,0 2,2 2,2 2,2 8,7 39,1 Kum. % 2,2 6,5 15,2 19,6 21,7 23,9 26,1 32,6 45,7 47,8 50,0 52,2 60,9 100,0

100,0

2,1 100,0

Meu organizacijama koje su sudjelovale u mapiranju, nema organizacija iz Brodsko-posavske, Liko-senjske, Osjeko-baranjske, Poeko-slavonske, Sisakomoslavake, Virovitiko-podravske te ibensko-kninske upanije. Iz tih upanija neke organizacije sudjeluju kao partneri hosteri, no ini se da ve dugo nisu predlagale

programe. Budui da je u prolosti bilo predstavnika iz nekih od navedenih upanija, poetna bi toka trebala biti vezana za nestajanje lanica iz tih upanija, ali i za ope stanje izvaninstitucionalne kulture u tim dijelovima Hrvatske05.

13

lanstvo u organizacijama
Organizacije u prosjeku imaju 17 lanova06, a sve organizacije zajedno imaju potencijalno oko dvije tisue lanova07.
Do 10 lanova Od 11 do 20 lanova Od 21 do 30 lanova Od 31 do 40 lanova Od 41 do 50 lanova 51 i vie lanova Ukupno odgovora Nema odgovora Ukupno Frekv. 12 17 9 2 1 4 45 2 47 % 25,5 36,2 19,1 4,3 2,1 8,5 95,7 Valjani % 26,7 37,8 20,0 4,4 2,2 8,9 Kum. % 26,7 64,4 84,4 88,9 91,1 100,0

100,0

4,3 100,0

Htjeli smo ustanoviti koliki je broj aktivnih lanova u organizacijama. Da bismo dobili tu brojku, postavili smo pitanje: Koliko je lanova Vae organizacije bilo ukljueno u programe i projekte u 2012. godini? Pretpostavljamo da je veina organizacija odgovorila na pitanje na osnovi vlastite percepcije, tako da ne moemo tvrditi da su brojke precizne, ali su svakako indikativne. Kod navoenja aktivnih lanova prosjek (medijan) pada na 10 osoba, a raspon aktivnih lanova ide od jednog do 150 aktivnih lanova.
Do 10 lanova Od 11 do 20 lanova Od 21 do 30 lanova Od 31 do 40 lanova Vie od 41 lana Ukupno Frekv. 26 14 2 2 3 47 Valjani % 55,3 29,8 4,3 4,3 6,4 Kumulativni % 55,3 85,1 89,4 93,6 100,0

05 Intuitivno nam se ini da prati socio-ekonomske prilike u tim upanijama. Neko budue istraivanje bi trebalo uzeti u obzir i obrazovanje, rezultate na politikim izborima i na nedavnom referendumu od 01. 12. 2013., itd. 06 Uzeli smo medijan kao mjeru centralne vrijednosti jer je manje osjetljiva na ekstremne vrijednosti. Naime, s jedne strane imamo jednu organizaciju koja ima dva lana, a s druge strane jednu organizaciju koja ima 999 lanova. Inae, aritmetika sredina je 42,29 (std. dev. = 146,55) lanova. 07 Zbroj svih deklariranih lanova je 1 903, no kao to je ve navedeno gore, jedna je organizacija upisala da ima 999 lanova, a to je malo vjerojatno. Moemo pretpostaviti da organizacije sveukupno imaju oko 1 000 lanova.

100,0

Iako aktivnih lanova ima neto manje, razlika nije znaajna. Moemo rei da su lanovi organizacija uglavnom i aktivisti.

14

Resursi organizacije
Na tragu istraivanja iz 2006. godine, htjeli smo vidjeti kakvi su resursi organizacija, od ljudskih, preko materijalnih, do nancijskih. Najprije smo postavili pitanje o vlastitoj percepciji resursa pojedine organizacije, a pitanje je glasilo: Jesu li resursi (ljudski, materijalni i nancijski), koji su na raspolaganju Vaoj organizaciji, dostatni za ispunjenje temeljnih ciljeva organizacije? Mogui odgovori su bili 1 nedostatni, 2 djelomino dostatni, 3 dostatni. Organizacije smatraju da su njihovi resursi uglavnom djelomino dostatni ili nedostatni. Moemo zakljuiti da su ljudski resursi u malo boljoj situaciji.
Ljudski resursi Materijalni resursi Financijski resursi N Valj. 44 44 44 Ar. sred. 2,11 1,89 1,59 Std. gr. ar. sr. Medijan Mod ,093 ,099 ,099 2,00 2,00 1,50 2 2 1 Std. dev. ,618 ,655 ,658

Percepcija (ne)dostatnosti resursa ne govori nam previe o stvarnom stanju. Gornji limit resursa ne postoji, tako da ljudi imaju tendenciju vidjeti svoju situaciju kao loiju. Meutim, u sljedeim redovima prikazat emo neke stvarne pokazatelje stanja.

Ljudski resursi
Vano pitanje u vremenima krize je pitanje zaposlenosti. U sektoru izvaninstitucionalne kulture (ne)zaposlenost je takoer vano pitanje. Osim zaposlenosti, vano je i pitanje stjecanja znanja, odnosno obrazovanja na terenu, u praksi, kroz volontiranje. Iz tih smo razloga uvrstili pitanja o dinamikama zapoljavanja, odnosno o broju zaposlenih te tipu strukture zaposlenih i volontera. Dakle, zanimali su nas rod i starost djelatnika u izvaninstitucionalnom sektoru. Da bismo lake ustanovili stanje u organizacijama, uzeli smo 2012. godinu kao okvirnu godinu za broj zaposlenih po raznim kategorijama. Zanimalo nas je: 1. Koliko je osoba zaposleno na neodreeno vrijeme? 2. Koliko je osoba zaposleno na odreeno vrijeme?

3. Koliko je osoba imalo stalne honorare (vie od est u 2012. godini)? 4. Koliko je osoba imalo povremene honorare (manje od est u 2012. godini)? 5. Koliko je osoba radilo volonterski (bez ikakve novane naknade)? Osim toga, kao to je ve navedeno, zanimali su nas spol i godine osoba koje su bile zaposlene na jedan od navedenih naina (toke 1, 2, 3, 4) te spol i godine volonterki i volontera (toka 5).

15

Zaposlene osobe i osobe koje primaju honorare


Ono to je na prvi pogled vidljivo iz tablica o stalno zaposlenima jest injenica da velika veina organizacija nema stalno zaposlenih djelatnika, bilo na neodreeno ili odreeno vrijeme.
Zaposleni na neodreeno vrijeme (ugovor o radu)
0 1 2 3 6 7 Ukupno Frekv. 29 5 5 6 1 1 47 Valj. % 61.7 10.6 10.6 12.8 2.1 2.1 100.0 Kum. % 61.7 72.3 83.0 95.7 97.9 100.0

Zaposleni na odreeno vrijeme (ugovor o radu)


Valjani 0 1 2 3 4 Ukupno Frekv. 32 7 5 2 1 47 Valj. % 68.1 14.9 10.6 4.3 2.1 100.0 Kum. % 68.1 83.0 93.6 97.9 100.0

Vrlo mali broj organizacija (tonije, samo dvije) ima vie od pet zaposlenih na neodreeno vrijeme. Nijedna organizacija nema vie od pet zaposlenih na odreeno vrijeme.

16

Iz tablice zaposlenih na odreeno vrijeme vidimo da situacija nije bolja, ali moemo primijetiti da postoji vie organizacija koje imaju barem jednu osobu zaposlenu na odreeno vrijeme. Mogue je da je tee osigurati sredstva koja mogu zajamiti dugoronije zapoljavanje, no takvu bi hipotezu trebalo testirati na terenu. Kad je rije o honorarima situacija je malo bolja, posebice kad su u pitanju kratkoroni honorari, ali slino je i kod dugoronih honorara vie od est u godini. Denitivno je mogue okarakterizirati djelatnike u nezavisnoj kulturi kao prekarne radnike. S druge strane, ne znamo radi li se zapravo o investiciji u znanje i izgradnji drutvenog kapitala koji e se iskoristiti u budunosti08.
Stalni honorari (vie od 6 u godini)
Br. hon. 0 1 2 3 4 5 15 Ukupno Frekv. 37 4 1 1 1 2 1 47 Valjani % 78.7 8.5 2.1 2.1 2.1 4.3 2.1 100.0 Kumulativni % 78.7 87.2 89.4 91.5 93.6 97.9 100.0

Organizacije obino isplauju honorare u trajanju manjem od est mjeseci.


Kategorije ljudi s povremenim honorarima
Bez honorara Od 1 do 10 honorara Od 11 do 20 honorara 31 i vie honorara Ukupno Frekv. 18 15 10 4 47 Valjani % 38.3 31.9 21.3 8.5 100.0 Kumulativni % 38.3 70.2 91.5 100.0

Iako je znatan broj onih organizacija koje ne isplauju velik broj honorara, imamo i drugaije sluajeve pa je tako jedna organizacija (2,1%) u 2012. godini isplatila i do 80 honorara.
08 Takvo istraivanje bi bilo mogue napraviti tako da se intervjuiraju ljudi koji su u zadnjih 10 do 15 godina radili u izvaninstitucionalnoj kulturi. Na taj nain bismo saznali gdje su i kako su zavrili.

Volonteri
to se tie volontera, u 2012. godini je samo deset organizacija (21,3%) izjavilo da nema volontera, to je dokaz da organizacije izvaninstitucionalne kulture uglavnom djeluju na volonterskoj bazi, na prekarnom radu te uglavnom slue kao odskona daska za djelovanje u kulturi, a manje kao mjesto rada do umirovljenja.
Broj osoba koje su volonterski radile
Nemaju volontere Od jednog do 10 Od 11 do 20 Od 21 do 30 Od 31 do 40 Od 41 do 50 Preko 50 volontera Ukupno Frekv. 10 17 6 8 2 2 2 47 Valjani % 21.3 36.2 12.8 17.0 4.3 4.3 4.3 100.0 Kumulativni % 21.3 57.4 70.2 87.2 91.5 95.7 100.0

17

Veina organizacija, kao to smo ve naveli, ima do deset volontera. est je sluaj da organizacije imaju i do 50 volontera, a dvije su izjavile da su u 2012. godini imale 100 volontera. Zbrojimo li sve volontere svih organizacija iz 2012. godine dolazimo do brojke od moguih 760 volontera09 koji su proli kroz razliite organizacije.

Dob ljudi koji rade ili volontiraju u organizacijama mree Clubture


Kao to smo naveli, veina organizacija nema stalno zaposlene osobe, ima velik broj volontera te se ini da su prekarni radnici glavni akteri takve scene. Moglo bi se pomisliti da je prosjena dob djelatnika u ovom sektoru prilino niska, no, po svemu sudei ini se da nije tako. Traili smo od ispitanika da sami upiu prosjenu dob zaposlenih. Prosjek upisane prosjene dobi djelatnika, neovisno rade li na odreeno ili neodreeno vrijeme, je oko 34 godine (ar. sred. = 33,60, std. dev. = 3,921, medijan = 34). Najmanji upisani prosjek bio je 27 godina, a najvei 40 godina. Dakle, moemo tvrditi da su djelatnici u organizacijama mree Clubture uglavnom zrele osobe mlae dobi i sredovjene osobe.

09 Broj od 760 volontera predstavlja samo mogunost i ne moemo ga uzeti bez odreenih napomena. Naime, osobe iz raznih organizacija koje su ispunjavale anketu, mogle su upisati broj volontera baziran na formalnoj evidenciji. Meutim, kako je taj broj mogao biti baziran samo na percepciji osobe, nismo bili u mogunosti provjeravati jesu li tvrdnje istinite. Zatim, u razliitim organizacijama mogle su volontirati iste osobe. Naprimjer, jedna volonterka mogla je biti aktivna kao takva u vie udruga u Zagrebu, ili je jedan volonter mogao kao student biti aktivan u udruzi u Zagrebu, ali i u jo jednoj u rodnom kraju. Vjerujemo da bismo dobili precizniji broj da smo traili od ispitanika da upiu broj osoba koje volontiraju i imaju volonterski ugovor ili volontersku knjiicu, no preciznost ne bi bila znatno vea, s tim da bismo izgubili veliki broj ljudi koji volontiraju, a nemaju takvu knjiicu jer u Hrvatskoj to jo nije uobiajena praksa.

