You are on page 1of 23

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103.

. 125.

Sinia Kui ONLINE DRUTVENE MREE I DRUTVENO UMREAVANJE KOD UENIKA OSNOVNE KOLE: NAVIKE FACEBOOK GENERACIJE
Saetak: Drutvene mree i drutveno umreavanje nisu novi koncepti, odnosno drutveni fenomeni, meutim, u dananje vrijeme pojavljuju se u novom obliku. Zbog sve vee uporabe raunala i interneta, ovi koncepti prenose se u online okruenje gdje se uz pomo drutvenog softvera i internetskih stranica-servisa djeci i mladima omoguuje formiranje online mree prijatelja i/ili poznanika. Online drutvene mree i drutveno umreavanje postaje vrlo popularno meu djecom i mladima. Meu mnogim online drutvenim mreama Facebook je postao jedna od najpopularnijih online drutvenih mrea u Hrvatskoj. Facebook tako postaje nov nain komuniciranja i nova forma drutvenosti te na taj nain uvodi nove obrasce ponaanja i drutvenog povezivanja. U radu su prikazani rezultati istraivanja kojim se eljelo utvrditi nain koritenja Facebooka kod uenika viih razreda osnovne kole te identificirati ponaanja uenika na Facebooku. Rezultati pokazuju kako veina uenika posjeduje Facebook profil te provodi znatnu koliinu vremena sudjelujui u Facebook aktivnostima. Uenicima postaje rutina svakodnevno vie puta provjeravati novosti svojih prijatelja, pregledavati njihove slike, presluavati njihove omiljene pjesme ili dodavati nove prijatelje, odnosno aurirati facebook profil. Kljune rijei: online drutvene mree, drutveno umreavanje, Facebook, navike i ponaanje uenika.

Uvod Drutvene mree i drutveno umreavanje nisu novi koncepti, ve u razliitim oblicima postoje oduvijek. Drutvene mree i drutveno umreavanje predstavlja jednostavan in odravanja i/ili ojaavanja postojeeg kruga prijatelja i/ili poznanika te irenje njihova kruga. Na taj se nain upoznaje nova mrea prijatelja i poznanika preko ve postojeih to potie formiranje mree pojedinaca i stvaranje zajednica. Jedan od naina na koji se mogu istraivati drutvene mree (npr. u razredu) je i sociometrijska metoda koju je razvio J. L. Moreno jo 1934. godine to govori o tome da ovi koncepti nisu novi. Iako je stvaranje drutvenih mrea i drutveno umreavanje mogue u stvarnom, realnom svijetu (npr. u etvrti, koli, uenikom domu...), navedeni koncepti preneseni su u online okruenje ime online drutvene mree i drutveno umreavanje postaje vrlo popularno meu mladima. Stvaranje online drutvenih mrea i drutveno umreavanje omogueno je putem drutvenog softvera i internetskih stranica-servisa, a meu

103

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

najpoznatijima i najrairenijima su Facebook, MySpace, Twitter, YouTube, Bebo, Flickr, Second Life... Online drutvene mree moemo definirati kao "uslugu temeljenu na webu koja omoguuje pojedincima da (1) izgrade javni ili polu-javni profil unutar omeenog sustava, (2) artikuliraju listu drugih korisnika s kojima dijele vezu i (3) gledaju i koriste vlastiti popis veza i popise veza drugih unutar sustava." (Boyd, Ellison, 2008.:211.). Uz pojam "drutvenih mrea" (eng. "social network"), u javnom diskursu pojavljuje se i pojam "drutvenog umreavanja" (eng. "social networking") te se ta dva pojma esto koriste kao sinonimi, iako postoji razlika. "Umreavanje" naglaava iniciranje i pokretanje odnosa, najee izmeu osoba koje se ne poznaju. Iako je umreavanje mogue na online drutvenim mreama, to nije njihova primarna praksa niti je to ono to ih razlikuje od drugih oblika raunalno posredovane komunikacije (Boyd, Ellison, 2008.). Ono to online drutvene mree ini posebnima je to pojedincima omoguuju da artikuliraju i uine vidljivima svoje drutvene mree, a ne da upoznaju nepoznate osobe. Na mnogim online drutvenim mreama, sudionici se nuno ne "umreavaju" odnosno upoznavaju nove osobe ve prvenstveno komuniciraju s osobama koje su ve dio njihove ire off-line drutvene mree. Iako online drutvene mree omoguuju i olakavaju upoznavanje novih osoba, pojedinci ih najee koriste za odravanje i/ili ojaavanje njihovih trenutanih off-line drutvenih mrea. Priroda i naziv veza koje se ostvaruju u online drutvenim mreama mogu se razlikovati s obzirom na mogunosti koje pruaju pojedini servisi za online drutvene mree (Friends, Favorites, Fans, Followers...). Drutvene mree postale su iznimno popularni servisi, privlaei milijune pa i stotine milijuna korisnika. Ova popularnost moe se objasniti i zbog samog koncepta online drutvenih mrea koji se temelji na Web 2.0 tehnologiji koja korisnike stavlja u sredite zbivanja omoguujui im da upravo oni kreiraju sadraj i nude ga drugim korisnicima. Uspon servisa za online drutvene mree ukazuje na pomak u organizaciji online zajednica i potie novu dimenziju socijalnih interakcija. Dok internet stranice posveene interesnim zajednicama jo uvijek postoje, servisi za online drutvene mree prvenstveno se organiziraju oko ljudi, a ne interesa. Rane javne online zajednice (forumi, news-grupe, chatrooms...) bile su strukturirane po temama, dok su servisi za drutvene mree strukturirani kao osobne ili "egocentrine" mree s pojedincem u sreditu vlastite zajednice (Boyd, Ellison, 2008.). Upravo servisi za online drutvene mree potvruju "da je svijet sastavljen od mrea, a ne od grupa." (Wellman, 1988.:37.). Iako se servisi za online drutvene mree sastoje od raznih tehnikih znaajki, njihov sredinji dio su vidljivi profili na kojima se artikuliraju popisi "Prijatelja" koji su istovremeno i korisnici sustava. Profili su jedinstvene stranice na kojima svaki pojedinac moe sebe predstaviti drugima u sustavu uz deskriptore kao to su dob, spol, interesi, dio "Neto o sebi" te multimedijalni

104

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

sadraj i razne aplikacije koji ujedno personaliziraju i obogauju profil. Iako svi servisi za online drutvene mree potiu istinito predstavljanje na profilima, sudionici to ine u razliitim stupnjevima. Servisi za online drutvene mree omoguuju pojedincu samoprezentaciju, stvaranje, gledanje i koritenje liste prijatelja, pisanje komentara na profilima svojih prijatelja, slanje privatnih poruka, dijeljenje slika, videa, kreiranje grupa i drugih multimedijalnih sadraja te tako omoguuju da svaki korisnik aktivno sudjeluje u stvaranju sadraja. Upravo sudjelovanjem u online drutvenim mreama i drutvenim umreavanjem djeca i mladi "izgrauju" identitet (hibridni identiteti) i zapoinju socijalizaciju koja ukljuuje itanje profila drugih lanova zajednice i komuniciranje s njima. Djeci i mladima postaje rutina svakodnevno vie puta provjeravati novosti svojih prijatelja, pregledavati njihove slike, presluavati njihove omiljene pjesme ili dodavati nove prijatelje, odnosno aurirati Facebook profil. Online drutvene mree djeci i mladima ujedno omoguuju i eksperimentiranje s novim identitetima. U prolosti, na primjer, mladi su prolazili kroz faze oblaenja (rockeri, pankeri, raveri, hipici...) kao oblik eksperimentiranja u pronalaenju svog identiteta. To se nastavlja na online mrei, ali uz anonimnost koju "Mrea" donosi, mladi mogu promijeniti godine, spol i druge aspekte fizikog izgleda. Meu mnogim online drutvenim mreama Facebook je postao jedna od najpopularnijih online drutvenih mrea. Za razliku od prijanjih servisa za online drutvene mree kao to su bili SixDegrees.com, LiveJournal, Friendster, MySpace i dr., Facebook je dizajniran kao podrka razliitim drutvenim mreama na fakultetima. Facebook je pokrenut 2004. godine kao servis za online drutvene mree samo na Harvardu, a korisnik je trebao imati harvard.edu e-mail adresu (Cassidy, 2006.). S vremenom Facebook je poeo ukljuivati druge fakultete, srednje kole, korporacije i naposljetku sve osobe koje su starije od 13 godina. O iznimnoj popularnosti Facebooka svjedoe i sljedee injenice i brojke. Statistiki podaci za 2010. godinu pokazuju da Facebook ima vie od 500 milijuna aktivnih korisnika; 50% aktivnih korisnika logira se svaki dan; vie od 35 milijuna korisnika svaki dan aurira svoj status; vie od 3 milijardi slika uploada se svaki mjesec; vie od 30 milijardi razliitog sadraja (web linkovi, biljeke, postovi, albumi slika...) razmijeni se svaki mjesec; vie od 3,5 milijuna dogaaja kreira se svaki mjesec; preko 3 milijuna aktivnih stranica postoji na Facebooku; vie od 20 milijuna osoba postanu oboavatelji aktivnih stranica na Facebooku svaki dan (Facebook Statistika; Hepburn, 2010.). Facebooku pristupa 150 milijuna korisnika putem mobilnih ureaja, a vie od 200 operatera za mobilne mree u 60 razliitih zemalja prua Facebook mobilne usluge. Osobe koje pristupaju Facebooku putem mobilnih ureaja dva puta su aktivnije na Facebooku za razliku od onih koji Facebooku ne pristupaju putem mobilnih ureaja (Facebook Statistika, 2010.). Prosjean korisnik