18

Kad su u pitanju volonteri, prosjena dob je neto nia. Najnia prosjena dob volontera je 20 godina (jedna organizacija), a najvia 38 godina (dvije organizacije). Sveukupan prosjek je 27 godina (ar. sred. = 27,11 godina, std. dev. = 3,864, medijan = 27). Osobe u toj dobi mogu se smatrati zrelim mlaim osobama, no formalno osobe te dobi jo uvijek spadaju u mlade. Na temelju ovih podataka moemo se s pravom pitati jesu li volonteri tu jer ele jo kao mladi nauiti neke vjetine ili je posrijedi neka druga motivacija? Dolaze li volonteri na volontiranje nakon radnog vremena u nekoj drugoj organizaciji? Nadam se da e budua istraivanja dati odgovore na ovakva pitanja.

Rod/spol djelatnika, aktivista i volontera


Kad promatramo rod/spol zaposlenih u organizacijama lanicama mree Clubture, moemo vidjeti da su ene znaajno zastupljenije.
N Broj zaposlenih osoba po spolu Valjani odg. Nema odg. Ar. sred. Std. pogr. ar. sred. Medijan Mod Std. dev. Varijanca Raspon Min. Max. Ukupno enskog spola 10 37 3.20 .593 2.50 2 1.874 3.511 6 2 8 32 Mukog spola 10 37 1.30 .396 1.00 0a 1.252 1.567 4 0 4 13

Zanimljivo je vidjeti i konkretnije brojke osoba zaposlenih u udrugama. U tablicama su izneseni podaci samo za udruge koje imaju zaposlene.

a Postoji vie modova. Prikazan je manji.

: Molimo Vas da upiete broj osoba koje su zaposlene u organizaciji po spolu.


enskog spola 2 3 4 8 Total N. o. Ukupno Frekv. 5 2 2 1 10 Valjani % 50.0 20.0 20.0 10.0 100.0 Kumulativni % 50.0 70.0 90.0 100.0

19

37 47

Mukog spola 0 1 2 4 Total N. o. Ukupno

Frekv. 3 3 3 1 10

Valjani % 30.0 30.0 30.0 10.0 100.0

Kumulativni % 30.0 60.0 90.0 100.0

37 47

Kod volontera je situacija neto drugaija. Nema znaajnije razlike izmeu broja volontera razliitih spolova.
N Valjani Nema odg. Ar. sred. Std. pogr. ar. sred. Medijan Mod Std. dev. Varijanca Raspon Min. Max. Ukupno enskog spola 37 10 8.95 1.663 5.00 1 10.119 102.386 45 0 45 331 Mukog spola 37 10 6.73 1.067 5.00 2 6.488 42.092 26 0 26 249

20

to zakljuiti o ljudskim resursima?


Iz dobivenih podataka ne moemo izvoditi dublje zakljuke, ali moemo otvoriti odreena pitanja. Je li rije o prekarizaciji rada mladih? Jesu li ljudi koji se bave izvaninstitucionalnom kulturom zaposleni negdje drugdje, to bi znailo da je rad u kulturnom sektoru samo dodatni rad? Spadaju li u vie drutvene klase te si tako mogu dozvoliti taj nain rada? Slui li izvaninstitucionalni sektor kao neformalno sveuilite za budue poslove u djelatnostima vezanim za kulturu? Lista pitanja je beskrajna. Potrebno je podrobnije i ciljano istraiti rad u kulturi openito te posebno onaj u izvaninstitucionalnoj, bilo to kvalitativno ili kvantitativno. Ono to je sada vidljivo jest injenica da ene ee rade u organizacijama unutar mree Clubture, no volontiranje je gotovo jednako zastupljeno kod mukaraca i ena. Konkretne razloge za to ne moemo otkriti na osnovi dobivenih podataka. Je li razlog vezan za trite rada na kojem mukarci lake dobivaju pravi posao? Je li status koji donosi posao u udruzi privlaniji enama ili je neto drugo posrijedi? Za odgovore na ova pitanja trebat emo priekati na neko novo istraivanje.

Financijski resursi
Kako bismo ustanovili nancijske resurse organizacija, u anketi smo postavili pitanje o ukupnom budetu 2011., odnosno 2012. godine te detaljni predvieni budet za 2013. godinu lanica mree Clubture. Popis moguih izvora sredstava za 2013. godinu preuzeli smo iz formulara za apliciranje na natjeaje zaklade Kultura Nova jer nam se inio najiscrpniji. Dobivene prosjene veine moemo pogledati u sljedeoj tablici.
N Ar. sred. Std. dev. Min. Max. 25 Sredstva u 2011. godini Sredstva u 2012. godini Sredstva u 2013. godini 44 44 44 531787.47 1328872.07 400814.75 507372.60 516866.82 902557.43 .00 8513662.00 .00 1774787.00 10625.50 31640.00 40000.00 Percentili 50 (Medijan) 147782.50 161638.00 265050.00

75 532149.50 673420.25 627112.50

.00 5527000.00

Kako su sredstva u 2013. godini dobivena zbrojem svih navedenih izvora sredstava, zanimljivo je da nisu statistiki znaajno razliita10 od ukupno izjavljenih sredstava za 2011. i 2012. godinu. S jedne strane, to znai da kumulativne brojke za 2011. i 2012. nisu stavljene nasumice te da moemo vjerovati da su organizacije upisale iznose sredstava koje odgovaraju injeninom stanju. Odluka o traenju detaljnih informacija o nancijama za 2013. godinu bila je ambivalentna. S jedne strane, na taj smo nain htjeli dobiti preciznije informacije (i dobili smo ih), ali s druge strane, to je usporilo proces prikupljanja podataka, a ini se da je dovelo i do odustajanja od popunjavanja ankete u nekoliko sluajeva11. Naime, veliki broj organizacija nije due vrijeme slao anketu natrag upravo zato to ne bi zavravali dio vezan za nancije. Da su ispitanici prekidali ispunjavanje ankete na dijelu vezanom za nancije, bilo je lako vidljivo iz informacija prisutnih na aplikaciji Limesurvey o ispunjavanju ankete. Zapravo, iako je kanjenje u prikupljanju podataka stvaralo odreene probleme, ta je situacija pokazivala i velike razlike izmeu organizacija koje su uspjene u pribavljanju nancijskih sredstava i onih koje nisu ili ne ele biti. Naime, organizacije koje imaju vee budete odgovarale su na anketu u roku od tjedan dana, a manje organizacije (po pitanju budeta) odgovarale su znatno kasnije12. U tablici A u prilogu13 moemo vidjeti pregled prosjenih vrijednosti vezanih za nancije, a u sljedeim redovima vidjet emo neke zanimljive podatke koji su proizali iz istraivanja. Ono to je vidljivo na prvi pogled jest injenica da veina organizacija u mrei Clubture spada u kategoriju organizacija koje imaju budete do 100.000 HRK (tonije 20 organizacija [42,6%]) u 2013. godini, a s druge strane, ak pet (10,6%) ima budete iznad milijun kuna. Zanimljivi su i zbrojevi svih izjavljenih budeta za tri odabrane godine: 2011.: 23 398 648.79 HRK 2012.: 21 308 851.19 HRK 2013.: 22 324 394.50 HRK Moemo vidjeti da dolazi do odreene polarizacije to se tie ukupnog budeta organizacija.

21

10 Na samom poetku smo rekli da ne elimo prikazivati testove, no vano je napomenuti, radi vjerodostojnosti, da smo koristili Friedmanovu ANOVA-u (sig. 86). 11 etiri organizacije nisu dovrile anketu, dok jedna od njih nije ni zapoela s ispunjavanjem. Za napomenuti je da su mnoge organizacije koje su dole do kraja ispunjavanja ankete, esto preskakale brojke ili upisivale brojke koje teko mogu odgovarati injeninom stanju. 12 Na neki nain to je bio pokazatelj odnosa prema nancijama, no nismo ga iskoristili jer nam se nije inilo etiki ispravnim. 13 U tablici je mogue vidjeti podatke koji nisu vjerodostojni i koji su vrlo vjerojatno proizvod greke pri upisivanju. Ipak smo ih ostavili jer nismo mogli ustanoviti o emu se tono radi.

22

Frekv. Od 0 do 50.000 HRK 17 5 5

2011 % 36,2 10,6 10,6 Kum. % 36,2 46,8 57,4 Frekv. 17 4 3 1 2 2 2 1 15 47

2012 % 36,2 8,5 6,4 2,1 4,3 4,3 4,3 2,1 31,9 Kum. % 36,2 44,7 51,1 Frekv. 15 5 3

2013 % 31,9 10,6 6,4 Kum. % 31,9 42,6 48,9

Od 50.001 do 100.000 HRK Od 100.001 do 150.000 HRK

Od 150.001 do 200.000 HRK Od 200.001 do 250.000 HRK 4 8,5 66,0

53,2 57,4 61,7 66,0 68,1 100,0 1 3 1 3 16 47 2,1 6,4 2,1 6,4 34,0 51,1 57,4 59,6 66,0 100,0

Od 250.001 do 300.000 HRK Od 300.001 do 350.000 HRK Od 350.001 do 400.000 HRK Vie od 400.000 HRK Ukupno 2 1 13 47 4,3 2,1 27,7 70,2 72,3 100,0

100,0

100,0

100,0

Kad raspodijelimo budete po kategorijama od 50.000 HRK, moemo primijetiti njihovu polarizaciju. Otprilike jedna treina organizacija ima budete do 50.000 HRK14, druga treina je u rasponu izmeu 50 i 400.000 HRK, a posljednja treina ima budete iznad 400.000 HRK, koji takoer variraju od 400.000 do nekoliko milijuna HRK. Moemo samo spekulirati o razlozima ulanjenja u mreu Clubture od strane nancijski toliko raznovrsnih organizacija. Mogue je da nancijski slabije organizacije u mrei Clubture vide mogunost dolaska do sredstava, a da vee organizacije vide mogunost poveanja statusa u drutvu radi svrstavanja uz alternativce i slabije. Isto tako, mogue je obrnuti interpretaciju i ustvrditi da nancijski slabije organizacije moda podiu svoj drutveni status suraujui, ili samo druei se s nancijski jaim organizacijama, a nancijski jae organizacije mogu dobivati sredstva iz fondova rezerviranih za alternativu ili izvaninstitucionalnu kulturu. Na osnovi dobivenih statistikih podataka, moglo bi se, barem djelomino, odgovoriti na odreena pitanja, no u ulaenje u takvu, dublju problematiku radije ostavljamo nekom buduem kvalitativnom istraivanju.

Analiza izvora sredstava


Obzirom da budeti za 2011., 2012. i 2013. godinu nisu znaajno razliiti, analizom budeta za 2013. godinu, za koji su nam organizacije dale podatke o (usudili bismo se kazati) svim relevantnim izvorima, vjerujemo da emo prikazati tipinu situaciju vezanu za pribavljanje sredstava.

14 Za 2011. godinu 5 organizacija (10,6%) je izjavilo da nije uope imalo sredstava, dok su za 2012. i 2013. isto izjavile 2 organizacije.

U tablici A u Dodacima mogue je vidjeti sve prosjene vrijednosti razliitih izvora, no za jasniji prikaz saeli smo podatke u nekoliko kategorija izvora. Kategorije su sljedee: Sredstva vezana za Vladu Republike Hrvatske i dravnu javnu upravu (1. Ministarstvo kulture RH, 2. Ministarstvo socijalne politike i mladih, 3. Ministarstvo zatite okolia i prirode, 4. Hrvatski audio-vizualni centar HAVC, 5. Vlada Republike Hrvatske, 6. neko drugo tijelo dravne uprave) Sredstva vezana za lokalnu upravu i samoupravu (1. upanija, 2. Grad) Zaklade iz Republike Hrvatske (1. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva, 2. Zaklada Kultura nova, 3. neka druga zaklada u RH) Europski fondovi (1. IPA, 2. Culture 2007.- 2013., 3. Youth in Action, 4. Europe for Citizens, 5. Gruntvig/ Commenius/Erasmus/Leonardo, 6. Media, 7. neki drugi EU fond) Strani donatori (1. strani kulturni centri [The British Council, Goethe Institut i dr.], 2. Europska kulturna fondacija, 3. ostali meunarodni donatori) Graani (1. lanarine, 2. donacije graana) Sponzori Ostali izvori Prosjene vrijednosti moemo vidjeti u tablici.
N Valj. n. o. Ar. sred. Sredstva dobivena iz raznih izvora vezanih za Vladu RH 44 Medijan Std. dev. Raspon Min. Max.