105

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

Facebooka ima 130 prijatelja na svom profilu, mjeseno poalje 8 upita za prijateljstvo, provede vie od 55 minuta dnevno na Facebooku, mjeseno klikne "Like button" za 9 dijelova sadraja, napie 25 komentara svaki mjesec, postane oboavatelj 4 stranice svaki mjesec, pozvan je na 3 dogaaja mjeseno i lan je 13 grupa (Hepburn, 2010.). Prema dnevnoj Facebook statistici za Hrvatsku, od 212 zemalja Republika Hrvatska nalazi se na 57 mjestu s obzirom na broj aktivnih korisnika i na 36 mjestu s obzirom na zastupljenost Facebooka u stanovnitvu. Facebook korisnika u Hrvatskoj ima 1 241 000, a od toga 51% mukih i 49% enskih. Distribucija Facebook korisnika u Hrvatskoj s obzirom na dob prikazana je na sljedeoj slici (Facebakers.com Portal, 26.8.2010). Iz slike je vidljivo da, s obzirom na postotak korisnika, korisnici u dobi 13-15 godina (uenici osnovne kole) ine treu po redu populaciju koja sudjeluje na Facebooku.
1% 1% 11% 3% 13% 10% 13-15 16-17 18-24 25-34 35-44 45-54 28% 33% Distribucija Facebook korisnika u Hrvatskoj s obzirom na dob 55-64 65+

Sve navedeno govori o tome da je Facebook postao nov nain komuniciranja, dok je u sociolokom smislu nova forma drutvenosti, koja namee nove obrasce ponaanja i nove naine drutvenog povezivanja. Facebook postaje jedinim dijelom "nain ivota". Sklapanje prijateljstva s mladima diljem svijeta, uenje novih kultura i jezika mogu se izdvojiti kao dobre strane sudjelovanja u Facebooku i drugim online drutvenim mreama, no s druge strane, postoje i brojni nedostaci koji postaju sve oitiji kako u kulturi druenja, odnosima, govoru, ponaanju i zatiti privatnosti. U prijanjim generacijama kultura druenja bila je mnogo razvijenija. Roditelji su se mnogo vie druili, djeca su se druila s vrnjacima, s roditeljima, s rodbinom, s obiteljskim prijateljima. U dananje vrijeme uenici osnovne kole provode mnogo vremena sami kod kue bez kvalitetno

106

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

osmiljenog slobodnog vremena, a Facebook se namee kao jedna od "poeljnih" i "nezaobilaznih" opcija za provoenje slobodnog vremena. injenica da su druenje i razgovor s prijateljima u stvarnom svijetu zamijenjeni sjedenjem, tipkanjem i online dopisivanjem, a da su se prijateljstva i odnosi sveli na jedan klik u virtualnom svijetu pokazuje da Facebook i ostale online drutvene mree umanjuju kulturu druenja. U komunikaciji na online drutvenim mreama, a to se potom prenosi na svakodnevnu komunikaciju u stvarnom svijetu, poinju se upotrebljavati nove rijei (npr. "lajkanje", "bockanje"...), osmiljavaju se kratice za esto koritene rijei kako bi se ubrzalo pisanje i komuniciranje te se sve vie koriste rijei iz engleskoga jezika. Gramatika i pravopisna vrijednost izraavanja zanemarena je od strane djece i mladih. Jedno od aktualnih pitanja koje se povezuje uz Facebook je pitanje ponaanja djece na Facebooku te zatita njihove privatnosti. Privatnost na online drutvenim mreama moe se naruiti na mnoge naine (hakiranjem, "phishing", instaliranjem Spywarea i Adwarea...) to moe imati mnogobrojne negativne posljedice. esto se moe primijetiti da postoji nepovezanost izmeu elje djece da zatite privatnost na Facebooku i njihovog ponaanja. Djeca imaju potekoe u razumijevanju privatnosti na mrei i implikacija gubitka te privatnosti. Svijest o gubitku kontrole i vlasnitva nad sadrajem koji su postavili na Facebook kod njih jo uvijek nije razvijena. esto su impulzivni i djeluju bez razmiljanja, pogotovo kada su online i kada ne postoje neposredne drutvene posljedice. Vjetine donoenja odluka jo nisu dovoljno razvijene u toj dobi to ih esto ini ranjivima na rizino ponaanje. Kombinacija impulzivnosti, naivnosti i slabo razvijene vjetine donoenja odluka, djecu ini populacijom koja je u dananje vrijeme najvie izloena riziku, prijevarama, zlostavljanju, poniavanju, uznemiravanju i neprimjerenim sadrajima. Popularnost Facebooka i openito online drutvenih mrea te veliki broj djece koji su korisnici istih dodatno su inspirirale cyber-kriminalce i "onlinepredatore". Fenomeni krae identiteta, lanog predstavljanja, dostupnost osobnih podataka preko interneta, online bullyinga, cyber-nasilja, cyberprikradanja predstavljaju negativne strane online drutvenih mrea pa tako i Facebooka. S obzirom na navedeno, postavlja se pitanje i pravne dimenzije sigurnosti i privatnosti na online drutvenim mreama. Ako se dogaa cybernasilje, imaju li odgovorne osobe pravo pristupati sadraju objavljenom na Facebooku bez naloga? Smatraju li se Facebook profili javnim ili privatnim? Bitno je napomenuti da, kao i svaka druga tehnologija, odnosno medij, online drutvene mree i drutveno umreavanje pa tako i Facebook nisu ni dobri ni loi po sebi. Dobrim ili loim ine ih korisnici, ovisno o prilici. Problem se javlja kada na Facebooku sudjeluju osnovnokolska djeca u dobi kada je teko odrediti granice, a sve je vie-manje lako dostupno i doputeno.

107

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

Cilj istraivanja, uzorak, mjerni instrument i metode obrade podataka Cilj je ovog istraivanja utvrditi nain koritenja Facebooka, kao jedne od najpopularnijih online drutvenih mrea, kod uenika viih razreda osnovne kole te identificirati razliita ponaanja uenika na Facebooku. Istraivanjem se eljelo utvrditi posjeduju li uenici Facebook profil, uestalost koritenja i koliinu vremena provedenog na Facebooku, utjee li i na koji nain Facebook na svakodnevni ivot uenika, zato uenici koriste Facebook, broj prijatelja na Facebooku i odnos prema nepoznatim osobama, sadraje koje uenici stavljaju na Facebook profil, jesu li uenici zabrinuti o dostupnosti osobnih podataka na Facebooku, jesu li doivjeli neki oblik virtualnog nasilja na Facebooku, ponaanje uenika na Facebooku, mogunost pristupa Facebooku, ukljuenost roditelja u koritenje Facebooka od strane njihove djece, miljenje o vrnjacima koji nemaju Facebook profil, koriste li uenici osim Facebooka jo neku drugu online drutvenu mreu ili alat za komuniciranje s prijateljima te miljenje uenika o dobrim i loim stranama Facebooka. Uzorak istraivanja inili su uenici viih razreda (od 5. do 8. razreda) osnovne kole "Kozala" u Rijeci. U svakom razredu ispitani su uenici jednog razrednog odjela. Ukupno je ispitano 92 uenika. U radu je koriten anketni upitnik sastavljen od 35 pitanja, izraen za potrebe ovog istraivanja. Obrada podataka izvrena je analizom frekvencija i postotaka, a neki su podaci prikazani u tablicama i grafiki. Rezultati istraivanja i diskusija Istraivanjem je obuhvaeno 92 uenika u viim razredima (od 5. do 8. razreda) osnovne kole. U svakom razredu ispitani su uenici jednog razrednog odjela. U razrednom odjelu 5. razreda (5.a) ispitano je ukupno 25 uenika, u razrednom odjelu 6. razreda (6.a) ispitano je ukupno 24 uenika, u razrednom odjelu 7. razreda (7.a) ispitano je ukupno 22 uenika i u razrednom odjelu 8. razreda (8.a) ispitan je ukupno 21 uenik. Ukupno je ispitano 92 uenika od 5. do 8. razreda osnovne kole. Iako ovaj uzorak nije reprezentativan, mogue je identificirati tendencije u nainu koritenja Facebooka i razliita ponaanja na Facebooku kod uenika viih razreda osnovne kole te otvoriti neka nova problemska podruja u istraivanju ovoga drutvenog fenomena. Rezultati su pokazali kako Facebook profil posjeduje 89,1% uenika, dok samo 10,9% uenika nema profil na Facebooku od ukupnog broja ispitanih. U Tablici 1 prikazane su frekvencije i postoci uenika po razredima te ukupan broj onih koji imaju odnosno nemaju Facebook profil.

108

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

Posjedovanje Facebook profila Ima FB profil Nema FB profil Ukupno

Ispitanici 5. razred 20 (21,8%) 5 (5,4%) 25 (27,2%) 6. razred 22 (23,9%) 2 (2,2%) 24 (26,1%) 7. razred 21 (22,8%) 1 (1,1%) 22 (23,9%) 8. razred 19 (20,6%) 2 (2,2%) 21 (22,8%) Ukupno 82 (89,1%) 10 (10,9%) 92 (100%)

Tablica 1. Broj i postotak uenika koji (ne)posjeduju Facebook profil

Od ukupnog broja uenika koji posjeduju Facebook profil 85,4% uenika posjeduje jedan profil, dok 11% uenika posjeduje dva profila, a 3,6% uenika posjeduje tri ili vie Facebook profila. Iako je zabranjeno kreiranje vie vlastitih profila na Facebooku, istraivanje je pokazalo da 14,6% uenika posjeduje vie osobnih profila. Moemo postaviti pitanje zbog ega uenici kreiraju vie profila? Jedan od moguih razloga za posjedovanje vie osobnih profila je lano predstavljanje i iznoenje neistinitih osobnih informacija na jednom od njih. Na poetnoj stranici Facebooka (www.facebook.com) navedeni su uvjeti koritenja koje bi svaki korisnik i osoba koja prvi put kreira profil na Facebooku morala proitati. U "Izjavi o pravima i odgovornosti" ("Statement of Rights and Responsibilities", 2010.) navedena su pravila koritenja Facebooka kojih bi se trebali pridravati svi korisnici. Istraivanjem je utvreno da 51,2% ispitanih uenika nije proitalo "Izjavu o pravima i odgovornostima", to potvruje injenica o kreiranju vie osobnih profila, ali i nepotivanje dobne granice o posjedovanju profila na Facebooku. Prema uvjetima koritenja Facebooka osobe mlae od 13 godina ne smiju posjedovati osobni profil na Facebooku. Na sljedeem grafikonu (Slika 1) prikazani su postoci uenika koji posjeduju Facebook profil s obzirom na dob.
100 90 80 70 U enici (%) 60 50 40 30 20 10 0 11 godina 12 godina 13 godina 14 godina 15 godina

25 12

21

22 2

Slika 1. Dob u enika koji posjeduju profil na Facebook-u

Iz grafikona je vidljivo da 37% uenika (uenici u dobi od 11 i 12 godina) posjeduju Facebook profil, iako ga prema uvjetima koritenja ne bi

109

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

smjeli posjedovati. Kako bi jo detaljnije analizirali uvaavaju li uenici dobnu granicu za posjedovanje Facebook profila, u Tablici 2 prikazani su broj i postotak uenika s obzirom na to koliko dugo ve posjeduju vlastiti Facebook profil.
Vremensko posjedovanje Facebook profila manje od mjesec dana 1-6 mjeseci 6-12 mjeseci 1-2 godine vie od 2 godine 5. razred 0 (0%) 2 (10%) 4 (20%) 8 (40%) 6 (30%) Ispitanici 6. 7. razred razred 1 0 (4,5%) (0%) 5 1 (22,7%) (4,8%) 5 2 (22,7%) (9,5%) 7 11 (31,9%) (52,4%) 4 7 (18,2%) (33,3%) 8. razred 0 (0%) 1 (5,3%) 2 (10,5%) 5 (26,3%) 11 (57,9%) Ukupno 1 (1,2%) 9 (11%) 13 (15,9%) 31 (37,8%) 28 (34,1%)

Tablica 2. Vremensko posjedovanje Facebook profila

Iz tablice je vidljivo da najvei postotak uenika Facebook profil posjeduje ve jednu do dvije godine (37,8%) i vie od dvije godine (34,1%). Ako uzmemo u obzir da uenici 5. razreda su djeca u dobi od 11 i 12 godina, uenici 6. razreda djeca u dobi od 12 i 13 godina, uenici 7. razreda djeca u dobi od 13 i 14 godina te uenici 8. razreda djeca u dobi od 14 i 15 godina i ako analiziramo podatke iz Tablice 2, vrlo lako moemo zakljuiti kako su i oni uenici koji sada zadovoljavaju uvjet dobi za posjedovanje Facebook profila posjedovali Facebook profil i prije 13. godine. ak 57,9% uenika 8. razreda Facebook profil posjeduje ve vie od dvije godine dok 40% uenika 5. razreda profil na Facebook-u posjeduje ve jednu do dvije godine. Sve navedeno upuuje da uenici Facebook profil posjeduju puno ranije nego je to dozvoljeno pa ak i u dobi od 9 godina. Moemo se zapitati je li razlog tome neznanje o dobnoj granici za posjedovanje Facebook profila ili jednostavno zanemarivanje uvjeta koritenja Facebooka? Jednako tako ovdje je mogue problematizirati i injenicu o sve ranijoj upotrebi raunala i ulaenju u mreni svijet sve mlae djece. I dok se u znanstvenoj i strunoj javnosti sve glasnije proklamira ideja o vanosti informatike pismenosti, malo je onih koji govore o pravilnoj i "zdravoj" upotrebi sveprisutne tehnologije. U anketnom upitniku uenike se pitalo znaju li dobnu granicu za kreiranje Facebook profila i ako su s njom upoznati, da navedu koliko godina osoba treba imati da kreira Facebook profil. Iako je 72% uenika odgovorilo da je upoznato s dobnom granicom za kreiranje Facebook profila, vrlo mali broj uenika tono je naveo koliko je to godina. Od broja uenika koji su odgovorili

110

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

da su upoznati s dobnom granicom za kreiranje Facebook profila samo njih 11,9% tono je odgovorilo da je potrebno imati 13 godina kako bi se mogao kreirati Facebook profil. Ostali odgovori ukljuivali su raspon od 14 do 18 godina za dobnu granicu posjedovanja Facebook profila. Od ukupnog broja uenika koji posjeduju Facebook profil, 28% uenika odgovorilo je kako nije upoznat s dobnom granicom za kreiranje i posjedovanje Facebook profila. Iz navedenoga moemo zakljuiti da uenici ne znaju, ali i svjesno zanemaruju uvjete koritenja Facebooka. Na sljedeim grafikonima prikazani su podaci o uestalosti koritenja Facebooka i koliini vremena koju uenici dnevno provedu na Facebooku. Na Slici 2 prikazano je koliko esto uenici koriste Facebook, a na Slici 3 koliina vremena koju uenici dnevno provedu na Facebooku.
100 90 80 70 U enici (%) 60 50 40 30 20 10 0 nekoliko puta dnevno jednom dnevno nekoliko puta tjedno jednom tjedno rjee od jednom tjedno

48,9

19,5

15,9 6,1 9,6

Slika 2. U estalost koritenja Facebook-a kod u enika

100 90 80 70 U enici (%) 60 50 40 30 20 10 0 15-ak minuta pola sata 1 sat 2 sata 3 i vie sati 15-ak minuta tjedno 13,4 20,7 19,5 22 22