23

Suma

3 201464,20 65000,00 488276,96 3175000,00 0,00 3175000,00 8864425,00

Sredstva lokalne 45 uprave i samouprave Sredstva domaih zaklada Sredstva iz raznih EU fondova 44 44

2 3 3 3 3 3 3

82087,09 38000,00 108117,67 56919,30 17897,50 3932,02 1681,82 37659,23 21425,00

92637,96 161711,76

393011,00 0,00

393011,00 3693919,00 4757177,50

750000,00 0,00 750000,00

0,00 235402,04 1530000,00 0,00 1530000,00 2504449,00 0,00 0,00 0,00 2596,25 53349,59 16372,97 6469,15 232580,00 0,00 232580,00 100000,00 0,00 100000,00 40000,00 0,00 40000,00 787490,00 173009,00 74000,00

Sredstva iz razliitih 44 meunarodnih izvora lanarine i donacije graana Sponzori Ostali izvori 44 44 44

136657,71 900000,00 0,00 900000,00 1657006,00

24

Iz navedenih brojeva vidljivo je da veina sredstava u budetima organizacija lanica mree Clubture dolazi iz javnih sredstava vezanih za Vladu Republike Hrvatske (tu spadaju i dvije navedene zaklade), iz javnih sredstava lokalnih uprava i samouprava te dijelom iz fondova Europske Unije (koji su i sami javna sredstva zemalja Europske unije). Najmanje sredstava dolazi iz donacija graana i lanarina, kao i iz sponzorstava. Iz ostalih neimenovanih izvora (kao to su ulaznice, ugostiteljske djelatnosti, itd...) dolazi zamjetna koliina sredstava. Za bolje razumijevanje podataka zanimljivo je vidjeti koji je udio u postocima pojedinih izvora u cjelokupnom budetu organizacija.

Udio razliitih izvora u budetu


Kao to smo ve spomenuli, udio sredstava vezanih za Vladu Republike Hrvatske je velik, i tu najvie doprinosi Ministarstvo kulture.
Kategorije po postocima dijela budeta od Vlade RH za 2013.
0% Do 20% budeta Frekv. 7 8 12 13 2 42 Valj. % 16.7 19.0 28.6 31.0 4.8 100.0 Kum. % 16.7 35.7 64.3 95.2 100.0

Od 20 do 40% budeta Od 40 do 60% budeta Od 60 do 80% budeta Ukupno Nema odgovora Ukupno

5 47

upanije i gradovi takoer sudjeluju u budetima organizacija u velikom dijelu.


0% Do 20% budeta Frekv. 6 11 14 7 2 2 42 5 47 % 12.8 23.4 29.8 14.9 4.3 4.3 89.4 Valj. % 14.3 26.2 33.3 16.7 4.8 4.8 100.0 Kum. % 14.3 40.5 73.8 90.5 95.2 100.0

Od 20 do 40% budeta Od 40 do 60% budeta Od 60 do 80% budeta Od 80 do 100% budeta Ukupno Nema odgovora Ukupno

10.6 100.0

Gotovo jedna treina organizacija ne dobiva sredstva od domaih zaklada. Manji broj organizacija (6 [14,3%]) pokriva vei dio svog budeta pomou sredstava zaklada.
0% Do 20% budeta Frekv. 13 10 13 4 1 1 42 5 47 % 27.7 21.3 27.7 8.5 2.1 2.1 89.4 Valj. % 31.0 23.8 31.0 9.5 2.4 2.4 100.0 Kum. % 31.0 54.8 85.7 95.2 97.6 100.0

25

Od 20 do 40% budeta Od 40 do 60% budeta Od 60 do 80% budeta Od 80 do 100% budeta Ukupno Nema odgovora Ukupno

10.6 100.0

Velika veina organizacija ne koristi sredstva iz fondova Europske unije.


0% Do 20% budeta Frekv. 31 9 1 1 42 5 47 % 66.0 19.1 2.1 2.1 89.4 Valj. % 73.8 21.4 2.4 2.4 100.0 Kum. % 73.8 95.2 97.6 100.0

Od 20 do 40% budeta Od 80 do 100% budeta Ukupno Nema odgovora Ukupno

10.6 100.0

Takva situacija ne udi imamo li na umu da veina organizacija ima budete koji su premali za apliciranje na europske fondove. Mali budeti mogu se smatrati i pokazateljima neznanja upravljanja veim fondovima. Sljedea tablica takoer pokazuje veu orijentiranost na domae izvore sredstava.
Postotak sredstava dobivenih od meunarodnih fondacija
0% Do 20% budeta Frekv. 32 8 1 1 42 5 47 % 68.1 17.0 2.1 2.1 89.4 Valjani % 76.2 19.0 2.4 2.4 100.0 Kum. % 76.2 95.2 97.6 100.0

Od 20 do 40% budeta Od 40 do 60% budeta Ukupno Nema odgovora Ukupno

10.6 100.0

26

Rijetke organizacije dobivaju sredstva, a veina ih ni ne aplicira kod stranih fondacija. Kao to je sluaj i s prethodnim injenicama do kojih smo doli, i o ovoj moemo samo spekulirati. Mogue je da su organizacije koje djeluju lokalno, u najveoj mjeri i prepoznate kao lokalne te zato i dobivaju sredstva koja su dovoljna za manje aktivnosti i za daljnje egzistiranje. Iz tog razloga moda ne apliciraju kod stranih fondacija. No, kada se spustimo na lokalnu razinu, kada idemo meu ljude, moemo vidjeti da se organizacije ne nanciraju u veem iznosu privatnim donacijama graana i lanarina.
Sredstva od donacija graana i lanarina
0% Do 20% budeta Frekv. 28 11 1 1 41 6 47 % 59.6 23.4 2.1 2.1 87.2 Valj. % 68.3 26.8 2.4 2.4 100.0 Kum. % 68.3 95.1 97.6 100.0

Od 20 do 40% budeta Od 80 do 100% budeta Ukupno Nema odgovora Ukupno

12.8 100.0

Zapravo, kako moemo vidjeti, veina organizacija se uope ne nancira takvim sredstvima, a samo jedna organizacija se u potpunosti nancira takvim sredstvima. Privredni sektor takoer ne nancira takve organizacije. Sponzorstva i sline prakse su, ini se, u izvaninstitucionalnom sektoru iznimno rijetke ili ak nepostojee.
Sredstva od sponzorstava
0% Do 20% budeta Frekv. 34 6 2 42 5 47 % 72.3 12.8 4.3 89.4 Valj. % 81.0 14.3 4.8 100.0 Kum. % 81.0 95.2 100.0

Od 20 do 40% budeta Ukupno Nema odgovora Ukupno

10.6 100.0

Ostala nespecicirana sredstva pokrivaju sljedee postotke budeta organizacija.

Druga neoznaena sredstva u budetu


0% Do 20% budeta Frekv. 16 19 4 2 41 6 47 % 34.0 40.4 8.5 4.3 87.2 Valj. % 39.0 46.3 9.8 4.9 100.0 Kum. % 39.0 85.4 95.1 100.0

27

Od 20 do 40% budeta Od 40 do 60% budeta Ukupno Nema odgovora Ukupno

12.8 100.0

Ta sredstva mogu biti neke privredne djelatnosti udruga, kao to je prodaja ulaznica za manifestacije, izdavatvo i tome slino. Ne moemo previe zakljuivati na osnovi informacija koje imamo, no sredstva se ne ine malima kao to se moglo oekivati.

Outsourcing drave?
Ako u istu kategoriju ujedinimo sve izvore nanciranja vezane za javna sredstva, odnosno sredstva prikupljena putem raznih poreza od graana Republike Hrvatske i graana zemalja Europske unije, dolazimo do podatka da se organizacije koje su obraene u ovom mapiranju nanciraju gotovo iskljuivo iz tih javnih sredstava15.
Do 25% Od 50 do 75% Od 75 do 100% Ukupno Nema odgovora Ukupno Frekv. 2 8 32 42 5 47 % 4.3 17.0 68.1 89.4 Valj. % 4.8 19.0 76.2 100.0 Kum. % 4.8 23.8 100.0

10.6 100.0

Kako interpretirati situaciju u kojoj su privatne organizacije nancirane gotovo iskljuivo javnim sredstvima? U prolosti je Savez socijalistike omladine Hrvatske (SSOH) bio nositelj slinih djelatnosti koje danas obavljaju udruge u izvaninstitucionalnoj kulturi. Je li danas dolo do outsourcinga takvih djelatnosti od drave u privatni neprotni sektor? Kako bismo mogli odgovoriti na ta pitanja, potrebno je dalje istraiti ovaj fenomen. Prije svega bi trebalo vidjeti koji je odnos uloenih sredstava i broja

15 Ujedinili smo udjele u budetima svih organa vezanih za Vladu Republike Hrvatske, upanija, gradova, domaih zaklada i fondova Europske unije.

28

(ili kvalitete) odraenih projekata i programa kod udruga, odnosno kod javnih ustanova u kulturi. Odnosno, isplati li se vie outsourcati ili je isplativije da se sama drava time bavi. Svjesni smo da odgovor na takvo pitanje nije jednostavan, a moda ni mogu. U prilog hipoteze o slinosti rada udruga i rada SSOH-a, moe ii i slinost s programima Omladinskih kulturnih centara (OKC) u zadnjem periodu Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, kad su ta mjesta postala okupljalita gdje su svirali alternativniji bendovi i gdje su se dogaale manifestacije koje su bile sline onima u zapadnoeuropskim drutvenim centrima i skvotovima. Istraivanje u tom smjeru moglo bi dovesti i do forme doktorata.

Materijalni resursi Tehniki resursi


U ovom smo mapiranju htjeli vidjeti koja je razlika u tehnikim resursima koje su lanice mree Clubture posjedovale 2006. godine, i onima koje posjeduju u 2013. godini. Naalost, bilo je nemogue rekonstruirati podatke iz 2006. godine iz SPSS datoteke koju su nam autori ranijeg istraivanja proslijedili, ali smo svejedno iskoristili popis resursa iz upitnika tog istraivanja. U upitniku za ovo mapiranje traili smo od predstavnika organizacija da se oituju o broju komada sljedeih tehnikih resursa u vlasnitvu organizacije: stolno raunalo, prijenosno raunalo, pisa, faks ureaj, fotokopirni stroj, digitalni fotoaparat, digitalna video kamera, server, video projektor, razglas, diktafon/snima, mobilni telefon, skener, broadband internet veza, internet domena, interna elektronika mailing lista organizacije, elektronika mailing lista za javnost, telefonski prikljuak, beini pristup internetu, e-mail adresa s domenom organizacije, LAN (lokalna mrea) te VPN mobilna mrea16. U B tablicama u Dodacima nalaze se prosjene vrijednosti u komadima svakog od tehnikih resursa o kojima su se organizacije oitovale, a u sljedeoj tablici moemo pronai te prosjene vrijednosti.

16 Nakon prikupljanja podataka primijetili smo da neke od kategorija nisu sasvim jasne ili su s vremenom izgubile na znaaju. Tako primjerice, mobilne VPN mree nisu vane kao prije osam godina, prije svega zbog pada cijena telekomunikacijskih usluga na tritu, ali i samo znaenje VPN mrea danas se moe shvatiti na drugaiji nain. Isto tako, znaenje beinog pristupa internetu moe dovesti do zabune pri odgovaranju jer ispitanici mogu pomisliti na mogunost spajanja na beinu raunalnu mreu unutar ureda, pogotovo jer je jedna kategorija bila broadband internet veza. Ostale kategorije su, po naem miljenju, jasne.