2,4

Slika 3. Koli ina vremena koju u enici dnevno provedu na Facebook-u

Kao to je vidljivo iz grafikona (Slika 2) 40,9% uenika nekoliko puta dnevno koristi Facebook, dok je najmanje onih koji Facebook koriste jednom tjedno (6,1%). Analizirajui koliinu vremena koju uenici dnevno provedu na Facebooku (Slika 3), 44% uenika dnevno provodi vie od dva sata na Facebooku. Jednak postotak uenika (22%) na Facebooku dnevno provodi dva sata te tri i vie sati. Podatak koji se iitava iz Slike 2 i Slike 3 da 60% uenika svakodnevno (nekoliko puta dnevno i jednom dnevno) koristi Facebook i da
111

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

44% uenika dnevno provodi vie od dva sata (dva sata i tri i vie sati) na Facebooku, potvruje popularnost i vanost Facebooka meu uenicima. Ako uzmemo u obzir da uenici velik dio vremena provedu u koli, a velik postotak uenika svakodnevno provodi vie od dva sata na Facebooku, moemo se zapitati kako Facebook utjee na ivote djece i mladih ljudi odnosno na njihov socijalni ivot, druenje s vrnjacima te obavljanje obveza. Na pitanje koliko upotreba Facebooka utjee na njihov svakodnevni ivot, 51,3% uenika odgovorilo je da im Facebook nije promijenio nain ivota, 37,9% uenika odgovorilo je da im je Facebook poboljao drutveni ivot i da se vie drue s vrnjacima, dok se 9,6% uenika manje drui s vrnjacima, ali znaju vie informacija o njima. Da im Facebook olakava komunikaciju u svakodnevnom ivotu, istaknulo je 1,2% uenika. Vrlo zanimljivo je to treina uenika koji posjeduju Facebook profil smatra svoj drutveni ivot bogatijim to govori o tome koliko je virtualni svijet mladima postao zamjena za fiziki, realni svijet, a osim prijateljstava "licem u lice" vrlo vana postaju i virtualna prijateljstva i umreenost to je upravo jedna od odlika dananjih generacija djece i mladih odnosno generacije "Homo Zappiensa" (Vrcelj, Klapan, Kui, 2009.). Utjee li koritenje Facebooka na obavljanje svakodnevnih obveza odnosno zanemaruju li uenici svakodnevne obveze zbog koritenja Facebooka, moe se iitati iz sljedeega grafikona (Slika 4).

100 90 80 70 Uenici (%) 60 50 40 30 20 10 0 da, esto mi se to doga a da, ali rijetko mi se to doga a nikada mi se to nije dogodilo

47,6 40,2

12,2

Slika 4. Zanemarivanje svakodnevnih obveza zbog koritenja Facebook-a

Iako je polovina uenika koja posjeduje Facebook profil odgovorila da im Facebook nije promijenio nain ivota, 52,4% uenika priznaje kako zanemaruje svakodnevne obveze zbog koritenja Facebooka, a od toga 12,2% uenika esto zanemaruje izvravanje svakodnevnih obveza. Uenici istiu da najee zanemaruju: kolske obveze (npr. pisanje zadae, manje vremena posveuju uenju), kuanske poslove (npr. pospremanje svoje sobe, zalijevanje cvijea), brigu za kune ljubimce (npr. nahraniti psa ili maku, izvesti kunog ljubimca u etnju) i sportske aktivnosti (npr. izostajanje s treninga).

112

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

S obzirom na uestalo koritenje Facebooka i koliinu vremena koju uenici dnevno provedu na Facebooku zanimljivo je vidjeti za to sve uenici koriste Facebook (Tablica 3).
Za to uenici koriste Facebook Kontakt s prijateljima putem chata ili poruka Pregledavanje fotografija i video zapisa Igranje igrica i koritenje aplikacija Upoznavanje novih prijatelja Uenje Neto drugo 5. razred 17 (85%) 10 (50%) 14 (70%) 4 (20%) 1 (5%) 3 (15%) Ispitanici 6. razred 7. razred 22 21 (100%) (100%) 16 14 (72,7%) (66,7%) 13 16 (59,1%) (76,2%) 10 12 (45,5%) (57,1%) 3 1 (13,6%) (4,8%) 0 1 (0%) (4,8%) 8. razred 18 (94,7%) 11 (57,9%) 2 (10,5%) 11 (57,9%) 3 (15,8%) 0 (0%) Ukupno 78 (95,1%) 51 (62,2%) 45 (54,9%) 37 (45,1%) 8 (9,6%) 4 (4,9%)

Tablica 3. Za to uenici koriste Facebook

Iz Tablice 3 vidljivo je da najvie uenika Facebook koristi za kontakt s prijateljima putem chata ili poruka (78%) to se i moglo oekivati s obzirom na to da je primarna svrha svih online drutvenih mrea upravo druenje i komunikacija. Za pregledavanje fotografija i videozapisa Facebook koristi 51% uenika, a za igranje igrica i koritenje aplikacija 45% uenika. Za upoznavanje novih prijatelja Facebook koristi 37% uenika, ime se ova aktivnost svrstava tek na etvrto mjesto to potvruje injenicu da primarna praksa online drutvenih mrea nije "umreavanje" i upoznavanje novih osoba, ve komunikacija s osobama koje su ve dio njihove ire off-line drutvene mree. Za uenje Facebook koristi samo 9,6% uenika, dok 4,9% uenika Facebook koristi i za neke druge aktivnosti kao to su informiranje o novostima i kreiranje raznovrsnih grupa i sudjelovanje u njima. Kreiranje raznih grupa na Facebooku i sudjelovanje u njima, kao lan grupe, vrlo je popularna aktivnost na Facebooku meu uenicima. Istraivanje je pokazalo da su 87,8% uenika lanovi raznih grupa, a pojedini su uenici lanovi oko 300, pa neki i do 1000, razliitih grupa na Facebooku. Uenici su esto lanovi grupa o raznim TV serijama, pjevaima i sportu, no istaknut emo grupe vrlo "zanimljivih" naziva iji su lanovi ispitani uenici: "Jedva ekam da zvoni", "Mrzim kolu!", "Mrzimo kolu!", "Gumica 2kn, olovka 3kn, dobiti 2 iz matematike, neprocjenjivo", "Jo nitko nije umro od pive, a u vodi su se mnogi utopili", "Opet te mama glupog iz kue pustila", "Tko misli da je Ana ravna ko daska", "Oni koji su bar jednom bjeali od murije"...

113

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

Osim navedenih aktivnosti zbog kojih uenici koriste Facebook, zanimljivo je bilo ispitati koriste li uenici Facebook i za traenje djevojke ili deka. Od ukupnog broja uenika koji posjeduju Facebook profil, 69,6% uenika nikada nije trailo djevojku ili deka preko Facebooka, 20,8% uenika razmilja da bi to uinilo i 9,6% uenika je to ve uinilo. S obzirom na spol, od ukupnog broja uenika koji razmiljaju o traenju djevojke ili deka preko Facebooka, 47,1% uenica razmilja o traenju deka i 52,9% uenika razmilja o traenju djevojke preko Facebooka. Od ukupnog broja uenika koji su ve traili djevojku ili deka preko Facebooka, to je uinilo 62,5% uenika i 37,5% uenica. Budui da uenici Facebook najee koriste za kontakt s prijateljima, sljedei grafikon (Slika 5) pokazuje broj prijatelja koje uenici imaju na Facebook profilu. Velik broj prijatelja na drutvenim mreama pa tako i na Facebooku normalna je pojava. Istraivanje je potvrdilo tu injenicu pa tako 24,4% uenika ima 100-200 prijatelja, 19,6% uenika ima 200-300 prijatelja, a najvie uenika, ak 35,4%, ima vie od 300 prijatelja na Facebook profilu. Broj prijatelja koje pojedini uenici imaju na Facebooku kree se i do 1000 prijatelja.
100 90 80 70 Uenici (%) 60 50 40 30 20 10 0 10-50 50-100 100-200 200-300 vie od 300

35,4 24,4 11 9,6 19,6

Slika 5. Broj prijatelja na Facebook-u

Razliiti servisi za online drutvene mree imaju vie razliitih opcija s obzirom na stvaranje veza izmeu korisnika. Kada se osobe ukljuuju u vlastitu mreu, mogu se ukljuiti kao "Friends", "Followers", "Fans" i "Favorites" ovisno o mogunostima pojedinog servisa za online drutvene mree. Facebook nudi "Friends" kao jedinu mogunost. Osobe se meusobno povezuju zbog razliitih razloga pa izraz "Friends" ("Prijatelji") na Facebooku moe biti varljiv s obzirom na to da takva veza ili odnos ne znai prijateljstvo u smislu svakodnevnoga govornog jezika. Upravo to moe objasniti pojavu vrlo velikog broja "prijatelja" na Facebook profilima. Ujedno, velik broj prijatelja na Facebooku kod djece i mladih postaje "statusni simbol" i mjera popularnosti pojedinca meu vrnjacima.

114

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

U anketnom upitniku uenike se pitalo gdje imaju vie prijatelja, u stvarnom ivotu, na Facebooku ili smatraju da podjednako prijatelja imaju u stvarnom ivotu i na Facebooku. Neto vie od treine ispitanih uenika (39%) smatra da vie prijatelja ima u stvarnom ivotu, 37,8% uenika smatra da podjednako prijatelja ima u stvarnom ivotu i na Facebooku, a 23,2% uenika smatra da vie prijatelja ima na Facebooku. S obzirom na tako veliki broj "prijatelja" koje uenici imaju na Facebooku, zanimljivo je bilo ispitati po kojem kriteriju odabiru odnosno potvruju prijatelje na Facebook profilu. Osobu koju odabiru/potvruju kao prijatelja na profilu, 92,7% uenika odabire po kriteriju poznanstva u stvarnom ivotu. Kao prijatelje na profilu 42,7% uenika odabire/potvruje osobe koje su prijatelji njihovih prijatelja, a 9,6% uenika za prijatelje odabire/potvruje i osobe iji im se profili sviaju. Da se osobe meusobno povezuju zbog razliitih razloga, potvruje i podatak da 2,4% uenika za prijatelje na Facebooku odabire osobe suprotnog spola radi mogue ljubavne veze ili zbog koristi (npr. pomo u prelasku na viu razinu u raznim igricama). Iako vrlo veliki broj uenika "prijatelje" na Facebooku odabire tako to ih poznaje u stvarnom ivotu, zanimalo nas je uspostavljaju li uenici vezu s nepoznatim osobama na Facebooku (Tablica 4).
Uspostavljanje veze s nepoznatim osobama Prihvaam nepoznate osobe kao prijatelje na svoj profil. Dogovorio/la bi susret uivo sa nepoznatom osobom koju sam prihvatio/la kao prijatelja. Ispitanici Ukupno 5. razred 6. razred 7. razred 8. razred 2 2 13 6 23 (10%) (9,1%) (61,9%) (31,6%) (28%) 1 (5%) 2 (9,1%) 5 (23,8%) 5 (26,3%) 13 (15,9%)

Tablica 4. Odnos uenika prema nepoznatim osobama na Facebooku

Iz tablice je vidljivo da 28% uenika prihvaa nepoznate osobe kao prijatelje na Facebook profil i da bi 15,9% uenika dogovorilo susret uivo s nepoznatom osobom koju je odabrao/potvrdio kao prijatelja. Od ukupnog broja uenika koji prihvaaju nepoznate osobe kao prijatelje na profil, to radi 47,8% djevojaka i 52,2% djeaka. Od ukupnog broja uenika koji bi dogovorili susret s nepoznatom osobom koju su odabrali/potvrdili kao prijatelja, vie je djevojaka (53,8%) koje su spremne dogovoriti susret s nepoznatom osobom u odnosu na djeake (46,2%). Anketnim upitnikom eljelo se ispitati i koji su to sadraji koje uenici stavljaju na Facebook profil. Iz Tablice 5 vidljivo je da najvie uenika (80,5%) samo mijenja statuse, 54,9% uenika stavlja privatne fotografije, 14,6% uenika stavlja razne prie i ivotna iskustva, a 13,4% uenika sve to radi u stvarnom ivotu stavlja na Facebook profil. Zanimljiv je i podatak da 6,1% uenika na Facebook profil stavlja intimne i povjerljive stvari o kojima ne znaju njihovi roditelji.
115

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

Sadraji koje uenici stavljaju na profil Mijenjam statuse Stavljam privatne fotografije Stavljam prie i ivotna iskustva Stavljam intimne povjerljive stvari o kojima ne znaju moji roditelji Skoro sve to radim stavim i na Facebook profil

5. razred 14 (70%) 10 (50%) 2 (10%) 2 (10%) 5 (25%)

Ispitanici 6. razred 7. razred 17 21 (77,3%) (100%) 11 14 (50%) (66,7%) 3 2 (13,6%) (9,5%) 0 (0%) 3 (13,6%) 1 (4,8%) 2 (9,5%)

8. razred 14 (73,7%) 10 (52,6%) 5 (26,3%) 2 (10,5%) 1 (5,3%)

Ukupno 66 (80,5%) 45 (54,9%) 12 (14,6%) 5 (6,1%) 11 (13,4%)

Tablica 5. Sadraji koje uenici stavljaju na Facebook profil

S obzirom na sadraje koje uenici stavljaju na profil, zanimalo nas je jesu li uenici zabrinuti za privatnost podataka i sadraja koje stavljaju na Facebook profil. Na Facebooku odreene informacije (npr. ime, slika profila, spol i mrea prijatelja) vidljive su svima kako bi olakale osobama pronalaenje i povezivanja s drugom osobom. Ostali sadraji i podaci vidljivi su ovisno o tome kako je korisnik podesio postavke privatnosti ("Svi", "Prijatelji od prijatelja" i "Samo prijatelji").
100 90 80 70 Uenici (%) 60 50 40 30 20 10 0 ne brinem se brinem se, ali ne znam kako zatititi osobne podatke brinem se, i titim svoje osobne podatke

50 35,4 14,6

Slika 6. Zabrinutost u enika o dostupnosti osobnih podataka na Facebook profilu

Iz grafikona (Slika 6) je vidljivo da neto vie od treine ispitanih uenika koji posjeduju Facebook profil (35,4%) ne brine za privatnost podataka na Facebooku. Od ukupnog broja ispitanih uenika koji posjeduju Facebook profil, 50 % uenika brine o privatnosti podataka i titi osobne podatke na Facebook profilu. Kao nain na koji tite svoje podatke navode upravo opcije u postavkama privatnosti, tako to ne doputaju svima da vide njihove podatke ve samo svojim prijateljima i prijateljima njihovih prijatelja. Uenici jo uvijek nisu svjesni da sve to rade na Facebooku ostavlja digitalni trag i ostaje negdje zabiljeeno pa ak i ako izbriu Facebook profil. Kontrola
116

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

privatnosti podataka na Facebooku vrlo je aktualna tema i sve se ee o tome govori. Iako je Facebook uveo neke novosti s obzirom na kontrolu privatnosti, i dalje se dogaaju sluajevi poput krae identiteta i "upadanja" na tui profil. Jedan od problema takoer je i privatnost informacija o nekorisnicima Facebooka iji prijatelji, kao korisnici Facebooka, stavljaju neke informacije o njima na Facebook. Pokazatelj da je u kolama potrebno provesti edukaciju o Facebooku, a pogotovo o zatiti osobnih podataka na Facebooku, potvruje i injenica da 14,6% ispitanih uenika koji posjeduju Facebook profil brine o privatnosti sadraja i ne znaju nain na koji bi zatitili osobne podatke koji se nalaze na Facebook profilu. O Facebooku se dosta govori u negativnom kontekstu s obzirom na to da se virtualno nasilje esto povezuje s Facebookom kao jednom od najpopularnijih online drutvenih mrea kod nas. U dokumentu "Razvojni principi i pravila" ("Developer Principles and Policies", 2010.), koji se moe pronai na stranicama Facebooka, istie se kako je zabranjeno lano predstavljanje i pisanje lai o drugim osobama koje bi mogle natetiti u bilo kojem smislu pojedinoj osobi te je zabranjen bilo kakav oblik govora mrnje, usmjeren na pojedinca ili grupu, na temelju spola, nacionalnosti, vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rase, invalidnosti, branog statusa ili jezika takvog pojedinca ili skupine. S obzirom na navedeno, ovim istraivanjem eljelo se provjeriti jesu li uenici doivjeli neku vrstu virtualnog nasilja, zastraivanja, uznemiravanja ili neke druge neugodnosti na Facebooku. Od ukupnog broja ispitanih uenika koji posjeduju Facebook profil, 7,3% uenika imalo je neku vrstu neugodnosti na Facebooku. Kao neugodnosti koje su doivjeli na Facebooku istiu prijetnje, svae s prijateljima, neprimjerene fotografije, poruke nepoznatih osoba, nepreglednost homepage stranice, spor rad i/ili blokiranje chata... U Tablici 6 prikazana su neka ponaanja koja nisu dozvoljena na Facebooku, a definirana su "Izjavom o pravima i odgovornosti" ("Statement of Rights and Responsibilities", 2010.) te broj i postotak uenika koji su prakticirali takva ponaanja na Facebooku.
Ponaanje uenika na Facebooku Napisao/la sam neke lai o sebi na svom profilu. Napisao/la sam neke lai o drugoj osobi na Facebooku. Vrijeao/la sam drugu osobu na Facebooku. Druge su osobe vrijeale mene na Facebooku. 5. razred 0 (0%) 1 (5%) 8 (40%) 6 (30%) Ispitanici 6. razred 7. razred 2 6 (9,1%) (28,6%) 0 3 (0%) (14,3%) 3 12 (13,6%) (57,1%) 6 14 (27,3%) (66,7%) 8. razred 4 (21,1%) 3 (15,8%) 7 (36,8%) 5 (26,3%) Ukupno 12 (14,6%) 7 (8,5%) 30 (36,6%) 31 (37,8%)