Stolno raunalo (kom.) Prijenosno raunalo (kom.) Pisa (kom.) Faks ureaj (kom.) Fotokopirni stroj (kom.) Digitalni fotoaparat (kom.) Digitalna video kamera (kom.) Server (kom.) Video projektor (kom.) Razglas (kom.) Diktafon/snima (kom.) Mobilni telefon (kom.) Skener (kom.) Broadband internet veza (kom.) Internet domena (kom.) Interna elektronika mailing lista organizacije (kom.) Elektronika mailing lista za javnost Telefonski prikljuak (kom.) Beini pristup internetu LAN (lokalna mrea) VPN mobilna mrea

N Std. pogr. Std. Valj. n. o. Ar. sr. ar. sr. Medijan dev. Raspon Min. Max. Suma 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 44 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 2,70 1,23 1,16 0,50 0,43 0,64 0,91 0,34 1,11 0,64 0,61 1,07 0,82 0,50 1,75 0,98 0,91 0,68 0,84 3,66 0,52 0,20 0,44 0,23 0,17 0,09 0,08 0,12 0,27 0,09 0,18 0,10 0,11 0,27 0,10 0,08 0,27 0,27 0,17 0,12 0,14 0,75 0,09 0,07 2,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,50 1,00 0,50 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 1,00 0,00 0,00 2,91 1,52 1,14 0,59 0,55 0,81 1,81 0,61 1,19 0,65 0,75 1,80 0,66 0,51 1,79 1,76 1,10 0,80 0,91 4,99 0,59 0,46 10 7 4 2 2 3 11 3 4 2 3 10 3 1 10 10 5 3 5 20 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 10 7 4 2 2 3 11 3 4 2 3 10 3 1 10 10 5 3 5 20 2 2 119 54 51 22 19 28 40 15 49 28 27 47 36 22 77 43 40 30 37 161 23 9

29

E-mail adresa s domenom organizacije

Kao to je vidljivo, podaci prikupljeni u ovom mapiranju daju mnoge odgovore na razliita pitanja, ali s druge strane otvaraju i niz novih pitanja. Zanimljivost kod tehnikih resursa, po naem miljenju, je ta da organizacije posjeduju relativno mali broj odreenih tehnikih resursa. Naprimjer, organizacije kao pravne osobe posjeduju relativno mali broj raunala. U daljnjim istraivanjima bilo bi zanimljivo vidjeti je li to tako jer mnogi lanovi aktivisti u organizacijama koriste vlastita raunala, ili ne smatraju prijenosna raunala vlasnitvom organizacije, ili je pak neto tree posrijedi. S druge strane, moemo vidjeti da su uredski tehniki resursi poprilino zastupljeni. Primjetan je manji broj fotoaparata i kamera, to bi moglo znaiti da se sada, za razliku od prijanje prakse, djelatnosti koje su vezane za multimediju outsourcaju pojedincima ili organizacijama specijaliziranima za rad s multimedijalnim sadrajem.

30

Resurs koji nas je koliinom iznenadio je server. Naime, 12 organizacija (25,5%) je izjavilo da posjeduje server, to nam se na odreen nain ini previe, ali, s druge strane, to moe znaiti da su predstavnici koji su odgovarali, uzeli u obzir iznajmljeni prostor na serveru za web stranice. Nemamo dovoljno podataka za donositi dublje zakljuke.

Prostorni resursi
ak 34 organizacije (72,3%) imaju prostor u kojem djeluju, 10 je predstavnica i predstavnika organizacija izjavilo da nemaju prostor (21,3%), dok tri odgovora nismo dobili. Od organizacija koje imaju prostor za djelovanje, njih 18 (52,9%) koristi prostor bez naknade, 12 (35,3%) plaa najam za koritenje prostora, a nerazrijeen status imaju 4 organizacije (11,8%). Nadalje, 19 (55,9%) organizacija koristi prostor iji je vlasnik grad u kojemu imaju sjedite, dvije organizacije (5,9%) koriste prostor upanije u kojoj imaju sjedite, jedna organizacija koristi prostor u vlasnitvu Republike Hrvatske, dok sedam organizacija (20,6%) koristi prostore u vlasnitvu zike osobe (sve se nalaze u Zagrebu). Organizacije unutar mree Clubture ne mogu se smatrati skvoterskim organizacijama jer samo dvije imaju situaciju nerazjanjene vlasnike strukture, dok je jedna organizacija kategorizirala svoje stanje pod ostalo. Ako elimo uvidjeti povezanost vlasnitva nad prostorom i plaanja za koritenje prostora, moemo primijetiti da veliki broj organizacija dobiva prostor na koritenje bez naknade od grada u kojem imaju sjedite ak njih 14.
Pod kojim uvjetima organizacija koristi prostor (primarni)?

Prostor se Prostor je Vlasnik unajmljuje dobiven na Nerazrijeen prostora ili zakupljuje koritenje status (bez novane naknade) Grad upanija Republika Hrvatska Fizika osoba Pravna osoba 3 1 0 7 1 0 0 14 1 0 0 1 1 1 2 0 1 0 1 0 0

Vlasnika struktura Nerazrijeeno Ostalo

2006. godine situacija je bila slina dananjoj. Tada je 75,7% organizacija imalo prostore koje su koristili 27% tih organizacija je unajmljivalo prostor, 40,5% ga je koristilo bez novane naknade, a 5,4% se nalazilo u nerazrijeenom poloaju (str. 8). I tada su gradovi u kojima su organizacije imale sjedite, uglavnom davali prostore na koritenje.

31

Duina trajanja ugovora


Veina organizacija koje upravljaju nekim prostorom imaju sklopljen ugovor o koritenju prostora na due od tri godine (16 [47,1%]). Zatim, ugovor od jedne do tri godine ima 6 organizacija (17,6%) te na godinu dana 4 organizacije (11,8%). Bez ugovora je 8 organizacija (23,5%). Na temelju dobivenih podataka moemo tvrditi da lokalne uprave i samouprave esto izlaze ususret organizacijama izvaninstitucionalne kulture kad su prostorni resursi u pitanju. U ovom se segmentu situacija preokrenula u zadnjih osam godina. Naime, 2006. godine 24,3% organizacija imalo je sklopljen ugovor na due od tri godine, 13,5% je imalo ugovor sklopljen od jedne do tri godine, a 48,6% organizacija nije imalo sklopljen ugovor (Kardov i dr. 2006:8).

Veliina prostora
Veliine prostora koji organizacije koriste su u poprilino velikom rasponu (1182 m2). Da budemo konkretniji, najmanji prostor koji koristi neka organizacija ima 18 m2 (dvije organizacije imaju prostor te veliine), a najvei prostor ima 1200 m2 (samo jedna organizacija ima tako velik prostor). Prosjena veliina prostora (medijan17) je 120 m2, no bolji dojam o vrstama prostora koje organizacije koriste, dobit emo iz sljedee tablice.

17 Aritmetika sredina je 259,1 m2 (SE = 56,95; std. dev. = 332,06; varijanca = 110263,441), a mod 20 m2.

32

Do 100 m2 Od 101 do 200 m2 Od 201 do 300 m2 Od 301 do 400 m2 Od 401 do 500 m2 Preko 500 m2 Ukupno Bez odg. Ukupno

Frekv. 16 7 3 1 2 5 34 13 47

% 34.0 14.9 6.4 2.1 4.3 10.6 72.3

Valj. % 47.1 20.6 8.8 2.9 5.9 14.7 100.0

Kum. % 47.1 67.6 76.5 79.4 85.3 100.0

27.7 100.0

Mislimo da je vano istaknuti da 11 organizacija ima prostor do 50 m2.

Dijeljenje prostora
Pitali smo predstavnike organizacija dijele li prostor s drugim organizacijama, a njihovi odgovori su saeti u sljedeoj tablici:
Da, ustupamo na besplatno koritenje Da, uz novanu naknadu 18 4 6 9

Da, prostor zajedno unajmljujemo i koristimo Ne

Mogue je da barem jedan dio organizacija koje su se izjasnile da nemaju prostor zapravo koriste prostor od organizacija koje su se izjasnile pozitivno na pitanje o dije ljenju prostora, no to nismo mogli ustanoviti u ovoj anketi.

Frekvencija djelovanja na razliitim razinama


Organizacije, kao to emo vidjeti u poglavlju o suradnji, surauju najee na lokalnoj razini, to je vidljivo iz odgovora na pitanje Koliko esto Vaa organizacija djeluje na sljedeim razinama?.

Lokalnoj razini Regionalnoj razini (unutar Hrvatske) Nacionalnoj razini

Valj. 43 43 43 43

N Ar. sred. 4,72 3,63 3,44 3,02

Std. gr. ar. sr. Medijan Mod ,084 ,145 ,161 ,178 5,00 4,00 3,00 3,00 5 4 3 3

Std. dev. ,549 ,952 1,053 1,165

Varijanca ,301 ,906 1,110 1,357

33

Meunarodnoj razini

Vidimo da organizacije rade gotovo iskljuivo na lokalnoj razini ak 41 organizacija. Od toga iznimno esto djeluje njih 76,6%, a esto 18,6%. S druge strane, samo 5 organizacija djeluje izrazito esto na meunarodnoj razini (11,6%), esto djeluje 9 organizacija (20,9%), a samo 5 organizacija (11,6%) nikad ne djeluje na meunarodnoj razini. Moemo rei da su organizacije denitivno orijentirane prema svojoj lokalnoj zajednici, ali im isto tako nije strano suraivati na irim podrujima. Vjerujemo da mrea Clubture uspijeva u povezivanju, lokalne razine s jedne strane, i nacionalne razine s druge strane. Meutim, jo uvijek ne pokriva meunarodnu razinu iako je postojala inicijativa uspostavljanja suradnje na regionalnoj, balkanskoj razini (vidi Vini 2007:71-74).

Suradnja
Suradnja je vana komponenta naina djelovanja organizacija u izvaninstitucionalnoj kulturi, prije svega jer si nezavisna kultura ne moe dozvoliti luksuz solipsizma zbog projektnog naina rada te nestabilnosti i turbulentnosti sektora. Htjeli smo vidjeti s kojim drugim akterima u sektoru kulture, ali i ire, surauju organizacije iz mree Clubture. Na skali koju smo kasnije kodirali u brojke od 1 do 5, predstavnice i predstavnici organizacija su se trebali izjasniti koliko esto surauju s akterima navedenim u tablici. Ponueni odgovori bili su: 1 nikada, 2 rijetko, 3 povremeno, 4 esto i 5 izrazito esto. Saetak odgovora moemo vidjeti u sljedeoj tablici.

34

Molimo Vas navedite N koliko esto suraujete Nema sa sljedeim akterima: Valj. odg. S Ministarstvom kulture S ostalim tijelima dravne uprave S tijelima upanijske uprave S tijelima gradske uprave S javnim ustanovama u kulturi S javnim ustanovama kojima primarna djelatnost nije vezana za kulturu S nevladinim organizacijama u kulturi 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

Ar. sred. 3.21 2.53 2.26 3.84 3.35 2.42 4.60 3.44 2.56 4.49 4.12 Std. gr. ar. sr. .229 .195 .189 .188 .176 .170 .106 .186 .164 .112 .153 Std. dev. 1.505 1.279 1.236 1.233 1.152 1.118 .695 1.221 1.076 .736 1.005 Varijanca Min. Max. 2.265 1.636 1.528 1.520 1.328 1.249 .483 1.491 1.157 .542 1.010 1 1 1 1 1 1 3 1 1 3 1 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

S nevladinim organizacijama kojima primarna djelatnost nije vezana za kulturu S poslovnim sektorom S pojedincima-umjetnicima S pojedincima-strunjacima

Ono to je odmah vidljivo jest da organizacije iznimno esto surauju s drugim nevladinim organizacijama u kulturi te s pojedincima-umjetnicima. Nijedna predstavnica niti ijedan predstavnik nisu izjavili da ne surauju ili da rijetko surauju s tim akterima. Tek rijetki su odgovorili da povremeno surauju. Za razliku od ta dva aktera, sa svim ostalim akterima imamo raspon od izrazito este suradnje do potpune nesuradnje. Organizacije visoko surauju i s pojedincima-strunjacima, kao i s tijelima gradskih uprava. U sljedeim e redovima biti prezentirani prikupljeni podaci.

Ministarstvo kulture i ostala tijela dravne uprave


S Ministarstvom kulture 21 organizacija (48,8%)18 surauje esto ili izrazito esto, dok osam organizacija (18,6%) uope ne surauje. S ostalim tijelima dravne uprave 10 organizacija (23,3%) nije nikad suraivalo, a 7 (16,3%) ih surauje esto ili izrazito esto. Radi usporedbe, u istraivanju iz 2006. godine navedeno je da gotovo 40% organizacija nije nikada suraivalo s Ministarstvom kulture i ostalim tijelima dravne uprave (Kardov i dr. 2006:9). Situacija je danas slina ako ujedinimo rezultate, dobivamo 41,9% organizacija koje nikad nisu suraivale s Ministarstvom kulture RH i ostalim tijelima dravne uprave.

18 Postoci su bazirani na broju organizacija koje su odgovorile na to pitanje, a ne na ukupnom broju lanica mree Clubture. Meutim, kako samo etiri organizacije nisu odgovorile, mislimo da ta brojka ne bi znaajno utjecala na ishode.

Lokalna uprava i samouprava


S tijelima upanijske uprave organizacije imaju poprilino neuestale odnose. esto i izrazito esto sa upanijama surauje 7 organizacija (16,3%), a 15 (34,9%) nikad ne surauje19. S gradovima je situacija jo zanimljivija. Tako imamo situaciju da 25 organizacija (58,2%) surauje esto (6) i izrazito esto (19), a samo dvije organizacije (4,7%) uope ne surauju s gradskim strukturama grada u kojem djeluju. 2006. godine postotak udruga koje su uspostavljale suradnju neovisno o frekvenciji (od rijetko do izrazito esto), bio je 86,49%, a danas je takav kumulativni postotak 95,4%. Prema dobivenim podacima, udruge ee surauju s gradskim strukturama, nego upanijskim, moda i stoga to su sredstva za kulturu upanija obino nia od onih gradskih.

35

Javne ustanove u kulturi i druge javne ustanove


S javnim ustanovama u kulturi organizacije iz mree Clubture solidno surauju. Vie od pola organizacija (24 [55,8%]) surauje esto (19) i izrazito esto (5), s druge strane, samo 4 organizacije uope ne surauju (9,3%). 2006. je ak 29,7% njih smatralo da je suradnja s javnim ustanovama kljuna za razvoj nezavisne kulturne scene (str. 10)20. S javnim ustanovama koje nemaju veze s kulturom, organizacije slabije surauju. 12 organizacija (27,9%) nikad nije suraivalo s takvim ustanovama, rijetko surauje 9 organizacija (20,9%), povremeno 15 organizacija (34,9%), esto 6 (14%), a izrazito esto samo jedna (2,3%).

Nevladine organizacije u kulturi i ire, pojedinci-umjetnici i pojedinci strunjaci


Kao to smo vidjeli na poetku ovog poglavlja vezanog za suradnju, velika veina organizacija surauje s drugim nevladinim organizacijama u kulturi esto (7 [16,3%]) ili izrazito esto (31 [72,1%]). Preostalih 5 organizacija (11,6%)

19 U istraivanju iz 2006. godine kumulativno je prikazana suradnja izmeu udruga i upanijske uprave, na nain da su ujedinjeni svi podaci, od rijetko do izrazito esto, s ime se dobio postotak od 62,17% organizacija koje su suraivale s tim tijelima. Kada bismo danas to uinili, postotak bi bio 65,1%, no smatramo da takva agregacija podataka moe dati lanu sliku stanja. Takvo miljenje baziramo na prosjenim vrijednostima izraenim u gornjoj tablici. 20 Nismo postavili ista pitanja kao i 2006. godine vezana za razloge suradnje jer sama metoda ankete je limitirani nain prikupljanja podataka te je ve kraa anketa bila problematina to se odgovora tie.

36

koje su ispunile anketu, surauju barem povremeno. Ne postoje organizacije koje ne surauju s drugim udrugama u kulturi. Veina organizacija (vie ili manje frekventno) formalizira takvu suradnju. To znai da potpisuju slubenu izjavu o suradnji ili slian slubeni dokument. Samo 3 organizacije nikada ne formaliziraju takvu suradnju, a 13 organizacija (30,2%) to rijetko ini21. Povremeno, to ujedno odgovara modu i medijanu (3), suradnju formalizira 17 organizacija (39,5%), esto 6 (14%), te izrazito esto 4 (9,3%). Organizacije iz mree Clubture surauju jako puno i s nevladinim organizacijama koje se ne bave kulturom, ali ne jednako esto kao i s onima koje se bave kulturom. 4 organizacije (9,3%) nikada ne surauju, rijetko takoer 4 (9,3%), povremeno njih 14 (32,6%), esto 11 (25,6%), a izrazito esto 10 organizacija (23,3%). Suradnja s kategorijom umjetnica i umjetnika je, kao to je i za oekivati, esta (10 organizacija [23,3%]) i izrazito esta (27 organizacija [62,8%]). Povremeno surauje samo 6 organizacija (14%). Ne postoji organizacija koja ne surauje ili rijetko surauje s umjetnicima. S pojedincima-strunjacima takoer se surauje esto (14 [32,6%]) i izrazito esto (19 [44,2%]). Samo jedna organizacija (2,3%) ne surauje s takvim osobama, a dvije rijetko (4,7%). Povremeno surauje njih 7 (16,3%).

21 U istraivanju iz 2006. godine imali smo situaciju u kojoj gotovo jedna treina ispitanika potvrdila je da su one nikada ili rijetko denirane u pisanom obliku (str. 11). To nam je dovoljan indikator da zakljuimo kako su takve suradnje bile uglavnom neformalne prirode. Mislimo da danas ipak moemo kazati da je suradnja prosjeno formalizirana kad pogledamo aritmetiku sredinu koja je 2,88 (std. dev. = 1,051), a medijan i mod su 3. Odnosno, suradnja se dogaa povremeno. 22 Postoji odreena diskrepancija u podacima, ali interpretaciju ne moemo dati jer nemamo dodatne informacije. 23 U dodacima se nalazi popis svih 31 podruja i frekvencija.

Poslovni sektor
Suradnja s poslovnim sektorom je slabija, no ne toliko slaba koliko se da vidjeti iz izjavljenih nancijskih izvora organizacija. Nikad ne surauje 8 organizacija (18,6%), rijetko 12 (27,9%), povremeno 16 (37,2%), esto 5 (11,6%), a izrazito esto dvije (4,7%). U dijelu vezanom za nancije, vidljivo je da organizacije izvaninstitucionalne kulture ne dobivaju sredstva od sponzorstava ili privrednih djelatnosti22.

Podruje suradnje
Predstavnike i predstavnice organizacija pitali smo da navedu kojem podruju djelovanja pripadaju akteri s kojima su do sada suraivali. Ispitanici su mogli oznaiti vie podruja od moguih 31. U sljedeoj tablici je predstavljeno prvih 20 podruja rangiranih po frekvenciji odabira23.

Podruje suradnje Vizualne umjetnosti Film, video Glazba Urbana kultura Performans Edukacija Kazalite Ples Klupska kultura

Frekv. 41 41 39 39 39 37 36 34 34 34 34

% 87,2 87,2 83 83 83 78,7 76,6 72,3 72,3 72,3 72,3

37

Novi mediji i tehnologije

Mediji (novine, asopisi, radio, TV, internet-portali) Kultura mladih i slobodno vrijeme mladih Kulturne politike Izdavatvo Dizajn Knjievnost Istraivanje i teorija Ljudska prava i demokratizacija

34 32 30 29 28 28 27 25

72,3 68,1 63,8 61,7 59,6 59,6 57,4 53,2

Arhitektura i urbanizam

Kao to je vidljivo, vie od polovice organizacija je suraivalo s akterima koji djeluju u podrujima koja su karakteristina, kako emo vidjeti u sljedeem poglavlju, za izvaninstitucionalnu nezavisnu kulturu.

Geografsko podruje suradnje


Pitali smo organizacije koliko esto surauju s organizacijama iz podruja nezavisne kulture na razliitim geografskim podrujima. Drugim rijeima, zanimalo nas je koliko djeluju u svojoj okolini, a koliko na irem svjetskom podruju. U sljedeoj tablici nalazi se saetak prosjenih vrijednosti odgovora na pitanje Koliko esto suraujete s organizacijama iz podruja nezavisne kulture24?

24 I ovdje su odgovori mogli biti nikada (1), rijetko (2), povremeno (3), esto (4), te izrazito esto (5).

38

Vaeg grada Nekog drugog mjesta vae upanije Ostalih gradova Hrvatske Zemalja regije Iz zemalja regije Jugoistone Europe (bez zemalja Zapadnog Balkana) Zemalja Europske Unije (bez zemalja regije Jugoistone Europe) Ostalih dijelova svijeta

N Valj. 43 43 43 43 43 43 43

Ar. sred. 4,28 3,02 3,72 2,79 2,37 2,72 2,26

Std. gr. ar. Sr. Medijan Mod ,142 ,190 ,130 ,181 ,188 ,177 ,176 5,00 3,00 4,00 3,00 2,00 3,00 2,00 5 2a 3 3 1 3 2

Std. dev. ,934 1,244 ,854 1,186 1,235 1,161 1,157

Vidljivo je da organizacije surauju uglavnom s organizacijama koje djeluju u istim gradovima, ali i s organizacijama iz drugih gradova Republike Hrvatske. Slabije surauju s organizacijama iz inozemstva, bilo da se radi o bliskim zemljama iz regije, s Balkana, ili da se radi o zemljama Europske unije. Na svjetskoj razini surauju jo rjee.

Umjetniko podruje djelovanja


Organizacije su trebale rangirati tri glavna podruja djelovanja iz sljedee liste podruja: 1. performans 2. kazalite 3. ples 4. glazba 5. knjievnost 6. vizualne umjetnosti 7. novi mediji i tehnologije 8. lm, video 9. klupska kultura 10. izdavatvo 11. arhitektura i urbanizam 12. dizajn 13. istraivanje i teorija 14. edukacija 15. mediji (novine, asopisi, radio, TV, internet-portali) 16. tradicijska kultura, 17. zatita i ouvanje kulturnih dobara 18. arhivska djelatnost 19. knjinina djelatnost 20. urbana kultura

21. kultura mladih i slobodno vrijeme mladih 22. kulturne politike 23. kultura nacionalnih manjina 24. seksualne manjine 25. kultura roda 26. informacijski servis 27. multikultura 28. osobe s posebnim potrebama / osobe s invaliditetom 29. ljudska prava i demokratizacija 30. socijalno poduzetnitvo 31. zatita okolia Organizacije su odabrale 23 podruja djelovanja, bilo kao primarno, sekundarno ili tercijarno podruje djelovanja.Top ljestvicu djelatnosti organizacija koje su ukljuene u mreu Clubture, moemo vidjeti u sljedeoj tablici.
Rangiranje po prioritetu Podruje 1. 2. 3. 1 Urbana kultura 2 Novi mediji i tehnologije 3 Kazalite 4 Vizualne umjetnosti 5 Glazba 6 Film, video 5 6 7 4 4 5 3 1 2 1 2 0 1 1 1 1 0 1 0 0 0 0 0 4 3 3 5 4 2 5 7 2 2 0 1 1 1 0 0 1 0 1 1 1 1 0 9 5 1 5 1 2 2 2 2 3 1 5 1 0 1 1 2 0 1 0 0 0 1 Rang 1 2 3 4 5 5 5 6 7 8 9 9 10 11 12 12 12 13 13 14 14 14 15

39

7 Kultura mladih i slobodno vrijeme mladih 8 Edukacija 9 Klupska kultura

10 Mediji 11 Knjievnost 12 Kulturne politike 13 Ples 14 Arhitektura i urbanizam 15 Performans 16 Ljudska prava i demokratizacija 17 Izdavatvo 18 Socijalno poduzetnitvo 19 Zatita okolia 20 Zatita i ouvanje kulturnih dobara 21 Seksualne manjine 22 Kultura roda 23 Istraivanje i teorija

40

Vjerujemo da nije pretjerano tvrditi da je na osnovi gornje tablice mogue doi do denicije izvaninstitucionalne kulture, odnosno, da esto pitanje o podruju djelovanja organizacija izvaninstitucionalne kulture moemo lake i preciznije objasniti iroj javnosti. Uz rangiranje raznih podruja djelovanja upitali smo organizacije, na osnovu istraivanja iz 2006. godine, koliko im je svako od tada ponuenih podruja blisko. Organizacije su trebale odgovoriti na skali u rasponu od izrazito daleko (kodirano kao 1) do izrazito blisko (kodirano kao 5)25. U sljedeoj tablici moemo vidjeti dobivene prosjene vrijednosti.
Ar. Std. pogr. Std. sred. ar. sr. Medijan Mod dev. Varijanca Min. Max. 4,60 4,51 4,47 4,37 4,33 4,23 4,19 4,14 3,98 3,98 3,74 3,58 3,58 ,089 ,122 ,139 ,110 ,128 ,148 ,164 ,162 ,181 ,147 ,163 ,200 ,177 5,00 5,00 5,00 4,00 5,00 4,00 5,00 4,00 4,00 4,00 4,00 4,00 4,00 5 5 5 5 5 5 5 4a 4 4 4 4 ,583 ,798 ,909 ,725 ,837 ,972 1,075 1,185 ,963 1,071 1,314 1,159 ,340 ,637 ,826 ,525 ,701 ,945 1,155 1,123 1,404 ,928 1,147 1,725 1,344 3 2 1 2 2 1 1 2 1 1 1 1 1 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