Tablica 6. Ponaanje uenika na Facebooku

117

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

Iz tablice je vidljivo da je 14,6% uenika napisalo neku la o sebi na svom profilu, a najea la o sebi upravo su bile godine s obzirom na postojanje dobne granice za otvaranje Facebook profila. Kao ostale lai naveli su da su to bile "neke sitnice na statusu" i "male ale". Neki uenici naveli su da umjesto osobne slike na profilu koriste sliku avatara. Lanu informaciju o drugoj osobi na Facebooku napisalo je 8,5% uenika, a to su to lagali o drugim osobama niti jedan uenik nije naveo u anketnom upitniku. Kao to je vidljivo iz tablice, takva ponaanja karakteristina su za uenike 7. i 8. razreda. Od ukupnog broja uenika, 36,6% uenika vrijealo je druge osobe na Facebooku, dok je 37,8% ispitanih uenika doivjelo vrijeanje od strane drugih osoba. Online drutvene mree, kao npr. Facebook, otkrivaju novu stranu interneta i postali su sadanjost mnogih generacija pa tako djece i mladih. Velika popularnost Facebooka kod djece i mladih pokrenula je iznova priu o sigurnosti na internetu. Budui da djeca i mladi mogu pristupati Facebooku od kue (i to najee u privatnosti svoje sobe), preko prijenosnog raunala, mobilnog telefona, kod prijatelja u kui, u Internet caffeima i koli, gotovo je nemogue sprijeiti da sudjeluju u online drutvenim mreama. Kako se Facebooku moe pristupati i preko mobilnog ureaja, koji je postao neizbjean dodatak kod veine uenika, istraivanjem se utvrdilo da 36,6% uenika Facebooku pristupa preko mobilnog telefona. Sve ve spomenuto u radu, uestalo koritenje, koliina vremena koju uenici provode na Facebooku, sadraji koje stavljaju na Facebook profil, ponaanje uenika na Facebooku, mogunosti pristupanja Facebooku, privatnost podataka i opasnosti koje su povezane s Facebookom, ukazuje da roditelji i drugi odrasli imaju znaajnu ulogu u zatiti djece i mladih. U Tablici 7 prikazano je koliko i na koji nain su roditelji ukljueni u koritenje Facebooka od strane njihove djece.
Nain na koji su roditelji ukljueni u koritenje Facebooka od strane njihove djece Roditelji su upoznati sa svime to radim na Facebooku. S roditeljima sam dogovorio/la pravila koritenja Facebooka. Ispitanici 5. razred 6. razred 17 (85%) 11 (55%) 20 (90,9%) 8 (36,4%) 7. razred 8. razred 13 (61,9%) 8 (38,1%) 18 (94,7%) 13 (68,4%) Ukupno 68 (83%) 40 (48,8%)

Tablica 7. Ukljuenost roditelja u koritenje Facebooka od strane njihove djece

Iz tablice je vidljivo da su roditelji 83% uenika upoznati sa svim to njihova djeca rade na Facebooku, a da je manje od polovine uenika (48,8%) s roditeljima dogovorilo pravila koritenja Facebooka. Potrebno je provesti istraivanje s roditeljima kako bi se dobili potpuniji i vjerodostojniji podaci o
118

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

tome koliko i na koji nain su ukljueni u koritenje Facebooka od strane njihove djece. Roditelji bi trebali s djecom dogovoriti vremensko ogranienje, uvjete i pravila koritenja Facebooka kako bi se uklonile negativne strane Facebooka, koliko je to mogue, i poveala sigurnost djece i mladih u koritenju Facebooka. Facebook postaje ovisnost modernog doba. Sve vie vremena provedenog na Facebooku, neprestano mijenjanje slike na profilu, mijenjanje statusa nekoliko puta dnevno ili zgraanje na pomisao da se ne moe prijaviti na Facebook, znakovi su koji ukazuju na ovisnost o Facebooku. Istraivanjem se eljelo provjeriti mogu li uenici zamisliti ivot bez Facebooka i koliko su najdue izdrali bez njega. Od ukupnog broja ispitanih uenika koji posjeduju Facebook profil, 28% uenika odgovorilo je da ne bi moglo zamisliti ivot bez Facebooka. Anketnim upitnikom eljelo se ispitati koliko su uenici vremenski najdue izdrali bez koritenja Facebooka. Od ukupnog broja ispitanih, 7,3% uenika bez Facebooka izdralo je nekoliko sati, 9,6% uenika jedan dan, 24,5% uenika nekoliko dana i 6,1% uenika tjedan dana je najdue izdralo bez koritenja Facebooka. Vie od tjedan dana bez Facebooka izdralo je 52,5% uenika. Zabrinjavajua je injenica da 16,9% uenika ne moe izdrati vie od jednog dana bez koritenja Facebooka. Moglo bi se rei da Facebook postaje jedan od najzastupljenijih oblika komunikacije u svakidanjem ivotu. Njegova pojava "zarazila" je sve dobne skupine i tako postala sinonim za dananju komunikaciju, poglavito meu mladima. Osim to je Facebook postao najzastupljeniji oblik komunikacije meu mladima, Facebook je postao neto to svaka mlada osoba mora imati da bi bila "in". 59,8% ispitanih uenika ponosno je to drugima moe rei da je korisnik Facebooka. Istraivanjem se eljelo doi i do miljenja uenika koji imaju Facebook profil o uenicima koji nemaju profil na Facebooku. Uenici koji imaju Facebook profil, vrnjake koji nemaju profil na Facebooku smatraju: pametnima jer su neki koji ga imaju ovisni o njemu i jer ne gube vrijeme na njemu, jednakima kao i one koji imaju Facebook, smatraju da se vie drue s vrnjacima u realnom svijetu, da ih vie zanima realni od virtualnog svijeta, da nemaju Facebook profil jer nemaju internet, da nije to nita loe, ali bi bilo lijepo da ga naprave. Takoer, smatraju da je to: njihov problem i odabir to ga nemaju, da ne mogu biti u kontaktu s drugima kao oni koji imaju Facebook, da su takve osobe povuene i pomalo udaci, da su jadni, zaostali i nisu u toku, nisu u "modi". Anketnim upitnikom eljelo se ispitati koriste li uenici osim Facebooka jo neku drugu online drutvenu mreu ili alat za komunikaciju s prijateljima (Slika 7).