N Valjani Urbana kultura Novi mediji i tehnologije Edukacija Vizualne umjetnosti Film, video Glazba Klupska kultura Performans Kulturne politike Ljudska prava i demokratizacija Izdavatvo Mediji (novine, asopisi, radio, TV, internet-portali) Kazalite Dizajn Multikultura Istraivanje i teorija Ples Knjievnost Arhitektura i urbanizam Informacijski servis Seksualne manjine Kultura roda Osobe s posebnim potrebama / osobe s invaliditetom Arhivska djelatnost Zatita i ouvanje kulturnih dobara Kultura nacionalnih manjina Knjinina djelatnost Tradicijska kultura 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43

Kultura mladih i slobodno vrijeme mladih

5 1,060

43 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43 43

3,44 3,42 3,42 3,35 3,21 3,19 2,95 2,84 2,79 2,65 2,60 2,58 2,23 2,16 2,02 1,79

,206 ,192 ,174 ,210 ,212 ,177 ,194 ,199 ,190 ,182 ,160 ,200 ,218 ,166 ,198 ,162

4,00 4,00 4,00 4,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00

4a 4 4 4 4 2 4 3

1,351 1,258 1,139 1,378 1,160 1,272 1,245 1,193

1,824 1,583 1,297 1,899 1,931 1,346 1,617 1,711 1,550 1,423 1,102 1,725 2,040 1,187 1,690 1,122

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 4 5 5 4 5 4

2a 1,390

3 1,308

2 1,050 1 1 1,314 1,428

1 1,090 1 1,300 1 1,059

25 Daleko je kodirano kao 2, Ne znam, ne mogu procijeniti kao 3, a blisko kao 4.

Moemo tvrditi da osobe s posebnim potrebama, arhivska djelatnost, zatita i ouvanje kulturnih dobara, kultura nacionalnih manjina, knjinina djelatnost te tradicijska kultura nisu u domeni organizacija izvaninstitucionalne kulture. Navedeni sektori obino su u domeni dravne skrbi i specijaliziranih nevladinih organizacija.

41

lanstvo u formalnim mreama


Organizacije lanice mree Clubture lanice su i mnogih drugih mrea na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini. Budui da nismo mogli predvidjeti sve mogue mree kojih su organizacije lanice, ostavili smo mogunost slobodnog odgovaranja na upit Molimo Vas da u prostor za upis upiete u svaki red posebno ime mree/saveza u koje je vaa organizacija ulanjena. Moramo napomenuti da je veliki broj predstavnika organizacija koje su sudjelovale u istraivanju, naveo za svoju organizaciju da nije lanica nijedne mree osim Clubturea (20 [42,6%]), 23 organizacije (48,9%) su navele barem jo jednu mreu, a 4 organizacije (8,5%) se nisu izjasnile o tom pitanju. Okvirno, moemo kazati da gotovo polovica organizacija lanica mree Clubture nije lanica neke druge mree i/ili saveza. Mree i/ili savezi kojih su organizacije lanice su sljedee26.
Ime saveza i/ili mree Savez udruga Operacija Grad Mrea mladih Hrvatske Savez udruga Rojca Promo - udruga koncertnih promotora ALF - Ana Lindh Foundation Zajednica udruga u kulturi na podruju grada Krievaca Hrvatski lmski savez Kino Climates Savez udruga Kooperativa Erste Foundation Social Integration Network Savez udruga Molekula KA-operativa (zagovaraka platforma za jaanje nezavisne kulture) EEPAP - IETM ECAS European Citizens Action Service SEFOR - forum socijalnog poduzetnitva Mrea eko-drutvene ekonomije June i Istone Europe Stanica MIR Hrvatska mrea volonterskih centara Volonterski centar Istre N-mrea KUM EU Shorts Frekv. 8 7 3 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 % 17 14,9 6,4 4,3 4,3 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 2,1 26 U zagradama se nalazi broj organizacija iz mree Clubture koje su lanovi odreene mree. Moramo napomenuti da su neke od organizacija lanice vie mrea.

42

Kao to moemo vidjeti, Savez udruga Operacija Grad je najzastupljeniji savez meu organizacijama koje su sudjelovale u istraivanju, a slijedi ga Mrea mladih Hrvatske koja je bila najzastupljenija mrea 2006. godine (Kardov i dr. 2006:13). Tada je 13,5% lanica mree Clubture bilo ulanjeno u Mreu mladih Hrvatske. Neke organizacije ulanjene su u vie saveza i/ili mrea, tako da brojka od 22 saveza i/ili mrea nije toliko impresivna. Odnosno, neke organizacije su ulanjene u vie od 5 mrea, to ini te organizacije dobro umreenima, ali istovremeno ne pokazuje jesu li organizacije toliko esto u savezima i/ili mreama. Na bazi podataka koje imamo, moemo spekulirati da se dogaa jedna promjena unutar mree Clubture gdje se organizacije prebacuju s politika za mlade i kulture mladih na urbanistiki aktivizam. Naravno, takvu spekulaciju moemo zadrati iskljuivo kao radnu hipotezu za neko budue istraivanje, ali ako uzmemo u obzir prosjenu starost volontera i zaposlenih koja je visoka, izgleda nam prirodno da se organizacije, odnosno lanovi aktivisti, ele preorijentirati na aktivnosti koje su vie u skladu s prosjenom dobi. Mogue je postaviti i hipotezu da urbani aktivizam ima vii status u drutvu, nego bavljenje mladima. Budue istraivanje koje bi trebalo dati odgovore na takva pitanja, po naem bi miljenju trebalo biti kvalitativno (nestandardizirano), kako bi se poveala mogunost pronalaska zanimljivih fenomena, ali i iz razloga to je broj organizacija premali za zakljuivanje na osnovi kvantitativnih podataka.

Organizacije osnivaice mree Clubture


Od 47 organizacija, samo 13 (27,7%) njih je bilo meu organizacijama osnivaicama27 mree Clubture 2002. godine, a njih 33 (70,2%) su tek kasnije ule u mreu. Prema tome, zakljuujemo da je velik protok organizacija unutar mree.

27 Jedna organizacija se nije izjasnila po tom pitanju.

Ciljevi djelovanja organizacija


Postavili smo pitanje o ciljevima djelovanja organizacija. Predstavnici organizacija su trebali odgovoriti na pitanje U kojoj je mjeri djelovanje Vae organizacije usmjereno postizanju navedenih ciljeva?, tako da su na skali od Nimalo 1 do Izrazito 5 trebali ocijeniti deset moguih ciljeva koje smo preuzeli iz upitnika iz 2006. godine, a koji su vezani za ope ciljeve tipinih stratekih planova. Prosjene vrijednosti odgovora moemo vidjeti u tablici.
Poveanje vanosti kulture i umjetnosti u drutvu Poboljanje ivota u zajednici koritenjem kulture i umjetnosti kao sredstva 43 43 43 43 43 43 43 43 4 4 4 4 4 4 4 4 4,86 3,05 4,30 4,72 3,60 4,40 4,02 4,00 5,00 3,00 5,00 5,00 4,00 5,00 4,00 4,00 Valj. 43 43 N N. o. 4 4 Ar. sred. Medijan 4,65 4,60 5,00 5,00

43

Std. dev. ,842 ,929 ,516 1,463 1,059 ,630 1,383 ,849 1,263 1,134

Prezentacija novih kulturnih i umjetnikih sadraja Sakupljanje i uvanje postojeih kulturnih i umjetnikih sadraja Ukljuivanje graana u kreativne procese u kulturi i umjetnosti Pruanje potpore i servisa graanima i organizacijama u kulturi Stvaranje i razvijanje novih publika Razvijanje novih organizacijskih modela kulturnih i umjetnikih praksi

Proizvodnja novih kulturnih i umjetnikih sadraja

reninzi, razmjena znanja i vjetina i druge obrazovne T djelatnosti u kulturi i umjetnosti

Ako rangiramo gore navedene ciljeve, dobivamo sljedeu top listu ciljeva28.
Rang Ar. sred. Prezentacija novih kulturnih i umjetnikih sadraja Proizvodnja novih kulturnih i umjetnikih sadraja Poveanje vanosti kulture i umjetnosti u drutvu Poboljanje ivota u zajednici koritenjem kulture i umjetnosti kao sredstva Ukljuivanje graana u kreativne procese u kulturi i umjetnosti Stvaranje i razvijanje novih publika Razvijanje novih organizacijskih modela kulturnih i umjetnikih praksi Treninzi, razmjena znanja i vjetina i druge obrazovne djelatnosti u kulturi i umjetnosti 4,78 3,97 2,86 7,20 6,72 6,70 6,57 5,62 5,59 5,00

Pruanje potpore i servisa graanima i organizacijama u kulturi Sakupljanje i uvanje postojeih kulturnih i umjetnikih sadraja

28 Kendalls W=.318, Hikvadrat=122.919, df=9, Asimpt. Sig.=.000

44

Zajedno s podacima o podrujima djelovanja, ciljevi doprinose zaokruivanju koncepta izvaninstitucionalne kulture, kao i prostora djelovanja organizacija vezanih za taj vid kulture.

Prezentacija organizacije
Jo jedno pitanje koje smo preuzeli iz istraivanja iz 2006. godine, glasi Koje od sljedeih sredstava koristite za prezentaciju Vae organizacije?. Predstavnici organizacija su mogli izabrati koje god opcije su eljeli i koliko god opcija su eljeli. U sljedeoj tablici moemo vidjeti frekvencije odgovora iz 2006. i iz 2013. godine.
Nain oglaavanja Web stranice Ostali internet resursi Tiskani promotivni materijal iskljuivo o organizaciji Organizirana multimedijalna prezentacija organizacije Prezentacija organizacije putem individualnih kontakata 2006 Frekv. % 26 33 17 10 31 27 28 70,3 89,2 45,9 27,0 83,2 73,0 75,7 2013 Frekv. % 38 37 19 12 34 33 20 80,9 78,7 40,4 25,5 72,3 70,2 42,6

Prezentacija organizacije u medijima rganizacija se prezentira prvenstveno O putem promotivnih materijala programa i projekata

Vidljivo je da postoje neke promjene u trendovima koritenja interneta i u promotivnim materijalima programa i projekata. Zanimljivo bi bilo vidjeti kako to da su se organizacije vie oglaavale ostalim internet resursima 2006. godine, a manje 2013. godine. Znamo da se u meuvremenu pojavio Facebook fenomen, stoga bi bilo zanimljivo saznati smatraju li organizacije svoje Facebook prole web stranicama.

Ostvarenje programa po tromjesejima


Kako bismo saznali jesu li razliite manifestacije, programi i projekti ujednaeno raspodijeljeni tijekom cijele godine, traili smo od predstavnika organizacija da nam navedu (okvirno ili prosjeno) koliko je projekata i programa organizacija provodila u 2012. godini29. Te su brojke trebali smjestiti u etiri tromjeseja (sijeanj oujak, travanj lipanj, srpanj rujan, listopad prosinac). Rezultate moemo vidjeti u tablici.

29 Kontinuirane programe su trebali navesti kao jedan dogaaj, a ukoliko su trajali itavu godinu, trebali su za svako razdoblje navesti taj program ili projekt kao jedan poseban dogaaj.

Od 01. sijenja do 31. oujka Od 01. travnja do 30. lipnja Od 01. srpnja do 30. rujna

Valj. 45 45 45 45

N N. o. 2 2 2 2

Ar. sred. Medijan 3,47 4,22 4,27 4,82 2,00 3,00 3,00 3,00

Std. dev. 4,331 4,353 4,707 5,123

Min. 0 0 0 0

Max. 25 25 25 25

Suma 156 190 192 217

45

Od 01. listopada do 31. prosinca

Kao to se moe vidjeti, najvie je dogaaja u jesensko-zimskom razdoblju, a najmanje u zimskom razdoblju prema proljeu. Razlike u broju dogaaja meu organizacijama su velike, to je i normalno s obzirom da je tako velika raznolikost u djelovanju organizacija. Takoer, velike su razlike izmeu djelovanja razliitih organizacija. Ukupan broj dogaaja se ne razlikuje znaajno po tromjesejima. Cjelokupan broj izjavljenih manifestacija je 755. Taj broj moemo uzeti s rezervom, ali moramo pretpostaviti da oscilacije ne mogu biti velike.

Strateki planovi organizacija


Vrlo je indikativan podatak da su 22 organizacije (46,8%) izjavile da imaju vaei strateki plan, a 24 (51,1%) da ga nemaju (od jedne organizacije nismo dobili podatak). Smatramo da su to indikativni podaci, prije svega jer veliki broj organizacija nema strateki plan unato injenici da mnoge zaklade koje nanciraju organizacije izvaninstitucionalne kulture kao uvjet za dugorona nanciranja trae posjedovanje stratekog plana. Strateki plan je i uvjet za apliciranje pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske za trogodinja razdoblja. Od organizacija koje su izjavile da imaju vaee strateke planove, veina ih je izjavila da su ga napravile kao dio redovnog poslovanja organizacije (18 [81,8%]), samo dvije organizacije su izjavile da su napravile strateki plan zbog uvjeta donatora (9,1%), i takoer dvije (9,1%) su izjavile da su ga napravile kao rezultat treninga ili konzultacija s vanjskim strunjacima. Mogue je da meu organizacijama koje su izjavile da nemaju strateki plan, postoji i odreen broj onih koji ga zapravo imaju (ali su ga izradile samo pro forma radi uvjeta donatora), no to ne moemo sa sigurnou tvrditi. 2006. godine organizacije koje su bile dio tadanjeg istraivanja, izjasnile su se u slinim brojkama. Njih 16 (43,2%) je izjavilo da posjeduju strateki plan, a 21 (56,8%)

46

da ga ne posjeduju. Tadanji razlozi izrade stratekog plana od strane organizacija koje su ga izradile, bili su sljedei: 7 organizacija (43,8%) ga je napravilo kao re zultat treninga ili konzultacija s vanjskim strunjacima, dvije (12,5%) radi uvjeta donatora, te isto tako 7 (43,8%) kao dio redovnog poslovanja organizacije. Za istaknuti je injenicu da je 2006. godine vei broj predstavnika organizacija lanica mree Clubture sudjelovao u edukacijskim radionicama izrade stratekih planova u kulturi, pod vodstvom dr. sc. Sanjina Dragojevia, a rezultat radionica bio je izraeni trogodinji strateki plan organizacije. Namjera nam je bila i kvalitativno obraditi vizije, misije i ciljeve iz stratekih planova, no uvidjeli smo da takva tema zasluuje poseban rad koji e, nadamo se, izai u skorijoj budunosti30.

Mrea organizacija unutar mree Clubture


Kako bismo ustanovili kakve su veze meu organizacijama unutar mree Clubture, odluili smo se na analizu drutvenih mrea. U cilju sakupljanja podataka za takvu analizu pitali smo predstavnike organizacija da rangiraju tri organizacije s kojima surauju, komuniciraju, i smatraju ih vanima za svoju organizaciju31. Rezultat tako prikupljenih informacija prikazan je graki. Promjer mree je 10, a taj promjer je baziran na najveoj udaljenosti izmeu dviju toaka u mrei, s tim da je ta udaljenost istovremeno i najmanja mogua udaljenost izmeu tih dviju toaka, odnosno organizacija. Najvea udaljenost je izmeu organizacija Art radionica Lazareti i Kuni teatar kripzikl. U sljedeem grakom prikazu moemo vidjeti najkrai i najdui put izmeu najudaljenijih toaka u mrei.
30 U dosadanjoj analizi sadraja esto su se ponavljali koncepti tipini i za poduzetniki svijet poput razvoja, istraivanja, zapolji vosti (umjetnika), dis tri bu cija, tehnologija, itd. Vjerojatno i sama forma stratekog plana ne dozvoljava udaljavanje od poduzetnikog i openito privrednog rjenika. 31 Takva bi pitanja mogla biti odvojena kada bi se na svako iskljuivo koncentrirali.

47

48

Kako izjanjavanje o povezanostima meu organizacijama ne mora odraavati stvarne meusobne odnose, napravili smo mreu organizacija pomou stvarnog stanja suradnji unutar mree Clubture od 2002. do 2013. godine. Naime, kada s jedne strane imamo organizacije, a s druge strane programe u kojima su te organizacije sudjelovale, imamo dvo-modalnu mreu. Takvu mreu lako pretvorimo u jednomodalnu, odnosno mreu meu samo jednom vrstom entiteta, u naem sluaju udruga. Na taj smo nain dobili podatak da je promjer mree Clubture (kad su ukljuene 204 organizacije koje su od poetka sudjelovale u razmjeni programa) zapravo 5. Moemo zakljuiti da je mrea prilino gusta.

49

50

Dvije najudaljenije organizacije unutar mree Clubture su CDU i Suncokret. elimo li vidjeti koje udruge imaju centralne pozicije unutar mree, doi emo do zanimljivih rezultata. Valja istaknuti da nije jednostavno odabrati mjeru centraliteta u mrei, a isto tako je teko usporediti rezultate dviju mrea iz naeg sluaja. Prije svega jer je jedna mrea (47 udruga) usmjerena, a druga (204 udruge) neusmjerena32. Za prikazivanje centraliteta udruga u mrei od 47 organizacija, odabrali smo prikazivanje centraliteta bliskosti (closeness centrality) koji nam prikazuje centralitet kroz najkrae putove koji vode od ostalih udruga prema odreenoj udruzi, a u drugoj mrei (N = 204) betweenness centralitet. Na taj smo nain dobili sljedee rangliste kod prve mree (N = 47, prikazano je prvih 10 udruga).

32 Usmjerene su one gdje na neki nain moemo utvrditi smjer povezanosti u naem sluaju postavlja se pitanje koja je udruga izabrala drugu udrugu. Neusmjerene su one gdje moemo utvrditi povezanost, ali ne i smjer povezanosti. U naem drugom sluaju znamo da su organizacije suraivale u odreenim programima, ali ne znamo preferiraju li iz jedne organizacije drugu.

1. Drugo more 2. Multimedijalni institut (MI2) 3. Udruga Filmaktiv 4. Platforma 9.81 5. Udruenje za razvoj kulture (URK) 6. Udruga za promicanje kultura Kulturtreger 7. Udruga Domino 8. Art radionica Lazareti (ARL) 9. Autonomni kulturni centar Attack! 10. Restart U drugoj mrei (N = 204) dobili smo sljedeu ranglistu (samo prvih 10). 1. Art radionica Lazareti 2. KUM 3. Udruga Filmaktiv 4. Autonomni kulturni centar Attack! 5. URK 6. PU 7. Monteparadiso 8. Domai udruga za kreativni razvoj 9. Romb 10. K.V.A.R.K Moemo vidjeti da organizacije, pri izjanjavanju na ovaj nain, vie izabiru prestine organizacije, a kad promatramo stvarno stanje, vidimo da su povezanije s drugim organizacijama s kojima dijele programe.

51

Zakljuak
Kao to smo na samom poetku naveli, ovo mapiranje nije istraivanje zasnovano na odreenim hipotezama, ve je prije rije o svojevrsnom popisu stanovnitva. Stoga, kao i u svakom popisu stanovnitva, mnogi zanimljivi podaci izau na svjetlo dana. U sluaju mree Clubture, takoer smo imali prilike vidjeti neke zanimljive podatke vezane za funkcioniranje organizacija koje su lanice mree Clubture, ili e to tek postati. Sad znamo da veina organizacija ima sjedite u Zagrebu, no, unato tome, veinu razmjene programa rade organizacije izvan Zagreba. Saznali smo i koje su upanije

52

nezastupljene u mrei, a to otvara mogunost buduih istraivanja u tom smjeru. Kad priamo o resursima, sada je jasnija slika kako su organizacije opremljene u smislu ljudskih, materijalnih i nancijskih resursa. Za prikazati sve ljudske resurse moramo poeti od lanstva, aktivnog i pasivnog, pa sve do volontera i zaposlenih pod raznim vrstama ugovora. Vidimo da broj lanstava u udrugama varira, kao i broj zaposlenih. Zanimljiva je injenica da veina zaposlenih u organizacijama ine ene, a da su kroz volonterski rad podjednako ukljuene ene i mukarci. Takoer, prosjena starost zaposlenih je oko 34 godine, a prosjena starost volontera oko 27 godina, to je svakako zanimljiv podatak. Vano je primijetiti i da se radi o neto starijim osobama nego to bi se oekivalo. Materijalni resursi su takoer poprilino neujednaeno podijeljeni. Tonije, postoje udruge koje nemaju previe resursa, i one koje ih imaju u veim koliinama. Pritom mislimo na tehniku opremu, kao i na prostor. Organizacije uglavnom imaju prostor, makar ne znamo je li adekvatan, jer samo koritenje prostora ne govori dovoljno o njegovoj kvaliteti. Financijski resursi su zanimljivi jer pokazuju da je jedan veliki broj organizacija u kategoriji do 100.000 HRK, a drugi iznad 400.000 HRK. S jedne strane postoje organizacije koje su izjavile da su imale budet od 0 HRK, dok su druge imale i preko 8 milijuna HRK. ini se da je mogue interpretirati lanstvo u mrei Clubture kao stvar drutvenog prestia, odnosno statusa. Kad bismo ujedinili budete svih organizacija, sveukupan iznos odgovarao bi budetu grada od 60.000 stanovnika. Sredstva organizacija su najveim dijelom dobivena iz javnih sredstava, bilo iz Hrvatske, bilo iz Europske unije. Situacija podsjea na omladinske organizacije iz doba SFRJ, ali sad su te organizacije privatne i neprotne. Drava oito prebacuje dio posla koji je nekad bio iskljuivo u njenim rukama, u nevladin sektor. Naravno, to, kao i sve ostalo, treba dublje istraiti. Organizacije esto surauju s drugim organizacijama u podruju izvaninstitucionalne kulture, kao i s umjetnicima, najee na lokalnoj razini.

Dobili smo i popis podruja u kojima djeluju organizacije vezane za izvaninstitucionalnu kulturu. Kako je esto teko objasniti ime se to zapravo bave neprotne organizacije u kulturi, sad smo korak blie nekim strukturiranijim denicijama. Sami se nismo htjeli uputati u slaganje moguih denicija, ali vjerujemo da e budua istraivanja moi iskoristiti podatke koje smo ovdje sakupili. Vidjeli smo kako organizacije stoje s lanstvom u razliitim domaim i stranim mreama. Moe se stei dojam da organizacije i nisu ulanjene u mnoge mree te da dominiraju dvije domae mree: Savez udruga Operacija Grad i Mrea mladih Hrvatske. to se tie stratekih planova, moemo vidjeti da ih gotovo polovica organizacija nema, to moe biti pokazatelj neke vrste pomanjkanja ambicija ili nepostojanja elje za rastom. U jednom od buduih radova bit e podrobnije analizirani strateki planovi organizacija koje ih imaju. Vizije, misije i strateki ciljevi organizacija su toliko zanimljivi, da bi svaka analiza bila preopirna za mapiranje. Na kraju, pri osvrtu na drutvene mree unutar mree Clubture, vidjeli smo i koje su centralne organizacije po odabiru i po dijeljenju programa. U budunosti bi svakako trebalo dalje istraivati, ne samo mreu Clubture, ve cijelu izvaninstitucionalnu kulturnu scenu, kako bismo imali jasniju sliku situacije i mogunosti razvoja.

53

Reference
Kardov, Kruno; Pavi, Ivana; Vini, Emina. Istraivanje nezavisnog kulturnog sektora: mrea Klubtura/ Clubture. Savez udruga Klubtura, Zagreb, 2006. Kardov, Kruno; Pavi, Ivana. Clubture: Prol organizacija i suradnike prakse. U Vidovi, Dea (ur.). 2007. Clubture. Kultura kao proces razmjene. 2002.-2007. Savez udruga Klubtura, Zagreb, 2007. Vidovi, Dea (ur.). Clubture. Kultura kao proces razmjene. 2002.-2007. Savez udruga Klubtura, Zagreb, 2007. Vini, Emina. Regionalna inicijativa Clubturea. U Vidovi, Dea (ur.). 2007. Clubture. Kultura kao proces razmjene. 2002.-2007. Savez udruga Klubtura, Zagreb, 2007.