119

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.
100 90 80 70 Uenici (%) 60 50 40 30 20 10 0 Twitter MySpace Google Buz Flickr Zrikka Trosjed MSN skype nita drugo
15,9 2,4 1,2 7,3 0 23,2 14,6 29,3 63,4

Slika 7. Koritenje drugih drutvenih mrea

Od drugih online drutvenih mrea, 23,2% uenika koristi MySpace, 15,9% uenika koristi Twitter, dok 7,3% uenika koristi domau online drutvenu mreu Trosjed. Za online komunikaciju s prijateljima 63,4% uenika koristi MSN, a 14,6% uenika koristi Skype. 29,3% uenika ne koristi neku drugu online drutvenu mreu ili alat za komunikaciju s prijateljima. Na pitanje otvorenog tipa to im se svia kod Facebooka, uenici su najee navodili sljedee: sve mi se svia na Facebooku, laka komunikacija, dopisivanje s prijateljima, dopisivanje s prijateljima koje ne vidim esto, dopisivanje s prijateljima koji ive u drugom gradu i/ili dravi, dostupnost svih ljudi u svijetu, mogunost upoznavanja s novostima, profil(i), besplatan chat, igre, aplikacije, pisanje i slanje poruka, komentiranje statusa, gledanje fotografije, sadraj grupa, umjetnike slike nekih osoba... U obliku citata navedeni su neki odgovori uenika koji potvruju navedeno: "Facebook je ipak najbolji i to zauvijek :DD" (uenica 5.r) "Sve je odlino. Facebook D best " (uenica 5.r) "Ima puno dobrih igrica." (uenik 5.r) "to se mogu dopisivati s prijateljima i to moemo djelit neke informacije i tu i tamo igrat igrice." (uenica 5.r) "...to upoznam nove ljude, zabavno je i ponekad mi pomae za kolu." (uenica 6.r) "...to se mogu druiti sa svojim prijateljima i roacima koji ive u drugim gradovima i dravama." (uenik 7.r) "Na laki i jeftiniji nain priat s prijateljima i upoznavat se. Lake priat osobi koja ti se svia." (uenica 7.r) "To to mogu stalno biti u kontaktu s prijateljima i onima koji su mi daleko." (uenica 8.r) "Mogu upoznati nove ljude, komentirat slike i gledam kako drugi ljudi IVE." (uenica 8.r) Na pitanje otvorenog tipa to ti se ne svia na Facebooku, uenici su najee navodili sljedee: lani profili, lani identiteti, otvaranje profila pod

120

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

tuim imenom, nasilje, vrijeanje, pedofilija, grupe protiv nekoga, neke grupe i ljudi, nemogunost zatite, dostupnost profila, dostupnost tuih privatnih podataka, provaljivanje u tue profile, virusi, nepreglednost "homepage" stranice, blokiranje chata, ovisnost nekih ljudi, preveliki utjecaj Facebooka na drutveni ivot... U obliku citata navedeni su neki odgovori uenika koji potvruju navedeno: "Neki ljudi upadaju na Facebook npr. hakeri. I ne svia mi se to to se neki dopisuju s nepoznatim ljudima." (uenica 5.r) "Ne svia mi se kad se drugi vrijeaju i rade glupe grupe." (uenica 5.r) "Ne mogu se zatititi." (uenica 5.r) "Neke stvari nose viruse." (uenik 6.r) "Malo je dosadan." (uenik 6.r) "Neki ljudi dodavaju prijatelje koje uope ne poznaju nego samo da imaju to vie prijatelja." (uenica 6.r) "Ne svia mi se to to se ljudi stalno drue preko Facebook-a, a ne u stvarnosti. Neki ljudi su toliko ovisni o njemu." (uenik 7.r) "...to te nekada neko vrijea i to se esto s nekim posvaam preko Facebooka." (uenica 7.r) "to neki ljudi rade neke rune grupe o drugima." (uenica 7.r) "Svi vise nad njim pa nitko vie ne ide van." (uenica 7.r) "Ima puno pedofila koji se predstavljaju kao moji vrnjaci." (uenica 7.r) "To sve je gubljenje vremena. Svi se manje druimo i postajemo ovisni o Facebook-u." (uenik 8.r) "To je mamac za maloljetne cure, pa moda ak i deke. Mnogo pedofila se skriva na njemu. To su mi ak iznijele neke prijateljice." (uenik 8.r) Saetak rezultata istraivanja i zakljuna razmatranja Prema podacima iz istraivanja, 89,1% uenika posjeduje Facebook profil, od toga 14,6% uenika i vie njih. Iako je dobna granica za otvaranje Facebook profila 13 godina, uenici posjeduju Facebook profil i mnogo prije. Kreiranje vie profila i posjedovanje Facebook profila prije 13. godine upuuje na neznanje, ali i svjesno zanemarivanje uvjeta koritenja Facebooka. Istraivanje je pokazalo da uenici provode znatnu koliinu vremena sudjelujui u aktivnostima na online drutvenoj mrei Facebook. Kao to je vidljivo iz istraivanja, veina uenika uz Facebook koristi i neke druge online drutvene mree i alate za komunikaciju to poveava koliinu vremena koje uenici provedu u virtualnom prostoru to moe dovesti do smanjivanja kvalitete ivota i uspjeha u koli. Prema podacima iz istraivanja, procjena ukupnog vremena koje veina uenika provodi sudjelujui u Facebook aktivnostima tjedno iznosi priblino pola radnog vremena odraslih, to ne ukljuuje vrijeme koje uenici provedu koristei druge online drutvene mree

121

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

i alate za komunikaciju. Vie od treine uenika osim Facebooka koristi MySpace i Twitter online drutvene mree. Najvei postotak uenika koristi MSN kao jedan od alat za komuniciranje s prijateljima. Ritualno posjeivanje Facebooka i drugih online drutvenih mrea uenicima svakodnevno oduzima velik broj sati koji mogu utroiti na uenja i ostale obveze te druenje s prijateljima u stvarnom svijetu to utjee na njihov socijalni razvoj. Istraivanje je pokazalo da uenici zanemaruju svakodnevne kolske i kuanske obveze, kune ljubimce i sportske aktivnosti zbog koritenja Facebooka. Uenici Facebook koriste za razne aktivnosti, najee za kontakt s prijateljima putem chata ili poruka to je i primarna svrha online drutvenih mrea. Popularna aktivnost uenika na Facebooku je i kreiranje raznih grupa i sudjelovanje u njima. Kreiranje pojedinih grupa esto ima cilj vrijeanje i omalovaavanje pojedinih osoba, na to ukazuju citati i odgovori uenika na pitanje otvorenog tipa to im se ne svia kod Facebooka. Takoer, ve i sami nazivi pojedinih grupa, iji su lanovi uenici, promoviraju upitne vrijednosti. Kreiranje provokativnih stranica i grupa smatra se opravdanim i "cool" ponaanjem. Uenici na svojim Facebook profilima imaju vrlo veliki broj prijatelja to govori o krivom i/ili povrnom shvaanju pojma "prijatelj" ("Friends") u online drutvenim mreama. injenica da neki uenici imaju etveroznamenkasti broj "prijatelja" na profilu, ukazuje na dananje shvaanje pojma "prijatelj" meu uenicima te da osobe koje su jednom ili nijednom sreli u stvarnom ivotu postaju prijatelji samo po vienim slikama ili preko zajednikih poznanstava. Velik broj "prijatelja" na Facebooku postaje "statusni simbol" i mjera populatnosti meu vrnjacima. Istraivanje je pokazalo da uenici "prijatelje" odabiru zbog razliitih razloga. etvrtina uenika kao "prijatelja" prihvaa nepoznate osobe, a ak 15,9% uenika dogovorilo bi susret uivo s nepoznatom osobom. Ovakva ponaanja podjednako su zastupljena kod djeaka i djevojica. Uenici najee mijenjaju statuse i stavljaju privatne fotografije na Facebook, dok manji broj uenika na Facebook stavlja sve to radi u stvarnom ivotu te intimne i povjerljive stvari o kojima ne znaju njihovi roditelji. O dostupnosti i privatnosti svojih podataka na Facebooku ne brine treina uenika, dok polovina uenika svoje podatke titi podeavanjem postavki privatnosti. Podatak da 14,6% uenika ne zna zatiti svoju privatnost ukazuje na vanost edukacije o Facebooku i online drutvenim mreama openito. Iako je samo 7,3% uenika doivjelo neugodnosti na Facebooku u obliku prijetnji, svaa s prijateljima, poruke od nepoznatih osoba iz odgovora na pitanje otvorenog tipa to im se ne svia na Facebooku, moe se zakljuiti da postoji ipak vei postotak uenika koji su doivjeli neugodnosti na Facebooku. Zanimljivo je to neki uenici kao neugodnosti koje su doivjeli na