54

Dodaci Popis udruga koje su pozvane u mapiranje


(redoslijed nije abecedni) Art radionica Lazareti (ARL) Studio Artless Autonomni centar - ACT Autonomni kulturni centar Attack! Udruga Bacai sjenki BLOK lokalna baza za osvjeavanje kulture Centar za dramsku umjetnost (CDU) Domai udruga za kreativni razvoj Domino Drugo more Ekscena Fantastino dobra institucija Fade in Udruga FAR Udruga Filmaktiv Gokul - Graanska organizacija za kulturu Umjetnika organizacija Kik Melone KONTEJNER | biro suvremene umjetnike prakse Udruga mladih muzeologa Kontraakcija Kulturna udruga Krlja ustvari Udruga za promicanje kultura Kulturtreger Umjetnika organizacija grupa Udruga K.V.A.R.K. Udruga za razvoj kreativnog ivljenja K-Zona Labin Art Express (LAE) Udruga Metamedij Multimedijalni institut (MI2) Monteparadiso Klub mladih Orlando Udruga Otompotom Platforma 9.81 Udruga Poluga Restart Romb Sindikat biciklista Udruga za promicanje knjievnosti i kulture Skribonauti Sinjski urbani kulturni pokret (SKUP) Udruga Spirit Kuni teatar kripzikl

Valj. 2,00 3,00 3,00 2,00 3,00 3,00 2,00 2,00 2,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 37659,23 1681,82 3701,59 230,43 120,89 2469,00 975,26 20601,92 4680,23 2751,31 16482,50 7930,21 5268,18 5268,18 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2596,25 340,91 340,91 0,00 2386,36 2386,36 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1346,73 817,06 0,00 0,00 12483,52 7632,94 0,00 0,00 35093,59 34082,34 0,00 0,00 226076,64 50631,18 5419,75 0,00 15829,35 2261,34 34945,16 52603,07 18250,13 801,86 16377,47 6469,15 136657,71 1415,00 605,00 0,00 0,00 4013,13 2568,81 1468,24 0,00 0,00 9739,22 37823,93 7956,38 10,00 0,00 52776,68 180562,00 50000,00 22500,00 1500000,00 245000,00 30000,00 0,00 105000,00 15000,00 231800,00 225000,00 97680,00 4000,00 100000,00 40000,00 900000,00 66231,13 21084,29 0,00 0,00 141437,73 750000,00 74597,18 13764,72 33500,00 0,00 92336,58 393000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 7489,91 3244,15 0,00 0,00 21762,43 120000,00 0,00 1477,27 1093,17 0,00 0,00 7251,27 46000,00 0,00 1704,55 1704,55 0,00 0,00 11306,68 75000,00 0,00 27767,89 15916,89 0,00 0,00 106773,74 700000,00 0,00 700000,00 75000,00 46000,00 120000,00 393000,00 750000,00 180562,00 50000,00 22500,00 0,00 1500000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 245000,00 30000,00 0,00 105000,00 15000,00 231800,00 225000,00 97680,00 4000,00 100000,00 40000,00 900000,00 0,07 0,07 0,00 0,00 0,45 3,00 0,00 3,00 78546,20 68180,86 0,00 0,00 452260,67 3000000,00 0,00 3000000,00 101703,27 19888,69 50000,00 0,00 133417,39 557758,00 0,00 557758,00 Raspon Min. Max. Ukupno 4576647,00 3456033,00 3,00 1249555,00 75000,00 65000,00 337046,00 3356873,00 2980401,00 1664253,00 113027,50 62260,00 1544118,00 549275,00 59256,00 0,00 105000,00 15000,00 231800,00 725230,00 205930,00 10139,00 162870,00 74000,00 1657006,00

N n. o. Ar. sred.

Std. pogr. ar. sred. Medijan Mod

Std. dev.

Tablica A

Ministarstvo kulture RH

45,00

Ministarstvo socijalne politike i mladih

44,00

Ministarstvo zatite okolia i prirode

44,00

Hrvatski audiovizualni centar - HAVC

45,00

Vlada RH

44,00

Neko drugo tijelo dravne uprave

44,00

upanija

45,00

Grad

45,00

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva

45,00

Zaklada Kultura nova

44,00

Neka druga zaklada u RH

44,00

Strani kulturni centri: The British Council, 44,00 Goethe-Institut i dr.

Fond EU: IPA

44,00

Fond EU: Culture 2007-2013

44,00

Fond EU: Youth in Action

44,00

Fond EU: Europe for Citizens

44,00

Fond EU: Gruntvig/Commenius/ Erasmus/Leonardo

44,00

Fond EU: Media

44,00

Neki drugi fond EU

44,00

Europska kulturna fondacija

44,00

Ostali meunarodni donatori

44,00

lanarine

44,00

Donacije graana

44,00

Sponzori

44,00

Ostali izvori

44,00

55

56

Tehniki resursi
Tablice B
Stolno raunalo (kom.)
Valj. 0 1 2 3 4 5 6 7 8 10 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 13 8 5 4 3 3 2 2 2 2 44 3 47 % 27.7 17.0 10.6 8.5 6.4 6.4 4.3 4.3 4.3 4.3 93.6 Valj. % 29.5 18.2 11.4 9.1 6.8 6.8 4.5 4.5 4.5 4.5 100.0 Kum. % 29.5 47.7 59.1 68.2 75.0 81.8 86.4 90.9 95.5 100.0

6.4 100.0

Prijenosno raunalo (kom.)


Valj. 0 1 2 3 4 7 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 19 11 5 6 2 1 44 3 47 % 40.4 23.4 10.6 12.8 4.3 2.1 93.6 Valj. % 43.2 25.0 11.4 13.6 4.5 2.3 100.0 Kum. % 43.2 68.2 79.5 93.2 97.7 100.0

6.4 100.0

Pisa (kom.)
Valj. 0 1 2 3 4 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 15 15 8 4 2 44 3 47 % 31.9 31.9 17.0 8.5 4.3 93.6 Valj. % 34.1 34.1 18.2 9.1 4.5 100.0 Kum. % 34.1 68.2 86.4 95.5 100.0

6.4 100.0

Faks ureaj (kom.)


Valj. 0 1 2 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 24 18 2 44 3 47 % 51.1 38.3 4.3 93.6 Valj. % 54.5 40.9 4.5 100.0 Kum. % 54.5 95.5 100.0

57

6.4 100.0

Digitalni fotoaparat (kom.)


Valj. 0 1 2 3 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 23 16 3 2 44 3 47 % 48.9 34.0 6.4 4.3 93.6 Valj. % 52.3 36.4 6.8 4.5 100.0 Kum. % 52.3 88.6 95.5 100.0

6.4 100.0

Digitalna video kamera (kom.)


Valj. 0 1 2 3 11 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 24 13 2 4 1 44 3 47 % 51.1 27.7 4.3 8.5 2.1 93.6 Valj. % 54.5 29.5 4.5 9.1 2.3 100.0 Kum. % 54.5 84.1 88.6 97.7 100.0

6.4 100.0

Server (kom.)
Valj. 0 1 3 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 31 12 1 44 3 47 % 66.0 25.5 2.1 93.6 Valj. % 70.5 27.3 2.3 100.0 Kum. % 70.5 97.7 100.0

6.4 100.0

58

Video projektor (kom.)


Valj. 0 1 2 3 4 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 17 15 3 8 1 44 3 47 % 36.2 31.9 6.4 17.0 2.1 93.6 Valj. % 38.6 34.1 6.8 18.2 2.3 100.0 Kum. % 38.6 72.7 79.5 97.7 100.0

6.4 100.0

Razglas (kom.)
Valj. 0 1 2 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 20 20 4 44 3 47 % 42.6 42.6 8.5 93.6 Valj. % 45.5 45.5 9.1 100.0 Kum. % 45.5 90.9 100.0

6.4 100.0

Diktafon/snima (kom.)
Valj. 0 1 2 3 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 23 16 4 1 44 3 47 % 48.9 34.0 8.5 2.1 93.6 Valj. % 52.3 36.4 9.1 2.3 100.0 Kum. % 52.3 88.6 97.7 100.0

6.4 100.0

Mobilni telefon (kom.)


Valj. 0 1 2 3 4 10 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 22 12 5 1 3 1 44 3 47 % 46.8 25.5 10.6 2.1 6.4 2.1 93.6 Valj. % 50.0 27.3 11.4 2.3 6.8 2.3 100.0 Kum. % 50.0 77.3 88.6 90.9 97.7 100.0

59

6.4 100.0

Skener (kom.)
Valj. 0 1 2 3 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 13 27 3 1 44 3 47 % 27.7 57.4 6.4 2.1 93.6 Valj. % 29.5 61.4 6.8 2.3 100.0 Kum. % 29.5 90.9 97.7 100.0

6.4 100.0

Broadband internet veza (kom.)


Valj. 0 1 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 22 22 44 3 47 % 46.8 46.8 93.6 Valj. % 50.0 50.0 100.0 Kum. % 50.0 100.0

6.4 100.0

60

Internet domena (kom.)


Valj. 0 1 2 3 4 5 10 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 6 22 6 5 2 2 1 44 3 47 % 12.8 46.8 12.8 10.6 4.3 4.3 2.1 93.6 Valj. % 13.6 50.0 13.6 11.4 4.5 4.5 2.3 100.0 Kum. % 13.6 63.6 77.3 88.6 93.2 97.7 100.0

6.4 100.0

Interna elektronika mailing lista organizacije (kom.)


Valj. 0 1 2 3 4 5 10 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 21 17 2 1 1 1 1 44 3 47 % 44.7 36.2 4.3 2.1 2.1 2.1 2.1 93.6 Valj. % 47.7 38.6 4.5 2.3 2.3 2.3 2.3 100.0 Kum. % 47.7 86.4 90.9 93.2 95.5 97.7 100.0

6.4 100.0

Elektronika mailing lista za javnost


Valj. 0 1 2 3 5 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 18 19 2 4 1 44 3 47 % 38.3 40.4 4.3 8.5 2.1 93.6 Valj. % 40.9 43.2 4.5 9.1 2.3 100.0 Kum. % 40.9 84.1 88.6 97.7 100.0

6.4 100.0

Telefonski prikljuak (kom.)


Valj. 0 1 2 3 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 22 15 6 1 44 3 47 % 46.8 31.9 12.8 2.1 93.6 Valj. % 50.0 34.1 13.6 2.3 100.0 Kum. % 50.0 84.1 97.7 100.0

61

6.4 100.0

Beini pristup internetu


Valj. 0 1 2 3 5 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 15 25 2 1 1 44 3 47 % 31.9 53.2 4.3 2.1 2.1 93.6 Valj. % 34.1 56.8 4.5 2.3 2.3 100.0 Kum. % 34.1 90.9 95.5 97.7 100.0

6.4 100.0

E-mail adresa s domenom organizacije (npr. netko@imeorganizacije.hr)


Valj. 0 1 2 3 4 5 6 7 10 15 20 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 13 11 3 3 1 1 4 1 3 3 1 44 3 47 % 27.7 23.4 6.4 6.4 2.1 2.1 8.5 2.1 6.4 6.4 2.1 93.6 Valj. % 29.5 25.0 6.8 6.8 2.3 2.3 9.1 2.3 6.8 6.8 2.3 100.0 Kum. % 29.5 54.5 61.4 68.2 70.5 72.7 81.8 84.1 90.9 97.7 100.0

6.4 100.0

62

LAN (lokalna mrea)


Valj. 0 1 2 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 23 19 2 44 3 47 % 48.9 40.4 4.3 93.6 Valj. % 52.3 43.2 4.5 100.0 Kum. % 52.3 95.5 100.0

6.4 100.0

VPN mobilna mrea


Valj. 0 1 2 Ukupno Nema odg. Ukupno Frekv. 36 7 1 44 3 47 % 76.6 14.9 2.1 93.6 Valj. % 81.8 15.9 2.3 100.0 Kum. % 81.8 97.7 100.0

6.4 100.0

63

64

Edgar Buri je roen u Puli 1975. godine. Diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu na Sveuilitu u Zagrebu, doktorirao na Sveuilitu u Trstu. Od samog nastanka Saveza udruga Klubtura bio je predstavnik udruge Monteparadiso, lanice saveza. U vie je navrata bio lan Vijea za nove medijske kulture i kulturu mladih grada Pule, grada Rijeke te upanije Istarske.