122

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

Facebooku navode i spor rad i/ili blokiranje chata te nepreglednost "homepage" stranice Facebooka. Istraivanje je pokazalo da uenici prakticiraju ponaanja koja nisu dozvoljena na Facebooku, a definirana su uvjetima koritenja odnosno "Izjavom o pravima i odgovornosti". ak 14,6% uenika napisalo je neku la o sebi na svom Facebook profilu, dok je 8,5% uenika napisalo neku la o drugim osobama. Ovakva ponaanja karakteristina su za uenike 7. i 8. razreda. Iako je, prema istraivanju, samo 7,3% uenika doivjelo neku neugodnost na Facebooku, podaci istraivanja pokazuju da je vie od treine uenika vrijealo druge osobe i doivjelo vrijeanje od drugih osoba na Facebooku to jo jednom potvruje vei postotak uenika koji su doivjeli neugodnosti na Facebooku. Neto vie od treine ispitanih uenika Facebooku pristupa preko mobilnog telefona. Zabrinjavajui podatak, dobiven istraivanjem, pokazuje da 16,9% uenika ne moe izdrati vie od jednog dana bez koritenja Facebooka. Istraivanje je pokazalo da su roditelji veine uenika upoznati sa svim to njihova djeca rade na Facebooku, a da je manje od polovine uenika s roditeljima dogovorilo pravila koritenja Facebooka. Iako je vrlo velik postotak roditelja upoznat sa svim to njihova djeca rade na Facebooku, postavlja se pitanje jesu li roditelji uistinu upoznati sa svim ponaanjima koje uenici prakticiraju na Facebooku (nedozvoljena ponaanja), iako su se uenici izjasnili da jesu. Ako pretpostavimo da su uenici iskreno odgovarali na postavljena pitanja, s obzirom da im je osigurana anonimnost, moe se zakljuiti da roditelji nisu upoznati s uvjetima koritenja Facebooka to svjedoi injenica da uenici posjeduju Facebook profil prije dozvoljene dobne granice, posjeduju vie profila te prakticiraju ponaanja koja nisu dozvoljena. Popularnost Facebooka meu uenicima dokazuje i podatak da je vie od polovine ispitanih uenika potvrdilo da je ponosno to drugima moe rei da posjeduje Facebook profil. Miljenja uenika koji posjeduju Facebook profil o uenicima koji ga ne posjeduju razliita su to pokazuju i odgovori uenika. Uz miljenja koja su pozitivna, mogu se pronai i mnoga negativna miljenja pa se uenici koji ne posjeduju Facebook profil smatraju povuenima, udacima, jadnicima, zaostalima. Na pitanja otvorenog tipa to im se (ne) svia kod Facebooka, uenici su naveli dobre i puno vie loih strana to je u radu potkrijepljeno i citatima uenikovih odgovora. Kao zakljuno razmiljanje u radu istie se potreba za edukacijom uenika, roditelja i nastavnika o online drutvenim mreama i drutvenom umreavanju u virtualnom svijetu. Uenike je potrebno osvijestiti o karakteristikama i postavkama online drutvenih mrea te provesti edukaciju o dobrim i loim stranama, o zatiti privatnosti, ali i o moralnom i etikom ponaanju prema drugima s obzirom na to da upravo oni koji sudjeluju u online

123

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

drutvenim mreama mogu utjecati i usmjeriti svoje ponaanje i ponaanje drugih u sustavu. Vano je uenike educirati i o kvalitetnom provoenju slobodnog vremena te im ponuditi druge opcije osim Facebooka. Takoer, roditelji, nastavnici i kole moraju biti u korak s brzim razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije kako bi razumjeli nain na koji novi mediji, kao npr. online drutvene mree i online drutveno umreavanje, utjeu na djecu i mlade, prepoznali njihove prednosti i nedostatke te obrazovali i odgojili djecu i mlade za sigurno sudjelovanje u online okruenju. Vaan je korak edukacija roditelja i nastavnika o moguim opasnostima kojima su izloeni uenici i nainima kojima se mogu ublaiti i smanjiti nepoeljna ponaanja uenika na Facebooku. injenica da su djeca esto internetski pismenija i svakako kompetentnija u koritenju online drutvenih mrea dodatno upuuje na potrebu edukacije roditelja i nastavnika kako bi pomogli djeci da sigurno i odgovorno sudjeluju u online drutvenim mreama i umreavanju u virtualnom svijetu. kole bi trebale osigurati edukaciju uenika, roditelja i nastavnika te onemoguiti pristup online drutvenim mreama u svojim prostorima zbog injenice da to ometa proces uenja. Je li ovo jo jedan teret na ve onako pogrbljenim leima kole i hoe li se, i moe (nova) kola s njim nositi, vrijeme e tek pokazati. Do tada moda je vrijeme za jo jedan novi friend request. Literatura
1. Boyd, D. M., Ellison, N. B. (2008.). Social Network Sites: Definition, History, and Scholarship. Journal of Computer-Mediated Communication. 13 (2008.), 210230. 2. Cassidy, J. (2006.). Me media: How hanging out on the Internet became big business. The New Yorker, 2006, May 15. Preuzeto 25.8.2010. s http://www.newyorker.com/archive/2006/05/15/060515fa_fact_cassidy 3. Developer Principles & Policies. Date of Last Revision: July 27, 2010. Facebook. Preuzeto 26.8.2010. s http://developers.facebook.com/policy/ 4. Facebakers.com Portal. Facebook Statistics Croatia. Candytech. Preuzeto 26.8.2010. s http://www.facebakers.com/countries-with-facebook/HR/ 5. Facebook Statistika. Press centar. Preuzeto 26.8.2010. s http://www.facebook.com/press/info.php?statistics 6. Facebooks Privacy Policy. Date of last revision: April 22, 2010. Facebook. Preuzeto 26.8.2010. s http://www.facebook.com/policy.php 7. Harsha, G. (2008.). Facebook me: Collective self-esteem, need to belong, and internet self-efficacy as predictors of the iGeneration's attitudes toward social networking sites. Journal of Interactive Advertising. 8(2), 5-15. 8. Hepburn, A. (2010.). Facebook: Facts & Figures for 2010. Digitalbuzz Blob. Preuzeto 26.8.2010. s http://www.digitalbuzzblog.com/facebook-statistics-factsfigures-for-2010/ 9. Statement of Rights and Responsibilities. Date of Last Revision: August 25, 2010. Facebook. Preuzeto 26.8.2010. s http://www.facebook.com/terms.php
124

Sinia Kui: Online drutvene mree i drutveno umreavanje ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 103. 125.

10. Stutzman, F. (2006.). An evaluation of identity-sharing behavior in social network communities. Journal of the International Digital Media and Arts Association, 3(1), 1018. 11. Wellman, B. (1988.). Structural analysis: From method and metaphor to theory and substance. U: Wellman,B., Berkowitz S.D. (ur.), Social Structures: A Network Approach. Cambridge, UK: Cambridge University Press. (str.19-61). 12. Vrcelj, S., Klapan, A., Kui, S. (2009.), "Homo Zappiensi kreatori nove kole." U: Potkonjak, N. (ur.) " " ("Budua kola"), Zbornik radova sa naunog skupa, 2. dio (str. 751-763). Srpska akademija obrazovanja, Beograd, Srbija. ONLINE SOCIAL NETWORKS AND SOCIAL NETWORKING OF ELEMENTARY SCHOOL PUPILS: HABITS OF FACEBOOK GENERATION Summary: Social networks and social networking arent new concepts, that is, new social phenomenon; however, they take up a different form today. Due to an ever increasing use of computers and of Internet and with the aid of social software and Internet service-sites, these concepts are transferred into a new online environment where children and youth are able to form their online networks of friends and/or acquaintances. Online social networks and social networking are becoming widely popular among children and youth. Among many social networks, Facebook has become one of the most popular of online social networks in Croatia. It is becoming a new way of communicating and a new form of sociability, implementing, thus, new patterns of behaviour and of social interconnecting. This paper presents the results of a research which aimed to discover the way elementary school pupils of higher grades use Facebook, as well as to identify their Facebook behaviour. Research shows that most pupils have their Facebook accounts and that they are spending large amount of time participating in Facebook activities. Checking on their friends and news about them several times every day, viewing their photographs, listening to their favourite songs or adding new friends, that is, updating their accounts, has become routine pupil behaviour. Key words: online social networks; social networking; Facebook; habits and behaviour of pupils. Author: Sinia Kui, znanstveni novak Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Rijeka Review: ivot i kola, br. 24 (2/2010.) god. 56., str. 103. 125. Title: Online drutvene mree i drutveno umreavanje kod uenika osnovne kole: navike facebook generacije Categorisation: izvorni znanstveni rad Received on: 9. rujna 2010. UDC: 379.82-053.5 Number of sign (with spaces) and pages: 56.024 (:1800) = 31.124 (:16) = 1.945

125